energija,listalica

Elektrovozila Gdje napuniti električni auto

Financiranje Predstavljamo TAM BAS program

Birokracija koči razvoj energetike

Zoltan Aldott Ina ulaže u sigurnu budućnost

/// lipanj /// broj 3 ///

Kolumna Igora Dekanića

Energetika u svijetlu globalizacije

Ulaganje u energetiku

Energija u raljama birokracije

Automobili na struju

Gdje napuniti elektrovozilo

Financiranje ekologije

Zeleni programi TAM BAS

Pored gospodarstva energija postaje sve značajniji dio geopolitičkih zbivanja u svijetu, a gdje je u tome Hrvatska? /// 6

6

------Sadržaj------ 3

Ulagači žele novac usmjeriti u obnovljive izvore energije, ali ih koči složena administrativna procedura /// 8

8

Prodavači sve češće nude i električna vozila međutim infrastruktura ne prati uvođenje ovih ekološki prihavtljivih prijevoznih sredstava /// 17

Programi Europske banke za obnovu i razvoj posebno prilagođeni poticanju alternativnih izvora energije /// 22

17

PRVE DNEVNE POSLOVNE NOVINE U HRVATSKOJ

Glavni urednik: Darko Markušić uredniK PrilogA: Vladimir Nišević Uprava: Darko Markušić, Boris Trupčević, Jasna Zemljić, Prokurist: Iva Zanoški Prodaja oglasa: Direktorica: Jasna Bibić telefon: 01/6326-016

Autori: Tin Bašić, Saša Vejnović, Ozren Podnar/VLM, Stjepan Škramić GrafiKA: RedPoint – Predrag Vučinić, Lidija Stanko FotografiJE: Fotolia, Pixsell, PD Izdavač: Dnevnik d. o. o.

Savska cesta 66/10, 10 000 Zagreb telefon: 01/6326-000 telefaks: 01/6326-060 E-mail: redakcija@poslovni.hr Tisak: Tiskara Vjesnik Slavonska avenija 4, 10 000 Zagreb

4

energija lipanj 2011.

Sustav za gospodarenje energijom Informacijski sustav za gospodarenje energijom – ISGE, internetska aplikacija za nadzor i analizu potrošnje energije i vode u zgradama javnoga sektora, predstavljen je u Ministarstvu gospodarstva kao učinkovit sustav nadzora potrošnje energenata u javnom sektoru. Riječ je o konačnoj verziji aplikacije koja će jednostavnim pristupom preko interneta uskoro nadležnima omogućiti transparentan prikaz i kontrolu potrošnje energije i s energijom povezanih troškova u svim zgradama javnoga sektora, od lokalne do nacionalne razine. Prema procjenama Hrvatska na energiju troši 20 posto BDP-a, a primjerenim uštedama, koje omogućava ovaj sustav, BDP bi bilo moguće povećati i do tri posto, istaknuto je na predstavljanju softvera, razvijenog u sklopu projekta Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetništva “Poticanje energetske efikasnosti u Hrvatskoj”. Prateći potrošnju energije i vode u zgradama u vlasništvu gradova, županija i Vlade Republike Hrvatske, ISGE pridonosi ispunjenju ciljeva koje si je Hrvatska, zajedno s EU, postavila do 2020. godine. Riječ je o smanjenju potrošnje energije, emisije ugljičnog dioksida te povećanju potrošnje energije iz obnovljivih izvora, istaknuo je ravnatelj Uprave za energetiku Darko Horvat. Aplikacija, koja bi trebala pridonijeti znatnim financijskim i energetskim uštedama, osmišljena je tako da nadležni za gospodarenje energijom u sustav unose relevantne podatke o potrošnji energije i vode u objektima.

EUROline i Siemens potpisali ugovor za eksternalizaciju IT infrastrukture i usluga Siemens IT Solutions and Services Hrvatska od prve polovice svibnja 2011. u cijelosti preuzima brigu o IT infrastrukturi i povezanim IT uslugama EUROlinea, jedne od vodećih kompanija na hrvatskom tržištu automobila. U sklopu petogodišnjeg ugovora Siemens IT Solutions and Services EUROlineu isporučuje zajamčenu uslugu visoke razine, i to od usluga podatkovnog centra preko mreže i korisničke podrške sve do računala za svako radno mjesto na svim lokacijama EUROlinea i povezanog poduzeća AUTOline u Hrvatskoj te na jednoj lokaciji u Sarajevu, Bosni i Hercegovini. “Inovacije, kontinuirano unapređivanje usluga i primjena najboljih praksi omogućuju nam isporuku IT usluga visoke kvalitete”, rekao je Tomislav Breyer, predsjednik Uprave Siemens IT Solutions and Services.

------Vijesti------

RWE će graditi pet hidroelektrana u Srbiji Javno poduzeće Elektroprivreda Srbije (EPS) i njemačka tvrtka RWE Innogy potpisali su ugovor o osnivanju zajedničke tvrtke Moravske hidroelektrane d.o.o., koja bi idućih godina na rijeci Velikoj Moravi trebala izgraditi najmanje pet hidroelektrana, objavio je EPS. Zajednička tvrtka EPS-a i RWE Innogy, koja će biti neovisan proizvođač struje, idućih godina treba izgraditi najmanje pet hidroelektrana na Velikoj Moravi, ukupne snage od oko 150 megavata.

Vrijednost tog projekta procijenjena je na 352 milijuna eura. Prema riječima glavnog direktora EPS-a Dragomira Markovića većinski udio u Moravskim hidroelektranama od 51 posto imat će njemačka tvrtka RWE, a udio EPS-a je 49 posto. EPS i RWE izradili su studiju opravdanosti tog projekta i sad se nastavlja izrada dokumentacije i pribavljanje dozvola za početak gradnje koja bi mogla početi za godinu i pol dana i završiti za šest do sedam godina, najavio je Marković.

Otvorena prva slavonska solarna elektrana U mjestu Sikirevci, 50 kilometara istočno od Slavonskog Broda, prošli je mjesec službeno u pogon puštena prva slavonska solarna elektrana. Sikirevačka elektrana je niz fotonaponskih panela na krovu obiteljske kuće vlasnika Ivana Lovrića, a u prizemlju je ormarić s elektronikom preko kojeg prolaze proizvedeni kilovati u elektrodistribucijsku mrežu HEP-a. Lovriću ugovor s Hrvatskim operatorom tržišta energije jamči da će sljedećih 12 godina po povlaštenoj cijeni otkupljivati električnu energiju. “Projekt poput ovog košta oko 300.000 kuna. Očekujem da bi ova solarna elektrana godišnje trebala donositi dobit od 50.000 kuna tako da bi sama sebe otplatila za šest godina”, kaže Lovrić. Da biste osigurali povrat investicije, minimalna površina kolektora mora biti 70 metara četvornih.

Njemačka od 2022. bez nuklearne energije Njemačka vladajuća koalicija usuglasila se da će do 2022. godine ugasiti sve svoje nuklearne reaktore i tako Njemačku pretvoriti u prvu industrijsku silu koja se odrekla nuklearne energije. Odluku je objavio ministar zaštite okoliša Norbert Rottgen nakon višesatnog sastanka vladajuće koalicije koji je trajao do ranojutarnjih sati u ponedjeljak. Njemačka ima 17 reaktora. Rottgen je rekao da osam najstarijih, koji su prestali s radom iz sigurnosnih razloga nakon nesreće u japanskoj Fukušimi, neće više biti pokrenuti. Šest drugih reaktora prestat će s radom do 2021. godine, a preostale tri najmlađe njemačke nuklearke zaustavit će se godinu iza, prenose Reuters i BBC. “Ovo je konačna odluka. Neće biti revizije”, rekao je Rottgen. Njemačka je nuklearkama pokrivala 23 posto svojih potreba za električnom energijom i morat će do 2022. pronaći način kako da to nadoknadi.

energija lipanj 2011.

Uloga energije u suvremenom društvu

Igor Dekanić redoviti profesor na Rudarsko-geološkonaftnom fakultetu

----Kolumna----U geopolitičkim prosudbama razvoja do 2030. i 2050. računa se kako će prirodni plin, njegove zalihe, proizvodnja i međunarodni transportni putevi postati glavni čimbenik energetske geopolitike

B

orba za političku dominaciju uključuje sredstva za njezino postizanje, a među gospodarskim sredstvima glavne su poluge kapital i energija. Raščlanjivanje brojnih kriza pokazuje kako u njihovoj pozadini stoji veza energije, globalizacije i političke moći.

Energija je postala krvotok suvremene civilizacije. Nakon što je nafta dobila strateško značenje, njezine su zalihe postale najvažniji čimbenik u energetskoj geopolitici. Danas se geopolitičkoj ulozi nafte posve približio prirodni plin. Štoviše, u geopolitičkim prosudbama razvoja do 2030. i 2050. računa se kako će prirodni plin, njegove zalihe, proizvodnja i međunarodni transportni putovi postati glavni čimbenik energetske geopolitike.

Izvoznici nafte i plina Na početku drugog desetljeća 21. stoljeća, a osobito nakon gospodarske krize postaje sve jasnije kako nas očekuju velike gospodarske promjene koje će slijediti političke promjene. Svijet ponovno postaje politički multipolaran, pri čemu energija i raspolaganje njezinim resursima postaju sve važnije sredstvo za stjecanje političke moći. Energetske velesile, Sjedinjene Američke Države, Ruska Federacija i Kina, postaju i gospodarske velesile. SAD to nesumnjivo jest već više od pola stoljeća, Rusija je to postala upravo na valu novog poskupljenja energije i prednosti svojih golemih energetskih resursa, dok Kina kombinacijom vlastitog ugljena i uvoza nafte to sve više postaje. Na Srednjem istoku Saudijska Arabija jest i ostaje presudan izvoznik nafte, a to bi sve više mogao biti i Iran, osobito kao izvoznik plina. Energija je svakako globalni razvojni čimbenik, a energet-

ska geopolitika jedan od presudnih čimbenika za političku moć.

Dostignuta razina industrijskog razvoja i globalizacija omogućuju vrlo udoban život onima kojima su dostupni izvori energije, tehnologije i civilizacijske tekovine. Produljenje intenzivnoga gospodarskog razvoja na sadašnjim energetskim i tehnološkim temeljima otvara mnoga pitanja njegova održavanja, pa čak i samu mogućnost za reproduciranje sličnog razvoja budućih naraštaja. Hoće li svijet rješenja za svoje probleme potražiti u krajnjem iskorištenju postojećih ili u traženju novih razvojnih resursa, u stvaralačkoj primjeni znanja ili njegovu korištenju za nove podjele u budućim lokalnim i globalnim sukobima, ili će razumni kompromis riješiti energetske, razvojne i političke probleme, pokazat će budućnost. Glavni problem opskrbe energijom ogleda se u tome što je gospodarski model zasnovan na postojećem sustavu opskrbe energijom iz fosilnih izvora, koji omogućuje relativno jeftinu energiju, ali nije održiv na dugi rok. S obzirom na utjecaj energetskih izvora i postrojenja na okoliš, trebalo bi radikalno promijeniti energetsku strategiju, a s obzirom na troškove alternativnih izvora energije, to zasad nije isplativo.

Alternative Daljnji materijalni razvoj nije moguć bez aktiviranja novih izvora energije, a daljnje radikalno povećanje korištenja fosilnih energetskih izvora nije moguće zbog dva razloga. Prvo, najdostupniji, najpogodniji i najjeftiniji dio fosilnih izvora, korištenje konvencionalne nafte, bliži se svojim granicama i po ukupnim količinama raspoložive pogodne energije i u geopolitičkom smislu. Drugo, moguća alternativa u intenzivnijem prela-

sku na prirodni plin zapravo samo odgađa problem za dvadesetak godina. Sve što je na stranicama nove knjige rečeno za konvencionalne zalihe nafte odnosi se i na konvencionalne zalihe prirodnog plina, od raspoloživih rezervi u ležištu do geopolitičkih pretpostavki za opskrbu i porast potrošnje. Obnovljivi izvori energije čine se dugoročnim izlazom, ali zasad cijena takve energije ne može konkurirati cijeni energije iz fluidnih ugljikovodika. Čovječanstvo nema riješenu dugoročno stalnu, sigurnu i relativno jeftinu opskrbu energijom. Energije za sadašnji način korištenja nestat će u roku od pola stoljeća. Moguće alternative još nisu tehnološki, a kamoli komercijalno pogodne za sigurno korištenje. U takvim će okolnostima, kako će se klasični fosilni izvori iscrpljivati, sve više dobivati na značenju njihov geopolitički raspored i potencijalno će sve više dolaziti do sukoba oko preostalih najprofitabilnijih rezervi i proizvodnje fluidnih ugljikovodika.

Energetski paradoks Ljudsko je društvo čudesna mješavina dvojbi koje pred njim stoje u doglednoj budućnosti i bezbrižnosti svakodnevnog života, a takav je spoj uz ostalo omogućilo i obilje energije.

Dokad će to obilje trajati ne zabrinjava milijune ljudi dok svakodnevno rade i putuju koristeći sve prednosti obilja zasnovanog na masovnom korištenju jeftine energije iz nafte i plina.

Svakodnevni život ide dalje i globalni prosperitet, omogućen dostupnom i jeftinom energijom, traje i dalje. To je također jedno od obilježja energetskog paradoksa – čini se kao da on zapravo i ne postoji. U kojem smjeru ide razvoj energetskog sektora u regiji doznajte na 3. energetskoj areni 2011.

Energije za sadašnji način korištenja nestat će u roku od pola stoljeća, a novi izvori još nisu sigurni

energija lipanj 2011.

Obnovljivi izvori energije u raljama administracije

------Zapreke----Segment obnovljivih izvora energije jedna je od rijetkih industrijskih grana u kojoj, pogotovo u vrijeme recesije, ključni problem nije nedostatak financijskih sredstava i sigurnost za ostvarivanje prihoda Piše: Saša Vejnović

R

asprave o obnovljivim izvorima energije nekako se uvijek svode na financijske potpore bez kojih razvoja ovog sektora ne bi ni bilo. Međutim, analiza objavljena u publikaciji Konsenseus koju izdaje tvrtka Sense Consulting, jedna od vodećih tvrtki za poslovno savjetovanje, pokazuje da ulagače u proizvodnju energije iz obnovljivih izvora zapravo znatno više muči administracija.

Segment obnovljivih izvora energije je jedna od rijetkih industrijskih grana u kojoj, pogotovo u vrijeme recesije, ključni problem nije nedostatak financijskih sredstava i sigur-

nost za ostvarivanje prihoda.

Osim što je značajan poticaj dobivanje statusa povlaštenog proizvođača kojim potpisujete ugovor o otkupu s HRO-om koji vam jamči otkupnu cijenu električne energije na 12 godina, znatna pomoć je dostupna i subvencioniranim kreditima HBOR-a, kreditima EBRDa s mogućnošću povrata do 15 posto glavnice, grantovima za konzultantske usluge, kreditima, programima i fondovima Europske unije te iz drugih izvora. Tek je posljednjih nekoliko godina na razini Europske unije porasla važnost rasprava o zaprekama koje nisu vezane uz dostupnost financijskih sredstava i tehničku izvedivost

Hrvatska mora osnovati jedinstveno regulatorno tijelo za obnovljive izvore energije, svojevrSTan ‘one stop shopa’, kao i pojednostaviti procesa za manje OIE sustave

OIE postrojenja. To je dovelo i do usvajanja Direktive 2009/28/ EC u 2009. godini u kojoj se, između ostalog, nalaže zemljama članicama da poduzmu točno definirane mjere za smanjenje zapreka koje nisu vezane uz financiranje projekata i tehničke probleme. Osim toga direktiva vrlo precizno definira kriterije održivosti posebice za energiju iz biomase.

Spora realizacija No najveće zapreke brzoj realizaciji OIE projekata u europskim zemljama, pa tako i u Hrvatskoj uključuju administrativne procedure, spajanje i pristup električnoj mreži, ograničenu dostupnost informacija

i manjak obvezujućih zakona za primjenu obnovljivih izvora energije. Postupak koji investitor u Hrvatskoj mora proći kako bi proizvodio električnu energiju iz OIE iznimno je opsežan, dok je sama realizacija spora i otežana, zaključuje se u tekstu Konsenseusa. wU usporedbi s nekim zemljama Europske unije u Hrvatskoj su ograničenja veća, a administrativne prepreke u znatnoj mjeri otežavaju postupak ishođenja potrebnih dozvola i pokretanja projekata. Dok bi vam, primjerice, u Švedskoj za ishođenje dozvola za vjetroelektranu trebalo između 10 i 18 mjeseci, u Hrvatskoj se procjenjuje da postupak traje oko 60 mjeseci. Za primje-

re sličnih projekata u Njemačkoj potrebna je jedna do dvije dozvole, dok se u Hrvatskoj za isti postupak mora ishodovati čak šest dozvola.

Istraživanje, koje je 2010. godine za EU DG Energy and Transport proveo ECORYS, pokazalo je da su administrativne procedure prepoznate kao najveća zapreka za razvoj projekata obnovljivih izvora energije u čak 26 od 27 zemalja. Glavni problemi su dugotrajne procedure, previše institucija uključenih u proces, manjak znanja javnih djelatnika, nesukladna primjena zakona i nejasan administrativni okvir.

Kao pozitivni primjeri brze procedure ishodovanja dozvo-

la istaknuti su Švedska i Velika Britanija u kojima se sve potrebne dozvole za vjetroelektranu od dva megavata dobivaju između 10 i 18 mjeseci. U većini ostalih zemalja do dozvola se dolazi između 30 i 60 mjeseci, a u Francuskoj (koja je poznata po velikom broju nuklearnih elektrana) taj će proces trajati i do 84 mjeseca. Ukupno vrijeme razvoja projekta vjetroelektrane u razvijenijim zemljama poput njemačke traje i do sedam godina, dok u Hrvatskoj taj proces traje u prosjeku između 35 do 60 mjeseci, što je ipak negdje u europskom prosjeku.

Velike su razlike među zemljama i u procedurama za manje projekte. Tako je u Njemačkoj,

10

Zakoni i pravilnici za proizvodnju energije iz OIE

energija lipanj 2011.

Letoniji, Švedskoj i Velikoj Britaniji potrebno između 26 i 52 tjedna za prikupljanje dozvola, u Hrvatskoj taj proces traje između jedne i dvije godine, dok u Grčkoj, Francuskoj, Mađarskoj, Italiji ili Španjolskoj prikupljanje

svih potrebnih dozvola traje između tri i šest godina. Kao problem je detektirano i to što ne postoje izuzeća za manje projekte, što je slučaj u oko 40 posto zemalja članica za krovne solarne kolektore. Troškovi do-

Zakon o energiji Zakon o tržištu električne energije Pravilnik o korištenju obnovljivih izvora energije i kogeneracije Registar projekata i postrojenja za korištenje OIE i kogeneracije te povlaštenih proizvođača Tarifni sustav za proizvodnju električne energije iz OIE i kogeneracije Uredba o naknadama za poticanje proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora energije i kogeneracije Pravilnik o stjecanju statusa povlaštenog proizvođača Uredba o minimalnom udjelu električne energije proizvedene iz obnovljivih izvora energije i kogeneracije čija se proizvodnja potiče

Stanje OIE u Hrvatskoj u 2009. godini

Instalirana Instalirani Proizvodnja Proizvodnja toplinska električni električne toplinske snaga (MW) kapaciteti (MW) energije (GWh) energije (GWh)

Sunce

58,8

0,109

0,09

55,63

Vjetar

0

69,75

54,2

0

Biomasa

513,65

5,59

24,9

3936,38

Male HE

0

31,05

99,5

0

Geotermalni

0

31,05

99,5

0

686,35

106,5

178,69

3992,01

Ukupno

Izvor EIPH, 2009.

zvola za male solarne kolektore u EU iznose prosječno oko 20 posto ukupnih troškova, dok njihov udio u ukupnim troškovima u Hrvatskoj iznosi 10 posto.

Nije, međutim, objašnjeno znači li to da su dozvole u Hrvatskoj iznimno jeftine ili pak da je oprema za solarne kolektore znatno skuplja nego u EU.

Definiranje rokova

Za veće projekte troškovi se u Poljskoj, Estoniji i Bugarskowj kreću između 50 i 100.000 eura, dok u Nizozemskoj i Italiji oni iznose između 200 i 400.000 eura. U Hrvatskoj su troškovi projektne dokumentacije između tri i sedam posto ukupne investicije.

Oko 85 posto europskih zemalja nema “one-stopshop” za rješavanje procedura te je uključen velik broj institucija (u Hrvatskoj najmanje šest institucija), dok primjerice u Nizozemskoj postoji jedinstvena regulatorna institucija koja je odgovorna i za veće i za manje projekte.

Stoga analiza preporučuje Hrvatskoj osnivanje jedinstvenoga regulatornog tijela za obnovljive izvore energije, svojevrsnog “one stop shopa”, kao i jasnije definiranje rokova i pojednostavljenja procesa za manje OIE sustave.

Također se predlaže sustavno planiranje nacionalne energetske mreže, ali i sankcioniranje operatera ako ne mogu prihvatiti obnovljive energije.

Najveće zapreke brzoj realizaciji OIE projekata su administrativna procedura, spajanje i pristup električnoj mreži te ograničena dostupnost informacija

11

Bolja budućnost u obnovljivim izvorima ----Projekti---Hypo banka i PZ Osatina pokrenule su projekt proizvodnje električne energije iz alternativnih izvora energije, točnije iz bioplina

M

PROMO

eđu obnovljivim izvorima energije, kojima Hrvatska obiluje i čije bi znatnije iskorištavanje omogućilo brži gospodarski razvitak uz pozitivan učinak na zaštitu okoliša, važnu ulogu igraju biomasa i bioplin. Jedan od najboljih primjera kako se proizvodnja električne energije iz bioplina i biomase može spojiti s poljoprivrednim aktivnostima je PZ Osatina. U suradnji s Hypo Alpe-Adria-Bankom PZ Osatina je u Ivankovu sagradila dva bioplinska postrojenja za proizvodnju električne energije i topline.

Osnovna djelatnost PZ Osatine je ratarska proizvodnja, proizvodnja mlijeka, stočne hrane te povrća i komposta, a proizvodnja bioplina i struje omogućila je dodatne uštede i zarade. Proces proizvodnje bioplina bazira se na organskoj razgradnji biomase kao što su gnojivo, gnoj, raslinje ili ostaci hrane, a u postrojenju PZ Osatine glavni supstrat je goveđa gnojnica iz vlastite farme i kukuruzna silaža.

Potrebno ubrzati proceduru Međutim, za proizvodnju bioplina mogu se koristiti i suncokret,

krmni sirak, lucern, biološki otpad, ostaci hrane, mast, ostaci uginulih životinja, otpad iz klaonica, mulj iz uređaja za pročišćavanje, komposta i industrijskih otpadaka. Mogućnosti su brojne, no put razvoja tih energetskih potencijala Hrvatske priječi birokracija. “Kako bi se realizirao projekt korištenja obnovljivih izvora energije, potrebno je zadovoljiti čak pet birokratskih koraka, što znatno usporava brzinu realizacije i tjera mnoge ulagače”, kaže izvršna direktorica poslovanja s javnim institucijama Hypo banke Suzana Brenko.

Prema Vladinim najavama do kraja 2011. trebao bi se donijeti zakonski okvir koji će omogućiti da ulagači dođu znatno brže do dozvola potrebnih za pokretanje projekta korištenja obnovljivih izvora energije.

Do tada bi Europska komisija trebala ocijeniti Vladin akcijski plan za obnovljive izvore energije do 2020. godine.

“Na temelju tog plana donijet će se odluka o dinamici gradnje i vrsti elektrana do 2020.”, dodala je Brenko. Akcijski plan predviđa da će do 2020. u Hrvatskoj biomasa i biogoriva imati udjel veći od 50% me-

Iz Hypo banke poručuju kako je ulaganje u obnovljive izvore energije veliki hrvatski potencijal kojeg treba iskoristiti đu obnovljivim izvorima energije. Dosad je predano zahtjeva za proizvodnju 164,02 MW električne energije iz biomase i 41,3 MW iz bioplina. Plan predviđa da će se do 2020. proizvoditi još 85MW električne energije iz biomase i 30MW iz bioplina. Ulaskom u EU poduzetnici će na raspolaganju imati znatna nepovratna sredstva koja će moći uložiti o projekte za proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora. Naime, EU veliku važnost daje projektima za proizvodnju energije iz alternativnih izvora.

Usluga EU Desk “Hrvatskoj su dostupna sredstva iz pretpristupnog programa IPA, a nakon ulaska u EU povećat će se potražnja, mogućnosti i izvori financiranja preko strukturnih fondova i kohezijskog fonda. Kako bismo svojim klijentima omogućili financiranja projekata sredstvima iz fondova EU, razvili smo nove usluge među kojima i Hypo EU Desk, uslugu koja je prilagođena potrebama županija, gradova, općina, ali i privatnog sektora”, objašnjava Suzana Bren-

ko. Usluga EU Desk namijenjena je svima koji planiraju razvojne projekte i olakšala je pristup fondovima EU, a banka pruža savjetodavne usluge i osigurava potrebno znanje što može višestruko olakšati proceduru. “Lokalna zajednica, poljoprivrednici i gospodarstvenici iskorištavanjem obnovljivih izvora energije mogu, od stvari koje su dosad tretirali kao neželjene nuspojave, ostvariti konkretne koristi, financijsku dobit te razviti svoje poslovanje”, ističe direktor regije Slavonije i Baranje Hypo banke Tomislav Šambić.

Prosječnom gospodarstveniku poticajna cijena od 1,20 kn/kWh ne znači puno, ali činjenica da u Hrvatskoj može doći do iznosa potpora od nekoliko stotina tisuća eura do razine potpore od 50% mu proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora čini privlačnom. Ta privlačnost postat će još veća ulaskom Hrvatske u EU zbog dostupnosti sredstava iz fonda. S druge strane okretanje izvorima obnovljive energije omogućuje smanjenje ovisnosti o uvozu energenata, razvoj poduzetništva te otvaranje radnih mjesta.

LNG RV tehnologija

učinkovito i ekološki prihvatljivo rješenje za dodatnu sigurnost dobave prirodnog plina Kako bi hrvatski plinski sustav u svakom trenutku jamčio dugoročnu i pouzdanu dobavu prirodnog plina, Hrvatska se, uz zasad još respektabilnu vlastitu proizvodnju prirodnog plina te uvoz iz ruskih, odnosno talijanskih izvora, treba usmjeriti prema novim izvorima i diversificirati pravce dobave tog energenta.

Upravo iz tih razloga, nacionalni operator plinskoga transportnog sustava – tvrtka Plinacro d.o.o. u sklopu svoga novoga petogodišnjeg Plana razvoja transportnog sustava od 2010. do 2014. godine, koji je prihvatilo i odobrilo resorno Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva RH, razrađuje projekte izgradnje interkonekcijskih plinovoda sa svim susjednim zemljama, a njezin je transportni sustav koncipiran i dizajniran tako da se može priključiti na bilo koji veliki projekt u regiji.

LNG-RV tehnologija

PROMO

No, za stvarnu diverzifikaciju izvora dobave i sigurnosti opskrbe plinom hrvatskih, ali i europskih potrošača svakako je najvažniji projekt izgradnje LNG-terminala. S obzirom na to da je razvoj projekta Adria LNG očigledno usporen, a da je Planom razvoja 20102014. predviđena izgradnja plinovoda Kukuljanovo–Omišalj, Plinacro intenzivno radi na razvoju projekta LNG RV (Regasification Vessels), to jest izgradnje objekta za prihvat LNG brodova s postrojenjem za uplinjavanje i njegovo povezivanje s plinskim transportnim sustavom RH. Taj je projekt ponajprije zamišljen kao mogućnost premoštenja opskrbe prirodnim plinom do trenutka završetka izgradnje i puštanja u rad klasičnog LNG-terminala kakav bi se trebao raditi u Omišlju na Krku.

Skraćenica LNG RV (eng. Liquefied natural gas regassification vessel) označava plovilo na kojem se uplinjava ukapljeni prirodni plin (skr. UPP) i predaje u plinski transportni sustav.

Ukapljeni prirodni plin dovozi se do mjesta isporuke plina samim LNG RV ili drugim plovilima za prijevoz UPP-a, koja pristaju uz usidreni LNGRV na mjestu isporuke i koja zapravo predstavljaju plutajući terminal za UPP. Iako je LNG RV relativno nova tehnologija, u svijetu se već vrlo uspješno primjenjuje na nekoliko operativnih priključaka za prihvat i povezivanje LNG RV. Primjena LNG RV tehnologije osigurava novi dobavni pravac plina zemlji u kojoj

se nalazi, otvara mogućnost tranzita plina, a može služiti i za osiguranje dodatnih količina plina pri vršnoj potrošnji s obzirom da LNG RV obično raspolažu spremnicima za UPP. Prednost korištenja LNG RV tehnologije nad konvencionalnim terminalom za ukapljeni prirodni plin jest brža i jeftinija realizacija projekta te manji utjecaj na okoliš. Naime, povezivanje postrojenja za prihvat LNG RV i plinovodnog sustava izvodi se ili na pučini, korištenjem podmorskog priključka ili na gatu, korištenjem obalnog priključka.

Inicijalna istraživanja mogućnosti korištenja LNG RV tehnologije na plinskom transportnom sustavu Republike Hrvatske upućuju na Omišalj na otoku Krku kao lokaciju koja bi bila prikladna za postavljanje postrojenja.

Odabir ove lokacije temelji se na povoljnim batimetrijskim, geološkim i drugim karakteristikama, kao i na blizini plinskoga transportnog sustava. Naime, plin koji se preuzima s priključka za LNG RV na otoku Krku, na kopno bi se otpremao novim plinovodom Kukuljanovo–Omišalj te zatim plinskim transportnim sustavom Republike Hrvatske prema potrošačima, podzemnim skladištima i/ili susjednim zemljama.

Koncept migracije Stoga je, u skladu s odobrenim „konceptom migracije“, Plinacro predvidio razvoj projekta LNG u fazama.

Prva faza sastojala bi se od izgradnje instalacije za prihvat broda za uplinjavanje LNG-a, tzv. LNG RV i povezivanja te instalacije s plinskim transportnim sustavom Republike Hrvatske. Zatim bi slijedila druga faza koja bi obuhvaćala izgradnju postrojenja za uplinjavanje na kopnu, dok bi se postojeći privez iz prve faze koristio za prihvat klasičnih LNGbrodova, namijenjenih prihvatu i skladištenju LNG-a.

Naposljetku je predviđena i treća faza: uz postojeće postrojenje za uplinjavanje, izgradili bi se klasični kopneni spremnici za LNG (kao najskuplji dio konvencionalnog postrojenja), a čime bi se postigao najveći kapacitet terminala od predvidivo 4 do 6 mlrd. m3 na godinu.

Isto tako, „konceptom migracije“ predviđena i fazna izgradnja kopnenih, u ovom trenutku nedostajućih dijelova hrvatskoga plinskog transportnog sustava odgovarajućeg kapaciteta, a koji bi odgovarali kapacitetu uplinjavanja LNG-terminala u pojedinim fazama izgradnje.

Svakako treba istaknuti kako koncept LNG RV ne isključuje i ne predstavlja konkurentsku alternativu Adria LNG projektu koji razvija konzorcij stranih kompanija, a trenutačno je u fazi mirovanja. LNG RV naprosto može predstavljati jednostavnije i brže ostvarivo prijelazno rješenje do trenutka konačne odluke o izgradnji Adria LNG-projekta.

Iako je ovaj projekt zasad još samo u razvojnoj fazi, nominiran je Radnoj grupi za plin interkonekcije Sjever-Jug koja djeluje pod ingerencijom DG Energy EC. S obzirom da su ga, kao i svi ostale Plinacrove razvojne projekte, stručne službe DG Energyja pozitivno ocijenile, očekuje se njegovo konačno uključivanje u završni dokument Radne grupe.

Također, Plinacro je pri WBIF-u (Western Balkans Investment Framework) aplicirao za ishođenje bespovratnih financijskih sredstva koja su namijenjena izgradnji plinske transportne infrastrukture u funkciji ili od interesa za Europsku uniju te se, uspješno završivši administrativne i financijske preglede projekta, već početkom lipnja ove godine nada pozitivnom odgovoru.

------Kolumna------

13

Ulaganja za budućnost kako bi Hrvatska postala dio europske energetske mreže

Zoltan Aldott predsjednik Uprave Ine

I

ako je danas naše poslovanje stabilno, kompanija je proteklih nekoliko godina prošla kroz vrlo teško razdoblje. Kriza nam je otvorila oči i mogli smo jasno vidjeti da je vrijeme za promjene. Tako se kompanija počela mijenjati iznutra, privlačiti nove mlade talente, intenzivno ulagati u projekte koji će biti temelj našeg budućeg razvoja, te je istovremeno započela aktivnosti koje su nam pomogle nadvladati ovaj težak period, kao što su inicijative za smanjenjem troškova i povećanje učinkovitosti.

----- Timski rad----- Tako smo zadržali ravno-

težu budući da nam je bilo jasno da ne možemo promijeniti okruženje, ali možemo mijenjati sebe.

Intenzivnim timskim radom našeg menadžmenta uz neizostavnu podršku zaposlenika, prošle smo godine ostvarili gotovo milijardu kuna neto dobiti, povećali EBITDA za oko 80% u usporedbi s 2009.

Osim što smo Inu učinili učinkovitijom, uložili smo nekoliko milijardi kuna samo u 2010. godini u naše najveće investicijske projekte, a samo u proteklom desetljeću smo u Hrvatsku uložili ukupno preko 17 milijardi kuna, čime smo jasno pokazali našu posvećenost razvoju hrvatskog gospodarstva.

Ipak, nastavit ćemo velike investicijske projekte i sljedećih godina uz snažnu orijentaciju na Hrvatsku, dok ćemo istovremeno jačati Inu kao regionalnu kompaniju. Započeli smo modernizaciju naše maloprodajne mreže. Taj program će vizualno i teh-

nički unaprijediti naše benzinske postaje i omogućiti nam da zadržimo snažnu poziciju na maloprodajnom tržištu. U istraživanju i proizvodnji smo pokrenuli projekt EOR (enhanced oil recovery) koji će nam pomoći da proizvedemo više ugljikohidrata iz kontinentalnih polja koristeći nove metode te time postanemo prva naftna kompanija u Hrvatskoj koja primjenjuje tu tehnologiju.

----- Rafinerije-----S jednog stanovišta, radi se

o projektu u ćemo više stotina milijuna kuna u sljedeće tri godine. S druge strane, nastavit ćemo davati podršku razvoju lokalnih zajednica.

17

Intenzivnim timskim radom našeg menadžmenta uz neizostavnu podršku zaposlenika, prošle smo godine ostvarili gotovo milijardu kuna neto dobiti te povećali EBITDA za 80 posto u odnosu na 2009.

milijardi kuna u proteklih deset godina je Ina uložila u hrvatsko gospodarstvo

Početkom godine smo dovršili prvu fazu modernizacije u riječkoj rafineriji i uskoro očekujemo završetak modernizacije i u Sisku. U posljednjih nekoliko godina uložili smo oko četiri milijarde kuna u modernizaciju rafinerija koja je omogućila kompaniji da na tržište plasira visokokvalitetna goriva koja odgovaraju važećim europskim standardima kvalitete i zaštite okoliša. Nastavit ćemo s ulaganjima u rafinerije, budući da je to jedini način na koji kompanija može nastaviti pratiti trendove na tržištu i na taj način zadovoljiti potrebe potrošača i istovremeno ispuniti očekivanja lokalnih zajednica.

Sve navedene aktivnosti bile su naša ulaganja u budućnost. Uložili smo jučer kako bismo imali bolje sutra iako je to u nekim trenucima bio poprilično težak zadatak s obzirom na situaciju.

Ti i slični projekti će također pomoći Hrvatskoj da postane značajan dio strateške energetske mreže zemalja središnje Europe te da razvije svoje gospodarstvo.

energija lipanj 2011.

PROMO

Biotron – nova snaga u proizvodnji biodizela

14

----Investicija---U pokretanje tvrtke uloženo je oko osam milijuna eura, a povrat investicije očekuje se u idućih 12 godina

I

ako Zakon o biogorivima za prijevoz propisuje visoke novčane kazne distributerima goriva koji ne umiješaju do pet posto biodizela u dizelska goriva koja prodaju, čini se da oni to ipak ne čine. Takav su dojam stekli proizvođači biodizela, što nam potvrđuje i Igor Kruhek, direktor i član Uprave tvrtke Biotron koja se bavi upravo proizvodnjom biogoriva i jedna je od triju u Hrvatskoj (biodizel proizvode i tvrtke Biodizel Vukovar te virovitički Vitrex). Stoga su i njegovi kupci većim dijelom prijevozničke tvrtke i obrti te poljoprivrednici koji biodizel koriste za pogon radnih strojeva. “Dobiva se dojam da trgovci biodizela odugovlače s primjenom Zakona o biogorivu za prijevoz”, kaže nam Kruhek, dodajući kako bi se strogom primjenom

zakona od proizvođača godišnje otkupljivalo oko 80.000 tona biodizela.

Koncesije Iako je proizvodnja ove vrste goriva u čistim tržišnim uvjetima teško isplativa, čak i ako se u obzir uzme činjenica da se biodizel dobiva i od otpadnoga jestivog ulja iz restorana. Zbog toga države financijski potiču proizvodnju ovoga goriva, pa je tako i hrvatska Vlada u ožujku ove godine donijela odluku da će proizvodnju litre biodizela subvencionirati sa 4,02 kune. No da bi se ostvarilo pravo na subvencije, potrebno je prvo proći kroz administrativnu šumu i dobiti sve potrebne dozvole i koncesije. Kruhek iščekuje raspisivanje koncesi-

Moderni pogoni tvrtke Biotron je za oporabu neopasnog otpada jestivih ulja i masti, što je u nadležnosti Ministarstva zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva. Time će zaokružiti ciklus prikupljanja te vrste sirovina i proizvodnje.

Unatoč tome dosta pozitivno ocjenjuje njihov sraz s administracijom.

“S obzirom na kompleksnost projekta i potrebno ispunjenje posebnih uvjeta, određenih problema u vremenskom rješavanju je bilo, no valja naglasiti da smo probleme rješavali s dosta razumijevanja, kako na lokalnoj, tako i na razini ministarstva”, kaže Kruhek, dodajući da svoje iskustvo s administracijom, općenito gledajući, može pozitivno ocijeniti.

“Treba naglasiti da postoji razumijevanje državnih institucija, vidljiv je pozitivan pomak kroz postupak usklađenja s europskim mjerilima i zakonodavstvom. Očekujemo u vrlo kratkom roku donošenje pravilnika o uvjetima i postupku za ostvarivanje poticaja za proizvodnju biogoriva za prijevoz i pravilnika o načinu i uvjetima primjene kriterija održivosti u proizvodnji i korištenju biogoriva za prijevoz, koji nedostaju kako bi se mogli ostvariti poticaji za proizvodnju”, kaže Kruhek.

Razvoj proizvodnje Biljna ulja nabavljaju uglavnom iz Bosne i Hercegovine i Srbije s obzirom na to da u Hrvatskoj nema aktivnih prerađivača ulja. Ulja iz restorana pak nabavljaju u suradnji s tvrtkom Rol-bo iz Samobora, koja se specijalizirala upravo na prikupljanje tog otpada, no razvijaju i vlastitu mrežu dobavljača, a razgovarali su i s inozemnim dobavljačima kako bi

69

Plan je u dvije godine povećati proizvodnju do maksimalnog kapaciteta od 20.000 tona

milijuna kuna trebali bi iznositi ovogodišnji prihodi Prema postojećim planovima

15 bili sigurni da će moći osigurati dovoljne količine sirovine za proizvodnju biogoriva.

U pokretanje ove tvrtke uloženo je oko osam milijuna eura, a povrat investicije očekuje se u idućih 12 godina. Proizvodni pogoni tvrtke smješteni su u Ozlju, a godišnje bi mogli proizvoditi do 20.000 tona biodizela.

No za ovu godinu planiraju proizvesti osam tisuća tona biodizela, a prema vlastitim planovima ovogodišnji prihodi trebali bi im iznositi oko 69 milijuna kuna, od čega računaju da će ostvariti dobit (prije kamate i poreza) od oko 3,6 milijuna kuna. “Planiramo u sljedeće dvije godine povećati proizvodnju do maksimalnoga kapaciteta od 20.000 tona, a planiramo i proširenje postojećih kapaciteta”, najavljuje Kruhek, dodajući da su strateške odrednice razvoja tvrtke Gorup u energetici podrazumijevanju proizvodnju električne energije iz biomase i razvoj proizvodnje biogoriva.

“Kompatibilnost osnovne djelatnosti vlasnika u domeni proizvodnje i trgovine sjemenskom robom, zaštitom bilja i trgovinom merkantilnim robama te zaokruživanje ciklusa proizvodnje sirovina za potrebe proizvodnje biogoriva za prijevoz”, kaže Kruhek.

Iako se vode velike rasprave o lošim stranama proizvodnje biodizela, Kruhek tvrdi da kritike uglavnom potječu od raznih lobija i interesnih skupina i nemaju puno realnih podloga.

“Treba naglasiti i potencijal proizvodnje iz neopasnog otpada jestivih ulja i masti te činjenicu da u Hrvatskoj ima puno neobrađenog i zapuštenog zemljišta. Potencijal proizvodnje sirovina kroz zajedničko ulaganje s vlasnikom tvrtkom Gorup u financiranje poljoprivredne proizvodnje upravo kultura iz kojih se proizvodi biogorivo”, kaže Kruhek.

Kako napuniti električni auto

17

-----Vozila na struju----- Iako je vozila na elektropogon u Hrvatskoj sve više, barem u ponudi prodavača, infrastruktura ne prati taj trend – punionica nema Piše: Saša Vejnović

P

rve punionice električnom energijom za automobile već su odavno postavljene u gradovima diljem svijeta. Pariz će, primjerice, do kraja ove godine imati tisuću parkirališnih mjesta s punjačima za automobile na struju koliko ih trenutno ima u cijeloj Njemačkoj gdje bi se njihov broj u godinu dana trebao udvostručiti; Nizozemska broji

petstotinjak, Engleska oko stotinu.

Broj punionica koje se planiraju dovršiti u iduće dvije godine višestruko premašuje te brojke. To je i razumljivo s obzirom na to da su već serijski proizvodi električni automobili pa će i potreba za punionicama rapidno rasti jer su se u utrku proizvodnje automobila na struju uključili gotovo svi proizvođači automobila. Oni kon-

zervativniji ne proriču im baš brz i blistav uspjeh jer smatraju da tradicionalni pogon nije još potpuno kapitulirao. Iako moderni motori troše svega pet ili šest litara goriva, istodobno pružajući respektabilne performanse, jasno je kao dan da smo s obje noge zakoračili u eru električnih automobila.

Hrvatska, međutim, zasad zaostaje za europskim i svjetskim trendovima iako u HEP-u tvr-

de da im je cilj izgraditi mrežu stanica za punjenje električnih automobila. Trenutno postoji tek jedna punionica i to u Labinu.

“Prije nego se definira program gradnje infrastrukture za komercijalno korištenje električnih automobila, ove godine obavit će se pripremne radnje koje uz testiranje same tehnologije uključuju i propitivanje interesa proizvođača, od-

18

energija lipanj 2011.

nosno distributera automobila za prisutnost na hrvatskom tržištu. Kako u Europi ne postoji standardizirana oprema za punjenje niti odgovarajući zakonski okvir u Hrvatskoj koji uređuje to područje, HEP je pokrenuo razvojni pilot-projekt testiranja infrastrukture za punjenje električnih vozila kao i navika vozača te autonomije vozila. Namjera nam je u razvojnom projektu ugraditi desetak stanica za punjenje te razmatramo mogućnost da u suradnji s domaćim tvrtkama osposobimo nekoliko službenih automobila HEP-a za rad na električni pogon”, kaže Mirela Klanac, glasnogovornica Hrvatske elektroprivrede.

Brzo punjenje Stoga će se ove i iduće godine testirati različiti načini punjenja, od stanica za sporo punjenje koje baterije automobila u potpunosti pune šest sati do stanica za brzo punjenje uz koje je 80 posto kapaciteta baterija moguće napuniti za 15 do 20 minuta, a u potpunosti za dva sata.

Stanice za brzo punjenje u Njemačkoj su smještene uz prometnice, a HEP razmatra i mogućnost njihova postavljanja na parkirališta trgovačkih centara i poslovnih zgrada.

Drugim riječima, električni automobil koji ćete vjerojatno voziti za koju godinu punit će se dok kupujete u trgovačkom centru ili pak dok ste na poslu. No da biste mogli koristiti takve stanice za punjenje, morat ćete biti registrirani u sustavu.

“To znači da bi, nakon što bi krenulo komercijalno korištenje sustava, svaki automo-

bil imao svoj identifikacijski broj koji bi bio pohranjen u bazu podataka HEP-a kao pružatelja usluge, a koji bi se automatski očitavao prilikom njegova spajanja na stanicu. Kada bi se utvrdilo je li riječ o korisniku koji ima ugovor s HEPom, počeo bi proces punjenja”, kaže Klanac.

Posljednjih se mjeseci često spominje model brze zamjene baterija, a to je svojedobno zagovarao i Vjekoslav Majetić, vlasnik tvrtke Dok-ing koja razvija automobil nazvan XD. Takav model podrazumijeva da vozač električnog automobila može doći na punionicu gdje će mu za nekoliko minuta izvaditi praznu bateriju i staviti punu. On bi platio samo razliku energije, a put bi mogao nastaviti možda i brže nego da toči pun rezervoar benzina. No da bi takav model postao stvarnost, moraju se složiti svi proizvođači automobila, što je, kako sad stvari stoje, teško očekivati. “Još je rano reći hoće li taj model postati standard ili ćete ipak morati pojesti ručak na putu do mora, dok se vaš automobil puni. Nema ni tu ništa loše, morat ćete samo malo više i ozbiljnije planirati putovanje”, kaže Majetić, koji će svoj finalni XD predstaviti ove jeseni na frankfurtskom sajmu automobila.

Solarne punionice “Bit će to konačna verzija našeg automobila i nakon Frankfurta ćemo krenuti sa serijskom proizvodnjom sukladno narudžbama”, kaže Majetić, za čiji se električni automobil već predbilježio Agrokor, ali i časopis Vidi i navodno još neki drugi kupci.

HEP je pokrenuo razvojni pilot-projekt testiranja infrastrukture za punjenje električnih vozila kao i navika vozača te autonomije vozila

XD će se moći priključiti na gotovo sve izvore energije, od klasične kućne utičnice do one industrijske. U planu su i samostalne solarne punionice koje bi istodobno činile i zaštitu, odnosno svojevrsnu garažu ovom automobilčiću, a istodobno bi ga noću punile energijom prikupljenom tijekom dana. U Dok-ingu ističu da je ovakvo rješenje posebno praktično za stanovnike otoka koji bi tako riješili problem nedostatka punionice. Iako takva rješenja neće biti jeftina zbog visokih cijena solarnih panela, štednja započinje već nakon kupnje.

Iako su pregovarali i s Gradom Zagrebom i s HEP-om, ništa još nije potpisano. Čak ni Zagreb, od kojeg bi se očekivalo da predvodi u poticanju korištenja “zelene” energije, dosad nije pokazivao nimalo sluha. Dok se u europskim metropolama za vozače električnih, pa čak i hibridnih vozi-

Ponuda u Hrvatskoj Do kraja ove godine moći će se kupiti dvadesetak serijski proizvedenih električnih automobila, a upravo se u ovoj godini očekuju zanimljiviji i nešto veći modeli. Osim vrlo hvaljenoga Nissanova modela Leaf na tržište stiže Renaultov Fluence, prostrana limuzina koju će pogoniti električni motor. Grupacija je ponudu zaokružila i električnim modelom Kangoo, a u utrku je ušao i Opel s Amperom (europska inačica Chevrolet Volta), Ford s električnim Focusom, ali i Mercedes s B-klasom na struju.

19 la, nudi besplatno parkiranje, dopušta im se ulazak u zone u koje ostali automobili ne smiju i smišljaju se razne druge pogodnosti, Zagreb ih tretira kao i sve druge automobile. Predviđanja Energetskog instituta “Hrvoje Požar” kažu da će barem pet tisuća električnih automobila prometovati hrvatskim ulicama do 2015. godine, a njihov bi se broj trebao udvostručiti do 2020. godine. No da bi se

to ostvarilo, potrebna je upravo izgradnja infrastrukture, pri čemu bi vodeću ulogu u početnoj fazi trebala imati država i lokalna uprava.

“Gradovi bi morali preuzeti lidersku poziciju. Imamo primjer Londona gdje je samo jedna odluka gradonačelnika pokrenula čitavu stvar. Osim gradova važna je uloga i proizvođača automobila, energetskih tvrtki te politike”, rekao je Dino Novosel iz Instituta “Hrvoje Požar” prilikom nedavnog promoviranja njihova projekta emobilnost.hr. Iako su u Institutu optimistični te očekuju prvu zagrebačku punionicu već do kraja godine, Velimir Hlevnjak iz Ureda za energetiku grada Zagreba ne dijeli taj entuzijazam. “U vrijeme velike krize teško je pronaći novce. Ne želim govoriti o datumima, ali više se stvari mora poklopiti. Teško da će to biti do kraja godine”, kaže Hlevnjak.

Sve više automobila na struju zahtijeva i drugačiju mrežu Dok se za Hrvatsku predviđa da će do 2015. godine njenim cestama prometovati pet tisuća električnih automobila, procjene konzultantske kuće Frost&Sullivan kažu da bi iste godine na europskim cestama moglo biti najmanje 250.000 automobila na struju.

Njemačko ministarstvo za zaštitu okoliša, pak, vjeruje da će do 2020. godine samo u toj zemlji biti milijun električnih automobila, od kojih se očekuje i da se koriste kao skladišta obnovljive energije i stabilizatori mreža. Zbog toga Siemens razvija sustav kojeg naziva “pametna mreža” koji će omogućiti integraciju velikih količina obnovljive energije i brojnih decentraliziranih električnih generatora u mrežu. Prema istraživanjima, pametne bi mreže mogle spriječiti emisiju više od milijarde tona ugljičnog dioksida do 2020 godine.

Prema njihovim zamislima električna vozila budućnosti će razmjenjivati podatke između sustava napajanja u samom automobilu, upravljačkog sustava elektroenergetske mreže, sustava upravljanja obračunskim podacima i sustava prometnih informacija. Kombiniranjem ovih informacija omogućit će se čitav niz novih područja primjene poput uspostavljanja ravnoteže između potreba za energijom i dostupnosti energije. Pametna mreža “zna” iz kojih izvora i koliko će se struje proizvesti u

nekoliko sljedećih sati.

Primjerice, električna vozila mogu iskoristiti višak struje dobivene iz energije vjetra koju nema tko potrošiti negdje drugdje umjesto da ju crpe iz drugih izvora. Na taj način elektromobilnost zaista postaje “zelena”, a u isto vrijeme doprinosi stabilizaciji elektroenergetske mreže.

Rješenja pametnih mreža u kombinaciji s inteligentnom regulacijom prometa pripremaju elektroenergetske mreže na zahtjeve elektromobilnosti.

Električni automobili mogu se optimalno integrirati u pametne mreže, pa se tako automobil može izravno uputiti na slobodne stanice za punjenje vozila električnom energijom.

Automobile se obično u prosjeku vozi jedan ili dva sata na dan, dok ostatak vremena stoje na parkiralištima.

Električni automobili bi, nakon spajanja na izvor napajanja, mogli preko noći uskladištiti višak struje dobiven iz vjetroelektrana, a danju bi ih mogli vratiti u mređu po, naravno, višim cijenama. Na taj način električna vozila mogu pomoći stabilizaciji sustava napajanja i povećati udio obnovljive energije u “miksu energija”. U isto se vrijeme tako pridonosi refinanciranju visokih troškova akumulatora, a to je dobitnička formula za sve: vlasnike automobila, elektroprivredna poduzeća i okoliš, vjeruju u Siemensu.

20

energija lipanj 2011.

Na drvnoj biomasi zarađivat će stranci

-----Drvo----- Iako će do kraja lipnja biti gotov novi tarifni sustav za obnovljive izvore energije čini se da u Hrvatskoj EU potpore za proizvodnju biomase više koriste strane tvrtke Piše: Vladimir Nišević

D

o kraja lipnja trebao bi biti gotov novi tarifni sustav za proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora energije i kogeneracije koji će ukloniti granicu od jednog megavata snage za postrojenja koja proizvode energiju iz bioplina i biomase, pa će se u Hrvatskoj moći graditi jača postrojenja, najavio je ravnatelj Uprave za energetiku Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetništva Darko Horvat. Do kraja lipnja imat ćemo novi tarifni sustav koji će ukloniti barijeru od jednog megavata i omogućiti razvoj poduzetničkih projekata, rekao je Horvat na Njemačko-hrvatskom simpoziju “Energija iz biomase - kruta biomasa, bioplin

i biogoriva” u organizaciji Njemačko-hrvatske industrijske i trgovinske komore.

Zakonska rješenja Komentirajući česte poduzetničke prigovore o pretjeranom administriranju koje otežava gradnju energetskih objekata, rekao je da problema nema tamo gdje su riješeni imovinsko-pravni odnosi. Kaže da investitori imaju poteškoća s lokalnom samoupravom koja je nadležna za izdavanje građevinskih i lokacijskih dozvola.

Horvat se nada da će do kraja godine biti zgotovljena zakonska rješenja koja će razlikovati objekte za koje treba ishoditi građevinsku i lokacijsku dozvolu, a za koje ne treba. Najavio je i donošenje novog zakona o obnovljivim izvorima energije. Po njegovoj ocjeni, velik dio zakonodavnog okvi-

Emisije CO2 Računa se da je opterećenje atmosfere s CO2 pri korištenju biomase kao goriva zanemarivo, budući da je količina emitiranog CO2 prilikom izgaranja jednaka količini apsorbiranog CO2 tijekom rasta biljke. U posljednje vrijeme sve više postaje očito da je današnji pristup energiji neodrživ. Od svih obnovljivih izvora energije, najveći se doprinos u bližoj budućnosti očekuje od biomase. Biomasa, kao i njezini produkti – tekuća biogoriva i bioplin, nije samo potencijalno obnovljiva, nego i dovoljno slična fosilnim gorivima da je moguća izravna zamjena.

10

21 hrvatskih proizvođača za koje država još nije pronašla model sufinanciranja kupnje peletnih kotlova danas izvozi 250.000 tona peleta godišnje

ra za razvoj projekata obnovljivih izvora energije u Hrvatskoj usklađen je s regulativom Europske unije. U području biomase energetska strategija Hrvatske definirala je cilj da do 2020. godine u Hrvatskoj bude instalirano kapaciteta ukupne snage 85 megavata, a u području bioplina planira se ukupni proizvodni instalirani kapacitet od 2,6 petadžula. Njemačko-hrvatski simpozij o biomasi okupio je nekoliko stotina sudionika. Tijekom rasprave istaknuto je da će proizvodnja energije iz biomase dugoročno imati važnu ulogu u energetskoj bilanci Hrvatske. Velike šumske površine te u pojedinim regijama razvijena poljoprivreda i drvna industrija nude velike mogućnosti za korištenje biomase, ocijenjeno je na simpoziju.

Pravo otkupa Prednosti drvne biomase su u Hrvatskoj široj javnosti još prilično nepoznate i nedovoljno se promiče njezino korištenje, ali je i te kako dobra “lokalna” alternativa sve skupljim svjetskim energentima, kažu u Drvnom klasteru Delnice, Poput svega što u Hrvatskoj valja, i potencijale OIE, pa tako i biomase, u nas najviše prepoznaju stranci, među kojima i mnogi i špekulanti. Računaju, naime, na europske potpore za proizvodnju energije iz obnovljivih izvora, a kako u nas još ne postoje zakonski mehanizmi koji bi regulirali stjecanje prava na kupnju biomase prema izgrađenosti i kapacitetima projekta, neki žele tek “zauzeti” prava na gradnju postrojenja ili na kupnju biomase kako bi ih ulaskom Hrvatske u EU preprodali na globalnom tržištu. Neki stručnjaci pretjeruju

u procjenama o količini od 3 do 5 milijuna tona biomase godišnje dovodeći u zabludu mnoge potencijalne ulagače koji misle da im je dovoljno 20.000 kuna da registriraju poduzeće i dobiju pravo na iskorištavanje biomase. No stvarni je potencijal, tvrde u drvnoj industriji, 700.000 tona drvnog otpada od oko 2 milijuna kubika drva, koliko godišnje prođe kroz njihove strojeve, te oko 600.000 tona šumskih ostataka.

Koliko je cijenjena u svijetu, možda najbolje govori činjenica da je na europskom tržištu cijena biomase u posljednje dvije godine skočila 30%.

Zbog nedovoljne informiranosti o OIE, posebice drvenim peletima, 10-ak hrvatskih proizvođača za koje država još nije pronašla model sufinanciranja kupnje peletnih kotlova danas izvozi čak 97%, 250.000 tona peleta godišnje.

Raspoložive zalihe Korištenje šumske biomase, uglavnom ogrjevnog drva, ima u Hrvatskoj dugu tradiciju. Još 1965. godine iz biomase se zadovoljavalo oko 1/4 energetskih potreba.

Danas iako Hrvatska raspolaže s značajnim potencijalom biomase za proizvodnju energije (toplinska energija, električna energija, biogoriva) radi pomanjkanja tržišta i zamjene drugim energentima koje uvozimo (plin, nafta-loživo ulje, struja) te nedostatka ekološke svijesti o prednosti obnovljivih izvora energije (OIE) to korištenje svelo se na svega 4,3 %. Dugoročnim programom gospodarenja šumama (2006.-2015.) procjenjuje se da bi samo Hrvatske šume d.o.o. mogle raspolagati s 2,6 mil. m3 šumske biomase za dobivanje energije što bi udvostručilo sadašnji udio biomase kao energenta.

Svjetska energetska kriza, koja će se sve više produbljivati korištenjem ograničenih rezervi nafte, te utjecaj korištenja fosilnih goriva na povećanje stakleničnih plinova s jedne strane, poštivanje međunarodnih sporazuma i deklaracija (Kyoto protokol, Gradečka deklaracija 2005.) s druge strane, daje šumarskom sektoru, a time i Državi, mogućnost i obavezu boljeg korištenja manje vrijednog drva i otpada i općenito biomase.

22

energija lipanj 2011.

Konzultantski ‘zeleni’ projekti sve atraktivniji ------Financiranje----Od osnutka programa Europske banke za obnovu i razvoj – BAS programa sufinancirano je 433 projekta sa 2,5 mil. eura

Piše: Tin Bašić

U

posljednjih nekoliko godina u Hrvatskoj se intenzivirao interes za projektima zaštite okoliša i energetske učinkovitosti. Mnoge male tvrtke odlučile su se “baciti” u tu vrstu poslovanja jer je to budućnost. Brojni fondovi Europske unije, kao i privatni investitori i razvojne banke sve češće financiraju “zelene” projekte. Mnogobrojni programi upravo su zbog toga i pokrenuti. Jedan od njih je program Europske banke za obnovu i razvoj (EBRD) – TAM BAS koji se prošle godine “prebacio” na zelene projekte. Naime, od svibnja 2010. do danas (oko godine dana) odobreno je ukupno 47 projekata, od čega je 19 završeno i isplaćeno, a 28 ih je u tijeku i polako se privode kraju. “BAS program (Business Advisory Ser-

vices) jest ‘donor-funded’ program, što znači da sredstva dolaze od donora. To su za Hrvatsku do sada bili CEI, Velika Britanija, Austrija, Luksemburg, EBRD Shareholders Fund, BRS Fund te je to sada EU IPA Multibeneficiary. U isto je vrijeme program pod upravljanjem EBRD-a. Glavni cilj programa je uvijek prije svega razvoj sektora malog i srednjeg poduzetništva te konzultantskog sektora i od toga se polazi tako da je program u Hrvatskoj do prošle godine podržavao cijeli spektar konzultantskih poslova, a sad se fokusira na zelene tehnologije i konkurentnost”, izjavila je za Poslov-

50

(

Interes je izrazito velik jer se bavimo novijim, ali vrlo traženim područjem, kaže Renata Deiuri, menadžerica programa za Hrvatsku

ni dnevnik Renata Deiuri, menadžerica nacionalnog programa za Hrvatsku.

Uvođenje sustava Od osnutka EBRD-ova BAS programa sufinancirano je 433 projekta sa 2,5 milijuna eura.

“Do sredine 2010. program je sufinancirao cijeli spektar konzultantskih poslova, osim pravnog savjeta i revizije. To su uglavnom bili projekti uvođenja sustava kvalitete i ostalih ISO sustava, implementacije raznih informacijskih susta-

va, marketinški planovi, analize, ispitivanja tržišta, strategije, poslovni planovi i strategije, reorganizacije/restrukturiranja, inženjerske studije itd.”, kaže Deiuri.

Od sredine 2010. to su samo “zeleni” projekti, odnosno projekti koji su fokusirani na obnovljive izvore energija, zaštitu okoliša, energetsku učinkovitost ili pak konzultantski projekti koji potiču konkurentnost kroz prilagodbu s normama EU te sav konzalting vezan uz izvoz i izvozne strategi-

novih projekata za mala i srednja hrvatska poduzeća Ove godine planira BAS program

23

54 je. “TAM program je od osnutka financirao 36 projekata sa 1,2 milijuna eura”, ističe Deiuri. Budući da su ti projekti u svijetu izuzetno atraktivni, takva količina interesa nije zaobišla ni hrvatske poduzetnike.

“Interes je velik, naročito jer se bavimo novijim, a trenutno vrlo traženim područjem, a to su zaštita okoliša i zelene energije. Program prezentiramo redovito u komorama, na raznim skupovima, na specijaliziranim konferencijama za ova područja te općenito kroz sve partnerske institucije koje okupljaju poduzetnike te tako podsjećamo poduzetnike i konzultante da prijavljuju projekte”, objašnjava Deiuri.

Naime, oni njeguju izravan pristup poduzetnicima, pa

posto BAS tvrtki je nakon evaluacije povećalo broj zaposlenih, a 75 posto tvrtki je povećalo ukupan prihod

ih stoga kontaktiraju ako smatraju da bi im program, s obzirom na sadašnji fokus, mogao pomoći u jačanju konkurentnosti.

Iako bi se možda moglo činiti kako je dobivanje nepovratnih sredstava lišeno bilo kakvih obveza, ipak nije tako.

“Prije svega poduzetnik može dobiti potporu tek kada je projekt u potpunosti završen i plaćen konzultantu, za što mora BAS programu podastrti odgovarajućom dokumentacijom.

Također godinu dana nakon isplate subvencije radi se tzv. evaluacijski izvještaj, kada se tvrtku nosioca subvencije posjećuje te se mjere rezultati i učinci konzultantskog projekta (tzv. transitional impact)”, kaže Deiuri. Tako je do sada

od ukupno 433 projekta, koliko ih je do sada odobreno, 358 evaluirano. Rezultati su 60 posto projekata “rated successful and highly successful” i 37 posto projekata “rated satisfactory”. “Dakle, samo tri posto projekata su ‘rated unsatisfactory’. Čak 54 posto BAS tvrtki je nakon evaluacije povećalo broj zaposlenih, a 75 posto tvrtki je povećalo ukupan prihod. I još jedan važan statistički podatak – 68 posto BAS projekata je locirano izvan Zagreba, dakle većina su projekti izvan glavnoga grada”, istuče Deiuri.

Edukacije i treninzi Budući da su iskustva sa sufinanciranjem ovakvih konzultantskih projekata dobra, program ide dalje. “Ove godine

planiramo 50-60 novih projekata za mala i srednja hrvatska poduzeća. Sufinancirat ćemo kvalitetne konzultantske projekte koji pokrivaju područja obnovljivih izvora energije, zaštite okoliša, energetske učinkovitosti ili pak konzultantske projekte koji potiču konkurentnost kroz prilagodbu normama EU te sav konzalting vezan uz izvoz i izvozne strategije”, kaže Deiuri. Planiraju i nekoliko edukacija i treninga, kako za sektor SME, tako i za konzultantski sektor. “Svi treninzi se planiraju u suradnji s ministarstvima čiji se sektor pokriva, a to su treninzi vezani uz IPPC direktivu te energetsku učinkovitost za industrijska postrojenja”, zaključuje Deiuri.

24

energija lipanj 2011.

Izvor struje koji je -----Alternativa----Iako se stalno govori o solarnoj energiji i potiče njezino korištenje, činjenica je da se ona ozbiljno uzima u obzir tek kad račun za električnu energiju postane prevelik Pišu: Ozren Podnar/VLM i Stjepan Škramić

O

bnovljivi izvori energije su hit, a među njima središnje mjesto pripada solarnoj energiji, i to s razlogom. Prvo, gotovo da nema mjesta na Zemlji na kojem nije moguće u većoj ili manjoj mjeri koristiti energiju koju nam šalje sunce.

Drugo, danas dostupne tehnologije iako nisu savršene zapravo su vrlo zrele tehnologije koje pružaju dobru iskoristivost po pristupačnim cijenama. Drugo, solarna energija tip je energije koja nema negativnih popratnih pojava, dakle primjenjiva je u apsolutnom svakom okruženju bez ikakve bojazni da će na neki način naštetiti prirodi.

Fizikalno govoreći, tlo od sunca prima od pola do jednoga kilovata energije po četvornome metru. Naravno, ta vrijednost oscilira ovisno o konfiguraciji tla, nadmorskoj visini, položaju mjesta, naseljenosti te dužini dana. Energija koja pada na solarni kolektor pada na poluvodiče, materijale koji zračenje pretvaraju u električnu energiju.

Ona se zatim pretvara u odgovarajući napon i frekvenciju da bi bila spremna za korištenje. Ekonomičnost energije sunca jed-

nostavno je vidjeti. Ako zamislimo udaljenu farmu, staklenik, ribnjak ili tome slično, jasno je da je mnogo jeftinije instalirati sunčeve kolektore nego dovoditi električnu energiju iz stanice koja može biti kilometrima daleko. To isto vrijedi i za manje uređaje, čak i gradske, kao što su automati za parkiranje, telefonske govornice pokraj autocesti, internetski kiosci ili bilo koji drugi izolirani električni uređaj.

Gubici u prijenosu Radi dobivanja jasnije slike možemo se osvanuti i na tradicionalne izvore energije. Čovječanstvo u jednom danu potroši toliko prirodnih bogatstava koliko je u prirodi nastajalo 100.000 dana. Rusija, golemi globalni proizvođač energetskih sirovina, zbog nesavršenosti prijenosnih sustava godišnje izgubi oko 15 milijuna tona nafte i oko 30 milijardi kubnih metara zemnog plina. Za usporedbu, to je cjelogodišnja potrošnja nafte u Austriji, ili godišnja potrošnja plina u Francuskoj. Ili još drukčije: kad bi se ta izgubljena energija iskoristila, Rusija bi mogla bez problema zatvoriti sve atomske elektrane.

Kad je riječ o korištenju solarne energije, nju bismo za potrebe ovog članka mogli ugrubo podijeliti u dvije skupine: industrijsku i osobnu. Veliki solarni paneli na tvornicama, stambenim i poslovnim zgradama primjer su iskorištavanja solarne energije u industrijske svrhe.

To je područje primjene izuzetno dobro poznato stručnjacima.

Iako se stalno govori o solarnoj energiji i potiče njezino korištenje, činjenica je da se ona ozbiljno uzima u obzir tek kad ra-

čun za električnu energiju postane prevelik. To su, naravno, najprije primijetile kompanije koje ovise o električnoj energiji kao primarnom izvoru energije za proizvodnju pa u tu skupinu spadaju, primjerice, podatkovni centri s tisućama računala kojima prijelaz na solarnu energiju donosi doista velike uštede.

Koliko je zanimljivo područje solarne energije govori i primjer Googlea koji je najavio višemilijunsko ulaganje u solarnu elektranu u blizini Ber-

Koliko je zanimljivo područje solarne energije govori i primjer Googlea koji je najavio višemilijunsko ulaganje u solarnu elektranu u blizini Berlina, Interetski div uložit će 3,5 milijuna eura

25

uvijek uz vas lina. Interetski div uložit će 3,5 milijuna eura u jednu od najvećih njemačkih solarnih elektrana koja će proizvoditi energiju za pet tisuća domova u regiji.

Dakle, i industrija ima vrlo opipljive koristi od tog načina dobivanja električne energije.

Osobna primjena Iskorištavanje solarne energije u osobne svrhe možemo također podijeliti u dvije okvirne skupine. U prvu spadaju kolektori na stambenim zgradama koji tako prikupljenu energiju prosljeđuju električnim uređajima kao što su grijači tople vode te potrošačka elektronika i rasvjeta. Upravo se tom segmentu iskorištavanja solarne energije pridaje najveća pozornost i u tom se segmentu nastoji naviše obrazovati krajnje potrošače. Naime, u tom se segmentu mogu ostvariti najveće uštede (govorimo o građanima) te bitno pridonijeti smanjenju potrošnje električne energije iz tradicionalnih izvora kao što su ugljen i nafta.

Solarna energija u domu može se koristiti za niz primjena, od zagrijavanja vode do rasvjete. Količina sunčeva svjetla koju ćemo iskoristiti za osobne svrhe ovisi zapravo samo o količini kolektora koje ćemo instalirati. Činjenica je da je potrebno početno ulaganje i da ono može odbiti korisnika, no prelaskom na kolektore ostvaruju se znatne uštede. No postoji i drugi segment korištenja solarne energije u osobne svrhe koji svi koristimo desetljećima. Dapače, vjerojatno ste koristili solarnu energiju i prije nego što ste znali kako se zove. Sjećate li se ručnih kalkulatora s malim crnim “prozorčićima” poredanim jedan uz drugi u nizu? Kad biste stavili prst preko prozorčića, ekran kalkulatora bi se ugasio.

Solarni ruksak

Ovaj ruksak od Voltaica opremljen je parom solarnih panela od dva vata, koji daju struju do 12 volti.

U unutrašnjosti torbe su odjeljci za razne spravice kao što su mobiteli, MP3 svirači i kamere te odgovarajući broj utičnica za spajanje na solarnu bateriju. Torba se napuni strujom za četiri do pet

sati na suncu, a potom omogućuje trosatno razgovaranje na mobitel.

Panele je moguće puniti strujom i preko USBa. Voltaic izrađuje i solarno punjive torbe za prijenosnike koji daju struju za petosatni rad.

Solarna tipkovnica

Tipkovnica na sunčev pogon može vam se učiniti suvišnom jer je rijetko iznosite na otvoreno. No Logitechova se tipkovnica napaja i svjetlom lampe. Uz tipkovnicu se isporučuje i USB prijemnik signala

(

Trenutno obnovljivi tipkovnice koji se spaja s izvoribaterije bašpokrivaju kad su poželjeli energije računalom da se ne moratesamopromijeniti program.

7 posto svjetske petljati sa žicama. Takođerpotrebe za energijom dobijete aplikaciju koja na ekranu pokazuje status Sigurnosna kamera punjenja.

Ova sprava tvrtke Smarthome za detekciju kretanja na otvorenom Futrola za iPhone napaja se samo solarnom Većina korisnika iPhonea energijom. ima futrolu za svoj Dodatna prednost ove skupocjeni uređaj, no kamere je u tome što ostaje NovoThink Surge proizveo na “stand-byu” radi štednje je futrolu opremljenu energije sve dok u prostoru solarnim panelom za od osam metara ne otkrije kretanje. Ako je kretanje uzrokovala, primjerice, ptičica u letu, kamera će se vratiti na čekanje nekoliko sekundi nakon što se pokretni predmet ne skloni iz vidokruga.

punjenje. S futrolom se prodaje i aplikacija pomoću koje možete programirati korištenje punjača.

Daljinski upravljač

Ova naprava od PowerPlus Leoparda omogućuje gotovo neprekidan rad daljinskog upravljača jer se osim sunčeve energije napaja i od kućnog svjetla.

Vlasnici ovakvog upravljača nikad neće doći u situaciju da se moraju dizati da ručno stave nove

Solarno svjetlo na biciklu

Budući da bicikl vozite pretežno danju, zašto ne biste punili svjetlo solarnom energijom umjesto ekološki manje prihvatljivim baterijama?

Prednja svjetla proizvođača Owleyea osvjetljavaju predmete udaljene deset metara od bicikla. Ostanete li bez solarne energije, možete USB-om spojiti svjetlo s računalom ili drugom spravom koja ima pohranjenu struju.

26

------Kalendar------

energija lipnja 2011.

Lipanj 2011.

H2Expo 08.06.2011. - 09.06.2011.

Hamburg, Njemačka MOTSP 2011 - International Conference “Management of Technology - Step to Sustainable Production” 08.06.2011. - 10.06.2011.

Bol, Brač INTERSOLAR EUROPE 08.06.2011. - 10.06.2011.

München, Njemačka 7. INTERNACIONALNI SAJAM BRENDOVA 09.06.2011. - 11.06.2011.

Beograd, Srbija

Energy and Environment Fair and Conference 15.06.2011. - 17.06.2011.

Istanbul, Turska 2nd GREEN REFINING & PETROCHEMICALS FORUM 17.06.2011. | Dubrovnik, Hrvatska ROOMVENT 2011 - 12th International Conference on Air Distribution in Rooms 19.06.2011. - 22.06.2011.

Trondheim, Norveška MEĐUNARODNI SAJAM ENERGIJA, INDUSTRIJA, RUDARSTVO 21.06.2011. - 25.06.2011.

Tuzla, Bosna i Hercegovina

EUROGAS GENERAL ASSEMBLY 10.06.2011. | Milano, Italija

Power and Energy Systems - EuroPES 2011 22.06.2011. - 24.06.2011.

Kreta, Grčka

BioGas 2011 13.06.2011. - 14.06.2011.

London, Velika Britanija

5th Annual Gas Storage 27.06.2011. - 28.06.2011.

London, Velika Britanija

CAT-TECH 2011 13.06.2011. - 14.06.2011.

Dubrovnik, Hrvatska

Balkan Energy and Infrastructure Finance Forum 27.06.2011. - 28.06.2011.

Budimpešta, Mađarska

Shale Gas Series: Europe Summit 14.06.2011. - 16.06.2011.

Varšava, Poljska SMART GRIDS 15.06.2011. - 16.06.2011.

London, Velika Britanija ICCI -17th International

Srpanj 2011.

SIM 2011 29.06.2011. - 01.07.2011.

Leiria, Portugal ECOS 2011 - The 24th International Conference on Efficiency, Cost, Optimization, Simulation

Energy & Ecology Conference 29.06.2011. - 30.06.2011.

Priština , Kosovo SIM 2011 29.06.2011. - 01.07.2011.

Leiria, Portugal

and Environmental Impact of Energy Systems 04.07.2011. - 07.07.2011.

Novi Sad, Srbija The 4th International Conference And Exhibition On CNG 24.07.2011. - 26.07.2011.

Teheran , Iran

Regionalni sastanak o donošenju energetskih strategija Javnom tribinom “Do zdravog okoliša u Slavonskome Brodu” u tome je gradu u svibnju završen dvodnevni regionalni sastanak pod nazivom “Analiza procesa donošenja odluka u području zaštite okoliša - energetske strategije”. Sastanak je organizirao Centar za ljudska prava u suradnji s hrvatskim uredom Zaklade “Heinrich Boell”. Predstavnici iz Makedonije, Bosne i Hercegovine i Hrvatske zaključili su, uz ostalo, da u regiji ne postoji sveobuhvatna vizija održivog razvoja kao podloga za oblikovanje javnih politika u području energetike i zaštite okoliša, te kako te politike ne teže učinkovitom korištenju energije, posebno obnovljivih izvora energije. Vlade iz regije pozvane su da u postojećoj krizi koriste “ekološku transformaciju” kao razvojnu šansu i gospodarski oporavak, te da osiguraju uvjete za transparentan proces donošenja odluka u energetskom sektoru s jasno postavljenim standardima sudjelovanja zainteresirane javnosti. Predloženo je i stvaranje poticajnih okvira za ekološki prihvatljive investicije, te pokretanje domaće proizvodnje i opreme. Sudionici se zatražili i “trajni moratorij na gradnju novih nuklearnih elektrana u regiji”. Na javnoj tribini o stvaranju zdravog okoliša u Slavonskome Brodu na kojoj su, uz vrlo slab odaziv građana, sudjelovali predstavnici ekoloških udruga te novoosnovane Građanske inicijative najviše je bilo riječi o problemu onečišćenja zraka iz Rafinerije u susjednom Bosanskome Brodu. Jasenka Nećak, ravnateljica Uprave za atmosferu i gospodarenje otpadom pri Ministarstvu zaštite okoliša rekla kako imaju informaciju da je u rafinerijskim pogonima počela rekonstrukcija pogona te da uskoro očekuju i detaljan plan modernizacije. Cjelokupan bi proces trebao biti završen do 2015. Potvrdila je da će se izgraditi još jedna postaja za mjerenje kakvoće zraka u Slavonskome Brodu do kraja godine. Izvješće o kakvoći zraka u Slavonskome Brodu objavljeno početkom godine pokazalo je višekratna prekoračenja sumporovodika i lebdećih čestica pa je prema tim parametrima zrak u Brodu svrstan u treću kategoriju.

Kolovoz 2011.

6th INTERNATIONAL BIOENERGY CONGRESS & 4th BIOTech FAIR 2011 16.08.2011. - 19.08.2011.

Curtiba, Brazil 23rd IIR International Congress of Refrigeration:

Refrigeration for Sustainable Development 21.08.2011. - 26.08.2011.

Prag, Češka THE 23rd IIR INTERNATIONAL CONGRES OF REFRIGERATION 21.08.2011. - 26.08.2011.

Prag, Češka

*><*< =

":0*72A*

<8:2

000

+:8>724 8<.5 : 8*<2*

", <8+.:

.-23;48 9

84:8>2<.

53;<>8

Najviπi standardi u svim segmentima poslovanja

Naša poslovna filozofija je jednostavna. Od svih naših zaposlenika na svim razinama očekujemo, ali istovremeno i pružamo najviše standarde poslovne učinkovitosti.

Naša pozicija na tržištu, ali i očekivanja naših kupaca i poslovnih partnera obvezuju nas da svakodnevno ulažemo dodatne napore kako bismo u svim segmentima poslovanja bili - izvrsni.

INA - Industrija nafte, d.d. - jedina integrirana naftna kompanija u Hrvatskoj.