IRT3000 ADRIA #1 (October 2007)

3-WAY, Tomaž Vujasinovic s.p.

13 ABB, d. o. o.

A-CAM, inženiring, d. o. o

Alfleth Engineering, k. d.

BTS, d. o. o.

BTS KOTHENNYA, d. o. o.

24 Cajhen, d. o. o.

Camincam, d. o. o.

Celjski sejem, d. o. o.

EAG Centar, d. o. o.

FDS Research, d. o. o.

Seco Tools SI, d. o. o. i FTS, d. o. o.

67 Gazela Platit, d.o.o.

Hrvatski savez inovatora

Hyundai avto trade, d. o. o.

ICM, d. o. o.

ISCAR Alati, d. o. o.

KAČ Trade, d. o. o.

KMS, d. o. o.

Lesnik CNC Export-Import, d. o. o.

LVD Sit, d. o. o.

Misko, d. o. o.

NC Servis Lovrek Ivan, s. p.

2, 71 Nomis, d. o. o.

Nubius, d. o. o.

Sandvik, d. o. o.

54, 55 Siming, d. o. o.

TBW, d. o. o.

Tecos

Tera, d. o. o.

Teximp, d. o. o.

TM, d. o. o.

Topomatika, d. o. o.

ELEMENT, d. o. o.

Ulmer, d. o. o.

iz svijeta

Smjernice pri izboru uređaja za elektroeroziju

Većina trodimenzionalnih oblika u kalupima može se izraditi s pomoću elektroerozije (potopna elektroerozija – SEDM) i glodanjem velikim brzinama (high speed cutting – HSC).

Velik broj oblika koji su nekad obrađivani isključivo s pomoću uređaja za SEDM, danas se već u cijelosti mogu izraditi s pomoću HSCglodanja, koje omogućuje i obradu zakaljenih čelika. HSC-glodanje na drugoj strani povisuje konkurentnost obrade s pomoću SEDM-a jer se s pomoću HSC-a elektrode mogu načiniti brzo i ekonomično. Upravo je zato u najvećem broju slučajeva obrada s pomoću uređaja za SEDM i dalje najprimjerenija. Više podataka o elektroerozijskoj obradi može se naći na internetskoj stranici /1/.

Marjan Dobovšek

automatizacija i informatizacija

Robotizacija industrije

Robotizacija u industriji najčvršće je povezana s automatizacijom komadne proizvodnje, gdje se roboti upotrebljavaju za rukovanje materijalom, proizvodima i drugim sredstvima te također za upravljanje alatom za vrijeme samoga tehnološkog procesa. Industrijski roboti bitno utječu na sniženje troškova, na povećanje radne učinkovitosti te na osiguranje kvalitete proizvodnje. Oni također zamjenjuju čovjeka u poslovima koji su fizički teški i za čovjekovo zdravlje štetni.

Dr. Tomaž Perme

nemetali

Tandemsko injekcijsko prešanje

Trajni zahtjevi na tržištu za proizvodnjom visokokompliciranih i kompleksnih polimernih otpresaka visoke kvalitete i što niže cijene doveli su do razvoja na području injekcijskog prešanja polimera koji je raščlanjen u dva smjera. U prvom slučaju riječ je o optimiranju konstrukcije otpreska, što zahtijeva primjenu unaprijeđenih postupaka injekcijskog prešanja kao što su višekomponentno ili višebojno injekcijsko prešanje. U drugom je slučaju riječ o optimiranju procesa injekcijskog prešanja radi snižavanja troškova proizvodnje otpresaka.

Dr.sc. Damir Godec

suvremene tehnologije

Trodimenzionalna digitalizacija antičke brončane skulpture Apoksiomena

Suvremene zahtjeve tržišta moguće je sažeti u potrebi za skraćenjem procesa razvoja od ideje do gotovog proizvoda, trajnim snižavanjem troškova razvoja te postizanjem visoke razine kvalitete proizvoda. Vrlo često se radi udovoljavanja tim zahtjevima koriste nekonvencionalni pristupi, a jedan od njih je primjena trodimenzionalne digitalizacije objekata u sklopu koncepta unatražnog inženjerstva (e. Reverse Engineering).

Mladen Gomerčić i Tomislav Hercigonja

Damir Godec urednik

Poštovani čitatelji!

Nakon nešto više od pola godine priprema, drago mi je što vam se mogu obratiti u Uvodniku prvog broja časopisa IRT3000 u Hrvatskoj. Novi je časopis dobio ime prema trima najvažnijim pokretačima proizvodnje: Inovacijama, Razvoju i Tehnologijama, uz naznaku trećeg tisućljeća u kojem se nalazimo. Pri tome je naš cilj obuhvatiti područja metaloprerađivačke industrije, automatizacije, nemetala i informacijskih tehnologija te suvremene trendove u njima.

Nekoliko je razloga za pokretanje ovakvog časopisa u Hrvatskoj. Ponajprije, medijska praznina kada je u pitanju stručni tisak za područja proizvodnog strojarstva koja ćemo nastojati obuhvatiti časopisom. Osnovna funkcija časopisa IRT3000 je informiranje (pravodobno, točno i objektivno), jer je danas informacija jedan od (naj)važnijih čimbenika uspješnosti poslovanja i konkurentnosti. Njezinu pravu težinu već osjećaju izrazito izvozno orijentirane hrvatske tvrtke. Približavanje Hrvatske EU znači i potpuno otvaranje našeg tržišta, na kojemu će moći preživjeti samo

S pravom informacijom zajedno prema EU

oni koji su spremni pratiti trendove i razvoj kakvi su prisutni na ostalim tržištima. A informiranost je pri tome ključna. Stoga nam je zadaća prenositi čitateljima informacije o novostima, trendovima i suvremenim spoznajama iz naše domene. Zadanu zadaću nastojat ćemo ispunjavati stručnim člancima, predstavljanjima uspješnih tvrtki i projekata, intervjuima s istaknutim osobama iz gospodarske i akademske zajednice te mnoštvom novosti iz Hrvatske i svijeta. Također ćemo nastojati poticati suradnju između gospodarstvenika i akademske zajednice jer smatramo da se u toj suradnji krije velik potencijal razvoja obiju strana i hrvatskoga gospodarstva u cjelini.

Konačno, pozivamo sve zainteresirane tvrtke i pojedince da se aktivno uključe u oblikovanje časopisa IRT3000. Iskustva, spoznaje, stajališta i ideje iz struke svakako su dobrodošli, a časopis IRT3000 osmišljen je kao medij za prijenos tih informacija široj strukovnoj javnosti.

Na kraju nekoliko riječi o dinamici izlaženja časopisa IRT3000. Zbog organizacijskih razloga, u ovoj godini otisnut ćemo samo ovaj, prvi broj, no već u sljedećoj planiramo otisnuti četiri broja. O točnim datumima izlaženja svih četiriju brojeva obavijestit ćemo vas na našoj internetskoj stranici i u prvom broju u 2008. godini. Ako vi iskažete interes za časopisom, u 2009. godini tiskat ćemo časopis svaka dva mjeseca, što bi nam omogućilo pravodobno praćenje i izvještavanje o svim zanimljivostima i novostima u Hrvatskoj i svijetu.

uvodnik

Glavni i odgovorni urednik

Damir Godec

Tehnički urednik

Darko Švetak

Novinarski prilozi

Matilda Bačelić, Liderpress

Hrvoje Mateljić, Liderpress

Tanja Berberović

Igor Škevin

Prijevod

Matea Hotujac (SLO)

Mr.sc. Marina Manucci (ENG)

Mr.sc. Snježana Kereković (NJE)

Lektura

Ela Orešković-Požek (HR)

Idejno rješenje

Saša Brunčič, Barbara Kodrun Računalni prijelom časopisa Darko Švetak s. p., Jan Lovše Oblikovanje naslovnice i oglasa Barbara Kodrun s.p., Boštjan Čadej Nakladnik

PROFIDTP d.o.o. Gospočak 58, 10000 Zagreb, Hrvatska Adresa uredništva: PROFIDTP d.o.o.

Časopis IRT3000 Gospočak 58, 10000 Zagreb, Hrvatska

Tel: +385 (0)98 409 690 E-pošta: info@irt3000.hr

Tisak: MEDIPRINT-TISKARA HRASTIĆ d.o.o.

Naklada: 3.000 primjeraka

Cijena: 30 kn/4 €/5 $. IRT3000 - inovacijerazvojtehnologije

ISSN: 1846-5951

Copyright© IRT3000

Autorska prava za časopis IRT3000 vlasništvo su nakladnika, tvrtke PROFIDTP d.o.o. Dopušta se prijenos i umno-

intervju

Vladimir Ferdelji, predsjednik Uprave Elektrokontakta

Uložit ćemo 15 milijuna eura u centar kompetencije za plastiku

Vrijednost Elektrokontakta umnogostručena je tijekom ovih 12 godina, ukupni prihod nam je učetverostručen, izvoz nam je upeterostručen. Cijelo vrijeme poslovali smo s dobiti, ali naše stope dobiti su između 3 i 5 posto. Dakle, nemamo velike, spektakularne profite, ali nam oni omogućuju da između 6 i 10 milijuna eura godišnje reinvestiramo u tvornicu.

Razgovarali: Hrvoje Mateljić i Damir Godec

Foto: Damir Godec, arhiv Elektrokontakta

Rijetke su hrvatske tvrtke koje drže velik dio svjetskog tržišta nekog proizvoda, imaju praktičnu suradnju s domaćim obrazovnim i znanstvenim institucijama, a da ih vodi domaći menadžer unatoč većinskom stranom vlasniku. Sve te kriterije zadovoljava zagrebački Elektrokontakt, najveći europski proizvođač regulatora energije i limitatora koji se ugrađuju u štednjake sa staklokeramičkim pločama. Predsjednik Uprave Elektrokontakta Vladimir Ferdelji dobro poznaje svoju tvornicu i industriju, ali i stanje u hrvatskom gospodarstvu jer je aktivan član čak sedam raznih strukovnih i gospodarskih institucija.

Tako je potpredsjednik HGK za gospodarstvo, član Gospodarskog vijeća HGK – Zagreb, predsjednik Društva za plastiku i gumu, potpredsjednik Zajednice za plastiku, gumu i pripadajuću opremu pri HGK, član Upravnog vijeća HRPSOR-a, predsjednik Gospodarskosocijalnog vijeća Grada Zagreba i predsjednik Koordinacije za industriju Hrvatske udruge poslodavaca. S g. Ferdeljijem razgovarali smo stoga i o stanju u gospodarstvu i industriji, kao i o pozadini uspjeha poduzeća kojemu je na čelu.

Što mislite o gospodarskom rastu industrijskog sektora proteklih godina u usporedbi s ostalim sektorima i drugim zemljama u regiji? Gospodarski je rast u statističkom smislu predmet mnogih špekulacija jer se na tome baziraju ocjene gospodarskih programa političkih autoriteta. Kod nas je gospodarski rast uprosječen u odnosu na tranzicijske zemlje, s tim da on nije produkt rasta prerađivačke industrije nego drugih grana. Naime, prerađivačka industrija je grana koja je u 17 godina postojanja hrvatske dr-

žave najviše devastirana. Ja uvijek iznosima drastičan podatak, da je prvi put 2005. godine broj zaposlenih u trgovini u Zagrebu prešao broj zaposlenih u prerađivačkoj industriji. Dakle, naš najveći industrijski centar je postao trgovački centar. Naš je rast baziran prije svega na potrošnji, na prodaji kapitalnih dobara i poticanju kapitalnih infrastrukturnih investicija, prije svega cesta. Industrija je uništena u tri koraka. Prvi je korak rat, koji je uništio desetak posto industrije, onda je došla privatizacija, koja je uništila još dvadesetak posto, i onda

intervju: Vladimir Ferdelji

uporna makroekonomska politika, koja je uništila preostalih 70 posto od ukupno uništene industrije. Glavni faktor destruktivne makroekonomske politike prema industriji je politika tečaja domaće valute.

Zbog čega ste protivnik sadašnje politike tečaja?

Evidentno je da se danas nijedna industrija koja je ograničena na tržište od 4 i pol milijuna stanovnika ne može održati u globalnom smislu. Prema tome, svaka tvornica mora zauzeti mjesto na svjetskom tržištu, odnosno mora izvoziti. Svjesna te činjenice, Svjetska banka pritisnula je sve naše vlade, tako da su one vodile različitu politiku u svemu osim u makroekonomskoj sferi. Od 1994., kada smo uveli kunu, do danas različite vlade vodile su uvijek politiku precijenjene kune, koju su nazivali stabilnom. Zašto precijenjene? Tijekom svih 12 godina imali smo inflaciju između 3 i 5 posto godišnje, ali smo istodobno imali i jačanje naše valute, tako da smo se kretali u škarama. Kuna je uvedena uz tečaj od 4,4 kune za marku, što znači da bi danas bila 8,8 kuna za euro da se nije mijenjala. Ona je 7,3 kuna za euro, a kumulativna inflacija tijekom ovih 12 godina prešla je 50 posto. Dakle, tečaj umjesto 12 do 13 kuna za euro iznosi 7,3 kune za euro. Time su izvoznici u odnosu na uvoznike dovedeni u veoma težak položaj, a posebno industrija koja mora konkurirati toj uvoznoj robi.

Što vi vidite kao rješenje tog problema?

Mi smo uvijek tražili da tečaj slijedi inflaciju, odnosno da vrijednost izvoza ne pada. Da ona uvijek bude na razini kao da ste robu prodali na domaćem tržištu. Tako se ne bi preferirao ni uvoz ni izvoz, nego bismo imali realnu politiku. Međutim, mislim da naše vlade nisu samostalne u odlučivanju, već takva pitanja određuju naši vjerovnici kao što su MMF i Svjetska banka, koji štite interese velikih industrija koje žele ovdje prodavati svoju robu. Uvoz je dvostruko veći od izvoza i niti jedan od programa vlade, poput izvozne ofenzive, kao što ni programi bivših vlada nisu uspjeli, ne može promijeniti taj odnos, jer je za njega kriv tečaj.

Koliko Elektrokontakt gubi zbog tečajne politike?

Izračunali smo da smo dosad izgubili vrijednost jednog Elektrokontakta. To vrijedi za nas jer mi izvozimo 92 posto proizvodnje. Postoji još jedna velika posljedica takve tečajne politike. Svi će vam ekonomisti reći da je naš izvoz jako uvozno ovisan, odnosno da za izvoz moramo puno uvoziti. To jednostavno nije istina jer ako uđete u bit problema, vidjet ćete da su direktori vrlo racionalna bića pa na uvoznoj strani koriste sve one prednosti koje su na izvoznoj izgu-

bili. Dakle, svatko pokušava što više uvesti jer mu se to više isplati. Time se stvara lažna slika da je izvoz jako uvozno ovisan. Mi primjerice uvozimo ambalažu iako je Belišće jedan od najvećih proizvođača papirne ambalaže.

Kako povećati konkurentnost domaćega gospodarstva?

Ako tečaj i dalje bude zabranjena tema, to se ne može učiniti. Ako ne bude, onda postoji niz načina za stimuliranje izvoza umjesto uvoza. Treba ići u smjeru da se izjednači pokrivenost uvoza i izvoza jer to znači da smo našli svoje mjesto u međunarodnoj podjeli rada i da proizvodimo za druge onoliko koliko od drugih trošimo. Cijela makroekonomska politika trebala bi ići u tom smjeru. Naravno, teško je govoriti o mjerama, jer postoji niz mjera: promjena tečaja, stimuliranje izvoza, destimuliranje uvoznika. Dakle, preraspodjela troškova države između uvoza i izvoza dala bi dobre rezultate.

Kolika je važnost trajnog obrazovanja i shvaćaju li tvrtke važnost toga?

Kako koja tvrtka. Kod nas još ne postoje trendovi koji su rašireni u svijetu. Privredni subjekti su heterogeni: neki se bore za preživljavanje, dok drugi imaju veliku akumulaciju kapitala i gledaju nešto dalje. Htjeli mi to ili ne, cjeloživotno obrazovanje postat će nužnost za sve nove generacije. Ubrzani razvoj stavlja pred ljude zadatke koje oni ne mogu sa svojim temeljnim obrazovanjem savladavati. Hoće li cjeloživotno obrazovanje biti samoobrazovanje, kakvo je ono danas, ili organizirano, kakvo bi trebalo biti, to je pitanje budućnosti. Na to se spremaju mnogi fakulteti, ali postoji i niz privatnih inicijativa koje bi ljudima praktički morale pružiti to dodatno obrazovanje, odnosno ponuditi im sve ono što se novo događa u njihovoj sferi djelovanja. Ja smatram fakultete najmjerodavnijima za takvo što. To su novi, dodatni poslovi za sve katedre, koji bi u krajnjoj liniji trebali i materijalno podignuti fakultete. Taj bi proces trebalo što prije i što više ubrzati. Mi primjenjujemo razne metode dodatnog obrazovanja. Najveći dio jest u samoobrazovanju, odnosno u težnji svakog pojedinca da napreduje u svom poslu. Međutim, imamo i konzultante koji dolaze ovamo i organiziraju seminare ne bi li se te nove stvari koliko-toliko približile zaposlenicima. Mi, recimo, imamo stalno stotinjak ljudi koji uče jezike kako bi im stručna literatura bila što pristupačnija.

Kakva je suradnja Elektrokontakta sa znanstveno-istraživačkim institucijama? Ostvarujemo dobru suradnju i nekoliko zajedničkih projekata. Iz naših tehničkih škola učenici dolaze na praksu. Istodobno su tehničke škole koje nas prate čak napravile program obrazovanja za četvrti razred srednjih škola koji je prilagođen našoj proizvodnji. To su tzv. mehatroničari, koji mogu održavati komplicirane proizvodne sustave i imaju sva osnovna znanja iz mehanike, hidraulike, elektronike, pneumatike i svih područja koja su važna za jedan sustav kao što je naš. Ostvarujemo suradnju i s fakultetima, prije svega sa Strojarskim i Elektrotehničkim, ali i s Kemijsko-tehnološkim. Najvažnija nam je suradnja sa Strojarskim fakultetom, s kojim imamo nekoliko zajedničkih projekata koji se odnose na automatizaciju. Dugo godina surađujemo na području prerade plastike, jer smo mi jedan od najvećih prerađivača duromera u Hrvatskoj. Dobro surađujemo i sa Zavodom za materijale i s drugim katedrama, odakle dolazi niz kadrova. Recimo, oba člana naše uprave završila su strojarski fakultet. Rijetkost je da je uprava tvornice s 1400 zaposlenika tako malena i da svi članovi uprave imaju fundamentalno strojarsko obrazovanje.

Što je projekt osnivanja centra kompetencije ili izvrsnosti i što se njime želi postići? Danas tehnološki razvoj iz pune automatizacije prelazi u centre kompetencije. Uspjeli smo se izboriti na razini koncerna da ovdje

pokušamo osnovati centar kompetencije za preradu plastike. To bi značilo ne samo da bi se ovdje instalirala najsuvremenija oprema koja u redovnim tehnološkim postupcima daje sofisticirane proizvode i poluproizvode te upotrebljava nove materijale nego bi se stvorilo nužno znanje za akceptiranje svih novih tehnologija koje će u tom području relativno brzo doći u primjenu. Za osnivanje takvog centra treba nekoliko važnih faktora. Jedan od njih zasigurno su investicije, koje su važne i mi smo ih rasporedili na četiri godine. Također treba nabaviti opremu najvišega tehnološkog stupnja za četiri grupe prerade: jedna će biti prerada poliestera, dvije grupe za preradu plastomera, sve injekcijsko prešanje i četvrta grupa za ekstrudiranje. Sve bi one trebale biti potpuno automatizirane: od dobave materijale do odvoza poluproizvoda. Naravno da bi tomu trebalo prilagoditi i kadrove i zaposliti više visokoobrazovanih ljudi. Otpast će dio nekvalificiranih ljudi koji danas opslužuje tu tehnologiju i koje će zamijeniti automati i roboti. Naravno, preuzimali bi poslove ne samo iz Elektrokontakta nego i iz cijele grupe, jer bi cijena poluproizvoda iz takvog centra bila daleko najniža zbog jeftinije visokoobrazovane radne snage u odnosu na razvijene zemlje.

Kolika će to biti investicija?

Danas je teško procijeniti kolike će biti ukupne investicije, ali one će sigurno biti na razini 10 do 15 milijuna eura. Točan iznos ovisi o cijeni opreme, ali i o tome ka-

kve ćemo kapacitete izgraditi i kakve će biti potrebe grupe i okružja.

Pokrivate 35 posto svjetskoga tržišta. Gdje su vam najveća tržišta i kakvi su vam planovi daljnjeg razvoja?

Kada smo krenuli 1992. godine, autonomnom privatizacijom postali smo dio koncerna EGO, koji je najveći proizvođač komponenata za kućanske aparate, ponajprije iz vrućeg područja kao što su štednjaci, bojleri itd. Te smo godine bili sedma ili osma tvornica po veličini proizvodnje komponenata, a danas smo treća. Proizvodimo 80 posto proizvoda koje 92. nismo proizvodili i najveći smo proizvođač regulatorskih uređaja za električne štednjake na svijetu. U štednjacima se koriste dva tipa elektromehaničkih uređaja: regulatorima energije upravljaju se staklokeramičke ploče na štednjacima, a limitatori, tj. ograničavači, sigurnosni su elementi unutar staklokeramičkih ploča koji ne dopuštaju da temperatura prijeđe opasne granice. U sklopu tih dvaju programa mi proizvodimo 33 milijuna proizvoda, odnosno oko 150 tisuća tih proizvoda dnevno ide u izvoz. Pokrivamo oko 80 posto europskoga, odnosno 35 posto svjetskog tržišta. To je vjerojatno najviše pokrivanje svjetskog tržišta nekog hrvatskog proizvođača, ali, naravno, vrlo uskog područja. Ako danas kupujete električni staklokeramički štednjak od bilo kojeg europskog proizvođača, u njemu ćete uglavnom naći naše upravljačke komponente.

Za taj smo uspjeh morali postići visok nivo kvalitete, koji se u svim programima kreće ispod 100 ppm-a, što znači da prema svim kriterijima ne može biti isporučeno više od 100 komada s greškom na milijun isporučenih proizvoda. Takav nivo kvalitete omogućuje finalnim proizvođačima da nude sve dulje rokove garancija pa, naprimjer, Gorenje nudi pet godina garancije na svoje štednjake. Nadam se da će naša pozicija na svjetskom tržištu i dalje ostati takva, odnosno dalje rasti. Kada smo krenuli u EGO, on je pokrivao regulatorima 12 posto svjetskog tržišta, a sinergijom smo došli do 35 posto.

Koristite li isključivo vlastitu tehnologiju i domaću pamet?

Svaka bi tvornica trebala dobro procijeniti svoje komparativne prednosti i mogućnosti. Mi smo procijenili da nemamo šanse proizvesti svjetski originalan proizvod zato

što su ulaganja u fundamentalna istraživanja kod nas tako malena da u svjetskim razmjerima ne znače ništa. Mnogo je vjerojatnije da će neki termodinamički institut u Njemačkoj otkriti neku novu vrstu zagrijavanja nego da će to napraviti bilo koji naš institut. Prema tome, u njemačku će privredu prije ući novi proizvod nego kod nas. Odnosno, kad mi saznamo za novi proizvod, već će postojati cijeli niz proizvođača na svijetu i moći ćemo im konkurirati samo dampingom. Zato smo se vezali za najvećeg proizvođača komponenata, koji ima daleko najbolji razvoj proizvoda. Međutim, nismo htjeli biti samo mjesto proizvodnje, jer smo smješteni u Zagrebu koji je važan europski sveučilišni centar u kojem ima puno pametnih ljudi s obrazovanjem na razini europskog inženjera na koje smo se mogli osloniti pri izradi tehnologije. Razvili smo tehnologije koje su prilagođene našoj domaćoj poziciji i koriste sve prednosti koje imamo.

Koje su bile prednosti Elektrokontakta?

Naša cijena rada znatno je niža nego u zapadnoj Europi, ali viša nego u istočnoj Europi, pa smo shvatili da moramo dostignuti takav stupanj automatizacije da budemo konkurentni i jednima i drugima. Dakle, morali smo biti dovoljno automatizirani da nas ne mogu stići Turska ili Kina sa svojom jeftinom snagom rada, a da opet zbog svoje cijene rada budemo konkurentni potpuno automatiziranoj proizvodnji u razvijenim zemljama kao što su Njemačka ili SAD. To za naše inženjere nije bio lagan zadatak. Godine 1993. proizveli smo i izvezli jednu liniju, da potvrdimo da to možemo. Do danas smo proizveli i izvezli 18 proizvodnih linija, neke čak u Ameriku. Cijena tih linija je oko 2 do 3 milijuna eura i u njima je proizvodnja automatizirana do razine koja nama odgovara. Naime, na takvim linijama radi 4 do 5 radnika, no automatizacija njihova posla stajala bi kao pola same linije. Tako smo uspjeli postići konkurentnost i prema jednima i prema drugima. Postigli smo visoke serije koje omogućuju niske fiksne troškove po proizvodu i visoku konkurentnost na tržištu.

Jeste li postigli maksimum? Nikad ništa nije maksimum. Čovjek se ne smije zadovoljiti trenutačnom situacijom. Doći na vrh lakše je nego ostati na njemu, jer kad ste na vrhu svi vas napadaju. Raz-

mišljamo o novim generacijama proizvoda i tu je velika prednost biti u velikom koncernu. Mi sufinanciramo razvoj novih proizvoda, ali u njemu i sudjelujemo. Polako počinjemo ulaziti i u “mokra” područja. To su perilice rublja, sušilice... Jedan od novih proizvoda je i tzv. code-prekidač, koji je spoj elektronike i elektromehanike. Nastojimo u smislu asortimanske ponude pokriti ta područja, a istodobno imamo jedan veliki segment koji nismo dugo godina jako razvijali, a to je elektroinstalacijski materijal. Razvijamo proizvode iz tog područja da bismo dostigli količine i razine koje omogućuju zatvaranje kruga visokih količina i niskih troškova o kojem sam govorio.

Jesu li uspjesi na tržištu donijeli i dobre financijske rezultate? Ekonomski zadaci svakog poduzeća svode se na tri stvari, pri čemu profit nije najvažniji. To je zabluda koju su oni koji iznova poimaju kapitalizam nametnuli kao jedini razlog proizvodnje. Profit to nije. Najvažniji je zadatak sačuvati i povećati vrijednosti koje su vam povjerene. Dakle, ako tvornica vrijedi 50 milijuna eura, da sutra vrijedi malo više. Druga važna stvar jest da ne izgubite svoj udio na tržištu, odnosno da ga, ako je moguće, malo povećate. Treća je stvar da prve dvije stvari odradite uz profit. Kako stoji Elektrokontakt prema tim kriterijima? Nama je vrijednost umnogostručena tijekom ovih 12 godina, ukupni prihod nam je učetverostručen, izvoz nam je upeterostručen. Cijelo vrijeme poslovali smo s dobiti, ali naše stope dobiti su između 3 i 5 posto. Budući da elektroindustrija u svijetu ima prosjek rasta dobiti od 3 posto, mi smo malo iznad tog prosjeka. Dakle, nemamo velike, spektakularne profite, ali nam oni omogućuju da između 6 i 10 milijuna eura godišnje reinvestiramo u tvornicu. Zato su amortizacijske stope relativno visoke i omogućuju nam brzo pokrivanje. Što se tiče primanja u tvornici, ponosni smo na

dvije stvari. Od 1992., kada smo počeli poslovati kao privatizirano poduzeće, plaća nije zakasnila niti jedan dan i nijedan mjesec nije bila manja nego prošli. Sve smo to postigli vlastitim kapitalom, bez kredita. Danas je Elektrokontakt nezadužena tvrtka u kojoj je prosjek plaća 20 do 30 posto iznad državnog prosjeka, što je visoko s obzirom na 800 nekvalificiranih i 400 kvalificiranih radnika. Vodimo konzervativnu ekonomsku politiku: razvijamo samo ono što sami možemo i dijelimo samo ono što smo zaradili.

Kako je tekla vaša karijera u Elektrokontaktu?

Nakon diplome na Fakultetu strojarstva i brodogradnje u Zagrebu, u Elektrokontakt sam došao 1981. godine kao pripravnik i sada sam već gotovo 30 godina tu. Počeo sam kao tehnolog, pa sam bio šef tehnologije, direktor OUR-a i 1990. sam postao direktor poduzeća. Mislim da sam jedini direktor u Hrvatskoj koji je odradio četiri četverogodišnja ugovora u velikoj tvornici čiji su vlasnici stranci. Iako imamo strane vlasnike, u Elektrokontaktu nikad nije radio nijedan stranac, što bi značilo da smo zadovoljili i njihove kriterije.

Što mislite o pokretanju časopisa IRT3000?

Mislim da je došlo do silnog ruiniranja cijele palete stručnih časopisa koja je kod nas prije 1990. bila vrlo razvijena. Postali smo premali i zato je ideja da se sa Slovenijom radi neki časopis vrlo dobra jer pokriva sadržajno mnogo veće područje. Časopis koji pokriva razvoj, tehnologije i inovacije sam po sebi namijenjen je vrhu industrije, jer bez tih triju područja nema nikakve proizvodnje i dodane vrijednosti. Nadam se da će on naći mjesto među onima koji se bave tim stručnim područjima, ali i među onima koji se time ne bave, a žele znati nešto više o ovom našem tehnološkom društvu.

Kina i Indija novi su pogonski motori svjetskoga gospodarskog rasta, tvrdi upravni direktor Međunarodnoga monetarnog fonda Rodrigo Rato. »Kina će ove godine prvi put pridonijeti svjetskome gospodarskom rastu«, rekao je Rato. »Ubuduće očekujemo da će se sličan uzorak nastaviti. Očekujemo da će Kina, a sve više i Indija, postajati motor gospodarskoga rasta«, izjavio je Rato.

Ove bi godine Kina, koja će svojim doprinosom svjetskome gospodarskom

rastu s prvoga mjesta izgurati SAD, trebala zabilježiti 11-postotni gospodarski rast, a Indija bi trebala slijediti s devet posto. Slična prognoza vrijedi i za 2008. godinu.

Općenito, MMF prognozira da će se u pogledu gospodarskoga rasta ubrzo oporaviti i SAD, a povoljne ostaju i prognoze za Europu i Japan. Pritom Rato o preciznijim brojkama nije govorio. »Prognoza za globalno gospodarstvo ostaje dobra, što vrijedi za većinu zemalja u razvijajućoj Aziji«, rekao je Rato.

Svjetski gospodarski rast pokreću Kina i Indija

Skupština Hrvatske gospodarske komore

Aktivnosti Hrvatske gospodarske komore od 2003. do 2007., kretanja u hrvatskom gospodarstvu te materijal “Vodeće tvrtke po gospodarskim granama i županijama” bile su teme skupštine Hrvatske gospodarske komore održane 5. rujna u HGK, a objavljene su i presude Suda časti pri HGK. Na skupštini je za predsjednika Hrvatske gospodarske komore u mandatnom razdoblju od 2007. do 2011. jednoglasno ponovno izabran Nadan Vidošević.

Ulaskom Hrvatske u NATO-savez sljedeće godine te za dvije do tri godine i u punopravno članstvo Europske unije hrvatsko će gospodarstvo dobiti velik poticaj, a to donosi i nove investicije, rekao je Nadan Vidošević te dodao kako je pitanje sigurnosti za Hrvatsku i mnogo šire od članstva u tim međunarodnim asocijacijama. Naime, Hrvatska će u te asocijacije trebati nešto i donijeti pa je stoga izgradnja infrastrukture koja prolazi kroz Hrvatsku − prometne, energetske i druge − od posebne važnosti i ona je pretpostavka stabilnog mira koji velike sile neće imati potrebu destabilizirati, rekao je predsjednik HGK.

zemalja kako bi se ostvarili hrvatski gospodarski interesi. Također je važno i jačanje županijskih komora kao mjesta okupljanja i zaštite interesa županijskoga gospodarstva.

Govoreći o aktivnostima Hrvatske gospodarske komore u protekle četiri godine, Vidošević je rekao kako HGK sudjeluje u pregovorima Hrvatske za članstvo u Europskoj uniji, na čemu je angažirano pedesetak komorskih zaposlenika. HGK u tom procesu povezuje te zastupa interese svojih članica sudjelujući u 24 poglavlja pregovora, pri čemu su zaposlenici HGK voditelji pregovaračkih timova za pet poglavlja.

Komora ostvaruje intenzivnu suradnju s državnim tijelima na svim razinama, a velik dio ukupnih aktivnosti usmjeren je na promidžbu hrvatskoga gospodarstva, širenje tržišta te jačanje konkurentnosti hrvatskih proizvoda na svjetskom tržištu. HGK se uključio i u projekte Vlade RH «Hrvatska izvozna ofenziva» i «Hitrorez», za stvaranje što adekvatnijega zakonskog okvira za poslovanje članica HGK.

Strateško pitanje od posebne važnosti također je i demografsko stanje Hrvatske, koja svake godine negativnim prirastom sve više gubi stanovništvo, a osjeća se i nedostatak radne snage za određena zanimanja, rekao je Vidošević naglasivši bitnim i ulazak u sve brže rastuće rusko gospodarstvo.

Vidošević je istaknuo važnost nastavka akcije “Kupujmo hrvatsko”, kojom se promoviraju kvalitetni domaći proizvodi, te traženja što šireg prostora za postizanje društvenoga konsenzusa između različitih interesa. Naglasivši društvenu ulogu HGK, rekao je kako će komorski sustav biti jak onoliko koliko je jako njegovo članstvo. Komorske institucije trebaju biti središnje mjesto dogovaranja i povezivanja te definiranja strukovnih interesa, a bit će potrebna i suradnja s komorama drugih

Jasna Belošević-Matić, direktorica Centra za makroekonomske analize HGK, naglasila je kako se ove godine u hrvatskom gospodarstvu nastavlja većina pozitivnih kretanja iz prošle godine. Napomenula je da se bilježi dinamičnija ukupna gospodarska aktivnost te je u prvom tromjesečju ostvaren rast BDPa od 7 %, što je najsnažniji kvartalni rast u posljednjih 10 godina. U drugom tromjesečju očekuje se rast od oko 6 %, a do kraja godine dinamika rasta BDP-a bit će približno 5,8 %, odnosno 6 %. To sugerira da je napokon došlo vrijeme bržeg rasta hrvatskoga gospodarstva, što znači i razvoja.

Takve konstatacije potvrđuje i stabilna makroekonomska i politička situacija, koja pridonosi sve boljoj poslovnoj klimi na domaćem tržištu, odnosno rastu investicija (po-

sebno stranih investicija), rastu tržišta kapitala i boljoj situaciji na domaćem tržištu rada. Prosječan broj nezaposlenih u prvih sedam mjeseci (potkraj srpnja 246.000) kao i stopa nezaposlenosti (14 %) pali su na najniže razine u posljednjih 10 godina, a broj zaposlenih istodobno je na najvišoj razini (prvi put zaposleno je više od 1,5 milijuna ljudi). Nastavlja se i restrukturiranje gospodarstva.

Pokazatelji rasta fizičkog obujma realnog sektora, odnosno industrijske proizvodnje, trgovine i građevinarstva upućuju na jačanje domaće potražnje, a inozemna potražnja bilježi znatno sporiji rast. Rast industrijske proizvodnje u prvih sedam mjeseci gotovo je dvostruko brži nego u istom razdoblju prošle godine, odnosno iznosi 7,7 %, što je najbrža dinamika rasta u posljednjih pet godina. Iako istodobno dolazi i do ubrzanja rasta proizvodnosti rada u industriji, i to uz lagan porast zaposlenosti, to ipak ne utječe bitnije na povećanje robnog izvoza.

Pritom se ponovno bilježi snažan rast od 17 do 20 % kod kapitalnih proizvoda i trajnih proizvoda za široku potrošnju, što znači rast složenijih proizvoda s većom dodanom vrijednošću. Rast te djelatnosti na godišnjoj razini bit će znatnije iznad prošlogodišnjega. S obzirom na dosta velik rast uvoza kapitalne opreme, očekuje se i nastavak rasta investicijske aktivnosti, što će utjecati na rast međunarodne konkurentnosti industrije kao i na rast proizvodnje, rekla je Jasna Belošević-Matić.

Hrvatska je, naglasila je, ostvarila vidljiv pomak u pregovorima s Europskom unijom. Naime, ukupan broj poglavlja o kojima Hrvatska mora pregovarati s EU je 35, a dosad je otvorila pristupne pregovore o 12 poglavlja europske pravne stečevine, među kojima šest potkraj lipnja ove godine, s time što su dva poglavlja već zatvorena (Znanost i obrazovanje).

Potpredsjednica HGK Vesna Trnokop-Tanta istaknula je rezultate rang-liste 400 najvećih hrvatskih tvrtki u 2006., koju svake godine objavljuje Privredni vjesnik, a na Skupštini HGK objavljena je i jedna presuda Suda časti pri HGK, koju je pročitala tajnica Suda časti Zdravka Kezele-Kokorić.

Služba za odnose s javnošću HGK

Stari-novi predsjednik Hrvatske gospodarske komore, Nadan Vidošević

11. međunarodna konferencija proizvodnog strojarstva - CIM 2007

U Biogradu je od 13. do 17. lipnja u organizaciji Hrvatske udruge proizvodnog strojarstva iz Zagreba i PTW instituta Tehničkog sveučilišta iz Darmstadta održana 11. međunarodna konferencija proizvodnog strojarstva CIM 2007. Konferencija je tradicionalno posvećena područjima proizvodnje s pomoću računala (CIM) i visokobrzinskoj obradi (HSC).

Dr. sc. Damir Godec

Sredinom lipnja Biograd je bio poprište održavanja 11. međunarodne konferencije CIM 2007., u sklopu koje su stručnjaci s područja proizvodnog strojarstva mogli razmijeniti najnovije spoznaje. CIM 2007 ponajprije je namijenjen predstavljanju dostignuća s područja proizvodnog strojarstva te primjene računala na tom području radi optimiranja procesa razvoja proizvoda i njihove proizvodnje.

Konferencija je okupila oko 120 sudionika iz 11 zemalja, uglavnom iz Europe te Brazila. Autori su u 62 znanstvena i stručna rada pokušali prenijeti sudionicima konferencije rezultate svojih istraživanja i iskustva, prikazati stanje i trendove na navedenim područjima. CIM i HSC mogu se okarakterizirati kao područja proizvodnog strojarstva s vrlo dinamičnim razvojem. Stoga je konferencija obilovala mnoštvom zanimljivih predavanja predstavnika akademske zajednice, ali i većeg broja predavača i autora iz industrije. Osim predstavnika akademske zajednice, u radu konferencije aktivno su sudjelovali i zastupnici tvrtki za proizvodnju opreme (strojeva, uređaja i alata), ponajprije za obradu metala, te predstavnici tvrtki koje u proizvodnim programima rabe takvu opremu.

Izvjestitelja je posebice iznenadio velik broj sudionika konferencije “iz prakse”. Podatak da je, uz Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa, Grad Biograd te sva četiri “strojarska fakulteta” (FSB Zagreb, FESB Split, SF Slavonski Brod i TF Rijeka), konferenciji dalo podršku 26 tvrtki, dovoljno govori o interesu ljudi iz industrije za stjecanjem novih, ali i razmjenom postojećih spoznaja iz domene

svoje djelatnosti. Aktivno sudjelovanje ljudi iz industrije u radu znanstvene konferencije pokazuje kako na ovom području strojarstva postoji snažna veza između znanstvenoistraživačkog rada i prakse. Želja organizatora da konferencija bude, osim priredbe za razmjenu spoznaja i iskustava, i platforma za stjecanje poslovnih i osobnih kontakata, u velikoj je mjeri ispunjena.

Splitska je Željezara u prvom polugodištu ove godine u odnosu na isto prošlogodišnje razdoblje poslovala s 12,8 posto manjim gubitkom, koji je na kraju lipnja iznosio 30,76 milijuna kuna. U tvrtki ističu da zbog nedostatka obrtnih sredstava Željezara radi s 36 posto kapaciteta, što ne omogućuje pozitivno poslovanje.

Prema podacima iz financijskog izvješća splitske Željezare, objavljenoga na Zagrebačkoj burzi, financijski rashodi, koji su posljedica visoke zaduženosti društva, čine 50,1 posto od navedenog

gubitka. U istom razdoblju lani, kada je gubitak Željezare iznosio 35,2 milijuna kuna, udio financijskih rashoda u tom iznosu bio je 35,1 posto.

Ukupni prihodi Željezare porasli su u prvih šest mjeseci ove godine prema istom lanjskom razdoblju za 7,4 posto, na 121,6 milijuna kuna.

Pritom su prihodi ostvareni na domaćem tržištu bili veći za 7,7 posto i iznosili su 108,5 milijuna kuna, dok su prihodi od izvoza porasli 1,5 puta, no iznose samo 8,8 milijuna kuna.

Promatrano prema segmentima proizvodnje, proizvodnja rebrastoga betonskog čelika smanjena je u prvoj polovini ove godine za 5,8 posto, dok je kod proizvodnje armaturnih mreža ostvaren rast od 15,6 posto.

Rashodi Željezare Split istodobno bilježe znatno sporiji rast od prihodaza 2,6 posto, na 152,4 milijuna kuna, u čemu najveći udio, od 75,1 posto, imaju materijalni troškovi, koji su porasli za 8 posto, na 107,16 milijuna kuna.

INA BU Plus

INA BU Plus novi je proizvod, dobitnik Zlatne medalje na izložbi inovacija INOVA 2005. INA BU Plus je polusintetička emulgirajuća tekućina za hlađenje i podmazivanje pri obradbi metala odvajanjem čestica, koja miješanjem s vodom daje poluprozirne biostabilne emulzije.

Ljiljana Pedišić, Irena Polenus

INA BU Plus je koncentrat od kojega se u radionicama spravljaju radne emulzije koncentracije od 2 do 5 % u vodi različite tvrdoće, pa i u jako tvrdoj vodi. Radne emulzije primjenjuju se pri obradbi raznih materijala, ponajprije željeznih, te različitim vrstama operacija kao što su brušenje, bušenje, razvrtanje, glodanje, rezanje navoja, provlačenje, duboko bušenje i dr. Zbog visoke stabilnosti emulzije pogodan je za operacije s malim brzinama, ali i za one koje zahtijevaju veće brzine.

INA BU Plus osigurava visoku kakvoću obrađene površine i odličnu zaštitu od korozije obratka i strojnih dijelova, i to tijekom duljeg razdoblja u odnosu na ostale slične proizvode. INA BU Plus ima visoku otpornost prema razvoju mikroorganizama, tako da se u radionicama ne razvija neugodan

miris. Također, nema negativnog djelovanja na kožu niti dišne organe radnika, što se dokazalo u primjeni. INA BU Plus pogodan je za uporabu i u pojedinačnim i u centralnim sustavima obradbe metala.

Osim u radnim svojstvima, prednost INA BU Plusa je i u sastavu koncentrata. INA BU Plus sadržava korozijske inhibitore i emulgatore prirodnog podrijetla, a ima nizak sadržaj mineralnog ulja, i to parafinskog tipa sa smanjenom koncentracijom aromatskih ugljikovodika. INA BU Plus ne sadržava spojeve štetne za okoliš i zdravlje ljudi kao što su organski vezan klor, nitriti i dietanolamin. Nakon završene obradbe, emulzija INA BU Plus može se neštetno zbrinuti INA-postupkom cijepanja otpadnih emulzija.

MAZIVA-ZAGREB d.o.o. Član INA-Grupe email: ljiljana.pedisic@ina.hr

Simpozij MAZIVA 2007

U organizaciji Hrvatskog društva za goriva i maziva, 24. do 26. listopada 2007. u Puli (Hotel Histria) održati će se 40. stručno - znanstveni simpozij Maziva 2007. Obzirom na pregovore o pristupanju Republike Hrvatske Europskoj uniji, koji su u tijeku, tijekom Simpozija će se posebice obraditi utjecaj zakonodavstva na specifikacije, proizvodnju, sigurnost na radu, skladištenje i odlaganje otpadnih maziva. Posebna pozornost biti će posvećena pitanjima zaštite okoliša vezano uz maziva, kao i primjene maziva kod postrojenja i uređaja koji manje oterećuju okoliš.

Rad Simpozija odvijati će se kroz uvodna predavanja te u sekcijama, na sljedeće teme: - razvoj maziva, - razvoj aditiva i baznih ulja, - primjena maziva, - metode ispitivanja maziva, aditiva i baznih ulja, - normizacija maziva i upravljanje kvalitetom

- maziva i zaštita zdravlja i životne sredine.

Stručnjaci i znanstvenici koji se bave tribologijom, razvojem i primjenom maziva, kao i problematikom podmazivanja s praktičnog i teorijskog stajališta, sigurno će naći dovoljno zanimanja za sudjelovanje u radu Simpozija.

Izabrane teme te kontakti među stručnjacima iz zemlje i inozemstva biti će prilika za razmjenu rezultata, iskustava i znanja. Organizator očekuje da će Simpozij otvoriti prostor za poslovne ljude s područja trgovine, proizvodnje, znanstvenih institucija i korisnika maziva za uspostavljanje poslovnih veza i osobnih poznanstava.

Pored rada u sekcijama, u okviru Simpozija održati će se rasprava Okruglog stola na temu: Iskustva u primjeni novog Pravilnika o gospodarenju otpadnim uljima.

Nove kvalitete prevlake za tokarenje nehrđajučih čelika

Sumitomo Electric predstavio je nove kvalitete prevlaka za tokarenje nehrđajućih čelika AC610M i AC630M. Prevlake se sastoje od finozrnatog TiCN s izvrsnom postojanošću prema trošenju i sloja Al2O3 s izvrsnom postojanošću prema stvaranju naljepaka. Kvaliteta AC610M namijenjena je visokobrzinskom tokarenju inox-čelika, dok je kvaliteta AC630M predviđena za opću uporabu.

Površina obrađena emulzijom INA BU Plus

OKUMA-Multus B300 na FSB-u

Na Katedri za alatne strojeve Fakulteta strojarstva i brodogradnje u Zagrebu predstavljen je višenamjenski obradni centar OKUMA-Multus B300-C. Strojevi iz serije Multus najnoviji su japanski odgovor na zahtjeve tržišta za višenamjenskim strojevima radi optimiranja proizvodnje tokarenjem i glodanjem (H/V).

Dr. sc. Damir Godec

Katedra za alatne strojeve Fakulteta strojarstva i brodogradnje u Zagrebu 20. lipnja ugostila je oko 40 uzvanika (s FSB-a i iz 13 tvrtki) na predstavljanju obradnog centra Multus B300 japanskog proizvođača Okume. Domaćini tog događaja, uz prof. dr. sc. Tomu Udiljaka (voditelj Katedre), bili su Ulrike Kreinig, direktor tvrtke Precisa CNC Trade iz Ljubljane, te Željko Ranković iz tvrtke Vertigo-Precisa CNC Trade iz Zagreba (zastupnici tvrtke Okuma za Hrvatsku).

Max Pieper (direktor prodaje za Europu u tvrtki Okuma) nazočnima je u kratkim crtama predstavio najnoviji 7-osni obradni centar Multus B300-C. Već iz samog naziva stroja moguće je zaključiti kako je riječ o višenamjenskom obradnom centru (e. multitasking), koji ujedinjuje tri postupka obrade: 3-osno tokarenje i 5-osno glodanje; vertikalno i horizontalno. Osim predstavljenog modela B300, Okuma na tržištu nudi i model B400, a od jeseni će se u ponudi za europsko tržište naći i model B200, čime će se zaokružiti paleta multitasking obradnih centara. Serija strojeva Multus ima mnogobrojne mogućnosti i dostupna je i u W-verziji s dva radna vretena, gdje je moguće dvostrano pritezanje obratka tijekom procesa obrade. Izvođenje tih postupaka obrade na jednome stroju bitno povisuje preciznost izmjera konačnog proizvoda te uklanja potrebu za operacijama rukovanja obratkom između pojedinih operacija.

Tijekom izlaganja gosp. Max Pieper istaknuo je nekoliko novosti integriranih u modelima Multus. Višenamjenskim obradnim centrima Multus upravlja se s pomoću sustava OSPP200. Upravljački sustav s pomoću Windows XP operacijskog sustava i sustava za sprječavanje kolizije tijekom obrade (e. Collision Avoidance System - CAS) omogućuje sigurnu i u stvarnom vremenu upravljivu CNC obradu. Razdvajanje operacijskih sustava na poslužiteljski i CNC za upravljanje strojem ima više prednosti. No valja istaknuti sigurnost pri obradi, kada primjerice nastanu teškoće s XP-sustavom, što nema nikakvog utjecaja na nesmetan rad obradnog centra jer se njime upravlja putem nezavisnoga operacijskog sustava. Osim upravljanja procesom i podacima tijekom obrade, sustav omogućuje prijenos informacija između poslužitelja i stroja te prema udaljenom centru s pomoću raznih sučelja za komunikaciju i automatizaciju. Za izravnu vanjsku komunikaciju na raspolaganju su do četiri USB 2.0 ulaza, koji omogućuju spajanje na vanjske memorije, mjerne uređaje, digitalne kamere i slično. U standardnoj verziji stroja moguće je i izravno povezivanje stroja s informacijskim sustavom tvrtke preko Ethernet ulaza. Glavno sučelje je LCD Touch Screen monitor u boji veličine 15”, na kojem se jednostavno i brzo prikazuju potrebni podaci i grafika.

Inovativni sustav za sprječavanje kolizije (CAS) tijekom obrade omogućuje analizu i sprječavanje potencijalnih kolizija

pri istodobnom višeosnom izvođenju operacija obrade (glodanja i tokarenja). Sustav sprječava koliziju unutar cijeloga radnog prostora te pruža maksimalnu sigurnost i pri uhodavanju stroja i tijekom obrade. Sustavom se upravlja automatski ili ručno, a proces se analizira u stvarnom vremenu. CAS sinkronizira proces simulacije obrade i istodobni pomak osi alata tijekom stvarnog procesa obrade. Moguća kolizija jasno se prikazuje na sučelju kao crveno obojeno područje u radnom prostoru stroja. Kako bi CAS ispunio funkciju, proizvođač je tvornički ugradio u sustav podatke o stroju koje nije moguće mijenjati, a uz njih je omogućen i unos podataka o promjenjivim parametrima stroja (npr. oblik prihvata alata, oblik alata, oblik rezne pločice alata itd.). Uporaba sustava CAS omogućuje i do 40 % kraće vrijeme uhodavanja stroja i probnih ciklusa u usporedbi s prethodnim modelima višenamjenskih strojeva.

Kao posebnost strojeva serije Multus, Max Pieper istaknuo je visoku preciznost strojeva postignutu uporabom tzv. Thermo-Friendly koncepta (TFC), koji se temelji na visokoj toplinskoj stabilnosti ključnih dijelova stroja. Okuma Multus strojevi opremljeni su osjetilima temperature smještenima na vretenu alata te na ključnim mjestima konstrukcije stroja. Osim konstrukcijskih rješenja s pomoću kojih ključni elementi stroja međusob-

Sudionici

Okuma Multus B300, FSB - Zagreb

Novi obradni centar Multus B300 na FSB

no kompenziraju toplinsku deformaciju, moguća je i kompenzacija promjene temperature okoline. Uporaba sustava TFC rezultira toplinskim deformacijama elemenata stroja ispod razine od 10 μm, što jamči visoko preciznu obradu pri različitim uvjetima obrade.

Uzvanici su nakon prezentacije mogli uživo vidjeti stroj Multus B300-C, postavljen u Laboratoriju za alatne strojeve. Riječ je o stroju s motorom glavnog vretena snage 25 kW i PREX motorom (Okuma patent) u vretenu alata od 16 kW, koji omogućuje maksimalnu frekvenciju vrtnje alata od 10 000 min-1. Ta se brzina iz stanja mirovanja postiže za samo 0,8 s. Multus B300 raspolaže spremnikom od maksimalno 60 alata. Cijena osnovnog modela stroja je 220 000 €. Osim predstavljenog stroja, uzvanici su razgledali i preostali strojni park koji je tvrtka Vertigo-Precisa CNC Trade stavila na raspolaganje Laboratoriju radi demonstracije studentima. Uz novi Multus, Laboratorij je opremljen još dvama Okuma strojevima. To su Euro Center V50, 4-osni vertikalni glodaći obradni centar, i ES-L8 II M, numerički upravljana tokarilica Eco serije s dodavačem materijala tvrtke Irco Breuning. Od ostalih tvrtki koje zastupa Vertigo-Precisa CNC Trade iz Zagreba, u Laboratoriju se nalazi tokarski obradni centar Hwacheon Cutex 160 MC (s pogonjenim alatima) i stroj za elektroeroziju žicom Fanuc Robocut Alpha 0iC s microfinish generatorom. Dobra opremljenost Laboratorija i praćenje svjetskih trendova na području obrade odvajanjem čestica nužan su preduvjet za uspješan znanstveno-istraživački rad, ali i suradnju s gospodarstvom. U ovom slučaju Laboratorij te zaposlenici dviju tvrtki zastupnika, Precisa CNC Trade i Vertigo-Precisa CNC Trade, uspostavili su uspješnu suradnju ne samo na obostrano nego i na zadovoljstvo mnogih tvrtki iz metaloprerađivačke industrije.

12. međunarodna konferencija MATRIB ‘07

U organizaciji Hrvatskog društva za materijale i tribologiju (HDMT) u Veloj Luci je od 21. do 23. lipnja 2007. godine održano 12. međunarodno savjetovanje o materijalima, tehnologijama, trenju i trošenju MATRIB ‘07.

U Veloj Luci na otoku Korčuli od 21. do 23. lipnja održan je MATRIB 2007. Dvanaesto međunarodno znanstveno savjetovanje o materijalima, tehnologijama, trenju i trošenju već osmi put u Veloj Luci organiziralo je Hrvatsko društvo za materijale i tribologiju, uz suorganizaciju Dublin Institute of Technology iz Republike Irske i Institute of Materials and Machine Mechanics iz Bratislave, člana Slovačke akademije znanosti. Glavni sponzor savjetovanja bila je tvrtka PROPLIN d.o.o. (Zagreb), a ostali sponzori bili su INA Industrija nafte (Zagreb), PLINACRO d.o.o. (Zagreb) i Plino-servis Kuzman (Zagreb). Na trodnevnom savjetovanju sudjelovalo je 85 autora, od toga 17 inozemnih (Republika Irska, Slovačka, Češka Republika i BiH).

U sklopu savjetovanja objavljen je Zbornik sažetaka MATRIB 2007 i Zbornik radova MATRIB 2007 na CD-u (nakladnik: Hrvatsko društvo za materijale i tribologiju, Zagreb). U zborniku

su na 484 stranice objavljena 62 rada. Među njima posebno su bili zapaženi rad autora S. Mahovića i Z. Schauperla pod nazivom “Trendovi u mjeriteljstvu tehničkih površina”, predavanje grupe autora s Dublin Institute of Technology: D. Kennedy, P. Deering, J. Conlon pod nazivom “Medical rehabilitation robotics”, rad stručnjaka s Institute of Materials and Machine Mechanics iz Bratislave: J. Jerz, J. Košut, Z. Iždinska, Š. Cimbak o temi “Slovak network for innovations in the field of materials and techologies” te rad autora: I. Kramer, F. Simančik “Copper – carbon fibre composites with extraordinary thermal conductivity”.

Ovogodišnji MATRIB okupio je više od 130 sudionika, a trodnevni boravak u Veloj Luci bio je obilježen uspostavom mnogobrojnih poslovnih kontakata i neformalnim druženjem.

HDMT, PROPLIN d.o.o.

domaće vijesti

U rujnu je tvrtka Böhler-Uddeholm Zagreb u suradnji s Fakultetom strojarstva i brodogradnje u Zagrebu organizirala dvodnevni seminar (18. i 19. rujna) koji je bio namijenjen predstavljanju novosti iz proizvodnog programa (čelici) tvrtke Böhler (slika 3). Seminar je bio podijeljen u dvije tematske cjeline, a tijekom oba dana glavni predavač bio je Gottfried Mayerboeck iz tvornice Böhler u Kapfenbergu (Njemačka). On je, uz pomoć Zorana Popovića, direktora Böhler-Uddeholm Zagreb u ulozi prevoditelja, ukratko predstavio tvrtku Böhler. Povijest te tvrtke seže čak u 15. stoljeće, a tim se imenom počela koristiti oko 1870. godine. Od osnovnih podataka valja izdvojiti kako tvrtka ima više od 14 000 zaposlenih, a godišnji promet joj je blizu 3 100 milijuna eura. Glavna tržišta tvrtke su u Europi (82 %). Strukturu s udjelima pojedinih proizvoda prikazuje slika 4.

U standardnom programu Böhler može ponuditi alatne čelike za hladni i topli rad, čelike za alate za preredu polimera, brzorezne čelike, vatrootporne čelike i čelike u praškastom stanju. Iz dopunskog programa moguće je izdvojiti nehrđajuće Cr i Cr-Ni čelike, čelike za poboljšavanje, cementiranje i nitriranje. Orijentiranost tvrtke prema kupcima potvrđuje i skupina specijalnih čelika za turbinske lopatice, tzv. duplex čelika za petrokemiju i brodogradnju, čelika za visokoopterećene strojne elemente, za klipne prstenove i ventile motora, čelika za implantate, za avioindustriju, maraging čelika i skupina superlegura (legure Ni, Co i Ti).

Navojna glodala WX-PNC OSG

Japanski proizvođač reznog alata OSG je predstavio navojna glodala za CNC obradu WX-PNC. S njima lako rješavamo probleme koji nastaju pri upotrebi navojnih svrdla. Sa jednim navojnim glodalom u mogućnosti smo napraviti različite dimenzije navoja s jednim korakom navoja. Sa jednim alatom moguće je napraviti lijeve,desne,vanjske i unutarnje navoje na različitim materijalima. Obradu postižemo s kombinacijom pomicanja: rotacija vretena po spirali-interpolacija, vertikalni posmak vretena s jednim korakom navoja P na vrtnju spirale N, pri čemu se glavno vreteno alata vrti s okretajima n. S obradom postižemo vrlo dobru kvalitetu površine navoja. Sila rezanja je relativno mala, stoga možemo napraviti navoje većih dimenzija na strojevima koji imaju manje snage.

Prvi dan seminara bio je posvećen čelicima za hladni rad i praškastim Microclean čelicima. Većinu čelika iz te serije karakterizira vrlo visoka postojanost prema trošenju te izvanredna žilavost.

Tijekom drugoga dana gospodin Mayerboeck predstavio je skupinu čelika za topli rad i za alate za preradu polimera. Pri razvoju tih čelika vodilo se računa o zahtjevima koje na čelike postavljaju i alatničari i korisnici alata. Pri tome je iz programa Böhlerovih materijala moguće izabrati materijale dobre obradivosti i pri visokim tvrdoćama, povoljnih kombinacija svojstava kao što su čvrstoća i žilavost, visokih površinskih svojstava (polirana površina), visoke postojanosti prema koroziji itd. U nastavku je prof. dr. sc. Božidar Matijević održao predavanje

Slika 4. Struktura proizvodnog programa tvrtke Böhler

o modificiranju i prevlačenju površina alata. Oba dana nakon predavanja raspravljano je o problemima na koje nailaze u praksi gospodarstvenici s područja metaloprerađivačke struke i mogućim rješenjima.

Arcelor Mittal preuzima turskog trgovca čelikom

Najveći proizvođač čelika na svijetu, koncern Arcelor Mittal, želi preuzeti većinu turskoga trgovca čelikom Rozak. Kao što su priopćili iz poduzeća sa sjedištem u Luxembourgu, od obitelji osnivača poduzeća Rozak stekli su već 51-postotni udio, a posao bi nakon odluke Ureda za zaštitu konkurencije trebali sklopiti do kraja godine. Rozak je lani ostvario prihod od 260 milijuna eura. Arcelor Mittal već je sada, kao što tvrde u poduzeću, najveći dobavljač turskoga društva, a za preuzimanje su se odlučili zato što je tursko tržište čelika jedno od tržišta koje se najbrže razvija u svijetu. Koliko iznosi vrijednost sklopljenoga posla, nije poznato.

Slika 3. Seminar na FSB-u

Izabran predsjednik Udruženja prerađivača plastike i gume HGK Zdenko Belošević

Na izbornoj sjednici Udruženja prerađivača plastike i gume pri Hrvatskoj gospodarskoj komori 6. srpnja u HGK za predsjednika Udruženja izabran je Zdenko Belošević, predsjednik Uprave Diokija d.d., Zagreb, a za dopredsjednike su izabrani Vladimir Ferdelji, predsjednik Uprave Elektrokontakta d.d., Zagreb i potpredsjednik HGK, te Želimir Feitl, direktor Kaplasta d.d., Vojnić. Također je izabrano 17 novih članova Vijeća Udruženja. Dužnost poslovne tajnice Udruženja i dalje će obavljati mr. Gordana Pehnec-Pavlović iz HGK.

Kako je naglasio dosadašnji predsjednik Udruženja Vladimir Ferdelji, u protekle četiri godine uspjeli su europeizirati Udruženje, koje je postalo članom europske udruge PlasticsEurope, priključili su tu industriju strategiji razvoja Hrvatske, odnosno razvoja hrvatske kemijske industrije te pridonijeli da se u javnosti promijeni stajalište o plastici i da se ona doživljava kao prihvatljiv materijal koji se lako prikuplja te u potpunosti oporabljuje. Također su vrlo dobro surađivali s hrvatskim znanstvenim i obrazovnim institucijama, državnim tijelima, udrugama, a održali su i mnogobrojne radionice te edukacije, rekao je Ferdelji.

Mr. Gordana Pehnec-Pavlović, poslovna tajnica Udruženja, govoreći o hrvatskoj industriji polimera te aktivnostima Udruženja, istaknula je kako ta industrija, koja okuplja 562 poslovna subjekta te 800 obrtnika, od 2004. bilježi trend rasta proizvod-

Hyundai u drugome tromjesečju udvostručio čistu dobit

Najveći južnokorejski proizvođač automobila, Hyundai Motor, u drugome tromjesečju u usporedbi s istim prošlogodišnjim razdobljem povećao je čistu dobit za 52 posto, na 667 milijuna dolara. Dobit iz poslovanja povećala se za 40 posto, na 625 milijuna dolara, što je najviše u posljednje tri godine, a prihod se povećao za 14,6 posto, odnosno na 8,7 milijardi dolara.

nje te postupnog oporavka. No to ne vrijedi za proizvodnju gume i gumenih proizvoda, koja se nakon rata teško oporavlja. Unatoč velikom uvozu plastike i gume u Hrvatsku, ipak je znatan i izvoz domaćih proizvoda, rekla je Pehnec-Pavlović dodavši kako se razmišlja o osnivanju hrvatskoga plastičarskoga grozda, za što je do sada zainteresirano 15 tvrtki. U budućem radu Udruženje će nastojati utjecati na pronalaženje novih tržišta, edukaciju, suradnju na projektima financiranja iz fondova EU, a naglašena je i mogućnost dobivanja nepovratne potpore

Renault u prvom polugodištu s manjom dobiti i manjim prihodima

Francuski proizvođač vozila Renault u prvom polugodištu ove godine zbog lošije prodaje vozila u Europi i jakoga eura, što je pogodilo izvozne rezultate, bilježi 20-postotni pad čiste dobiti. Dobit je iznosila 1,32 milijarde eura, a u prvom polugodištu prošle godine ostvarena je dobit od 1,65 milijardi eura. Prihodi poduzeća u poredbenome razdoblju smanjili su se za 1,4 posto, na 20,56 milijardi eura.

EU za perspektivne razvojne projekte, napomenula je Pehnec-Pavlović.

Na sjednici je načelnica Uprave za industriju i privatizaciju u Ministarstvu gospodarstva, rada i poduzetništva Ivana Halle predstavila smjernice dokumenta Strategije održivog razvitka kemijske industrije, a o slovenskim iskustvima u formiranju te radu klastera plastičara govorio je Janez Navodnik, direktor Slovenskoga klastera plastike.

Služba za odnose s javnošću HGK

Peugeot Citroen u prvom polugodištu ove godine povećao dobit

Francuski automobilski koncern PSA Peugeot Citroen u prvom polugodištu ove godine povećao je, u usporedbi s istim razdobljem prošle godine, čistu dobit za 60 posto, na 492 milijuna eura. Rast je posljedica prije svega bolje prodaje, konkurentnijih cijena i ponude novih modela. Prihodi poduzeća povećali su se za 5,9 posto, na 30,82 milijarde eura. Dobit iz poslovanja povećala se sa 691 milijun na 842 milijuna eura.

Novi predsjednik udruženja prerađivača plastike i gume HGK, Zdenko Belošević

Godišnja skupština IIW-a i konferencija »Zavarivanje i materijali«

Stručnjaci s područja zavarivanja okupili su se početkom srpnja u Cavtatu kako bi obilježili 60. godišnju skupštinu IIW-a te dali svoj doprinos međunarodnoj konferenciji «Zavarivanje i materijali – tehnički, ekonomski i ekološki aspekti».

Jadranka Eržišnik, HDTZ, Zagreb

International Institute of Welding (IIW) međunarodno je tijelo čiji je zadatak osigurati razmjenu znanstvenih i tehničkih podataka na području zavarivanja, rezanja, površinske zaštite materijala, lemljenja i sličnih procesa, uključujući nerazorna ispitivanja, standardizaciju, inspekciju, zaštitu pri radu, edukaciju i sl. Jedan od glavnih zadataka je priprema propisa za izobrazbu osoblja koje se bavi zavarivanjem. Međunarodni edukacijski i kvalifikacijski sustav u obrazovanju zavarivačkog kadra prihvaćen je u cijelome svijetu te se primjenjuje u više od 45 industrijski razvijenih zemalja. Važno je istaknuti da je cjelokupni rad IIW-a prihvaćen ne samo u znanstvenim krugovima nego i u industriji. Radi poboljšanja, razmjene iskustava u znanosti i industriji, unapređenja pripreme izrade pravilnika o obrazovanju, IIW organizira godišnju skupštinu. Stručnjaci iz cijeloga svijeta tijekom tri radna dana rade u više od 25 radnih skupina kako bi potaknuli i koordinirali istraživanja te distribuirali nove informacije. Svake godine IIW-ove radne skupine prirede oko 400 tehničkih dokumenata.

Redovita ove godine i jubilarna, 60. godišnja skupština Međunarodnog instituta za zavarivanje (IIW) održana je u Dubrovniku i Cavtatu od 1. do 7. srpnja u izvršnoj organizaciji Hrvatskog društva za tehniku

zavarivanja (HDTZ). Rad u komisijama, radnim skupinama i tehničkim odborima održan je na Sveučilištu u Dubrovniku, a međunarodna konferencija pod nazivom «Zavarivanje i materijali – tehnički, ekonomski i ekološki aspekti» u hotelu Croatia u Cavtatu.

Veoma velik broj sudionika, 550 na godišnjoj skupštini te oko 300 na međunarodnoj konferenciji, iz više od 40 zemalja prisustvovao je i uveličao ovaj veliki događaj koji je proslavu jubileja započeo otvaranjem skupštine u Hrvatskoj, a završit će je u Austriji 2008.

Na otvorenju skupštine u hotelu Croatia u Cavtatu prof. dr. sc. S. Kralj, predsjednik organizacijskog odbora i potpredsjednik Međunarodnog instituta za zavarivanje, održao je pozdravnu riječ, zahvalio sudionicima što su se odazvali u tako velikom broju te zaželio svima uspješan rad u komisijama. Posebice je zahvalio pokroviteljima toga velikog događaja, Ministarstvu zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva, Ministarstvu znanosti, obrazovanja i športa te Fakultetu strojarstva i brodogradnje iz Zagreba, što su podržali održavanje manifestacije. Zahvalu je uputio i svim domaćinima, generalnim sponzorima i sponzorima koji su uvidjeli važnost tog događaja za Hrvatsku. Na otvorenju su dodijeljene i nagrade najuspješnijim istraživačima u sedam kategorija. Na kraju je ansambl Linđo izveo kulturno-zabavni program.

Veliko zanimanje izazvao je virtualni zavarivački trener prikazan na popratnoj izložbi opreme za zavarivanje

Međunarodna konferencija pod nazivom «Zavarivanje i materijali – tehnički, ekonomski i ekološki aspekti» održana je od 5. do 6. srpnja u hotelu Croatia u Cavtatu. Na konferenciji je sudjelovalo više od 300 stručnjaka iz cijeloga svijeta. Uvodnu riječ održao je prof. dr. sc. Z. Kožuh, predsjednik konferencije, a službeno ju je otvorio predsjednik IIW-a Chris Smallbone. Na konferenciji su objavljena ukupno 102 rada, koji su osim u Zborniku radova objavljeni i u posebnom broju časopisa «Welding in the World». Uvodno predavanje održao je prof. dr. sc. Vatroslav Grubišić, kojemu je uručena plaketa francuske delegacije, a zatim su slijedila predavanja. Na konferenciji su obrađene sljedeće teme: zavarivanje i srodne tehnologije, oprema za zavarivanje i srodne tehnologije, postupci zavarivanja, zavarljivost, KBR, korozija i zaštita od korozije, zaštita na radu, podvodno zavarivanje i ispitivanje, osnovni i dodatni materijali, automatizacija i robotizacija, standardizacija, materijali, metalurgija, tribologija i osiguranje kvalitete.

Uz skupštinu i konferenciju organizirana je popratna izložba opreme za zavarivanje, srodne postupke i kontrolu bez razaranja.

»TEHNIKA – temelj proizvodnje, PROIZVODNJA – temelj gospodarstva«

Umirovljeni profesor Fakulteta strojarstva i brodogradnje Sveučilišta u Zagrebu Igor Čatić sin je vlasnika prve alatnice u Zagrebu i Hrvatskoj, Julija Čatića. I sam je završio alatničarski zanat i iz prve ruke poznavao proizvodnju kalupa za preradu plastike i kaučukovih smjesa, ali i štanci, alata za isijecanje tijesta za kekse. To mu je u studentskim očima davalo aureolu “onoga koji to zna od rođenja”. Osim na studiju u Zagrebu, znanje je stjecao i u Njemačkoj te Francuskoj, a ne samo stručna nego i životna naukovanja nesebično je dijelio studentima i suradnicima. Jedan je od prvih profesora koji je svojim studentima proizvodnog strojarstva na usmjerenju Prerada polimera dovodio goste predavače, profesore s drugih fakulteta te tako poticao multidisciplinarnost kao način razmišljanja. Studenti ga pamte i po uvođenju sustavnosne teorije u nastavu - ustvari objašnjenja da su tehnološki postupci isti u cijelom nizu potpuno različitih područja proizvodnje, pa radilo se o oranju ili blanjanju, zajedničko im je odvajanje, a razlika je samo u kutovima rala i noža te brzini.

Razgovarao: Igor Škevin

Foto: Miodrag Katalenić i Služba za odnose s javnošću predsjednika Republike

Za svoj dugogodišnji rad na promicanju struke i znanosti nedavno je dobio posebno priznanje. Predsjednik Republike 20. lipnja 2007. odlikovao je profesora I. Čatića Redom Danice hrvatske s likom Ruđera Boškovića. Odlikovanje je dodijeljeno u povodu 70. obljetnice života (2006.), 55 godina rada, osobito na području znanosti, te 40 godina društvenog rada prof. Čatića.

Sredinom ove godine odlikovani ste “Redom Danice hrvatske s likom Ruđera Boškovića”. Koliko je znanstvenika s područja tehnike dobilo to priznanje i koliko ga smatrate priznanjem tehničkim znanostima uopće?

U dodjeli odlikovanja predsjednika Republike treba razlikovati dvije odvojene faze: do 2000. godine i nakon toga. Nakon 2000. broj znanstvenika i općenito odlikovanih bitno je manji, pa je i konkurencija veća. Broj onih koji dobivaju takva priznanja nije velik. Ove godine to su odlikovanje dobila ukupno petorica znanstvenika, od toga na temelju prijedloga Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa samo dvojica, i to poslije vrlo brižljivog preispitivanja doprinosa svakoga pojedinca. Precizne brojke ne znam, mediji nisu donijeli cjelovite liste primatelja tih odlikovanja pa je teško reći koliko je osoba s područja tehničkih znanosti do sada dobilo takvo priznanje. Sasvim je sigurno da je svaki primatelj tog odličja ponosan jer se time odaje priznanje za njegov cjelokupan doprinos Republici Hrvatskoj. To je i priznanje tehničkim znanostima, ali i fakultetu na kojem sam službeno djelovao

do listopada 2006. Odlikovanjem se društveno priznaje cjelokupna aktivnost, koja je kombinacija napora svakog pojedinca i okoline u kojoj djeluje.

Najšira javnost povezuje Ruđera Boškovića s filozofijom i prirodnom znanošću. Vi ste ipak tehničar, preciznije bavite se ponajprije tehničkim znanostima. Kako u tom svjetlu doživljavate to priznanje? Kada ste naglasili da se bavim ponajprije tehničkim znanostima, znači da se bavim i nekim drugim znanostima. Točno, imam izvorne znanstvene radove iz filozofije i hrvatskog jezika. Trenutačno kao član Hrvatskog filozofskog društva (od

2000.) imam tri dužnosti. Međutim, ponosan sam upravo na ovaj dio odlikovanja “s likom Ruđera Boškovića” zbog jednoga drugog razloga.

U proljeće 2006. Društvo za plastiku i gumu organiziralo je međunarodni skup s područja polimerstva posvećen mojem 70. rođendanu. Među gostima bio je prof. dr. sc. Dragoslav Stoiljković, koji je u svom predavanju pokazao da je Ruđer Bošković predvidio postojanje makromolekula oko 150 godina prije negoli H. Staudinger, koji se smatra “ocem” pojma makromolekula. Trebalo je samo znati čitati, i to višekratno, njegova djela.

intervju: Igor Čatić

Kakva je prihvaćenost proizvodne tehnike u današnjem društvu?

U nas se govori, a i u svijetu, o “društvu znanja”. Gotovo nitko ne zna da je slogan “društvo znanja” izabran osamdesetih godina prošlog stoljeća kao bolje rješenje od slogana “postindustrijsko društvo”. Tada se došlo do spoznaje da sve manji broj zaposlenih u industriji proizvodi sve više, slično kao što se to svojedobno dogodilo s poljoprivrednom proizvodnjom. Istodobno, cjelokupan tehnički razvoj doveo nas je u situaciju da svaki stanovnik mora znati više nego što je znao nekada i da se mora učiti i tijekom radnog vijeka, ali i poslije. Stoga je navedeni slogan, “društvo znanja”, opravdan i vrlo pogodan za promicanje osnovne zamisli. Sada se traži od svakoga, od seljaka na okućnici do vrhunskih političara, da se suoči sa svime što donosi eksplozivan razvoj tehnike. S motrišta udjela pojedinih tehnika, neke su prenaglašene, pogotovo sve izvedenice informatike. Pod informacijama se ne spava, a znanje se ne može jesti. Ostale proizvodne tehnike upravo to omogućuju.

Proizvodna tehnika čini se da je svima najmanje zanimljiva, a čini se da niti proizvodnja energije za tržište ne privlači dovoljnu pozornost javnosti i medija. Nažalost, u zanemarivanju proizvodne tehnike i energetike, pa i nekih drugih tehnika, osim robotike sudjeluju i najviše znanstvene ustanove u Hrvatskoj i pojedinci u njima, što ima dalekosežne posljedice za razvoj Hrvatske. Ovo mi nije prvi put da kažem da predsjednik Republike S. Mesić ima potpuno pravo kada tvrdi da nemamo dovoljno proizvoda za svjetsko tržište i da Slovenija izvozi nekoliko puta više od Hrvatske, jer su Slovenci orijentirani na proizvodnju. “Svjetski su prvaci po stanovniku” u proizvodnji polimernih tvorevina i alatničarstvu.

Jedan ste od rijetkih znanstvenika s područja tehnike, a vjerojatno i prvi koji je javno rekao da se u Hrvatskoj potiskuje industrijska proizvodnja te da je došlo do deindustrijalizacije. Koliko je na to svojim upletanjem utjecala politika? Teško je reći tko je na ovim prostorima bio prvi koji je upozorio na negativan razvoj i već prisutno dužničko ropstvo zbog smanjenja industrijske proizvodnje, ali sigurno je da sam bio jedan od najglasnijih u dugom razdoblju. Godine 1997. načinio sam usporedbu čovječjeg tijela i Platonove idealne države. Platon je kazao da glava simbolizira vladare, prsa vojnike, čuvare reda, činovnike i svećenike, a trbuh proizvođače. Tumačeći studentima sustavnosnu teoriju i njezinu primjenu na području prerade plastike, uočio sam povezanost između izvedbenog sustava: energije i tvari (Platonov trbuh) i informacijskog sustava koji predstavljaju kod Platona vladari, političari. Taj vladarski informacijski sustav treba netko hraniti.

Ako ga ne hrani vlastita proizvodnja, hrane ga sredstva posuđena od drugih zemalja. Zato se sve brže približavamo fazi dužničkog ropstva, kao država i pojedinačno.

Što se tiče plastičarske industrije, ona je smanjena od 1990., kada je iznosila 370 000 tona, na ispod 200 000 tona u 2006. Važan razlog tog smanjenja je ukidanje proizvodnje PVC-a, kojemu su snažno pridonijeli kombinirani napori samozvanih zaštitara okoliša i onih kojima su za neke druge namjene trebali tvornički prostori. Nadamo se da će se ostvariti planirana proizvodnja na Krku (DINA) i da će se na taj način stanje barem djelomično vratiti na stanje iz 1990. Ono što, međutim, zabrinjava u ovom industrijskom segmentu jest činjenica da je u tom razdoblju proizvodnja plastike u svijetu rasla prosječno barem 5 % godišnje, a u 2006. je vjerojatno prešla 250 milijuna tona, pa je lako izračunati koliko je iznosilo to zaostajanje. Htio bih upozoriti na jedan podatak: 1950. godine, kada je svjetska proizvodnja plastike iznosila milijun i pol tona, u Hrvatskoj se proizvodilo više od 3000 tona (0,2 %). Prema tome, “škare” razlike na grafikonu stalno se otvaraju na našu štetu. Sada Hrvatska proizvodi samo 0,08 % svjetske proizvodnje. Međutim,

jedna druga industrija bila je vrlo snažna u Hrvatskoj devedesetih godina. Industrija alatnih strojeva s oko 10 000 radnika proizvodila je, među ostalim, fleksibilne proizvodne linije za tadašnji SSSR, koje su bile transportirane u 27 vagona, a izvoz alatnih strojeva iznosio je tadašnjih 250 milijuna, današnjih vjerojatno oko pola milijarde USD. Danas je ta industrija gotovo zanemariva u Hrvatskoj. A zemlja bez industrije alatnih strojeva vrlo je osjetljiva u slučaju sukoba kakve smo imali 90-ih godina.

Je li tehnička inteligencija mogla spriječiti taj pad? Nažalost, tehničare se odgaja previše tehničarski, a ne tehnologijski, posebno ne kulturologijski (tehnologijski + humanističke znanosti). Što znači tehničara odgojiti tehnologijski? Rastumačiti mu da su tehnički i gospodarski ciljevi uvijek u funkciji društvenih ciljeva, a da zadnju riječ u definiranju tih ciljeva imaju političari. Među političarima, nažalost, ima premalo tehničara koji bi zdušno branili interese tehničara, ne zbog njih samih, nego zbog zemlje u cjelini. Nije li simptomatično da u Vijeću HRT-a nikada nema mjesta za jednog tehničara koji razumije medije i koji bi uznastojao da program odrazi i tu komponentu društvenog života?!

Tehničari nisu skloni ni javnom nastupanju, ni djelovanju u medijima, a tomu treba pridodati i važnu činjenicu - tehničari se nisu dovoljno oduprli trendu koji sam nazvao “izvozna proizvodnja sredstvima poreznih obveznika”. Radi se o tome da su Nacionalno vijeće za znanost i Nacionalno vijeće za visoko obrazovanje donijeli takve kriterije napredovanja koji usmjeruju i tehničke kadrove prema aktivnostima kojima je cilj pisanje članaka u stranim časopisima, a ne na bavljenje konkretnim problemima o čijem rješavanju ovisi od čega će Hrvatska živjeti. Pri tome treba naglasiti da Hrvatska jest u stanju stvoriti 0,1 % novoga svjetskog znanja koje besplatno izvozi, a zanemaruje se potreba prijenosa onoga ostalog znanja u zemlji.

Kakva je veza između tehnoloških projekata i države? Naime, kao član Tehnologijskog vijeća pri Ministarstvu znanosti, obrazovanja i športa dobro ste upućeni u njegov rad.

Za mene je osnivanje Tehnologijskog vijeća 2001. u sklopu tadašnjeg Ministarstva znanosti najvažniji događaj koji se zbio u desetljeću, a i dulje u znanstvenoj zajednici. Tehnologijsko vijeće od svog je osnutka zaprimilo zahtjeve za oko 600 projekata, od čega je dalo odobrenje za njih 300. Pogleda li se podrobnije, vidi se da je u posljednje tri godine udio odobrenih projekata pao ispod 40 %, što se može u našoj situaciji smatrati izvanredno strogim procjenjivanjem. Uspješnost takvih odobrenih projekata u Sjedinjenim Državama je od 30 do 40 %, što znači da je onaj koji daje novac svjestan da nema te prosudbene skupine koja može u cijelosti sagledati hoće li neki projekt biti

više ili manje uspješan; određeni je rizik uvijek prisutan. Tehnologijsko je vijeće u posljednje tri godine uspjelo bitno smanjiti taj rizik uvođenjem nekoliko prepreka.

Prva od tih prepreka je obrana pretprijave. Tek nakon uspješne obrane pretprijave moguće je prijaviti projekt, koji proučavaju i ocjenjuju najmanje dva recenzenta. Uveden je još jedan međukorak, a to je da se financiranje u načelu razdvaja u faze i tek nakon uspješnog završetka pojedine faze nastavlja se daljnje financiranje. Sada je vođenje tehnologijskih projekata preuzeo Hrvatski institut za tehnologiju i očekuje se daljnje unapređenje povezivanja interesa gospodarstva i znanosti.

Iz kojeg znanstvenog područja ima najviše prijavljenih projekata? Navedite neke konkretne uspješne projekte. Projekti su bili uglavnom s područja tehničkih i biotehničkih znanosti te medicine i veterine. Ali bilo je i nekih drugih projekata.

Istaknuo bih nekoliko projekata, pretežno abecednim redom, a ne po vrijednosti. Na projekt “Hrvatski antropometrijski sustav” osobito sam ponosan, jer sam slušajući jedno izlaganje prof. D. Ujevića s Tekstilno-tehnološkog fakulteta prepoznao da je to potencijalno izvanserijski projekt. Hrvatska je prvi put “izmjerena” za potrebe proizvodnje odjeće i obuće. Bio je to velik posao, s gotovo 31 tisućom ispitanika. Za muškarce je, u skladu s odgovarajućim ISOnormama, trebalo odrediti 57 antropometrijskih izmjera po ispitaniku, a ženama 54. “Podmorsko bušenje u velikim morskim dubinama” važan je projekt za Hrvatsku

jer je omogućio rekonstrukciju većeg broja bušaćih platformi. Niz tumora i sličnih pojava na koži liječi se danas sve uspješnije u svijetu metodama fotodinamičke terapije. Uspješno je završen projekt “Izvori svjetlosti za fotodinamičku terapiju tumora”. Nedavna nesreća vatrogasaca na Kornatima pokazala je važnost posjedovanja vlastitog uzgoja kožnih presadaka in vitro. Projekt je uspješno završen prije nekoliko godina, ali nije realiziran. Još nekoliko naziva uspješno završenih projekta: “Višenamjenska LP podnica za ekološku pčelarsku proizvodnju”, “Suvremena drvena obiteljska kuća”, “Elektrokemijska zaštita metala”, “Treća generacija prvoga hrvatskoga srednjega šumskoga zglobnika”, “Suvremeni digitalni turbinski regulator za hidroelektrane”, “Neurokirurška endoskopska kontaktna ultrazvučna sonda – nož”, “Prototipovi ambalaže za medicinski otpad”, “Projekt modularnog sustava za recikliranje sekundarnih sirovina”, “Inteligentna stanica za posluživanje automatskog montažnog sustava”, osnivanje grozda “Ekojanje”, “Prototip sustava za beskontaktni monitoring rotora velikih rotacijskih strojeva”, “Povezivanje računala u mrežu Crogrid”, neki prehrambeni proizvodi, banka leda koja se već sada izvozi, još neka rješenja s područja medicine, zaštićena kutija za pakiranje CD-a itd.

Kako male tvrtke mogu profitirati od uspješnih projekata koje financira Tehnologijsko vijeće? Općenito, kako je došlo do stvaranja malih tvrtki u posljednjih petnaestak godina?

Tranzicija je razbila velike sustave, koji su u cijelom svijetu nosioci aktivnosti. To je mnoge koji su ostali bez posla potaknulo da počnu samostalno djelovati. Osnovali su male tvrtke, neke od njih vrlo su uspješne i danas se već mogu smatrati srednjim tvrtkama. Primjerice, jedno od područja djelovanja koje smo u cijelosti u Hrvatskoj zanemarili jest alatničarstvo. Nekadašnja čelnica sindikata 1998. je izjavila da se neće valjda hrvatski mladi naraštaj odlučiti za alatničarstvo, koje je zastarjelo zvanje. Ono je najstarija ljudska djelatnost i potječe iz doba kada je prije 2,5 milijuna godina čovjek načinio prvi alat, kamenu oštricu. Alatničarstvo je temelj svake proizvodnje i alatničari, ako imaju znanje, imaju i mjesto na tržištu. Primjerice, susjedna Slovenija ostvaruje pola milijarde eura od alatničarstva, ima oko 10 000 zaposlenih u tom sektoru i o njihovoj snazi govori podatak iz sredine rujna 2007. da je njihova alatnica Gorenje u zajedničkom projektu s alatnicom Mercedesa i nekih drugih tvrtki. Postavlja se pitanje veličine alatnice. Alatnice nisu u pravilu prevelike, ona sa 150 zaposlenih smatra se vrlo, vrlo velikom. U Hrvatskoj postoji određeni broj malih uspješnih alatnica. One imaju dva problema - nastup na svjetskom tržištu i obrazovanje kadrova

tu industrijsku granu. Postavlja se i pitanje uključenja hrvatskih alatničara koji nisu samostalno izašli na svjetsko tržište, moguće je preko nekoga grozda (klastera) ili slične organizacije. Najbolji je primjer takvog organiziranja Portugal, koji putem jednog ureda zastupa sve svoje alatnice, i to već vrlo dugo.

Alatničarstvo je u Hrvatskoj staro, postoji u Zagrebu od 1927. i zanatske radionice Julija Čatića “Štanca”, gdje je 1931. načinjen prvi kalup za preradu plastike za potrebe današnjeg Elektrokontakta. Sredinom 30ih godina ta je radionica izvozila u Češku, Njemačku i Austriju, pa i Veliku Britaniju. No trenutačno nazadovanje alatničarstva u nas nije od danas, to traje već dugo. Alatnica “Končar alati” postiže dobre rezultate, ali se nedavno u cijelosti odrekla izrade kalupa za preradu plastike. Alatničarstvo, jer je vrlo staro, dugo je vremena bilo utemeljeno na iskustvu i maštovitosti alatničara. Nažalost, u akademskoj zajednici alatničarstvo gotovo nikada nije imalo snažniju podršku, što se vidi po zastupljenosti nastave s tog područja u redovitom obrazovanju. Međutim, razvoj računala i s njime povezano konstruiranje i izrada kalupa nametnuli su potpuno drukčiji pristup alatničarstvu u cjelini, pri čemu se ne misli samo na klasičan način izrade alata. Takvom, drukčijem pristupu snažno je pridonijela i brza proizvodnja dijelova: proizvodnja prototipova (rapid prototyping), dijelova kalupa (rapid tooling) i maloserijska proizvodnja konkretnih proizvoda (rapid manufacturing). Takav trend nameće potrebu znatno višeg stupnja znanja od nekada potrebnog, što nije uvijek lako ostvariti u malim alatnicama. I razina opreme, veoma često vođene s pomoću računala, također nameće neke nove, više standarde za alatničarstvo. Ako negdje ima smisla sintagma “društvo znanja”, onda to odgovara alatničarstvu znanja. Jer više nije dovoljno znati nacrtati kalup i načiniti ga onim ili ovim strojem, nego to uključuje simuliranje pri razvoju kalupa, numeričko programiranje obradnih strojeva i mnogo stvari koje nisu bile poznate prije 20 ili 30 godina.

S obzirom na takve potrebe suvremene proizvodnje alata, gdje pronaći suvremenog, sposobnog alatničara?

U društvu u kojemu su sve manje popularni liječnici, sve bogatiji advokati i sve utjecajniji glasnogovornici i zabavljači, a potpuno podcijenjeni tehničari, teško je očekivati da

će se netko odlučiti za alatničarski zanat. A upravo su alatničari oduvijek bili najelitniji dio metalske industrije. Slično kao što treba poticati da netko studira strojarstvo, danas jedan od najpoželjnijih studija, tako će trebati uložiti golem napor da neko mlado ljudsko biće s 15 godina počne učiti za alatničara. Alatničarstvo dijeli sudbinu kompletne realne tehnike, ne prividne. Na bavljenje njome potiču nas najrazličitiji interesi, a da se to stanje promijeni, na nedavnom forumu Siemensa rečeno je: “Dajte snimite konačno sapunicu s inženjerom u glavnoj ulozi.”

Je li u Hrvatskoj zamislivo izravno poticanje napretka proizvodnje, kao što je to svojedobno učinila japanska vlada kupnjom 100 vrhunskih strojeva za koordinatno mjerenje u Švicarskoj za svoju industriju?

Usprkos nedvojbenim uspješnim pokazateljima vezanim uz proizvodnju u Hrvatskoj posljednjih godina, nedvosmisleno je da ukupnost mjera svih vlada u državi do sada nije prijateljska prema snažnijem razvoju industrijske proizvodnje. Brojni su razlozi tomu. Dok tehničari ne stvore lobi dovoljno snažan da se to promijeni, nešto poput građevinskog lobija, nije realno očekivati bitnu promjenu u politici ove zemlje koja se tiče udjela industrijske proizvodnje u poticanju izvoza, a posljedično tome povišenja BDPa. Jedan od zaključaka 2. kongresa hrvatskih znanstvenika iz zemlje i inozemstva u Splitu (svibanj 2007.) kaže da je potrebno okupiti sve mjerodavne koji se bave područjem tehnike da pokušaju načiniti zajedničku platformu koja bi definirala razvoj na području tehnike u cjelini. Već je održan jedan pripremni sastanak, na kojemu su bili izaslanici Tehnološkog vijeća HAZU, Akademije tehničkih znanosti Hrvatske, Hrvatskoga inženjerskog saveza i Hrvatske zajednice tehničke kulture. Upravo bi te četiri navedene institucije i udruge trebale snažnije utjecati na definiranje politike usmjerene prema povećanju onoga što možemo nazvati društvenom energijom, a to je proizvodnja.

Nedavno je objavljeno da je Hrvatska jako zadužena. Ako se ostvari “crni scenarij” devalvacije kune i pada nacionalnog dohotka, hoće li tada doći do pokretanja industrijske proizvodnje u Hrvatskoj? Predsjedniku S. Mesiću treba odati priznanje da je najdosljedniji političar koji se u Hrvatskoj zalaže za industrijsku proizvodnju. Međutim, povećanje proizvodnje danas nije

nužno vezano uz povećanje broja zaposlenih. Proizvodnja u cijelom svijetu traži sve manje zaposlenih, ali oni moraju imati višu razinu znanja. Dolazimo do ključnog problema: upravo tih kadrova nedostaje, ne samo u Hrvatskoj nego i u cijelom svijetu, tako da u ovom trenutku samo u Njemačkoj nedostaje oko 10 000 strojarskih inženjera. Kod nas diplomiranih inženjera strojarstva na tržištu nema već nekoliko godina, a i studenti završnih godina pokriveni su ugovorima o stipendiranju. Nažalost, inženjere uzimaju za radna mjesta koja su i bolje plaćena, ali nisu u funkciji proizvodnje, poput zastupstava. Dakle, mi niti uz najbolju volju i uz najveća sredstva nemamo dovoljno ljudi koji su kvalificirani da u vrlo kratkom vremenu ostvare spektakularne rezultate u proizvodnji. Dobar primjer je proizvodnja alatnih strojeva, u kojoj više nemate dovoljno ljudi koji znaju to raditi. A nema dovoljno ne samo konstruktora nego i majstora, onih koji znaju raditi. Izgubili smo sve razine radnika.

Boeing odgodio do kraja godine prvi let zrakoplova 787

Američki proizvođač zrakoplova Boeing odgodio je prvi pokusni let svojega zrakoplova 787 dreamliner do kraja godine. Prema novome, najnoviji bi zrakoplov trebali isprobati od polovine studenoga do polovine prosinca. Odluku o tom koraku u poduzeću su donijeli zato što im treba više vremena kako bi dovršili završne preglede.Prema dosadašnjim prognozama, Boeing je prvi let svojega novoga putničkog zrakoplova, koji je u srpnju ove godine prvi put predstavio javnosti, namjeravao obaviti u drugoj polovini rujna. Poduzeće bi prvi dreamliner trebalo isporučiti u svibnju iduće godine. Boeing je dosad primio oko 700 narudžaba za zrakoplov 787, a struka ga označava kao najbrže prodavani novi zrakoplov u povijesti komercijalnoga zrakoplovstva.

Iz Boeinga usto poručuju da je američka zrakoplovna lizinška tvrtka Aviation Capital Group naručila dodatnih 15 zrakoplova 737 dreamliner. Dakle, iz Boeinga očekuje ukupno 64 zrakoplova – 59 zrakoplova 737 dreamliner i pet zrakoplova 787 dreamliner.

Dani otvorenih vrata Strojotehnike d.o.o.

Tvrtka Strojotehnika d.o.o. 14. i 15. rujna održala je po treći put Dane otvorenih vrata u svojim prostorijama na adresi Zagorska 10, Sesvete - Soblinec. Već tradicionalno, za partnere je priređen domjenak uz predstavljanje proizvoda koje tvrtka zastupa i prodaje na području Republike Hrvatske, Bosne i Hercegovine te Srbije.

Dr. sc. Damir Godec

U petak i subotu 14. − 15. rujna oko 250 posjetitelja iz svih dijelova Hrvatske te iz Bosne i Hercegovine i Srbije odazvalo se pozivu tvrtke Strojotehnika d.o.o. da zajednički obilježe treće Dane otvorenih vrata te tvrtke. Posjetitelji su mogli vidjeti u radu tri stroja tvrtke Hurco izložena u democentru. Također su mogli programirati i analizirati mogućnosti obradnog centra Hurco VMX 42 s tri numeričke osi na primjeru obrade 3D oblika. Uz taj obradni centar posjetitelji su na obradnom centru Hurco VMX1 mogli vidjeti najnoviju okretno-nagibnu glavu tvrtke Kitagawa NC 101, koja omogućuje rad i na najsloženijim oblicima za koje je potrebna 5-osna obrada. Treći stroj izložen u democentru bila je CNC tokarilica Hurco TM 6 s dvije numeričke osi, opremljena najnovijom generacijom programske podrške za lagan i jednostavan rad.

Na Danima otvorenih vrata kao velika novost predstavljen je novi računalni program WinMax Mill, koji će se od listopada ove godine isporučivati zajedno s novim obradnim centrima Hurco. Novi je program iskorak Hurca u razvoj i proizvodnju CNC obradnih centara na Windows-platformi. Novi obradni centri imat će tako ubuduće mogućnost uporabe USB priključka, open GL grafike i novih funkcija obrade gloda-

njem u konverzacijskom načinu programiranja. Od sada će također biti moguće koristiti i standardni G-kod u kombinaciji s konverzacijskim programima.

Posjetitelji su iskazali veliko zanimanje za organizirane radionice u učionici tvrtke. Radionice za programske pakete SolidWorks i SolidCam bile su iznimno dobro posjećene. U sklopu radionica posjetitelji su mogli sami iskušati rad s najnovijom inačicom programskog paketa SolidWorks 2008 te doznati novosti o tom programu od stručnjaka iz središnjice SolidWorksa.

Uz radionice i izložene strojeve, posjetitelji su u democentru mogli vidjeti i najnoviju akciju proizvođača reznog alata INNotool. Uz rezni alat, izložen je i mjerni te stezni pribor njemačkog dobavljača Sartoriusa.

S obzirom na posjećenost i zanimanje posjetitelja, tvrtka Strojotehnika i sljedeće će godine u rujnu organizirati Dane otvorenih vrata. Planira se da to postane tradicija te tvrtke kako bi se što bolje nastavila suradnja sa sadašnjima, ali i ostvarili kontakti s budućim partnerima.

Poljski Zlomrex i službeno novi vlasnik Željezare Split

Nakon više od tri mjeseca usuglašavanja svih odredaba, potpisan je ugovor o prodaji većinskog udjela u Željezari Split poljskoj kompaniji Zlomrex, koja bi u splitsku tvrtku u idućih pet godina trebala uložiti 200 milijuna kuna.

Ugovor su potpisali predsjednik HFP-a Grga Ivezić i predsjednik Uprave Zlomrexa Przemyslaw Sztuczkowski, koji je istaknuo da su u poljskoj kompaniji svjesni odgovornosti prema imovini i zaposlenicima koje preuzimaju kupnjom Željezare Split, ali i kako je uvjeren da Zlomrex ima dovoljno iskustva za dobro vođenje tvrtke.

SECO TOOLS na FSB-u predstavio novosti

Laboratorij Katedre za alatne strojeve Fakulteta strojarstva i brodogradnje u Zagrebu bio je domaćin još jednoga stručnog skupa - predstavljanja novosti iz programa tvrtke SECO TOOLS, dobavljača reznog alata.

Dr. sc. Damir Ciglar

U Laboratoriju Katedre za alatne strojeve Fakulteta strojarstva i brodogradnje u Zagrebu 13. rujna 2007. godine predstavljene su novosti iz programa tvrtke SECO TOOLS. Skup je pozdravio i otvorio doc. dr. sc. Damir Ciglar, voditelj Laboratorija za alatne strojeve, a kao domaćini bili su još nazočni i Vinko Fumić, FTS d.o.o. iz Zagreba (zastupnik tvrtke Seco Tools za Hrvatsku), Maks Potočnik (predstavnik tvrtke Seco Tools Si iz Slovenije) te direktor tvrtke Vertigo-Precisa CNC Trade iz Zagreba Željko Ranković (zastupnik tvrtke Okuma za Hrvatsku) i direktor tvrtke Vertigo-Precisa CNC Trade d.o.o. iz Austrije Klaus Kreinig.

Predstavljanju je prisustvovalo 40 uzvanika iz 18 tvrtki koje se koriste proizvodima tvrtke Seco Tools, među kojima su Metalis d.o.o., OMP, Instrumentaria d.d., Metal Product, Petrokemija d.d., Končar-GIM d.d., Končar-MES d.d., Končar-EVA d.d., Elektrokontakt d.d., Pireko d.o.o., Somek obrt, Yazaki, Bertol, Gredelj d.o.o., Busija, Ferometal, Eloda d.o.o. i Zeping.

Vinko Fumić i Maks Potočnik ukratko su predstavili novosti iz proizvodnog programa Seco Toolsa. Poseban osvrt dan je novoj reznoj pločici kvalitete TP2500 s DurAtomicTM prevlakom, koja je namijenjena tokarenju čelika, te TM2000 i TM4000 namijenjenih tokarenju nehrđajućih čelika. Pločice alata iz navedenih serija imaju znatno bolju postojanost na trošenje i stvaranje naljepka te bolju žilavost i kemijsku postojanost u odnosu na dosadašnje proizvode, a to potvrđuje i prodajni slogan: NEMOGUĆE SMO UČINILI MOGUĆIM. Sljedeća je novost

najtvrđa pločica za glodanje u kvaliteti MH1000, koja uz najveću postojanost na trošenje omogućuje i najveću proizvodnost. U praktičnom dijelu prezentacije, u Laboratoriju Katedre za alatne strojeve na tokarskom je obradnom centru TOS-SBL

500 prikazano tokarenje čelika tvrdoće 60 HRC Seco alatom CBN 300. Također je na 4-osnom japanskom vertikalnom obradnom centru OKUMA-Euro Center V50 demonstriran postupak glodanja glodaćim alatom iz proizvodnog programa tvrtke Seco. Na istom je obradnom centru uspješno demonstrirano visokobrzinsko glodanje alatom HM1000 na ukovnju tvrdoće 56 HRC. Uzvanici su mogli razgledati i pokretni izložbeni prostor, takozvani SECO MOBIL, u kojem su prikazana najnovija dostignuća na području reznoga i prihvatnoga alata te TOOL MANAGMENTA, odnosno SECO POINT.

Prezentacija Seco Toolsa završena je prigodnim domjenkom uz razmjenu iskustava na području obrade odvajanjem čestica.

EUROMOLD 2007 – svjetski sajam k aluparstva i alatničarstva

Frankfurtski izložbeni centar od 5. do 8. prosinca bit će mjesto održavanja svjetske izložbe kaluparstva i alatničarstva EuroMold 2007 u organizaciji tvrtke DEMAT GmbH. Ovogodišnji je slogan «Prepoznaj znakove, kalupi budućnost!», a posebna pozornost bit će posvećena njemačkoj kaluparskoj i alatničarskoj industriji te mladim kadrovima s toga područja. Na sajmu će izlagati oko 1 500 tvrtki iz 45 zemalja, a očekuje se više od 60 000 posjetitelja.

Izniman uspjeh koji sajam EuroMold ostvaruje iz godine u godinu moguće je pripisati, osim izvrsnoj organizaciji, i konceptu na kojem se sajam temelji – «Od ideje preko prototipa do serijske proizvodnje». Time se stvara poveznica između konstruktora (proizvoda i alata za njihovu proizvodnju), prerađivača, proizvođača opreme i materijala te krajnjih korisnika opreme i proizvoda. Osim što je uspješna izložbena priredba, EuroMold je i izvrsna komunikacijska platforma preko koje se predstavljaju mnoge uspješne svjetske tvrtke te prenose svoja iskustva i znanja u pronalaženju optimalnih rješenja na područjima kojima se bave. Cilj je sajma da se ostvare mnogi novi kontakti te održavaju postojeći. Ove je godine posebna namjera organizatora da se održavanjem saj-

ma te mnogih konferencija i foruma pokušaju prepoznati znakovi na tržištu, a na temelju njih nastoji utjecati na buduće događaje. Tako je i nastao slikovit slogan «Prepoznaj znakove, kalupi budućnost!» (e. Recognise the signs, mould the future!). Ovogodišnja priredba ima još dva cilja: postići što veći odaziv njemačkih kalupara i alatničara te animirati i educirati mlade stručnjake s kaluparskog i alatničarskog područja. U tu će se svrhu organizirati mnogobrojna predavanja i skupovi sa sloganom «Kaluparstvo i alatničarstvo – razmišljaj globalno, djeluj lokalno», na kojima će se malim i srednje velikim njemačkim tvrtkama nastojati pokazati put za uspješno ispunjavanje sve viših zahtjeva tržišta. Organizatori sajma svjesni su da su inženjeri najtraženiji akademski obra-

zovani kadrovi u Njemačkoj (a i šire), stoga je, radi jačanja položaja na poslovnom planu, potrebno animirati što veći broj mladih za kaluparstvo i alatničarstvo. Radi toga će prvi put na EuroMoldu biti predstavljen program za ljudske potencijale «careers4engineers», koji bi trebao okupiti velik broj budućih inženjera i potencijalnih budućih poslodavaca.

Nastojanja organizatora uvijek su usmjerena jednom cilju: održati EuroMold vodećim svjetskim sajmom kaluparstva i alatničarstva. Do sada im je to uvijek polazilo za rukom. Stoga ne treba sumnjati da će i EuroMold 2007 biti inovativna i vrlo dinamična priredba.

Vodeća svjetska izložba plastičarske i gumarske industrije - K2007

Više od 3000 tvrtki s područja plastičarske i gumarske industrije predstavit će u prostorima Düsseldorf Trade Center, na priredbi K2007 od 24. do 31. listopada, novosti i dostignuća iz svoga programa.

Plastičarska i gumarska industrija u ovoj, “K” godini bilježi uspjehe u cijelom svijetu. Proizvođači opreme, polimernih materijala i prerađivači mogu očekivati dobre rezultate poslovanja i s optimizmom gledati prema naprijed. Stoga bi i od izložbe K2007 trebalo očekivati uvjerljivo i inovativno predstavljanje svih izlagača. Ove će godine na površini od preko 168 000 četvornih metara izlagati više od 3000 izlagača iz cijeloga svijeta. U usporedbi s izložbom K2004, riječ je o novih 8000 četvornih metara izložbenog prostora, koji je osiguran izgradnjom novih dvorana na području Düsseldorf Trade Center. Izlagači na izložbi K2007 bit će podijeljeni u četiri skupine: strojevi i oprema, materijali i dodaci, poluproizvodi i usluge. Dobavljači strojeva i opreme tradicionalno predstavljaju najveći izlagački kontingent na “K” izložbama.

Ove će godine oni izlagati svoje proizvode na 115 000 četvornih metara, što je oko dvije trećine ukupne izložbene površine. Za tu skupinu izlagača pripremljene su dvorane od 1 do 4 i od 9 do 17. Proizvođači materijala i poluproizvoda izlagat će u dvoranama 5 − 8a, na površini većoj od 36 000 četvornih metara. Prerađivači će izlagati na površini od oko 13 000 četvornih metara. Jedino ta skupina izlagača ove godine ne bilježi porast, nego ostaje na razini prethodne izložbe.

Na izložbi K2007 izlagat će tvrtke iz 58 zemalja, od čega 57 % dolazi izvan Njemačke. Pri tome, na najvećoj površini izlažu tvrtke iz Švicarske, Austrije, Tajvana, Francuske, Velike Britanije i SAD-a. Na web-stranici www.k-online.de može se vidjeti popis svih izlagača.

Organizator izložbe K2007 ove je godine omogućio kupnju ulaznica preko interneta po povoljnijim cijenama. Dnevna ulaznica naručena preko interneta stoji 49 €, a kupljena u Düsseldorf Trade Center 55 €. Cijena trodnevne ulaznice kupljene preko interneta je 108 € (120 € u Düsseldorf Trade Center). Ulaznice za K2007 također se mogu koristiti kao karte za gradski javni prijevoz.

Slogan ovogodišnje izložbe K2007 je “Pretvaranje vizije u posao” (e. Turning Vision into Business). Vodeća svjetska izložba plastike i gume održavat će se od 24. do 31. listopada od 10 do 18.30 u svim raspoloživim dvoranama (1 − 17) Düsseldorf Trade Center.

www.messe-duesseldorf.de

potopni

3. međunarodna konferencija Polimeri u funkciji zaštite okoliša i energetske učinkovitosti

U Ljubljani, u Slovenskoj gospodarskoj komori (Gospodarska zbornica Slovenije), 28. rujna 2007. godine održana je 3. međunarodna konferencija Polimeri u funkciji zaštite okoliša i energetske učinkovitosti. Skup su organizirali Udruženje za plastiku i gumu Hrvatske gospodarske komore, slovenski plastičarski grozd Plasstehnika i europsko udruženje proizvođača polimernih materijala PlasticsEurope. Uz nazočne goste iz ministarstava koja u svom okrugu djelovanja imaju zaštitu okoliša te gospodarskih komora obiju zemalja, na konferenciju su bile pozvane i hrvatske tvrtke koje proizvode, prerađuju i oporabljuju plastiku.

Mr. sc. Gordana Barić

Konferenciju su otvorili direktor grozda Plasttehnika Janez Navodnik te predstavnici gospodarskih komora Slovenije (Joze Rener) i Hrvatske (Ruđer Friganović). J. Rener naglasio je kako se Slovenija nalazi na prvome mjestu u svijetu po količini prerađenih plastičnih materijala po stanovniku, ali i da se preradba plastike sve više isprepleće s drugim djelatnostima upravo zbog veoma široke primjene plastičnih materijala. Naglasio je i koristi proizašle iz članstva u Europskoj uniji zbog lakšega uključivanja u europske dobavne lance i pri nabavi materijala i pri isporučivanju gotovih proizvoda. R. Friganović, direktor Sektora za industriju HGK, u svom je pozdravnom obraćanju naglasio pozitivna iskustva Hrvatske u zbrinjavanju ambalažnoga otpada uvođenjem povratnih naknada.

Prema riječima J. Navodnika, plastiku kao materijal izbora ne treba više braniti, ali ipak i dalje treba svakodnevno naglašavati njezinu pozitivnu ulogu u smanjenju onečišćenja okoliša. Hrvatska i Slovenija mogu učiti jedna od druge. Slovenija nudi iskustva u uspješnoj preradbi i u iskoraku u nova područja primjene, a Hrvatska prednjači u zbrinjavanju otpadne plastike.

Samo Kopač, pomoćnik ministra u Ministarstvu okoliša i prostornoga planiranja Republike Slovenije, rekao je kako je doista današnji život teško zamisliti bez plastike, a posebice je važan doprinos toga materijala zaštiti okoliša. Nažalost, u Sloveniji je oporaba otpada na veoma niskoj razini. Područje oporabe u Sloveniji nije regulirano slovenskim zakonima, nego onima prihvaćenima od Europske unije. Ulažu se veliki napori kako bi se u novu, cjelovitu strategiju slovenske industrije ugradile postavke koje nisu bitne samo za ekonomski učinkovit razvoj nego i za razvoj proizvodnji pri-

jateljskih okolišu, s naglaskom na poticanje ekoinovacija.

Pomoćnik ministra u Ministarstvu zaštite okoliša, prostornoga uređenja i graditeljstva Republike Hrvatske, Daniel Ralph Schneider, predstavio je aktivnosti provedene u RH na području gospodarenja pojedinim otpadnim materijalima, s naglaskom na gospodarenje otpadnim polimernim materijalima, posebice PET ambalažom i otpadnim gumenim pneumaticima. Predstavljen je sustav povratnih i nepovratnih naknada, koji se u provedbi pokazao izvrsnim.

Dok se u Sloveniji preradbom plastike bavi oko 1 600 tvrtki (uključujući i obrtnike), a preradi oko 265 kg po stanovniku, što Sloveniju stavlja na prvo mjesto u svijetu, u Hrvatskoj radi oko 1 350 prerađivača (tvrtki i obrtnika), s time što prerada doseže malo manje od 80 % onoga što je prerađeno 1990. godine. I dok je oko 90 % vrijednosti uvezenih polimernih materijala pokriveno s izvozom (zbog visokoga izvoza DIOKI-ja), vrijednost uvezenih gotovih proizvoda iznosi oko 750 milijuna USD i pet puta nadmašuje izvoz. Gordana Pehnec Pavlović, poslovna tajnica Udruženja za plastiku i gumu HGK, upravo tu vidi šansu za hrvatske prerađivače, koji bi domaćem tržištu mogli ponuditi upravo proizvode koji se sada uvoze.

Iako Slovenija u preradbi plastike može biti primjer mnogima, posebice ako se doda da su se tri slovenska instituta i četiri slovenske tvrtke već dokazali u istraživanju i proizvodnji nanomaterijala, plastika se u Sloveniji ne oporabljuje, naglasio je Navodnik. Uporaba plastike znači prekretnicu u proizvodnji i potrošnji energije (foto, vodikove i solarne ćelije načinjene su od plastike), ugradnja sve više plastičnih materijala u automobile pridonosi sniže-

nju potrošnje goriva i time smanjenju štetnih emisija, izgradnja tzv. pasivnih kuća, u kojima je plastika prije svega učinkovit izolator, znači manje potrebne energije za zagrijavanje i hlađenje te time također manje štetnih emisija. U Sloveniji je razvijeno nekoliko proizvoda od otpadnih materijala (palete od otpadne miješane plastike, zvučna izolacija od otpadne tkanine i autosjedalica, kompozitni proizvodi od ekstrudiranih otpadnih plastomera i duromera, proizvodi od drvno-plastomernih kompozita, pa čak i u cijelosti od otpadnoga drva).

Europska plastičarska industrija zapošljava u oko 50 000 tvrtki više od 1,6 milijuna ljudi i ostvaruje oko 280 milijardi eura prihoda na godinu. Oko 95 % europskih proizvođača polimernih materijala okupljeno je u udruženju PlasticsEurope, koje je predstavio Peter Orth, direktor PlasticsEurope Deutschland. Naglasio je kako se plastika koristi u dva velika područja: zaštiti i logistici. Zaštita obuhvaća čuvanje namirnica i ostalih proizvoda (ambalaža), odjeću i građevinarstvo, a logistika uključuje transport, skladištenje i distribuciju (opet zahvaljujući ambalaži).

U nekim se zemljama Europske unije i dalje odlaže oko 50 % plastičnoga otpada, dok su neke zemlje dosegnule 100 %-tnu oporabu,

je europski cilj. Samo 4 % ukupno potrošene nafte u svijetu preradi se u plastiku, a oko 85 % nenadoknadivo se troši za prijevoz i proizvodnju energije za grijanje i industriju. Alternativa je proizvodnja plastike iz obnovljivih izvora, tj. iz poljoprivredne proizvodnje, no i tu je potrebno postaviti pitanje učinkovitosti zbog energije koja je potrebna za proizvodnju sirovine, njezin transport i preradbu. Ali i opravdanosti korištenja hrane za proizvodnju polimernih materijala.

Direktor PlasticsEurope Region Mediteranian, Giuseppe Riva, naglasio je kako će plastika, iako je njezina uloga u našem svakodnevnom životu već važna, u budućnosti postati još važnijom. Plastika nam treba za kvalitetan budući razvoj društva u cjelini. Riječ je o materijalu čija je proizvodnja u posljednjih 50 godina rasla po godišnjoj stopi od oko 9,9 %. Plastika je materijal koji omogućuje razvoj društva visoke energijske učinkovitosti. Energijska učinkovitost plastike iskazuje se u transportu smanjenjem mase vozila uz istodobno povećanje sigurnosti i time smanjenjem potrošnje goriva do 20 % te smanjenjem štetnih emisija. Bez plastike je danas nezamislivo područje telekomunikacija, računalstva te prijenosa i pohrane podataka. Uporaba plastike u građevinarstvu znači jeftinije i sigurnije stanovanje. Dobro izolirani objekti troše oko 14,5 L loživa ulja po m2, a u europsko se zakonodavstvo nastoji ugraditi obveza gradnje objekata koji troše do 3 L loživa ulja po m2.

Energijska učinkovitost plastike može se prikazati malim primjerom: za proizvodnju 1 m3 PUR toplinske izolacije potrebno je oko 70 litara nafte, a isti proizvod tijekom uporabnoga vijeka od 50 godina uštedi oko 5 400 litara loživa ulja ili 108 litara na godinu.

Plastična ambalaža snizuje troškove transporta i gubitke na proizvodima i do 70 %. Za proizvodnju plastičnih vrećica treba 40 % manje energije nego za proizvodnju papirnatih vrećica. Ugradnja plastičnih bubnjeva u perilice rublja štedi oko 10 L nafte na godinu. Kada bi se plastika zamijenila alternativnim materijalima (a to je moguće u oko 75 % uporaba plastike), samo bi Europska unija trebala dodatnih 12 elektrana snage po 1 000 MW, a to je 1,4 % ukupne europske potrošnje energije.

Svaki plastični proizvod moguće je više puta iskoristiti, materijal od kojega je načinjen moguće je (u teoriji) bezbroj puta reciklirati, a ako se želi potpuno ukloniti, može ga se spaliti uz pridobivanje energije, jer plastika je zapravo smrznuta energija energijske vrijednosti više od sirove nafte.

Područje biorazgradljive plastike i bioplastike slušateljstvu je predstavio Ingo Sartorius, uz upozorenje na terminološku problematiku koja pod pojmom bioplastike razumijeva plastiku dobivenu iz obnovljivih, uzgojenih izvora, ali i onu biorazgradljivu. Od biorazgradljive plastike, koja može biti i iz obnovljivih izvora, ali i sintetizirana od nafte ili plina, mogu se izrađivati proizvodi namijenjeni građevinarstvu (prirodne žbuke, ljepila za tapete i pločice, boje za zidove, izolacija i sl.), automobilski dijelovi (cijevi za dobavu goriva, punjenje za automobilska vrata...). Radi poboljšanja svojstava nerijetko se smješavaju biorazgradljivi polimeri i oni sintetizirani od nafte ili plina. Kakav god izbor bio, nafta ili plin su i dalje potrebni ili za proizvodnju polimera iz obnovljivih izvora (proizvodnja poljoprivrednih kultura, transport i preradba) ili za biorazgradljive polimere pridobivene iz nafte ili plina.

Andrea Ecker predstavila je austrijski sustav gospodarenja otpadnom plastikom, uz na-

glasak da izabrani postupak oporabe mora biti ekonomski i ekološki opravdan. Oko 20 % otpadne plastike moguće je materijalno oporabiti, a ostalo se oporabljuje kemijski ili energijski. U Austriji je kažnjivo bacanje materijala s visokom ogrjevnom moći. Materijalno se oporabljuje ono što je jednostavno i jeftino prikupiti, prije svega unaprijed razvrstani industrijski otpad, a u novije vrijeme građani su zamoljeni da u popularne žute spremnike i vreće ARA-sustava stavljaju isključivo plastenke, čime se pojeftinjuje razvrstavanje otpada. Sva ostala plastika oporabljuje se energijski, pri čemu se dobivena energija rabi za grijanje (spalionica u Beču), proizvodnju energije (cementare), pridobivanje pare (drvna industrija pri preradbi pulpe). Danas Austrija, s obzirom na kapacitete za zbrinjavanje plastičnoga otpada, nema dovoljno takvoga otpada te se, ne samo u Austriji nego i u dijelu zemalja Europske unije, razvija tržište otpada. S obzirom na današnju situaciju u Sloveniji i upućeno pitanje tko to stanje treba promijeniti, A. Ecker je pomalo u šali odgovorila kako se sav sakupljeni plastični otpad može prodati Austriji, a u ozbiljnom tonu uputila je na parlament i donošenje odgovarajućih zakona. Otpor koji prema zbrinjavanju otpada danas postoji u Sloveniji i na koji je upozorio J. Navodnik (inercija stanovništva te jak utjecaj zelenih, koji su uspjeli ozakoniti sprječavanje spaljivanja plastičnoga otpada u cementarama), postojao je prije dvadesetak godina i u Austriji. Otpad koji je danas na odlagalištima mogao bi postati veoma cijenjenom sirovinom u budućnosti. Zaključak ovoga jednodnevnog skupa jest kako svatko treba u svojoj zemlji napraviti najbolje, ali potrebno je i udruživanje u nastojanjima da se pridobije novac iz europskih fondova namijenjenih upravo projektima gospodarenja otpadom. Posebno je upućena molba iskusnijim hrvatskim stručnjacima da se uključe u zajednički projekt sa slovenskim kolegama, a čiji bi cilj bilo preokretanje situacije u Sloveniji te razvoj sustava gospodarenja otpadom, ali i rješavanje problematičnih mjesta u sustavu gospodarenja otpadom u Hrvatskoj.

Mr. sc. Gordana Barić, FSB, Zagreb

Smjernice pri izboru uređaja za elektroeroziju

Većina trodimenzionalnih oblika u kalupima može se izraditi s pomoću elektroerozije (potopna elektroerozija – SEDM) i glodanjem velikim brzinama (high speed cutting – HSC). Velik broj oblika koji su nekad obrađivani isključivo s pomoću uređaja za SEDM, danas se već u cijelosti mogu izraditi s pomoću HSC-glodanja, koje omogućuje i obradu zakaljenih čelika. HSC-glodanje na drugoj strani povisuje konkurentnost obrade s pomoću SEDM-a jer se s pomoću HSC-a elektrode mogu načiniti brzo i ekonomično. Upravo je zato u najvećem broju slučajeva obrada s pomoću uređaja za SEDM i dalje najprimjerenija. Više podataka o elektroerozijskoj obradi može se naći na internetskoj stranici /1/.

Marjan Dobovšek

Pri izradi trodimenzionalnih oblika optimalnim se pokazalo rješenje koje ujedinjuje uređaje za SEDM i uporabu stroja za HSCglodanje.

tizirani obradni centar (MoldCenter), gdje isti robot omogućuje izmjenu obradaka i elektroda na oba stroja istoga proizvođača (slika 1a) /2,3/, a također se isti robot može

(npr. WorkMaster systema 3R) primijeniti za mijenjanje obradaka, elektroda te alata za obradu na strojevima različitih proizvođača (slika 1b) /12/.

Izbor najprimjerenijeg uređaja za SEDM nije jednostavan. U ovom članku sistematizirane su smjernice koje je uputno slijediti pri izboru uređaja. Time se želi olakšati izbor uređaja koji bi bio najprimjereniji za pojedinu proizvodnju.

Pri izboru najprimjerenijeg stroja, a time i dobavljača opreme, važno je provesti ispitivanje. Kupac mora odabrati nekoliko uzoraka za obradu te ih poslati potencijalnim dobavljačima na obradu. Na osnovi rezultata tih ispitivanja može se lakše odlučiti za najprimjerenijeg dobavljača. U članku je prikazano nekoliko mogućnosti ispitivanja koje se mogu koristiti kao standardne, što olakšava barem prvi izbor. Konačnu odluku kupac mora sam donijeti na temelju vlastitih potreba i mogućnosti dobavljača.

Izbor dobavljača

Broj proizvođača uređaja za SEDM u posljednjih se nekoliko godina smanjio, no na tržištu je ipak i dalje dovoljan broj proizvođača manjih i srednje velikih uređaja. Za uspješnu prodaju dobavljači moraju ispuniti najmanje četiri uvjeta:

1. Dobavljač mora imati prodavača (zastupnika) kojemu kupac vjeruje i koji je sposoban u suradnji s budućim korisnikom izabrati najprimjereniji uređaj za obradu koji kupac treba u svojoj proizvodnji.

2. Dobavljači moraju uređaj dostaviti i osigurati njegovo nesmetano djelovanje u dogovorenom roku.

3. Dobavljači moraju omogućiti odgovarajuće tehničko i tehnološko savjetovanje potrebno za nesmetan rad uređaja, njegovu maksimalnu iskoristivost te što kraće

vrijeme osposobljavanja radnika koji će s tim uređajem raditi u proizvodnji. Savjetovanje takve vrste mora pružati i poslije, kada se u redovitoj proizvodnji pojave teškoće. Samo će na taj način kupac dovoljno brzo vratiti uložena sredstva.

4. Dobavljač također mora osigurati servis koji će omogućiti nesmetano djelovanje uređaja, a u slučaju greške u radu, mora je ukloniti u najkraćem mogućem roku.

Proizvođači strojeva svjesni su da je za uspješnu prodaju na razmjerno malom tržištu potrebno imati svojeg prodavača (zastupnika). Razlike između dobavljača stoga se ponajprije javljaju u ispunjavanju preostalih triju uvjeta.

Izbor najprimjerenijeg uređaja za SEDM

Pri izboru najprimjerenijeg dobavljača istodobno se odabire i odgovarajući uređaj za pojedinu proizvodnju. Uređaj za SEDM sastavljen je od (slika 2) /2,11/: - stroja sa sustavom za stezanje te samostalnu izmjenu elektroda i obradaka - uređaja za dovod dielektrične tekućine - generatora - sustava za upravljanje elektroerozijskim procesom - CNC- sustava za upravljanje.

Uređaj za SEDM bez odgovarajuće popratne opreme nema prave vrijednosti. Upravo zato proizvođač mora pripremiti odgovarajuću opremu, koja će korisniku omogućiti maksimalnu iskorištenost novog uređaja.

Izbor najprimjerenijeg stroja

Stroj mora omogućiti: - stezanje obratka - stezanje elektroda - pozicioniranje elektrode s obzirom na obradak - gibanja potrebna za nesmetan tijek

elektroerozijskog procesa i izradu zahtjevnog oblika obratka - samostalnu izmjenu elektroda i obradaka.

Prvi je korak izbor odgovarajuće veličine stroja. Mogućnost izbora je veća kod manjih strojeva. Isporuka takvih strojeva također je brža. Proizvođača velikih strojeva je manje, a rokovi isporuke su dulji.

Izbor veličine stroja ovisi o veličini najvećeg obratka koji će se obrađivati na tom stroju. Važna je konstrukcijska izvedba stroja. Kod

Dormer Product Selector

Dormer je izdao novu verziju programa za izbor reznog alata pri postupcima bušenja, glodanja, razvrtavanja i narezivanja navoja.

Program vodi korisnika niz širok izbor mogućih alata,s prikazom slike i mjera alata. Prema zahtjevima aplikacije Selektor izračuna parametre, postupka obrade, kao i troškove obrade, i sve to jednostavno isprintate. Product Selector se može preuzeti sa internetske stranice www.dormer.com ili sa stranice zastupnika BTS Company www.bts-company.com.

Slika 2. Uređaj za SEDM i uređaj za SEDM s robotom

SEDM stroj

generator s upravljanjem procesa uređaj za dielektrik

CNC-upravljanje

Robot WorkMaster system 3R

stezanje radnih izradaka Dynafix system 3R

stezanje elektroda Macro system 3R

Foto:

system 3R

SEDM stroj

manjih strojeva često se susreću C-izvedbe, kod kojih je pinola pričvršćena na konzolu stroja. Poznata je izvedba s koordinatnim stolom, gdje se obradak pričvršćen za radni stol kreće u smjeru osi x i y, a elektroda pričvršćena za pinolu kreće se u smjeru osi z. Takva se izvedba češće susreće kod ručnih strojeva. Druga je izvedba s nepomičnim radnim stolom. Kod te izvedbe gibanja u smjeru svih triju osi izvodi elektroda (slike 2,3) /2,3,4,5,6,7/. Takva izvedba stroja primjerena je za CNC-upravljane strojeve. Kod gibanja koja su potrebna za nesmetano izvođenje elektroerozijskog procesa bolje je premještati što manje mase. Stoga su bolje izvedbe gdje cjelokupno gibanje izvodi elektroda.

Kod srednje velikih i velikih strojeva najčešća je izvedba portalnog stroja, tzv. izvedba Gantry (slika 4) /2,3,4/. Kod te izvedbe osnova stroja je stol s uzdužnom vodilicom za portal na kojemu su smještene poprečne vodilice na koje je ugrađena pinola s okomitim vodilicama.

U praksi se pokazalo kako je portalna izvedba kruća i manje osjetljiva na temperaturne promjene.

Za uspješan rad prije svega su bitna dinamička svojstva strojeva. Pri tome su važni rezultati koji se dobivaju pri promjenama smjera gibanja i frekvencije pojedinih sklopova stroja koji se gibaju. U tome se strojevi međusobno bitno razlikuju. Kvalitetna konstrukcija nije jeftina, stoga je cijena kvalitetnih strojeva viša.

Kvalitetni suvremeni strojevi osiguravaju preciznost pozicioniranja u mikronima. Kod jeftinijih izvedaba strojeva, preciznost i krutost su manje. U tom je smislu potrebno izabrati stroj koji odgovara zahtjevima kupca. Kako bi se osigurala preciznost, potrebno se pobrinuti za primjerene uvjete okoline (sa stalnom temperaturom, vlagom itd.). Izvan klimatiziranih prostora nije moguće postići preciznost od nekoliko mikrona.

Izbor sustava za stezanje i samostalno mijenjanje elektroda i obradaka

Sustav za upinjanje elektroda i obradaka mora osigurati precizno, čvrsto i ponovljivo stezanje. Sustav za upinjanje elektroda i obradaka upotrebljava se na različitim strojevima pa mora omogućiti prijenos i precizno upinjanje pri prijenosu. Tako se npr. elektroda izradi na stroju za HSC-glodanje, kontrolira se na mjernom stroju te se nakon toga prenosi na stroj za SEDM. Upravo je zato na svim strojevima potrebno imati isti sustav upinjanja.

Pri izradi, vrijeme koje je potrebno za izmjenu elektrode i obradaka, kad stroj ne radi (tzv. vrijeme pripreme ), mora biti što kraće. Uz to, nastoji se da se ta izmjena zbiva samostalno, bez nazočnosti operatera. Samo je tako moguće postići da elektroerozijski uređaj djeluje 24 sata na dan i sedam dana u tjednu. Stoga valja izabrati sustav za stezanje te samostalnu izmjenu elektroda i obradaka koji sve to omogućuje i kojim se postiže tražena preciznost obrade /11/.

Izbor najprimjerenijeg uređaja za dovod dielektrika

Zadatak uređaja za dovod dielektrika je dovođenje dielektrika za nesmetan tijek elektroerozijskog procesa. Uređaj mora osigurati odgovarajuće čišćenje dielektrika, održavanje temperature dielektrika i dovod dielektrika u kadu na radnom stolu stroja, odnosno na radnu površinu između obratka i elektrode. Kod većine suvremenih strojeva, uređaj za dovod dielektrika je u sklopu stroja (slika 4). Postoje i izvedbe koje su odvojene od stroja te su s njime povezane cijevima (slika 2). Ako postoji više uređaja, smisleno je koristiti središnji uređaj za dovod dielektrika za više strojeva.

Jedan od najvažnijih zadataka tog uređaja jest da osigura dovod dovoljno čistog dielektrika u prostor između obratka i elektrode. Zato je potrebno dielektrik filtrirati, a nečistoće nastale elektroerozijskom obradom odstraniti. Ako se koriste papirnati filtri, potrebno ih je pravodobno mijenjati. Postoje također i uređaji koji samostalno čiste odgovarajuće filtre, no takvi su uređaji svakako i skuplji /7/. Kupnju takvog uređaja moraju opravdati manji troškovi njegove uporabe.

Veoma je važno upotrijebiti odgovarajuće dielektrične tekućine. O njima, naime, ovisi preciznost obrade koja se može postići te učinkovitost elektroerozijskog procesa. Ako je izabrani uređaj optimiran s drugim dielektrikom, potrebno ga je odgovarajuće korigirati.

Izbor generatora

Izbor uređaja za elektroeroziju istodobno uvjetuje i izbor generatora. Većina proizvođača omogućuje izbor generatora različitih snaga i dodatnih generatora za finu obradu. Ako je pri grubim obradama potreban veći tok, potrebno je izabrati generator odgovarajuće snage ili dodatni generator booster za povećanje snage pri gruboj obradi. Ako postoji potreba za kvalitetnijom obradom od one koju omogućuje osnovni generator, neki proizvođači nude dodatni generator za finu obradu /3,4,5/.

Većina proizvođača kvalitetnijih uređaja upotrebljava generatore bez aktivnih uporišta. Ti generatori imaju bolju iskoristivost i manje zagrijavaju okolinu. Važniji od toga su parametri i njihove vrijednosti s kojima generator omogućuje pripremu optimalne elektroerozijske obrade.

Proizvođači su u posljednje vrijeme uložili velik napor u razvoj tehnički unaprijeđenih generatora, i na području grube i fine obrade. Neki rezultate toga razvoja počinju plasirati na tržište /5,12/, dok drugi to još čekaju.

Sustavi za upravljanje elektroerozijskim procesom

Za upravljanje elektroerozijskim procesom važni su servoupravljački sustav, sustav za zaštitu protiv nekontroliranog inpulsnog

Slika 3. C-konstrukcija elektroerozijskog stroja

pražnjena i upravljanje ispiranjem pri odvođenju čestica između elektrode i obratka. Neki proizvođači upotrebljavaju sustave koji omogućuju optimiranje pojedinih parametara obrade; većina se temelji na Fuzzy i sličnim logikama /3/.

Servoupravljački sustavi Servoupravljački sustav usmjerava zazor između elektrode i obratka u smjeru gibanja elektrode. Učinkovitost elektroerozijskog procesa ovisi o postavkama servoupravljačkog sustava. Važno je da se servoupravljački sustav odazove na promjene u radnom zazoru, kao i vrijeme njegova odaziva na takve promjene. Naravno da vrijeme potrebno za promjenu zazora ne ovisi samo o električnom dijelu upravljanja nego prije svega o mehaničkim elementima i njihovim dinamičkim karakteristikama. Za dobro upravljanje elektroerozijskim procesom stroj mora pratiti promjene frekvencija od blizu 100 Hz.

Sustavi za zaštitu protiv nepravilnih impulsa Pri elektroerozijskoj obradi mogu se pojaviti nepravilni impulsi koji ometaju tijek elektroerozijskog procesa i negativno utječu na kvalitetu obrađene površine. Može se reći kako svi proizvođači u svoje uređaje ugrađuju sustave za zaštitu protiv nepravilnih impulsa. Takvi se sustavi mogu i odvojeno kupiti te poslije ugraditi u uređaj za elektroeroziju.

Dobar sustav za zaštitu od nepravilnih impulsa pri pojavi nepravilnih impulsa ne smije ometati proces i smanjivati njegovu učinkovitost te se mora brzo odazvati. Većina tih sustava prepoznaje pojavu nepravilnih impulsa već u trenutku same pojave impulsa te takav impuls prekida /13,14/. Time prekidaju dovod štetne energije u elektroerozijski proces i sprječavaju moguće posljedice. Razlika između raznih sustava takve vrste je u preciznosti kojom se prepoznaju nepravilni impulsi te u načinu i brzini odaziva na njihovu pojavu.

Uporaba sustava za zaštitu od nepravilnih impulsa prije svega je potrebna u težim radnim okolinama, gdje se može pojaviti lokalna povećana onečišćenost zazora te je na tim mjestima teško odstraniti čestice elektroerozijske obrade. Uporaba tih sustava vrlo je uspješna kod strojeva na kojima nema brzih odmaka elektroda.

Upravljanje procesom ispiranja Kao i pri drugim procesima obrade odvajanjem čestica, i pri elektroerozijskoj obradi potrebno je odstraniti čestice koje nastanu tijekom obrade. Potrebno se pobrinuti za ravnomjernu onečišćenost radnog zazora te za odstranjivanje čestica erozije koje se pojavljuju u procesu. Samo će se na taj način omogućiti nesmetan tijek elektroerozijskog procesa.

U praksi se manje koristi ispiranje dovodom dielektrika kroz elektrodu ili obradak. Većinom se u zazor dovodi svjež dielektrik s periodičnim odmicanjem ili primicanjem elektrode. Kod toga načina ispiranja veoma je važno vrijeme za primicanje i odmicanje elektrode, jer se u tom trenutku elektroerozijski proces prekida i nema odvajanja materijala. Suvremeni strojevi SEDM postižu ubrzanja od 10 m/s2 i brzine od 30 m/min /2,10/. Ubrzanja pomaka veoma su važna zbog učinka crpke, kad zbog povećanja prostora između elektrode i obratka u njega dođe svjež dielektrik. Brza odmicanja mogu se upotrijebiti kod relativno malih elektroda. Kod velikih elektroda potrebno je smanjivati ubrzanja, jer zbog velike promjene tlakova u radnom zazoru dolazi do pojave prevelike sile.

Pri izboru uređaja za elektroeroziju posebnu pozornost treba posvetiti izvedbi brzih odmaka elektroda.

CNC-upravljački sustavi

U posljednjih nekoliko godina CNC-upravljački sustavi bitno su se poboljšali. Uporaba suvremenih računala ubrzala je brzinu obrade podataka potrebnih za upravljanje strojevima. Tako je danas brzina gibanja ograničena samo mehaničkim karakteristikama konstrukcija strojeva. Većina proizvođača počela je upotrebljavati upravljačke sustave s osobnim računalima.

Suvremena osobna računala omogućuju prijenos podataka iz CAD/CAM, uvođenje cjelovite automatizacije i vođenje jednostavnih elektroda prema programiranim putovima. Uz to omogućuju dijagnostiku pogrešaka, prijenos podataka u servis proizvođača i popravak pogrešaka putem interneta. Na taj način proizvođač može također slati promjene u programskoj podršci.

Programeri su razvili programsku podršku koja omogućuje jednostavnu uporabu stroja i pri pripremi rada i pri optimiranju procesa.

Velik broj korisnika s pomoću mjernih strojeva nadzire preciznost položaja elektroda i obradaka na mehanizmima za upinjanje. Podatke i potrebne korekcije potrebno je unijeti u memoriju računala. Ti podaci poslije, kad su elektroda ili obradak stegnuti na stroj, služe prilagođavanju položaja između elektrode i obratka. Programska oprema različitih proizvođača strojeva već neko vrijeme omogućuje samostalan prijenos podataka s mjernoga stroja na stroj na kojemu se zbiva obrada / 2,3,4,5,6,9/.

Pri izboru uređaja za elektroeroziju potrebno je provjeriti ispunjava li CNC-sustav za upravljanje svojom programskom opremom postavljene zahtjeve. Zajedno sa strojem, CNC-sustav za upravljanje mora omogućiti izradu željenog oblika.

Postupak elektroerozijske obrade

Za uspješnu uporabu SEDM-uređaja iznimno su važni parametri i način obrade. Izbor i priprema optimalnog načina obrade zahtjevan je i dugotrajan proces. Osnova svakog postupka je izbor optimalnih parametara koji rezultiraju što boljom obradom. Parametri obrade moraju biti namješteni za kombinaciju materijala pri obradi koja se najčešće koristi u praksi (bakar-čelik), za druge kombinacije (npr. grafit-čelik) ili za obradu drugih materijala kao što su tvrdi metali, aluminij, titan, razne slitine za zrakoplovnu industriju itd., gdje je potrebno upotrebljavati primjeren materijal elektrode. Na temelju parametara obrade u prošlosti su se mogle razlikovati tri skupine postupaka elektroerozijske obrade:

Slika 4. Portalna (Gantry) konstrukcija elektroerozijskog stroja

Foto: exeron

Foto: ZIMMER+KREIM

iskustva iz prakse

- postupci s velikom količinom odvajanja materijala u jedinici vremena i velikom potrošnjom elektroda - standardni postupci s manjim odvajanjem materijala u jedinici vremena i manjom potrošnjom elektroda - postupci s malom potrošnjom elektroda, a samim time i još manjim odvajanjem materijala u jedinici vremena.

SEDM-obrada zbiva se u nekoliko koraka. Prvi je korak gruba obrada, pri kojoj povećanje radne površine zahtijeva stupnjevanje parametara od manjih do većih tokova. Nakon grube obrade slijedi stupnjevanje parametara do završne, fine obrade /16,17/. Pri tome se upotrebljavaju različita orbitalna gibanja, koja omogućuju povećavanje zazor između elektrode i obratka. Tako je moguće istu elektrodu rabiti za grubu obradu, međukorake i završnu, finu obradu.

U posljednje se vrijeme velika pozornost posvećuje razvoju generatora koji prije svega omogućuju grubu obradu bez potrošnje elektroda, odnosno s minimalnom potrošnjom elektroda. Tako se pri gruboj obradi približava konačnom obliku te se barem za međukorake može rabiti ista elektroda. Obično se koriste dvije elektrode – prva za grubu obradu i nekoliko prvih međuobrada i druga za sljedeće korake međuobrade i za završnu, finu obradu. Pri tome valja postići

zahtijevani stupanj hrapavosti obrađivane površine, kvalitetu obrađene površine s najmanjom mogućom dubinom toplinskih deformacija i mikronapuklina te zahtijevanu preciznost obrađenog oblika.

Oblici koji se obrađuju SEDM-om različiti su te su stoga potrebni različiti načini obrade /16, 17/. Najveće razlike su pri gruboj obradi, a manje pri međustupnjevima obrade i završnoj, finoj obradi. Na te razlike najviše utječu veličina radne površine koja se u pojedinom stupnju obrađuje i tvrdoća elektrode.

Za svaki oblik obrade potrebno je pripremiti odgovarajuće parametre i način obrade. Za korisnika je najvažnije da s pomoću računala izabere pravilan način obrade i time postigne najkraće moguće vrijeme obrade sa što manjim utroškom elektrode, željenu hrapavost i minimalnu dubinu toplinskih deformacija na obrađenoj površini.

Ispitivanje uređaja za SEDM Na optimalan izbor uređaja za SEDM znatno utječu rezultati dobiveni ispitivanjem različitih uređaja. Pri tome je važno da se uređaj ispituje s oblicima elektroda koji su slični oblicima koji će se obrađivati u kasnijoj praksi. Stoga nema pravog smisla u ispitivanju s različitim egzotičnim oblicima elektroda koji u praksi nikada neće biti uporabljeni. Jedno od češćih ispitivanja sastoji

se od npr. »Mallorca testa«. Načini obrade i parametri u takvim testovima većinom su već optimirani za postizanje najboljih rezultata. U praksi si to ne možemo priuštiti jer je zahtijevani oblik potrebno izraditi u prvom pokušaju. Ponavljanja obrade pri izradi alata preskupa su.

Za korisnike je prije svega važno da testovi u sklopu ispitivanja ispunjavaju sljedeće kriterije: - postignuto najkraće vrijeme obrade - najmanje moguće trošenje elektrode - postignuta zahtijevana hrapavost obrađene površine - postignuta preciznost položaja obrađenog oblika na obratku - postignuta zahtijevana najviša preciznost obrađenog oblika - postignuta najmanja dubina toplinskih deformacija i dubina mikronapuklina.

Testiranje prema prva tri kriterija relativno je jednostavno, u većini testova se uglavnom i upotrebljavaju samo ti kriteriji. Na vrijeme obrade najviše utječe način stupnjevanja od grube do fine obrade. Manjom dubinom odvojenog materijala s međustupnjevima i završnim stupnjevima obrade postiže se kraće vrijeme obrade i zahtijevana hrapavost, ali ne i minimalna dubina toplinskih deformacija površina i mikronapuklina.

Postizanje preciznosti obrađenog oblika ovisi o preciznosti elektroda, preciznosti stroja i izabranoj metodi obrade, tj. parametrima. Izbor metode obrade i parametara određuje i način stupnjevanja od grube do završne, fine obrade. O tome ovisi hoće li se postići zahtijevana preciznost.

Postizanje zahtijevane minimalne dubine toplinskih deformacija površina i mikronapuklina ovisi o izabranoj metodi, načinu stupnjevanja od grube do fine obrade i uspješnosti sustava za zaštitu od nepravilnih impulsa. To je bitno prije svega kod alata koji su jako opterećeni toplinskim šokovima (npr. alati za tlačno lijevanje aluminija) i alata s velikim mehaničkim opterećenjima (npr. alati za obrezivanje, alati za kovanje itd.). Pravi rezultati mogu se dobiti tek kad se kalupni umetci načinjeni sustavima različitih proizvođača ugrade u kalup i analizira se njihova trajnost.

Zaključak

Uz tehničke karakteristike, pri izboru najprimjerenijeg uređaja za SEDM važna je njegova cijena, pri čemu je od same cijene još važnije vrijeme u kojem će se uložena sredstva vratiti.

U proizvodnji alata zahtijeva se sve kraće vrijeme isporuke naručenih alata. Upravo se stoga i kod elektroerozijske obrade zahti-

jevaju sve kraća vremena obrade u kojima se može postići zahtijevana preciznost izrade i kvaliteta obrađene površine. Samostalnom izmjenom elektroda i obradaka smanjuje se jalovo vrijeme kad stroj ne radi. Zato je, usprkos većoj nabavnoj cijeni, potrebno odabrati uređaj koji omogućuje kraće vrijeme protoka obrade. Veoma je važno izabrati uređaj koji će nesmetano djelovati 24 sata na dan sedam dana u tjednu i bez stalne nazočnosti operatera. Takvi zahtjevi odgovarajuće organizacije proizvodnje također iziskuju ulaganje dodatnih sredstava.

Najkraće moguće vrijeme povrata investicije postići će se jedino pravilnim odabirom uređaja.

Dosta podataka o proizvođačima uređaja za SEDM može se naći na sljedećim internetskim stranicama /2,3,4,5,6,7,8,9,10,11,1

2/. Ti su podaci pomoć pri izboru, no nisu dostatni za konačnu odluku.

Sve fotografije u ovom članku objavljene su uz suglasnost proizvođača ili njihovih zastupnika.

Literatura:

1. www.fs.uni-lj.si/lat/nekProc/predavanjaEDM.pdf

2. www.ops-ingersoll.com

3. www.zimmer-kreim.com

www.exeron.net

5. www.agie.com

6. www.charmilles.com

7. www.cdmrovella.com

8. www.ona-elektroerosion.com

9. www.makino.com

10. www.sodick.com

11. www.vpenjalnisistemi.com

12. www.system3r.com

13. Boccadoro, M.: Mit Hyperspark wird Senkerosion nahezu doppelt so schnell, www.agie.com

14. Otto, M., Dobovšek, M., Junkar, M.: Avtomatski protiobločni sistem za stroje za elektroerozijsko grezenje (EDM-3A), Strojniški vestnik, Ljubljana 1995/11–12, 381–387.

15. Otto, M., Dobovšek, M.: Avtomatski protiobločni sistem – pot do povečanja produktivnosti in zmanjšanju obrabe elektrode pri elektroerozijskem grezenju, Orodjarstvo 1998, Velenje 1998, 83–87.

16. Dobovšek, M.: Načrtovanje tehnologije za elektroerozijsko obdelavo z računalnikom. Magistrsko delo, 1987.

17. Dobovšek, M., Roethel, F.: Načrtovanje tehnologije za elektroerozijsko obdelavo z računalnikom. Strokovne informacije št. 18, TF Maribor 1989, 76–84.

Marjan Dobovšek direktor je poduzeća Vpenjalni sistemi, d. o. o. iz Ljubljane, Slovenija

Automatizacija i digitalizacija postupka brušenja alata jamče kvalitetu

Automatizacija je trajan izazov za svaku tvrtku koja želi dugoročno ostati konkurentna na domaćem i međunarodnom tržištu. U članku su opisani pristupi automatizaciji sa stajališta proizvođača obradnih centara. Kao mjerilo uspjeha u suvremenoj proizvodnji posebice se nametnuo koncept automatskog skladištenja alata (Automated Toolroom).

Heiko Wahl

Osiguranje kvalitete u proizvodnji – mjerenje alata na stroju tijekom postupka brušenja

Kako bi se mogao učinkovito provesti postupak brušenja alata bilo pri proizvodnji bilo pri naknadnom brušenju, dijelimo ga u tri faze (slika 1): - priprema, - brušenje i - kontrola kvalitete.

Kao i pri svakom postupku, tako je i pri brušenju te tri faze moguće iznova analizirati i detaljnije ih raščlaniti radi postizanja maksimalne učinkovitosti. U fazi pripreme usmjerava se prema tri cilja – optimalna organizacija svih potrebnih podataka, smanjenje broja pokusnih brušenja i skraćenje vremena prilagodbe.

Pohranjivanje baze podataka o brušenju – temelj za know-how Dobro organizirano pohranjivanje svih potrebnih parametara brušenja i podataka o izrađenom alatu smanjuje potrebu za ručnim unosom podataka. Postojeći podaci trebaju

biti dostupni jednostavno i brzo, izravno sa stroja za brušenje. Podaci su najčešće pohranjeni na poslužitelju i prenose se preko mreže. Pri konceptu automatskog skladištenja alata, strojevi za brušenje, mjerna oprema i obradni centri povezani su u mrežu radi brze i sigurne izmjene potrebnih parametara.

Drukčiji izazov predstavlja automatizacija pokusnih brušenja, pa se stoga i drukčije rješava – s pomoću suvremene programske opreme za simulaciju, kao što je to pro-

• Pohranjivanje svih parametara brušenja otklanja nepotrebne aktivnosti pri ponavljajućim narudžbama.

• Simulacija prikazuje rezultate brušenja i otkriva opasnost od kolizija.

• Automatska mjerenja tijekom postupka brušenja jamče kvalitetu.

gramski paket Cyber Grinding, koji omogućuje pokusno brušenje alata u virtualnom okružju. Alat najprije generiramo bilo na stroju za brušenje bilo na obradnom centru. Korisnik definira sve podatke o alatu i parametre brušenja – jednako kao pri programu za brušenje – te pokrene simulaciju.

Rezultati brušenja mogu se na zaslonu, u obliku 3D modela, vidjeti i analizirati već nakon nekoliko sekundi. Nadzor nad kolizijama trenutačno prepozna opasnost od kolizije tijekom postupka brušenja, primjerice s glavom za upinjanje ili drugim dijelovima stroja. Poslužitelj u tom slučaju jednostavno prilagođava parametre brušenja s obzirom na željene rezultate. Sve je to moguće učiniti bez ijednoga strojnog sata ili bez ijednoga uništenog pripremka za brušenje. Simulacija uz to omogućuje predviđanje vremena brušenja i olakšava izradu potrebnih proračuna.

Realistična simulacija ovisi o primjeni stvarnih podataka o stvarnim brusnim ko-

Slika 1. Potrebno je optimirati sve faze postupka brušenja alata

iz prakse

svijeta

Slika 2. Pokusno brušenje alata u virtualnom okružju otkriva opasnost od kolizije i smanjuje troškove

lutima koji se koriste na stroju. Te podatke samostalno izmjeri mjerni uređaj. Prednost automatskih mjerenja je u tome da su od samog početka isključene subjektivne pogreške mjeritelja i da su rezultati mjerenja ponovljivi. Izmjereni podaci pretvaraju se u format Walter-Windows i na raspolaganju su za realistične simulacije s pomoću programa Cyber Grinding (slika 2).

Ergonomija stroja skraćuje pripremno vrijeme Pri brušenju alata, kao i pri svim postupcima obrade, bitan čimbenik je pripremno vrijeme. Bez detaljnijeg upuštanja u načela optimalne proizvodnje, tj. koji alat načiniti s pomoću kojeg stroja, može se zaključiti da je pripremno vrijeme izravno povezano s ergonomijom stroja. Što je jednostavniji pristup do držača, mijenjanje prihvata, mijenjanje seta brusnih koluta − prema mogućnosti s automatskom izmjenom brusnih koluta − veća je ušteda na vremenu.

Izmjenjivači brusnih koluta imaju više prednosti jer s jedne strane omogućuju brušenje vrlo zahtjevnog alata s više različitih brusnih koluta, a s druge strane pri serijskoj proizvodnji osiguravaju gotovo neprekinut proces s više identičnih setova alata. Stroj za brušenje alata Helitronic Vision (slika 3) opremljen je iz-

mjenjivačem brusnih koluta (slika 4), što mu omogućuje istodobnu izmjenu alata i brusnih koluta, čime se ostvaruje dodatna ušteda vremena. Posebna pozornost posvećena je kratkim vremenima izmjene (manje od 10 sekundi). Kada je stroj pripremljen i preuzme parametre brušenja dobivene simulacijom, obavi se brušenje prvog alata. Iskustva su pokazala kako su pri prvom brušenju, na

promjer, suženje, korak spirale, dubina utora za odvod čestica i kut oštrice. Navedeni parametri mjere se relativno u odnosu na propisanu nominalnu vrijednost.

Slika 5. Mjerni uređaj mjeri više parametara, a dobiveni rezultati točniji su nego pri mjerenjima tijekom postupka brušenja

temelju podataka iz prethodnih simulacija, potrebne manje izmjene − najčešće je već drugi načinjeni alat prihvatljive kvalitete.

Sljedeći pristup osiguranju kvalitete u proizvodnji je mjerenje alata neposredno na stroju. Tako je moguće provjeriti jesu li dimenzije u propisanim tolerancijama, čime se štedi vrijeme. Ako su prijeđene granične vrijednosti, sustav kompenzira odstupanja. Kada kompenzacije prijeđu određenu granicu, stroj mijenja set brusnih koluta. Strojevi opremljeni izmjenjivačem brusnih koluta mogu novi kolut upotrijebiti gotovo trenutačno.

Faza mjerenja alata je prekid u proizvodnom procesu pa je ekonomično mjeriti samo najvažnije parametre alata izravno na stroju. Takav je primjerice IMS (interni mjerni sustav), s pomoću kojega se mjeri pet parametara:

Mjerenja tijekom postupka nisu zamjena za mjerni uređaj U trećoj fazi brušenja detaljno se provjeravaju postignuti rezultati. Mjerenja na stroju nisu zamjena za apsolutna mjerenja na mjernom uređaju, s pomoću kojega je moguće točnije mjerenje bitno većeg broja parametara alata. U idealnom slučaju ta se mjerenja provode automatski na mjernom uređaju (slika 5), bez sudjelovanja poslužitelja. U skladu s tim pristupom razvijena su oba Walterova mjerna uređaja, Heli Toolcheck 3C i Helicheck Pro (slika 6).

Heiko Wahl je zaposlen u tvrtki Walter Maschinenbau GmbH iz Njemačke.

Slika 3. Pripremno vrijeme stroja za novi proizvod izravno je povezano s ergonomijom stroja

Slika 6. Mjerni uređaji, kao što je Helicheck Pro, opremljeni su posebnim rutinama za mjerenje alata

Slika 4. Izmjenjivač koluta pokazuje svoje prednosti, posebice pri izradi zahtjevnog alata

predstavljamo

Predstavljamo tvrtku TEH-CUT d.o.o.

Razgovarao: Igor Škevin

Na samom početku zagrebačke Škorpikove ulice, na zapadnom dijelu bivšega industrijskog kompleksa “JEDINSTVO” nalaze se jedini preostali tragovi nekad moćne zapadne industrijske zone hrvatskoga glavnoga grada. Iako na zgradi pilasta krova s krovnim prozorima okrenutima prema sjeveru još piše “JEDINSTVO”, na našu žalost od toga industrijskoga giganta nije ostalo gotovo ništa, jer ostatak hala u tom nekad velikom industrijskom kompleksu velikim dijelom zauzimaju kineski trgovci i njihova skladišta, kao i različita domaća trgovačka društva sa svojim skladištima. Hala s natpisom “JEDINSTVO” uzduž Škorpikove krije iznenađenje i poslasticu, tek naznačeno s nekoliko zastava uz ogradu. U toj je zgradi, naime, tvrtka TEH-CUT d.o.o., vjerojatno jedna od najmodernijih metaloprerađivačkih tvornica u Hrvatskoj i zasigurno vodeća hrvatska alatnica. Na čelu te tvrtke je Duško Radović, direktor i vlasnik, a njegova desna ruka je tehnički direktor Blaž Florjanič.

Ulaskom u unutrašnjost zgrade u kojoj je smještena tvrtka TEH-CUT d.o.o., svakomu tko imalo poznaje alatne strojeve postaje ubrzo jasno da je ušao u prostorije jedne od najopremljenijih alatnica u Hrvatskoj. Tu tvrdnju potkrepljuje impozantan broj CNC obradnih centara, od 3-osnih do 5osnih, namijenjenih glodanju, brušenju ili elektroeroziji, od kojih valja izdvojiti jedan od novijih i najmoderniji na području HSC obrade metala (28 000 o/min, linearni pogoni u svim osima s ubrzanjem od 2G, 50 m/min posmične brzine, 50 bar hlađenje kroz alat, nosivosti radnog stola 1700 kg, dimenzija 1200 · 850 mm) te mnoštvo drugih tehnoloških poslastica.

“Kad sam 1991. osnovao tvrtku, bavili smo se uglavnom specijalnim reznim alatima, glodalima. To je i danas ostalo kao mali profitni centar unutar Teh-Cuta, a od te se djelatnosti tvrtka razvila u alatnicu”, izjavio je Duško Radović te dodao da je Teh-Cut s radom započeo u Velikoj Gorici.

“Na alatničarstvo smo prešli 1995. Nakon rata u Hrvatskoj strojarstvo je palo toliko nisko da nikomu nisu trebali rezni alati, a uloženi novac u programe i opremu u TehCutu bio je prevelik da propadne. Stoga smo se preorijentirali alatničarstvu i složenim 3D oblicima, gdje smo mogli upotrijebiti tehnološke mogućnosti strojeva i softvera kojima smo raspolagali. Tako smo prvi u Hrvatskoj imali CAM-program za

programiranje 5-osnih strojeva. Prva veća investiranja u nabavu nove opreme imali smo 1997. Bila je to investicija reda veličine 800 000 tadašnjih njemačkih maraka. Nabavili smo jedan CNC obradni centar, jedan CNC brusni obradni centar i jedan CNC erozimat. Godine 2001., zbog potrebe za većim poslovnim prostorom, kupili smo od JEDINSTVA d.d.: - industrijsku halu na zapadnom dijelu industrijskog kompleksa od 6000 četvornih metara

- pripadajuće zemljište od 14 000 četvornih metara - sav strojni park koji je bio instaliran u tim halama - tvrtku “Jedinstvo PNO” d.o.o. s 38 zaposlenika.

Odmah selimo cijelu proizvodnju iz Velike Gorice u nove prostore koje paralelno renoviramo i adaptiramo za potrebe visoko sofisticirane proizvodnje prema svjetskim standardima. Ta je kupnja bila najveća investicija u razvoju Teh-Cuta do danas, ali se na tome nije stalo, nego se svake godine intenzivno ulaže u nabavu nove suvremene opreme i školovanje kadrova da bi mogli proizvoditi na toj novoj opremi.”

“Kalupe proizvodimo uglavnom za izvoz. Oko 70 % kalupa odlazi izvan granica Hrvatske, a onih 30 % za samo nekoliko domaćih tvrtki koje se bave preradom plastike, poput Stražaplastike, Preplama, AD

Duško Radović i Blaž Florjanič

Foto: Dražen Lapić

Plastika. Istodobno AD Plastik proizvodi autodijelove, ali kupuje jako malo domaćih kalupa, jer dobivaju sve gotove alate od naručitelja dijelova iz Španjolske, Portugala ili Francuske”, izjavio je Radović te dodao da se rijetko pojavi netko od manjih privatnih prerađivača plastike.

“Jedan od ozbiljnijih stranih kupaca je njemačka tvrtka Jokey Plastik, a većina posla u posljednje dvije godine ide preko renomiranih slovenskih alatnica za koje odrađujemo kompletne kalupe kao podizvođači. Ne znamo tko su krajnji kupci, ali uglavnom se radi o autoindustriji. Od slovenskih partnera mogu istaknuti Liv Postojna, Kovinoplastiku Lož i ETI Izlake. Teh-Cut ostvaruje na godinu između tri i pol i četiri milijuna eura ukupnog prihoda, od čega je otprilike polovica od proizvodnje specijalnih dijelova za poznatoga američkog kupca Westinghouse, a polovica dolazi od alatničarstva, čije se 70 % proizvodnje izvozi, što pak znači da se izvozi oko 85 % ukupne proizvodnje.”

Ono što nam je privuklo pozornost pri obilasku Teh-Cutova pogona bile su elektrode za erodiranje, vrlo glatke površine iako je jedina obrada kojom su izrađene bilo glodanje, i to na visokoučinskom obradnom centru proizvođača Deckel Maho Gildemaister, DMC 105V linear, koji razvija do 28 000 okretaja. Radni stol toga obradnog centra može razviti ubrzanje od 2G, ubrzanje veće od bolida FORMULE 1 (1,35G).

Preciznost i ponovljivost elektroerozije, od izrade elektrode do izrade predmeta, iznosi +/- 2 mikrona, a sve to zahvaljujući upotrebi modularnog sustava upinjanja elektrode Erowa, u procesu njezine izrade do njezine upotrebe na erozimatu. Cijena pribora toga

Elektrode

sustava mjeri se u desecima tisuća eura”, spomenuo je Radović dok je objašnjavao razloge nabave obradnog centra DMC 105V linear.

“Htjeli smo kupiti stroj većega gabaritnog razreda, da može prihvatiti obradak od 1800 kilograma veći od 1000 · 800 mm, što nam je ovog časa nedostatak prema svjetskom tržištu. Naime, moramo biti u stanju što preciznije završno obraditi 3D oblik u što kraćem vremenu, a to postojeća oprema nije mogla raditi tako brzo. Ovaj obradni centar koristi HSC-tehnologiju (e. High Speed Cutting), koja skida čestice malog presjeka, ali uz ekstremne posmake”, objasnio je Radović kako biti konkurentan na svjetskom tržištu, no dodao je kako su u

postupku nabave novoga numerički upravljanog petosnoga obradnog centra, čiji će radni stol mjeriti čak do dva metra u x-osi.

Kao vrlo fleksibilan stroj optimalna odnosa cijene i mogućnosti Radović također ističe potopni erozimat proizvođača Rovelle, CDM model VS 1200 EDHS SPAZIO, koji može prihvatiti obradak do dimenzija 1300 · 800 mm. Stol može nositi obradak težak do šest tona.

Svi strojevi ove alatnice su CNC strojevi, glodalice su u DNC verziji, izravno su povezane s računalom, a računala umrežena. Cijeli je sustav vezan na CAD/CAM-programe Catia i ProEngineer. Sve se konstruira na 3D solid modelima, a operater

na stroju učitava program sa servera za taj stroj, uključujući popis alata. No za takvu visokotehnološku proizvodnju potrebna je i radna snaga drukčijeg tipa.

Jedan od detalja koji se primijeti odmah nakon dolaska u pogon, a koji Teh-Cut izdvaja od sličnih tvrtki, načini su skladištenja. Najuočljivije je visokoregalno skladište alata visine 9 metara i tlocrtne površine 3

· 4 metra, švicarskog proizvođača Kardexa. Radović napominje da to skladište zamjenjuje ono koje je nekada zauzimalo prostor od 12 · 12 metara, a na kojemu je danas mjerni stroj i dva brusna obradna centra. “Za svaku je ladicu u računalu upisan njezin sadržaj, a u planu je dogodine povezivanje s TDM (Tool Data Management)-sustavom koji će omogućivati praćenje svakog alata i njegova nacrta u AutoCAD-u. Sve

to svojevrstan je uvod u optimalan sustav gospodarenja alatom i automatizaciju skladišta. Osnovna je stvar da je računalni program već napravljen i prepoznaje sve proizvođače alata. Svaki alat može biti unesen u bazu tog programa, ali i svaki dio alata, čime se omogućuje ne samo praćenje na kojemu je stroju alat nego i koji se dijelovi mogu u slučaju potrebe prebaciti s jednoga kompleksnog alata na drugi.”

“Drugi način skladištenja alata specifičan za Teh-Cut je KTC (Kromi Tool Center), ormar za posluživanje potrošnim dijelovima reznog alata. Svaki radnik ormarić otvara svojim čipom, a ormarić bilježi tko je i koji alat uzeo. Kada određenom alatu broj padne ispod unaprijed određene minimalne količine, program putem interneta to javlja Kromijevoj centrali, čime naručuje alat kojeg bi moglo nestati. Alat stiže u roku od dva dana paketnom dostavom, a vlasniku samo preostaje platiti nakon što mu Kromi ispostavi račun za upotrijebljeni alat u tekućem mjesecu. Alatom u KTCu gospodari isporučitelj i on je praktički njegovo vlasništvo. KTC je puno skladište koje nas ne stoji ništa iako je unutra alata u vrijednosti od 80 000 eura, ali mi platimo samo ono što smo taj mjesec uzeli iz ormarića”, objašnjava Radović te nabraja cijeli niz ušteda koje KTC omogućuje. “Tako se, primjerice, štedi vrijeme za izbor dobavljača, jer Kromi može isporučiti bilo koji alat, bilo kojega renomiranog proizvođača. Osim već spomenute uštede na angažiranim sredstvima, KTC omogućuje da se plaća na kraju mjeseca samo za iskorišteni alat, odnosno da se dobavljačima ne mora plaćati unaprijed, a sav potreban alat je na broju pa ne dolazi do zastoja u proizvodnji zbog nedostatka pojedinog alata. KTC-om smo htjeli nadograditi svoju ponudu reznog alata drugim tvrtkama na hrvatskom tržištu pa s Kromijem imamo partnerski dogovor da na hrvatskom tržištu mi nudimo suport reznim alatom kroz KTC, ali i pružamo uslugu preoštravanja alata iz KTC-a. Inače, alati u KTC-u mogu biti naši ili strani”, objašnjava Radović.

“Uz svaki numerički stroj u alatničarstvu potrebna je radna snaga novog tipa. Trebamo radnu snagu koja poznaje i razumije tradicionalna znanja proizvodnog strojarstva, zna strani jezik i zna raditi na računalu, zna raditi u barem jednoj upravljačkoj jedinici poput Heidenheina, Siemensa ili Fanuca i koja, po mogućnosti, zna programirati u barem jednom CAM-programu. A takvog kadra nema “na cesti” u Hrvatskoj”, objašnjava Radović te nastavlja: “Proizvođači NC obradnih strojeva nude tečajeve za edukaciju, ali su oni skupi, po 1500 eura po tečaju od 3 do 4 dana, a daju samo parcijalna znanja pa ih treba puno proći da bi radnik dobio sva znanja. Za operatere nekih strojeva predviđeno ih je po 17,

Erozimat Rovella CDM

a traju od dva do pet dana. Za najkompliciraniji petosni brusni obradni centar tečajevi ukupno stoje više od 100 000 eura. Jedini trenutačno mogući način je da u prve tri godine mi ulažemo u radnikovo znanje, ali da se zato on obveže raditi za nas određen broj godina i da prenosi stečeno znanje na nove radnike. Bojim se da će potrajati najmanje 10 godina dok hrvatsko školstvo ne shvati da treba obrazovati drukčiji profil ljudi”, kazao je Radović dodavši da je u njegovoj tvrtki prosječna neto plaća proizvodnih radnika između 600 i 650 eura za 172 sata.

“Problem je to što ova struka traži čovjeka koji joj predaje i daje cijelog sebe, a malo je ljudi koji to žele. Odmah danas zaposlili bismo 10 inženjera. To podebljajte i podcrtajte kad budete tiskali prilog. Svaki dan proveden u alatnici alatničaru diže cijenu. Tražimo ljudski kapital koji želi ulagati u sebe, a vrijednost mu raste eksponencijalno i gotovo da nema zamjenjivih ljudi u alatničarstvu”, kaže tehnički direktor Florjanič, slovenski državljanin koji je na petogodišnjem ugovoru u Teh-Cutu, radi unapređenja proizvodnje ove tvrtke. A kakva je njegova vizija razvoja tvrtke?

“Vizija je prije svega da se preskoči iz segmenta u kojemu nam može konkurirati svaki obrtnik, u segment koji je manji, ali u kojemu se prihvaćaju puno više cijene te je veća dodana vrijednost. Cilj nam je po-

stati tržišni lider jednostavnim metodama, što je utoliko teže realizirati, da prijeđemo s proizvodnje spektra kalupa od 300 do 500 kilograma na kalupe od 3 do 5 tona. Vizija je da za 10 godina proizvodimo kalupe do 10 tona”, objašnjava Florjanič te dodaje da su put k tom cilju počeli investicijama u posljednjih godinu dana, nabavom visokoučinskoga obradnog centra DMC V105 linear, ali i velikog erozimata te petosne oštrilice alata.

“Imperativ nam je ulazak Hrvatske u EU jer nema svrhe imati skup visokoučinski stroj ako za svaki proizvod moramo ispisivati carinske deklaracije i on mora stajati dva dana na kamionu na carini. Nažalost, vidi se da su i ulazne sirovine iz inozemstva zbog granice skuplje 20 do 30 %”, objašnjava Florjanič.

“Iz razreda srednje velikih kalupa (od 3 do 5 tona) u svjetskim mjerilima želimo prijeći u razred velikih kalupa, a 10 tona je početak toga razreda, u kojemu se cijene kalupa mjere u stotinama tisuća eura”, zaključuje Florjanič te nabraja i ciljeve za najbližu budućnost, onu koja se već događa:

“Nije nam cilj raditi jednostavne kalupe. Radimo ili mehanički kompleksne ili one s estetski zahtjevnim vanjskim površinama. Mi gradimo svoj imidž na zahtjevnosti kalupa.”

Hrvatska kao mjesto za outsorcing

“Sve specijalne procese u proizvodnji, poput zavarivanja i nanošenja prevlaka, odrađuju naši poddobavljači. No pregovaramo da neke tehnologije koje moramo kupovati u EU, dođu u Hrvatsku. Naime, u razgovorima smo s tvrtkama iz Austrije i Njemačke da prenesu ovamo svoju tehnologiju i tu je instaliraju kao svoj outsorcing, ali ne u Teh-Cutu, jer nam se to ne bi isplatilo, nego u tvrtkama koje bi pružale usluge drugim tvrtkama i nama, tako da ne moramo prelaziti granicu za neke specijalne obrade. Pokušali smo prezentirati hrvatsko gospodarstvo kao priliku da se ovamo dosele nove tehnologije, one koje nama trebaju, da te tvrtke dovedu nove tehnologije u Hrvatsku i da je prepoznaju kao tržište na kojemu imaju priliku.”

Hrvatska i u prvoj polovini 2007. najvažniji trgovinski partner BiH

Tijekom prvih šest mjeseci 2007. godine Hrvatska je zadržala uvjerljivo prvo mjesto na popisu najvažnijih vanjskotrgovinskih partnera Bosne i Hercegovine, pokazali su rezultati koje je objavila Vanjskotrgovinska komora BiH.

Ukupna vanjskotrgovinska razmjena BiH u prvom polugodištu iznosila je 9,2 milijarde konvertibilnih maraka (4,7 milijardi eura), u čemu je udio trgovine s Hrvatskom bio 21,34 posto.

Hrvatska je u tom razdoblju u BiH izvezla robe vrijedne 1,4 milijarde KM (716 milijuna eura), dok je uvoz iz te zemlje dosegnuo 564 milijuna KM (288 milijuna eura).

Njemačka je druga na popisu vanjskotrgovinskih partnera BiH, s udjelom od 11,27 posto. Slijedi Slovenija s 10,8 posto, Italija s 10,23 te Srbija s 9,45 posto.

Pokazatelji Vanjskotrgovinske komore BiH ponovo upućuju na to da ta zemlja nastavlja bilježiti velik deficit u trgovini s inozemstvom. Vrijednost uvoza je u usporedbi s 2006. godinom povećana za 1,3 milijarde KM (665 milijuna eura), odnosno za 26,9 posto.

Ukupan vanjskotrgovinski deficit u BiH je za oko 35 posto veći nego 2006. godine. U trgovinskoj razmjeni s Hrvatskom BiH ostvaruje pokrivenost uvoza izvozom od oko 40 posto.

Oštrenje alata s pomoću 5-osne oštrilice Walter Helitronic Vision Mjerenje geometrije reznog alata

Modernizacija tehnologije u »Gredelju«

U sferi velike konkurencije opstaju samo najbolji. Investiranje u nove tehnologije jedan je od preduvjeta borbe za opstanak na tržištu. «Gredelj» je odavno shvatio kakva vremena dolaze. I odlučio ih je dočekati spreman. Krenuo je u velike investicije. Ugovorena je i djelomično isporučena jedinstvena oprema na području Hrvatske. Da bi bio prepoznatljiv po kvaliteti ne samo u Hrvatskoj nego i šire, reorganizacija i modernizacija «Gredelja» čine se kao pun pogodak. Detalje o novoj opremi i planovima razvoja potražili smo kod predsjednika Uprave i glavnog direktora TŽV «Gredelj», Antuna Fabeka.

Razgovarala: Tanja Berberović

Foto: Miodrag Katalenić

Upoznati smo s velikim ambicijama i ulaganjima Gredelja u novu, visokotehnološku opremu. O kojoj je opremi točno riječ i što se od nje očekuje? Istina, Gredelj je danas u velikoj investiciji, od čega je više od polovice predviđeno za nove tehnologije. Nedavno smo zbog potrebe povećanja kapaciteta proizvodnje nabavili ravnalicu lima tvrtke Arku. Prvenstveni razlog te investicije je proizvodnja novih niskopodnih tramvaja, gdje želimo biti još kvalitetniji na drugoj seriji nego što smo bili na prvoj. Tehnologija kojom radimo zahtijeva potpuno ravan lim, jer nakon ravnanja više nema nikakvih zahvata na limu, nego se tako izravnan, određenom silom napne i posebnim ljepilom zalijepi na nosivi dio tramvaja. Gredelj je i prije imao ravnalicu, prvu na ovim područjima. No ona je odradila svoj radni vijek. Taj je stroj još u funkciji iako je star više od 40 godina, ali nije više toliko kvalitetan za kvalitetu koju Gredelj danas želi postići.

Mi smo nabavili novu ravnalicu za lim tvrtke Arku FlatMaster 50, koja omogućuje ravnanje limova debljine od 0,8 do 12 mm te širine 1650 mm. Prednost primjene toga stroja je mogućnost ravnanja limova s prodorima, što dosadašnjim ravnalicama nismo mogli činiti. Novu ravnalicu karakterizira visoka produktivnost. Jedan od najčešćih zastoja u radu ravnalica općenito je onečišćenje valjaka za ravnanje. Nova FlatMaster ravnalica omogućuje vrlo brzo i jednostavno bočno izvlačenje valjaka, njihovo čišćenje i ponovno ulaganje u stroj. Na taj smo način bitno smanjili vremena zastoja stroja.

Uz ravnalicu limova, nabavili smo i jednu visokoproduktivnu probijačicu proizvođača Trumpf. Radi se o numerički upravljanoj probijačici naziva TRUPUNCH 5000-1600 s radnim stolom dovoljnim da se obradi lim veličine 3000 · 1650 mm. Nabavom te probijačice prestigli smo i «Đuro Đaković» te možemo reći kako u svom pogonu imamo najveću probijačicu u Hrvatskoj. Probijačica je namijenjena probijanju limova debljine do 8 mm, a omogućuje izmjenu i do 210 alata u multitool opciji. Hodovi i izmjene alata vrlo su brzi, pa posao koji u prošlosti nismo uspijevali odraditi u tri smjene, danas odrađujemo unutar samo jedne smjene. Probijačica također omogućuje preciznost pozicioniranja unutar 0,03 mm, što u potpunosti zadovoljava naše potrebe. Probijačica je

danas uglavnom u funkciji za proizvode koji se rade u radionici čeličnih konstrukcija, ali i za ostale proizvode koje Gredelj ima u svom programu. A Gredelj danas ima i proizvodnju novih vagona, lokomotiva, tramvaja... Ugovorili smo i jednu prijenosnicu koja će nam, za razliku od one koju danas imamo, transportirati vozila iz hale u halu a da ne idu po tračnicama.

Kolega Darko Bundalo, voditelj projekta i proizvodnje niskopodnih tramvaja, bio je voditelj projekata nabave navedene opreme, a naša je namjera bila investirati u najsuvremeniju opremu. Na tržištu u tom segmentu postoji nekoliko renomiranih tvrtki, no u našem slučaju nisu sve te tvrtke dovoljno ozbiljno shvatile naše namjere. To se najviše moglo osjetiti u nemarnom pristupu prema nama kao potencijalnom kupcu, posebice kada smo tražili da nam se demonstrira rad strojeva na karakterističnim proizvodima kakve imamo u svojem programu. U ovom

Predsjednik Uprave i glavni direktor TŽV »Gredelj«, Antun Fabek

Ravnalica Arku FlatMaster 50

slučaju želim istaknuti tvrtku Trumpf, koja je pokazala visoku razinu profesionalnosti i koja je bez ustručavanja u svom democentru omogućila demonstraciju probijačice koju smo naposljetku i kupili.

Koje su potencijalne buduće investicije te koliko se otprilike planira investirati u novu opremu?

Investicija Gredelja uokvirena je otprilike na 80-ak milijuna eura. Više od polovice toga, kao što sam već spomenuo, predviđeno je za nove tehnologije. Uz ta dva spomenuta stroja, imamo već ugovorenih 120 milijuna kuna novih tehnologija, odnosno nove opreme. No to nije kraj. Upravo imamo pred oglašavanjem pet novih tendera za sljedeće tehnološke cjeline. Dakle, investicija će otprilike završiti 2009. godine i trebala bi se kretati na razini 40 milijuna eura. Danas smo u postupku nabave linija za osovinske sklopove. Očekuje se da će ta linija biti gotova i instalirana potkraj rujna iduće godine, kada bi trebale biti sagrađene i proizvodne hale na lokaciji u Vukomercu. Želim napomenuti da mi u Gredelju očekujemo da se samo stroj za ravnanje limova otplati sljedećom serijom od 70 tramvaja za grad Zagreb. Ugovor je potpisan prije tri mjeseca i ta je serija kod nas već u procesu proizvodnje.

Zahtijeva li nova oprema i posebno educirane ljude? Zapošljavate li nove ili osposobljavate ljude koji su već u vašoj tvrtki? Jasno, edukacija ljudi je nužna. Mi pri nabavi strojeva ugovaramo i obuku ljudi. Ono što se nauči na fakultetima, recimo na strojarskom, dobra je podloga ako su ljudi ambiciozni. U Gredelju imaju priliku nadograditi to znanje izravno u primjeni. Ljudi sa svojim znanjem stečenim na fakultetu, u Gredelju imaju priliku dobrim radom i željom za dvije godine postati stručnjaci. Prije tri godine došla su nam četiri izuzetno ambiciozna inženjera koji su danas već vodeći ljudi u projektnom uredu. Mi i danas imamo desetak pripravnika. Taj proces zapošljavanja novih ljudi stalno je otvoren

Kako u Gredelju vidite budućnost, odnosno opstanak na tržištu?

Mi u Gredelju smatramo da bez modernizacije, nove opreme, ali i velike borbe za kontrolu troškova na našem proizvodu nema opstanka na tržištu. Da bismo konkurirali na tržištu, nužno je da pratimo visoku tehnološku razinu u svom području.

Moramo imati na umu da su nam pred vratima, ili su već tu, proizvođači iz Kine i ostatka Azije. Cijela zapadna Europa ujedinila se da bi se othrvala Kini. Oni će doći kao što su došli u SAD s automobilima. Prije 20-ak godina ondje se nije mogao pronaći nijedan strani automobil, a danas se u Americi tvornice zatvaraju jer se ne mogu oduprijeti najezdi automobila iz Kine, Koreje i Japana, koji su jednako tako kvalitetni, ali i mnogo jeftiniji. Kina raspolaže vrlo jeftinom radnom snagom, ali i sve ostale resurse ima u mnogo većim količinama nego cijela Europa. To je ono što je opasnost i u našoj branši. Europa danas osmišljava određene poteze kroz standarde, tehničke uvjete koji su na višoj razini nego što su u tom dijelu svijeta, ali to zasigurno nije dugoročno.

Je li oprema u koju ste investirali namijenjena isključivo za potrebe Hrvatske? Ove strojeve koje smo kupili bilo bi neopravdano kupovati samo za potrebe proje-

kata unutar Hrvatske. Mi moramo ići van sa svojim proizvodima. Europa se udružila da bi se mogla oduprijeti konkurenciji. Odavno su već shvatili da pojedinačno nemaju šanse. Znači, ni Gredelj nema budućnosti ako se ne umreži s nekim od svjetskih proizvođača. Gredelj danas održava mobilne kapacitete za Hrvatske željeznice. To je otprilike polovica Gredeljevih kapaciteta. Polovicu moramo zaposliti na nečemu drugom. Mi smo već danas na tržištu izvan Hrvatske, u Bosni i Hercegovini, Italiji, Mađarskoj, Švicarskoj, SAD-u.

Imate li već sad nekih ugovorenih projekata izvan Hrvatske?

Spomenuo sam da imamo ugovore u Italiji, s jednim kupcem za modernizaciju putničkih vagona. Imamo već četvrti ugovor u Mađarskoj, za modernizaciju njihovih putničkih vagona. U Švicarskoj smo ugovorili novi proizvod. Radi se o pokretnom postolju za teretne vagone. Jasno, mi želimo još takvih poslova, a imamo i kontakte s drugim potencijalnim kupcima.

Poznato je da se tvrtka Gredelj seli na novu lokaciju? O kojoj je lokaciji točno riječ i koji su razlozi preseljenja?

Reorganizacija i preseljenje tvrtke bili su nužni za daljnji razvoj. Grubo rečeno, otprilike su nam troškovi koji opterećuju proizvod jednaki kao i plaće radnika. Trenutačno smo u centru grada. Grad, podrazumijeva se, traži svoje. Naknade su velike. Stoga je preseljenje bilo i više nego potrebno. Kako smo i krenuli u opsežniju modernizaciju tehnologije, ovo se činilo kao pravi trenutak za promjenu lokacije. Nova adresa Gredelja bit će u Vukomercu, a preseljenje očekujemo za godinu i pol dana. Od proizvodnih hala starih 100 godina gradimo jednu sasvim novu tvornicu.

U tom slučaju bit će nam posebno zadovoljstvo posjetiti vas na novoj lokaciji te načiniti detaljniji prikaz tvrtke u jednom od idućih brojeva časopisa IRT3000.

Konstrukcija suvremenih niskopodnih tramvaja

i informatizacija

automatizacija

Razvoj, stanje i nagovještaji

Robotizacija industrije

Dr. Tomaž Perme

Robotizacija u industriji najčvršće je povezana s automatizacijom komadne proizvodnje, gdje se roboti upotrebljavaju za rukovanje materijalom, proizvodima i drugim sredstvima te također za upravljanje alatom za vrijeme samoga tehnološkog procesa. Industrijski roboti bitno utječu na sniženje troškova, na povećanje radne učinkovitosti te na osiguranje kvalitete proizvodnje. Oni također zamjenjuju čovjeka u poslovima koji su fizički teški i za čovjekovo zdravlje štetni. U slovenskoj ih industriji ima približno 850, a u svijetu ih je već gotovo milijun.

Automatizacija, odnosno uvođenje samostalnog izvršavanja zahtjevnih zadaća bez posredovanja čovjeka na području strojeva i uređaja u komadnoj proizvodnji, započela je s automatima za obradu koji su svoju funkciju izvršavali samostalno uz prethodno izvedenu mehaničku logiku.

Dolaskom elektronike i poslije računala te informacijskih tehnologija automati su prodrli u suvremeno računalno vođene (CNC) strojeve i obradne strojeve i centre koji se povezuju s automatskim sustavima za prenošenje obrađenih materijala u prilagodljive proizvodne linije i sustave. Slično je bilo na području montaže, gdje su se prvobitno mehanički vođeni pokreti počeli zamjenjivati pneumatikom, elektronikom i programima logičkog upravljanja. U automatizaciji sve važniju ulogu imaju i roboti s pomoću kojih se automatizira rukovanje materijalom, proizvodima i drugim proizvodnim sredstvima. Najviše ih upotreblja-

što su npr. brušenje, skidanje srha i automatska optička kontrola.

Razlozi za automatizaciju i robotizaciju

Osnovni razlozi automatizacije i robotizacije jesu smanjenje troškova, rasterećenje čovjeka te osiguranje učinkovitosti i kvalitete proizvodnje. Automatizacija i robotizacija utječu na skraćenje vremena izrade, povećanje učinkovitosti i smanjenje proizvodnih troškova, što se često unaprijed teško može točno izračunati, a time i opravdati.

Osvrne li se na početke automatizacije i robotizacije, može se vidjeti da su ih potaknuli zahtjevi za rasterećenjem čovjeka od štetnog i jednoličnog rada te također činjenica da neke zadatke nije više bilo moguće ručno učinkovito obavljati.

Naime, čovjek na ručno upravljanom stroju nije bio sposoban osigurati kretanje ala-

Riječ robot 1920. godine izmislio je češki dramski pisac znanstvene fantastike Karel Čapek te ju je upotrijebio u dramskoj igri R.U.R. (Rossumovi univerzalni roboti). U češkom jeziku robota znači »rad«.

vamo za posluživanje strojeva, zavarivanje, bojenje, montažu, pakiranje, a u posljednje vrijeme sve češće i za vođenje obrađenog predmeta između obrade i kontrole, kao

ta po zamršenim krivuljama prostora te vrijeme, točnost i preciznost obrade koje omogućuju suvremeni višeosni obradni strojevi. Slično je kod uporabe robota za

zavarivanje i bojenje, gdje je uz kvalitetu proizvoda važno očuvati ljudsko zdravlje. Pri montaži robotizacija osigurava vrijeme izrade i odgovarajuću kvalitetu koje čovjek ručnim radom ne može postići.

Tvrtke gledaju na automatizaciju i robotizaciju prije svega sa stajališta uštede i troškova, no sve više i kao na mogućnost (p)ostati konkurentan, odnosno na investiciju koja to omogućuje. Na to ih prisiljava sve skuplja radna snaga, što su u razvijenim industrijskim zemljama spoznali već u devedesetim godinama prošlog stoljeća, kada su uspjeli ulaganjima u automatizaciju i robotizaciju održati visokotehnološku i razvojno usmjerenu proizvodnju kako se ne bi preselila u zemlje s jeftinom radnom snagom.

Industrijski robot je samostalni, programom upravljani višenamjenski manipulator s tri ili više usklađenih i upravljanih osi.

Roboti su u manjini

Strah od smanjivanja broja radnih mjesta zbog automatizacije i robotizacije danas je potpuno neutemeljen. Prema neslužbenoj procjeni koja je načinjena na temelju podataka zastupnika industrijskih robota i ponuđača robotskih rješenja u Sloveniji, trenutačno se u slovenskoj industriji upotrebljava oko 850 industrijskih robota. To je približno 38 robota na 10 000 zaposlenika u prerađivačkoj djelatnosti, pri čemu su uzeti u obzir podaci Ureda za statistiku Republike Slovenije o broju zaposlenih u toj djelatnosti iz 2006. godine.

Iz prikupljenih podataka moguće je približno ocijeniti i udjele robota u pojedinačnim područjima uporabe u slovenskoj industriji.

Udio industrijskih robota po regijama (izvor: International Federation of Robotics)

Čak dvije petine industrijskih robota namijenjeno je posluživanju strojeva, približno jedna petina zavarivanju i jedna šestina montaži. Tu su još uporaba robota za nanošenje ljepila i za lakiranje. Približno 5 % robota izvodi operacije kao što su brušenje, poliranje, rezanje, odstranjivanje srha i slično.

Robotika u brojevima Prema podacima međunarodne organizacije IFR (International Federation of Robotics), potkraj 2005. godine u svijetu se koristilo 922 875 industrijskih robota. Svjetsko je tržište u toj godini zabilježilo vrhunac sa 126 700 novoinstaliranih industrijskih robota, što je 30 % više nego 2004. godine i najviše u jednoj godini dosad. Razvoj tržišta se, naravno, razlikuje s obzirom na industrijske regije. Dok je u

Aziji i Sjevernoj Americi zabilježeno izrazito povećanje investicija u robotiku, u Europi je ono bilo umjereno. U svim je regijama na porast utjecala prije svega automobilska industrija, u Aziji je veliku potražnju za robotikom pokazala industrija elektroničkih komponenata.

Potkraj 2005. godine u Europi je bilo približno 297 347 industrijskih robota, od čega su dvije trećine instalirane u Njemačkoj. U usporedbi s 2004. godinom, 2005. godine

Udio industrijskih robota u europskim zemljama potkraj 2005. godine (izvor: International Federation of Robotics)

smanjio se broj novih robota, i to najviše u Njemačkoj. U istom razdoblju povećalo se ulaganje u robotizaciju u državama Srednje i Istočne Europe, gdje se broj novih robota u 2005. godini čak trostruko povećao.

Donekle dobar pokazatelj o industrijskoj razvijenosti neke zemlje odnos je između broja industrijskih robota i broja zaposlenih u industriji. Najviše industrijskih robota na 10 000 zaposlenih u prerađivačkoj djelatnosti ima Japan, 352, i Južna Koreja, 173. Ipak, pri tome treba upozoriti da se tu ubrajaju sve vrste industrijskih robota i manipulatora pa stoga ti podaci nisu posve pouzdani za uspoređivanje s drugim državama. U Europi je Njemačka sa 171 robotom na 10 000 zaposlenih u prerađivačkoj industriji na prvome mjestu. Između 44 i

Robot

vrijeme brušenja također treba zaštitu (foto: arhiv Motoman Robotec)

informatizacija

automatizacija

Broj novih industrijskih robota u europskim zemljama u godinama 2004. i 2005. (izvor: International Federation of Robotics)

67 robota imaju u Austriji, u državama Beneluksa, Danskoj, Švicarskoj i Velikoj Britaniji. Slovenija bi se svrstala odmah nakon spomenutih zemalja, a ispred Norveške i Portugala.

Prognoze

Svjetsko tržište industrijske robotike prema prognozama će u 2006. godini zabilježiti rast od samo 110 600 novoinstaliranih robota, od 2007. do 2009. očekuje se prosječan godišnji rast od približno 5,6 %. U tom razdoblju u automobilskoj će se industriji započeti s ciklusom proizvodnje novih modela, investicije u nova tržišta narast će i bit će sve više novoinstaliranih robota u prerađivačkoj industriji, a posebice će im se povećati broj u industriji pakiranja, prehrambenoj, gumarskoj i plastičarskoj industriji. Poboljšanja u tehnici robotike kao što su novi upravljački i sigurnosni sustavi koji će omogućiti sigurno izvođenje radnih procesa u suradnji robota i čovjeka te također poboljšana osjetila strojnog vida

Međunarodna usporedba cijena industrijskih robota u 1990. godini s obuhvaćenim karakteristikama i bez njih (izvor: International Federation of Robotics)

Broj robota u pojedinim zemljama na 10 000 zaposlenih u prerađivačkoj djelatnosti (izvor: International Federation of Robotics)

Prvi industrijski robot s radom je počeo 1961. godine. “Unimate”, koji je posluživao stroj za lijevanje u tvornici General Motors, SAD.

zasigurno će potaknuti još veću robotizaciju u industriji.

Tako će, prema procjenama, potkraj 2009. godine u svijetu biti 1 112 500 instaliranih i djelotvornih industrijskih robota, što prosječno znači godišnji rast od 4,9 %. Procjena je načinjena na pretpostavci da je prosječan životni vijek industrijskog robota 12 godina. Pilot-istraživanje Ekonomske komisije za Europu pri Ujedinjenim narodima, UNECE, i međunarodne organizacije IFR pokazalo je da će se životni vijek robota moći produljiti na čak 15 godina.

Hvataljke su važan dio uporabe robota u komadnoj proizvodnji (foto: arhiv Mikron)

Roboti su i dalje jeftiniji

Troškovi industrijskog robota, a još više njegovi relativni troškovi, izračunani s obzirom na neke pokazatelje njegovih karakteristika i cijenu radne snage, između 1990. i 2000. godine strmo su padali. Nakon 2000. godine pad cijena robota zaustavio se iako se nastavilo smanjivanje njegovih relativnih troškova jer je cijena radne snage porasla. Jednako tako će se nastaviti smanjivanje relativne cijene robota koje uzima u obzir poboljšanje njegovih karakteristika kao što su okretnost, brzina, preciznost, pouzdanost i prije svega jačina procesora. Tako danas cijena robota iznosi petinu cijene robota iz 1990 godine.

Studije su pokazale da nije neuobičajeno da se investicija u robota vrati u roku od dvije godine, što je prije svega posljedica širenja industrijske robotizacije izvan automobilske industrije. Zašto onda uza sve te prikazane činjenice i pokazatelje nema više investicija u robotizaciju industrije? Robot ipak nije proizvod koji se može dobiti na polici u trgovini. Za njegovu učinkovitu i prije svega unosnu uporabu u proizvodnji potreban je potencijalan korisnik koji posjeduje zadovoljavajuća znanja i vještine o robotima - on mora također dobro poznavati proizvodne procese gdje je robote moguće najbolje uporabiti.

Od početka uvođenja robota u proizvodnju pa do kraja 2005. godine u industriji je uposleno više od 1 600 000 robota.

Roboti također trebaju kadar

Investicija u automatizaciju i robotizaciju velik je izazov koji si s lakoćom mogu dopustiti rijetke tvrtke. Još je veći izazov naći dovoljan broj stručnjaka i inženjera s odgovarajućim znanjem i potrebnim vještinama za učinkovito planiranje, uvođenje, upravljanje i održavanje suvremenih proizvodnih postupaka među koje pripada robotika. «Proizvodi» te vrste dolaze iz obrazovnog procesa sa sveučilišta i iz visokih stručnih škola. Te bi se ustanove trebale pobrinuti da studijske programe, suvremenu opremu i kompetentne nastavnike usklade sa stvarnim potrebama u automatizaciji i robotizaciji koje mogu pridonijeti konkurentnosti industrije.

Dr. Tomaž Perme je samostalni istraživač i visokoškolski nastavnik na UP Fakulteta za management Koper.

Suvremena kontrola procesa i proizvoda

Termovizija i u proizvodnji

Termovizija je dugo vremena bila rezervirana samo za vojne namjene kao što je na primjer IR-navođenje protuavionskih projektila. Potkraj hladnog rata otvorila su se vrata prodoru termovizije za civilnu uporabu pa se danas može susresti i u naprednijim proizvodnim sustavima. Ugrađena je u proizvodno-procesne aplikacije sve od nadzora energetskih procesa pa do kontrole proizvoda. Zajednička je takvim aplikacijama temperatura, jedan od mjerodavnih pokazatelja svojstava, kvalitete i iskoristivosti procesa, odnosno neposredne funkcionalnosti proizvoda.

Dr. Francelj Trdič

Podizanje stupnja automatizacije industrijskih procesa stvara sve veću potrebu za uvođenjem inteligentnih sustava za umjetno prepoznavanje i raspoznavanje. Jedan od njih je i računalni vid, koji je više uvriježen u vidljivom dijelu svjetlosnog spektra od onoga izvan njega. U suvremenijim proizvodnim procesima može se već susresti s uporabom drugih dijelova elektromagnetskog spektra, primjerice donjeg dijela spektra s x-zrakama za rendgensku kontrolu pogrešaka u materijalima, područja UV i vidljivog spektra sve do infracrvenog (IR) područja, odnosno područja topline. Posljednje navedeno, sa suvremenim matričnim osjetilima za hvatanje toplinskih slika koje se mogu koristiti kao slike u vidljivom dijelu spektra, nalazi sve veću primjenu u industriji.

Toplinsko zračenje je valovito gibanje

Toplinsko zračenje je elektromagnetsko valovito gibanje, čije valne duljine započinju tik iznad vidljivog dijela svjetlosnog spektra i pružaju se do područja mikrovalova (slika 1). To je područje nazvano infracrvenim spektrom. Atmosferske prilike propuštaju samo ograničen dio infracrvenog spektra, zbog čega je upotrebljivo područje samo tzv. IR-prozor u rasponu valnih duljina od 2 do 13 μm.

Svako tijelo temperature više od 0 K (apsolutna nula) zrači u okolinu određenu toplinu. Što je viša tjelesna temperatura, to je viša energija zračenja u infracrvenom dijelu elektromagnetskoga valnog gibanja, pri čemu su najzastupljenije kraće valne duljine. Upravo zato materijali pri dovoljno visokim temperaturama postaju vidljivi i ljudskom oku (npr. čelična taljevina). Promjenu valnih duljina koje su ovisne o temperaturi zorno prikazuje slika 2.

Poštovanje zakonitosti toplinskog zračenja, razvoj suvremenih poluvodljivih matričnih osjetila za IRspektar i uporaba optike koja je propusna za elektromagnetsko valno gibanje s ograničenim valnim duljinama omogućuju prostorno obuhvaćanje i vrednovanje, a time i analizu toplinskih procesa

Slika 2. Energija zračenja ovisi o temperaturi tijela i valnoj duljini

koja se definira kao beskontaktna metoda mjerenja temperature, tzv. termovizija (slika 3).

Zračenje površine promatranog tijela rezultat je zračenja topline same tvari iz njezine unutrašnjosti (uobičajeno je da je izvor topline ispod površine stijenke tijela) prema površini i samih karakteristika zračenja te apsorpcijskih svojstava površine. Na primjer, neka površina odgovarajućeg oblika može biti potpuno toplinsko zrcalo, što znači da se sve zračenje iz okoline odbija; upravo u takvim slučajevima mjerenje temperature zahtijevan je proces. Obratno vrijedi za idealna crna tijela koja mogu apsorbirati sve zračenje iz okoline bez obzira

informatizacija

automatizacija

Slika 3. Otkriveno zračenje na osjetilu IR-kamere (1) posljedica je stvarne temperature promatranog tijela (2), atmosferskih utjecaja (3) i drugih apsorpcijskih svojstava te karakteristika zračenja tijela zajedno s parametrima okoline (4)

na njegovu valnu duljinu; zbog toga energija zračenja crnoga tijela ovisi samo o njegovoj toplini.

Točno određivanje, odnosno proračun stvarne temperature ovisi o nekoliko parametara, kao što su udaljenost od toplinskog izvora, projekcijski kut, vlažnost, temperatura okoline na strani na kojoj se nalazi izvor zračenja i na strani na kojoj je osjetilo te karakteristike optike ispred detektora. Svi navedeni čimbenici poštovani su u suvremenim termovizijskim kamerama, čija prostorna razlučivost za komercijalnu upotrebu danas doseže do 320 · 240 piksela, a

vrhunski modeli čak do 640 · 480 piksela i više.

Viša razlučivost još je uglavnom rezervirana za uporabu u vojne svrhe.

Uporaba termovizije

Pri mjerenjima temperature u procesima vrijedi pravilo da je to jedno od najzahtjevnijih mjerenja, prije svega zbog velikog broja čimbenika iz okoline. Sama apsolutna točnost termovizijskih kamera je ponajprije funkcija poštovanja (ili mogućnost poštovanja) prije navedenih čimbenika i njihove stabilnosti tijekom mjerenja. Tako se apsolutna točnost u laboratorijskim uvjetima mjerenja može približiti razini razlučivosti kamera; u praksi je takva točnost obično nekoliko puta ispod razlučivosti kamere. Termovizijske kamere srednje kvalitete postižu razlučivost između 0,1 i 0,2 ºC, dok najkvalitetnije kamere dosežu razlučivost ispod 0,03 ºC.

U industrijskim aplikacijama najčešće razlučivost i točnost današnjih kamera zadovoljavaju mjerila za uporabu, ključno ograničenje je i dalje razmjerno visoka cijena takve opreme. Na drugoj su strani elementi uštede koji nastaju zbog mogućnosti dobre toplin-

Slika 5. Prikaz razdiobe temperature na tiskanom spoju. Usprkos tomu što spojevi uključuju mikroprocesor Pentium II, temperatura je najviša na regulatoru napona (najsvjetliji dio slike), koji zbog male površine ima ograničenu mogućnost prijenosa topline u okolinu.

ske analize procesa, a mogu brzo opravdati, odnosno vratiti investiciju. Na primjer, na području energetike obično se upravlja velikim količinama energije, što se posljedično odražava i kao toplinski proces. Ušteda od samo nekoliko promila zbog prepoznavanja gubitaka moguća je s pomoću termovizije, a u konačnom računu ta ušteda može biti sve samo ne zanemariv udio troškova.

Proizvodi ili sustavi u toplinski aktivnim procesima stvaraju toplinu. Termovizijski postupak omogućuje praćenje djelovanja takvih sustava, odnosno razdiobe toplinskih tokova i time kontrolu odgovarajućih te na kraju formiranja rezultata, koji su prijeko potrebni za projektiranje kvalitetnijih i što učinkovitijih sustava (slika 4).

Elektronika je također područje uporabe termovizije. Neposredna posljedica uvijek višeg takta i stupnja integracije u elektroničkim sklopovima stvaranje je topline. Podaci o razdiobi topline u elektroničkim sklopovima ili spojevima koriste se za kontrolu proizvoda i pri projektiranju spojeva i kućišta koja tu toplinu mogu prenositi u okolinu.

Termovizija je područje koje će se u bliskoj budućnosti brzo proširiti u proizvodnim procesima, kao što su se prije nekoliko godina počele upotrebljavati prve kamere za vidljivi spektar svjetlosti. Samo će maksimalno optimirani proizvodni procesi moći proizvoditi konkurentne proizvode. Termovizija je jedna od metoda koja zasigurno omogućuje optimiranje proizvodnih procesa.

Slika 4. Rashladni sustav kompleksan je termodinamički proces. Termovizijska tehnologija omogućuje praćenje djelovanja rashladnog uređaja na toploj strani, a time neposrednu kontrolu odgovarajuće funkcionalnosti proizvoda.

Dr. Francelj Trdič direktor je poduzeća FDS Research, d. o. o. iz Ljubljane, Slovenija

Severstal u prvom polugodištu izrazito povećao čistu dobit

Ruski proizvođač čelika, koncern Severstal, u prva dva tromjesečja ove godine ostvario je čistu dobit od 999 milijuna dolara, što je 135 posto više nego u istome prošlogodišnjem razdoblju. Prihodi su se povećali za 31 posto, i to na 7,77 milijardi dolara. Dobit se povećala zbog visokih cijena čelika na svjetskome tržištu. Prema tvrdnjama iz poduzeća, uvjeti poslovanja pogoršali su se u Sjevernoj Americi, gdje je Severstal u prvom polugodištu u usporedbi s istim razdobljem prošle godine ostvario čistu dobit nižu za 15 posto. «Na drugim svjetskim tržištima prilike se poboljšavaju», rekao je izvršni direktor poduzeća Aleksej Mordašov, koji upravlja udjelom poduzeća od oko 81 posto. Severstal, čije dionice od prošle godine kotiraju na Londonskoj burzi, nije uspio u povezivanju s koncernom Arcelor, no ipak Mordašov još nije odustao od planova za jačanje položaja poduzeća na svjetskome tržištu.

Mjerenje u pokretu

Prijenosne mjerne ruke svakodnevno nalaze sve veću primjenu. Prvi Faro Arm lansiran je na tržište 1984., a do danas ima više od 8000 korisnika u cijelom svijetu. Faro je danas četvrta po veličini tvrtka za proizvodnju mjerne opreme, s prometom većim od 100 milijuna USD i rastom od 30 % na godinu. Rad predstavlja pregled najuspješnijih Farovih proizvoda i njihove primjene.

Andrew Allcock

Faro Arm omogućuje usporedbu izmjera i oblika izrađenih proizvoda s pomoću CAD podataka, a namijenjen je prije svega radnicima u radionicama. Postoje tri modela Faro Arma - Platinum, Titanium i Advantage. Na krajevima Faro Arma moguće je ugraditi senzore s dohvatom raspona od 1,2 do 3,7 m. Senzori uključuju laserske skenirajuće glave, kontaktna ticala, beskontaktna ticala i senzorska ticala Renishaw Faro je nedavno na tržište lansirao vlastiti integrirani laserski skener - ScanArm. Međutim, većina mjernih uređaja Faro Arm primjenjuje se s čvrstim ticalima.

Stoga, postavlja se pitanje: što je temelj povjerenja potencijalnog korisnika? Jednostavno pitanje za potencijalnog korisnika je: “Je li vaš 3D koordinatni mjerni uređaj usko grlo u proizvodnji?” Tvrtke vrlo često raspolažu samo jednom ili dvjema osobama u odjelu kontrole kvalitete. Faro Arm omogućuju poslužiteljima strojeva provjeru proizvoda u tri dimenzije u samoj radionici te, ako je potrebno, usporedbu s CAD podacima.

3D koordinatni mjerni uređaj vrlo je često usko grlo u proizvodnji pa se samo manji dio izrađevina podvrgava 3D kontroli, dok Faro Arm očito omogućuje širu primjenu mjerne tehnologije. Svaka se tvrtka koristi mjernim alternativama kao što su uređaji za mjerenje visine, mikrometri ili pomična mjerila, ali sva ta rješenja imaju temeljno ograničenje - dvodimenzionalna su. Proi-

Mjerni

zvodi kao što je Faro Arm i u novije vrijeme Faro Gage omogućuju 3D mjerenje proizvoda bez potrebe za njegovim premještanjem. O novijem proizvodu Faro Gage David Homewood, Farov menadžer za Veliku Britaniju, izjavio je: “Vjerujemo da će se Faro Gage dokazati u nadmašivanju točnosti mjerenja postizive s pomoću široke palete tradicionalnih mjernih metoda te da u alatnicama postoji velik potencijal za zamjenu tradicionalnih mjernih metoda preciznom, pouzdanom i robusnom opremom s jednostavnim korisničkim sučeljem.”

Jedan korisnik prikazuje raznolikost primjene Faro Arma te naviku pronalaženja novih primjera primjene unutar tvrtke. Tvrtka Autoclimate iz Shrewsburyja razvija i proizvodi nosače za montažu kompresora hladnjaka i klima-uređaja u automobilskoj industriji.

Razvoj novoga proizvoda uključuje mjerenje dijelova ispod pokrova motora, zatim se izrađuju CAD modeli te se s pomoću prototipova načinjenih SLA postupkom brze izrade prototipova provodi ispitivanje s obzirom na montažu. Konačni je korak pokretanje stvarne proizvodnje. Autoclimate nastoji ubrzati taj proces i proizvesti što točnije prototipove. Tvrtka je instalirala

model ruke Titanium na sklopivo tronožno postolje te računalni program za mjerenje CAM2. “Uvođenje Faro Titanium ruke, zajedno s programom CAM2, višestruko je povisilo produktivnost našega razvoja”, tvrdi šef razvoja Andrew Bailey. “Mi sada imamo mogućnost i sigurnost točnog i brzog mjerenja ključnih komponenata ispod pokrova motora. Također možemo iskoristiti polilinijsko skeniranje za generiranje 3D modela površina koje je potrebno izraditi. Glavni napredak pri uporabi Faro Arma je mogućnost prijenosa podataka mjerenja u IGES formatu izravno u naš CAD sustav. Doslovce unutar nekoliko minuta mjerenja mi istodobno konstruiramo svoj proizvod. Mnogo smo puta slali svoje inženjere po Europi da s pomoću ruke izmjere vozila koja nisu lansirana u Velikoj Britaniji. Izmjereni podaci slani su natrag e-poštom, a na temelju njih su razvijani proizvodi, dok su inženjeri ostajali na terenu radi ispitivanja mogućnosti montaže s pomoću prototipova.”

Tvrtka je također primijenila Faro Arm kako bi osporila jednoga od dobavljača. Dobavljač je isporučio dio koji je bio mjeren na njihovu koordinatnome mjernom uređaju i isporučen kao ispravan, no nakon mjerenja u Autoclimateu utvrđeno je da nije ispravan. “Bez CAM2 Measure programa i Titanium ruke imali bismo teškoće oko dokazivanja pogreške”, priznaje Bailey te dodaje kako će tradicionalni mjerni uređaj s radnim stolom podignuti na viši stupanj s pomoću CAM2 Measure programa.

Faro Gage - mjeri na mjestu proizvodnje

Nedavno lansirani sustavi Faro Gage/Gage Plus osobni su 3D koordinatni mjerni uređaji namijenjeni primjeni na mjestu obrade. Sustavi imaju radni raspon od 1,2 m, moguće ih je instalirati ondje gdje se provodi obrada te ne zahtijevaju posebnu

obuku poslužitelja. Zajedno s grafičkim i tabličnim izvještajima statističke kontrole procesa (SPC), sustavi Faro Gage zamjenjuju konvencionalne mjerne uređaje (mikrometre, visinomjere, troroge mikrometre). “Ovi sustavi mogu zamijeniti više od 80 % ručnih mjernih zahvata te uvode nov način mjerenja”, tvrdi inženjer kvalitete Dave Allan. Sustavi su uglavnom ekvivalentni tipu ruke Platinum 1,2 m kada je riječ o točnosti mjerenja preko čitavog raspona. Spomenute vrijednosti iznose:

Hardver

Sve Faro ruke imaju sljedeće opće karakteristike: - lagane su i prijenosne - montažni prsten za brzo postavljanje i rastavljanje na granitnim i metalnim podlogama - ergonomski dizajn i vlastiti sustav uravnoteženja - univerzalna brza kalibracija ticala - senzori za preopterećenje na svakom spoju koji upozoravaju na visoke sile tijekom rukovanja.

Raspon

1,2 m 0,013 mm

Točnost mjerenja varira s obzirom na model uređaja, modelom Platinum postiže se najviša točnost. Mjernu točnost Platinuma u mjernom rasponu od 1,2 do 3,7 m prikazuje tablica.

Programska oprema

CAM2 Automotive; može učitati 100 MB CAD renderirani model sklopa unutar 20 s, s pomoću Windows NT sustava. Mjere li se sklopovi ili površine, CAM2 omogućuje izravnu usporedbu CAD nominalnih podataka sa stvarnima. CAM2 Automotive također podržava većinu konvencionalnih 3D koordinatnih mjernih uređaja.

CAM2 Measure; razvijen za uporabu s prijenosnim mjernim rukama, 3D koordinatnim mjernim uređajima i ostalim 3D mjernim instrumentima. Može se primjenjivati za jednostavna “ide - ne ide” mjerenja ili za usporedbu CAD podataka sa stvarnim proizvodom.

CAM2 SPC Graph; prikazuje SPC podatke kao što su prosječna vrijednost, prikazuje

mm

1,8 m 0,020 mm 0,029 mm

2,4 m 0,025 mm 0,036 mm

3,0 m 0,043 mm 0,061 mm

3,7 m 0,061 mm 0,086 mm

razne kontrolne karte, vrijednosti indeksa CP i CPK. Vizualni izvještaji sadržavaju kombiniran prikaz mjerenog objekta s informacijama o nominalnim i stvarnim vrijednostima te tolerancijama.

CAM2 SPC Process; učinkoviti alat za menadžment, analizu i kontrolu pri osiguranju kvalitete u bilo kojoj proizvodnoj tvrtki. SPC Process oblikovan je tako da omogućuje širok pristup izmjerenim podacima. Mnogobrojni nezavisni programski paketi omogućuju stvaranje sučelja za komunikaciju Faro Arma i odgovarajućeg CAD/CAM programa kao što su primjerice Surfcam, Mastercam i Delcam

nemetali

Tandemsko injekcijsko prešanje

Dr.sc. Damir Godec

Trajni zahtjevi na tržištu za proizvodnjom visokokompliciranih i kompleksnih polimernih otpresaka visoke kvalitete i što niže cijene doveli su do razvoja na području injekcijskog prešanja polimera koji je raščlanjen u dva smjera. U prvom slučaju riječ je o optimiranju konstrukcije otpreska, što zahtijeva primjenu unaprijeđenih postupaka injekcijskog prešanja kao što su višekomponentno ili višebojno injekcijsko prešanje. U drugom je slučaju riječ o optimiranju procesa injekcijskog prešanja radi snižavanja troškova proizvodnje otpresaka. Kao moguće rješenje tog zahtjeva za ekonomičnom proizvodnjom polimernih otpresaka, na tržištu se trajno razvija postupak tandemskoga injekcijskog prešanja. Članak opisuje specifičnosti tandemskoga injekcijskog prešanja, prednosti i nedostatke njegove primjene te primjere rješenja tandemskih kalupa i ubrizgavalica za tandemsko injekcijsko prešanje.

Troškovi izradbe tehničkoga polimernog otpreska obuhvaćaju troškove materijala (otprilike 50 %), troškove ubrizgavalice, kalupa i poslužitelja. Jedino je troškove materijala moguće smatrati fiksnima, dok se na sve ostale troškove može znatno utjecati. Kao jedno od inovativnih rješenja razvijeno je tandemsko injekcijsko prešanje tzv. tandemskim kalupima. Primjena tandemskoga injekcijskog prešanja omogućuje

Postupak tandemskoga injekcijskog prešanja Tandemsko injekcijsko prešanje razvijeno je kao odgovor na izazove tržišta na kojem se postavljaju sve oštriji zahtjevi za proizvodnjom visokokvalitetnih otpresaka uz što niže troškove. Kao najjačeg pokretača razvoja tog postupka moguće je navesti automobilsku industriju (slika 1). Međutim, postupak je primjenjiv za sve vrste polimernih otpresa-

uštedu i do 40 % troškova proizvodnje polimernih otpresaka, pri čemu je u jednom kalupu moguće istodobno izrađivati iste ili različite otpreske te višekomponentne i/ili višebojne otpreske. [1-3]

ka, od pakovanja do visokovrijednih tehničkih otpresaka (npr. višekomponentnih).

Ukupni ciklus tandemskoga injekcijskog prešanja sastoji se od četiri glavna segmenta (slika 2). Samo pri prvom ciklusu,

Tandemski ciklus

tijekom uhodavanja kalupa u rad, plastomerna taljevina djelomice popunjava kalupne šupljine na obje strane kalupa. Nakon ubrizgavanja, prva strana kalupa se otvara i djelomični otpresci vade iz kalupnih šupljina. Zatim se ta strana kalupa zatvara i počinje novi ciklus ubrizgavanja u prvu stranu kalupa. Za to vrijeme nema ubrizgavanja u drugu stranu kalupa jer je uljevni sustav zatvoren očvršćenom taljevinom ubrizganom u ciklusu uhodavanja. Nakon toga slijedi otvaranje druge strane kalupa i vađenje djelomičnih otpresaka načinjenih u ciklusu uhodavanja, zatim zatvaranje te strane kalupa i ubrizgavanje. Ciklus tandemskoga injekcijskog prešanja ponavlja se otvaranjem prve strane kalupa i vađenjem otpresaka. Kako tandemski kalupi omogućuju izradbu različitih otpresaka na svakoj strani kalupa, pri uhodavanju kalupa potrebno je optimirati parametre ubrizgavanja za svaku stranu

jedinicu proizvoda u slučaju klasičnoga, tandemskoga i etažnoga kalupa. [1]

Iz slike je vidljivo kako su etažni kalupi najpovoljniji, no oni, za razliku od tandemskog kalupa, zahtijevaju uporabu posebnih konstrukcija ubrizgavalica. Pri brzim ciklusima, vrijeme hlađenja otpreska čini više od 80 % cijelog ciklusa injekcijskog prešanja pa u potpunosti do izražaja dolazi prednost primjene tandemskih kalupa.

Kalupi za tandemsko injekcijsko prešanje

Tandemski su kalupi središnji element sustava za tandemsko injekcijsko prešanje. Kalupi su po konstrukciji slični etažnim kalupima (slika 4), no rade kao obični kalupi i ne zahtijevaju posebnu konstrukciju ubrizgavalice. Središnja kalupna ploča, koja se nalazi između dviju sljubnica kalupa, omogućuje naizmjenične cikluse na obje strane kalupa.

netnim bravama omogućuju također naizmjenično otvaranje prve i druge sljubnice radi vađenja otpresaka. Pri tome je, ako je jedna sljubnica otvorena, druga zabravljena. Povlačenje brava moguće je ostvariti s pomoću pneumatskih cilindara ili elektromotora. Praćenje položaja brava ostvaruje se s pomoću limitatora (prekidača). Tandemski kalupi uglavnom su neznatno viši od klasičnih kalupa, a visine otvaranja kalupa odgovaraju klasičnim kalupima. Te je kalupe moguće konstruirati hladnim i vrućim uljevnim sustavima. [1,5]

Prednosti i nedostaci postupka tandemskoga injekcijskog prešanja

Slika 3. Usporedba troškova proizvodnje otpresaka klasičnim, tandemskim i etažnim kalupom [1]

kalupa. Naizmjenično ubrizgavanje u obje strane kalupa omogućuje posebna konstrukcija uljevnog sustava, a izmjenično otvaranje strana kalupa ostvaruje se s pomoću posebnoga pomičnog sustava bravljenja. [5,6]

Tandemsko injekcijsko prešanje omogućuje povišenje učinkovitosti ubrizgavalice i do 50 % u usporedbi s klasičnim postupkom injekcijskog prešanja, uglavnom zbog skraćenoga ukupnog vremena hlađenja. Primjer na slici 3 prikazuje usporedbu troškova proizvodnje otpresaka svedeno na

Kalup za tandemsko injekcijsko prešanje središnji je dio sustava i predstavlja inovaciju u sustavu za injekcijsko prešanje. Svojom konstrukcijom tandemski kalup nalikuje na etažni kalup, no ubrizgavanje se provodi samo s jedne strane kalupa, što omogućuje uporabu standardnih ubrizgavalica. Tandemski kalup ima dvije sljubnice i dva skupa kalupnih ploča koji su odvojeni središnjom razdjelnom pločom. U oba skupa kalupnih ploča moguće je izrađivati različite oblike otpresaka od istog materijala. Ključni elementi tandemskog kalupa su uljevni sustav kalupa i sustav bravljenja. Uljevni sustav izveden je tako da se proteže kroz obje strane kalupa, a da se pri tome osigurava njihov neovisan rad. Uljevni sustav za prvu stranu kalupa na prvoj se sljubnici grana u obliku prstena i razvodi prema kalupnim šupljinama. Uljevni sustav za drugu stranu kalupa konstruiran je unutar uljevnog sustava za prvu stranu kalupa. Taljevina se kroz taj sustav može ubrizgavati neovisno o uljevnom sustavu prve strane kalupa. Na taj je način riješeno izmjenično ubrizgavanje u obje strane kalupa. Posebni sustavi bravljenja s kompaktnim ili baju-

Tandemskim injekcijskim prešanjem mogu se prerađivati svi materijali kao i pri klasičnom postupku injekcijskog prešanja. Uvjeti preradbe pri tom postupku injekcijskog prešanja istovjetni su uvjetima klasičnoga injekcijskog prešanja. Pri tome je moguće ostvariti različite uvjete preradbe na svakoj strani kalupa (temperature stijenke kalupne šupljine, tlakove ubrizgavanja itd.), što je temeljna prednost tih kalupa pred etažnim kalupima. Posebnu ulogu u ciklusu imaju sustavi bravljenja obiju polovica kalupa, koji trebaju pravodobno otvarati pojedine strane kalupa. Rješenja zabravljivanja (slika 5) patentirala je tvrtka T-Mold GmbH. [1,3]

Volvo s manjom kvartalnom čistom dobiti

Švedski proizvođač autobusa i teretnjaka Volvo u drugome tromjesečju ove godine smanjio je kvartalnu čistu dobit za 14 posto, na 436 milijuna eura, i to zbog većih troškova i teških uvjeta na američkome tržištu. Prihodi od prodaje poduzeća u tome su se razdoblju povećali za 5 posto, na 7,8 milijardi eura. Prilikom objave rezultata izvršni direktor poduzeća, Leif Johansson, naglasio je da je Volvova jedinica za proizvodnju teretnjaka u Europi jaka, a u Sjevernoj Americi »osjetno slabija«. Rekao je da se teško kvartalno razdoblje na sjevernoameričkome tržištu očekivalo budući da se zanimanje ondje preusmjerava na teretnjake s motorima nove generacije.

Slika 5. Rješenje zabravljivanja tandemskih kalupa [1]

U usporedbi s klasičnim postupkom injekcijskog prešanja, porast proizvodnosti od 50 % omogućena je djelomičnim preklapanjem vremena ciklusa injekcijskog prešanja na obje strane kalupa (preklapaju se vremena hlađenja otpresaka).

Troškovi izradbe tandemskih kalupa u prosjeku su 10 % viši od troškova izradbe dvaju odvojenih klasičnih kalupa, no ta se razlika ubrzo kompenzira uštedama u samoj proizvodnji (za tandemske kalupe potrebna samo jedna ubrizgavalica, ušteda na prostoru i do 50 % itd.).

Tandemsko injekcijsko prešanje moguće je ostvariti sa standardnim ubrizgavalicama. Pri tome je poželjno, ali ne i nužno da ubrizgavalica ima paralelno upravljanje. Inačicama klasičnoga tandemskoga injekcijskog prešanja moguće je izrađivati višekomponentne i višebojne otpreske, ali je u tom slučaju potrebno raspolagati ubrizgavalicama s dvije jedinice za ubrizgavanje (slika 6).

Tandemsko injekcijsko prešanje uglavnom je namijenjeno izradbi različitih otpresaka u istom kalupu, pri čemu se uvjeti preradbe mogu bitno razlikovati za svaku vrstu otpreska. Pri klasičnom injekcijskom prešanju u tom bi slučaju trebalo izraditi primjerice dva kalupa (po jedan kalup za svaki otpresak), što povisuje troškove

izradbe kalupa u usporedbi s tandemskim kalupima. [1,5]. U usporedbi s etažnima, tandemski su kalupi nešto niže proizvodnosti (jedna je strana kalupa uvijek “pasivna”), no etažni kalupi zahtijevaju visoka ulaganja u posebne ubrizgavalice, što pri tandemskom injekcijskom prešanju nije potrebno. [1]

Primjeri primjene tandemskoga injekcijskog prešanja Na području tandemskoga injekcijskog prešanja nekoliko proizvođača ubrizgavalica razradilo je posebne konstrukcije ubrizgavalica za slučaj klasičnih i unaprijeđenih postupaka injekcijskog prešanja. Ocjena je autora članka kako je tvrtka Husky u razvoju otišla najdalje, posebice u slučaju sustava Quadlock Tandem (slika 7) i Quadlock Tandem Index (slika 8). Specifičnost sustava Index je horizontalna rotacijska ploča s pomoću koje se okreće pomični dio kalupa nakon ubrizgavanja prve komponente.

Literatura

1. Jaroschek, C.: Double the output, Kunststoffe, 92(2002)8, 14-16.

2. Jaroschek, C.: Fast-Cycle Injection Moulding Machines with Tandem Moulds, Kunststoffe, 92(2002)8, 14-16.

3. www.tandemmould.com

4. N. N.: Husky Tandem Update, Presentation, Husky, Dudelange, 2006.

5. Čatić, I., Johannaber, F.: Injekcijsko prešanje polimera i ostalih materijala, Društvo za plastiku i gumu, Zagreb, 2004.

6. N. N.: Tandem Mould, T/Mould Presentation, Bad Salzuflen, 2007.

Dr.sc. Damir Godec, Sveučilište u Zagrebu Fakultet strojarstva i brodogradnje.

Slika 6. Dvokomponentno injekcijsko prešanje tandemskim kalupom

Slika

Konstrukcijski plastomeri: bolja svojstva i niže cijene od metala

Konstrukcijski plastomeri potencijalno su učinkovita alternativa metalima. Njihova izvrsna čvrstoća i krutost čine ih uporabljivima i kod visokih opterećenja i naprezanja. Tipovi površinske kvalitete klase A pokazali su se izvrsnima u primjerima gdje je od posebne važnosti estetika proizvoda. Članak je fokusiran na pregled vrhunskih plastomernih materijala čija su svojstva usporediva sa svojstvima lijevanih metala, uz istodobno nižu masu i troškove izrade.

Kirit C. Desai

Industrija bijele tehnike mijenja se u mnogim vidovima, uključujući i sve veću uporabu plastomera. U prošlosti najčešći motivi zamjene metala plastomerima bili su niže cijene i manja masa plastomera te brža i jeftinija prerada. Danas je prisutna rastuća potreba za visokokvalitetnim plastomerima kako bi se postigla nova razina uporabe koja bi se temeljila na njihovim izvrsnim svojstvima: čvrstoći i krutosti usporedivima s metalima, dugotrajnom toplinskom starenju, puzanju i zamoru materijala. Dopunski, ti materijali omogućuju bitna unapređenja na područjima ublažavanja vibracija i snižavanja razine buke.

Plastomeri omogućuju bitne uštede u usporedbi s metalima poglavito zbog veće slobode u konstruiranju i izradi. S druge strane, upijanje vlage ograničenje je njihovoj uporabi. Današnji novi konstrukcijski plastomeri imaju dominantna svojstva u usporedbi s tradicionalnim plastomerima ojačanim staklenim vlaknima, stoga upijaju bitno manje vlage, čime postaju izvrsni kandidati za zamjenu metala u većini sektora bijele tehnike. Realizacija tih prednosti zahtijeva podrobnije poznavanje ponašanja plastomera te široko znanje s područja konstruiranja plastomera s obzirom na postupak njihove prerade.

S pomakom na tržištu prema višim cjenovnim razredima, potaknuto zahtjevi-

Slika 2. Savojna čvrstoća i modul savitljivosti različitih plastomera

ma kupaca za povišenim površinskim svojstvima proizvoda (sjajna površina), pri uporabi tradicionalnih plastomera konstruktori su bili ograničeni u ispunjavanju tih zahtjeva zbog vrlo skupih postupaka oplemenjivanja površine (najčešće prevlačenjem prahom ili bojenjem). To više nije slučaj pri uporabi novih konstrukcijskih plastomera. Konstruktori danas mogu izabrati materijal koji će osim izvrsnih mehaničkih svojstava imati i zadovoljavajuća površinska (estetska) svojstva bez potrebe za dodatnim oplemenjivanjem površine.

Kako bi se uputilo konstruktore u optimalan izbor materijala, u članku se uspoređuju svojstva nekoliko konstrukcijskih plastomera kao što su mehanička svojstva, toplinska svojstva, žilavost, kemijska postojanost i ublažavanje buke te se objašnjava kako ih tumačiti tijekom faze razvoja proizvoda. Nadalje, članak objašnjava temeljne razlike između konstrukcijskih plastomera i metala.

Konstrukcijski plastomeri

Kao rezultat trajnog istraživanja proizvođača plastomera, broj plastomera na tržištu s unaprijeđenim omjerom cijena/svojstva u bitnom je porastu. Slika 1 prikazuje konstrukcijske plastomere koji se najčešće

rabe u industriji bijele tehnike, a koji su poredani prema svojstvima. Svi plastomeri (označeni masnijim slovima) iz programa tvrtke Solvay Advanced Polymers nalaze se u gornjem dijelu trokuta, a pokrivaju obje vrste plastomera: amorfne i kristalaste. U radu će se najviše raspravljati o poliftalnom amidu (PPA) i poli(aril-amidu) (PA MXD6) zbog njihovih izvrsnih mehaničkih svojstava, izvanredne dimenzijske stabilnosti, povišenih toplinskih svojstava te dobrih preradbenih svojstava.

Čvrstoća i krutost Čvrstoća i krutost materijala općenito su kritična svojstva zbog trajnog trenda stanjivanja debljine stijenke proizvoda. Iz slike 2 očito je kako materijali kao što su PPA i PA MXD6 imaju povišenu čvrstoću i krutost.

Dijagram rastezna čvrstoća - modul rastezljivosti različitih materijala (slika 3) upućuje na to kako je čvrstoća staklom ojačanih PPA i PA MXD6 usporediva s čvrstoćom lijevanog aluminija, cinka ili magnezija. Visoko staklom ojačani tipovi izvrsno su rješenje za proizvode kod kojih se zahtijeva smanjenje mase.

Kako bi se oponašala svojstva čelika, kamena ili drugih teških metala, čvrstoća

Slika 3. Rastezna čvrstoća i modul rastezljivosti metala i plastomera

plastomera je kritična. Prosječna čvrstoća proizvoda rezultat je čvrstoće materijala i čvrstoće geometrije. Na slici 3 vidljivo je kako su moduli PPA i PA MXD6 pri sobnoj temperaturi upola manji od modula magnezija, odnosno iznose trećinu modula cinka i aluminija. Međutim, zahvaljujući slobodi pri konstruiranju plastomernih proizvoda i izboru procesa njihove prerade, za proizvode kompleksnih oblika omogućeno je postizanje optimalnog omjera krutost/težina bez potrebe za postupcima naknadne obrade. Drugim riječima, uobičajeno je rekonstruirati plastomerni proizvod s debljinom stijenke identičnom metalnom proizvodu uz istodobno osiguranje jednake ili povišene prosječne krutosti proizvoda.

Toplinska svojstva Izbor materijala izloženoga povišenim temperaturama tijekom uporabe zahtijeva posebnu pozornost. U tom slučaju mehanička svojstva u ovisnosti o vremenu i temperaturi postaju kritična, posebice za uređaje koji se rabe u kuhinjama te za pranje i sušenje rublja. Temperatura postojanosti oblika (Td, e. Heat deflection temperature - HDT) sljedeće je ključno svojstvo materijala za usporedbu toplinskih svojstava materijala. Na temelju usporedbe temperatura taljevine (Tm), temperatura staklastog prijelaza (Tg) i temperatura postojanosti oblika staklom ojačanih PEI, PPS i PPA (slika 4), moguće je zaključiti

kako je PPA dobar kandidat za primjenu pri povišenim temperaturama. Kako bi se osigurala željena funkcija proizvoda pri definiranoj radnoj temperaturi, potrebno je pri konstruiranju plastomernog proizvoda uzimati u obzir vrijednosti čvrstoće i krutosti pri toj temperaturi. Kemijska postojanost materijala u određenim uvjetima uporabe također je bitna za ispravno djelovanje proizvoda. PA MXD6 i PPA kristalasti su plastomeri koji pokazuju visoku kemijsku postojanost prema većem broju kemikalija.

Puzanje, žilavost, zamor i vibracije Pri konstruiranju strukturnih dijelova koji trebaju podnositi određeno opterećenje kroz dulje razdoblje, konstruktor nužno valja uzeti u obzir i puzanje plastomera. Stoga je prije konačnog izbora odgovarajućeg materijala potrebno analizirati dijagrame odgovarajućeg modula (ovisno o vrsti opterećenja) tijekom vremena. Modul je u tom slučaju omjer inicijalno primijenjenog opterećenja, odnosno posljedičnog naprezanja i puzajuće deformacije. U usporedbi s PA66, PPA pokazuje bitno višu postojanost puzanju, posebice pri temperaturama iznad 100 °C. U slučaju dijelova raznih spojeva, pritisno puzanje postaje vrlo bitno kako bi se osigurao konstantan moment vijka tijekom životnog ciklusa proizvoda.

Pri izboru materijala za proizvod izložen cikličkim opterećenjima nužno je znati granicu izdržljivosti materijala. Ta razina naprezanja

odgovara najvišem naprezanju pri kojem ne dolazi do loma proizvoda nakon 10 milijuna ciklusa pri definiranoj frekvenciji i temperaturi. Kako bi se mogli prema tom kriteriju usporediti različiti materijali, valja upotrijebiti dijagram sličan onomu na slici 5

Kako bi udovoljili povišenim zahtjevima za nižim razinama buke potaknutima ili zakonima i propisima ili zahtjevima kupaca,

Slika 5. Krivulja izdržljivost (S-N) za PPA, 45 % SV

proizvođači bijele tehnike trebaju dublje analizirati mogućnosti sniženja i vanjskih i unutrašnjih izvora buke svojih proizvoda.

Na temelju teorija prigušivanja vibracije, primijećeno je kako su upijanje šoka i prigušivanje vibracija funkcije faktora gubitka nazvanog Tan Delta. Kako bi se postiglo dobro upijanje zvuka, potrebno je primijeniti materijal s relativno visokim Tan Delta. Na temelju slike 6 moguće je zaključiti kako PA MXD6 osigurava jedinstvenu kombinaciju visokog Tan Delta i visokih modula.

Vlaga

Brzina upijanja vlage pri maksimalnoj koncentraciji vlage kritični je faktor za izbor materijala za proizvode s uskim tolerancijama. Uobičajeno je da čvrstoća i krutost plastomera opadaju s povećanjem upijene vlage u materijalu. Nasuprot tomu, težina i izmjere proizvoda u porastu su pri upijanju vlage. Na slici 7 prikazana je usporedba učinka vlage na PA MXD6 i PA66. PA MXD6 pokazuje izvrsnu dimenzijsku stabilnost ponajprije zato što u usporedbi s PA66 upija znatno manje vlage.

Površinska svojstva

Kako bi se osigurala jaka i vjerna percepcija metala, kamena ili bjelokosti na površini proizvoda, nužno je da materijal ima visoku žilavost, malo stezanje i dobru postojanost na ogrebotine. U slučaju PA MXD6 ojačanog s 50 do 60 % staklenih i/ili mineralnih ojačavala, tipova s ekstremno niskim stezanjem, moguće je kalupiti proizvod bez pojava usahlina zbog visoke krutosti materijala. Dopunski, zbog malog upijanja vlage i niske toplinske rastezljivosti moguće je očuvati kvalitetu površine proizvoda klase A kroz dulje razdoblje uporabe.

Reološka svojstva plastomera imaju posebnu ulogu pri kalupljenju otpreska povišenih

Slika 6. Tan Delta krivulja (prigušenje vibracija)

estetskih zahtjeva. Na slici 8 uspoređeni su spiralni putovi tečenja PA6 i PA66 s PA MXD6 pri debljini stijenke 1 mm i tlakom ubrizgavanja 750 bara. Dulji put tečenja omogućuje stanjenje debljine stijenke te optimiranje mase proizvoda.

Usporedba metali - plastika Oblici dijagrama naprezanje - deformacija za metale i neojačane plastomere su usporedivi, s tom razlikom što se u slučaju plastomera postižu niže vrijednosti čvrstoće. Proizvođači plastomera stoga primjenjuju staklena i/ili mineralna vlakna kako bi povisili čvrstoću i krutost materijala. Međutim, dodavanje takvih ojačavala smanjuje maksimalne vrijednosti deformacija koje materijal pokazuje pri opterećenjima. U nastavku je navedeno nekoliko temeljnih razlika između metala i konstrukcijskih plastomera:

1) Općenito, ukupno istezanje metala iznosi oko 6 do 10 %, dok je kod konstrukcijskih plastomera riječ o 2 do 3 %. Stoga konstruiranje plastomernog dijela bravice uređaja bijele tehnike zahtijeva posebnu pozornost. Vrlo često se pri konstruiranju proizvoda zahtijeva uzimanje u obzir i slučajne pojave povećanih deformacija.

2) Metali su izotropni materijali, dok su konstrukcijski plastomeri anizotropni materijali. U slučaju plastomera, čvrstoća, stezanje i toplinska rastezljivost ovise o orijentaciji vlakana.

3) Mehanička svojstva konstrukcijskih plastomera ovisna su o temperaturi.

4) Linije spajanja naslabija su mjesta u plastomernim otprescima. Važno ih je,

ako se ne mogu izbjeći, smjestiti na najmanje kritična mjesta otpreska.

5) Položaj ušća ima veći utjecaj pri preradi plastomera na svojstva otpreska jer izravno utječe na položaj linija spajanja i orijentaciju vlakana.

6) Parametri prerade (vlaga, temperatura stijenke kalupne šupljine, temperatura taljevine i tlak ubrizgavanja) bitno utječu na konačna svojstva otpreska.

7) Debljina stijenke plastomernog otpreska određena je na temelju funkcije otpreska te na temelju preradbenih zahtjeva.

8) Uobičajeno, obrađeni metalni dijelovi imaju vrlo uske tolerancije. Plastomerni otpresci konstruiraju se s nešto slobodnijim tolerancijama imajući na umu nižu krutost konstrukcijskih plastomera.

9) Suvremene ubrizgavalice postižu visoke tlakove ubrizgavanja. Stoga je moguće proizvesti proizvode vrlo komplicirane geometrije bez potrebe za postupcima dopunske obrade.

Ukupni troškovi izrade

Ukupne troškove izrade plastomernog otpreska moguće je sažeto definirati na temelju tri glavna čimbenika:

1) troškovi materijala

2) troškovi prerade (kalup, ubrizgavalica)

3) troškovi naknadne obrade.

skog prešanja te niže troškove izrade otpresaka.

Uporaba rastavljivih ili mješovitih spojeva omogućuje najekonomičniji način sklapanja plastomernih dijelova. Postupci zavarivanja plastomera kao što su ultrazvučno, rotacijsko, vibracijsko i lasersko pružaju jedinstvene prednosti kao postupci spajanja. Svaki od tih postupaka primjenjiv je za spajanje dijelova od konstrukcijskih plastomera bez potrebe za dodatnim troškovima. Nadalje, za dopunsko sniženje troškova izrade dijelova od konstrukcijskih plastomera moguće je iskoristiti prednosti postupaka kao što su višekomponentno injekcijsko prešanje, oprešavanje, plinsko injekcijsko prešanje i novije, vodeno injekcijsko prešanje.

Kako bi se udovoljilo globalnim zahtjevima tržišta, u industriji je sve češća primjena načela timskog rada, simulacije i načela razvoja proizvoda s obzirom na preradu i montažu (e. Design for Machining and Assebmly - DFMA). Mnoge tvrtke, posebice iz automobilske industrije gdje je vrijeme izlaska na tržište ključno, primjenjuju sve manje ispitivanja, a sve više načela inženjerstva podržanog računalom (e. Computer Aided Engineering - CAE) i računalne simulacije. U nekim je slučajevima računalna simulacija potpuno uklonila potrebu za provedbom ispitivanja.

Načela timskog rada omogućuju konstruktorima da se pri razvoju proizvoda koriste iskustvima i znanjem proizvođača materijala, alatničara i dobavljača posebne opreme. Time je osigurano prikupljanje najnovijih spoznaja s područja materijala, kalupa i procesa prerade.

Zaključak

Konstrukcijski plastomeri kao što su PPA ili PA MXD6 omogućuju izvrsnu zamjenu metala u mnogim slučajevima. Njihova izvrsna čvrstoća i krutost čine ih prikladnima za uporabu pri visokim opterećenjima i naprezanjima. PA MXD6 - 60 % SO s površinskom kvalitetom klase A vrlo je primjenjiv materijal u slučajevima kada se osim dobrih mehaničkih svojstava zahtijevaju i visoka estetska svojstva proizvoda.

Postoji nekoliko temeljnih razlika u ponašanju konstrukcijskih plastomera i metala. Prepoznavanje tih razlika bitno je radi uklanjanja većeg broja iteracija još u fazi razvoja proizvoda, odnosno radi optimiranja proizvoda i troškova njegove izrade.

Slika 7. Povećanje mase uslijed upijanja vlage

Više vrijednosti čvrstoće i krutosti konstrukcijskih plastomera omogućuju konstruiranje otpresaka minimalnih debljina stijenki, što osim izravne uštede materijala utječe i na minimiranje ciklusa injekcij-

Stoga timski rad, simulacije, trajno istraživanje mogućnosti uporabe novih materijala i postupaka njihove prerade trebaju postati uobičajenom praksom pri razvoju proizvoda visoke učinkovitosti i niskih troškova razvoja i izrade.

Kirit C. Desai, je CAE Manager u tvrtki Solvay Advanced Polymers, L.L.C., Alpharetta, U.S.A.

Slika 8. Usporedba putova tečenja

suvremene tehnologije

Pitanje proizvodnje u kontekstu PLM-a

Stojan Žižmond

U posljednje se vrijeme u proizvodnom sektoru sve češće čuje kratica PLM – Product Lifecycle Management. Kad se o toj strategiji raspravlja, uglavnom se osvrće na razvoj proizvoda, međutim zanimljivo je vidjeti i kako takva strategija utječe na proizvodne procese. Ovaj članak pokušat će razmotriti taj aspekt strategije PLM-a.

I. DIO - RAZVOJ PROIZVODA

Odnos projektni ured – proizvodnja Tradicionalni pristup razvoju i proizvodnji proizvoda općenito podrazumijeva odijeljenost tih dvaju segmenata u sklopu procesa od ideje do gotovog proizvoda.

Razvoj, prema takvoj organizacijskoj shemi, samostalno obavlja funkcije: - projektiranja, - konstruiranja i - razrade tehničke dokumentacije (izrada nacrta).

S druge strane, segment proizvodnje obuhvaća: - planiranje, - organiziranje, - proizvodnju i - djelomice razradu tehnologije.

Međutim, u proizvodnom ciklusu uvijek se pojavi nesukladnost između dijelova i sklopova, ili podsklopova, pa je potrebno načiniti izmjene u tehničkoj dokumentaciji. Rješavanju nastalog problema pristupa se dvojako:

1. Tehnička dokumentacija vraća se u odjel razvoja, nastaje zastoj u proizvodnom ciklusu i čeka se rješenje iz razvoja. Pojavljuju se nepredviđene smetnje, koje stvaraju neplanirani trošak i smanjuju očekivani profit.

2. Odjel proizvodnje problem rješava odmah, na licu mjesta, a poslije se traži od projektnog ureda da preuredi dokumentaciju prema izvedenom stanju. To je u načelu uvijek problematično i u pravilu uvijek postoje nesukladnosti između tehničke dokumentacije i izvedenog stanja (isti proizvod ima više različitih izvedaba). Uobičajeno, i takva dokumentacija uvijek kasni pa tako dodatno nastaju problemi u organizaciji proizvodnje, što za posljedicu ima dodatne troškove.

Vrijeme uhodavanja proizvodnje također je veoma dugo zbog rješavanja problema u hodu. Takva organizacija ne omogućuje da se prije pokretanja proizvodnog procesa uklone – riješe sve tehničko-tehnološke nesukladnosti na proizvodu (tehnološka razrada dokumentacije).

Slika 1. Pristup razvoju i proizvodnji “preko zida”

Kada projektni ured načini – završi dokumentaciju za određeni proizvod, predaje ju u proizvodnju. Tada proizvodnja započne s aktivnostima za pokretanje proizvodnog procesa izrade tog proizvoda. Trajanje ciklusa izrade proizvoda u tom je slučaju zbrojeno vrijeme od početka razvoja proizvoda do predaje proizvoda kupcu u idealnim uvjetima. Takav pristup moguće je nazvati i sekvencijskim ili pristupom “preko zida”.

Opisani pristup razvoju i proizvodnji moguće je prikazati slikom 1

Razvoj izradi dokumentaciju proizvoda i “prebaci” je u proizvodnju, kao da je na taj način sve riješeno. A u nastavku procesa pokretanja izrade proizvoda pojavljuju se tehničko-tehnološke nesukladnosti i dolazi do prebacivanja tehničke dokumentacije između razvoja i proizvodnje te dokazivanje krivnje i odgovornosti za zastoj proizvodnog procesa. Takvo stanje nije prihvatljivo jer je

zajednički interes razvoja i proizvodnje da se proizvod izradi što prije i dostavi kupcu.

Zbog “zida” koji postoji između razvoja i proizvodnje, nema ni razmjene podataka. Svaki ljubomorno čuva svoje podatke. Tako projektni ured ne uzima u obzir tehnološke kriterije u razvoju konstrukcije i troškove vezane za određeno tehničko rješenje. S druge strane, proizvodnja ne poštuje podjelu sklopa na podsklopove i tehnološke baze za građenje proizvoda.

Sekvencijski tijek razvoja i proizvodnje proizvoda prikazuje slika 2

Karakteristika sekvencijskog pristupa razvoju i proizvodnji proizvoda je slijedna ovisnost pojedinih faza razvoja, što rezultira znatnim vremenskim gubicima pri provođenju bilo kakvih promjena.

Prijedlog drukčijeg pristupa razvoju proizvoda i proizvodnom procesu Radi uklanjanja negativnosti sekvencijskog pristupa razvoju i proizvodnji, predlaže se novi pristup tom procesu. Predloženi model organizacije oslanja se na sljedeće glavne komponente:

1. Dobit

Koja je definirana kao: cijena utvrđena od tržišta i kupca troškovi = DOBIT.

2. Znanje

Znanje o proizvodu i proizvodnom procesu vlasništvo je tvrtke i mora biti pohranjeno u takvom obliku da je dostupno i drugima (proizvodni proces ne smije ovisiti o pojedincu).

3. Ponovljivost

Zapisano znanje i izabrana raspoloživa tehnologija moraju osigurati da se proces može ponoviti i da se sa sigurnošću postigne projektirana kvaliteta proizvoda.

4. Mjerljivost

Izraditi model nagrađivanja, da se plaća rad, a ne radno mjesto.

Kako bi se uspjelo integrirati navedene četiri glavne komponente, predlaže se novi, drukčiji organizacijski oblik s preklapanjem aktivnosti u jedinici vremena. Takav organizacijski oblik koji omogućuje istodobno rješavanje kolizija između razvoja i proizvodnje, naziva se ‘’suinženjerstvom’’ ili “istodobnim inženjerstvom” (e. concurrent engineering). U tako postavljenoj organizaciji razvoj poštuje proizvodnju i obrnuto, proizvodnja poštuje razvoj (slika 3).

Slika 3. Učinak “suinženjerstva”

Danas postoje alati koji omogućuju jednostavan protok informacija iz razvoja prema proizvodnji kao i povratnu informaciju iz proizvodnje prema razvoju. Važno je znati da se razvoj i proizvodnja u radu simultano koriste istom ažuriranom bazom podataka.

Prijedlog tijeka istodobnog razvoja i proizvodnje proizvoda uz uporabu CAD/CAM tehnologija prikazuje slika 4.

Ovim pristupom razvoju i proizvodnji proizvoda pojedine faze mogu se međusobno vremenski preklapati te dijeliti iste podatke, čime su omogućene višestruko brže i bezbolnije promjene. Time se znatno skraćuje ukupno trajanje razvoja i proizvodnje proizvoda, uz istodobno omogućavanje duljeg trajanja pojedinih faza.

Prednosti takvog modela organizacije očituju se u nekoliko kategorija:

- procesi u proizvodnji započnu ranije i preklapaju se s razvojem, zbivaju se paralelno, - postoji dvosmjerna komunikacija, pogreške se otklone još u kreiranju proizvoda, na taj je način omogućeno mirno i planirano pokretanje proizvodnje, - uhodavanje – zbog višeg stupnja suradnje i nesmetanoga simultanog protoka informacija između razvoja i proizvodnje, početak proizvodnje mnogo je bezbolniji; nema pogrešaka, neriješenih problema i nepoznanica za proizvodnju, - vrijeme pojedinih faza u procesu jednako je kao u sekvencijskom tijeku procesa ili čak i dulje, a cijeli proces vremenski je kraći, - zbog riješenih tehnoloških problema i dimenzijskih nesukladnosti u fazi razvoja proizvoda i kasnije prividnoj, virtualnoj proizvodnji, brže se pokreće stabilan proizvodni proces, - kraće je vrijeme izrade – u razvoju se potroši više vremena za razvoj modela, no poslije se javlja manje problema (moderan alat omogućuje razne provjere, analize kolizija gibljivih dijelova i sklopova, FEM analizu za odabir debljine materijala te nudi razne tehnološke parametre u fazi kreiranja proizvoda, alati podržavaju asocijativnost modela…).

Metodologija

Efikasno suinženjerstvo najjednostavnije je provesti ako se osigura suradnja na istim podacima. Zato je najvažnije osigurati centralizirane i uređene podatke koji služe za simultan rad svih u procesu (slika 5). Svi sudionici na projektu imaju uvid u ‘’osvježeno’’ posljednje rješenje s prihvaćenim promjenama. Postoje samo jedni podaci o proizvodu koji se izmjenjuju i nadopunjuju i preko kojih se komunicira između razvoja i proizvodnje. Na taj je način uvijek osigurana ‘’prava’’ ažurirana informacija (posljednja prihvaćena izmjena o dijelu, sklopu, proizvodu) o proizvodu. Svi koji na bilo koji način sudjeluju u procesu stvaranja i oblikovanja proizvoda automatski su obaviješteni o promjenama.

Slika 5. Centralizacija podataka za simultan rad

suvremene

Specifičnosti pojedinih područja Razvoj

- razvoj ima svoje konstrukcijske podloge u razvoju proizvoda (propisi, zakoni, standardi, preporuke, tehnički opis, specifikacije kupca…), - mora poštovati tehnološki utjecaj na konstrukciju (koje su tehnologije na raspolaganju za izradu proizvoda i koji su troškovi uporabe tih tehnologija), - mora poštovati organizaciju proizvodnje, - prema tehnologiji projektira kvalitetu izratka koji tržište prihvaća.

Proizvodnja - proizvodnja ima tehnološke podloge u tehnologijama (zavarivanje, obrada deformiranjem, obrada odvajanjem čestica, toplinsko rezanje…), - nakon što razvoj načini prvi koncept dijela podsklopa ili sklopa proizvoda, tehnolog mora dati suglasnost, a tek se onda nastavlja daljnji razvoj, - u dogovoru s razvojem definira se i redoslijed izrade tehničke dokumentacije, jedan dio dokumentacije, kao tehnološke, izrađuje odjel proizvodnje.

Tako organiziran proces razvoja i proizvodnje donosi sljedeće prednosti: - 40 % uštede (bilo skraćenjem vremena, bilo smanjenjem pogrešaka, bilo podizanjem kvalitete) u razvoju proizvoda zbog efikasnog surađivanja, - do 70 % smanjuje se broj fizičkih prototipova, - smanjenje proizvodnih pogrešaka za 50 %, - znatno smanjenje troškova vezanih za putovanja zbog simultanog rada na virtualnome modelu, - smanjenje podatkovnog širenja za 30 %.

Cijeli tako dogovoreni i prihvaćeni “kućni red” moguće je osigurati s pomoću današnjih suvremenih IT tehnologija s PC-jem (kutijom istine) (baza podataka) i odgovarajućim kompatibilnim razvojnim alatom (slika 6).

Stojan Žižmond, iz tvrtke TŽV Gredelj Slika 6. Moguća PLM organizacijska struktura u sprezi s proizvodnjom

Valjaonica cijevi Sisak prodana švicarskom CMI-ju

Predsjednik Hrvatskog fonda za privatizaciju (HFP) Grga Ivezić te Hanns Zoellner uime kompanije Commercial Metals International (CMI) potpisali su ugovor o prodaji stopostotnog udjela u Valjaonici cijevi Sisak (VCS) toj kompaniji. Time je, prema riječima potpredsjednika Vlade i predsjednika Upravnog odbora HFP-a Damira Polančeca, završen iznimno važan privatizacijski proces te je prekinuta agonija za 1209 zaposlenika sisačke Valjaonice i 207 zaposlenika Remonta Caprag.

Naime, kao rezultat socijalnog sporazuma sa sindikatima aktivnima u VCS-u, CMI se obvezao sve zaposlenike bivše sisačke željezare zadržati na rok od 3 godine, a u skladu s natječajem preuzeo je obvezu dokapitalizacije VCS-a s 206 milijuna kuna, uz ulaganje više od 300 milijuna kuna u obrtni kapital. Jedan od uvjeta CMI-ja za isplatu pune kupoprodajne cijene za VCS, od 37 milijuna kuna, bilo je pak raskidanje ugovora o ekskluzivnoj distribuciji s Pipexom, što je uvršteno u danas potpisani ugovor.

Polančec je prigodom potpisivanja ugovora izrazio uvjerenost da je VCS sada “u najboljim mogućim rukama”, s obzirom na to da novi vlasnik ima pristup globalnom tržištu i financijska sredstva te zna kako pokrenuti proizvodnju u sisačkoj tvrtki.

Pritom je zaposlenicima poželio bolju budućnost s novim vlasnikom, a CMIju da mu ovo bude jedan od najboljih poslova u Hrvatskoj.

Podsjetio je i da je CMI švicarska podružnica Commercial Metals Company (CMC), vrlo snažne američke kompanije visokog rejtinga, koja je vjerojatno jedan od najboljih ponuđača u dosadašnjem tijeku privatizacije u Hrvatskoj. No, dodao je, time odnosi između Vlade, HFP-a i CMI-ja ne završavaju, nego sada slijedi razdoblje usklađivanja poslovnog plana VCS-a s odredbama nacionalnih programa restrukturiranja crne metalurgije te Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju EU.

Zoellner je pak iskazao zadovoljstvo što je prodaja VCS-a dogovorena u relativno kratkom roku te dodao da se VCS izvrsno uklapa u njihovu strategiju integriranog nastupa na europskom tržištu.

Trodimenzionalna digitalizacija antičke brončane skulpture Apoksiomena

Suvremene zahtjeve tržišta moguće je sažeti u potrebi za skraćenjem procesa razvoja od ideje do gotovog proizvoda, trajnim snižavanjem troškova razvoja te postizanjem visoke razine kvalitete proizvoda. Vrlo često se radi udovoljavanja tim zahtjevima koriste nekonvencionalni pristupi, a jedan od njih je primjena trodimenzionalne digitalizacije objekata u sklopu koncepta unatražnog inženjerstva (e. Reverse Engineering). Postupak 3D digitalizacije sastoji se u mjerenju velikog broja točaka na površini objekta radi generiranja digitalnog modela objekta u računalnom okružju. Osim u području tehnike, 3D digitalizaciju moguće je primijeniti i u drugim granama. U članku je opisan projekt digitalizacije brončane skulpture Apoksiomena

Mladen Gomerčić

Tomislav Hercigonja

Fotogrametrija i trodimenzionalna digitalizacija objekata

Fotogrametrija je optička metoda koja služi za trodimenzionalno određivanje položaja mjernih oznaka u prostoru. Na temelju stereoskopskog efekta snimanjem mjernog objekta iz dva ili više položaja omogućuje se trodimenzionalno mjerenje na istom načelu kao što čovjek, gledajući s dva oka, dobiva prostornu predodžbu svoje okoline. Mjerni objekt s nalijepljenim kodiranim i nekodiranim točkama snima se iz različitih pozicija s pomoću vrhunskoga digitalnog fotoaparata visoke rezolucije.

Kako bi se postigla što veća mjerna točnost, za svaki od potrebnih položaja objekata koji se snimaju potrebno je načiniti više snimaka. Tako snimljene digitalne fotografije obrađuju se u fotogrametrijskom računalnom programu TRITOP. S pomoću toga računalnog programa u digitalnim fotografijama se s visokom preciznošću automatski pronalaze sve mjerne točke. Kodirane referentne točke program prepoznaje na temelju njihova bar koda i dodjeljuje im odgovarajuće redne brojeve, nakon čega se provodi pretkalibracija na načelu triangulacije. Time je određen približan položaj fotoaparata u trenutku snimanja svake pojedine snimke, što omogućuje prepoznavanje svih nekodiranih mjernih točaka i računanje prostornog položaja onih točaka koje su vidljive u barem dvije ili tri snimke.

Slijedi optimiranje rezultata «metodom izjednačenja zrakovnog snopa». Koordinate referentnih i mjernih točaka u prostoru, njihov položaj na svim snimkama te položaj i kut fotoaparata pri svakom snimanju zajedno s karakteristikama objekti-

va i distorzije slike čine sustav jednadžbi s više tisuća nepoznanica. Riječ je o sustavu nelinearnih jednadžbi, a rješenje se dobiva iterativno, postupkom minimiziranja pogrešaka. Konačan rezultat analize precizne su trodimenzionalne koordinate mjernih i referentnih točaka u zajedničkom koordinatnom sustavu i parametri svakog snimanja.

Fotogrametrijska analiza daje podatke o obliku i položaju mjernog objekta u samo onoliko točaka koliko je zalijepljeno na njegovu površinu. Detaljno određivanje oblika snimanog dijela između fotogrametrijskih točaka provodi se sustavom za 3D digitalizaciju ATOS. Taj sustav čine mjerno osjetilo, mikroprocesorski upravljački uređaj i računalo s digitalizatorima slike. Mjerno osjetilo (slika 1) sastoji se od specijalnog projektora koji na površinu mjernog objekta projicira različite uzorke paralelnih linija (metoda kodiranog svjetla) i dvije CCDkamere koje te linije snimaju pod različitim kutom. Oba mjerna sustava (TRITOP i ATOS) proizvodi su njemačke tvrtke GOM mbH (www.gom.com).

Položaj i kut kamera te parametri objektiva određuju se prije snimanja kalibracijom s pomoću kalibracijske ploče ili kalibracijskog križa. Predmet mjerenja, ovisno o njegovoj veličini, skenira se segment po segment. Pri tome je kod svakog snimanja obuhvaćena površina jednaka veličini projicirane slike projektora na predmetu mjerenja. Projiciranje linija prema metodi faznog pomaka omogućuje da svaki osnovni slikovni element kamera (piksel) postane mjerna točka, tako da pri svakom snimanju računalni program na načelu aktivne triangulacije automatski izračunava i više od milijun trodimenzionalnih mjernih točaka. Tako velik broj točaka vrlo točno i detaljno opisuje oblik snimanog dijela mjernoga objekta. Pojedinačna snimanja automatski se poklapaju u jednu cjelinu (zajednički koordinatni sustav) s pomoću prethodno određenih fotogrametrijskih točaka. Snimanje se ponavlja sve dok sva površina nije skenirana.

Projekt trodimenzionalne digitalizacije Apoksiomena Godine 1999. iz podmorja u blizini otoka

Lošinja izvađena je antička brončana skulptura športaša koji nakon natjecanja sa sebe struže ulje i prašinu, poznata pod nazivom Apoksiomen (slika 2).

Ispitivanja statue pokazuju da je riječ o starogrčkom originalu iz 4. st. prije Krista ili o njegovoj rimskoj kopiji. Budući da je u cijelom svijetu pronađen samo manji broj originalnih starogrčkih brončanih skul-

ptura, Apoksiomen je vrijedan primjerak svjetske kulturne baštine. Stoga se njegovoj restauraciji i određivanju podrijetla posvećuje posebna pozornost. Usprkos oštećenjima i naslagama zbog dva tisućljeća provedena pod morem, stručnjaci Hrvatskoga restauratorskog zavoda iz Zagreba u velikoj su mjeri skulpturi već uspjeli vratiti prijašnji sjaj.

luje izrazito vjerno izraženim detaljima ljudskog tijela, tako da njegov oblik nije moguće definirati na temelju nekoliko jednostavnih mjerenja npr. duljine, širine, visine, promjera, kuta itd. Ljepota forme i bogatstvo detalja mogu se djelomično zabilježiti iscrpnom fotodokumentacijom i crtežima, no oni omogućuju samo dvodimenzionalni prikaz skulpture i zato ne pružaju dovoljno informacija o njezinu obliku i izmjerama. Vjerno bilježenje oblika skulpture moguće je jedino ako se trodimenzionalnom digitalizacijom odredi položaj veoma velikog broja točaka na njegovoj površini.

Slika 3. Trodimenzionalna digitalizacija

Apoksiomena s pomoću sustava ATOS II tvrtke GOM mbH

Slika 2. Brončana skulptura Apoksiomena pronađena u moru u blizini otoka Lošinja na dubini od 40 metara

Radi arhiviranja i praćenja skulpture tijekom procesa restauracije, u siječnju 2002. godine tvrtka Topomatika d.o.o. provela je u Hrvatskome restauratorskom zavodu optičko određivanje cijeloga trodimenzionalnog oblika skulpture. Apoksiomen obi-

Apoksiomen je digitaliziran segment po segment s pomoću sustava ATOS II, pri čemu je prilikom svakog snimanja obuhvaćena površina od približno 350 x 300 mm. Na objekt se projiciraju različiti uzorci linija i snimaju dvjema digitalnim kamerama. Svako pojedinačno snimanje traje oko 10 sekundi i daje oko 1 000 000 mjernih točaka s površine objekta, opisujući tako vrlo točno

i detaljno oblik snimanoga segmenta. Pojedinačna snimanja automatski se poklapaju u jednu cjelinu, odnosno zajednički koordinatni sustav s pomoću referentnih točaka u obliku crno-bijelih markacija. Te su markacije privremeno nalijepljene na skulpturu, a njihov položaj u prostoru (trodimenzionalne koordinate) izmjeren je prije skeniranja s pomoću fotogrametrijskog sustava TRITOP. Budući da je restauracija Apoksiomena još u tijeku, bilo je nužno skulpturu digitalizirati u ležećem položaju. Najprije je digitalizirana prednja strana (slika 3).

Nakon toga skulptura je okrenuta u svome nosaču i digitalizirana je i njezina stražnja strana. Odlomljena glava Apoksiomena snimana je odvojeno (slika 4). Rezultati svih triju zasebnih snimanja uklopljeni su na kraju s pomoću referentnih točaka u jednu cjelinu, čime je omogućen prikaz cijele skulpture.

čivosti od približno 13 mjernih točaka po četvornome milimetru, dobro su vidljivi svi detalji skulpture, uključujući i oštećenja. Također je moguće i računanje uobičajenih paralelnih presjeka (slika 7b).

Slika 4. Digitalizacija glave Apoksiomena - vidljive su projicirane linije i referentne točke

Brončana površina skulpture veoma je tamna i jako reflektira svjetlost, što je za optičke skenere vrlo nepovoljno. Takva se teškoća uglavnom rješava nanošenjem tankog sloja praha titanova oksida, kako bi se dobila jednolična difuzna površina, idealna za skeniranje. U ovom slučaju zbog sigurnosti materijala skulpture takav postupak pripreme nije bio dopušten. Usprkos optički vrlo nepovoljnoj površini, s pomoću sustava ATOS II bez velikih teškoća postignuta je izrazito visoka kvaliteta rezultata. Snimanje je ponavljano sve dok kompletna površina Apoksiomena nije bila digitalizirana. Kako bi se odredio oblik svih detalja, pogotovo uvojaka kose te prstiju, bilo je potrebno 57 snimanja glave i 114 snimanja tijela.

Rezultat digitalizacije sastoji se od preko deset milijuna mjernih točaka povezanih u poligoniziranu mrežu, a prikazan je na slikama 5 do 7. Zahvaljujući visokoj razlu-

Trodimenzionalna digitalizacija ovako visoke kvalitete vjerna je računalna kopija skulpture u određenom trenutku. Ona omogućuje detaljno arhiviranje, razne analize i računalne prezentacije, praćenje eventualnih promjena oblika i nastajanja oštećenja tijekom vremena. Također je moguća izrada vjernih kopija skulpture ili optimalnih ležišta za njezin transport i sl.

Mjerni sustavi ATOS II i TRITOP pokazali su se ponovno veoma prikladnima za trodimenzionalnu digitalizaciju skulptura i drugih objekata kompliciranog oblika. Tako kvalitetan rezultat dobiven je beskontaktnim mjerenjem i bez pripreme brončane površine Apoksiomena, tako da njegova sigurnost nije bila ni u jednom trenutku ugrožena.

Hrvatskom restauratorskom zavodu autori zahvaljuju na povjerenju danom za provedbu digitalizacije Apoksiomena i dopuštenju da se ovaj izvještaj pokaže javnosti.

Mladen Gomerčić, Tomislav Hercigonja TOPOMATIKA d.o.o.

Slika 5. Digitalizirana glava Apoksiomena s apliciranom originalnom bojom

Slika 6. Glava i tijelo Apoksiomena povezani u cjelinu

Slika 7. Konačni rezultat digitalizacije Apoksiomena (a - Mreža poligona, b - Paralelni presjeci)

Metrotomografija® – revolucija u metrologiji

Tvrtka Carl Zeiss ostvarila je prodor u novo područje 3D metrologije – metrotomografije lansiranjem na tržište 3D mjernog uređaja METROTOM® (slika 1). Metrotomografija®, spoj metrologije i tomografije, omogućuje, osim mjerenja vanjskog obličja objekata, i jednostavna te vrlo precizna i brza nerazorna ispitivanja i mjerenja područja koja je do sada bilo otežano ili nemoguće provoditi. To se ponajprije odnosi na unutrašnjost kompliciranih i kompleksnih proizvoda.

Dr.sc. Damir Godec

Načela 2D mjerenja x-zrakama Metrotomografija je postupak temeljen na uporabi x-zraka. Izvor x-zraka ozračuje objekt mjerenja elektromagnetskim zračenjem. Zrake nailaze na površinu detektora iza objekta te se bilježe različiti stupnjevi intenziteta zrake ovisni o geometriji i svojstvima upijanja zraka materijala ozračenog objekta. Rezultat takvog mjerenja je 2D prikaz objekta.

Načela 3D računalne tomografije Međutim, 2D prikaz mjerenja uporabom x-zraka omogućuje samo vizualni pregled pojedinih presjeka. Tijekom postupka metrotomografije objekt rotira 360° oko svoje osi, što rezultira 3D prikazom cijelog volumena objekta (slika 2).

Postupak metrotomografije omogućuje mjerenje unutrašnjosti objekta, a dobiveni rezultati mogu se rabiti za analizu u svim područjima kontrole kvalitete. Postupak

nudi mogućnost nerazornih ispitivanja kao što su provjere sklopova, analiza oštećenja i poroznosti, analiza materijala i provjera defekata njihove strukture, što omogućuju i klasične metode analize. Međutim, metrotomografija se može uspješno primijeniti i pri postupcima 3D digitalizacije objekata za potrebe unatražnog inženjerstva (e. Reverse Engineering) te za usporedbu projektirane i ostvarene geometrije objekta.

Uporaba x-zračenja pri metrotomografiji podliježe strogim propisima zaštite od zračenja. Metrotom® u potpunosti zadovoljava sve uvjete zaštite od zračenja propisane normom DIN 543113. Tvrtka Carl Zeiss dodatno osigurava svu podršku glede zaštite od zračenja pri instaliranju uređaja i pokusnog puštanja u rad.

Središnji dio uređaja su mikrofokusirane cijevi (izvori x-zraka), detektor intenziteta zračenja i rotacijski stol za pozicioniranje i

pričvršćivanje objekata mjerenja (slika 3). Rotacijski stol pogonjen je izravnim pogonom, opremljen zračnim ležajima, a maksimalno opterećenje iznosi 50 kg. Optimalan mjerni raspon kreće se do izmjera objekata od 300 · 300 · 300 mm.

Volkswagen u tromjesečju s 1,22 milijarde eura dobiti

Njemački proizvođač automobila Volkswagen u drugome tromjesečju ove godine ostvario je dobit od 1,22 milijarde eura, što je 42 posto više od dobiti u istome prošlogodišnjem razdoblju. Povećali su se prihodi od prodaje u poredbenome razdoblju, ponajprije zbog povećane prodaje u Europi i Aziji, i to za 6,2 posto, na 28,21 milijardu eura. U prvih šest mjeseci ove godine dobit Volkswagena iznosi 1,96 milijardi eura, što u usporedbi s prvim polugodištem prošle godine znači povećanje od 65 posto. Prihodi od prodaje povećali su se za 5,7 posto, na 54,8 milijardi eura.

Slika 2. Načela 3D računalne tomografije

Slika 3. Rotacijski stol Metrotoma

S pomoću Metrotoma moguće je analizirati objekte načinjene od raznih materijala, no primjenjivost ovisi i o debljini stijenke objekta. Primjerice, moguće je analizirati objekte načinjene od polimera debljine stijenke do 250 mm, od lakih metalnih legura (Al, Mg) debljine do 120 mm, od modelarskih materijala debljine do 200 mm. U slučaju analize čeličnih objekata potpuna metrotomografska analiza moguća je do debljine stijenki od 10 mm, dok je analiza

defekata u strukturi moguća do debljine od 18 mm.

Rukovanje Metrotomom vrlo je jednostavno i zahtijeva minimalno vrijeme obuke operatera. Operater tijekom uporabe uređaja niti u jednom trenutku ne mora ulaziti u komoru za mjerenje objekata, a prilikom započinjanja procesa analize, vrata uređaja automatski se zatvaraju. Za upravljanje procesom analize objekata rabi se novi računalni program tvrt-

ke Carl Zeiss, Calypso. Program omogućuje provedbu ispitivanja, mjerenja, 3D digitalizacije i usporedbu geometrije mjerenog objekta s CAD podacima. Preciznost rezultata dobivenih metrotomografijom prihvatljiva je za većinu područja primjene. Posebice se to odnosi na analizu polimernih tvorevina, aluminijskih tvorevina te u području kaluparstva za lijevanje metala i prešanje polimera.

Zastupnik: Matroby d.o.o., Popovec, Sesvete

Honda u prvom tromjesečju povećala dobit

Drugi najveći japanski proizvođač automobila, Honda Motor, u prvome je tromjesečju poslovne godine, koja je počela u travnju, ostvario čistu dobit od 1,38 milijardi dolara. To je 15,8 posto više nego u istome prošlogodišnjem razdoblju. Prihodi poduzeća u poredbenome razdoblju povećali su se za 12,7 posto, na 24,4 milijarde dolara. U prvome poslovnom kvartalu Honda je prodala 946.000 automobila, što je povećanje od 5,6 posto.