6 minute read

Intrvju s Valentina Zadrija

Za AI inženjere važno je imati dobru matematičku podlogu, ali i pratiti nove tehnologije

Valentina Zadrija je tehnička voditeljica razvoja proizvoda i starija razvojna inženjerka u kompaniji Gideon koja se bavi razvojem autonomnih vozila. Ujedno je i jedna od deset prošlogodišnjih finalistkinja izbora Inženjerka godine.

Diplomirala je na Fakultetu elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu, na kojem je kasnije doktorirala i zaposlila se kao znanstvena novakinja. Nakon toga se zaposlila u industriji, radila desetak godina kao R&D inženjer te doktorirala na području umjetne inteligencije studirajući uz rad. Razvijala je modele umjetne inteligencije za self-driving automobile u Rimac Automobilima i za autonomne mobilne robote u Gideonu. Trenutačno vodi produktni tim za razvoj Gideonova autonomnog viličara sačinjen od 20-tak inženjera. Cilj joj je razvijati i koristiti AI modele za dobro (AI for good), kako bismo automatizirali svakodnevne repetitivne, a potencijalno i fizički teške poslove koji mogu ugroziti ljudsko zdravlje.

Zašto ste se odlučili za inženjerski studij i karijeru inženjerke?

Mislim da je to bilo u šestom razredu osnovne škole, kada sam se prvi puta srela s programiranjem u nastavi tehničke kulture (informatika još tada nije bila dio kurikuluma). Napisala sam jednostavni program u QBasicu i shvatila da me jako veseli ta moć stvaranja -- da je to nešto što bih mogla raditi svaki dan.

S čime se danas bavite kao inženjerka u području umjetne inteligencije i računalnog vida?

Bavim se razvojem modela računalnog vida koji omogućuju robotima ili automobilima da razumiju svijet. Baš kao i ljudi koji imaju oči i osjet dodira, roboti svijet percipiraju kamerama ili laserima. Da bi se robot kretao u 3D svijetu, potrebno je napraviti mapu skladišta, odrediti svoju poziciju u njemu, detektirati objekte u slikama (ljude, viličare, stupove, automobile), da bi na kraju mogao sakupiti palete i utovariti ih u kamion.

Karijeru ste započeli na FER-u, istaknuli ste da vas veseli prenošenje znanja i mentoriranje, zanima li vas akademska karijera?

Uvijek mi je bilo zanimljivo raditi s ljudima koji su entuzijastični oko problema koje rješavaju, a koje možda još nitko nije riješio i treba ih napasti na nov i inovativan način. Ispunjajuće je vidjeti kad u nekoga puno ulažeš, mentoriraš ga i onda ti se to na kraju vrati. Tako je bilo na fakultetu, ali i u Gideonu gdje sam vodila više timova inženjera, a rješavali smo izazovne i teške probleme s utjecajem na svakodnevni život čovjeka. Ne isključujem mogućnost da se vratim na fakultet u nekom trenutku, volim istraživanje i volim raditi s ljudima.

Doktorirali ste u području umjetne inteligencije, na čemu točno? Što vas danas najviše zanima u tehnologiji?

Doktorirala sam na području umjetne inteligencije i računalnog vida s ciljem povećanja sigurnosti u prometu i automatizacije digitalnog kartiranja. Ideja je bila detektirati oštećene prometne znakove ili izblijedjele pješačke prijelaze, ali i smanjiti količinu ljudskog označavanja slika prije nego što se AI modeli počnu trenirati. Entuzijastična sam i oko open-source projekata poput OpenStreetMapa i veselilo me da mogu upotrijebiti umjetnu inteligenciju kako bi automatizirala kartiranje. Smatram da bi i modeli umjetne inteligencije trebali biti otvorenog tipa -- jer jednom kad zajednica "zagrize", javljaju se nove ideje, brži je razvoj i napredak. Pokazuju to brojni uspješni projekti kao što su Linux, Wikipedia, a u posljednje vrijeme i HuggingFace platforma. Trenutačno me najviše zanimaju veliki jezični modeli (poput GPT-a, LLaMA-e, Mixtrala), generativni modeli općenito i njihova primjena izvan web preglednika u stvarnom svijetu.

Razvijali ste samovozeće automobile u Rimac Automobilima i Gideonu, kako konkretno izgleda taj posao?

Radila sam na razvoju autonomnog stoga koji pogoni percepciju i lokalizaciju robota ili automobila. Robot prikuplja informacije iz vanjskog svijeta: slike, laserska očitanja. Slike tada prolaze proces označavanja, gdje se u njima označavaju palete, ljudi, čunjići, viličari, automobili. Na označenim se slikama potom treniraju neuronske mreže koje onda same raspoznaju nove takve objekte koje potencijalno nisu nikad vidjele. Kako se i mi ljudi vizualno orijentiramo u prostoru (u stilu "kod benzinske skreni desno"), neuronske se mreže na sličan način mogu koristiti za lokalizaciju u prostoru. Sve te informacije dolaze u navigaciju robota koji onda planira putanje kako bi zaobišao prepreke i prilagodio se novim neočekivanim situacijama u stvarnom vremenu.

Koje su ključne vještine za dobrog AI inženjera?

Mislim da je ključna vještina svakog inženjera (neovisno o području interesa) sposobnost analitičkog razmišljanja. To je važno neovisno o tome jesi li ti sistemski inženjer i baviš se sigurnošću ili "cloud" računarstvom, razvijaš li računalnu navigaciju, AI modele, ili projektiraš energetsku mrežu ili sigurnosne sustave za tramvaje. Za AI inženjere važno je imati dobru matematičku podlogu (linearna algebra, postupci optimiranja), ali i pratiti nove tehnologije jer je to područje koje se trenutačno najbrže mijenja.

Kako vidite daljnji razvoj umjetne inteligencije?

U posljednjih smo nekoliko godina vidjeli veliki napredak u razumijevanju prirodnog jezika koji je prije 10-ak godina bio gotovo nepojmljiv, a veliki jezični modeli sada se integriraju i s raznim alatima te pretražuju Web i razumiju slike. Mislim da je idući korak tzv. "embodied AI", gdje se takvi sustavi integriraju s pametnim domovima, robotima ili automobilima. Sigurnost takvih modela je tu ključna, pa bi već sada trebalo voditi računa o tome prilikom dizajna takvih sustava.

Želite razvijati AI modele za dobro, imate li neke planove izvan područja u kojem sad radite?

Iskreno, zanima me kvantno računarstvo i primjena AI modela u tome, no do sada se nisam uspjela uhvatiti u koštac s time. Izvan tehnike, kako sam zadnjih godina imala priliku voditi ljude, a bila sam izložena i produktnoj i poslovnoj perspektivi, to mi je otvorilo oči i proširilo vidike na nove stvari. I dalje sam ja tehnička osoba i zanima me rješavati konkretne probleme, no sada razmišljam i u aspektu koje nove feature dodati kako bi se ostvarila vrijednost za korisnika i za tvrtku. Zanima me taj aspekt razvoja proizvoda, start-upovi i poduzetništvo općenito.

Kako potaknuti mlade djevojke da se bave inženjerstvom, da ne odustanu zato što su rijetke žene u struci?

Mislim da su inicijative poput "Inženjerka godine" pravi put, daju povratnu informaciju da žene mogu raditi bilo što i da u tome mogu biti dobre. Mislim da to što u inženjerstvu ima manji broj žena ne bi trebala biti kočnica da se netko odvaži na inženjerstvo kao životni poziv. Djevojke trebaju odabrati ono što vole raditi i u čemu su dobre, a ne ono što je društveno uvriježeno. Voljela bih da su takve inicijative postojale kad sam ja bila djevojčica, da sam imala tada priliku razgovarati s odraslim ženama (i muškarcima) koje rade taj posao -- to bi me sigurno osnažilo. Zato se sada trudim držati predavanja u srednjim školama i ohrabriti mlade ljude da odaberu ono što vole.

This article is from: