IRT3000 ADRIA #15 (June 2011)

sadržaj

uvodnik 7

domaće vijesti 12

12 Prijedlog stategije razvoja poduzetništva Grada Zagreba do 2020. godine

14 Konferencija Uloga industrije polimera u poticanju ekonomskog rasta

16Hrvatska jedina zemlja »nove Europe« bez rasta BDP-a

16Đuri Đakoviću gradnja Janafovih spremnika

21Velika nada domaćeg gospodarstva

24Posjet sajmu LASER World Photonics i tehničkog muzeja u Münchenu

26Međunarodni ekonomski forum »Monetarna politika u procesu ulaska Republike Hrvatske u Europsku uniju«

iz svijeta 28

29 Snaga LASER World of PHOTONICS 2011

32 Brže i bolje bušenje otvora u kompozitnim materijalima

39 Dubinski rekord bez predaha

48Duboko bušenje u alatničarstvu

50AUDI AG održava visoke standarde kvalitete s infracrvenom termografijom

proizvodnja i logistika 54

55 Novi laserski senzor za posebne aplikacije

60Vanjsko izvođenje logističkih usluga - 3PL

62Omronov sustav strojnog vida u boji

62Atlas WMS s potvrdom Fraunhofer Instituta

63Metronik uspješno automatizirao novi Krkin pogon

nemetali 64

67 Novi zračni ventil

68Injekcijsko prešanje metalnih otpresaka s pomoću materijala Catamold

72Wittmann Battenfeld predstavio novu opremu AQUAMOULD

73Lego & Arburg rukom pod ruku

74Arburgova obljetnica: 50 godina Allroundera

suvremene tehnologije 76

81Izazovi ICT industrije u Hrvatskoj

82Vipnet preuzima B.net za 93 mil. eura

82SAP i Microsoft su objavili zajednički partnerski program i programsku opremu Duet Enterprise

Lakša i brža kontrola geometrijsk ih tolerancija (GD&T)

Geometrijske tolerancije (tolerancije oblika i duljina, engleski GD&T) su unatoč činjenici, da su bliže popisu stvarnih funkcionalnosti proizvoda od klasičnih tolerancija (posljednje je moguće razumijevati i kao izvedene geometrijske tolerancije), još uvije se smatraju kompleksnima. S pomoću 3D-mjerenja te s vodećim optičkim sustavima za 3D-digitalizaciju, bio je načinjen veliki iskorak naprijed pri kontroli navedenih odstupanja.

4

Organizatori

prestižnog savjetovanja ljevača bili su: Metalurški fakultet Sisak, Rio Tinto Iron & Titanium GmbH (Eschborn, Njemačka), Metalska industrija Varaždin d.d., Elkem AS (Oslo, Norveška) i Pro Ferrum GmbH (Rijeka). Također, organizacija je izvedena uz potporu Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa Republike Hrvatske, Akademije tehničkih znanosti Republike Hrvatske, Hrvatske gospodarske komore, Grada Siska, Sisačko-moslovačke županije, Mittel Europäische Giesserei Initiative i Sveučilišta u Zagrebu. Na Savjetovanju ljevača je sudjelovalo oko 250 sudionika iz 14 zemalja. Predstavljena su 47 znanstveno-stručna referata od kojih 24 oralno, a 23 u poster sekciji.

Četrdeseta obljetnica usmjerenja Prerada polimera na Fakultetu strojarstva i brodogradnje, Sveučilišta u Zagrebu

Pretvaranje pretežno organskih polimera, plastike, kaučukovih smjesa, ali i drva u uporabljive proizvode u nastavnim planovima Fakulteta strojarstva i brodogradnje Sveučilišta u Zagrebu ima posebno mjesto ne samo u Hrvatskoj već i znatno šire. Jedan od razloga je što se o proizvodnji duromernih tvorevina predavalo već 1936. Iz tog doba potječe i početak nastave s područja drva i njegove obradbe. Usmjerenje posvećeno upoznavanju studenata jednog fakulteta s područjem preradbe plastike i gume prije četrdeset godina bilo je rijetkost i u svjetskim razmjerima. Ove godine navršava se 40 godina otkada su studij strojarstva na Fakultetu strojarstva i brodogradnje upisali studenti koji su prvi upisali tadašnje usmjerenje Prerada nemetala (drva, plastike i kaučuka) u 7. semestru, prvoga na prostoru bivše države, a prema raspoloživim podatcima, trećega u Europi.

55. međunarodni sajam tehnike i tehničkih dostignuća

Javna agencija RS za poduzetništvo i vanjske investicije (JAPTI) te Obrtna zbornica Slovenije (OZS) organizirali su zajednički nastup za slovenske tvrtke na 55. međunarodnom sajmu tehnike i tehničkih dostignuća na beogradskom sajmu. Sajam se je održavao između 9. i 13. svibnja 2011. Međunarodni sajam tehnike i tehničkih dostignuća bio je po prvi puta organiziran 1937. godine, a 20 godina nakon toga je dobio međunarodnu potvrdu s primanjem u Međunarodno udruženje sajmove UFI. Ove godine se na sajmu predstavilo oko 700 izlagača iz 28 različitih zemalja, koji su zastupali suvremena tehnološka i tehnička dostignuća na različitim područjima, kao što su automatika, robotika, bežična komunikacija, elektroenergetika, elektronika, rasvjeta, strojarstvo i klima uređaji. Posjetitelji su mogli vidjeti 170 tehnoloških novosti.

U Opatiji je od 28. do 29. travnja 2011. godine održano 11. međunarodno savjetovanje ljevača. Konferencija se održavala u konferencijskoj dvorani Mimoza koja pripada kompleksu Grand Hotela

opatijska cvijeta.

ovog

popis oglašivača

53 3-WAY, Tomaž Vujasinovic s.p.

75 ARBURG GmbH

1, 63 ABB, d. o. o.

1, 3 BTS, d. o. o.

84 BTS KOTHENNYA, d. o. o.

1, 31 Bystronic

43 Cajhen, d. o. o.

39 Camincam, d. o. o.

13 Celjski sejem, d. o. o.

44 Društvo ljevača Slovenije

37 Halder, d. o. o.

62 HSTEC, d. o. o.

11 Industrijski forum IRT 2011

15 ICM, d. o. o.

77,79,81 iTCR, d. o. o.

23 KLEX, d. o. o.

1, 69 KMS, d. o. o.

1, 49 LOTRIČ, d.o.o.

1, 17 Montanwerke Walter Werkzeug GmbH

1, 59 Motoman Robotec, d.o.o.

73, 75 NOMIS, d. o. o.

1 Olma, d.d.

19 PFEIFER-TTI, d.o.o.

1, 47 Rappold Winterthur brusilna tehnika, d. o. o.

1, 83 Sandvik, d. o. o.

27 Sajam ZEPS

33 TBW, d. o. o.

1 Teximp, d. o. o.

35 TOPOMATIKA, d. o. o.

1, 6 TM, d. o. o.

iz svijeta

Stručni sajamski četverac u Celju s pozitivnom ocjenom posjetitelja i izlagača Četiri stručna bijenalna sajma, Forma tool, Plagkem, Graf&Pack i Livarstvo, koja su se četiri dana održavala u Celju, posjetilo je gotovo 11 000 posjetitelja. Pri organizatoru sajmova, društvu Celjski sejem d.d., objašnjavaju da su time premašili posjet iz 2009. godine, kada su sajmovi održani posljednji put. Rezultat sajamskog posjeta potvrđuje pozitivne ocjene događaja koje su dali izlagači i posjetitelji. Među njima je bilo mnogo stranaca, iz zemalja južnog Balkana (Bosna i Hercegovina, Hrvatska i Srbija) i iz Europske unije (Austrija, Češka, Francuska, Italija, Njemačka). U Celjskom sejmu sa zadovoljstvom analiziraju rezultate istraživanja koje su proveli među izlagačima i posjetiteljima sajma jer su gotovo svi izlagači svoj nastup na sajmu ocijenili kao uspješan, odnosno vrlo uspješan. To se očitovalo i u njihovim odgovorima na pitanje o ispunjenim očekivanjima od sajamske priredbe.

proizvodnja i logistika

Nagli pad potražnje robota 2009. godine i ponovno oživljavanje 2010. godine

Svjetska ekonomska i financijska kriza su 2009 godine prouzrokovale nagli pad prodaje industrijskih robota. U usporedbi s 2008 godinom koja je sa stajališta prodaje bila jedna od najboljih, 2009. godine je prodaja smanjena za čak 47%. Prema podacima Statističkog ureda međunarodne organizacije za robotiku IFR 60000 prodanih robota označilo je najslabiju prodaju industrijskih robota nakon 1994. godine. Ovaj ured svake godine, u svom izvješću, objavljuje podatke o stanju robotike u svijetu.

nemetali

Novosti na Danima tehnike u Arburgu

Od 23. do 26. ožujka 2011. gotovo 5 000 posjetitelja iz cijelog svijeta doputovalo je u malo mjesto Lossburg na tradicionalne Dane tehnike tvrtke Arburg. Tvrtka svake godine priprema mnogo najrazličitijih primjera industrije injekcijskog prešanja, s kojima nastoji upoznati svoje klijente, odnosno potencijalne kupce. U novim prostorijama bilo je postavljeno čak 40 strojeva s različitim primjenama od klasičnoga injekcijskog prešanja plastomera, duromera do višekomponentnih xK postupaka, injekcijskog prešanja kapljevitog silikona, IML, MIM itd. Matjaž Rot

Foto: Arburg GmbH

suvremene tehnologije

Planiranje životnog vijeka

Detaljne analize životnog vijeka proizvoda omogućuju njihovo projektiranje tako da budu što manje štetni za okoliš pri proizvodnji i korištenju te na kraju također pri recikliranju. Također je moguće moderniziranjem produljiti ili skratiti životni vijek strojevima i tvornicama, kao i smanjiti štetu za okoliš. Profinjene analize vode do učinkovitijih novih tehnologija. Vremena su se promijenila i danas je više nego ikada prije postalo važno gledati daleko naprijed u financijama i poslovanju, ali također i u pogledu učinaka koje naše akcije, ili odsustvo akcija, imaju na okoliš i klimu. Zaštita klime i ekonomski rast međusobno se ne isključuju. Esad Jakupović

Čuo sam kritike na račun Končara, zagrebačke elektroindustrije. Umjesto da rade i usavršavaju ono u čemu su svjetska klasa, kao što su transformatori i generatori, končarevci se guraju u ono što ne znaju: proizvodnju softvera, za što su mi mnogi rekli da rade katastrofalno, i vjetroelektrane, o čijoj lošoj kvaliteti svjedoče i tri kraka rotora vjetrenjače koja već barem dvije godine leže na dvorištu tvornice jer, kako se priča, nisu dobro napravljeni pa je Končar morao kupiti nove lopatice od tvornice na sjeveru Europe koja u proizvodnji vjetrenjača ima više od 20 godina iskustva.

Sredinom svibnja u emisiji “Nedjeljom u dva” gostovao je Končar, ali Danko, biznismen rođen u Hrvatskoj te nastanjen u Londonu, kojega nazivaju i kraljem kroma jer se obogatio na rudnicima tog metala. Najavio je da će, ako njegove planove o restrukturiranju odobri Europska komisija, kupiti brodogradilišta 3. maj, Kraljevicu i Brodotrogir te još jedno brodogradilište u Kini pa ih sve spojiti. Tako bi se kod nas razvijali novi tipovi brodova i proizvodili njihovi prototipovi, a onda štancale njihove serije u Kini. Konačno netko tko zna kako bi trebalo raditi. Čak dobro zvuče i najavljene promjene među zaposlenima jer mu smeta da jedno brodogradilište ima samo sedam zavarivača i 300 administrativaca.

Dolje Končar! Živio Končar!

Vrijedi spomenuti i novi prijedlog Kaznenog zakona što ga je Vlada poslala na raspravu u Sabor, a koji predviđa zatvor za poslodavca koji ne isplati plaću radniku. Lijepo je misliti na radnike, ali dok Vlada ne naredi svim tvrtkama u kojima je vlasnik da plate sve svoje dugove i da plaćaju u zakonskom roku, taj je prijedlog samo predizborna propaganda. I sindikati se bune jer ispada da poslodavac može plaćama plaćati neke druge troškove, a da ne bude kriv prema tom Zakonu, koji će ionako stupiti na snagu tek kad Hrvatska uđe u EU.

Dobra vijest je da je premijerka izjavila: “Moramo naučiti dugoročno planirati, ali to je stvar našega mentaliteta. Trebamo razmišljati ne samo za sutra nego raditi velike važne strateške projekte za pet, 10, 20 ili 50 godina.” Barem je netko, makar neizravno, priznao da država nema strategije i da se stoga ne zna kamo ide gospodarstvo. Ili kamo bi trebalo ići.

Glavni i odgovorni urednik

Darko Švetak

Urednik za nemetale

Doc. dr. sc. Damir Godec

Urednik za tehnologije

Doc. dr. sc. Branimir Barišić

Urednik za metale

Tomislav Staroveški

Stručno vijeće časopisa

Izv. prof. dr. sc. Zlatan Car, Prof. dr. sc. Goran

Cukor, Prof. dr. sc. Igor Duplančić, Vladimir Ferdelji, Ruđer Friganović, Mr. sc. Željko Goja, Prof. dr. sc. Bojan Jerbić, Doc. dr. sc. Lado

Kranjčević, Prof. dr. sc. Dubravko Majetić, Vladimir Orešković, Ljiljana Pedišić, Mr. sc. Gordana Pehnec Pavlović, Mr. sc. Saša

Sladić, Doc. dr. sc. Antun Stoić, Prof. dr. sc. Faruk

Unkić, Doc. dr. sc. Saša Vlahinić, Damir Vranić, Izv. prof. dr. sc. Roberto Žigulić

Novinarski prilozi

Matilda Bačelić, Liderpress

Igor Škevin

Prijevod

Matea Hotujac (SLO)

Mr.sc. Marina Manucci (ENG)

Mr.sc. Snježana Kereković (NJE)

Lektura

Ela Orešković-Požek (HR)

Idejno rješenje

Saša Brunčič, Barbara Kodrun

Računalni prijelom časopisa

Darko Švetak s. p., Jan Lovše

Oblikovanje naslovnice i oglasa Boštjan Čadej

Nakladnik

PROFIDTP d.o.o.

Gospočak 58, 10000 Zagreb, Hrvatska

Adresa uredništva:

PROFIDTP d.o.o.

Časopis IRT3000

Gospočak 58, 10000 Zagreb, Hrvatska

Tel: +385 (0)51 651 489; +385 (0)98 409 690

E-pošta: info@irt3000.hr

Tisak: DENONA d.o.o., Zagreb

Cijena: 38 kn/5 €

IRT3000 - inovacijerazvojtehnologije

ISSN: 1846-5951

Copyright© IRT3000

Autorska prava za časopis IRT3000 vlasništvo su nakladnika, tvrtke PROFIDTP d.o.o. Dopušta se prijenos i umnožavanje sadržaja časopisa samo u informativne svrhe i isključivo uz izdavanje pisanog dopuštenja nakladnika.

Darko Švetak urednik

Tvrtka Termist d.o.o.

iz Zagreba

Inovator zlatnog sjaja

Marko Kravar, poduzetnik i inovator iz Zagreba te vlasnik i direktor tvrtke Termist, osvojio je vrijedna priznanja za svoje inovacije na tehnološkom sajmu u Maleziji

Igor Škevin

Na najvećoj malezijskoj izložbi inovacija najuspješniji hrvatski izlagač bio je Marko Kravar, koji je za nosač bokobrana CROFENDER nagrađen Velikom nagradom i zlatnom medaljom, a za univerzalnu brodsku štipaljku PEG srebrnom medaljom –glasio je izvještaj domaće novinske agencije Hine, objavljen nakon povratka predstavnika hrvatskih inovatora sa sajma Malaysia Technology EXPO (MTE 2011) održanoga od 17. do 19. veljače u Kuala Lumpuru.

Devet hrvatskih izložaka dobilo je 14 odličja na 10. međunarodnoj izložbi inovacija i novih proizvoda ‒ MTE 2011, objavila je Hina. Ovogodišnji MTE okupio je u vrućoj Maleziji 500 inovacija iz Malezije i deset država svijeta, a ukupno je dodijeljeno oko 400 nagrada. Na 10.000 četvornih metara malezijski i strani izlagači predstavili su 500 inovacija, znanstvenih otkrića i novih proizvoda. Slogan izložbe bio je “Usmjeravanje inovacije prema komercijalizaciji” pa su organizatori osigurali više od 20.000 poslovnih posjetitelja.

Detalje o konstrukciji i razvoju Crofendera i Pega mogli ste pročitati u prošlom broju ovog časopisa.

Ovaj put zanimalo nas je odakle sama ideja, kako su nastali ti izumi te je li posrijedi božansko nadahnuće, zen-trenutak ili nešto jednako mistično... Hobi mi je more i gotovo sve pod morem i nad morem, a za te izume dolazio bih na ideju svaki put kad bih poslao svoju gospođu da spusti bokobrane dok uplovljavamo brodom u luku jer sam htio da ih ona sama može spustiti i odmah podesiti na pravu visinu, a da se pritom ne muči s čvorovima – iskren je mladi zagrebački izumitelj Marko Kravar. Uopće ne želi mistificirati svoje izume jer primjerom Crofendera daje na znanje da izumi nastaju iz potrebe:

Devedeset posto nautičara nisu morski vukovi, novi su na brodu i ne znaju nikakav čvor, a s mojim držačem bokobrana možeš poslati dijete od pet godina da digne bokobrane – kaže Kravar, koji je i prije MTE-a

intervju: Marko Kravar

Osvojene nagrade na izložbama inovacija tijekom 2010/2011. godine

INPEX 2010: Pittsburg (SAD), 14. do 17. lipanj 2010.

Pomoćna oprema za nautičare - srebrna medalja

- posebno priznanje Španjolskog izaslanstva

BIS 2010: London (Engleska), 13. do 16. listopad 2010.

nagrađivan za Crofender i Peg, pomoćnu opremu za nautičare, kako često nazivaju ta dva proizvoda. Tako je za ta dva izuma dobio srebrnu medalju te posebno priznanje španjolskog izaslanstva na 25. izložbi inovacija i novih proizvoda INPEX 2010. koja je održana u američkom gradu Pittsburghu od 16. do 18. lipnja 2010. Na toj je izložbi sudjelovalo 13 hrvatskih inovacija, koje su osvojile 21 odličje u konkurenciji od 1.800 izložaka iz SAD-a i 15 država iz cijeloga svijeta. U listopadu prošle godine na jubilarnom, desetom Britanskom sajmu inovacija Kravar je osvojio platinastu, dvostruku zlatnu nagradu i dvije zlatne medalje za nosač bokobrana Crofender i brodsku štipaljku Peg.

Zanimalo nas je kakve opipljive koristi, uz prestižne medalje na sajmovima inovacija i izuma, može imati od svojih radova jedan izumitelj i poduzetnik koji je svoje izume sposoban i proizvesti.

Kakve su perspektive za prodaju hrvatskog proizvoda, koji je iznimno atraktivan, u nas i u svijetu?

Ima mnogo zainteresiranih iz Engleske, SAD-a, Švedske, a sada iz Malezije, Kanade za plasman tih stvari. Za sada nismo još ništa uspjeli konkretizirati iako smo sada, na sajmu nautike u Zagrebu, vodili ozbiljne razgovore s četiri zainteresirane tvrtke –govori Kravar, ali dodaje: “Vidim da ćemo prije prodati vani nego u Hrvatskoj jer kod nas, na žalost, nitko ne cijeni hrvatski proizvod. Došli smo na ideju da ambalaža bude na engleskom, da vidimo hoćemo li na taj način napraviti neki pomak jer su u inozemstvu to ljudi prepoznali kao odlične proizvode s velikom perspektivom, a kod nas ljudi na to gledaju jako loše – nezadovoljan je Kravar premda ne odustaje od ideje da sam proizvodi svoje izume”.

Želim i dalje to proizvoditi pa da se to plasira po svijetu kao hrvatski proizvod, a prodaju licence i patenta ostavio bih kao zadnju mogućnost jer je, ako prodam licencu ili patent za nečiju proizvodnju u svijetu, nemoguće da itko to proizvodi u Hrvatskoj. No ne budemo li imali izbora, onda ćemo to učiniti – objašnjava Kravar krajnju mo-

Crofender - zlatna medalja - posebno priznanje platinasta statua

Peg - zlatna medalja - posebno priznanje statua dvostruko zlato

MTE 2011: Kuala Lumpur (Malezija), 17. do 19. veljača 2011.

Marko Kravar - najuspješniji

hr vatski izlagač

Crofender - zlatna medalja - posebno priznanje

Velika nagrada sajma

Peg -srebrna medalja

ARHIMED 2011: Moskva (Rusija), 05. do 08. travanj 2011.

Crofender -brončana medalja

Peg -brončana medalja

EUROINVENT 2011: Iasi (Rumunjska), 12. do 14. svibanj 2011.

-najbolji Hrvatski izlagač

Crofender -zlatna medalja

Peg -brončana medalja

gućnost jer ne odustaje od uvjerenja da su Crofender i Peg vrlo profitabilni proizvodi koji imaju neslućene potencijale.

Moje su procjene da na svakom brodu ima minimalno osam nosača bokobrana i minimalno 24 kvačice pa pomnožite s brojem brodova... Zato nam je i cilj krenuti s Amerikom, gdje je najveći broj brodova za rekreaciju na svijetu – govori Kravar te dodaje kako je doznao da se kvačici može pronaći i sasvim druga primjena od one na jahtama: “U Maleziji sam kontaktirao s čak dvije tvrtke koje su zainteresirane za korištenje kvačica pri bojenju svile, koju inače nakon samog bojenja suše na cijevima, a za to im trebaju kvačice”.

Kada je vidio Peg, direktor jedne od tih tvrtki rekao mi je da godinama traži kvačicu koja može uhvatiti na cijevi – kaže Kravar dodajući da je osmislio još nekoliko inačica kvačice.

Za brodske kvačice koristimo materijal postojan na ultraljubičasto zračenje i oprugu od inox-čelika, no postoji i druga inačica, s pocinčanom oprugom, za uporabu u kućanstvu. Naime, u Švedskoj pregovaramo s dvije tvrtke, od kojih jedna želi visoku kvalitetu, a druga nisku cijenu kako bi bila konkurentna kineskim proizvodima, pa smo osim opruge od pocinčanog materijala napravili i dvije različite ambalaže – objašnjava Kravar te otkriva da sam dizajnira i ambalažu.

Gospodin Kravar za sebe ne kaže da je perfekcionist, ali iz njegove priče o razvoju proizvoda proizlazi da za svoje izume ima vrlo visoke kriterije.

Osam puta mijenjali smo već gotov alat za Crofender kako bismo postigli da stoper konopca stvarno zaustavi konopac kad se povuče prema dolje. Lukove za prste mijenjali smo milijun puta jer na moru prsti nateknu, a pazili smo i da ne bude veliko te da sve bude zaobljeno ako se netko slučajno udari. Kvačice smo mijenjali sedam puta. Ne možeš izaći na tržište s proizvodom koji nije dorađen – ističe Kravar nastavljajući objašnjavati zahtjeve koje je sam postavio pred svoju konstrukciju. Tako je na stoper konopca Crofendera dodao dvije rupe ako se postavi u horizontalni položaj na vertikalnoj cijevi pa da bokobran ne ostvari prevelik moment. Uz to Crofender može služiti i kao nosač tendi, a da bude u morskom stilu, oblikom pomalo podsjeća na ribu.

Kravar kaže da je uspio u Kinu izvesti plastični proizvod, ali i u Italiju, tradicionalno najjačeg proizvođača plastike u Europi. Kakvu plastiku prodaje Talijanima?

‒ Ima nas samo četiri na svijetu koji proizvodimo vrhove strelica za pikado – kaže Kravar te dodaje da je ono što se prodaje u Hrvatskoj zapravo njegov proizvod, ali uvezen iz Slovenije, što je 100 posto skuplje. Naime, ima tvrtku partnera u Engleskoj koja njegove vrhove za strelice prodaje Talijanima, jer ih oni inače ne bi kupili, pa je slučajno naletio u Italiji na svoj proizvod i Talijanima nudio uzorke, ali kad su vidjeli na posjetnici da je iz Hrvatske, odmah su ga odbili.

Nadamo se da smo ušli na tržište Sjedinjenih Država, ušli smo već u Rusiju, a jedina nam je konkurencija u ovom dijelu Europe jedna španjolska tvrtka, ali smo povoljniji od njih ‒ otkriva vlasnik Termista.

Što se tiče inovacija, u inozemstvu je poštovanje prema inovatorima i izumiteljima na vrlo visokoj razini. Posebice prema inovacijama i izumima iz Hrvatske jer imaju funkciju i perspektivu te ih je 60 ‒ 70 posto moguće komercijalizirati i traži se samo potencijalni kupac. Stoga primjećujem na inozemnim sajmovima da se Hrvatska do-

sta cijeni, ali unatoč tomu, kad treba plasirati proizvod, jako je teško jer nas često miješaju s Rusijom. Uz to, kod nas svima nama, malim tvrtkama i poduzetnicima, uvijek nedostaje novca za dobru prodaju na webu te dobru web-stranicu i dobar marketing –kaže Kravar dodajući da i prst sudbine ima utjecaja na izvještaje u domaćim medijima o nagradama hrvatskih inovatora.

Svaki put kad se vratimo s neke izložbe, u svijetu ima nekih vijesti koje nas po važnosti preteknu. Sada, kad smo se vratili iz Malezije, upravo je počela pobuna u Libiji, a kad smo došli iz Londona, udarne su vijesti bile o gay prideu

Kravar tvrdi da mu ne treba podrška institucija, barem ne ovakva kakva je sada. U jednoj instituciji, zaduženoj upravo za pomoć izumiteljima i inovatorima, rekli su mu da je preskočio nekoliko koraka kad se pojavio s gotovim proizvodom jer je trebao doći samo s idejnom skicom pa bi mu oni pomogli kako da dođe do prototipa.

Daju vam kredit za stroj, ali ne i kredit s povoljnijim uvjetima da se zatvori postojeći kredit. Neće vam dati ni kredit za realizaciju marketinga, što je iznimno važno kad ste iz zemlje nepoznate u svjetskim razmjerima – pomalo je ogorčen Kravar, koji je svoju tvrtku Termist d.o.o. osnovao još 1992. godine i nedavno, kad je stvorio uvjete, preselio pogon u novu halu u Samoboru, dovoljno veliku za tvrtku koju je polagano povećavao tijekom 19 godina.

Bavimo se preradom plastičnih materijala injekcijskim prešanjem i ekstrudiranjem. Ekstrudiranje je u Hrvatskoj rijetko jer su

strojevi skupi i zahtijeva mnogo prostora –objašnjava Kravar.

Na pitanje jesu li preseljenjem u novi pogon riješeni svi problemi pri ekstrudiranju, direktor Termista odgovara. Kod ekstrudera je problem što stalno moraš nešto iskušavati jer profili mogu biti dugi i po šest metara i sapnica alata daje vrlo precizne mjere ekstrudiranom profilu, ali je problem u kalibriranju unutarnjih mjera ekstrudata – govori Kravar objašnjavajući da se fino podešavanje tih unutarnjih dimenzija obavlja regulacijom brzine istiskivanja izratka.

Osim injekcijskim prešanjem i ekstrudiranjem već spomenutih proizvoda Termist se bavi i izradom alata za te dvije tehnike te brzom izradom alata za injekcijsko prešanje i tlačno lijevanje, kao i izradom potrepština za medicinu injekcijskim prešanjem, sve u svemu vrlo zahtjevnim poslom.

Španjolci grade vjetropark pokraj Splita

U rujnu u Jelinku pokraj Splita počinje gradnja vjetroparka. Španjolska investicija vrijedna je 45 milijuna eura, a davat će 150 megavata energije. Hrvatska trenutačno koristi samo dva posto obnovljivih izvora energije. Prema onome što je Hrvatska obećala Europskoj uniji do početka ove godine smo trebali proizvoditi 12 posto energije iz obnovljivih izvora, no to još nije ni blizu ispunjeno.

intervju: Marko Kravar

Prof.dr.sc. Branimir BARIŠIĆ – In memoriam

Branimir Barišić rođen je 19. svibnja 1969. godine u Banjoj Luci, gdje je završio osnovnu školu i gimnaziju, matematičko-informatički smjer. Godine 1993. upisao je studij strojarstva na Tehničkom fakultetu Sveučilišta u Rijeci, a diplomirao je 3. srpnja 1997. godine na smjeru Proizvodno strojarstvo. Na Tehničkom je fakultetu 2002. godine stekao zvanje magistra znanosti radom pod nazivom “Analiza procesa izvlačenja i istiskivanja primjenom stohastičkog i numeričkog modeliranja”, dok je doktorsku disertaciju pod nazivom “Analiza pojave Lüdersovih traka u procesu izrada proizvoda iz tankostjenog lima” obranio 2006. godine. Na Tehničkom se fakultetu zaposlio 1. rujna 1997. godine kao asistent na Zavodu za industrijsko inženjerstvo i menadžment, gdje je nakon obrane doktorskog rada bio

izabran u znanstveno-nastavno zvanje docenta 2006. godine, a zatim i u zvanje izvanrednog profesora 2009. godine. Održavao je nastavu iz područja tehnologije oblikovanja metala i tehnike mjerenja. Bio je voditelj Katedre za mjernu tehniku i sustave kvalitete te Laboratorija za tehnička mjerenja pri Zavodu za industrijsko inženjerstvo i menadžment. Od listopada prošle godine obnašao je dužnost prodekana za poslovne odnose. Tijekom karijere specijalizirao se u Italiji, Švicarskoj, Poljskoj, Sloveniji, Slovačkoj, Mađarskoj, Bugarskoj, Rumunjskoj, Češkoj i Velikoj Britaniji. Branimir Barišić bio je glavni urednik znanstvenog časopisa Engineering Review, koji izdaje Tehnički fakultet u Rijeci, a bio je i član uredništava međunarodnih znanstvenih časopisa CA Systems in Production Planning, Journal for Technology of Plasticity i IRT 3000. Također, bio je jedan od suosnivača te urednik konferencije IN-TECH (International Conference on Innovative Technologies). Kao član znanstvenih ili organizacijskih odbora sudjelovao je na više od 30 međunarodnih znanstvenih skupova. Područja njegova znanstvenog istraživanja i djelovanja bila su: tehnologija oblikovanja metala, modeliranje, simulacija i optimiranje procesa oblikovanja te mjerna tehnika. Iz tih je područja kao autor ili suautor objavio dvije knjige na engleskom jeziku te više od 150 znanstvenih radova, od čega 18 radova u časopisima indeksiranim u bibliografskim bazama CC, SCI i/ili SCI-Exp, što ga je svrstavalo u red najplodonosnijih mlađih znanstvenika iz područja tehničkih znanosti u Hrvatskoj. Izumitelj je patentirane tehnologije namijenjene oblikovanju metalnih proizvoda.

Kao istraživač sudjelovao je na tri nacionalna znanstvenoistraživačka projekta financirana od Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa Republike Hrvatske. Surađivao je na dva stručna projekta, na jednome koji je financirao PC Buzet d.o.o. i na projektu koji je financirala Luka Rijeka d.d. Kao hrvatski suradnik sudjelovao je na TEMPUS-ovu projektu pod nazivom “Education quality improvement by E-learning technology” (UM_JEP-19105-2004). Bio je i voditelj jednoga od CEEPUS-ovih programa razmjene za srednjoeuropske sveučilišne studije pod nazivom “Concurrent Product and Technology Development – teaching, research and implementation of joint programs oriented in production and industrial engineering” (HR-0108). Bio je posebno ponosan na to što je 18. ožujka ove godine na ministarskoj konferenciji u Varšavi taj program osvojio treće mjesto u ukupnom vrednovanju CEEP europskih programa, što je do danas najbolji rezultat jednog CEEPUS-ova programa kojim koordinira neki od hrvatskih voditelja.

Branimir je bio izuzetan suradnik, velik radoholičar i vječan optimist. Nije bio od onih koji se problemima izmiču, već se s njima hvatao u koštac, i nije imao mira dok te probleme ne bi riješio. Bio je čovjek goleme radne energije koju nije bilo moguće ne primijetiti. Katkad ga nije bilo lako niti pratiti, što znaju svi koji su s njim blisko surađivali. Svi oni koji su ga bolje poznavali, znali su da je Branimir bio čovjek velika srca i veoma nježne duše, pogotovo kad je govorio o svojoj obitelji.

Zbogom, Branimire! Počivaj u miru!

Prijedlog strategije razvoja poduzetništva Grada Zagreba do 2020. godine

U ponedjeljak, 4. srpnja 2011. u 11.00 sati, u Starogradskoj vijećnici, Zagreb, Ulica sv. Ćirila i Metoda 5/I, održano je predstavljanje prijedloga Strategije razvoja poduzetništva Grada Zagreba do 2020. godine koju je prisutnima predstavio Marijan Ožanić, direktor Razvojne agencije Zagreb.

Dr.sc. Damir Godec

Od siječnja 2011., kada je javnosti predstavljena Strategija razvoja Grada Zagreba 20.20, pokrenuta je lavina izrade i predstavljanja brojnih strategija koje se bave pojedinim segmentima života i funkcioniranja, te razvoja Grada Zagreba u sljedećem razdoblju. Budući razvoj gospodarstva jedan je od prioritetnih zadataka u Gradu Zagrebu, a pri tome poduzetništvo ima ključnu ulogu. Stoga je najavljena tema izazvala znatno zanimanje javnosti, što je potvrđeno sa gotovo stotinjak sudionika predstavljanju Strategije razvoja poduzetništva Grada Zagreba 2020. Važnost teme prepoznali su među ostalima akademik Leo Budin, izaslanica Gradonačelnika, velik broj sveučilišnih profesora i znanstvenika, predsjednici i članovi Hrvatske gospodarske komore i Hrvatske obrtničke komore, zastupnici u Gradskoj skupštini, članovi Gradskog poglavarstva, direktor BICRO-a, te najvažniji stručnjaci iz gospodarstva, poduzetnici i obrtnici.

Prije samog predstavljanja Strategije, sudionike su pozdravili Željko Brebrić, predsjednik Odbora za gospodarski razvoj Gradske skupštine i Marijan Ožanić, direktor Razvojne agencije Zagreb. Skupu se obratila i potpredsjednica Gradske skupštine mr.sc. Tatjana Holjevac koja je još jednom istaknula važnost snažnog gospodarstva i poduzetništva koje jedino može biti jamstvom razvoja grada Zagreba. Predsjednik Skupštine trgovačkog društva Razvojne agencije Zagreb, Davor Bernardić naglasio je kako bilo koja strategija razvoja Grada Zagreba treba sadržavati realno ostvarive projekte. Činjenica je kako se Grad Zagreb u proteklom razdoblju razvijao stihijski, stoga je izrada jedne kvalitetne strategije budućeg razvoja Grada Zagreba više nego nužna. Uvodni dio završila je Jadranka Veselić Bruvo, pročelnica Gradskog ureda za strategijsko planiranje i razvoj Grada Zagreba, koja je predstavila osnovne elemente Zagreb plana, strategija razvoja Grada Zagreba.

U središnjem dijelu događaja, Marijan Ožanić predstavio prijedlog Strategije razvoja

poduzetništva Grada Zagreba do 2020. Neka osnovna pitanja koja se želi riješiti strategijom su kako doći poduzetništva koje raste, razvija se, zapošljava i izvozi; što je to poduzetništvo temeljeno na znanju i zašto je ono Gradu Zagrebu potrebno; kako se gospodarstvo Grada Zagreba, koje je unazad 20-tak godina u većini uvozno orijentirano može transformirati u gospodarstvo koje izvozi; u čemu je razlog loše povezanosti znanosti i poduzetništva, odnosno nedovoljnog korištenja znanstvenih potencijala Grada Zagreba u svrhu razvoja poduzetništva; kako Zagreb ponovno pretvoriti u motor razvoja hrvatskog društva i gospodarstva općenito.

Pri tome je ukazao na probleme zagrebačkog gospodarstva, a neki od njih su trgovinski deficit od gotovo 9 milijardi dolara, uvoz tri puta premašuje izvoz, sve je manje inovacija, a sve više nezaposlenih. Činjenica je da je svaki četvrti visokoobrazovani građanin Grada Zagreba nezaposlen. Viziju budućeg razvoja Grada Zagreba predstavio je kroz dva scenarija. Jedan vrlo podsjeća na sadašnje stanje, a to je da se Grad Zagreb razvija kao administrativno, bankarsko i trgovačko središte iz kojeg je industrija “deložirana”, a sredstva se ulažu u gradnju trgovačkih centara. Drugi scenarij, kojeg strategija podržava, oslanja se na razvoju gospodarstva i poduzetništva, odnosno reindustrijalizacije u Gradu Zagrebu, temeljene na gospodarstvu znanja. No ostvarenje tog scenarija zahtijeva sinergiju poticajnih aktivnosti i mjera na državnom, financijskom i gradskom planu. Ožanić je bio vrlo oštar u kritici znanstvene zajednice, koja prema njegovom mišljenju, ukoliko neće biti u funkciji poduzetništva, nema opravdanja za svoje postojanje. Autor teksta se ne slaže u potpunosti s takvom tvrdnjom, a posebice stoga što je suradnja “dvosmjerna cesta”, a vrlo često se upravo poduzetnici ne odazivaju (iz opravdanih ili neopravdanih razloga) pozivima na suradnju s fakultetima u bilo kojem obliku. Na to je u kasnijem izlaganju ukazao i dr.sc. Zlatan Frohlich, predsjednik HGK - Komore Zagreb, primijetivši kako

Komora često organizira razne programe edukacije, no odaziv zna biti vrlo loš. A bez edukacije i ulaganja u znanje, nema niti gospodarstva temeljenog na znanju.

Ožanić je u prijedlogu Strategije dao smjernice kako povisiti učinkovitost poticanja razvoja poduzetništva. Činjenica je kako se određena sredstva izdvajaju za razvoj poduzetništva, no do sada nisu postignuti željeni efekti. Stoga upućuje na kvalitetniji selektivni pristup dodjeli poticaja onim granama i poduzetnicima koji imaju potencijala za rast i iskorak. Broj novozaposlenih i ostvareni izvoz bili bi osnovni kriteriji uspješnosti provođenja mjera Strategije. Bitno mjesto u predstavljenoj strategiji dano je Tehnološkim parkovima i Poduzetničkim zonama s prijedlozima budućih lokacija, te učinkovitom inovacijskom sustavu.

Nakon predstavljanja Strategije razvoja poduzetništva Grada Zagreba 2020, te kratkog predstavljanja tvrtke IN2, kao primjera uspješne tvrtke ne samo u okvirima Grada Zagreba, održana je rasprava u kojoj je sudjelovao veći broj govornika. Među ostalima raspravljali su akademik Leo Budin, dr.sc. Zlatan Frohlich, Predrag Vranić, stručnjak za korporativno upravljanje, mr.sc. Žarko Baučić, poduzetnik i savjetnik za menadžment, dr.sc. Jadranka Švarc, iz Hrvatskog inovacijskog sustava, Vitomir Tafra, predsjednik upravnog odbora Sustava ustanova E4E - obrazovanje za poduzetništvo, Zrinka Gregov, profesorica na VERN-u, te Irena Matković i dr.sc. Nada Antić, iz Strategijskog ureda Grada Zagreba.

Strategija razvoja poduzetništva Grada Zagreba 2020, vrlo slikovito opisuje ne baš svijetlu gospodarsku situaciju Grada Zagreba, te daje smjernice za budući razvoj. Međutim, kako je već i bilo spomenuto, tu je potrebna prije svega snažna podrška na Gradskoj razini, što podrazumijeva i političku volju za potrebnim aktivnostima. A trenutačna situacija u Gradu Zagrebu, odnosno otežano funkcioniranje vlasti, ne idu tomu u prilog.

Konferencija Uloga industrije polimera u poticanju ekonomskoga rasta*

U Zagrebu, u prostorijama Sektora za industriju Hrvatske gospodarske komore, održana je 6. međunarodna konferencija u zajedničkoj organizaciji Udruženja za plastiku i gumu Hrvatske gospodarske komore, Europskoga udruženja proizvođača polimernih materijala PlasticsEurope, Gospodarske zbornice Slovenije te slovenskoga plastičarskoga grozda Plastehnika. Svrha je skupa bila razmotriti mogućnosti proizvodnje plastike i plastičnih proizvoda u poticanju ekonomskoga rasta.

Priredila: Gordana Barić

Konferenciju je uime domaćina, Hrvatske gospodarske komore, otvorio Zlatan Fröhlich, predsjednik HGK – Komore Zagreb, naglasivši pozitivna kretanja u svjetskom i europskom polimerstvu uz želju da se strana pozitivna iskustva i trendovi što prije prenesu i u Hrvatsku. U svom obraćanju podsjetio je i na nedavno održanu proslavu 40. obljetnice DPG-a i 30 godina časopisa Polimeri.

Uime Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetništva Republike Hrvatske, koje je uz Ministarstvo gospodarstva Republike Slovenije bilo pokrovitelj ove konferencije, obratio se mr. sc. Siniša Šket, ravnatelj Uprave za industriju. On je još jedanput predstavio mjere za pokretanje gospodarskih aktivnosti i borbu protiv recesije, iz kojih valja istaknuti za hrvatsko polimerstvo važnu činjenicu. Prvi put se ova industrija (uz tekstilnu, obućarsku te malu brodogradnju) našla na popisu za dobivanje financijskih potpora za razvoj i restrukturiranje, za koje je u 2010. namijenjeno 65 milijuna kuna.

Uime slovenskoga Ministarstva visokoga obrazovanja, znanosti i tehnologije skupu se obratio dr. sc. Andrej Cvelbar, voditelj Uprave za tehnologiju. Upozorio je kako su zbog krize znatno smanjena izdvajanja za razvoj, istraživanje i inovacije. U Sloveniji se, međutim, ipak nastoji zadržati pozitivno stajalište o potrebi inoviranja u proizvodnji te na tome radi više umreženih ministarstava. Naglasio je kako se o prednostima malih i srednjih poduzeća u javnosti mnogo i govori i piše, prije svega o njihovoj lakoći prilagodbe na promjene, dok o prednostima koje imaju malene zemlje kao što su to i Slovenija i Hrvatska nema dostupnih analiza. Biti malom zemljom može biti vrlo dobro i trebalo bi biti komparativna prednost.

Priređeno u suradnji s časopisom POLIMERI.

Slijedila su tematska predavanja koja su održali predavači iz Europskoga udruženja proizvođača plastičnih materijala PlasticsEurope.

O plastici kao sredstvu smanjenja ugljikova traga govorio je Michel Loubry. Naglasio je kako je plastika materijal koji bez sumnje pridonosi održivom razvoju i poboljšanju kvalitete življenja, jednostavno i učinkovito se prerađuje u proizvode sigurne za uporabu. Plastika ima ne samo znatne ekonomske prednosti u odnosu na druge materijale već ih nadvladava i s ekološkoga stajališta jer pridonosi smanjenju potrošnje energije, a time i smanjenju emisije stakleničkih plinova.

To je potvrđeno u nezavisnom istraživanju čiji je cilj bila procjena utjecaja na okoliš pojedinih proizvoda načinjenih od plastike i alternativnih materijala s obzirom na potrošnju energije i emisije stakleničkih plinova tijekom cijeloga životnog ciklusa (pri proizvodnji, uporabi i gospodarenju otpadom), a čiji su rezultati objavljeni u studiji nazvanoj prema ustanovi koja ju je načinila ‒ Denkstatt studiji. Istraživanje je 2009. naručilo Europsko udruženje proizvođača polimernih materijala PlasticsEurope. Kako se o rezultatima predstavljenima u studiji može detaljnije pročitati u rubrici Zaštita okoliša i zdravlja u ovome broju Polimera, ovdje su naglašeni samo neki.

Samo toplinska izolacija građevinskih objekata u Europi napravljena u 2004. godini pridonijela je uštedi od 9 500 milijuna GJ energije i smanjenju emisije stakleničkih plinova za 290 milijuna tona CO2-ekvivalenata. Istodobno je za proizvodnju izolacije potrošeno manje od 1 % ušteđene energije, a proizvodi se još ne zbrinjavaju. Udio plastike od 12 do 15 % u automobilima znači godišnju uštedu od 12 Mt goriva i 30 Mt CO2 samo u Europi. Kompoziti s

ugljikovim vlaknima (do 22 %) u Airbusu 380  znače uštedu od 15 % goriva, a Boeing 787 Dreamliner s 50-postotnim udjelom plastičnih kompozita 20 % je lakši i troši 20 % manje goriva. Oko 1 ‒ 3 % mase zapakiranoga proizvoda je ambalaža, a kada se pridoda transportna ambalaža, taj udio raste na prosječno 3,56 %. Kada bi se plastika zamijenila alternativnim materijalima u području pakiranja, transportni bi se troškovi povisili za 50 %.

O ulozi plastike u povišenju učinkovitosti resursa s naglaskom na upravljanju otpadom govorio je Ingo Sartorius. Još se gotovo 99 % plastike pridobiva iz fosilnih (neobnovljivih) izvora (nafta i plin) te se za njih troši oko 4 % ukupno proizvedene nafte. Poboljšanja pojedinih postupaka proizvodnje polimernih materijala rezultirala su znatnim uštedama u korištenim resursima, pa je tako npr. 1964. trebalo 1 185 kg propilena za pridobivanje 1 t polipropilena, a 1999. došlo se do blizu 1 005 kg propilena za tonu polipropilena, što je povećalo učinkovitost postupka s 84 na 99,7 %. Uzimajući u obzir cijeli životni ciklus pri proizvodnji polimernoga materijala i proizvoda, troše se resursi i energija, pri uporabi nekih polimernih proizvoda energija se štedi, dok se za rad drugih troši, a pri oporabi se obnavlja ili materijal (manja potrošnja resursa) ili energija (smanjenje potrošnje energije iz drugih izvora). Npr. energijska bilanca perilica rublja upućuje na to da se oko 90 % energije u njihovu životnom ciklusu potroši za vrijeme njihove uporabe, 9,8 % za njihovu izradu i samo 0,2 % pri gospodarenju tim otpadom.

Europa proizvede oko 30 milijuna tona plastičnoga otpada, od čega je čak 25 milijuna tona iz kućanstava, a od toga je oko 63 % plastični ambalažni otpad. Od ukupnoga plastičnog otpada, u Europi se oporabljuje oko 53,6 %. Udjeli oporabljene plastike

događaji i dostignuća

razlikuju se od zemlje do zemlje, a najviši su u Švicarskoj, Belgiji, Austriji, Švedskoj, Danskoj i Njemačkoj gdje se oporabljuje 90 % i više plastičnoga otpada, dok su na dnu ljestvice Slovenija, Latvija, Rumunjska, Litva, Bugarska, Grčka, Cipar i Malta s manje od 25 %. Oporaba uključuje materijalnu i kemijsku, pri čemu se štede sirovine, ili energijsku (gorivo u cementarama, pri proizvodnji pulpe, u energanama i sl.), pri čemu se iskorištava energija sadržana u plastičnome otpadu.

Pri materijalnoj oporabi treba voditi računa da se zadovolje tržišni zahtjevi, a proizvodi načinjeni od regenerata obično su za drukčije namjene nego originalni, iako su već razvijeni i postupci kao npr. kod PET-a iz boce u bocu. Za materijalnu oporabu pogodan je prije svega industrijski otpad i plastika sakupljena po vrstama ili naknadno razvrstana. Regenerat miješane plastike obično se prerađuje u proizvode manje vrijednosti (npr. opločnici). Miješana je plastika pogodnija za kemijsku oporabu, koja pak zahtijeva velika početna ulaganja. Kada je riječ o energanama na otpad, i dalje kod stanovnika prevladava negativna percepcija, iako sva istraživanja upućuju na to kako se radi o sigurnim postrojenjima bez štetnih emisija.

Bilo kakva oporaba plastičnoga otpada bolja je od njegova odlaganja, koje se u nekim zemljama ograničava, pa i zabranjuje, a

odabir načina oporabe plastičnoga otpada ovisi o kvaliteti samoga otpada i njegovoj količini, troškovima, raspoloživim kapacitetima, utjecaju na okoliš, potražnji za energijom, regeneratom ili sirovinama, postojećoj infrastrukturi i lokalnom zakonodavstvu. Trendovi u gospodarenju otpadom su: minimiranje odlaganja otpada koji je potencijalni visokokalorični energent, poimanje otpada kao sirovine (za pridobivanje materijala ili energije), što će uskoro postati osnovni kriterij gospodarenja otpadom. Tu su još kombiniranje različitih načina opora-

be kako bi se postigla tzv. ekološko-ekonomska učinkovitost sustava gospodarenja otpadom te uzimanje u obzir čitavoga životnog ciklusa proizvoda. Ne smije se zaboraviti ni na važnost edukacije te dobre komunikacije zainteresiranih i suprotstavljenih strana.

U gospodarenju plastičnim otpadom u Njemačkoj smatra se prekretnicom 2005. godina, kada se zakonom ograničilo odlaganje otpada. To je dovelo do porasta oporabljenoga plastičnog otpada na čak 4,8 milijuna tona ili 97 %. Blizu 80 % plastičnoga

Sudionici konferencije Uloga industrije polimera u poticanju ekonomskoga rasta (Foto: HGK)

otpada iz industrije te 29 – 38 % (ovisno o vrstama) iz kućanstava materijalno se oporabljuje, dok se ostatak energijski oporabi.

O inovacijama kao pokretačkoj snazi plastičarske industrije govorio je Rudiger Baunemann naglasivši kako se plastika pokazala dobrim rješenjem u mnogim područjima primjene: od energetike i elektronike, graditeljstva, pakiranja, transporta, sporta i slobodnoga vremena pa sve do medicine. Poboljšanja su uvijek moguća i treba ih očekivati na područjima materijala, preradbenih postupaka, proizvoda, ali i pri razvoju novih područja primjene.

Prvo područje u kojem se očekuju inovacije su polimeri iz obnovljivih izvora te proizvodi od takvih materijala. Radit će se na poboljšanju svojstava pojedinih materijala i dodataka te njihovoj prilagodbi pojedinim područjima primjene. Očekuje se izniman razvoj u nano-području – i u materijalima i dodatcima (npr. dodatci benzinu), i u proizvodima. Funkcionalna plastika, prisjetljiva plastika... samo su neki od izazova pred istraživačima i industrijom.

Giuseppe Riva, direktor PlasticsEurope za mediteransku regiju govorio je o ulozi plastičarske industrije u ekonomskom oporavku i prioritetima koje je definirala europska plastičarska industrija. Svi podatci o padu proizvodnje i preradbe plastičnih

Đuri Đakoviću gradnja Janafovih spremnika

Đuro Đaković Holding i Janaf potpisat će sutra ugovor o izgradnji triju spremnika za naftu u terminalu

Omišalj, a vrijednost tog posla iznosi 218,7 milijuna kuna. Rok izvođenja rodova je 20 mjeseci od uvođenja u posao. Potpisivanjem ugovora počinje nova faza u sklopu najvećeg Janafovog investicijskog projekta dogradnje rekonstrukcije spremničkog prostora terminala Omišalj. Đuro Đaković Holding je voditelj konzorcija s kojim će Janaf potpisati ugovor, a u konzorciju su Đuro Đaković Proizvodnja opreme, Đuro Đaković Inženjering, Đuro Đaković Elektromont i Gamont. Đuro Đaković Holding ujedno će s HŽ Holdingom sklopiti protokol o pokretanju aktivnosti osnivanja trgovačkog društva za najam teretnih vagona. Đaković i HŽ obavit će i primopredaju 30 vagona za prijevoz rasutog tereta i sedam vagona za prijevoz kamena. Primoredaja je dio realizacije ugovora o izradi i isporuci 100 vagona potpisanog između HŽ Carga i Đ. Đaković Holdinga.

materijala upućuju na to kako europska plastičarska industrija nije izbjegla utjecaju ekonomske krize. Europska se plastičarska industrija susreće s nekoliko bolnih činjenica, a to su kraj rasta potrošnje bazirane na zaduživanju, pretjerani kapaciteti, povećanje poreza kako bi se smanjili proračunski deficiti te znatno smanjenje izvoza zbog toga što Azija, Afrika te Bliski istok postaju sve snažniji čimbenici u globalnoj plastičarskoj proizvodnji. Tu su i negativna stajališta o plastici koja iznose političari, pa i neki znanstvenici. Predviđa se da će svjetska proizvodnja plastike s 230 milijuna tona u 2009. narasti na 300 milijuna tona u 2015., s time što će se udio azijskih zemalja s današnjih 43 % povećati na 50 %, dok će Europa pasti na samo 20 %.

Kako se pripremiti na nadolazeću situaciju? Pojedinačno same tvrtke trebaju se fokusirati na temeljnu djelatnost, na istraživanje i razvoj kojima će preusmjeriti proizvodni asortiman na polimerne materijale i proizvode specijalnih namjena i s višom dodanom vrijednosti, te posebnu pozornost usmjeriti na novčane tokove i smanjenje zaduživanja. Interesna udruženja, u ovom slučaju PlasticsEurope, trebaju jačati svoju povezanost sa sredstvima javnog priopćavanja, državnim tijelima i znanstvenim ustanovama te nastojati poboljšati sliku o plastici radom s mladima, nastavnicima i javnosti.

Hrvatska jedina zemlja ‘nove Europe’ bez rasta BDP-a

Ovogodišnji će BDP, suprotno prvotnim očekivanjima, porasti tek oko 1 posto, najavljuju analitičari PBZ-a. Nakon što je Državni zavod za statistiku uz blagu korekciju zapravo potvrdio prvu procjenu pada BDP-a u prvom kvartalu od 0,8 posto, analitičari najvećih hrvatskih banaka, ali i MMF-a, ukupnu su godišnju procjenu smanjili na 1,0-1,2. Usporedi li se kretanje gospodarskog oporavka u Hrvatskoj s drugim sličnim zemljama primjetno je da Hrvatska iz gospodarske krize izlazi sporije i trenutno je jedina od zemalja “nove Europe” koja ne bilježi pozitivan gospodarski rast. Očekivani oporavak na krilima inozemne potražnje u prvom je ovogodišnjem kvartalu u potpunosti izostao te je neto inozemna potražnja po prvi puta od trećeg tromjesečja 2008. zabilježila negativan doprinos ukupnom rastu BDP-a. Naime, izvoz dobara i usluga u 1.tromjesečju 2011. smanjen je 11,1 posto (21,4 posto u odnosu na 1.tr. 2008.), dok je uvoz smanjen za 5,3 posto (odnosno 28,6 posto).

događaji i dostignuća

Članice PlasticsEurope usuglasile su se o prioritetima. Uz razvoj najavljenoga trgovanja emisijama CO2 nužno je naglašavanje doprinosa plastike njihovu smanjenju. U pojedinim zemljama treba razvijati sustave za upravljanje otpadom, ali nastaviti i na povišenju učinkovitosti postojećih te se boriti protiv otpada u okolišu i morima. Upozoravati na diskriminiranje plastike putem tzv. ekoetiketa, upozoravati na održivost plastične ambalaže te doprinos plastike zaštiti zdravlja i povišenju sigurnosti. Potrebno je poraditi na preinaci europske direktive o opasnim tvarima (Restricition of Hazardous Substances, RoHS), širiti spoznaje o stvarnim vrijednostima plastike, upozoravati na problematiku tržišne zaštite te pitanja normizacije. Za neke od navedenih prioriteta već su definirane konkretne akcije i podijeljeni zadatci među članicama te se provode ili su završeni neki projekti, među kojima i već spomenuta Denkstatt studija te npr. Future Energia, debate Parlamenta mladih, trgovanje PET-om, staklenim vlaknima i sl.

Ovo je bio već šesti skup u zajedničkoj organizaciji PlasticsEurope te hrvatskih i slovenskih partnera. Struktura ipak ne prevelikog broja sudionika, posebno iz Slovenije, pokazuje da su većinu nazočnih činili predstavnici institucija. Šteta što industrija nije pokazala veći interes. Takva savjetovanja na kojima se nazočnima prenose iskustva iz razvijenijih sredina veoma su korisna. Posebno ako se razmatraju opisane teme. Treba naglasiti, međutim, da PlasticsEurope u prvom redu zastupa interese proizvođača plastike. A u Hrvatskoj postoji danas samo po jedan proizvođač plastomera i duromera. Potrebno nam je više prenošenja iskustava s područja proizvodnje plastičnih i gumenih dijelova. Udruženje za plastiku i gumu Hrvatske gospodarske komore član je i odgovarajućega europskoga udruženja prerađivača plastike (European Plastics Converters, EuPC). No o djelatnosti tog udruženja hrvatska stručna javnost vrlo malo zna.

Primjerice, umjesto nekih ponavljanja o mjerama koje su poduzete na razini države i koje će se poduzeti, trebalo je objaviti podatke o dostignućima te industrije tijekom 2009. i usporediti ih s prijašnjim razdobljima. Pa bi se čulo npr. da je trgovinski deficit na području plastičnih i gumenih proizvoda u posljednje tri godine premašio dvije milijarde USD, a količina proizvedenih plastičnih proizvoda smanjena je u odnosu na 2008. za oko 8 %.

Isto tako, zanimljivo bi bilo doznati što sama plastičarska i gumarska industrija misli o mjerama, i onima na razini Europe i domaćima. Te što sama čini, a što očekuje od države kako bi se preokrenuli negativni trendovi.

11. međunarodno savjetovanje ljevača

Industrija ljevanja – Značaj i budući izazovi

U Opatiji je od 28. do 29. travnja 2011. godine održano 11. međunarodno savjetovanje ljevača. Konferencija se održavala u konferencijskoj dvorani Mimoza koja pripada kompleksu Grand Hotela 4 opatijska cvijeta. Organizatori ovog prestižnog savjetovanja ljevača bili su: Metalurški fakultet Sisak, Rio Tinto Iron & Titanium GmbH (Eschborn, Njemačka), Metalska industrija Varaždin d.d., Elkem AS (Oslo, Norveška) i Pro Ferrum GmbH (Rijeka). Također, organizacija je izvedena uz potporu Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa Republike Hrvatske, Akademije tehničkih znanosti Republike Hrvatske, Hrvatske gospodarske komore, Grada Siska, Sisačko-moslovačke županije, Mittel Europäische Giesserei Initiative i Sveučilišta u Zagrebu. Na Savjetovanju ljevača je sudjelovalo oko 250 sudionika iz 14 zemalja. Predstavljena su 47 znanstveno-stručna referata od kojih 24 oralno, a 23 u poster sekciji.

Na 11. međunarodnom savjetovanju ljevača predstavljena su najnovija postignuća u tehnologiji ljevarstva i proizvodnji odljevaka te je organiziran okrugli stol s temom: Sudjelovanje Hrvatskih ljevaonica u proizvodnji vjetroelektrana

U sklopu Savjetovanja ljevača predstavljen je novi studij Metalurškog fakulteta Sisak: sveučilišni stručni izvanredni studij ‘’Ljevarstvo’’. Koji se temelji na dugogodišnjem iskustvu Metalurškog fakulteta te je osnovan za potrebe rada 60 (26 industrijskih i 34 obrtničke) ljevaonica koje djeluju na području Hrvatske i proizvode razne

konstrukcijske odljevke, zatim odljevke za automobilsku industriju, strojogradnju i brodogradnju itd.

Cilj ovog Savjetovanja bio je predstaviti najnovija postignuća u proizvodnji odljevaka i organizirati međunarodni forum za razmjenu znanja i iskustava vezanih za tehnologiju lijevanja. Tematski su pokriveni znanstveni, tehnološki i iskustveni aspekti u istraživanju, razvoju i realizaciji tehnologije lijevanja. Posebna pozornost bila je usmjerena prema konkurentnosti ljevaonica, zaštiti okoliša, te svojstvima i primjeni odljevaka.

Konferenciju je pozdravnim govorom otvorio predsjednik Organizacijskog odbora prof. dr. Faruk Unkić. Izvrsno odabrana uvodna pozvana predavanja započela su referatom o prvoj pojavi odljevaka koji su nastajali kao rezultat pokušaja da se postigne sirovina za postojanu boju, predavanje je održao prof. dr. Aleksandar Durman. Profesori sa Metalurškog fakulteta Sisak održali su niz predavanja neki naslovi jesu: ‘’Primjene suvremenih koncepata i materijala u proizvodnji odljevaka’’, ‘’Ultrazvučna kontrola izmjenjivača topline’’, ‘’Karakterizacija aditiva u ljevačkoj industriji’’. Mnogobrojni radovi Metalurškog fakulteta Sisak predstavljaju zajedničku suradnju sa drugim institutima te se time može zaključiti da taj fakultet pozitivno potiče suradnju i protok informacija između znanstvenika na višoj međunarodnoj razini što se može očitati iz prisutnosti mnogobrojnih zemalja na konferenciji. Tako su prezentirana vrlo kvalitetna istraživanja kao ispitivanje vatrootpornosti austenitnog nehrđajućeg čelika Nitronic 60 u suradnji sa Sveučilištem u Zenici, utjecaj mikrostrukture na difuziju vodika i impedacija IF – čelika u suradnji sa fakultetom u Košicama, te je zapaženo bilo i predavanje o proizvodnji i karakterizaciji izotermički poboljšanog nodularnog ljeva sa Sveučilišta u Ljubljani i Sveučilištem u Zenici.

Fakultet strojarstva Maribor, Slovenia sudjelovao je sa zapaženim radovima koji su prikazali novosti u mjerenju temperature

Marko Kršulja

odljevka, osim toga proveli su zanimljivo istraživanje zajedno sa Zlatarnom Celje gdje je promatrana uloga zlata kao dragocjenog materijala u prošlosti i danas. Sveučilište Isfahan University of Technology, Iran, prezentiralo je nekoliko radova u kojima su provedena istraživanja na legurama S206, magnezij AZ91 te utjecaj gustoće pjenastog modela i svojstava pijeska na punjenje kalupa u postupku lijevanja u pune kalupe. Fakultet za strojno inženjerstvo, Brno, sudjelovalo je na konferenciji svojim radom ‘’Tlačno lijevanje i lokalno pritiskanje na strukturna i mehanička svojstva bloka motora od AlSi9Cu3’’. Tvrtka AFFIVAL

S.A.S., Solesmes, France prikazala je pregled napretka postupka proizvodnje nodularnog lijeva putem punjene žice. Tvrtke RIO TINTO Iron & Titanium i tvrtka SORELMETAL Technical Service, Breitenau, Germany zajednički su održali predavanje o općenitim pravilima za proizvodnju nodularnog lijeva namijenjenog za niske temperature (EN-GJS 350.22 LT ili ER-GJS 400.18 LT). Osobitu pažnju prikazao je iznimno kvalitetan rad ‘’Numerička simulacija skrućivanja i razvoja mikrostrukture polukontinuirano lijevanog bloka aluminijske slitine EN AW-5083’’ u sklopu kojega je prikazan rad simulacijskog programa „ProCast“, rad su

zajednički objavili znanstvenici tvrtke TC Livarstvo, Sveučilišta u Ljubljani i Metalurškog fakulteta Sisak.

Tijekom pauza, sudionici Savjetovanja imali su priliku upoznati niz izlagača iz tehnološkog područja ljevarstva i metalurgije, te se informirati o njihovim najnovijim proizvodima. Također, organizatori Savjetovanja su vrlo smisleno uklopili i komercijalne prezentacije koje su se sinergijski nastavljale na predavanja.

Drugi dan je organiziran okrugli stol gdje se je diskutiralo o tematici sudjelovanja hrvatskih ljevaonica u proizvodnji vjetroelektrana. Cilj je aktivno sudjelovanje i ostvarivanje projekata izgradnje vjetroelektrana koji se provode na području Hrvatske te analiza materijala upotrebljavanih u tim procesima.

Drugi dan Savjetovanja, nakon svih održanih referata i tematske sjednice, priređena je svečana večera Wild West Party, tako da su sudionici mogli bolje osjetiti i kulinarske čari Primorja u kojem su boravili tih dana. Zahvaljujući izvrsnoj organizaciji i kvaliteti Savjetovanja iskazan je veliki interes za ponovnim okupljanjem na 12. savjetovanju ljevača u Opatiji u travnju 2011. godine.

Mr.sc. Marko Kršulja, Tehnički fakultet Rijeka.

Četrdeseta obljetnica usmjerenja Prerada polimera na Fakultetu strojarstva i brodogradnje, Sveučilišta u Zagrebu

Pretvaranje pretežno organskih polimera, plastike, kaučukovih smjesa, ali i drva u uporabljive proizvode u nastavnim planovima Fakulteta strojarstva i brodogradnje Sveučilišta u Zagrebu ima posebno mjesto ne samo u Hrvatskoj već i znatno šire. Jedan od razloga je što se o proizvodnji duromernih tvorevina predavalo već 1936. Iz tog doba potječe i početak nastave s područja drva i njegove obradbe. Usmjerenje posvećeno upoznavanju studenata jednog fakulteta s područjem preradbe plastike i gume prije četrdeset godina bilo je rijetkost i u svjetskim razmjerima. Ove godine navršava se 40 godina otkada su studij strojarstva na Fakultetu strojarstva i brodogradnje upisali studenti koji su prvi upisali tadašnje usmjerenje Prerada nemetala (drva, plastike i kaučuka) u 7. semestru, prvoga na prostoru bivše države, a prema raspoloživim podatcima, trećega u Europi.

Povijesni razvoj

Prof. dr. sc. Josip Hribar pripadao je skupini sveučilišnih nastavnika koji su zarana shvatili da strojarstvo nije samo konstruiranje metalima i izradba tvorevina od tih materijala. Metali su bili, jesu i bit će vrlo važni konstrukcijski materijali, no plastika, guma, drvo i keramika podjednako su važni. Uviđajući važnost poznavanja plastike, gume i drva, J. Hribar uvodi u nastavne programe Mehaničke tehnologije već 1936. predavanja o duromerima i njihovoj preradbi.

Nakon Drugoga svjetskoga rata u bivšoj su se državi, pa tako i u današnjoj Hrvatskoj, tražili brojni stručnjaci. Drvo je u to vrijeme jedan od najvažnijih materijala jer je dijelu industrije omogućavalo uspješan izvoz. Stoga se u nastavnom planu 1948. nalazi predmet Nemetali, kojim su obuhvaćeni drvo, plastika i guma. U to je vrijeme proizvodnja plastike te proizvodnja plastičnih i gumenih tvorevina bila nerazvijena pa zbog malog interesa predmet privremeno nestaje iz nastavnog plana.

Dolaskom prof. Zore Smolčić-Žerdik na Fakultet 1959. ponovno počinje nastava iz kolegija Nemetali, ovaj put isključivo posvećena plastici i gumi, njihovim svojstvima, njihovoj proizvodnji te djelomično proizvodnji dijelova od tih materijala. Najprije je to izborni kolegij u Tehnološkom usmjerenju, ali u nastavnom planu donesenom 1971. po-

staje obvezatnim predmetom za sve studente strojarstva i brodogradnje.

Donošenjem nastavnog plana s početkom primjene od školske godine 1971./72. uvodi se usmjerenje Prerada nemetala. Prva generacija studenata upisala je to usmjerenje u školskoj godini 1974./75. Za pokretanje usmjerenja posebno su zaslužni prof. J. Hribar i prof. Z. Smolčić-Žerdik. Pod nazivom Prerada nemetala bili su obuhvaćeni plastika, guma i drvo te postupci njihove preradbe i obradbe. Već tijekom 1976. diplomiralo je troje studenata.

U školskoj godini 1979./80. prvi su put upisani studenti prema novom nastavnom planu koji od stručnih predmeta predviđa poučavanje o proizvodnji plastičnih i gumenih tvorevina. Tih godina poučavanje s područja drva prelazi na Šumarski fakultet Na postdiplomskoj razini smjer Primjena plastičnih masa u strojarstvu i brodogradnji osnovan je još 1966., dok je smjer Tehnologija prerade polimera osnovan 1980., a prva generacija upisala je studij u školskoj godini 1980./81.

Usmjerenje

Prerada polimera

Prvo, čisto usmjerenje posvećeno isključivo plastičnim i gumenim materijalima i tvorevinama, pod nazivom Prerada polimera, uvedeno je 1979. Tadašnji nastavni plan Fakulteta strojarstva i brodogradnje bio je re-

zultat niza kompromisnih rješenja, od kojih samo na neke mogu utjecati njegovi nastavnici. Područje strojarstva vrlo je široko, pa je i vrlo teško sastaviti nastavni plan koji bi u cijelosti zadovoljio svakoga. No određenim prilagodbama unutar usmjerenja moguće je postići ono što se želi. Za usmjerenje Prerada polimera osnovna je teza bila da obrazuje prerađivače i obrađivače materijala s posebnim naglaskom na plastici i gumi

Nastava

Treba se osvrnuti na početno razdoblje nastave, osobito s područja proizvodnje polimernih tvorevina. Za razliku od područja polimera kao materijala, iza kojega je bila već dugogodišnja nastava i laboratorij te nastavno osoblje, na području pravljenja plastičnih i gumenih tvorevina počelo se doslovno od nule. Do 1979. za to područje bio je zadužen samo jedan stalni nastavnik, tada docent Igor Čatić. Tek 1979. dolazi na Katedru za preradu nemetala prvi stalni asistent dipl. ing. Mladen Šercer. Te se godine osniva Laboratorij za preradu polimera uz snažnu podršku Zaklade Alexander von Humboldt koja je donirala mjernu opremu.

Osnovna karakteristika tog razdoblja na području proizvodnje plastičnih i gumenih tvorevina, koje je relativno dugo trajalo, nepostojanje je opremljenog laboratorija, koji se bolje oprema tek početkom 21. stoljeća.

Igor Čatić, Ana Pilipović, Maja Rujnić-Sokele

događaji i dostignuća

Ipak, činjenica da nije postojao opremljeni laboratorij rezultirala je vrlo velikim brojem eksperimentalnih završnih radova devetog semestra i diplomskih radova u tadašnjim poduzećima. Na taj način bilo je moguće zadavati teme interesantne za industriju i Fakultet. Mnogi koji su diplomirali na ovom usmjerenju, zahvaljujući temi i kvaliteti diplomskog rada odmah su se u tim radnim organizacijama i zaposlili. Tada su diplomirani inženjeri strojarstva bili izrazito deficitarni stručnjaci, a oni koji poznaju preradbu plastike i kaučuka prava rijetkost. Ta se povezanost znanstveno-nastavne ustanove i novonastalih tvrtki postupno gubila nakon 1990. Posebno treba zahvaliti tvrtki Elektro-kontakt, čiji djelatnici kontinuirano dugi niz godina drže vježbe u industriji za studente koji slušaju predmete iz prerade polimera, te Tvornici olavaka Zagreb (danas TOZ Penkala) u kojoj je načinjen veliki broj diplomskih radova

Laboratoriji

Već od 1960. postoji Laboratorij za ispitivanje polimera, koji je tada bio opremljen uređajima za ispitivanje mehaničkih, toplinskih i kemijskih svojstava i koji je već tih godina vrlo aktivno surađivao s gospodarstvom, a organizacijski i danas pripada Zavodu za materijale

Za potrebe prijašnjeg usmjerenja Prerada nemetala postojao je u Zavodu za tehnologiju Laboratorij za obradu drva. Prva laboratorijska oprema za područje preradbe polimera nabavljena je tek godine 1979. Znanstvenonastavno vijeće Fakulteta odobrilo je 1980. spajanje Laboratorija za obradu drva i dijela za preradbu polimera u jedinstveni Laboratorij za preradu polimera i drva.

Tih je godina dio laboratorija koji se odnosi na preradbu polimera raspolagao 4-kanalnim pisačem, tlakomjerom za mjerenje tlaka u kalupnoj šupljini, analognim oponašalom vlastite konstrukcije Grič, analognim računalom Thermolog i ručnom ubrizgavalicom vlastite proizvodnje. Dio te opreme

bio je tih godina jedinstven na području bivše države, a npr. 4-kanalni pisač često su rabile ostale jedinice Fakulteta (slika 1).

Obrazovanje s područja polimerâ i polimernih tvorevina na FSB-u u doba Bolonje

Studiji strojarstva, brodogradnje i zrakoplovstva usklađeni su 2003. sa zakonskim odredbama kojima se među ostalim određuje prilagođavanje studija Bolonjskom procesu i vrednovanje rada studenta putem ECTS-bodova. Prema tome, struktura studija zasnovana je na tri razine: preddiplomski studij u trajanju od 7 semestara, kojim se stječe akademski naziv baccalaureus struke (strojarstva, brodogradnje ili zrakoplovstva), diplomski studij u trajanju od 3 semestra, kojim se stječe akademski naziv magistar struke, te poslijediplomski studij u trajanju od 6 semestara, kojim se stječe akademski naziv doktora znanosti.

O plastici i gumi, postupcima njihove preradbe te o konstrukciji alata i kalupa za preradbu polimera poučava se na dva smjera studija strojarstva - Proizvodno inženjerstvo (usmjerenje Prerada i montaža) i Računalno inženjerstvo (usmjerenja Proizvodnja polimernih tvorevina i Računalno modeliranje alata i kalupa).

Katedra i Laboratorij za preradu polimera

Katedra za preradu polimera provodi znanstvena istraživanja usmjerena povišenju učinkovitosti proizvodnih postupaka. Pridonijela je pojačanoj povezanosti industrije i Fakulteta, što je jedan od trajnih društvenih zadataka. Valja posebno istaknuti razvoj kompozitnog poklopca građevinskog stroja (tehnologijski projekt Izrada kompozitnog poklopca građevinskog stroja), ambalažu za zbrinjavanje medicinskog otpada (tehnologijski projekt Prototipovi ambalaže za medicinski otpad), originalnu ambalažu za pakiranje margarina te patentiranu jednodijelnu kutiju za pohranjiva-

nje CD-a. Dan je doprinos i injekcijskom prešanju polipropilena punjenoga drvenim česticama (EUREKA projekt E! 2819 – FACTORY ECOPLAST), provođena su i istraživanja na području biorazgradljivog poliuretana (EUREKA projekt E! 3611 –EUROAGRI+BIOPUR). Posebno treba istaknuti rad Katedre na području ekologije, tj. gospodarenja otpadom, a treba napomenuti kako je Katedra otvorila i novo područje, mikrotehnike i nanotehnike te nanomaterijala.

Laboratorij za preradu polimera uključen je u rješavanje problema iz prakse kao što su izbor najpogodnijeg materijala, preporuke pri izboru opreme za preradbu polimera, uključivanje u razvoj proizvoda i kalupa te u suradnji s odgovarajućim specijaliziranim laboratorijima ispitivanje i identifikacija polimera. U laboratoriju se provode reološki, mehanički i toplinski proračuni, proračuni cijene otpreska, simulacija punjenja kalupne šupljine, izradba konstrukcijske dokumentacije itd. Razvoj proizvoda i kalupa, prototipne serije te brza proizvodnja prototipova i kalupa daljnji su poslovi laboratorija, kao i optimiranje parametara procesa, pomoć pri izradbi kompozitnih tvorevina i smješavanju kaučukovih smjesa. Isto tako laboratorij je uključen u certificiranje polimernih tvorevina.

Velika nada domaćeg gospodarstva

Vrijednost izvoza hrvatske ICT industrije u 2009. godini dosegao je 4,46 milijardi kuna. Od toga je 43 posto, gotovo dvije milijarde, ostvareno u informatičkoj industriji, a 57 posto u telekom sektoru (2,54 milijardi). Prema ocjeni analitičara IT sektor bi mogao povećati vrijednost svog izvoza na dva posto vrijednosti ukupnog hrvatskog izvoza. Da bi se to postiglo, predstavnici industrije predložili su pet mjera. Predloženo je doniranje softvera razvijenog za hrvatsku administraciju drugim državama, davanje državnih poticaja za zajednički nastup na natječajima u inozemstvu, poticanje korporacija da koriste hrvatska IT rješenja, zajednički nastup na međunarodnim natječajima i podrška gospodarske diplomacije. U Hrvatskoj je oko 500 informatičkih tvrtki koje izvoze: 17,4 posto su tzv. nezavisni proizvođači softvera, 47,4 posto IT uslužne tvrtke koje sudjeluju u proizvodnji softvera, ali po narudžbi. Opsegom izvoza izdvajaju se tri tvrtke: M San Grupa, tvrtke Altpro i IPR.

Slika 1. Laboratorij za preradu polimera 1979.

Zahvaljujući osnivanju Sveučilišnog centra za polimerstvo (SVECIPOL-a) i Ininoj doniranoj opremi studenti praktični dio vježbi mogu odrađivati i u sjevernoj zgradi FSB-a, u čijem je prizemlju oprema i smještena. Oprema obuhvaća dvovaljak, ekstruder, gnjetilicu, etažnu prešu, sušilicu, temperiralo, kalupe za injekcijsko prešanje i ubrizgavalicu. Većina opreme, međutim, u prilično je lošem stanju i potrebna su velika financijska sredstva za njezino osposobljavanje, koja u današnjoj situaciji nisu dostupna. U dogovoru s tvrtkom Engel Katedra je dobila na posudbu dvije ubrizgavalice Engel Victory 80 u ukupnom trajanju od pet godina, koje su studentima omogućile upoznavanje s postupkom injekcijskog prešanja (slika 2b). Godinama su se vježbe izvodile na ručnoj ubrizgavalici (proizvodnja alatnice Mesarić, slika 2a).

Djelatnici Katedre surađuju u uređivanju znanstvenih i stručnih časopisa s područja polimerstva, posebno časopisa Polimeri te

Zaključak

Četrdeseta obljetnica osnutka usmjerenja Prerada nemetala, sada Prerada polimera, prigoda je da se ukratko opiše nastavna, znanstvena, stručna i ostala djelatnost vezana uz to područje.

Katedra sudjeluje na mnogim projektima, primjerice Povišenje učinkovitosti razvoja i preradbe polimernih proizvoda – dio programa Brza proizvodnja – od ideje do stvarnosti i Primjena sustavnosne teorije u raščlambi opće tehnike (projekti MZOS-a) te na međunarodnim projektima E! 4960 – Next Generation

Molding (EUREKA), MarineClean (CIPEIP-Eco-Innovation-2010) i Knowledge Based Process Planning and Design for Additive Layer Manufacturing - KARMA (FP7). Katedra surađuje sa Strojarskim fakultetom u Slavonskom Brodu te s mnogim inozemnim fakultetima poput Montanuniversität (Leoben), Tomas Bata University (Zlin), Faculty of Mechanical Engineering (Kecskemet) i Fakulteta za strojništvo (Maribor).

Tijekom proteklog razdoblja na Katedri su radili mnogi nastavnici, docenti, asistenti, predavači itd. Na slici 3 prikazan je sastav Katedre za preradu polimera 2002. Početkom 2011. zaposleno je šestero zaposlenika, s voditeljem Katedre prof. dr. sc. Mladenom Šercerom (slika 4).

aktivno sudjeluju na mnogobrojnim savjetovanjima u zemlji i inozemstvu, a trajan društveni zadatak je suradnja s nizom tvrtki, koja se između ostalog ostvaruje i posjetima studenata u sklopu terenske nastave (slika 5).

Osnivanje usmjerenja pionirsko je dostignuće na ovim prostorima. Započelo se doslovno od nule. U prvom razdoblju stvorena je potpuna infrastruktura potrebna za uspješan rad. Napisani su potrebni udžbenici i skripta, sređena je osnovna terminologija. Godine 1979. otvoren je Laboratorij za preradu polimera. Uz veliko sudjelovanje studenata istraživački su pokrivena najvažnija područja proizvodnje plastičnih i gumenih tvorevina. Ostvarena je i suradnja s drugim sličnim ustanovama u svijetu, posebice s Institut für Kunststoff verarbeitung iz Aachena. Studenti su trajno upoznavani sa zanimljivim temama vezanima za njihovo područje djelovanja, ali i izvan klasičnih kolegija, gostovanjem brojnih istaknutih znanstvenika i stručnjaka iz prakse.

U drugom razdoblju, vezano uz Bolonjski proces bitno je povećan broj kolegija

Slika 2. Laboratorij za preradu polimera: a) Ručna ubrizgavalica, b) Ubrizgavalica tvrtke Engel

a) b)

Slika 3. Katedra za preradu polimera u svom najbrojnijem sastavu, 2002. (slijeva nadesno: Josip Krapac, Šuhreta Husić, Sunčica Tucman, Gordana Barić, Igor Čatić, Josip Dobranić, Maja Rujnić-Sokele, Miodrag Katalenić, Damir Godec, Mladen Šercer)

Slika 4. Katedra za preradu polimera 2011. (slijeva nadesno: Mladen Šercer, Maja Rujnić-Sokele, Miodrag Katalenić, Sunčica Tucman, Damir Godec, Ana Pilipović)

koje studenti slušaju obvezno ili izborno. Cjelokupna europska gibanja omogućila su proširenje suradnje s inozemnim ustanovama putem zajedničkih projekata. Došlo je do vrlo zapaženog proširenja Laboratorija za preradu polimera i posljedično do povišenog stupnja suradnje s gospodarstvom. Otvorena su i

nova istraživačka područja poput brze proizvodnje tvorevina. Doprinos Katedre za preradu polimera radu i razvoju današnjeg Društva za plastiku i gumu i časopisa Polimeri je nemjerljiv. Osnivanjem usmjerenja Prerada polimera prije četrdeset godina pokrenut je pionirski i snažan razvoj nastavne, znanstvene,

stručne i društvene aktivnosti na području proizvodnje plastičnih i gumenih tvorevina.

Igor Čatić, Ana Pilipović, Maja Rujnić-Sokele, Sveučilište u Zagrebu, Fakultet strojarstva i brodogradnje, Zagreb

Slika 5. Terenska nastava 2010.

Stručno usavršavanje studenata

Posjet sajmu LASER World Photonics i tehničkog muzeja Deutsches Museum von Meisterwerken der Naturwissenschaft und Technik

Studentski zbor Tehničkog fakulteta u Rijeci (SZTFuR) odlučio je organizirati projekt stručnog usavršavanja posjetom jednom od najvećih svjetskih sajmova na području lasera i optike. U posjetu je sudjelovalo 50 studenata sa svih studija koji se izvode na Tehničkom fakultetu u Rijeci a to su brodogradnja, elektrotehnika, računarstvo i strojarstvo. Sponzori ovoga posjeta bili su Studentski zbor sveučilišta u Rijeci (SZSuR), Primorsko goranska županija, grad Rijeka, Studentski Centar te Tehnički fakultet.

Sajam je održan od 23 – 26.5.2011 u Münchenu te je na sajmu prisustvovalo oko 1000 izlagača iz više od 30 zemalja, detaljnije informacije o sajmu dostupne su na http://world-of-photonics.net/en/laser/ start. Na sajmu je dan pregled najnovijih trendova i aplikacija iz područja energetike, okoliša, zdravstva, sigurnosti i optimizacije proizvodnje koje se temelje na tehnologiji fotona. Fokus sajma bili su laseri i laserski sustavi za proizvodnju, te kao takav privlači posjetitelje iz različitih industrijskih sektora kao što je automobilska proizvodnja, strojarstvo, mikrotehnologije, izrada alata, zrakoplovna industrija, foto-naponska in-

dustrija pa sve do industrije elektronike i šire. Demonstracije laserskih tehnologija uživo uvjerljivo prikazuje njihove mogućnosti te su studenti imali priliku vidjeti i isprobati neke od najnovijih uređaja. U sklopu sajma održan je kongres za optičke tehnologije i komponente, sisteme i

aplikacije gdje su studenti imali priliku upoznati najnovije trendove u nekoliko tehnologija. Kongres World of Photonics (ICM) je vodeći internacionalni kongres za optičke tehnologije u Europi te se nalazi među prva tri u svijetu. Kako se održava u sklopu sajma pruža savršen sinergijski spoj između znanstvenog i industrijskog sektora. Kongresna predavanja održavana su u specijalnim halama ali i u samome prostoru sajma gdje su omogućile predah

posjetiteljima. Teme prezentirane na konferenciji prikazivale su najnovija otkrića u istraživanju i razvoju optike, biofotona i medicinskih aplikacija, mjerne tehnologije, industrijskog procesiranja slika te upotrebi lasera u proizvodnji. Sljedeća konferencija Laser world of photonics održat će se u Kini od 20-22.05.2011 pod naslovom ‘’Solutions in light – Svjetlosna rješenja’’. U sklopu sajma studenti su posjetili i centar za karijere gdje su se informirali o mogućnostima zaposlenja u industriji optike i lasera.

Uz posjet sajmu organiziran je i posjet jednoj od sastavnica Njemačkog muzeja za remek dijela u znanosti i tehnici koja se nalazi u Münchenu (Deutsches Museum von Meisterwerken der Naturwissenschaft und Technik, www.deutschesmuseum.de ). Studenti su posjetili muzej koji prikazuje razvoj prijevoznih vozila od samih početaka do danas (kočije, vlakovi, motori, automobili itd.).

Studenti su imali priliku vidjeti prve modele automobila pa tako i povijesni model T proizvođača Ford. Jako interesantno je bilo vidjeti različita tehnološka rješenja za slične probleme te evoluciju njihovih usavršavanja.

Cilj je SZTFuR osigurati da se dostojanstveno postiže akademski uspjeh te popularizirati studente kao vrijednu zajednicu i značajan dio Hrvatskog društva. Osim organizacije posjeta sajmovima, tvornicama te raznim institutima studentski zbor pokreće i podržava razne znanstvene projekte (http://www.riteh.uniri.hr/sztfr/projekti_info.html). Trenutno su najveći projekti Formula student (http://ritehracing.uniri. hr/car) te izrada plovila i sudjelovanje na međunarodnoj regati vodocikla.

Mr.sc. Marko Kršulja, Tehnički fakultet Rijeka.

Do 2020. u Hrvatskoj 10.000 električnih automobila

Do 2020. godine u Hrvatskoj bi prema konzervativnim procjenama moglo biti 5.000 električnih automobila, a realno je očekivati da će njihov broj iznositi i 10.000, procjena je Gorana Granića, ravnatelja Energetskog instituta Hrvoje Požar. Ključne su pretpostavke za rast broja ovih automobila koji s jednim punjenjem svojih litij-ionskih baterije zasad mogu prevaliti 150 kilometara izgradnja potrebne infrastrukture za punjenje, što treba odraditi država i jedinice lokalne samouprave, kazao je Granić. Na svjetskom je tržištu cijena tih automobila još uvijek visoka, jer je određena malom potražnjom, no, njezin rast utjecat će na pad cijena u budućnosti.

Međunarodni ekonomski forum „Monetarna politik a u procesu ulaska Republike Hrvatske u Europsku uniju“

„Hrvatska je fiskalna politika bila neodgovorna i populistička, te je uz rigidnu monetarnu politiku stradao realni sektor. Takve su okolnosti potaknule skupinu gospodarstvenika, ponajprije izvoznika, da organiziraju ovu konferenciju i pokrenu raspravu o položaju monetarne politike u sklopu ukupne gospodarske politike. Industrijska proizvodnja Hrvatske manja nego što je bila prije 26 godina, a izvoz roba je tek 19 posto BDP-a. Hrvatska sporije izlazi iz krize, a dolaze i novi problemi, pitanje konkurentnosti, a i gubitak pogodnosti na tržištima regije“, rekao je Nadan Vidošević prilikom otvaranja međunarodnog ekonomskog foruma „Monetarna politika u procesu ulaska Republike Hrvatske u Europsku uniju“ koji se održao danas, 7. srpnja, u hotelu Westin u Zagrebu, u organizaciji Hrvatske gospodarske komore.

„Uvijek smo se pozivali na MMF kao na glas zdravog razuma. Ovo je prvi put da nam MMF kaže da ne radimo dobro. Iako nam se čini da smo daleko od Grčke ili Portugala, naši su trendovi zabrinjavajući“, istaknuo je Vidošević dodavši da želi da Hrvatska stvori model uspješnog i održivog razvoja.

Cilj je foruma bio pokrenuti raspravu o položaju monetarne politike u sklopu ukupne gospodarske politike, posebice u okolnostima aktualnog trenutka hrvatskoga gospodarstva te u sklopu procesa ulaska u Europsku uniju. Namjera je HGK, putem iskustava drugih europskih zemalja i razmjene stručnih mišljenja, pomoći Hrvatskoj i njezinim poduzetnicima da što spremnije uđu u EU i poslije u EMU.

Ministrica financija RH Martina Dalić je naglasila važnost rasprave o gospodarskoj, a to znači i monetarnoj politici, uloga koje je i smanjivanje oscilacija i amplituda poslovnog ciklusa. „Ne možemo se oslanjati samo na preporuke međunarodnih institucija, bilo bi to prihvaćanje suviše pojednostavljenih zaključaka. Hrvatska nije ni Kina ni SAD, tu ne vrijede mainstream ekonomske teorije, u tu zamku upadaju i institucije čije znanje ne dovodim u pitanje. Hrvatska ima malu, otvorenu i visokoeuriziranu ekonomiju“, naglasila je ministrica Dalić. „Mainstream ekonomska teorija može preporučiti da HNB poveća ponudu novca, a u primjeru Hrvatske udio kunske novčane mase u ukupnim likvidnim sredstvima iznosi tek 20 posto. HNB ima utjecaj tek na mali udio ukupnih likvidnih sredstava“, kazala je ministrica Martina Dalić.

Izaslanik predsjednika RH te pomoćnik savjetnika za pitanja političkog sustava Vladimir Lončarević je istaknuo važnost monetarne politike kao svojevrsne četvrte vlasti. Kad imamo svoju valutu, važno je kako postupamo s njom osobito radi jačanja hrvatskoga gospodarstva, njegove konkurentnosti u svijetu, ali i životnog standarda građana.

Guverner Središnje banke Mađarske Andras Simor je naglasio razmišljanja o monetarnoj politici iz mađarske perspektive. Kriza je pokazala da pripadnost euro zoni ne štiti od nestabilnosti. Stoga je važno otkriti koji monetarni režim najviše odgovara zemljama koje namjeravaju ući u euro zonu. Naveo je primjer zemalja kao što su Grčka, Španjolska i Portugal, koje su tradicionalno s višim stopama

inflacije nego što je to u središnjim zemljama EU-a te s realno i nominalno većim kamatnim stopama. Usvajanjem eura pojavili su se niža kamatna stopa te prilagođavanje kamata i inflatorne stope. Posljedica toga je širenje ulaganja i potrošnje. Struktura razvoja bila je temeljena na uslužnom sektoru i graditeljstvu, rekao je Simor te je naveo i iskustva zemalja središnje i istočne Europe, koje su imale dva izbora – ciljanu inflaciju ili mješoviti pristup, kao što su Češka, Mađarska, Poljska, Slovačka, odnosno upravljanje valutnim tečajem – Bugarska, Estonija, Litva itd. Kod politike ciljane inflacije proces je duži i bolniji, ali te se zemlje lakše prilagođavaju, rekao je Simor istaknuvši da je u Mađarskoj bio primijenjen mješoviti pristup. Stabilnost cijena je nužna, ali ona nije dostatan uvjet za makroekonomsku stabilnost, a važan čimbenik je i fiskalna politika, rekao je Simor.

Profesor na Ekonomskom fakultetu u Rijeci dr. sc. Dragoljub Stojanov smatra da je u Hrvatskoj ekonomska politika zarobljena liberalizmom i kvazi monetarizmom. Postoje iluzije o neoliberalnoj ekonomiji, o tome da nominalna konvergencija vodi onoj realnoj, kao i o tome da slobodna trgovina vodi realnoj konvergenciji, rekao je Stojanov dodavši da je iluzija i to da klasičan koncept vodi razvoju, a da je inflacija neprijatelj razvoja i rasta, zatim iluzija stabilnog tečaja itd. U Hrvatskoj se primijenio kvazi monetarizam te deindustrijali-

zacija, što je zemlju približilo grčkom sidromu ili Indiji iz 19. stoljeća. Poduzeti se može ili interna devalvacija, odnosno deflacija, ili devalvacija i aktivna ekonomska monetarna politika. Hrvatska s deflacijom postaje kolonija i periferija bez razvoja, smatra dr. Stojanov.

Ugledni slovenski odvjetnik, ekonomist i političar prof. dr. sc. Jože Mencinger je istaknuo da je Slovenija imala plivajući tečaj od samog početka radi smanjivanja rizika od deprecijacije valute. Sada su bez monetarne politike jer su članica EU i monetarne Unije. Slovenija je bila uspješna do 2004. godine s godišnjim rastom od četiri posto. Zatim se sve promijenilo, nasljeđe samoupravljanja je nestalo, radnike je zamijenila fleksibilna radna snaga te je stvoreno virtualno blagostanje. Novac se počeo pozajmljivati u inozemstvu te se neto dug s nula eura u tri godine povećao na 10 milijarda eura. Tvrtke su postale ovisne o kreditima, o velikom zaduživanju, vanjskom zaduživanju bankarskog sektora, a u državi se nisu mogle provesti reforme. Sada je Slovenija u fazi oporavka, stanje u industriji se popravlja, zaustavljeno je povećanje stope nezaposlenosti, a inflacija je niža nego u euro zoni.

Priznati poljski stručnjak prof. dr. sc. Dariusz Rosati je govorio o poljskoj monetarnoj politici, koja je također imala mješoviti pristup, što nije bilo previše uspješno. No, 1998. godine Poljska se okrenula prema ciljanoj inflaciji, što

je bila vrlo dobra odluka, sa 13,2 posto u 1998. godini inflacija je 2003. prije ulaska Poljske u EU bila tek dva posto. U razdoblju krize prestao je dotok kapitala, tečaj je bio slobodan, a u šest je mjeseci deprecijacija iznosila 40 posto, ali se valuta brzo oporavila. To je izvoznicima pomoglo da zadrže likvidnost, rekao je Rosati dodavši da je godišnja korist od ulaska u euro zonu 1,5 do dva posto BDP-a, a konkurentnost se ne može postići devalvacijom, već strukturnim reformama.

Profesor na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu dr. sc. Ivan Lovrinović je naglasio da zagovara alternativnu ekonomsku i monetarnu politiku Hrvatske. Potrebno je vratiti hrvatski monetarni suverenitet te sljedećih desetak godina maksimalno iskoristiti monetarni sustav. Hrvatska treba prihvatiti euro tek kada za to bude spremna, kazao je dr. Lovrinović naglasivši korake koje je potrebno poduzeti. Potrebno je izdati investicijske državne obveznice (pr. hidroelektrana Ombla), provesti proces resuverenizacije, pokrenuti kreditiranje banaka u kunama, umjesto deviznog tečaja treba ciljati inflaciju, formirati referentne kamatnjake (diskontni i repo), ukinuti valutnu klauzulu, koristiti selektivnu kreditnu politiku, u proces demokratskog odlučivanja uključiti HNB, a monetarna politika treba biti podređena, a ne nadređena ukupnoj gospodarskoj politici.

55. međunarodni sajam tehnike i tehničkih dostignuća

Javna agencija RS za poduzetništvo i vanjske investicije (JAPTI) te Obrtna zbornica Slovenije (OZS) organizirali su zajednički nastup za slovenske tvrtke na 55. međunarodnom sajmu tehnike i tehničkih dostignuća na beogradskom sajmu. Sajam se je održavao između 9. i 13. svibnja 2011.

Međunarodni sajam tehnike i tehničkih dostignuća bio je po prvi puta organiziran 1937. godine, a 20 godina nakon toga je dobio međunarodnu potvrdu s primanjem u Međunarodno udruženje sajmove UFI. Ove godine se na sajmu predstavilo oko 700 izlagača iz 28 različitih zemalja, koji su zastupali suvremena tehnološka i tehnička dostignuća na različitim područjima, kao što su automatika, robotika, bežična komunikacija, elektroenergetika, elektronika, rasvjeta, strojarstvo i klima uređaji. Posjetitelji su mogli vidjeti 170 tehnoloških novosti.

Najuspješnijim izlagačima, koji su pokazali izvrsna tehnička i tehnološka dostignuća, organizator sajma je podijelio nagrade i priznanja »Korak u budućnost«. U stručnom povjerenstvu, koje je ocjenjivalo tehnološka dostignuća, bila su četiti profesora sa Mašinskog fakulteta, Univerziteta u Beogradu te profesor Fakulteta za elektrotehniku Univerziteta u Beogradu (dr.sc. Miroslav Pilipović, dr.sc. Pavao Bojanić, dr.sc. Dragan Milutinović, dr.sc. Radovan Radosavljević, te predsjednik povjerenstva dr.sc. Branislav Živković).

Među brojnim proizvodima, najuspješnija je bila tvrtka IB-PROCADD d.o.o., za što je dobila nagradu i priznanje za prvo mjesto »Korak u budućnost«. Nagradu su dobili za prijenosni 3D-skener ZScanner 800, kojeg proizvodi tvrtka Z Corporation.

Na njihovom izložbenom prostoru bilo je moguće pored 3D-skenera ZScanner 800 pogledati i druge najnaprednije tehnologije, kao što su 3D-pisač ZPrinter 150, 3D-skener Artec MH, različitu 3D-programsku opremu te predstavljanje nove inačice programske opreme SEE Electrical CADdy++. Posjetitelji sajma su na izložbenom

prostoru mogli uživo gledati predstavljanje i postupak 3D-skeniranja i 3D-tiskanja.

Pored izložene 3D-strojne i različite programske opreme posjetitelji su mogli razgledati različite izložene 3D-modele, načinjene s pomoću različitih 3D-pisača, koji mogu raditi na osnovi praha, polimera ili voska.

Tvrtka IB-PROCADD d.o.o., nije samo primilo nagrade, već ih je i podijelilo, jer je tvrtka između svih posjetitelja njihovog izložbenog prostora izvukla nagrađenu Tamaru Mašić, koja je za nagradu dobila videokameru Flip Ultra HD.

Predstavljanje 3D-skeniranja stručnom povjerenstvu za dodjelu nagrada i priznanja »Korak u budućnost«

Direktor tvrtke IB-PROCADD d.o.o., Edvard Sternad te voditelj prodaje i marketinga Jure Sternad s nagradom i priznanjem »Korak u budućnost«

Izloženi 3D-modeli

događaji i dostignuća

Snaga LASER World of PHOTONICS 2011

München je glavni grad svijeta kada je riječ o industriji fotonike. Smjernice industrije i istraživanja prikazani su na sajmu LASER World of PHOTONICS 2011. Dvadeseta izložba završila je sa značajnim povećanjem broja posjetitelja, njih 27 500, a novi rekord je oboren i glede više od 1 100 izlagača i predstavljenih tvrtki. Četiri dana, koliko je trajao sajam, bili su jedinstveni: Proizvodna industrija ispunjenja je optimizmom obzirom na buduće prognoze; teren je pripremljen za rast.

Dojmovi izlagača, posjetitelja i organizatora su izvanredni. Puni su pohvala za najveći i najbolji LASER World of PHOTONICS do danas. München je učvrstio međunarodni karakter izložbe sa posjetiteljima iz 80 zemalja i prikazao se u najsvjetlijem izdanju.

Pozitivno raspoloženje u halama Napunjeni pozitivnom energijom sastanaka i dobro posjećenih sajamskih dvorana, raspoloženje među izlagačima i posjetiteljima bilo je izvrsno. Günther Braun, izvršni direktor tvrtke Rofin-Sinar Technologies Inc. izrekao je pozitivnu ocjenu: “ LASER World of PHOTONICS je ponovo istaknuo

svoj položaj vodećeg međunarodnog sajma u sektoru fotonike. Ove godine sajam vrlo jasno reflektira rastuće raspoloženje tržišta. Očigledno je kako je ove godine na sajmu bilo više međunarodnih posjetitelja u usporedbi sa sajmom iz 2009. godine, posebice iz Azije. Svjedočili smo visokoj frekvenciji prometa posjetitelja već od prvog dana sajma. Svi smo mi uspjeli privući na sajam ciljane skupine iz sektora elektronike, fotovoltaike i automobilske industrije, koji su ovaj puta došli na sajam sa konkretnim zahtjevima i očekivanjima.”

LASER World of PHOTONICS je najznačajnija međunarodna izložba industrije lasera i fotonike. Ta je tvrdnja potvrđena visokim udjelom od 58 posto inozemnih izlagača i 53 psoto inozemnih posjetitelja. Status vodećeg sajma također se reflektirao i među inozemnim gostima: pet zemalja s najvećim brojem posjetitelja, izvan Njemačke, bili su Francuska, Velika Britanija i Sjeverna Irska, Švicarska, Japan i SAD.

Vrhunske ocjene za internacionalnost i široku ponudu Institut za istraživanje tržišta TNS proveo je reprezentativnu anketu: Utvrđeno je da gotovo svi posjetitelji sajma (98 posto) je ocijenilo LASER World of PHOTONICS 2011 kao “izvrsnim do vrlo dobrim”, a 97 posto ima

namjeru posjetiti sajam ponovo. Vrhunske su i sljedeće ocjene: 99 posto posjetitelja bilo je zadovoljno kompletnošću i širinom ponude, a 98 posto sa nazočnošću vodećih tvrtki na tržištu. Međunarodno ozračje pohvalilo je 96 posto izlagača, a 97 posto ih smatra LASER World of PHOTONICS vodećim sajmom za industriju. Mnogi posjetitelji su ocijenili povezanost između industrije i istraživanja kroz kombinaciju sajma i kongresnih programa vrlo korisnom: 95 posto ih je pohvalilo kvalitetu i sadržaj foruma fotonike.

Većina izlagača (94 posto) također je nagradila sajam s prosječnom ocjenom “izvrstan do vrlo dobar”. Njih 98 posto želi izlagati ponovo na sljedećem sajmu. 94 posto

Fotonika važan ključ tehnologije budućnosti

• Broj posjetitelja od 27 500 predstavlja porast više od 8 posto

• Zamjetno povećanje međunarodnog profila: Posjetitelji iz 80 zemalja

• Rastuća područja: Medicinska tehnologija, biofotonika, obnovljivi izvori energije i elektro-mobilnost

• Savezna vlada najavljuje 1 milijardu eura ulaganja u fotoniku

Foto: Messe München GmbH 2011

Foto: Messe München GmbH 2011

izlagača bilo je vrlo zadovoljno kvalitetom posjetitelja, 89 posto ih smatra kako se LASER World of PHOTONICS potvrdio kao vodeći sajam, a 87 posto ih je pohvalilo međunarodni karakter posjetitelja.

69 posto izlagača smatra sudionike kongresa važnim ciljanim skupinama na njihovim izložbenim prostorima.

Područja u fokusu sajma: Buduće teme usmjerene na industriju U svijetu industrijske proizvodnje i istraživanja, optičke tehnologije smatraju se tehnologijama u nastanku. Sa fokusom na teme “Laser i laserski sustavi za proizvodno inženjerstvo”, “Zelena fotonika” i “Biofotonika i biološke znanosti”, događaj je namjerno skrenuo pozornost na teme koje će dominirati u industrijskoj budućnosti. Izvanredan broj posjetitelja i zadovoljstvo izlagača, ponukalo je Norberta Bargmanna, zamjenika predsjednika menadžerskog odbora Messe München GmbH, da izvede pozitivni zaključak: “München je dodatno učvrstio svoj status kao mjesto održavanja vodećeg svjetskog sajma. Münchenski sajam je ponovo dokazao kako je uz sajam LASER World of PHOTONICS CHINA rangiran kao vodeći industrijski sajam. Posebice pozdravljam činjenicu kako je savezna vlada izabrala taj događaj kako bi otkrila buduću podršku za industriju fotonike. To je vrlo važno posebice za mnoge male i srednje velike tvrtke.”

“Muzika budućnosti”: Milijarda

za fotoniku

Savezno Ministarstvo edukacije i istraživanja otkrilo je njihov promotivni paket “Istraživanje fotonike Njemačka” na dan otvaranja sajma. Optičke tehnologije smatraju se jednim od najvažnijih i ključnih tehnologija budućnosti. Najava Dr. Georg Schüttea, državnog

tajnika pri Ministarstvu, o ukupnim ulaganjima od jedne milijarde eura tijekom sljedećih deset godina za promociju istraživanja i razvoja u sektoru fotonike, publika je vrlo je toplo prihvatila. Događaj je popraćen stvarnom “muzikom za uha”: muzičarka Martha Cohen svirala je na violini proizvedeno s pomoću 3-D laserskog printera, uporabom postupka laserskog srašćivanja. Laserski načinjena violina simbolizira otvaranje novih područja primjene i rast tržišta za fotoniku.

Znanstvena izvrsnost na kongresu World of Photonics

3 250 međunarodnih sudionika, prisustvovalo je na ukupno šest konferencija koje su se održavale tijekom kongresa World of Photonics. Dominantni dojam: živa izmjena ideja među znanstvenicima, studentima i korisnicima iz najrazličitijih zemalja. Sudio-

Alati žele biti najsvestraniji

Sandvik Coromant glasi za vodećeg proizvođača reznih alata za industriju na svijetu. Tvrtka je za sajam alata i strojeva EMO’11, koji će se održavati između 19. i 24. rujna u Hannoveru, pripremila niz novosti iz svojih alatničarskih programa, prije svega alata za rezanje i pratećih sustava upravljanja alatima - TM. Već ionako visoke standarde kvalitete pri tokarenju čelika, nova generacija postavlja još više, jer nadolazeći alati nude više parametara obrade te višu pouzdanost pri radu. Prošireno područje uporabe, od nisko-ugljičnih do visoko-legiranih čelika, jamči točniju i bolje upravljivu obradu. Novi alati Sandvik Coromant su također izdržljiviji, prije svega na račun veće postojanosti na temperaturne utjecaje, pa su stoga primjereni za optimiranje različitih zahtjeva pri uobičajenom tokarenju čelika, kako u maloserijskoj, tako i u masovnoj proizvodnji. Najesen će navedeni proizvođač osvježiti izbor pločica, glodaćih glava, upinjala, svrdla, pločica za rezanje navoja i drugih pomoćnih dijelova.

nici su pohvalili tehničku razinu i opseg ponuda kongresa. Prof. dr. Peter Loosen, predsjednik upravnog odbora kongresa World of Photonics i zamjenik voditelja Fraunhofer Instituta za lasersku tehnologiju ILT je rekao: “Kombinacija sajma i kongresa ovdje u Münchenu jedinstvena je u svijetu. Kongres se sastoji od šest konferencija, kao i od praktičnih predavanja na forumima fotonike u sajamskim dvoranama. Ti su forumi izvrsni i bitno pridonose otvaranju kongresa prema industriji. Kongres je jedan od najvećih događaja u području fotonike u svijetu takvog tipa, a atmosfera je ovdje bila vrlo dobra.”

Sljedeći LASER World of PHOTONICS održati će se u razdoblju 17. do 20. lipnja 2013.

www.world-of-photonics.net

Inovacije iz Sandvik Coromanta unapređuju proizvodnju u zrakoplovnoj i svemirskoj industriji

Brže i bolje bušenje otvora u kompozitnim materijalima

Kako je u zrakoplovnoj i svemirskoj industriji uloga plastike ojačane ugljičnim vlaknima (CFRP) jednako kao i raznih sendvič materijala sa slojevima metalnih legura postala sve značajnija, povećali su se i zahtjevi prema obradi istih. Operacije kao što su bušenje otvora neodvojivo su povezane s pojavom delaminacije i krzanja (trganja pojedinačnih vlakana na rubu otvora) te uzrokuju velike probleme proizvodnim inženjerima u zrakoplovnoj i svemirskoj industriji diljem svijeta.

Sada je Sandvik Coromant, specijalist za rezne alate i alatne sustave, konačno izradio pravo rješenje za pouzdano, učinkovito i visokokvalitetno bušenje otvora u kompozitne materijale: svrdla od metalnih karbida s dijamantnom prevlakom CoroDrill® 854 i CoroDrill 856.

Kompoziti su izrađeni iz dugih vlakana, kratkih nasjeckanih vlakna, čestica ili tkanog materijala, koji su disperzirani u matricu i na taj način povećavaju krutost i vlačnu čvrstoću sastavljenoga materijala. Neki kompoziti izvedeni su kao laminat, drugi kao sendvič ploče sastavljene sa slojevima aluminijevih ili drugih legura. Takvi inovativni materijali donose mnoge prednosti, između ostaloga lakše i snažnije komponente te manje problema s korozijom, pa su stoga idealni za mnogobrojne primjene u zrakoplovnoj i svemirskoj industriji.

Razlozi za sve veću uporabu kompozita jasni su: u usporedbi s aluminijem materijali CFRP posjeduju 14 puta veću vlačnu čvrstoću, 19 puta manju termičku dilataciju, pet puta veću krutost i unatoč tome su u pola lakši. Sve veća popularnost tih materijala dovela je do toga da je danas više od jedne četvrtine novoga Airbusa A380 izrađena od naprednih kompozitnih materijala, a na novom Boeingu 787 Dreamliner taj je udio pak narastao na skoro 50 posto. Čak i kod suvremenih vojnih zrakoplova kao što je F-22 je barem trećina svih sklopova izrađena iz kompozitnih materijala, a taj će se udio u budućnosti povećati na dvije trećine.

Noseće komponente, kao što su sustav za fiksiranje krila, nosači krila, uzdužni nosači i oplata, izrađene su iz različitih karbonskih vlakana i matričnog materijala, dok su druge zahtjevne konstrukcije, kao što je npr. središnje pričvršćenje zrakoplova (na trupu), izrađene iz raznih vrsta kompozitnih materijala, koji su obično sastavljeni sa pločama od metalnih legura.

Ali s uspjehom kompozitnih materijala u zrakoplovnoj i svemirskoj industriji pojavili su se i novi zahtjevi prema strojnoj obradi. Za postizanje vrijednosti tolerancija i kvalitetu otvora u CFRP-u, npr. potrebne su jedinstvene geometrije alata, dok je u slučaju slaganja CFRP-a s materijalom kao što je aluminij potrebno uvažiti i različite karakteristike oba materijala pri strojnoj obradi.

CoroDrill 854 i 856 razvijeni su za posebne zahtjeve pri obradi najnovijih CFRP kompozita, složenih s pločama od aluminijskih legura, te nude dug i dosljedan

životni vijek alata za obradu unutar uskih tolerancija. Geometrijski oblik svrdla CoroDrill 854 konstruiran je tako da poboljša kvalitetu izbušenog otvora na mjestu ulaza i izlaza alata u materijalima koji posjeduju velik udio vlakana. Produktivnost alata također je dojmljiva. Tipični parametri rezanja pri bušenju otvora promjera 6,35 mm u složenom kompozitu CFRP/aluminij sa svrdlom CoroDrill 854 mogu biti sljedeći: brzina rezanja 45 m/min, dubina bušenja 70 mm, posmak 0,03 mm/okr. i brzina penetracije 51 mm/min. U cilju postizanja najboljih rezultata Sandvik Coromant preporučuje suhu obradu ili obradu s minimalnom količinom podmazivanja.

Izbor pravog svrdla važan je uvjet za uspješno bušenje u kompozite kako bi se postigla optimalna kvaliteta izbušenog

događaji i dostignuća

otvora, pouzdanost procesa i ekonomičnost odn. što niži trošak po izbušenom otvoru. CoroDrill 854 sa svojim vrhom je namijenjen radovima gdje dolazi do trganja ili krzanja, dok se CoroDrill 856 s geometrijom s dva kuta koja omogućava lagan ulaz i izlaz iz materijala obratka, koristi tamo gdje se nailazi na problem delaminacije u radu s materijalima s velikim udjelom smole.

Potisna sila kritični je čimbenik u pojavi delaminacije i trganja pri bušenju u kompozitne materijale. Geometrije svrdla CoroDrill 854 i 856 oblikovane su za smanjenje potiska i pravilno rezanje ugljičnih vlakna kako bi se ispunili strogi zahtjevi glede kvalitete izbušenog otvora. U zrakoplovnoj i svemirskoj industriji tipični zahtjevi prema kvaliteti izbušenog otvora uključuju površinsku hrapavost Ra < 4,8 mm, delaminaciju manju od 1 mm po promjeru i odsutnost trganja.

Pri radu sa svrdlom CoroDrill manji kutovi vrhova i veliki prednji kutovi pomažu u poboljšanju kvalitete izbušenog otvora te smanjuju aksijalne sile pri obradi materijala s visokim udjelom smole, što je od osobitog značaja pri obradi tankostijenih površina. Oba proizvoda CoroDrill pomažu kod skidanja srhova i poboljšanja kvalitete površine.

Opsežni pokusi dokazali su produktivnost i dug životni vijek novih CoroDrill proizvoda. CoroDrill 854 na primjer, izvrsno se pokazao pri bušenju otvora promjera 12,7 mm u CFRP izrađenom od epoksi smole i složenog s aluminijem (12 mm + 12 mm). Svrdlo je pri brzini rezanja od 118 m/min i brzini posmaka od 0,05 mm/okr. izradio ukupno 650 otvora u kompozitu debljine 24 mm, što odgovara 15,6 metara bušenja. Svi su izbušeni otvori pokazali površinsku hrapavost od Ra < 1,6 mm kod aluminija i Ra < 3,2 mm kod CFRP te su

se nalazile u tolerancijskom razredu IT8. Delaminacija pri ulazu alata u CFRP bila je zanemariva, visina srhova na izlazu iz aluminija bila je uvelike manja od najveće dopuštene vrijednosti od 0,2 mm.

CoroDrill 856 je u drugom pokusu premašio vrijednosti svrdla konkurenta – prema kriteriju brzine penetracije, jednako kao po kvaliteti otvora. Pri bušenju otvora promjera 6,35 mm u CFRP izrađenog od bismaleimidne (visokotemperaturne) smole cilj je bio premašiti brzinu penetracije konkurentnog svrdla od 300 mm/ min uz očuvanje tolerancije otvora H11. CoroDrill 856 je s povećanjem brzine rezanja na 150 m/min (sa 100 m/min) i blagim smanjenjem brzine posmaka sa 0,06 mm/okr. na 0,05 mm/okr. postigao brzinu penetracije 373 mm/min i 25-postotno poboljšanje kvalitete na ulazu i izlazu.

Korisnicima se nudi izbor svrdla CoroDrill 854 i 856 promjera od 4 mm do 12,7 mm (duljine do 5 x D) u standardnoj kvaliteti N20C. Radi se o metalnom karbidu s dijamantnom prevlakom koji zbog manjeg koeficijenta trenja omogućava dug životni vijek kod obrade abrazivnih materijala. U ponudi su također i varijante izrađene po mjeri s posebnim promjerima, duljinama, geometrijama i kvalitetama (izrađene od metalnih karbida i sa PCD prevlakom).

www.sandvik.com

Svrdla CoroDrill 854 i CoroDrill 856

Lakša i brža kontrola geometrijskih tolerancija (GD&T)

Geometrijske tolerancije (tolerancije oblika i duljina, engleski GD&T) su unatoč činjenici, da su bliže popisu stvarnih funkcionalnosti proizvoda od klasičnih tolerancija (posljednje je moguće razumijevati i kao izvedene geometrijske tolerancije), još uvije se smatraju kompleksnima. Čak niti kontrola s klasičnim koordinatnim mjernim strojevima (KMS) nije jednostavna. S pomoću 3D-mjerenja te s vodećim optičkim sustavima za 3D-digitalizaciju, bio je načinjen veliki iskorak naprijed pri kontroli navedenih odstupanja. S pomoću snimanja površina, dobiva se opis čitave površine, koji otvara nove mogućnosti kontrole geometrijskih tolerancija. Glavne karakteristike osnovnih oblika (ravnina, cilindri, stošci, kugle), npr. normala ravnine, os valjaka ili stošca, središte kugle, određuju se na teme-

lju čitave površine koja određuje promatrani oblik. Usporedba s teorijskim oblikom, koji sustav samostalno očita iz CAD-modela, sata je vrlo jednostavna i brza. Slike prikazuju primjere kontrole osnovnih geometrijskih tolerancija.

Prikazani su samo osnovni primjeri kontrole tolerancija. Sustavi omogućuju i kontrolu profila površine, paralelnosti, pravokutnosti i također kontrole svih di-

menzijskih tolerancija. Nužni preduvjeti za odgovarajuća mjerenja su vrhunska oprema i odgovarajuće osposobljeni kadar, jer se u poplavi sustava na tržištu, neupućeni korisnik vrlo teško može odlučiti za opremu, koja odgovara njegovim potrebama.

Na kraju je potrebno priznati, kako na uvodno pitanje o tumačenju i uporabi geometrijskih tolerancija nije moguće odgo-

voriti s time, kako ih kontrolirati. Međutim, zasigurno su bitni podaci kvaliteta tumačenja i brzina mjerenja, koji su pri uporabi različitih digitalizatora među najvažnijih prednostima, a posebice pri kontroli prvih primjeraka načinjenih u novim alatima. Konačna odluka je ovisna o pojedinom primjeru i specifičnim zahtjevima.

H1 Telekom pokreće IP televiziju

H1 Telekom najesen ulazi na tržište digitalne televizije i pokreće IPTV, televiziju koja korisnicima omogućava da televizijski signal primaju internetom. Korisnici H1 Telekoma moći će gledati mnoge televizijske programe, ali bit će im dostupne i dodatne usluge poput pristupa društvenim mrežama, kanalu YouTubeu, videoteci, snimalici te drugim sadržajima koje zbog konkurencije još drže u tajnosti.

Slika 1: Kontrola planarnosti; sustav definira granične ravnine (gornje i donje odstupanje) te uspoređuje stvarnu površinu s obje granične ravnine.

Slika 2: Kontrola cilindričnosti odvija se slično kao i kontrola planarnosti.

Slika 3: Pri kontroli koncentričnosti se kontrolna i kontrolirana os određuju na temelju čitave površine stvarnog tijela, a ne CAD-modela, što je vjerodostojniji podatak.

Slika 4: I standardne kontrole položaja imaju prednost u definiranju nominalnog položaja izravno iz CAD-modela, sa čime se izbjegava dugotrajno unošenje nominalnih koordinata.

Slika 5: Optički digitalizator na bijelu svjetlost ATOS II tvrtke GOM iz Njemačke, koji je zajedno s pripadajućom programskom opremom GOM Inspect trenutačno u svijetu vodeći proizvod za predstavljena mjerenja u članku.

Samo Gazvoda, TECOS Celje

događaji i dostignuća

Besplatna programska oprema GOM Inspect za mrežnu obradu modela, pregled i 3D-prikaz

GOM je na sajmu Euromold 2010 predstavio i novu besplatnu programsku opremu. Paket uključuje poboljšane funkcije za mrežnu obradu, ali i za analizu oblika i dimenzija zahtjevnih 3D-oblika, omogućuje i 3D-prikaz.

Opsežan certificirani pregled

GOM Inspect je pregledala i izdala odgovarajući certifikat organizacija PTB & NIST.

GOM Inspect uključuje sve alate za ocjenu za opsežnu analizu sastavnih dijelova i komponenata. To su:

– CAD Import: npr. IGES, STEP, JT Open itd.

– poravnanja: RPS, 3-2-1, točka između ravnine i crte, najveća podudarnost, hijerarhijska poravnanja

– CAD-usporedba: površine, presjeci, točke itd.

– 2D-analiza na temelju presjeka

– tolerancije oblika i položaja u skladu sa standardima ISO 1101 i ASME Y14.5

– izvještaji o probama: proba prvoga uzorka, tablice (npr. VDA) itd.

– generiranje i prijenos zahtjevnih 3D-oblika: STL, ASCII

Izrada i obrada poligonalnih

mreža

GOM Inspect samostalno konvertira zahtjevne 3D-oblike u visokokvalitetne

3D-mrežne podatke i korisniku za naknadnu obradu nudi čitav niz funkcija. To su:

– učitavanje zahtjevnih 3D-oblika: STL, ASCII itd.

– poligonizacija zahtjevnih 3D-oblik u mreže

– zaglađivanje, stanjivanje, poboljšanje mreže

– uklanjanje praznina u mrežama

– ekstrahiranje krivulja i jednostavnih geometrija mreže

– generiranje formata kao što su STL, ASCII itd.

Prikaz

3D-mrežni model Cjelovita ocjena

Viša produktivnost i sigurnost u tvrtki Hörmann Automotive pomoću sustava za br zo pritezanje

Visoki teret troškova i neminovnost kontinuiranog povišenja produktivnosti svakodnevna su pojava branši dobavljača automobila. Sigurnost i ergonomija na radnom mjestu mogu se stoga vrlo brzo potisnuti u drugi plan. Međutim, to nije tako u tvrtki Hörmann Automotive Components GmbH: tamo se primjenom automatiziranog sustava za pritezanje alata uspijeva vrijeme opremanja skratiti za do deset minuta, pojednostaviti posao te eliminirati opasnosti koje proizlaze iz ručnog pritezanja. Zahvaljujući količini narudžbi dogradnja se amortizira brže nego što se prvobitno računalo.

Tvrtka Hörmann Automotive Components

GmbH u Ginsheim-Gustavsburgu kod Mainza, s oko 900 djelatnika proizvodi dogradne dijelove za karoserije, šasije i okvire za proizvođače osobnih automobila i namjenskih motornih vozila. Među klijente se ubrajaju velike tvrtke unutar ove branše kao što su VW, MAN, Mercedes, BMW i Porsche. Na osam linija za prešanje – djelomično potpuno automatiziranih – i dvije velike preše, obrađuju se čelični limovi debljine do 12 mm.

Nakon što je u proizvodnji dijelova za namjenska vozila 2008. godine Siempelkamp preša za štancanje sile prešanja od 12.500 kN (godina proizvodnje 1994.) bila opremljena s coil-uređajem, primjena sustava za brzo pritezanje bila je sljedeći korak prema povišenju produktivnosti. Hubertus Friedmann, nadležan za planiranje u tvrtki, želio je istovremeno poboljšati radnu sigurnost: „Pri ručnom postupku pritezanja djelatnik stoji na zauljenoj podlozi – što se u prešaonici nikako ne može spriječiti –pa

tako primjenom automatskih sustava pritezanja znatno doprinosimo zaštiti na radu“, objašnjava Friedman.

mni utrošak vremena i gospodarski gubitak. Isto tako, ručno pritezanje osam zateznih vijaka krije u sebi stalnu opasnost od oštećenja zbog prevelikog zakretanja.

Više sigurnosti i dulji vijek trajanja Osim toga tehnika bitno skraćuje vrijeme opremanja. Automatsko pritezanje alata traje do deset minuta kraće u odnosu na ručno učvršćivanje. Tijekom smjene potrebno je obaviti najmanje jednu izmjenu alata – u odnosu na cijelu godinu to predstavlja enor-

Pritezanje pritiskom na prekidač Godine 2009. na Siempelkamp preši za probijanje (štancanje) hidraulički Hilma-sustavi za brzo pritezanje dodatno su opremljeni lancem i uložnim pritezačima. Sustavi pomoću lanca pokretanog elektromotorom automatski pritežu alat na priteznom rubu bata za prešanje i ostvaruju zateznu silu od 78 kN po elementu. Standardno se nude dionice premještanja od 200 do 1.000 milimetara, a Hörmann primjenjuje rješenje od 600 milimetara. T-utori strojeva služe kao vodilica lanca i uložnog pritezača. Stezanje i oslobađanje steznog cilindra odvija se centralno.

Otada se primjenjuje osam sustava za brzo stezanje – po četiri na dovodnoj i odvodnoj strani – u slučaju potrebe moguće ih je primijeniti čak deset. Pritiskom na prekidač

Godine 2009. na Siempelkamp preši za probijanje (štancanje) sa silom prešanje 12.500 kN, godina proizvodnje 1994., dograđeni su Hilma - hidraulični sustavi za brzo pritezanje. Primjenjuje se osam sustava za brzo pritezanje –po četiri na dovodnoj i odvodnoj strani (na slici) – (Foto: Hilma).

Hilma-sustavi za brzo pritezanje s lancem i uložnim pritezačima pritežu alat automatski na pritezni rub bata za prešanje i postižu po elementu zateznu silu od 78 kN (Foto: Hilma).

Hubertus Friedmann nadležan za planiranje u tvrtki Hörmann (Foto: Hilma).

svi elementi istovremeno učvršćuju alat koji u tvrtki Hörman može imati veličinu od 2 m x 2 m i može težiti između osam i dvanaest tona. Na taj se način može postići ravnomjerno pritezanje kakvo nije moguće provesti ručno, isključuje se greška stezanja te sprječava moguće trošenje alata.

Friedmann, po zanimanju strojobravar i diplomirani inženjer strojarstva, proteklih je pet godina u tvrtki Hörman Automotive nadležan za planiranje. „Preoblikovanje čelika bila je oduvijek moja tema“, smješka se on dok stoji ispred preše za probijanje koja kontinuirano proizvodi čvorne limove debljine 8 milimetara koji služe kao ojačala okvira za teretna vozila.

Preša mora raditi

Planer u tvrtki daje prednost jednostavnim rješenjima koja funkcioniraju: „Preša mora

raditi “, pri čemu jasan naglasak leži na riječi „mora“. Zaustavljanje stroja zbog greški pritezanja, popravaka, ili nezgoda na radu ekstremno je skupo. Odluku za proizvode tvrtke HilmaRömheld GmbH iz Siegerlända nije bilo teško donijeti, tvrtka se ubraja među vodeće stručnjake za pritezanje alata, obrađivanih komada i za učinkovitu izmjenu alata u zanatskim radionicama, strojogradnji, u tehnologiji preoblikovanja te u proizvodnji proizvoda od plastike i gume. Ono razvija, proizvodi i širom svijeta distribuira individualne sustave za pritezanje i standardne uređaje za proizvodnju sa odvajanjem čestica i bez odvajanja.

Kvaliteta je bila presudna

„Hilma nije cijenom najpovoljniji ponuđač, ali smo zato dobili prvoklasne proizvode“, zadovoljno zaključuje planer tvrtke. Kvaliteta je pri donošenju odluke bila presuda, jer vrijednost alata iznosi često više od četvrt milijuna eura. Nakon što je račun ekonomičnosti pokazao da će se troškovi amortizirati u okviru tri godine, prednost u odnosu na konkurente dobila je Hilma zahvaljujući svojoj izuzetnoj podršci kupcima. Osim toga i s drugim smo proizvodima iz Hilchenbacha već zadovoljni – mehanički i hidraulički uložni pritezači već 25 godina obavljaju svoj rad u pogonu i to bez greške. Konkurentski proizvodi iskrivili su se već nakon kratkog vremena. To što su ugradnja od strane Hilme, te uklapanje u upravljanje strojevima ostvareni isto tako jednostavno i brzo, dalje povećava zadovoljstvo u tvrtki Hörmann.

Primjenom automatiziranih sustava za brzo pritezanje alata skraćuje se vrijeme nadogradnje, pojednostavljuje rad i izbjegavaju opasnosti od ručnog pritezanja (Foto: Hilma).

Penjemo se strmo prema gore Friedmann potkrepljuje: „Kao dobavljač HIlma se potvrđuje kvalitetom i podrškom kupcima. Zahvaljujući i najnovijoj suradnji ova je tvrtka prvi partner za buduće narudžbe tvrtke Hörmann Automotive.“

I na kraju, pokazatelji prometa tvrtke nakon krizne godine ponovno se strmo penju prema gore. Na temelju poboljšanog stanja narudžbi, raste potreba za novim strojevima i nužnost moderniziranja postojećih preša. Upravo je nadogradnja postojećih uređaja zbog trenutačno dugog vremena čekanja pri novim narudžbama važna opcija za mogućnost proširenja proizvodnje.

www.halder.si

Hidraulični Hilma-sustavi s lancem za brzo pritezanje (Foto: Hilma).

Ministar Jandroković posjetio Be CROative u centru Pariza

-Iznimno mi je drago što sam tijekom službenog posjeta u Pariz posjetio izložbu HGK Be CROative te sam kao ministar vanjskih poslova RH vrlo ponosan da se u samom centru Pariza vijori hrvatska zastava te da su predstavljeni hrvatski proizvodi i znanstvenici koji su podarili svijetu svoje izume i pamet, izjavio je ministar Jandroković prilikom posjete konceptualnoj izložbi Le Village de la Croatie u sklopu koje se održava i izložba HGK Be CROative na Place du Palais Royal u samom centru Pariza.

Izložbu Le Village de la Croatie, koja se u organizaciji Hrvatske gospodarske komore i Hrvatske turističke zajednice održava od 30. svibnja do 9. lipnja, posjetilo je već nekoliko desetaka tisuća posjetitelja, među kojima je bio i Radimir Čačić, predsjednik HNS-a. Brojni posjetitelji izrazili su oduševljenje izložbom, te su svoje utiske rado upisivali u knjigu dojmova i pritom ostavljali otisak prsta koji simbolično podsjeća na veliko dostignuće našeg znamenitog inovatora Ivana Vučetića, tvorca iknofalangometrije.

Konceptualna izložba Le Village de la Croatie organizirana je od Hrvatske gospodarske komore i Hrvatske turističke zajednice s ciljem predstavljanja Hrvatske kroz tri glavne točke - hrvatski kvalitetni proizvodi i inovatori predstavljeni su putem multimedijalne izložbe „Be CROative“; hrvatski turistički proizvod promovira Hrvatska turistička zajednica, a po prvi puta je osmišljena i interaktivna izložba Hrvatska kao zemlja prirode, tradicije i kreativnosti kojom se Hrvatska predstavlja putem njenih najvažnijih komparativnih prednosti.

Hrvatska gospodarska komora, pored izložbe Be CROative, koja se ovom prilikom održava po 21. puta, predstavlja i novi koncept i to u sklopu interaktivnog izložbenog prostora „Hrvatska - zemlja prirode, tradicije i kreativnosti“. Cilj ovog koncepta jest predstaviti Hrvatsku putem njenih najznačajnijih obilježja – iznimnih prirodnih ljepota, bogate tradicije i kulturne baštine te kreativnosti koja je oduvijek bila značajka hrvatskog naroda. Tako su ljepote i posebnosti hrvatske prirode predočene kroz priču o 5 pet elemenata – voda, zrak, zemlja, drvo i kamen, a posjetitelji imaju priliku čuti zvukove mora, mirisati lavandu, opipati zemlju crnicu i doživjeti brački kamen. Hrvatska tradicija brodogradnje simbolički je predstavljena putem inovativnih trodimenzionalnih razglednica dizajnerica Katarine Eljuge i Ive Rodić, a posjetitelji se imaju prilike upoznati i s licitarom, hrvatskim tradicijskim kolačem. Da je Hrvatska zemlja kreativnosti dokazuje i jedinstveni izum u svijetu dr. sc. Ivane Žiljak Stanimirović – INFRAREDDESIGN, inovacija koja je

dobila više od 30 nagrada u svijetu, a koja je instalirana u sklopu ove izložbe. Posjetiteljima se dijele letci s posebnim kodom kojim putem detekcije na INFRAREDDESIGNE-u mogu otkriti jesu li dobitnici jedne od brojnih nagradnih igara koje će se održavati svakoga dana za vrijeme trajanja izložbe.

Hrvatska gospodarska komora multimedijalnom izložbom „Be CROative“, a koja se u Parizu održava u sklopu konceptualne izložbe Le Village de la Croatie, već petu godinu za redom kontinuirano promovira Hrvatsku u inozemstvu kao zemlju znanja, kreativnih i inovativnih ljudi, domovinu svjetski poznatih izuma, izumitelja i znanstvenika te hrvatske kvalitetne proizvode, nosioce znakova „Izvorno hrvatsko“ i „Hrvatska kvaliteta“. Do sada je održano 20 iznimno uspješnih „Be CROative“ izložbi u zemlji i inozemstvu i to u Europi, Australiji, Sjevernoj i Južnoj Americi te Aziji. Ove se godine izložba održala u Poljskoj (Varšava), Slovačkoj (Bratislava) i Švedskoj (Lindevad).

događaji i dostignuća

U sklopu izložbe Be CROative u Parizu HGK predstavlja brojne hrvatske proizvode, nosioce prestižnih znakova “Izvorno hrvatsko” i “Hrvatska kvaliteta”. Među njima su Podravkina Vegeta, Plivin Sumamed, Badelova šljivovica i Pelinkovac, Kraševa Bajadera, Paprenjak – tradicionalni hrvatski kolač tvrtke Paprenjak, voćni sirup Amarena i Maraschino iz Maraske, Paška čipka, Paški sir Sirane Gligora, kolekcija dubrovačkog nakita i morčića zlatarne Križek, Lepoglavska čipka, Posedarski pršut te Brač fini sapuni od maslinova ulja. Također će biti predstavljena i Gavrilovićeva salama, Baranjski kulen iz Belja, kemijske olovke i nalivpera tvrtke TOZ - Penkala, vino Dingač vinarije Dingač, Pošip Čara vinarije Pošip, Ivan Dolac vinarije Svirče, benkovački i istarski kamen, Bermet Filipec, Dukatov sir Dimsi, Melem tvrtke Neva, vinjak Trenk iz Zvečeva, Traminac Iločkih podruma, Graševina od Kutjeva, Rukatac Smokvica, Žlahtina Toljanić PZ Gospoja iz Vrbnika i Zlatna vrbnička žlahtina PZ Vrbnik, Parketi Galeković, Dvoslojni i troslojni parketi Parketa Požgaj, Vrša na sklapanje Obrta Trapula, Pribori za jelo Korduna Lav, Pištolj HS 2000 i XD HS Produkta, Radiodifuzni odašiljači RIZ Odašiljača, Vindijini sirevi Caprodur i Ovidur, ekstra djevičansko maslinovo ulje Marko Polo, Programski sustav Telegre topXview. Tom prilikom posjetitelji će imati priliku upoznati i brojne izume porijeklom iz Hrvatske: Penkalinu kemijsku, Vučetićev daktiloskop za otkrivanje otiska prsta, Vrančićev padobran, Lupisov torpedo, Teslinu izmjeničnu struju i brojne druge.

Svih 235 proizvoda nosioca znakova „Hrvatska kvaliteta“ i 116 proizvoda nositelja znaka „Izvorno hrvatsko“ prezentiraju se putem promotivnih spotova koji se prikazuju na plazmama tijekom trajanja izložbe, kataloga sa svim nositeljima znakova ali i putem već prepoznatljive „Be CROative“ kocke.

www.hgk.hr

Tvrtka Walter je predstavila svjetsku

novost: svrdla XD dosegla su dubinu bušenja 70xD

Dubinski rekord bez predaha

Sa svrdlima Alpha®4 XD robne marke Walter Titex moguće je iznimno duboko bušenje, i to bez predaha. Iznimno dostignuće, jer je taj tip alata po prvi puta dosegao dubinu 70xD, što je svakako svjetski rekord.

Duboko bušenje u jednom koraku? Na tom području su svrdla XD robne marke Walter Titex nenadmašivi. Sada još više, kada su postavili gornju granicu dubine bušenja 70xD. Još nedavno je standardna dubina bušenja dosezala vrijednost 30xD, a u iznimnim slučajevima 45xD. U prošlosti su se svrdla polako probijala i približavala većim dubinama, no sada je to moguće ostvariti u jednom koraku.

Taj izvanredni napredak omogućuju prije svega tri konstrukcijske, odnosno tehnološke posebnosti. Tvrtka Walter rabi pri izradi poluproizvoda od tvrdog metala potpuno novi postupak, koji omogućuje izradu tako dugih spiralnih svrdla VHM. Konačna obrada također zahtijeva poseban postupak brušenja. Kao i pri XD svrdlima, hlađenje je moguće s kanalima za hlađenje u unutrašnjosti svrdla. Unatoč velikoj dubini, nije potreban poseban rashladni agregat, kao što je to vanjski visokotlačni uređaj. U potpunosti je dovoljan standardni rashladni uređaj, kojeg ima svaki obradni pogon. »S jedne strane svrdlo Alpha 4 XD70 temelji se na tehnologiji svojih prethodnika, a s druge strane je radi svojih posebnosti potpuno novi alat,« pojašnjava Helmut Gschrey, proizvodni menadžer pri tvrtki Walter.

Svrdlo Alpha 4 XD70 će za sada biti na raspolaganju u promjerima od 5 do 12 mm i biti će izrađen kao posebni alat. Obzirom na materijal, moguće je naručiti dvije različite prevlake glave svrdla, TFP za mekši čelik i XPL za odljevke.

Walter Austria GmbH

PODRUŽNICA, TRGOVINA

tel.: +386 (0) 2 629 01 30

faks: +386 (0) 2 629 01 33 www.walter-tools.com

Hrvatska među europskim zemljama koje će testirati nuklearke

Hrvatska i još šest zemalja susjeda Europske unije dogovorili su se da će slijediti EU te provesti nove provjere sigurnosti svojih nuklearnih elektrana, priopćila je Europska komisija. “U svjetlu ponovne procjene nuklearnih elektrana u EU-u koja je u tijeku, nekoliko susjednih zemalja provest će slične testove”, kazala je u priopćenju EK.

“Armenija, Hrvatska, Rusija, Švicarska, Turska, Ukrajina i Bjelorusija dogovorile su se danas da će ponovno ocijeniti svoje postojeće i planirane nuklearne elektrane, koristeći kao referencu provjere izdržljivosti koje je razvila Europska unija”, dodaje se u priopćenju.

Stručni sajamski četverac u Celju s pozitivnom ocjenom posjetitelja i izlagača

Četiri stručna bijenalna sajma, Forma tool, Plagkem, Graf&Pack i Livarstvo, koja su se četiri dana održavala u Celju, posjetilo je gotovo 11 000 posjetitelja. Pri organizatoru sajmova, društvu Celjski sejem d.d., objašnjavaju da su time premašili posjet iz 2009. godine, kada su sajmovi održani posljednji put. Rezultat sajamskog posjeta potvrđuje pozitivne ocjene događaja koje su dali izlagači i posjetitelji. Među njima je bilo mnogo stranaca, iz zemalja južnog Balkana (Bosna i Hercegovina, Hrvatska i Srbija) i iz Europske unije (Austrija, Češka, Francuska, Italija, Njemačka).

U Celjskom sejmu sa zadovoljstvom analiziraju rezultate istraživanja koje su proveli među izlagačima i posjetiteljima sajma jer su gotovo svi izlagači svoj nastup na sajmu ocijenili kao uspješan, odnosno vrlo uspješan. To se očitovalo i u njihovim odgovorima na pitanje o ispunjenim očekivanjima od sajamske priredbe. Tri četvrtine na to su pitanje odgovorile potvrdno. Gotovo 70 posto izlagača također je već najavilo da će sudjelovati na sljedećem sajmu, a ostali se još nisu potpuno odlučili.

Trud koji su u svojim predstavljanjima na sajmu uložili izlagači cijene i posjetitelji sajma. Kako su naveli u istraživanju, velika većina sajam je posjetila radi uvida u sajamske ponude i novosti, ali i zato da bi doznali korisne informacije. 86 posto posjetitelja navelo je da je prikazano na sajmu ispunilo njihova očekivanja; više od 40 posto onih koji su sajmove već posjećivali u prošlosti također je navelo da su ovogodišnji sajmovi

bili bolji od prethodnih. Više od 80 posto sajmove će ponovno posjetiti.

Celjski sajamski prostor u četiri je sajamska dana pokazao da se uvjeti u industrijama koje su se predstavile poboljšavaju. Najbolje su svjetsku gospodarsku krizu prebrodili alatničari, dok je trenutačno u najlošijem položaju grafička industrija. Kako je rezultat toga, prema riječima dr. sc. Gorazda Goloba s Naravoslovnotehniške fakultete Univerze u Ljubljani, najviše vezan uz promidžbu, odnosno oglašavanje, mogu se očekivati bolja vremena, kada će se poboljšati opći gospodarski uvjeti, a industrija iznova više ulagati u promidžbu.

Ministrica Radić: Novi proizvodi naš su motor za bolja vremena Ovogodišnje sajmove službeno je otvorila ministrica gospodarstva mr. sc. Darja Radić, koja je nakon otvorenja razgledala izloženu ponudu. Oduševljena je bila inovativnim ozračjem na sajmu. »Posjet ovom sajmu utječe na moju vjeru da imamo u Sloveniji zdravu jezgru gospodarstva, da imamo ljude, inovatore, one koji znaju stvarati nove proizvode s velikom dodanom vrijednošću. To je naš motor, koji će voziti Sloveniju u bolja vremena«, rekla je ministrica u izjavi za medije nakon što je razgledala sajam.

Mladima je preporučila posjet sajmu jer u Celju mogu vidjeti što je sve sposobno načiniti slovensko gospodarstvo i s kakvim proizvodima može konkurirati na svjetskom tržištu. Nekoliko izlagača, naime, otkrilo joj je da imaju već pripremljene nove proizvode koje zbog konkurencije još ne žele pokazati.

Ministarstvo gospodarstva je, prema riječima ministrice Radić, čitavo vrijeme kri-

Foto: Nataša Muller

Foto: Nataša Muller

događaji i dostignuća

ze poticalo razvoj novih proizvoda u tvrtkama. Iznos od 270 milijuna eura za tu su namjenu izdvojili 2009. godine, a 290 milijuna eura u 2010. za razvojno-investicijske projekte. »Prvi rezultati, neki proizvodi, već su dostupni. Ti će proizvodi konkurirati na svjetskom tržištu i to je ono što trebamo«, ističe ministrica Radić.

Ove je godine država već objavila natječaj za tzv. razvojne centre, za što je na raspolaganju bilo 185 milijuna eura. Iskorišteno je 179 milijuna, koji će biti namijenjeni za 17 razvojnih centara. U njima će se zajedno razvijati novi proizvodi i usluge. Upravo se povezivanje na tehnološkim područjima čini ključnim.

Ministrica Radić obećala je da će poticanje istraživačkih aktivnosti biti prioritetan zadatak ministarstva i u budućnosti. Na još jednome, novom natječaju za jačanje razvojnih grupa i odjela u tvrtkama zanimat će ih, prema njezinim riječima, rezultati tvrtki. Dobrodošla je i novost da su o tom području istodobno počela voditi brigu dva ministarstva. Ministarstvo gospodarstva i Ministarstvo za visoko školstvo, znanost i tehnologiju pripremili su, naime, važan dokument ‒ Istraživačku i inovacijsku strategiju Slovenije 2011. ‒ 2020., u kojem oba ministarstva udružuju mjere za jačanje razvojno-inovacijskih djelatnosti.

Sajam FORMA TOOL

Zlatno priznanje:

GORENJE ORODJARNA d.o.o., Velenje –

TRANSFERNI ALAT ZA TVRTKU PEUGEOT

Alat za izradu kompleksnoga karoserijskog elementa od lima povišene čvrstoće, koji je znatno pomogao u smanjenju mase karoserije. Omogućuje izradu proizvoda u iznimno uskim tolerantnim područjima i s visokom proizvodnošću. U razvoju alata korišteni su najsuvremeniji pristupi inženjerstva s pomoću računala, a pri izradi su uporabljene nove prevlake na aktivnim površinama alata.

Srebrno priznanje:

GORENJE ORODJARNA d.o.o., Velenje –

ETAŽNI ALAT ZA INJEKCIJSKO PREŠANJE OKVIRA VRATA KUĆANSKOG

UREĐAJA PS 05

Sajamska priznanja tradicionalno dopunila sajamske događaje Dio sajamskih događaja su i tradicionalna priznanja, koja su dodijeljena u sklopu službenog otvorenja sajmova. Stručna povjerenstva, koja su vodili dr. sc. Gašper Gantar za sajam Forma tool, Janez Navodnik za sajam Plagkem i Mirjam Jan Blažič za sajam Livarstvo, ocjenjivala su proizvode koje su izlagači prikazali na ovogodišnjem sajamskom četvercu. Najbolje proizvode izabrali su na temelju tehničko-tehnoloških kriterija, koji su činili pola konačne ocjene. Poslovno-ekonomski kriteriji činili su 20 posto, a okolišno-energetski kriteriji 30 posto konačne ocjene.

U sklopu sajma Forma tool dodijeljeno je zlatno, srebrno i brončano priznanje, na sajmu Plagkem zlatno priznanje, a na sajmu Livarstvo srebrno priznanje.

Sajam PLAGKEM

Zlatno priznanje:

KMS d.o.o., Šenčur – ELEKTRIČNA UBRIZGAVALICA ZA PRERADU

PLASTIKE

Električna ubrizgavalica sa zatvarajućim zglobom u pet točaka energijski je učinkovita i ekološka. Omogućuje visoku kvalitetu i pouzdanost pri uporabi. Za nju je karakteristična i manja potrošnja električne energije i vode za hlađenje. Zbog električnih pogona ponovljivost i točnost su veće.

Tehnološki usavršen alat za izradu vanjskih vidljivih dijelova na kućanskim uređajima, koji moraju biti iznimno visoke kvalitete. Alat je rezultat vlastita razvoja i rezultata međunarodnih RR projekata u kojima sudjeluje Gorenje Orodjarna. Alat je etažni, ima ugrađena osjetila temperature koji povratnom vezom kontroliraju kvalitetu proizvodnje te vrući uljevni sustav i učinkovit sustav za temperiranje. Sve zajedno jamči visoku produktivnost i pouzdanost u radu.

Brončano priznanje: ADAPTI d.o.o., Brezovica pri Ljubljani – IZRADA NOŽEVA ZA OBREZIVANJE S RAVNOM ILI PROSTORNOM PODJELOM Kvalitetno načinjeni noževi za obrezivanje s ravnom ili prostornom podjelom omogućuju točno i kvalitetno obrezivanje otkivaka, a istodobno se produljuje njihov životni vijek. Smanjuje se opseg ručnog zavarivanja, brušenja i poliranja u proizvodnji, a time i količina prašine, buka, plinovi i vibracije, koji negativno utječu na zdravlje zaposlenih.

Foto: Nataša Muller

Foto: Nataša Muller

U Celju izloženi vrhunski slovenski alati

Budućnost je slovenskih alatničara u razvoju i proizvodnji kompleksnih proizvoda. Tako tvrde u tvrtki Gorenje Orodjarna d.o.o., koja je dobitnica dvaju sajamskih priznanja za izradu dvaju iznimno zanimljivih i tehnološki usavršenih alata. Izradili su ih u gotovo rekordnom roku jer naši alatničari, zbog svjetske orijentacije, imaju na raspolaganju uvijek manje vremena za realizaciju visokotehnoloških projekata. Rijetko posjetitelji mogu vidjeti primjere takve vrhunske tehnike uživo, posebice zato što izlagači za prikaz alata na sajmu moraju dobiti dopuštenje njihovih naručitelja.

Posjetitelji su na celjskom sajamskom prostoru mogli uživo vidjeti tri ovogodišnja najbolja alata, koja su naši alatničari donijeli na sajam. Gorenje Orodjarna pokazala je čak dva alata. Za tvrtku Peugeot načinili su, naime, transferni alat za izradu kompleksnoga karoserijskog elementa od lima povišene čvrstoće, koji je znatno pridonio smanjenju mase karoserije. Za to ih je stručno povjerenstvo nagradilo zlatnim priznanjem. Srebrno priznanje tvrtka je dobila za tehnološki usavršen alat za izradu vanjskih vidljivih dijelova na kućanskim uređajima, koji moraju biti iznimno visoke kvalitete. Riječ je o etažnom alatu za injekcijsko prešanje okvira vrata kućanskog uređaja PS 05. Brončano priznanje dobila je tvrtka Adapti za izradu noževa za obrezivanje s ravnom ili prostornom podjelom.

»Dva priznanja za nas su bila veliko iznenađenje. Očekivali smo jedno priznanje, s obzirom na to da smo bili svjesni da smo prijavili dva vrlo kvalitetna alata. To je na-

Sajam LIVARSTVO

Srebrno priznanje: JGZ »POHORJE« MIRNA, Šentrupert –PROIZVOD »KAPA HIDRANATA«, NAČINJEN POSTUPKOM

TOPLOG PREOBLIKOVANJA, ODNOSNO KOVANJA

Javni gospodarski zavod »Pohorje« Mirna na sajmu je predstavio proizvod »KAPA HIDRANATA«, koji su razvili postupkom toplog preoblikovanja, odnosno kovanja. Proizvod su svojedobno izrađivali postupkom kokilnog lijevanja. Potaknuti čestim upitima na tržištu i zahvaljujući zahtjevnijim dobavno-tehničkim uvjetima, postupkom toplog preoblikovanja dosegnuli su u tehničko-tehnološkom smislu proizvod znatno više kvalitete. Inovativnim izborom nove slitine i postupka proizvodnje uklonjen je problem hladnih spojeva, površina proizvoda je glađa i čistija, s natpisima na proizvodu više nema nikakvih teškoća, postignute su veća čvrstoća i tvrdoća te su uklonjeni uzroci deformacija. U poslovnom smislu ta je promjena u postupku proizvodnje značila osjetno višu produktivnost i smanjenje škarta. Čak i u okolišno-energijskom smislu novi postupak donosi pozitivne učinke.

grada mojim suradnicima koji su razvijali te alate, načinili ih i pustili u život. Ne manje važno, to je i priznanje našim kupcima, koji su nam vjerovali da možemo uopće izložiti taj alat«, izjavio je direktor tvrtke Gorenje Orodjarna dr. sc. Blaž Nardin.

Istaknuo je da treba biti svjestan kako je pri izlaganju takvih alata kakvi su se mogli vidjeti u Celju riječ o intelektualnom vlasništvu njihovih kupaca, koji moraju odobriti izlaganje alata. »Našim konkurentima za te nagrade na sajmu dogodilo se upravo to da kupac nije htio izložiti ono što im je najbolje. I mi u proizvodnji imamo nekoliko vrlo zanimljivih kompleksnih alata koje bismo na ovom sajmu rado izložili, no naručitelji nam ne dopuštaju«, objasnio je Nardin.

Pri tome treba istaknuti da slovenski alatničari imaju na raspolaganju uvijek manje vremena za razvoj vrhunskih alata, što je njihova najveća teškoća. »Ako je u prošlosti na raspolaganju bilo osam mjeseci, danas očekuju prve uzorke već za dva mjeseca. To za nas znači promjenu u organizaciji i proizvodnom sustavu. Čitavu organizaciju treba osmisliti tako da se prilagodimo kupcima u vrlo kratkom vremenu«, dodao je Nardin.

Plastika potiskuje metalne proizvode

Zlatno sajamsko priznanje Plagkema dobila je šenčurska tvrtka KMS d.o.o. Povjerenstvo su osvojili ubrizgavalicom za injekcijsko prešanje plastike koja plastične granule pretvara u proizvode široke potrošnje.

»Nagrada je potvrda da radimo dobro i poticaj je za budućnost. Naši kupci postaju sve

zahtjevniji, žele više od ubrizgavalica i te zahtjeve i trendove moramo slijediti želimo li ostati konkurentni«, rekao je Janko Jelenc iz tvrtke KMS. Tvrdi da je njihova nagrađena ubrizgavalica rezultat kombinacije očekivanja i zahtjeva kupaca te trendova u industriji.

U KMS-u primjećuju da se na tržištu ponovno pojavljuju nove mogućnosti i da su gospodarsku krizu preživjele tvrtke koje su ulagale u nove tehnologije. »Plastika sve više potiskuje klasične aluminijske i čelične proizvode, prije svega zbog dobrih tehničkih svojstava kao što su čvrstoća i postojanost na gorenje, a s druge strane prednost je plastike u tome što je lakša«, istaknuo je Jelenc.

Stručni popratni program

Dan alatničarstva: Nema europskog automobila bez slovenskog znanja

Nove tehnologije i posljednja razvojna dostignuća na području alatničarstva bili su do kraja sajma izloženi u Celju. Iako je slovensko alatničarstvo još prije dvije godine pogodila gospodarska kriza, danas branša pokazuje drugo lice.

Izlagači bilježe povećan broj narudžbi, a branša nudi razvojne mogućnosti slovenskom gospodarstvu općenito. Danas gotovo nema europskog automobila bez tehnologije koja je rezultat slovenskog znanja i alata, moglo se čuti na Danima alatničarstva, koji su bili dio popratnih stručnih događaja sajma.

Na okruglom stolu Dana alatničarstva bilo je riječi prije svega o tome da alatničari mogu sa svojim znanjem i proizvodima >>

Foto: Nataša Muller

Foto: Nataša Muller

postati dio globalnoga dobavnog lanca te o tome kako dugoročno razvijati konkurentnost. »Primjećujem da su neke tvrtke već prepoznale svoje kompetencije i svjetske trendove u industrijama koje servisiraju i sastavni su dio njihovih mreža. Svijet se globalizira, a u toj priči alatničari jesu ili nisu dio mreže«, rekao je dr. sc. Brane Semolič, inicijator i koordinator međunarodne razvojne mreže LENS Living lab®, koji je i predsjednik stručnog odbora Slovenskoga alatničarskoga grozda te predstojnik Instituta za menadžment projekata i tehnologija pri Fakultetu za logistiku u Celju.

Semolič kaže da su se naši alatničari, koji su se oblikovali na početku novog tisućljeća, održali na tržištu. Već smo tada u Sloveniji imali više alatničara nego neke razvijene zemlje. »To su uspješne strukture, koje se uspijevaju razvijati, i to je naša konkurentna struktura«, tvrdi Semolič. Slovensko alatničarstvo ima tradiciju, još uvijek je svaki industrijski proizvod načinjen s pomoću jednoga ili više alata. »Sami najvjerojatnije nećemo razvijati čitav automobil, ali u svakom je europskom automobilu neka tehnologija koja je rezultat slovenskog znanja«, ističe Semolič.

Na Danima alatničara nisu isticani samo aktualni tehnološki pristupi već i to kako da alatničari uspiju u dobavnim mrežama, gdje je ključno povezivanje.

Navodnik na Danu plastičarstva: »Bez vrećica će nastupiti glad«

Da je plastika neraskidivo povezana s našim svakidašnjim životom, među ostalim su istaknuli i na Danu plastičarstva, koji je također održan u sklopu sajamskog četverca. Prerada plastike je visokoproduktivna i automatizirana branša, u kojoj samo u Sloveniji djeluje oko 1 600 samostalnih tvrtki. Unatoč dodanoj vrijednosti koju ostvaruju plastičari, i na tom se području suočavaju sa snažnom konkurencijom azijskog svijeta.

»Ono što počnu raditi Kinezi, mi moramo prestati raditi. To je žalosna istina. Kada se oni namjere na nešto, pregaze nas cijenom. A

uvijek se nađu novi proizvodi, nastaju nove potrebe, gdje smo mi brži i bolji«, rekao je Janez Navodnik, koordinator GIZ Grozd plasttehnike i Tehnološke platforme Napredni materijali i tehnologije (TP NaMaT) te direktor Tehnološkog centra Poli-Eko.

Navodnik vidi prednost u slovenskoj marljivosti i fleksibilnosti jer na tako malom području kao što je slovensko postoji mnogo različitih tehnologija, kojih nema ni u Europi. »Imamo tehnologije, a naše su tvrtke većinom manje. S obzirom na to da je prerada plastike visokoproduktivna i automatizirana branša, proizvodnja može uključivati samo nekoliko ljudi, koji mogu

Foto: Nataša Muller

događaji i dostignuća

proizvesti pet ili šest tisuća tona proizvoda godišnje. Broj ljudi nije mjerilo produktivnosti«, objašnjava Navodnik.

I na području plastike je tako da naše tvrtke većinom rade za izvoz. Daleko na prvom mjestu je automobilska industrija jer se svaki drugi plastičar bavi proizvodnjom automobilskih komponenata, dok je u posljednje vrijeme primijećeno određeno nazadovanju u području elektronike.

Navodnik je uz ostalo rekao da je plastika prisutna u gotovo svim predmetima našeg života i da nema predmeta gdje ju nije moguće uporabiti. »Plastika je prisutna i na području hrane, ambalaže. Ako uklonimo sve vrste vrećica, svijet će biti gladan. Vrećice se ne koriste samo radi kupnje, u vrećici je sve. Nastat će glad, i toga treba biti svjestan«, rekao je Navodnik.

U pogledu aktualne polemike o štetnosti nanočestica, tvrdnje o opasnosti tih čestica kod plastike potpuno odbacuje. »Nanočestice same po sebi mogu biti vrlo opasne, ako ih primjerice mažemo po koži. Ako su, međutim, povezane s plastikom, potpuno su bezopasne, a jednako funkcionalne. Naime, nanočestice se mogu kemijski vezati s plastikom tako da su stabilne i mogu se prerađivati«, dodao je.

Dan ljevarstva: Uvjeti u ljevarstvu se poboljšavaju Slovensko ljevarstvo je prije svega izvozno orijentirana branša jer je za inozemstvo prosječno namijenjeno od 70 do 90 posto proizvodnje. Neke naše ljevaonice vodeće su u Europi, ili čak svijetu. Ljevači tvrde da se uspješno prilagođavaju tržišnim zahtjevima. Unatoč tomu što je svjetska recesija pogodila i naše ljevaonice, nismo izgubili gotovo nijednu. Tomu je pripomoglo traženje tržišnih niša. Ipak, suočavaju se s teškoćama oko financiranja projekata.

U godinama konjunkture slovenski su se ljevači morali prilagođavati prije svega zahtjevnim tehnologijama i suvremenom ljevarskom standardu, a bitno je bilo i tehnološko usavršavanje. »Dvije godine nakon velike gospodarske krize opažamo da je čitava metaloprerađivačka branša i metalurgija izašla iz krize, što znači da je porast narudžbi, u usporedbi s prošlim godinama, veći za 20 do 30 posto«, rekao je potpredsjednik Društva ljevača Slovenije Janko Čevka.

Ti pozitivni trendovi povezani su s razvojem automobilske industrije u Europi i svijetu, a slovenski ljevači trenutačno se susreću s velikim problemima likvidnosti. »Sva ta industrija ima sada 20-postotni ili 30-postotni rast. Radi veće realizacije trebala je više sredstava, što je razlog pojave

velikih problema u financiranju. Banke su oprezne i ne prate sve projekte. Kada bi financiranje bilo bolje, naša bi realizacija bila još veća«, upozorio je Čevka.

Većinu proizvodnje slovenski ljevači izvoze. Najviše u zemlje zapadne Europe, prije svega na njemačko tržište, u Italiju i Austriju. Korak naprijed predstavlja kvaliteta, odnosno obrada uljevaka i veća dodana vrijednost. Kako tvrdi Čevka, konkurentna prednost naših ljevaonica su znanje i kvaliteta jer sirovina nemamo, materijale uvozimo, a naša energija nije jeftinija. Ono što imamo jest znanje i upravo je to prednost slovenskog okružja.

Slovenski alatničari neka se povezuju!

Sajamske događaje za susrete su iskoristili i predstavnici slovenske i austrijske metaloprerađivačke industrije i alatničari iz čitavog svijeta jer su sajamski prostor posjetili i izaslanici skupštine ISTMA (svjetsko udruženje alatničarstva i strojogradnje).

Pri tome su rekli da se slovenski alatničari na svjetskom tržištu izvrsno snalaze i da se dodana vrijednost koju postignu u alatničarstvu poveća 50 do 100 puta u kasnijim gospodarskim procesima.

Da je posjet izaslanika skupštine ISTMA bio uspješan, istaknuo je predsjednik ISTMA-e Europe Janez Poje. Ugostio je alatničare iz 11 zemalja, europskima su se pridružili mnogi vodeći alatničari iz SADa, Kanade i Južne Afrike. U sljedeće dvije godine Slovenija ima posebnu ulogu i mogućnosti u ISTMA-i jer je preuzela predsjedanje europskim dijelom udruženja.

Poje je tom prigodom rekao da slovenske alatnice nisu konkurencija jedna drugoj.

»Susrećemo se s istim kupcima pa ako je kultura dijaloga na dostojnoj razini, ne postavljamo si nepotrebna poslovna ograničenja. U Sloveniji je približno 140 alatnica, koje zapošljavaju oko 5 000 ljudi«, rekao je Poje.

Slovenske alatnice prilika su za trajan razvoj unatoč tomu što alatničarstvo u svim svjetskim ekonomijama čini manji dio nacionalnoga gospodarstva. Poje je rekao da je to supstancijski dio gospodarstva. »Za svaki dio koji želimo uzeti u ruke, za njega mora postojati alat i iza njega čitav proces. Kolege iz Južnoafričke Republike utvrdili su da jedan alatničar može 35 puta multiplicirati radno mjesto poslije u industriji. To su izvanredne mogućnosti. Iako nam politička elita tvrdi da je kriza nakon recesije nužnost, kako bi se obnovio proizvodni sektor, moramo imati prije svega supstancijski opseg, odnosno kapacitete alatničara koji će omogućiti alate, strojeve i procese za nesmetanu proizvodnju«, naglasio je Poje.

Na svjetskom tržištu slovenski alatničari dobro su se snašli. Kako u Sloveniji postoje samo velike i male alatnice, srednjih naime nema, trebale bi se povezati. To bi, prema Pojinim riječima, pospješilo prodajne procese na svjetskom tržištu.

U azijskim alatnicama ne vidi konkurenciju i tvrdi da bi trebalo prvo obraditi domaću konkurenciju. »Azija je trenutačno vrlo angažirana na svojem tržištu. Čitavu proizvodnju koju ostvari, Kina uporabi interno. Izvozi samo 10 do 15 posto. Istina je da iz Kine našim kupcima dolaze ponude koje izjednačavaju azijsku i europsku razinu. To, međutim, za sada još nije veća teškoća«, rekao je na kraju Poje.

www.ce-sejem.si

Duboko bušenje u alatničarstvu

Sve veća konkurencija i zahtjevi kupaca potiču stalan razvoj novih tehnologija. Stalno treba tražiti nova rješenja. Cilj svake alatnice je napraviti alat koji će izrađivati kvalitetan i precizan proizvod. Ako želimo skratiti vrijeme izrade alata u alatničarstvu, trebamo imati primjerene, kvalitetne rezne alate. Poduzeće ORO3CNC je jedan od vodećih dobavljača kućišta alata. Poduzeće stalno ulaže u nove tehnologije jer žele postati vodeći dobavljač kućišta za alate u razredu iznad 800 x 800 mm u Sloveniji, dok polovicu svojih kapaciteta žele ispuniti narudžbama iz inozemstva. Zato smo zajedno s poduzećem ORO3CNC napravili projekt bušenja dubokih provrta u alatničarstvu.

Branko Ušaj

Zbog sve veće konkurencije i sve kraćih dobavnih rokova, poduzeće BTS Company je predložilo poduzeću ORO3CNC sudjelovanje u projektu nestupnjevanog dubokog bušenja. Poduzeće je inače upotrebljavalo klasična topovska svrdla, sa kojima je postupak bušenja prilično dugotrajan i predstavlja usko grlo u svakoj alatnici. Predložili smo uvođenje dviju novih tehnologija. Na strojevima gdje ima mogućnost hlađenja kroz vreteno, predložili smo svrdla od tvrdog metala FTO-GDXL, a na strojevima na kojima nema mogućnosti hlađenja kroz vreteno, predložili smo HSS-svrdla TDXL, koja predstavljaju revoluciju na području nestupnjevanog bušenja. U spomenutom poduzeću smo izveli probe, koje su bile vrlo uspješne, osim što smo bitno skratili vrijeme izrade provrta, povećala se također i njihova kvaliteta. Isto tako smo bili vrlo uspješni i u obradi Toolox materijala. Toolox je poboljšani čelik, namijenjen alatničarskoj industriji i strojogradnji, a isporučuje se s jamčenim mehaničkim svojstvima. Toolox se temelji na niskougljičnom metalurškom konceptu i iskustvima na izradi čelika Hardox i Weldox, čelicima postojanim na trošenje proizvođača SSAB Oxelösund. TOOLOX® se proizvodi s dvije razine tvrdoće: TOOLOX 33 tvrdoće 310 HB (29 HRc) i TOOLOX 44 tvrdoće 450 HB (45 HRc), koji je dva do tri puta žilaviji od klasičnog alatnog čelika iste tvrdoće.

Rješenje problema na stroju s hlađenjem kroz vreteno (Svrdlo FTO GDXL – OSG)

Problem bušenja dubokih provrta smo riješili sa svrdlima FTO-GDXL proizvođača OSG za iznimno duboko bušenje s velikim posmacima. Namijenjena su za visokoučinkovito bušenje velikim reznim brzinama do dubine 30 d u jednom prolazu, što izuzetno skraćuje vrijeme obrade u usporedbi sa topovskim svrdlima.

Prilikom izrade provrta smo koristili dva postupka. Prilikom izrade provrta dubokih 20 d, bušili smo sa pilotnim provrtima, za 10 d bušili smo bez pilotnih provrta. Bušenje smo izvodili na CNC obradnom centru s hlađenjem kroz vreteno, na materijalu 1.2312. Zbog toga što otklon svrdla ne smije biti veći od 0,01 mm, svrdlo smo stezali u trn NIKKEN Multilock. Za početak smo primijenili parametre iz sljedeće tablice:

Alat:SvrdloFTO-GDXL9X10D

Vc=80

S=2.830

Fmm/min=790

Fmm/vrt=0,28/bezčišćenja/bezizvl. strugotine.

Svrdlo je radilo dobro. Provrti su bili ravni i u tolerancijama.

Nakon toga smo na istom materijalu bušili provrte promjera 8 mm i dubine 20 d. Najprije smo sa OSG pilot svrdlom FTO-PLT 8,05 napravili pilotni provrt.

Okretaje smo povećali na propisanu brzinu i počeli bušiti.

Kad je dosegnuto dno provrta, malo smo odmaknuli svrdlo i pri izvlačenju smanjili okretaje.

Svrdlo je radilo bez poteškoća sa značajno kraćim vremenom izrade provrta.

Rješenje problema na stroju bez hlađenja kroz vreteno (Svrdlo TDXL – OSG)

Zatim smo svrdlo fi8 x 20D FTO GDXL spustili s malim okretajima i malim posmakom u pilotni provrt.

događaji i dostignuća

Za rješenje problema bušenja dubokih provrta na strojevima bez hlađenja kroz vreteno koristili smo nova HSS svrdla proizvođača OSG, serije TDXL za nestupnjevano bušenje do 20 x D bez hlađenja kroz vreteno. Svrdla su izrađena novom patentiranom tehnologijom koja uključuje posebnu izvedbu oštrice svrdla, što omogućuje manju silu bušenja i posebnu izvedbu spirale, koja omogućuje učinkovito odvajanje strugotine. Sva svrdla su prevučena s WXL prevlakom koja ima oksidacijsku temperaturu 1.100 ºC. Ta svrdla proizvođač

preporučuje za bušenje ugljičnih, poboljšanih i legiranih čelika, te sivog i nodularnog lijeva. Probu smo izvodili na materijalu 1.2343, svrdlo je bilo stegnuto u ER-čahuru. Za ishodište smo upotrijebili parametre iz tablice.

Alat:SvrdloTDXL9X15D

Vc=16

S=565

Fmm/min=113

Fmm/vrt=0,2/bezčišćenja/bezizvl. strugotine.

Prilikom probe svrdlo je radilo bez ikakvih problema. Dobro je lomilo strugotinu, a na provrtu se nije moglo uočiti da je bilo ikakvog otklona svrdla.

Izrada provrta u materijalu TOOLOX 33

Poseban izazov je bila izrada provrta u materijalu TOOLOX, koji je inovativni švedski alatni čelik, dobavljen u poboljšanom stanju s jamčenim mehaničkim svojstvima. Osnovna zamisao je uštediti vrijeme prilikom izrade alata, a TOOLOX je toplinski obrađeni čelik, namijenjen alatničarstvu i strojogradnji.

TOOLOX® se radi s dvije razine tvrdoće: TOOLOX 33 tvrdoće 310 HB (29 HRc) i TOOLOX 44 tvrdoće 450 HB (45 HRc), koji je od dva do tri puta žilaviji od klasičnog alatnog čelika iste tvrdoće. Ploče TOOLOX® su dobavljene u poboljšanom stanju s jamčenom obradivošću – Toolox 33 se u usporedbi s čelikom 1.2312 može obrađivati s dvadeset posto većim režimima obrade. Također, prednosti su mu što ima niska zaostala naprezanja i dobru dimenzijsku stabilnost, iznimnu čistoću materijala bez unutrašnjih segregacija i nizak ugljični ekvivalent, koji osigurava dobra svojstva zavarljivosti. Kada se zahtijevaju veće tvrdoće na površini, mogu se nitriranjem povećati do 65 HRc.

S velikim brzinama kaljenja i niskougljičnim konceptom, uspjelo se promijeniti morfologiju karbida, što je temelj za visoku žilavost, obradivost i zavarljivost. Na gornjoj slici su prikazane mikrostukture čelika TX33 i 1.2311/1.2312, gdje se vidi promijenjena morfologija karbida i trideset posto manji udio karbida u materijalu TX33, koji je glavni razlog za bolja svojstva obradivosti. Karbidi su tvrdi, teško se obrađuju i urokuju brzo trošenje reznog alata. To je razlog za bolju obradivost čelika TX33 u usporedbi sa čelikom 1.2312.

Probleme bušenja smo rješavali s OSG svrdlima serije FTO.

Za vrijeme obrade s tim režimima nije bilo nikakve nestabilnosti. Trošenje na reznoj oštrici je bilo neznatno. Bušenje smo izvodili bez pilotnog provrta, što znači jednu operaciju manje.

Svrdla s izmjenjivim pločicama

WDX Sumitomo

Za Toolox 33 smo izabrali svrdla FTOGDXL, koja su namijenjena bušenju provrta u materijalima tvrdoće do 35 HRc. Za probu smo koristili parametre iz sljedeće tablice.

Pri izradi provrta većih promjera, koristili smo nova Sumitomo svrdla s izmjenjivim pločicama WDXT. Trenutno su u ponudi serije za dubine bušenja 2xD, 3xD in 4xD. Svrdlo ima dvije jednake WDXT-pločice – središnju i vanjsku. Pločice imaju dvije vanjske i dvije središnje oštrice. Četiri rezne oštrice na pločici osiguravaju ekonimičnost i efikasnost svrdla. Moguća su tri tipa lomača odvojene čestice: L – za male posmake, primjeren za inox i mekane čelike, G – za opću obradu čelika, H – za velike posmake i obradu sivog lijeva. Dobavljive su kvalitete ACP300 za čelik i inox, te ACK300 za sivi lijev. WDX svrdla možemo koristiti za bušenje na ravnoj i na kosoj površini. Moguće su i aplikacije na CNC tokarilicama za vanjsko i unutrašnje tokarenje. Kod WDX svrdla je smanjena visina neravnine na dnu provrta na 0,6 mm (ili 0,8 mm iznad ø29 mm).

Fmm/vrt=0,2/bezčišćenja/bezizvl. strugotine.

S radom počelo novo postrojenje

TE-TO Zagreb

Porastudjelakarbida

Novo kogeneracijsko postrojenje u Termoelektrani-toplani (TE-TO) Zagreb pušteno je u komercijalni rad čime je završena obnova starih proizvodnih postrojenja u tom energetskom objektu važnom za opskrbu strujom, toplom vodom i parom stanovništva i industrije istočnog dijela Zagreba. Novi “Blok L”, u čiju izgradnju je uloženo 98,8 milijuna eura, kapaciteta je 112 megavata električne i 120 megavata toplinske snage, s planiranom godišnjom proizvodnjom 800 gigavata električne i 300 gigavata toplinske energije. Projekt gradnje Bloka L u TE-TO Zagreb počeo je 2005. godine. Funkcijska ispitivanja obavljena su do kraja 2009. godine, a od 2010. godine objekt je bio u pokusnom radu. Očekivani životni vijek opreme i postrojenja je 30 godina.

Razlika u strukturi karbida

Životni vijek reznog alata

događaji i dostignuća

Svrdlo smo isprobali na materijalu TOOLOX 33. Bušili smo provrt promjera 33 mm i dubine 80 mm. Koristili smo parametre iz sljedeće tablice:

Alat:SvrdloWDX330D4S40

Pl.WDXT094008-GACP-300

TOOLOX33

Vc=75

S=723

Fmm/min=100

Fmm/vrt=0,15mm

Prilikom bušenja sa WDX svrdlom nije bilo nikakvih problema. Svrdlo je radilo

mirno i bez vibracija. Obrada provrta je bila ravnomjerna od ulaza do izlaza. Postignuta je vrlo dobra kvaliteta obrađene površine.

Zaključak

Uvođenjem OSG svrdla za duboko bušenje - FTO-GDXL i TDXL znatno je skraćeno vrijeme izrade provrta. Prilikom korištenja klasičnih svrdla radi se sa bitno manjim režimima, a dodatno gubljenje vremena stvara stupnjevano bušenje, što kod OSG-svrdla nije potrebno, a to ujedno znači veliku uštedu vremena. Velika

prednost je također i oštrenje tih svrdla koje izvodi proizvođač OSG. Svrdla nakon oštrenja rade s jednakim režimima kao nova. Također smo postigli vrlo dobre rezultate u bušenju provrta većih promjera uvođenjem Sumitomo WDX svrdla. U usporedbi s prijašnjim svrdlima znatno je smanjeno vrijeme obrade i povećana kvaliteta provrta.

Branko Ušaj, BTS Company, d. o. o., Ljubljana

Ravna površina / polovični provrt

Kosina Predprovrt Vanjsko tokarenje (max. 2xD)

Unutrašnje tokarenje (max. 2xD)

AUDI AG održava visoke strandarde kvalitete s infracrvenom termografijom

»Napredak je u tehnici« to je Audijev slogan već desetljećima. Automobilski proizvođač koji radi pod tim motom, intenzivno koristi, između ostalog i tehnologiju infracrvene termografije (termovizije) za osiguranje visokih normi kvalitete.

Sjedište proizvođača automobila AUDI AG nalazi se u Ingolstadtu, približno 80 km sjeverno od Münchena, prijestolnice Bavarske. No tom se mjestu također nalazi i tehnički razvoj tvrtke čiji logo predstavljaju četiri prepletena kruga.

Audi je postao jedan od vodećih brendova automobila visoke klase. To je jedan od razloga da svaka njegova komponenta mora ispunjavati stroge standarde kvalitete, bez obzira jesu li proizvedeni u vlastitoj tvornici ili dobiveni od vanjskog dobavljača. Bez dosljedne primjene brzih, mobilnih, beskontaktnih i pouzdanih mjernihnih alata, koji mogu kreirati različite oblike na temelju mjernih rezultata, standardi proizvodnje bi se teško održavali, a slično je i sa sigurnošću vozila i voznim performansama automobila.

Termografija: važna karika u procesu mjerenja i testiranja u tvrtki

AUDI AG

»Termografiju smo počeli koristiti 1998 godine,« sjeća se s Norbert Arnold, čovjek koji je odgovoran za tu tehnologiju u odjelu razvoja, te nastavlja »Koristimo jednakopravno visokoosjetljive dugovalne kamere, kao i kratkovalovne kamere.« Kratkovalne kamere se koriste, prije svega za snimanje na visokim temperaturama (čak do 2 000 stupnjeva Celzijusovih).

U Ingolstadtu na razvoju motora radi približno 700 razvojnih inženjera. Prije stavljanja u proizvodnju svi dijelovi, od jedno-

stavnih, kao što su remenovi, do složenijih, kao primjerice turbopunjači ili katalizatori, detaljno se testiraju. »Termografsko testiranje katalizatora samo po sebi predstavlja umjetnost,« uvjeren je Arnold, koji nadgleda mjerne instrumente i mjerni proces. »Moramo paziti na jednakomjernu raspodjelu topline na visokim temperaturama, što možemo nadgledati s kratkovalnim kamerama, koje prikazuju čak 50 slika u sekundi.«

Termografska kamera se posebno koristi u centru za testiranje motora. Kod novih motora se ispituje zagrijavanje motora i raspodjela temperature po pojedinim točkama, nakon toga se ispituju dijelovi gdje dolazi

do kvara. Posebno je praktična upotreba vizualizacije radnih ciklusa za druge komponente. Prema Arnoldovim riječima, tu funkciju razvojni inženjeri posebno cijene.

Tvrtka Audi koristi infracrvenu kameru FLIR Systems za testiranje trošenja materijala i njegove postojanosti u unutrašnjosti putničke kabine. Na taj način se testira koža, drvo, ali i umjetni materijali. Materijali se također testiraju za različite vremenske uvjete.

Izvrsna toplinska razlučljivost i visoka preciznost predstavljaju preduvijete za sva mjerenja. Ovaj proizvođač automobila je investirao u servisni paket za termograf-

Infracrvena kamera mjeri otpor valjanja i druge karakteristike guma

Infracrvena kamera u centru za testiranje mjeri otpor valjanja i grijanje gume na kotaču

Mjerenje raspodjele temperature na katalizatoru

ske kamere, čime se povećava raspoloživost kamera, te se osiguravaju precizna mjerenja.

Audijev infracrveni forum

U tvrtki Audi je pokrenuta inicijativa koja naglašava važnost termografije. Trideset stručnjaka za infracrvene kamere, redovito se sastaje i izmjenjuje infor-

macije o termografskim aplikacijama na području projektiranja unutrašnjosti vozila, razvoja i istraživanja, prevencije i proizvodnje. Različiti odjeli i službe daju pregled zračenja/emisije, koji su ključni za precizno određivanje temperature. Specijalisti međusobno izmjenjuju tehnike i savjete o problemima koji nastaju prilikom refleksije na metalnim dijelovima. To znanje se unosi u zbirku podataka i dalje u proces upravljanja znanjem unutar koncerna Volkswagen Group. Svi operateri infracrvenih kamera u Audiju su završili obuku na ITC tečaju i stekli naziv specijaliziranih termografista prvog stupnja.

Testiranje dobivenih dijelova i vlastitih motora s termografskim kamerama je inače skup proces, a pomaže kod spriječavanja još skupljih povlačenja proizvoda sa tržišta. I što je najvažnije, Audi i dalje ostaje Audi.

Walter iskazuje svoju povezanost s tigrom

Albino tigrica Winnie u singapurskom se zoološkom vrtu veseli svojem novom sponzoru – tvrtki Walter Singapore. Proizvođač preciznih alata postao je sponzor bijele ljepotice. Dodatna sredstva za novog štićenika ekipa tvrtke Walter Singapore prikupila je na dobrotvornoj utrci dugoj 6,2 km.

Winnie prikupili dodatna sredstva, ekipa tvrtke Walter AG Singapore odazvala se dobrotvornoj utrci dugoj 6,2 kilometra.

Zahvaljujući dobrotvornom prilogu singapurski zoološki vrt moći će tigrici Winnie osigurati sve što joj treba za preživljavanje, a svoje posjetitelje ‒ njih oko 1,6 milijuna godišnje ‒ poučiti o tigrovima. Cilj koji su pri tome postavili jest da se ljude upozori na dramatičnu situaciju tih životinja u divljini: najveća zvijer na svijetu, koja pripada skupini mačaka, ugrožena je do izumiranja zbog divljeg lova i krčenja šuma. Broj tigrova koji žive u prirodi u posljednjih se dvanaest godina drastično

smanjio, za čak 70 posto. U jugoistočnoj Aziji krajem 90-ih godina živjelo je oko 1 200 tigrova, a danas ih je ondje, prema ocjenama Svjetske zaklade za prirodu WWF (World Wide Fund For Nature), približno 350.

Tvrtka Walter s tigrom je povezana na doista poseban način. Tako je po toj životinji, među ostalim, ime dobilo i visokoučinkovito glodalo Tiger·tec® Silver, koje je tvrtka uvela na tržište 2009. godine. S pomoću srebrnih tigrovih

zubi u Walteru su uspjeli u brojnim primjerima povisiti učinkovitost i do 100 posto. Samo godinu i pol nakon uvođenja Tiger·tec® Silver na tržište Walter je popunio svoju ponudu indeksiranih umetaka za cjelokupan program za glodanje čelika i legura. Walter se već niz godina zauzima za očuvanje ugroženih vrsta iz skupine mačaka i osim zoološkog vrta u Singapuru podupire i druge slične projekte zaklade WWF. www.walter-tools.com

IR-fotografija armaturne ploče

Da bi za tigricu

Albino tigrica Winnie u singapurskom zoološkom vrtu veseli se svojem novom sponzoru ‒ tvrtki Walter AG.

Tvrtka Walter širi svoju ponudu usluga s aplikacijom Walter Tools & More za pametne telefone

Od dostupa važnim podacima o alatu, pa sve do internetske narudžbe u Walterovoj trgovini Toolshop: s aplikacijom Walter Tools & More korisnici mogu na svojem iPhonu vrlo jednostavno i elegantno izabiru primjeren alat za željenu obradu te ga također mogu i naručiti izravno preko interneta. Tvrtka Walter, koja je tu aplikaciju razvila, nudi je besplatno na 23 jezika.

Mogućnost proračuna parametara rezanja i izvan ureda i bez računala, mogućnost usporedbe ekonomičnosti pojedinog alata, mogućnost naručivanja alata i mogućnost uvida u ostalu opću ponudu tvrtke Walter - s novom aplikacijom za pametne telefone Walter Tools & More to možete vrlo jednostavno provesti od bilo kuda, brzo i elegantno. Tools & More nudi korisniku prilagođeno sučelje i široku paletu funkcija. »S aplikacijom Walter Tools & More, našim klijentima će i s pomoću telefona biti dostupan opsežni know-how na području obrade odvajanjem čestica,« tvrdi Andreas Evertz, predsjednik uprave tvrtke Walter AG. »S time ispunjavamo svoju misiju, s kojom želimo klijentima ponuditi samo najbolje proizvode te im sa širokom paletom dodatnih usluga pomagati u postizanju što više učinkovitosti.«

Tvrtka Walter nudi kao jedini proizvođač na tržištu aplikaciju Tools & More za pametne telefone, koja omogućuje vrlo točan proračun parametara rezanja. S time je moguće definirati parametre za sljedeće postupke:

• pri glodanju, a posebice pri procesima ugaonog i planskog glodanja i glodanja utora

• pri bušenju, a posebice pri procesima istokarivanja i bušenja u puno

• pri tokarenju, a posebice pri procesima ISO-tokarenja i urezivanja.

Pri svim operacijama moguće je, osim podataka o posmaku, pogonskoj snazi i volumenu odvojenih čestica, dobiti informacije o vremenu obrade i sili rezanja, poštujući prosječnu dubinu rezanja. Potonje se odvija obzirom na vrstu materijala, prednji kut, iskoristivost i faktor trošenja.

Proračun ekonomičnosti brzo i jednostavno nudi dvije mogućnosti izbora alata. Tako

je moguće uspoređivati sljedeće značajke: troškovi obradnih pločica i držala, vremena strojne obrade i pripremna vremena, raspoloživost stroja i ušteda po pojedinom komadu/seriji ili na godišnjoj razini.

S aplikacijom Tools & More korisnik s pomoću mobilne tehnologije ima internetski pristup, točnije pristup internetskim stranicama, programskom paketu na internetu i dostupnim aplikacijama. Između raspoloživih internetskih paketa je i programska oprema TEC i CCS tvrtke Walter, koja korisnika ciljano usmjerava i daje mu podršku pri traženju najekonomičnijeg alata od tvrdog metala, HSS-svrdla, alata za izradu navoja ili alata za glodanje marke Walter Titex i Walter Prototyp.

Nakon unosa bitnih parametara, primjerice vrste uporabe, materijala, stroja i parametara rezanja, TEC+CCS prikazuje najbolja raspoloživa rješenja za alate, uključivo s drugim mogućnostima. Pri prikazu rezultata, osim isključivo podataka o rezanju, prikazuje se i pripadajući proračun ekonomičnosti, koji uključuje troškove po komadu proizvoda. Korisnik može u programu CCS za glodanje navoja, za orbitalno glodanje navoja i za glodanje navoja zajedno s bušenjem osnovnog provrta, generirati i CNC-programe.

Izbrane alate korisnik može s pomoću aplikacije izravno naručiti preko internetske trgovine Walter Toolshop. Pri naručivanju se tako uštedi vrijeme, a omogućen je uvid u čitavu paletu standardnih alata, na internetu se dobivaju informacije o trenutačnim zalihama, na raspolaganju je i točan pregled narudžbi i računa, a bitna je i 24-satna dostupnost. To rješenje također sprječava dvostruko slanje narudžbi.

Walter Tools & More nudi povezivanje na internetsku stranicu tvrtke Walter i internetsku prezentaciju Walter Multiply. Na tim stranicama korisnici mogu naći najnovije informacije o tvrtki i njenoj širokoj paleti alata i usluga.

Na stranici Walter TV – službeni You-Tube tvrtke Walter AG – korisnici mogu imati uvid u najaktualnije novosti o tvrtki te dobiti informacije o revolucionarnoj tehnologiji koja se trenutačno koristi.

www.walter-tools.com

Hrvatska s EU ugovorila projekte vrijedne oko 500 mil. eura

Vjerujem da će rezultati referenduma za ulazak Hrvatske u EU biti iznad očekivanja, izjavila je premijerka Jadranka Kosor na skupu 2. dani EU fondova. Podsjetivši kako će Hrvatska u prvih šest mjeseci članstva u EU, u drugoj polovici 2013. godine, imati na raspolaganju oko 800 milijuna eura, a u prve dvije godine članstva ukupno više od tri milijarde eura, Kosor je najavila da će se ta sredstva koristiti za podržavanje svih razvojnih prioriteta.

Izvrstan odaziv izlagača na 44. MOS – Na

Sajmu svih sajmova inovacijski voditelji, kreatori gospodarskog rasta

Celjski sajamski prostor će u rujnu tradicionalno živjeti u znaku najvećeg sajma u ovom dijelu Europe - 44. MOS (Mednarodni obrtni sejem - Međunarodni obrtnički sajam). Odaziv izlagača i partnera je i ove godine vrlo dobar.

Ponovo su na MOS izvrsno zastupljene branše, koje su zauzele izložbene površine u sajamskim dvoranama sa strojevima i opremom za metale i zavarivanje te elektro i zavarivačku tehniku. Ponovo će biti izložena cjelovita ponuda tehnike grijanja, rashladnih i solarnih sustava s najnovijim tehnološkim dostignućima u tim branšama. Sajam se ponovo ponuditi najcjelovitiju ponudu kućanskog namještaja, krovne građe i druge ponude za završne radove u graditeljstvu.

Prema pojašnjenjima organizatora sajma, društva Celjski sejem d.d., posebno će aktualne biti izložbene površine na tradicionalno najzanimljivijim područjima završnih radova u graditeljstvu, energetskoj učinkovitosti i iskorištavanju obnovljivih izvora energije. Posjetitelji će moći potražiti i najbolju ponudu na drugim sadržajnim područjima, koje MOS već tradicionalno nudi. A sajam ove godine neće ponuditi samo najcjelovitiju ponudu proizvoda i usluga malih i srednje velikih tvrtki u regiji, već i dostignuća najperspektivnijih, inova-

cijskih tvrtki, vodećih u svojim tržišnim nišama i kreatora inovacijskih prodora, koji su preduvjet za gospodarski rast.

44. MOS izvrsna prilika za nove poslove na kućnom pragu bez visokih troškova za putovanja u inozemstvo

Ovogodišnji MOS neće omogućiti samo izravni kontakt s najpoduzetnijim i inovativnim slovenskim tvrtkama, već će iznova ponuditi i izvrsnu priliku za uspostavljanje poslovnih kontakata s novim tržištima, odnosno zemljama, koje će sajam iskoristiti za svoje predstavljanje. Celjski sejem naime aktivno djeluje na području internacionalizacije sajamske djelatnosti, pa su tako 2010. godine na MOS po prvi puta doveli tvrtke iz Egipta, Indonezije i Katara, a po drugi puta se je organizirano predstavilo indijsko gospodarstvo. Zanimanje za grupno predstavljanje ove godine su iskazala još neka gospodarstva iz EU susjeda i udaljenijih zemalja, dok su grupna predstavljanja, prije svega zemalja južnog Balkana, postala tradicionalne pratilje Sajma svih sajmova.

Končar razvio Vipnetu ekobazne stanice

Telekomunikacijska tvrtka Vipnet i Končarov Institut za elektrotehniku predstavili su u utorak zajedničko inovativno rješenje - hibridni sustav eko baznih stanica koje se napajaju obnovljivim izvorima energije kombinirajući energiju sunca, vjetra i vode dobivene iz vodikovih tehnologija. Predsjednik Uprave Končarovog Instituta Stjepan

Car naglasio je da je u tom rješenju prvi put u svijetu, koliko znaju, primjenjena vodikova tehnologija u energetici.

Na 44. MOS će se osim međunarodnog poslovnog susreta malih i srednje velikih tvrtki iz regije, održavati i susreti krovnih gospodarskih organizacija na najvišoj razini. U Celjskom sajmu vjeruju kako će se udio inozemnih posjetitelja dodatno povećati. U 2010. godini je primjerice udio stranaca premašio desetinu svih posjetitelja sajma. Najviše je stranaca na MOS došlo iz Hrvatske (62,5 %), Srbije (18,8 %) te Italije, Rumunjske i Bosne i Hercegovine (svi po 6,3 %). Organizator je zabilježio i posjetitelje iz Katara, Indije, Rusije i ostalih zemalja iz susjedstva. Aktivnosti Celjskog sejma ove će godine biti posebno usmjerene prema tržištima zemalja bivše Jugoslavije, odakle očekuju i veći posjet poslovne javnosti.

Na MOS po odgovore, kako rasti i u teškim gospodarskim razmjerima

Važan dio sajamskih događaja ponovo će biti prateći program, koji će pokušati dati odgovor na najaktualnija pitanja, s kojima se svakodnevno susreću poduzetnici. Između ostalog, biti će moguće izravno od predstavnika lokalne vlasti doznati kakvu su potpornu atmosferu za razvoj poduzetništva pripremili i prije svega, što planiraju, a očekuju se i brojne mogućnosti za besplatno financijsko, energijsko i još poneko savjetovanje, koja mogu olakšati poslovanje, prije svega malim i srednje velikim tvrtkama, koje imaju ograničene financijske i kadrovske resurse.

Precizno mjerenje položaja u onečišćenoj sredini

Mjerni sustav za pravocrtne vodilice omogućava vrlo precizno mjerenje položaja i puta čak i u otežanim radnim uvjetima, opterećen s rashladnim tekućinama i mazivima, te komadićima drveta i stakla te silicijevom prašinom i strugotinama. Daljinski induktivni senzor je neosjetljiv na električna i magnetska polja pa je prikladan za upotrebu kod linearnih elektromotora. Jednostavno postavljanje i brza zamjena koja ne zahtijeva specijalistička znanja i iskustva samo ubrzavaju stavljanje u pogon sustava za mjerenje položaja za kuglične i valjčane vodilice. Uz to treba napomenuti da sustav nema pomičnih dijelova pa je imun na trošenje materijala. Takav tip senzora, u usporedbi s mjernim letvama ne zahtjeva posebnu zaštitu sa zrakom ili s drugim konstrukcijskim rješenjima.

Suvremena proizvodnja motora

Tvrtka Kuka Systems Assembly & Test sa sjedištem u Bremenu u Njemačkoj razvila je i postavila proizvodnu liniju za sastavljanje strojeva (motora) za naručitelja Fiat Powertrain Technologies. Linija za sastavljanje se rasprostire na 7.000 kvadratnih metara površine na dva kata. Na 51 automatiziranom i 75 ručnih, manualnih radnih mjesta nastaju unutar takta od 40 sekunda novi dvotaktni strojevi s unutarnjim izgaranjem za automobil Fiat 500 i druge automobile iz istoga koncerna. Motori imaju nisku potrošnju i nisku emisiju stakleničkih plinova. Proizvodna linija se nalazi u Poljskoj i djeluje više od pola godine.

Osnova mjernog sustava s okomitim vodilicama je mjerno tijelo koje je pričvršćeno u vodilicu bez zračnosti s vrlo preciznim periodičnim dijeljenjem. Mjerni sustav dostiže apsolutnu točnost od +/-5 mikrometara na dužinama do 4500 milimetara. Za manje dimenzije, do najviše 2000 milimetara apsolutna točnost dostiže +/-3 mikrometra. Mjerno tijelo daljinskog mjernog sustava je zaštićeno sa nepropusno zavarenom trakom napravljeno od čelikove slitine. U mjerni sustav je ugrađena elektronika koja se nalazi u kategoriji zaštite IP67. Njena je uloga da procesira signale iz senzora u realnom vremenu, te ih u analognom obliku posreduje na sučelje 1VSS i u analogno digitalni konverter u TTL tehnologiji.

www.boschrexroth.de

Brza mrežna sklopka za Ethernet

Pojedina radna mjesta su povezana s transportnim sustavima ukupne dužine od 700 metara. Visokoautomatizirani sustavi za sastavljanje opremljeni su s automatiziranim i robotiziranim sustavima za dodavanje materijala. Ručna radna mjesta povezuje transportni sustav s prilagodljivom brzinom djelovanja koja omogućava visok stupanj prilagodljivosti redosljeda i vremena trajanja ciklusa proizvodnje. Opskrba s materijalom kao i postupci ručne obrade su projektirani prema normi FTP i smjernicama World Class Manufacturing. U spomenutoj tvornici se godišnje izradi do 450 000 motora, a svoje proizvodne kapacitete, s obzirom na potražnju mogu još i povećati.

www.kuka.com

Belden širi asortiman ponude iz palete OCTOPUS koji je dio programa tvrtke Hirschmann™, s brzom mrežnom sklopkom za Ethernet. Mrežna sklopka koja podržava protokole za automatizaciju kao što su: Profinet, EtherNet/IP i Modbus TCP, sadrži deset ulaza za parice (10/100 BASE-TX) s vibracijski otpornim priključkom M12 D-coding. Druge karakteristike mrežne sklopke su robusnost, vatrostalnost, liveno kućište, razred IP zaštite – IP54 i temperaturno područje –40 do +70 °C. Mrežna sklopka je projektirana sukladno važećim industrijskim standardima te se može koristiti u cestovnim i željezničkim vozilima, kao i na brodovima. Zbog nabrojanih svojstava ove se mrežne sklopke koriste za manje mreže u automatizaciji transporta, procesnoj industriji i proizvodnji izradaka gdje se ne javlja potreba za daljinskim podešavanjem i upravljanju mrežnim sklopkama. Mrežnu sklopku karakterizira parametar MBTF (mean time between failures), koji iznosi 30 godina. Pristup »spoji i radi« (»plug and play«) omogućava brzo i jednostavno priključivanje. Na čeonoj strani uređaja se nalaze LED diode koje svojim svjetlom signaliziraju stanje uređaja i njegovog napajanja. Uređaj nema ventilator, a sigurnost napajanja osigurava 24-voltno napajanje. Mrežna sklopka se može postaviti na zid ili neposredno na stroj ili uređaj, jer je širina njenog kućišta 184, visina 189, a debljina 70 milimetara. Na taj način uređaj ne zauzima puno prostora. Sa brzom i cjenovno pristupačnom mrežnom sklopkom za mrežu Ethernet, mali i ekonomični OCTOPUS 10TX proizvodi su posebno prikladni za manje i decentralizirane mreže više terminala.

http://www.tipteh.si/hirschmann_industrijski_internet.php

Plosnati rotacijski senzor za ugradnju u skučenom prostoru

Tvrtka Contelec je pustila u prodaju tanki visokodjelotvorni daljinski rotacijski senzor Vert-X 90E koji se je posebno prikladan za mobilnu upotrebu. Senzor je visok samo 12 milimetara, a njegova zaštita je definirana oznakom IP69K. Uz to je otporan na udarce i vibracije. Namijenjen je za upotrebu u ograničenom prostoru pa tako nalazi primjenu u građevinskim i šumarskim strojevima, primjerice mješalice s pumpama za beton ili vatrogasna vozila. Jasno je da senzor odlikuje velika robustnost, čvrstoća i otpornost na različite vremenske uvjete. Važna karakteristika ovog senzora je mogućnost mjerenja bez fizičke veze rotirajuće osovine ili predmeta sa mjernim sustavom.

Fleksibilno oblikovanje i izgradnja sustava zaštite

Pouzdani sustavi zaštite za strojeve i uređaje mogu se izgraditi jednostavno, fleksibilno i cjenovno pristupačno. Novi podesivi upravljački uređaj za zaštitu G9SP tvrtke Omron nudi sve funkcije zaštite za neki stroj unutar samo jednog uređaja. Rješenje je bazirano na programskoj opremi, te u usporedbi s ožičenim rješenjem omogućava, da se sustav zaštite, u svakom trenutku izvova oblikuje, te da se njegove funkcije zaštite izmjene ili nadopune novim funkcijama. Pri tome korisnik nema dodatnih troškova za dodatnu opremu i ožičenje. Prilagodljiv koncept sustava zaštite s G9SP omogućava brzo prilagođavanje stroja posebnim zahtjevima korisnika. Sustav zaštite ne treba ožičenje pa se brzo i jednostavno ugrađuje u stroj. Novi sustav zaštite tvrtke Ormon je prikladan za upotrebu u industriji pakiranja, prehrambenoj, automobilskoj, metaloprerađivačkoj i tiskarskoj industriji. Projektiranje, oblikovanje i/ili izgradnja sustava zaštite odvija se unutar jednostavnog korisničkog sučelja korak po korak, prema uputama, kroz sve faze postupka programiranja. Dodatni simulacijski alat omogućava testiranje izgrađenog sustava prije početka upotrebe, što značajno doprinosi skraćivanju vremena postavljanja i stavljanja u pogon. Za brzo i djelotvorno otkrivanje pogrešaka ugrađena je i programska oprema za dijagnostiku, a programiranje je moguće i sa PC-a preko USB priključka.

www.omron.si

Takav pristup omogućava precizno mjerenje brzine vrtnje čak i ukoliko dođe do osnog ili radijalnog odstupanja od nekoliko milimetara. U tom slučaju osne ili radijalne sile ne opterećuju senzor pa se prema tome materijal ne troši niti dolazi do njegovog zamora. Slijedi da je senzor prikladan za aplikacije kod kojih gdje se predmet koji se vrti nalazi izvan određenog područja koje se tolerira ili fizički kontakt između vrtivog dijela senzora i vrtivog predmeta nije moguć. Rotacijski senzor Vert-X 90E je projektiran na podlozi Vert-X MH-C2 tehnologije koja omogućava izuzetno jednostavnu upotrebu ishodišnih točaka (nultih točaka) i smjera vrtnje. Sve to ubrzava i olakšava postavljanje, te istodobno omogućava elegantno usklađivanje odstupanja opreme i tolerancija postavljanja rotacijskog senzora. Važno je spomenuti i visok stupanj prilagodljivosti tehnologije rotacijskog senzora Vert-X MH-C2, koji omogućava priključivanje različitih analognih i digitalnih sučelja.

www.contelec.ch

Novi laserski senzor za posebne aplikacije

Tvrtka Baumer proširuje svoju ponudu u razredu uređaja za lasersko mjerenje udaljenosti OADM 13 s brojnim novitetima. Inovativna tehnička rješenja su primjenjena kod laserskih senzora iz razreda 1, za posebno zahtjevne aplikacije, točnije za do sada ne riješene probleme. Bez obzira na to, spomenuti senzori ostaju jednostavni za upotrebu.

Prva novost je poboljšanje osjetljivosti prijamnika koji omogućava mjerenje udaljenosti površina koje imaju veliku apsorpciju svjetlosti. Do sada je mjerenje udaljenosti materijala s velikom apsorpcijom svjetla, kao što su crni papir ili guma, te svijetlih površina s velikom refleksijom kao što su plastika i lakirani lim, predstavljalo veliki izazov. Novi senzori OADM 13 omogućavaju rješavanje problema mjerenja udaljenosti različitih materijala jer mogu mjeriti udaljenost predmeta koji imaju faktor refleksije 0,5%.

Druga novost je optimizacija programske opreme u smjeru povećanja otpornosti na utjecaje iz okoliša, odnosno na osvjetljenost veću od 100 tisuća luksa. Na taj način je pouzdano mjerenje moguće u svim uvjetima. Uz to poboljšan optički sustav značajno pridonosi točnosti mjerenja na prijelazima različitih boja, primjerice kod predmeta s naboranim ili oksidiranim površinama. Novi laserski senzori imju vrlo ravan i tanak laserski snop koji omogućava mjerenje predmeta manjih dimenzija. Mjerna udaljenost vrlo kompaktnog senzora iznosi od 50 do 200 milimetara s rezolucijom od najviše 15 mikrona.

Nagli pad potražnje robota 2009. godine i ponovno oživljavanje 2010 godine

Dr.sc. Tomaž Perme

Svjetska ekonomska i financijska kriza su 2009 godine prouzrokovale nagli pad prodaje industrijskih robota. U usporedbi s 2008 godinom koja je sa stajališta prodaje bila jedna od najboljih, 2009. godine je prodaja smanjena za

čak 47%. Prema podacima Statističkog ureda međunarodne organizacije za robotiku IFR 60000 prodanih robota označilo je najslabiju prodaju industrijskih robota

nakon 1994. godine. Ovaj ured svake godine, u svom izvješću, objavljuje podatke o stanju robotike u svijetu. U časopisu IRT3000 se ti podaci još dodatno obrađuju.

Najveći pad prodaje se bilježi u Aziji

Proteklih se godina porast prodaje na različitim tržištima mijenjao vrlo različito, a 2009. godinu je karakterizirao osjetan pad prodaje na svim svjetskim tržištima. U Aziji, Australiji i na Novom Zelandu su 2009. prodali čak 50% manje industrijskih robota, nego godinu dana ranije. Najveće tržište, Japan, je okarakterizirao strmoglavi pad prodaje. Naime prodaja je smanjena za 62%. Pad potražnje za robotima je zabilježen u svim gospodarskim branšama, a prodaja je dostizala rezultate iz sredine osamdesetih godina prošlog stoljeća.

Na drugom najvećem tržištu robota, u Republici Koreji, je prodaja robota iz 2008. godine sa 11.600 prodanih robota, smanjena na 7.800 godinu dana kasnije. Čak je i najbrže rastuća ekonomija na svijetu, Kina, osjetila krizu. U Kini je prodano 30% manje robota, brojkom 5.500. Slično je bilo i u Indiji, gdje je zabilježen 60% pad prodaje industrijskih robota. Premda je riječ o malom tržištu, od tog se tržišta puno očekuje. 2009. je prodaja industrijskih robota u Indiji iznosila 360 robota. Prodaja robota je značajno smanjena i u drugim Azijskim zemljama. Iznimke su samo Singapur i Novi Zeland.

U Americi napreduje samo Meksiko

Prodaja robota je 2009. smanjena i u Americi, i to čak 48%. Naime, sa 17.200, 2009. godine, na 9000 godinu dana kasnije. Pro-

daja industrijskih robota u Sjedinjenim Američkim Državama, najvećem tržištu Amerike, i u Kanadi je smanjena još u jesen 2008. godine. Ove dvije zemlje su najače osjetile recesiju koja je počela još krajem 2007. godine, a uslijedio je kolaps financijskog tržišta 2008. godine. Gotovo sve industrijske grane su osjetile gospodarsku krizu, a automobilska industrija je bila posebno pogođena. Veliki proizvodni kapaciteti, pad potražnje, neprimjerena proizvodna politika i prije svega industrijska kriza, su u velikoj mjeri utjecali na automobilsku industriju u Sjevernoj Americi. Kao odgovor na sve teže uvjete poslovanja, proizvodni kapaciteti su bili smanjeni ili premješteni na druge lokacije. Ulaganja u industrijske robote u prvoj polovici 2009. su bila, gotovo u potpunosti zaustavljena ..... Pošiljke robota namijenjene SAD-u i Kanadi su bile obnovljene tek u trećem kvartalu 2009., a po svojem obimu su bile bitno manje od onih iz uspješnih godina, kao što to vrijedi za razdoblje od 2005. do 2007. godine.

U Sjedinjenim Američkim Državama je 2009. godine prodano 6800 robota, što je 49% manje nego 2008. godine. U Kanadi je zabilježen pad od čak 72% na uzorku od 500 robota. Prodaja robota u Meksiku je zabilježila lagani porast, te je 2009. godine iznosila 1100 robota. Na tu činjenicu su imali utjecaj Europski i Azijski proizvođači automobilskih motora, koji su s robotizacijom pokušali povećati svoje proizvodne kapacitete. Meksiko, naime postaje važno sre-

Slika 1: Procjena godišnje prodaje industrijskih robota (izvor: International Federation of Robotics)

automatizacija i robotizacija

dište proizvodnje automobila, posebno iz financijskih razloga. Potražnja za robotima u Argentini i Brazilu je značajno smanjena.

Smanjena potražnja i u Europi

Prodaja industrijskih robota u Europi je 2009. smanjena za 41%, i to na 20 500 komada. To je najniža prodaja nakon 1997. godine. Tijekom 2005. pa sve do 2008. je nastupilo razdoblje intenzivne automatizacije, što je doprinosilo prodaji robota. Taj trend je zaustavljen uslijed preokreta koji je nastupio u gospodarstvu 2008. i 2009. Pad investicija u robotici je zabilježen u skoro svim industrijama, a posebno je to bio slučaj u automobilskoj industriji. Nakon tri godine uzastopnog porasta s 15 100 robota 2008., najveći pad bilježi Njemačka i to za 44%. To znači da je prodaja industrijskih robota 2009. iznosila samo 8507. Najveći udio u tom smanjenju su imale automobilska i metaloprerađivačka industrija, a slijedile su industrija prerade gume i plastike, gdje su investicije u robotizaciju najviše smanjene. Lagani porast ili barem manji pad potražnje je zabilježen u industrijskim granama, gdje ima relativno malo robota primjerice, prehrambena industrija, industrija stakla, keramike i kamena, te poluvodička industrija i industrija medicinske opreme.

U Italiji, koja predstavlja drugo najveće tržište robota u Europi, prodaja je 2009. smanjena za 40%. Sa svega 2900 prodanih robota 2009. godine u Italiji je nastavljen trend iz 2007. godine, što je posljedica smanjenog izvoza i domaće potrošnje, a prema tome i, posljedično smanjenje investicija u proizvodne kapacitete. 2009. godine je u Francuskoj prodano 1450 robota što je 44% manje nego godinu dana ranije. To je najniža prodaja od 1995. godine. Prodaja u Španjolskoj je smanjena za 41% (1350 robota), a u Velikoj Britaniji, prodaja je smanjena za 26% (600) robota. Sve tri zemlje su značajne proizvodne lokacije automobilske industrije, a pad bilježe od 2006. godine. Preokret u gospodarstvu ili ekonomska kriza,

kao i pad i stagnacija potražnje na automobilskom tržištu Zapadne Europe su uzrok za višak proizvodnih kapaciteta u regiji. Dok Njemačka prestrukturira automobilsku industriju, drugi proizvodni kapaciteti u Zapadnoj Europi smanjuju investicije u automobilskoj industriji, već od 2005. godine. Prodaja robota u središnjoj i istočnoj Europi je smanjena za 44%. Rast prodaje se bilježi samo u Ruskoj federaciji, gdje je broj robota još uvijek malen.

Smanjene investicije u robotici Automobilska industrija u ukupnoj bilanci industrijskih robota sudjeluje sa 36%. Uspoređujući 2008. i 2009. godinu, taj je veliki industrijski sektor smanjio svoje narudžbe za 52%. Nakon velikih ulaganja u robotiku tijekom 2004. i 2005. godine je došlo do smanjivanja broja novoinstaliranih robota u elektrotehničkoj i elektroničkoj industriji, uključujući i industriju računala i računalne opreme, radio i TV uređaja, telekomunikacijske i medicinske opreme kao i industriju preciznih i optičkih instrumenata. Ponovno, uspoređujući 2008. i 2009. godinu, investicije u nabrojanim branšama su bile manje za 34%. S 10 850 robota nabrojane industrijske grane imaju 18% udio u ukupnoj prodaji robota.

Nakon višegodišnjeg rasta investicija u nove robote, zabilježen je pad i u industriji prerade gume i plastike. S 5800 novih robota 2009. godine, na cijelu branšu otpada 10% svjetske prodaje robota. Investicije u nove robote u farmaceutskoj i kozmetičkoj industriji su se 2009. godine samo malo smanjile (1044 robota) u usporedbi s 2008. godinom, jer kriza nije utjecala na tu branšu. Prehrambena industrija hrane i pića je smanjila svoje narudžbe u nove robote za 10%, na gotovo 3300 robota (5% udio svjetske prodaje robota 2009. godine). Čak 60% investicija se odnosilo na Europu. Prodaja robota metaloprerađivačkoj industriji, industriji strojeva i alata pretrpjela je najveći pad potražnje. Sa 9253 novoinstalirana robota i 9% udjelom iz 2008. godine je branša pretrpjela pad od 64%. Inače, do 2008. godine se neprekidno bilježio rast broja novih robota. Od uvođenja prvih robota u industriju godine 1960. do kraja 2009. godine, u svijetu je prodano više od 2 230 000 industrijskih robota, uključujući i uređaje nalik robotima u Japanu. Veliki broj tih robota, više nije u upotrebi. Prema procjeni statističkog ureda pri IFR-u njih 1 021 000 je još uvijek operativno. Ocjena je napravljena prema metodi da je prosječni radni vijek stroja 12 godina. Prema posljednjim procjenama koje uzimaju u obzir da je prosječni životni vijek 15 godina, u svijetu bi moglo biti približno 1 300 000 robota. Uslijed izrazito velikog pada broja novopostavljenih robota u industriji godine 2009., prvi puta u povijesti, od kada se provodi brojanje industrijskih robota, zabilježen je pad broja operativnih robota. Naime, 2009. je njihov broj procijenjen na 1 021 000, što je za jedan postotak manje nego 2008. godine.

Prihod od prodaje industrijskih robota je 2009. smanjen za 39%, tako da je iznosio 3,8 milijardi američkih dolara. U taj iznos nisu uzeti u obzir troškovi programske opreme, periferne opreme i inženjeringa. S tim troškovima bi promet u polju industrijske robotizacije mogao biti dva do tri puta veći. Takav pristup procjeni za 2009.

Slika 2: Analizirana godišnja dobava industrijskih robota u glavnim industrijskim branšama (Izvor: International Federation of Robotics)

Tablica 1: Prodaja i broj operativnih industrijskih robota po zemljama i zemljopisnim područjima 2009. godine uz ocjenu i predviđanja za godine 2010 i 2013 (izvor: International Federation of Robotics)

BrojnovihrobotagodišnjeAktivnirobotinakrajugodine ZemljaGodina2009Godina2010Godina2013Godina2009Godina2010Godina2013

Amerika

8.99211.90015.300172.141174.600178.700

SjevernaAmerika(Kanada, Meksiko,SAD)8.41711.00013.500166.183167.800169.100

SrednjaiJužnaAmerika5759001.8005.9586.8009.600

AzijaiAvstralija

30.11740.50057.100501.422504.600528.500

Kina5.5258.50016.50037.31245.80084.500

Indija3636001.5004.0794.7008.100

Japan12.76717.00021.000332.720315.900263.700

JužnaKoreja7.8399.80012.00079.00387.400109.800

Tajvan1.4742.0002.80024.36525.60031.000

Tajland7741.0001.4007.1858.20011.900

ostalaAzija8661.6001.90010.06117.00019.500

AustralijaiNoviZeland5096.697

Europa

20.48323.00029.100343.661344.400337.200

zemljeBeneluksa1.28611.678

Francuska1.4501.7002.00034.09934.20029.500

Njemačka8.50710.00012.600144.133144.200143.300

Italija2.8832.9004.20062.24260.80054.500

Španjolska1.3481.5001.80028.78128.50024.900

Švedska5879.396

VelikaBritanija63565090013.92313.30010.800

SrednjaiIstočnaEuropa1.44810.268

ostalaEuropa2.3396.2507.60029.14163.40074.200

Afrika

1963005001.9732.3003.300

Ukupno60.01876.000102.3001.020.7311.027.0001.049.000

godinu dovodi do broja od 12 milijardi američkih dolara.

Oporavak industrije robota

Povećanje potražnje za industrijskim robotima, nakon recesijske 2009. nadmašuje očekivanja. 2010. godine je po zadnjim procjenama, bilo prodano više od 100 000 robota, što su bile projekcije tek za 2013. godinu. Glavni razlozi za ponovno pokretanje automatizacije su povećani zahtjevi za ekološki prihvatljivom proizvodnjom, te za povećanjem produktivnosti i konkurentnosti na svjetskom tržištu, posebno na polju proizvoda široke potrošnje čije tržište raste vrlo brzo. Povećanje robotizacije može biti brz i djelotvoran odgovor na smanjenje ulaganja u automatizaciju protekle dvije godine.

Pokretačke branše za novi zalet u automatizaciji su automobilska industrija i elektronika. S novim investicijama se počelo i u industriji prerade plastike. Povećana proizvodnja lakših proizvoda povećava potražnju za plastičnim predmetima u automobilskoj industriji, industriji bijele tehnike i industriji pakovanja. Povećani interes za proizvodima od plastike raste i u elektroničkoj industriji i industriji medicinske opreme. Investicije u nove robote se bilježe u metaloprerađivačkoj industriji i industriji dijelova za automobile.

Povećanje prodaje robota u Europi je bilo posebno izraženo u četvrtom kvartalu 2010. U prva dva kvartala je bio posebno

veliki porast u automobilskoj industriji, a u trećem su se pridružile i ostale industrijske grane. Povećanje prodaje robota u Japanu je bila posljedica povećane potražnje na

tržištima diljem Azije. Tome je pridonio i izvoz u Kinu, kao i povećana potražnja u automobilskoj, elektrotehničkoj i elektroničkoj industriji. U sjevernoj Americi je na povećanje prodaje industrijskih robota najviše pridonijela činjenica da roboti povećavaju produktivnost u proizvodnji, bez obzira o kojoj je industriji riječ.

Zaključak

Nakon recesijske 2009. godine, potražnja na tržištu industrijskih robota 2010. ponovno ima pozitivan trend. To se može primijetiti i na lokalnoj razini. U nama dostupnim podacima iz IFR-ovog izvješća o stanju robotike u Sloveniji, podataka nema. To je razlog da smo u okviru časopisa IRT3000 podatke o prodaji robota pokušali dobiti izravno od ponuđača industrijskih robota, kao što smo to radili i proteklih 5 godina. Međutim, ovoga puta je odaziv ponuđača bio najslabiji do sada, jer smo, od 12 nama poznatih ponuđača, prikupili podatke samo od njih troje. Zato se ovom prilikom zahvaljujemo tvrtkama ABB, Mikron i Miel Elektronika koji su nam proslijedili podatke o prodaji industrijskih robota tvrtki ABB, Fanuc i Yamaha za 2009. godinu. Tako nam do sljedeće analize ostaju samo podaci međunarodne organizacije IFR.

Vanjsko izvođenje logističkih usluga – 3PL

Recesija, očigledno, još nije gotova i tvrtke se moraju tome prilagoditi. Kako? Jedna od mogućnosti je smanjivanje troškova na području logistike. Taj cilj se može dostići na više načina. Tvrka se može uhvatiti u koštac s modernizacijom logističkih procesa ili potražiti tvrtku koja se bavi logističkim procesima, koji može na sebe preuzeti izvođenje logistike. O tome na koji način pristupiti takvom poslu se već govorilo [1]. U ovom članku će biti govora o tome kako se može s vanjskim izvođenjem logističkih procesa osigurati smanjenje troškova i povećanje konkurentnosti tvrtke.

Ašo Zupančič

Kod vanjskog izvođenja logističkih procesa (3PL – 3rd Party Logistics) riječ je o najmu druge tvrtke (treće strane u ekonomskim odnosima kupac-prodavač) koja umjesto svog poslodavca izvodi logističke poslove poput skladištenja, pripreme robe, transporta i distribucije. Pri tome se postavlja pitanje kako na taj način uspjeti smanjiti troškove. Kao i kod ostalih poslova koje obavljaju vanjski izvođači i u ovom slučaju je riječ o vezi obima posla i specijalizaciji. Tvrtka koja se bavi izvođenjem logističkih poslova (3PL-ponuđač), može uslijed obima posla (obično 3PL-ponuđač izvodi usluge za više različitih tvrtki) postići viši stupanj racionalizacije i optimizacije na skoro svim područjima izvođenja logističkih usluga. U nastavku će se opisati nekoliko područja na kojima tvrtka može očekivati racionalizaciju i optimizaciju poslovanja u slučaju vanjskog izvođenja logističkih usluga.

Vanjsko izvođenje logistike – 3PL

Budući da tvrtka više ne koristi vlastite skladišne prostore, te se površine mogu upotrijebiti za proizvodnju ili neku drugu djelatnost. Budući da više nema potrebe za rukovanjem (manipulacijom) s robom u skladištu tvrtka može smanjiti odnosno prerasporediti radnu snagu i opremu. Na taj način tvrtka može smanjiti troškove poslovanja i održavanja opreme. Ukoliko je tvrtka samo vršila distribuciju robe do kupaca, može se očekivati i smanjivanje troškova kao posljedica ukidanja voznog parka (kombiji, manji i veći kamioni) – kupnja, pogon, održavanje, radna snaga. Plaćanjem usluga izvođenja logistike 3PL-ponuđaču, tvrtka plaća dio tih troškova, koji su u pravilu manji nego prije.

Bitna prednost vanjskog izvođenja logističnih procesa, pored smanjenja troškova je povećanje kvalitete logističke usluge, koja je kod 3PL-ponuđača, u pravilu na visokoj razini. Na taj način može poduzeće dobiti ugled, a smanjuju se i troškovi povezani s rješavanjem reklamacija.

Uz sve prednosti vanjskog izvođenja logistike, ne smije se zaboraviti na drugu stranu medalje. Ukoliko se nekome prepusti cjelokupno vođenje logistike, može se dogoditi, da prodavač počne gubiti kontakt s kupcima, pa u tom slučaju treba posebno voditi računa o kontaktu s kupcima.

Da 3PL-ponuđač može osigurati sve nabrojane prednosti, mora biti vješt u izvođenju logističkih poslova tako da može detektirati poslove koji se mogu optimizirati, kao i poslove koji se mogu odvijati u sinergiji s nekim drugim logističkim poslovima. Pri tome je bitno, da se već na početku odrede važni procesi, kao što su to primjerice, isporuka robe od strane tvrtke i 3PL-ponuđača (kada, koliko i kako), narudžba tvrtke za izdavanje robe iz skladišta (elektronička izmjena podataka između poslovnog sustava tvrtke i 3PL-ponuđača, pismene narudžbe – elektronska pošta, telefax...), predviđane potrebnih skladišnih kapaciteta i slično.

Informacijska potpora za 3PL tvrtku

Teško je zamisliti bilo kakvo ozbiljnije izvođenje logističkih usluga bez odgovarajuće informatičke potpore svim logističkim procesima. To je razlog da se prije uključivanja 3PL-ponuđača prouče njegove mogućnosti, jer nije svatko tko ima viška skladišnog prostora i kombi za razvoženje paketa ozbiljan 3PL-ponuđač. Ozbiljan 3PL-ponuđač mora imati dovoljno velike skladišne kapacitete, odgovarajuću tehnološku opremu i vozni park i, vrlo važno, informatičku potporu za

sve dogovorene logističke poslove. Za izvođenje logističkih operacija je potrebna informatička potpora (sustav za vođenje skladišta – SVS), s kojim 3PL-ponuđač može izvoditi sve logističke operacije. U nastavku se opisuje nekoliko ključnih logističnih operacija koje se izvode u skladištu, a uz to predstavljaju osnovu za obračun.

Logističke operacije

Preuzimanje se odvija prilikom ulaza robe u skladište. Tom prilikom treba robu kontrolirati u smislu količine i kvalitete, a eventualna odstupanja treba uskladiti s vlasnikom. Zajedno sa robom potrebno je preuzeti i logističke podatke koji su potrebni za vođenje skladišta i osiguravanje praćenja iste te robe (to je slučaj kada ti podaci već ranije nisu bili izmijenjeni elektroničkim putem – RIP – računalna izmjena podataka). Roba (paleta) se označi s logističkom naljepnicom (ukoliko već ranije nije bila odgovarajuće označena) sukladno standardu GSI-128 [2], [3].

Sljedeća operacija je skladištenje na podlozi prijedloga SVS-a, koji uzima u obzir sva mjerodavna svojstva (logistički podaci – veličina, težina) i ograničenja robe (zone skladištenja i temperature skladištenja...). Kod skladištenja je važno da 3PL-ponuđač, usljed skladištenja robe za različite klijente, može postići znatno bolju iskorištenost prostora nego što je to slučaj kod malih skladišta.

Nakon zaprimanja slijedi pohrana robe sve do njenog izdavanja iz skladišta. Tijekom same pohrane robe pojavljuju se dodatne aktivnosti kao što je to tiskanje i lijepljenje deklaracijskih naljepnica (deklaracija), preetiketiranje, prepakiranje, izrada setova i slično.

Izdavanje robe iz skladišta se može odvijati sa cijelim paletama ili se roba komisionira. Ukoliko se pojavljuje isključivo manipulacija s cijelim paletama, taj proces je prilično jednostavan. Međutim, ukoliko je prilikom izdavanja robe potrebno komisioniranje, proces izdavanja se značajno usporava, a samo izdavanje postaje složenije. Način komisioniranja značajno utječe na količinu posla prilikom izdavanja robe, pa je potreban prethodan dogovor, do koje razine će se izvoditi komisioniranje (transportno pakiranje, ogledni kartoni ili osnovno pakiranje).

Izdavanju slijedi distribucija (transport do kupca), gdje 3PL-ponuđač s odgovarajućim kombiniranjem kupaca (dostavna mjesta) različitih naručitelja može dostići poboljšanje iskoristivosti transportnog vozila.

Primjer dobre prakse u NT logistici

Tvrtka NT logistika, skladištenje, prijevoz i distribucija robe d.o.o., se od svojeg osnutka 2007. godine bavi s vanjskim izvođenjem logističkih usluga (3PL). Tvrtka nudi kvalitetne i cjelovite logističke usluge, a u dogovoru sa svojim strankama optimiziraju lanac opskrbe. Godine 2010. su obnovili skladišne prostore u Mostama pri Komendi (Slovenija), namijenjene za distribuciju dubokozamrznutih namirnica. Istodobno s renoviranjem su se odlučili za uvođenje moderne informatičke potpore logističkim procesima. Nakon brižljivog pregleda pristiglih ponuda, u tvrtki su se odlučili da se za informatizaciju logističkih procesa uvede sustav za vođenje skladišta SKLADKO SVS.

Dobro projektno rješenje i učinkovita implementacija su pripomogli tome da je od potpisa ugovora do primopredaje sistema proteklo samo dva mjeseca. Na početku je bio pripremljen projekt informacijske potpore za sve logističke procese u skladištu (prihvat robe u skladište, pohrana, izdavanje cijelih paleta, komisioniranje, utovar kamiona...), te projekt

lokalnog označavanja i lokacije dostupnih točaka za osiguranje radiofrekvencijske mreže u skladištu. Dok je pristizala terminalska oprema prema tim projektima i dok je trajala montaža (dostupne točke, pomični i ručni mobilni terminali, pisači), sustav je pušten u pogon, a provela se i izobrazba korisnika. Posebnost projekta je u korištenoj terminalskoj opremi, jer se rad odvija u hladnjači na –25 °C. Tim uvjetima moraju biti prilagođeni svi procesi i oprema.

Kao ponuđač logističnih usluga za trećeg (3PL) NT logistika u istom skladištu izvodi skladištenje za dva različita vlasnika robe. Tom zahtjevu je prilagođen i informatički sustav potpore vođenju skladišta. Na početku je uvedena informatička potpora za rad sa manjom strankom, čija roba zauzima, približno trećinu skladišnih kapaciteta. Nakon približno tjedan dana rada, dok su se svi zaposlenici upoznali s novim načinom rada, te dok su su se svi logistički podaci provjerili i uskladili, sustav se počeo uvoditi i na dio skladišta koji se odnosi na veću stranku. Tijekom uvođenja ovog sustava cijelo je vrijeme bio prisutan instruktor SVS, koji je pomagao radnicima u skladištu sa upoznavanjem sa opremom, postupcima rada i pri uređivanju logističkih podataka. Cjelokupno uvođenje je bilo izvedeno brzo, jer je trajalo manje od tri tjedna. SVS instruktori su i nakon potpune uvedbe novog sustava ostali na raspolaganju djelatnicima NT logistike za rješavanje problema s postupcima iz procesa i raznih zapleta koji su bili posljedica raznih faktora (pogrešni logistički podaci, poteškoće s razmjenom podataka i slično).

Zaključak

Prije donošenja odluke o vanjskom izvođenju logističkih procesa, potrebno je proučiti i ocijeniti vlastite logističke procese – ocjena stvarnog stanja logistike. Nakon toga se na podlozi analize troškova [4] donosi odluka o uvođenju vanjskog izvođača logističnih usluga. Kod donošenja takve odluke, važna je i ponuda ponuđača odnosno izvođača 3PL, koji mora uz odgovarajuću i kvalitetnu logističku potporu omogućiti i učinkovitu informatičku potporu.

Izvori:

[1] Ašo Zupančič: Prenova logističnih procesov v proizvodnem podjetju. IRT3000, februar 2008.

[2] Bojan Igor Kovačič in Ašo Zupančič: Logistična nalepka in standard GS1128. IRT3000, junij 2010.

[3] Ašo Zupančič: Uporaba kode SSCC v logistiki. IRT3000, april 2010.

[4] Tomaž Perme in Ašo Zupančič: Ključni kazalniki notranje logistike. IRT3000, december 2009.

Ašo Zupančič, Espro inženiring, d. o. o., Slovenija

događaji i dostignuća

Posebna rješenja prihvatnika za površinske prihvate

Tvrtka FIPA GmbH ima u programu i rješenja površinskih prihvatnika za prihvat raznovrsnih tvrdih i poroznih predmeta u metalskoj, kemijskoj, drvnoj- i prehrambenoj te građevinskoj industriji, a isto tako i pri pakiranju. FIPA nudi površinske prihvatnike u šest osnovnih veličina od 70 x 70 do 160 x 600 milimetara. Na temelju iskustava i stručnih kompetencija, stručnjaci tvrtke FIPA mogu brzo i učinkovito izvesti rješenja površinskih prihvatnika obzirom na posebne zahtjeve primjene. Pri tome dosljedno slijede potrebe i zahtjeve korisnika te jamče rješenja za najviši stupanj raspoloživosti i sigurnosti procesa. Rješenja mogu biti pojedinačni površinski prihvatnici za već aktivne sustave, ili modularno građena cjelovita rješenja, koja uključuju pored površinskih prihvatnika i sustave za stvaranje vakuuma, vođenje, upravljanje i nadzor te drugi vakuumski prihvatnici. Za stvaranje vakuuma imaju u programu visokoučinkovite elemente s visokim stupnjem iskoristivosti. Patentirana tehnologija ventila omogućuje najbolju prilagodbu podtlaka zahtjevima prihvata. Stabilna i dovoljno velika sila prihvata omogućuju naime uštedu energije, smanjenje troškova i dulji vijek uporabe radi manjeg trošenja prihvatnih elemenata od pjenaste gume. Inteligentno upravljanje podtlaka omogućuje velike taktove i najveću prilagodljivost. Površinski prihvatnici tvrtke FIPA odlikuju se i posebnim materijalima za prihvat predmeta s oštrim i nepravilnim rubovima te inovativna tehnologija lijepljenja, koja omogućuje brzu izmjenu prihvatne površine. Na taj način prihvatnici dosižu visoki stupanj raspoloživosti te vrlo male troškove pripreme i održavanja.

www.fipa.com

Omronov sustav strojnoga vida u boji

ZFV-C tvrtke

OMORON je sustav strojnog vida koji omogućuje načelo »Teach& go« za programiranje i podešavanje parametara u samo nekoliko koraka izravno na upravljačkom pojačalu s LCD sučeljem i preglednim izbornicima. ZFV-C prikazuje živu sliku, što omogućuje učinkovitije podešavanje i uštedu vremena. Sustav ima na raspolaganju 8 algoritama za najbolju prilagodbu rješenja zahtjevima uporabe. Vrlo dobra razlučivost odnosa u boji i dodatno filtriranje povisuju točnost mjerenja i provjere. Na raspolaganju su četiri kompaktne kamere u klasi zaštite IP65 s ugrađenim osvjetljenjem, čijim radom upravlja upravljačka jedinica obzirom na uporabu i svjetlosne uvjete.

www.omron.si

Atlas WMS s potvrdom Fraunhofer Instituta

Epilogov sustav za automatsko upravljanje skladištima Atlas WM S dobio je potvrdu o kvaliteti, koju je izdao institut za tok materijala i logistiku Fraunhofer IML. Institut, koji je u Njemačkoj i šire referenca na području toka materijala, logistike, prometa i zaštite okoliša, upravlja i s bazom Warehouse Logistics. Baza udružuje približno 100 ponuditelja usluga i sustava za upravljanje skladišnom logistikom iz čitavog svijeta. Potvrda je za Epilog veliko priznanje, a također i mogućnost usporedbe s najboljima u Europi.

www.epilog.si

i dostignuća

Menadžment poslovnih procesa u proizvodnji

Proizvođači su danas pod stalnim pritiskom velikog broja različitih čimbenika. Na operativno poslovanje tako utječu regulatori i dioničari, odnosno vlasnici kao i kupci i dobavljači. Mogućnost neke organizacije, da brzo reagira i prilagodi se svim tim pritiscima, može biti velika konkurentska prednost na tržištu. Nažalost, većina starijih programskih alata i pratećih informacijskih tehnologija same po sebi su krute i neprilagodljive. Potreba za prilagodljivijim operativnim sustavima nije nova, iako su ponuditelji pratećih tehnologija tek počeli dobro ispunjavati te zahtjeve. Istraživanjem koje je uključivalo 275 anketiranih tvrtki, nastojalo se doznati kako najbolje tvrtke koriste menadžment poslovnih procesa (eng. business process management) u operativnom poslovanju proizvodnje za poboljšanje učinkovitosti i konkurentske prednosti.

Rezultati ankete pokazali su, da najbolje tvrtke imaju neke zajedničke karakteristike:

• Pri najboljim proizvodnim tvrtkama je gotovo dva puta veća vjerojatnost, da su sposobne razviti i ponovo uporabiti poslovne procese na svjetskoj razini, nego li pri tvrtkama, koje zaostaju.

• Pri najboljim proizvodnim tvrtkama je više nego trostruka vjerojatnost, da su sposobne upravljati sa cjelovitim životnim ciklusom poslovnih procesa, nego li pri tvrtkama koje zaostaju.

Pored drugih mjera za približavanje najboljima, tvrtke moraju:

• uvesti izvršnu vodeću viziju prilagodljivih i integriranih izradbenih procesa kao stvarnu konkurentsku prednost;

• načiniti povezanu i jasnu strategiju menadžmenta poslovnih procesa u proizvodnji, koja povezuje ljude i aplikacije (obično su to međusobno neusklađene skupine), te alate, kao što su upravljanje s matičnim podatcima, uslužno usmjerena arhitektura, upravljanja s događajima i upozoravanje u realnom vremenu.

Metthew Littlefield, Mehul Shah: Operational Intelligence: Aligning Plantand Corporate IT; Aberdeen report, ožujak 2011

Metronik uspješno automatizirao novi Krkin pogon

U više od 90 milijuna eura vrijednom novom pogonu s većim brojem čistih zona za proizvodnju i pakiranje, Krka će godišnje proizvoditi 2,5 milijardi kapsula, tableta i obloženih tableta. Metronikov sustav automatizacije, koji obuhvaća vođenje i nadzor prozračivanja, grijanja i hlađenja, te regulaciju vlage i volumnog protoka zraka u čistim zonama s pomoću s računala, jamči potrebne uvjete za nesmetanu proizvodnju. Sustav brine i o vođenju i nadzoru distribucije energetskih medija te vođenje rashladne stanice sa četiri rashladna agregata i toplinskom pumpom. Sustav ispunjava međunarodne propise i zahtjeve dobre inženjerske prakse za farmacijsku industriju. Više od 2000 signala i 500 regulatora upravljano je i nadzirano s pomoću 12 distribuiranih upravljačkih jedinica PAC-R1 proizvođača OPTO22 te s pomoću programske opreme SCADA ProficyiFIX i iHistorian proizvođača General Electric. Metronikova inženjerska ekipa je projekt OTO u Krki realizirala u pet mjeseci.

www.metronik.si

Rješenja za regulaciju temperature vruće vode na sajmu

JEC 2011

SINGLE Temperiertechnik GmbH iz Hochdorfa je na sajmu JEC u Parizu krajem ožujka predstavio visokoučinkovite sustave za regulaciju temperature vruće vode s područjem djelovanja do 225 °C, namijenjene proizvodnji kompozitnih komponenata od polimera ojačanih vlaknima. Za očvršćivanje duromernih materijala potrebna je veća količina toplinske energije i temperature iznad 100 °C, ponekad čak 200 °C. Vremena ciklusa mogu biti od nekoliko minuta pri manjim komponentama za automobilsku industriju, pa do nekoliko sati za lopatice vjetrenih turbina. Aktivna regulacija temperature procesa s medijem za prijenos topline je pouzdana i troškovno učinkovito rješenje za jamstvo stabilnosti procesa. Voda je, radi svojih povoljnih svojstava prijenosa topline, primjeren medij za prijenos topline i pri visokim temperaturama prerade u industriji kompozita, tako da vodeni sustavi SINGLE već niz godina učinkovito djeluju i iznad točke vrelišta pri atmosferskom tlaku. Na sajmu su među ostalim predstavili novi sustav za regulaciju temperature vruće vode snage zagrijavanja 6 kW i s protokom čak 30 litara na minutu pri temperaturama do 225 °C. U standardnoj opremi su vrhunske komponente i mjerač protoka, koji je postojan na trošenje.

www.single-temp.de

Prva biološki razgradiva tuba za zubnu pastu

Tvrtka Tectubes je predstavila prvu biološki razgradivu tubu za zubnu pastu, načinjenu od biološki razgradivih materijala tvrtke FKuR. U tvrtki Tectubes injekcijski prešaju, ekstrudiraju i protiskuju više dijelova tube, koja odskače po svojim mehaničkim svojstvima. Svake godine proizvedu više od 300 milijuna tuba.

U tvrtki

FKuR su tako dokazali raznolikost biopolimera te njihov razvoj na području prerade i konačnih svojstava. Biopolimeri imaju jednaka svojstva kao uobičajeni polimeri, no proizvedeni su od obnovljivih izvora, odnosno biološki su razgradivi.

www.fkur.com

DuPont na sajmu Pharmapack 2011

Tvrtka će na sajmu najviše pozornosti posvetiti liniji visokoučinkovitih polimera, primjerenih za uporabu u zdravstvenoj industriji. Materijali omogućuju izradu izuzetno točnih, pouzdanih, izdržljivih i priručnih proizvoda kao što su sastavni dijelovi nove generacije inzulinskih pera Autopen ® 2, načinjenih od materijala DuPont™ Delrin®. Pero može sadržavati do 72 jedinice inzulina, a korisniku omogućuje mijenjanje doza, ukoliko je to potrebno. Materijali tvrtke DuPont odlikuju se jedinstvenom kombinacijom čvrstoće i krutosti, dimenzijskom stabilnošću, postojanošću prema umoru, malom koecifijentu trenja i postojanosti prema trošenju.

http://uk.news.dupont.com

Novo ulje za temperirala

TOOL-THERM SH-3

Izbor odgovarajućeg ulja za izmjenu topline u temperiralima vrlo je bitan, jer pogrešna ulja u dodiru s grijalima pougljičavaju i uzrokuju nastanak taloga ili čak začepljenja. Tool-Temp se kao najveći proizvođač temperirala u Europi s tim problemom bavi vrlo često. Stoga su tržištu ponudili toplinsko ulje, koje provjereno dobro djeluje i pri višim temperaturama i tlakovima.

TOOL-THERM SH-3 se može provjereno rabiti bez poteškoća u čitavom temperaturnom području od 30 do 360 °C. Pokusi su pokazali posebno dobra svojstva pri povišenim temperaturama. Dodatna prednost je u činjenici da miješanje s ostalim toplinskim uljima (koji pri zamjeni zaostanu u temperiralu) ne prouzrokuju poteškoće. U usporedbi s ostalim toplinskim uljima TOOL-THERM SH-3 nije uvršten među otrovne proizvode, stoga nema niti poteškoća tijekom transporta zbog pooštrenih propisa. Ulje se može rabiti u svim jedinicama koje se temperiraju s pomoću ulja. Proizvod je na raspolaganju u 200-litarskim bačvama ili u 25-litarskim posudama pri zastupniku za Tool-Temp, tvrtki Lesnik.

Tamni krovovi od Lurana® HH 120

Francuski proizvođač profiliranih krovnih ploča za poslovne objekte Renolit

Ondex, s pomoću polimernog materijala Luran ® HH 120 moći će ući na nova tržišta. Tvrtka se bavi ekstrudiranjem

PVC-a u profilirane ploče za krovove staklenika i industrijskih objekata. Tamo gdje ima mnogo sunca, takvi krovovi se mogu deformirati, pa moraju biti postojani na vrućinu. U suradnji s tvrtkom

BASF su razvili tamnu mješavinu PVCa i materijala Luran® HH 120. Riječ je o modificiranom kopolimeru stiren-akrilonitrila s poboljšanom postojanošću na vrućinu. Temperatura omekšavanja po Vicatu je 120 °C, što znači da je mješavina materijala bitno postojanija prema visokim temperaturama nego li sami PVC. Tvrtka tako nudi tamne profilirane ploče, koje ispunjavaju jednake zahtjeve kao i ploče svjetlijih boja. Za veću postojanost na udarce, BASF nudi još i dodatke kao što je Vinuran®, koji se rabi u drugim mješavinama s PVC-om. Luran HH 120 je raspoloživ u obliku graulata ili praha. Mješavina materijala se može uporabiti za izradu krovnih ploča, sjenila, roleta ili raznih cijevi, a radi poboljšanih svojstava i pri izradu dijelova vozila umjesto PMMA.

www.basf.de/plastics/pressreleases

Valox* i Xylex* ispunjavaju visoke zahtjeve za medicinsku opremu

Tvrtka GE Healthcare, vodeća u medicinskoj tehnologiji, je za kućište svojeg mobilnog rentgenskog uređaja Optima XR220amx izabrala materijal Valox*, a spremnik za skladištenje uređaja biti će načinjeni od materijala Xylex*. Tvrtka se za navedene materijale odlučila radi trajno rastućih zahtjeva obzirom na sigurnost zdravlja bolesnika, rezultata, učinkovite ponude njege i troškovne učinkovitosti.

Kroz suradnju s tvrtkom SABIC Innovative Plastics, mogu ponuditi prijenosne, optimirane i učinkovitije rentgenske uređaje. Materijali tvrtke SABIC su lagani, postojani na kemikalije (sredstvima za dezinficiranje) i izdržljivi.

Materijal Valox V3900WX je postojan na udarce i dimenzijski je stabilan, te omogućuje injekcijsko prešanje velikih, kvalitetnih i točnih proizvoda. Stoga nudi veliku slobodu pri konstruiranju proizvoda. Radi prirodne bijele boje nema poteškoća s napuklinama na boji, a čišćenje je jednostavno.

Materijal Xylex X7519HP prozirna je mješavina PC i amorfnog poliestera. Postojan je na kemikalije, na pojavu nakuplina pri opterećenjima te omogućuje preradu pri nižim temperaturama. Radi postojanosti na udarce i prozirnosti, primjeren je za spremnike za skladištenje.

www.sabic.com

Antena u kućištu telefona

Tvrtka Bayer MaterialScience razvila je tehnologiju i prijavila patent za proizvodnju integriranih elektronskih komponenti u kompleksne geometrije.

Riječ je o uporabi polikarbonatne folije i tiskanih elektroničkih komponenti od polimera. Tehnologija je primjerena za izravno integriranje antena u kućišta mobilnih telefona. Mobilni telefoni nude korisnicima sve više funkcija koje zahtijevaju integriranje dodatnih antena.

U budućnosti će se broj antena radi pokrivanja dodatnih frekvencija moći povećati na 16, iako se dimenzije telefona i debljina kućišta ne bi smjele povećati. Tiskane antene su vrlo tanke, tako da se bez poteškoće namještaju u mala telefonska kućišta.

Trodimenzionalne elektronske komponente se izrađuju od tiskane folije s pomoću FIM postupka. Folije od polikarbonata, koje nudi tvrtka Bayer MaterialScience, omogućuju dodatne mogućnosti proizvodnje elektronskih komponenata. Sjajna površina folije je postojana na napukline. Oblikuju se s pomoću visokotlačnog preoblikovanja.

Prethodno sušena prevlaka se na kraju suši s pomoću UV zraka, a zatim se na poleđinu folije nabrizga materijal. Jedan od prvih predstavnika iz skupine tih proizvoda je Makrofol® TP 278.

www.bayermaterialscience.com

Novosti na Danima tehnike u Arburgu

Matjaž Rot Foto: Arburg GmbH

Od 23. do 26. ožujka 2011. gotovo 5 000 posjetitelja iz cijelog svijeta doputovalo je u malo mjesto Lossburg na tradicionalne Dane tehnike tvrtke Arburg. Tvrtka svake godine priprema mnogo najrazličitijih primjera industrije injekcijskog prešanja, s kojima nastoji upoznati svoje klijente, odnosno potencijalne kupce. U novim prostorijama bilo je postavljeno čak 40 strojeva s različitim primjenama od klasičnoga injekcijskog prešanja plastomera, duromera do višekomponentnih xK postupaka, injekcijskog prešanja kapljevitog silikona, IML, MIM itd. Najviše pozornosti posvetili su predstavljanju potpuno nove električne

ubrizgavalice oznake

EDRIVE, kojom će Arburg u budućnosti pokušati

pridobiti nove kupce, prije svega dostupnijim cijenama. Također, ove se godine navršava

50 godina od nastanka njihova poznatog

koncepta ALLROUNDER, koji je tada razvio sada

već pokojni Karl Hehl. Taj se koncept u više od 50

različitih izvedbi ubrizgavalica koristi još i danas.

EDRIVE

Glavni događaj Dana tehnike bilo je zasigurno predstavljanje nove potpuno električne ubrizgavalice Allrounder serije Edrive (E). Električna ubrizgavalica potpuno nove konstrukcije nudi izvrstan omjer cijene i kvalitete. Na novoj su ubrizgavalici svi pogoni servoelektrični i hlađeni s pomoću medija, čime je spriječena turbulencija zraka i podizanje prašine, što ubrizgavalicu čini izvrsnim izborom za rad u “čistoj sobi”. Kako je motor sada hlađen s pomoću medija, ubrizgavalica omogućuje i veće vrijednosti naknadnih tlakova, što je posebice važno pri injekcijskom prešanju tehničkih proizvoda. Osnovna razlika između postojeće serije A i nove serije E jest u konstrukciji, odnosno obliku ubrizgavalica. Tako je nova serija E namijenjena ciklusima injekcijskog prešanja duljim od 6 sekundi, što je važno prije svega za tehničke proizvode. Nova ubrizgavalica pripada i skupini energijski učinkovitih ubrizgavalica jer u usporedbi s klasičnim hidrauličnim ubrizgavalicama troši 25 do 40 posto manje energije. Nove ubrizgavalice na raspolaganju su u rasponu sila zatvaranja kalupa od 600 do 2 000 kN. Za upravljanje ubrizgavalicama koristi se, kao i kod svih ubrizgavalica Allrounder, sustav upravljanja Selogica. Za novu seriju ubrizgavalica na raspolaganju je i novi modul Set-up Assistant, koji posluži-

telju pomaže pri uhodavanju ubrizgavalice. Spomenuti je modul posebno primjeren za početnike, odnosno kadrove bez većeg iskustva pri zamjeni i probnom radu kalupa.

50 godina koncepta ubrizgavalice Allrounder

Ove godine navršava se točno 50 godina od razvoja koncepta Allrounder, kojeg se u Arburgu drže i danas. Davne 1961. vlasnik i osnivač današnje tvrtke Arburg, Karl Hehl, razvio je koncept ubrizgavalice Allrounder. Bit je toga koncepta da se jedna konstrukcija ubrizgavalice može koristiti u više različitih položaja (horizontalno, vertikalno...). Danas se taj koncept rabi u više od 50 različitih primjera primjene.

Mikroinjekcijsko prešanje

Na području mikroinjekcijskog prešanja predstavljena je ubrizgavalica Allrounder 270 A s dvostrukim pužnim vijkom. Razlog uporabe dvaju pužnih vijaka prije svega je u mogućnosti ubrizgavanja granulata standardne veličine, a za plastifikaciju se rabi koso postavljen »veći« pužni vijak promjera 15 ili 18 mm. Samo ubrizgavanje ostvaruje se manjim pužnim vijkom promjera 8 mm. Prikazana ubrizgavalica izrađivala je kućišta – klijetke za slušne aparate, mase 0,003 g (masa ubrizgavanja po ciklusu je iznosila 2,4 g).

Posjetitelji na Arburgovim Danima tehnike 2011 iz Hrvatske, Slovenije i Bosne i Hercegovine

dani tehnike u Arburgu

Set-up Assistant

Set-up Assistant naziv je za pomoć pri podešavanju parametara za novi kalup, odnosno pri zamjeni kalupa na ubrizgavalici. Jednostavan grafički prikaz na zaslonu ubrizgavalice poslužitelja vodi od točke do točke, tako što mu pomaže oko brze i učinkovite zamjene kalupa i početka rada s novim kalupom. Sustav je posebno primjeren za početnike, odnosno neiskusne korisnike te je načinjen prema načelu „korak po korak“. Na taj je način onemogućeno preskakanje nekih faza jer sustav ne dopušta sljedeći korak ako poslužitelj nije završio prethodni. Sustav Set-up Assistant raspoloživ je kao dodatna oprema na svim primjenama ubrizgavalica.

Osim toga bilo je prikazano više od 40 različitih primjera injekcijskog prešanja. Od sustava “čiste sobe” za proizvode s posebnim zahtjevima do višekomponentnih sustava i kombinacija injekcijskog prešanja plastomera s kapljevitim silikonom LSR-om, pri-

mjera injekcijskog prešanja i prešanja duromera, MIM i CIM postupaka injekcijskog prešanja metala i keramike, injekcijskog prešanja tehnički zahtjevnih proizvoda i na hidrauličnim i na električnim ubrizgavalicama, zatim brze proizvodnje ambalaže (vremena ciklusa injekcijskog prešanja od samo nekoliko sekundi) itd. Zanimljiva je bila i ubrizgavalica na kojoj je pužni vijak pogonjen linearnim motorom kojim

Novi zračni ventil

se postižu brzine (ubrzanja) od 12 G, što je u usporedbi s hidrauličnim sustavima s akumulatorima 5 ili 6 puta brže (pogodno za iznimno precizne, odnosno tankostjene proizvode).

Nedvojbeno, organizator zaslužuje veliko priznanje za uspjeh u okupljanju tako velikog broja sudionika iz čitavog svijeta svake godine. Upravo broj posjetitelja iz

Novi zračni ventil Z4912 je prilagođen strogim zahtjevima brzih ciklusa injekcijskog prešanja. Pozornost je bila usmjerena prema stabilnom obliku i povezivanju pojedinih komponenata, koje jamče dugotrajno funkcioniranje ventila. Ventil je posebice primjeren za puhanje zraka u kalup i uklanjanje posljedica vakuuma tijekom otvaranja kalupa ili vađenja otpresaka. Poboljšano je i podešavanje - sustav sa uskočnikom omogućuje brzu i jednostavnu montažu ventila u kalupnu šupljinu. Svi dijelovi ventila koji su u dodiru s polimernom taljevinom, načinjeni su od nehrđajućeg čelika. Ventili su na raspolaganju u raznim veličinama koje omogućuju pouzdano prozračivanje kalupne šupljine i sprječavaju pojavu lisavosti na površini proizvoda.

www.hasco.com

54 zemlje potvrđuje činjenicu da se na Danima tehnike svake godine prikazuju najnoviji trendovi u toj branši te sve najnovije inačice injekcijskog prešanja i dostignuća na tom području. Ovogodišnje Dane tehnike obilježila je potpuno nova serija električnih ubrizgavalica Edrive, koja se cjenovno potpuno približila hidrauličnim ubrizgavalicama, te 50. obljetnica koncepta Allrounder.

Injekcijsko prešanje metalnih otpresaka s pomoću materijala Catamold Prerada - svojstva - područja uporabe (1. dio)

Uvod

Injekcijsko prešanje metalnih materijala u obliku praha (e. Metal Injection MoldingMIM) u usporedbi s konvencionalnim proizvodnim postupcima ima veliku prednost kada se izrađuju proizvodi vrlo zahtjevnih oblika te kada je riječ o velikim proizvodnim serijama (slika 1). Od finih metalnih prahova miješanjem s plastomernim vezivom dobiva se homogen granulat. Plastomerno vezivo u jednome proizvodnom procesu povezuje mogućnosti oblikovanja, što je obilježje polimernih materijala, s isto tako već ustaljenim postupkom srašćivanja praškastog materijala. Nakon faze injekcijskog prešanja u kalup, iz otpreska se izdvaja vezivo, a praškasti poluproizvod zatim srašćuje u konačni proizvod visoke gustoće (slika 2).

Granulat tvrtke BASF Catamoldâ sadržava u osnovi poliacetalno vezivo, poli(oksi-metilen) - POM kristalasti plastomerni materijal čije su karakteristike dobra preradljivost, dimenzijska postojanost i zadovoljavajuća čvrstoća pri povišenim temperaturama. Zbog povoljne kombinacije svojstava poliacetali imaju prednost pri izboru materijala za proizvode namijenjene zahtjevnim uvjetima uporabe, primjerice za finu mehaniku, a njihove se prednosti u fazi injekcijskog prešanja također mogu iskoristiti i pri injekcijskom prešanju praškastih metalnih materijala.

Odlučujuća prednost poliacetala kao veziva u granulatu Catamoldâ mogućnost je brzog katalitičkog izdvajanja iz metala. U prisutnosti odgovarajućega katalizatora poliacetal se može depolimerizirati bitno ispod temperature tališta u plinoviti monomer.

Takvo katalitičko razgrađivanje omogućuje uklanjanje veziva iz poluproizvoda načinjenoga injekcijskim prešanjem, pri čemu se proces tvorbe plina iz čvrstog veziva zbiva u kontroliranim uvjetima. Posljedica takva procesa je stezanje preostaloga metalnog poluproizvoda.

Male preostale količine veziva, potrebne za odgovarajuću čvrstoću poluproizvoda tijekom rukovanja njime, mogu se jednostavno odstraniti u početnim fazama ciklusa klasičnog srašćivanja. Faze srašćivanja koje slijede omogućuju povišenje gustoće obratka gotovo do teorijske gustoće metalnog materijala, bez mehaničkog djelovanja na njega.

U nastavku slijedi opis svojstava granulata Catamoldâ pri injekcijskom prešanju, izdvajanju veziva i srašćivanju.

Injekcijsko prešanje

U usporedbi s klasičnim polimerima, granulat Catamoldâ ima višu toplinsku provodnost, višu gustoću i nižu viskoznost. Te je razlike potrebno imati na umu tijekom izbora odgovarajuće ubrizgavalice, tijekom konstruiranja kalupa i prerade injekcijskim prešanjem.

Ubrizgavalice

Ubrizgavalica: Za preradu granulata Catamoldâ MIM postupkom moguća je uporaba klasičnih hidrauličnih ili električnih ubrizgavalica. Električne ubrizgavalice, koje imaju brže upravljačke povratne krugove, imaju prednost pri kritičnim primjenama zbog točnijeg upravljanja brzinom tijekom faze ubrizgavanja i faze djelovanja naknadnog tlaka.

Geometrija pužnih vijaka: Catamoldâ je moguće prerađivati s pomoću standardnih pužnih vijaka namijenjenih preradi plastomernih materijala. Potrebno je izabrati pužni vijak čiji volumen ubrizgavanja najbolje odgovara kapacitetu plastifikacije. Ako se taljevina u cilindru predugo zadržava, moguća je razgradnja veziva i nastanak plinskih mjehura u otprescima. Preporuka je izabrati niskotlačni, trozonski pužni vijak (s kompresijskim omjerom po mogućnosti 1:1,6, odnosno najviše 1:2). Najčešće se rabe promjeri pužnih vijaka od 18 do 25 mm.

Mlaznica ubrizgavalice: Catamoldâ se najbolje prerađuje s pomoću otvorene mlaznice; taj vrlo jednostavni i za protok povoljni oblik mlaznice tijekom ubrizgavanja utroši vrlo malo energije.

Sigurnosni prsten: Za sprječavanje povrata taljevine u kanale pužnog vijka tijekom ubrizgavanja, pužni vijak za preradu granulata Catamoldâ treba biti opremljen prstenom koji sprječava povratno tečenje.

Slika 2. Faze proizvodnje MIM otpreska: od otpreska do primjene

Slika 1. Primjer proizvoda načinjenih MIM postupkom za automobilsku industriju

Slika 3. Presjek tipičnoga pužnog vijka za MIM postupak

događaji i dostignuća

To poboljšava djelovanja pužnog vijka kao klipa u fazi stlačivanja i djelovanja naknadnog tlaka. Povratni tok zbog netočnog upravljanja može u kritičnoj fazi očvršćivanja prouzročiti greške površinskog nagomilavanja čestica i time smanjiti čvrstoću srašćenog dijela.

Zaštita od trošenja: Za preradu granulata

Catamoldâ načelno su pogodni nitrirani ili prokaljeni pužni vijci te nitrirane prevlake cilindara. Konusni vrh pužnog vijka i sigurnosni prsten moraju biti obvezno nitrirani.

Kalup za injekcijsko prešanje

Konstrukcija kalupa: Konstruiranje kalupa zahtjevan je proces koji pretpostavlja poznavanje ponašanja granulata Catamoldâ tijekom prerade, uvjeta uporabe proizvoda i gospodarskih čimbenika. Primjerice, potreban broj kalupnih šupljina može ovisiti o veličini proizvodne serije, veličini raspoložive ubrizgavalice i njezinoj brzini. Uzimajući u obzir funkciju proizvoda, potrebno je analizirati i izabrati odgovarajući položaj ušća, sljubnice i izbacivala. Za različite varijante oblika i položaja ušća potrebno je načiniti sliku punjenja kalupa. Ona pokazuje je li dovoljna samo jedna sljubnica ili je potrebno konstruirati kompleksniji kalup s dvije sljubnice. Nakon načelnog definiranja konstrukcije kalupa može početi razrada načelne konstrukcije.

Uljevni sustav: Kako je viskoznost granulata Catamoldâ viša od viskoznosti većine plastomernih materijala, pad tlaka u uljevnom sustavu treba biti što je moguće manji. To se može postići sljedećim smjernicama

pri konstruiranju uljevnog sustava:

• što je moguće kraći uljevni kanali

• što je moguće veći poprečni presjek uljevnih kanala

• okrugli poprečni presjek uljevnih kanala

• izbjegavanje oštrih promjena smjera tečenja

• izbjegavanje nepotrebnih usporavanja ili ubrzavanja toka taljevine

• vrući uljevni sustavi preporučuju se radi smanjenja gubitaka tlaka i skraćivanja vremena ciklusa injekcijskog prešanja.

Ušća: Ušće treba udovoljavati sljedećim kriterijima:

• ujednačeno punjenje kalupne šupljine

• minimalno preusmjeravanje taljevine u kalupnoj šupljini

• što je moguće veći presjek radi što manjeg pada tlaka taljevine pri prolasku kroz ušće

• položaj na najdebljoj stijenci

• usmjeravanje čela taljevine uzduž ili na stijenku kalupne šupljine, odnosno umetka.

Pri kalupima za MIM postupak primjenjuju se sve poznate vrste ušća. Kako se tim

postupkom izrađuju otpresci relativno malih dimenzija, najčešće se upotrebljava točkasto ušće. Tunelno ušće posebice je prikladno jer omogućuje automatsko odvajanje ušća od otpreska pri vađenju iz kalupne šupljine. Ušće je najuži dio uljevnog sustava. Presjek i broj ušća moraju biti izabrani tako da se spriječi oštećivanje i lom zbog smicanja taljevine kroz ušća.

Otpresci: Konstruiranje otpresaka od materijala Catamoldâ načelno prati relevantne smjernice za konstruiranje plastomernih otpresaka:

• izbjegavati oštre i nepotrebne razlike u debljinama stijenki

• upotrebljavati rebra za ojačanja umjesto debelih stijenki

• debele presjeke nastojati načiniti šupljima

• izbjegavati oštre kutove, izvesti radijuse minimalno 0,3 mm

• ostvariti simetričan pritisak na relativno duge i slobodne jezgre.

Pri razvoju kalupa za preradu materijala Catamoldâ potrebno je voditi računa o nekoliko smjernica:

• zbog velike opasnosti od stvaranja turbulentnog tečenja potrebno je preusmjeriti taljevinu na ulasku u kalupnu šupljinu

• mjesta spajanja više čela taljevine (linije spajanja) udaljena od ušća potencijalno

su slaba mjesta na otpresku, posebice pri izradi većih otpresaka, zbog velikoga gubitka tlaka na putu čela taljevine • ako od ušća kroz kalupnu šupljinu teku dva ili više čela taljevine, jedno od njih često se zaustavi i ohladi čim poraste otpor tečenju.

Područja iza tog čela popunjavaju se samo kada se popuni čitava kalupna šupljina. Zbog toga su ta područja potencijalno slaba mjesta na otprescima.

Vađenje iz kalupne šupljine: Kako se pri vađenju iz kalupne šupljine otpresak ne bi oštetio te kako bi se izbjegle teškoće pri procesu injekcijskog prešanja s obzirom na relativno malo skupljanje materijala Catamoldâ tijekom hlađenja, potrebno je uzeti u obzir sljedeće:

• skošenja stijenki u smjeru otvaranja kalupa i vađenja otpreska trebaju iznositi od 0,5 do 1°. Te bi površine trebale biti polirane u smjeru vađenja otpreska iz kalupa.

Poželjno je da izbacivala budu u kontaktu s otpreskom na što većoj površini i u ravnini. Na kritičnim mjestima preporučuje se uporaba profilnih izbacivala.

Odzračivanje: Zarobljenom zraku u kalupnoj šupljini potrebno je omogućiti da napusti kalupnu šupljinu kako ne bi došlo do takozvanog diesel-efekta. Ako zrak ne može izlaziti iz kalupne šupljine kroz otvo-

re za izbacivala ili na krajevima uljevnih kanala, potrebno je osigurati posebne elemente za odzračivanje kalupne šupljine. Od ključne su važnosti izvedbe odgovarajućih utora za odzračivanje (dubine od 0,01 do 0,02 mm) na krajevima putova tečenja taljevine ili na mjestima gdje je potencijalno mjesto zarobljenog zraka. Za odzračivanje džepova zarobljenog zraka mogu se koristiti otvori dodatnih izbacivala.

Temperiranje kalupa: Kako je pri preradi materijala Catamoldâ temperatura stijenke kalupne šupljine jedan od najvažnijih parametara, potrebno je osigurati jednoliku temperaturu stijenke kalupne šupljine (raspon ±2 °C). Stoga se preporučuje ugradnja izolacijskih ploča između steznih ploča kalupa i ubrizgavalice. Ovisno o geometriji otpreska potrebno je postići temperature stijenki kalupne šupljine i do 140 °C. Zbog relativno visoke toplinske provodnosti materijala, ako je temperatura stijenke kalupne šupljine preniska, dolazi do znatnog ohlađivanja materijala u površinskim slojevima već u fazi punjenja kalupne šupljine. Očvršćivanje materijala rezultira znatnim smanjenjem efektivnog poprečnog presjeka uljevnih kanala i kalupne šupljine, čime je spriječeno jednoliko popunjavanje tanjih zona u kalupnoj šupljini. Za temperiranje kalupa pri preradi materijala Catamoldâ preporučuje se uporaba uljnog temperirala snage 3 do 6 kW.

Kalupi s vrućim uljevnim sustavima: Kako bi se izbjegla potreba za recikliranjem ostataka uljevnog sustava, često se koriste vrući uljevni sustavi. Kako je čitav

kalup tijekom injekcijskog prešanja pri povišenoj temperaturi, izolacija vrućih kanala je jednostavna. Kompleksne ventilne vruće mlaznice nisu potrebne jer materijal ne pokazuje tendenciju razvlačenja uljevka tijekom vađenja otpreska iz kalupa, već se glatko otkida.

Kontrola i održavanje: Kako je za pravilno funkcioniranje kalupa vrlo često ključno odzračivanje, redovito rasklapanje kalupa i njegovo čišćenje preduvjet su održavanju kvalitete i velikih serija proizvoda. Frekvencije intervala čišćenja ovise o traženoj kvaliteti i uvjetima u kalupu (trošenje) te o uvjetima prerade. Intervali mogu biti od 10 000 ciklusa, pri vrlo nepovoljnim uvjetima prerade, do čak 200 000 ciklusa injekcijskog prešanja. Ekstremno visoki tlakovi i temperature u kalupu dovest će do zahtjeva za češće održavanje i bržeg trošenja kalupa. Ondje gdje je moguće, potrebno je tim zahtjevima prilagoditi konstrukciju kalupa. Pomični dijelovi kalupa mogu se podmazivati odgovarajućim mazivom za visoke temperature. Masti ili ulja mogu iscuriti kroz otvore za izbacivala i izazvati teškoće u radu kalupa. Trošenje kalupa ubrzano je ako se učestalo pojavljuje srh na sljubnici, što utječe na uvjete prerade i kvalitetu otpresaka. Pri svakom rastavljanju kalupa potrebno je kontrolirati i trošenje u zoni ušća. Pri kalupima s više kalupnih šupljina potrebno je međusobno uspoređivati brzine trošenja kalupnih šupljina. Također je potrebno redovito ispitivati uravnoteženost uljevnog sustava djelomičnim ubrizgavanjem i analizom postignutih putova tečenja prema svakoj od kalupnih šupljina.

Proces injekcijskog prešanja

Kvaliteta otpresaka uglavnom ovisi o sljedećim parametrima:

Slika 4. Krivulje tečenja Catamoldâ 316LG

Slika 5. Tijek tlaka u hidrauličnom sustavu ubrizgavalice i u kalupnoj šupljini

događaji i dostignuća

• temperature (materijala, cilindra, kalupa)

• vremena (ubrizgavanja, naknadnog tlaka, hlađenja otpreska)

• tlakovi (ubrizgavanja, naknadni i usporni tlak)

• brzina ubrizgavanja i doziranja.

Plastificiranje: Catamoldâ je homogen materijal u obliku granula koji nije potrebno dodatno homogenizirati. Mora se taliti pri što nježnijim uvjetima, bez prekomjernog pregrijavanja i smicanja. Pri klasičnom injekcijskom prešanju optimalna frekvencija vrtnje pužnog vijka je 20 do 50 okretaja u minuti, odnosno obodna brzina 3 do 5 m/min. Produljenje vremena plastificiranja ne znači nužno i produljenje ciklusa injekcijskog prešanja jer su vremena hlađenja otpresaka dulja od uobičajenih te se mogu iskoristiti za dulje plastificiranje. Kako ne bi došlo do zagrijavanja zbog smicanja, temperaturni profil u cilindru ubrizgavalice u rasponu je od 170 °C do 190 °C.

Svojstva tečenja: Svojstva tečenja u slučaju materijala Catamoldâ 316LG prikazuje slika 4. Viskoznost je viša negoli pri klasičnim plastomernim materijalima. Pseudoplastičnost, tj. pad viskoznosti pri višim smičnim brzinama jače je izražena nego pri ostalim plastičnim materijalima. Posljedica toga je relativno malo povišenje tlaka ubrizgavanja ovisno o tečenju pri punjenju manjih poprečnih presjeka ušća u usporedbi s većim presjecima ušća.

Brzina ubrizgavanja: Brzina ubrizgavanja treba biti podešena tako da se sve kalupne šupljine popune unutar 0,5 do 1 sekunde. Samo za veće otpreske (mase veće od 30 g) moguće je tolerirati vremena punjenja kalupne šupljine oko 1 sekunde. U najvećem

broju slučajeva pogodna je konstantna brzina ubrizgavanja koja je u rasponu od 10 do 30 cm3/s. Za manje volumene ubrizgavanja primjerenija je brzina ubrizgavanja od 5 do 10 cm3/s. Ako se ne može izbjeći turbulentno strujanje taljevine, ubrizgavanje se započinje s manjim brzinama sve dok se ne uspostavi laminarni tok taljevine. Zatim se brzina ubrizgavanja može povećati. Točke preklapanja treba odrediti na temelju analize punjenja kalupa.

Tlak ubrizgavanja: Gornja granica tlaka definirana je tlakom koji je moguće podesiti na ubrizgavalici. Ako suma padova tlaka tijekom tečenja taljevine u mlaznici, uljevnom sustavu te ušću i kalupu ne prelazi gornju granicu tlaka ubrizgavanja, moguće je održavati izabranu brzinu ubrizgavanja. No ako otpori tečenju premašuju raspoloživ tlak ubrizgavanja na ubrizgavalici, brzina ubrizgavanja se smanjuje. Analizirajući područje oko ušća, tlak raste s povećanjem otpora tečenju sukladno ponašanju na putu tečenja u kalupu (slika 5). Ovisno o geometriji kalupa, za uspješno punjenje kalupne šupljine potrebni su maksimalni tlakovi u hidrauličnoj jedinici ubrizgavalice od 600 do 1800 bar, a uobičajene su vrijednosti oko 1000 bar. Kada se popuni čitava kalupna šupljina i istisne zaostali zrak, faza ubrizgavanja je završena. Zatim se daljinskim upravljanjem, ovisno o vremenu ili na temelju podatka o tlaku, preklapa na naknadni tlak.

Naknadni tlak: Faza djelovanja naknadnog tlaka slijedi nakon završetka faze ubrizgavanja, a završava kada se u kalupnoj šupljini uspostavi atmosferski tlak. Hidraulički tlak u sustavu ubrizgavalice može se isključiti odmah nakon očvršćivanja ušća jer više nije moguće utjecati na otpresak tlakom iz ubrizgavalice. Trenutak očvršćivanja ušća može se

odrediti eksperimentalno mjerenjem mase otpreska kao funkcije vremena djelovanja naknadnog tlaka. Eksperiment pokazuje da unatoč produljenju vremena djelovanja naknadnog tlaka, nakon trenutka očvršćivanja ušća nema vidljivih promjena u masi otpreska. Stoga se vrijeme djelovanja naknadnog tlaka ograničava na vrijeme do pečaćenja (očvršćivanja) ušća.

Hlađenje otpreska: Nakon završetka faze djelovanja naknadnog tlaka otpresak se nastavlja hladiti do potpunog očvršćivanja i postizanja dovoljne čvrstoće za sigurno vađenje iz kalupne šupljine. Opća (gruba) smjernica glasi: vrijeme hlađenja (u sekundama) jednako je kvadratu debljine stijenke otpreska (u milimetrima).

Dijagram p-v-T: Stlačivanje i hlađenje otpreska u kalupnoj šupljini moguće je pratiti dijagramom p-v-T (slika 6), koji prikazuje promjenu specifičnog volumena ovisno o temperaturi i tlaku. Taljevina se ubrizgava u kalupnu šupljinu pri temperaturi taljevine od 180 °C i gotovo se izotermno (A ® B) stlačuje pri naknadnom tlaku (tlak u kalupnoj šupljini je oko 800 bar). Uz volumno punjenje materijal se stlačuje u kalupnoj šupljini. Nakon što se postigne naknadni tlak, materijal se inicijalno hladi uz prividno konstantan tlak. Prolazi kroz zonu kristalizacije, tijekom koje specifični volumen konstantno opada zbog dodavanja novoga rastaljenog materijala u kalupnu šupljinu. Volumensko stezanje koje nastaje tijekom hlađenja otpreska na taj se način kompenzira. Na kraju kristalizacije (točka C) očvršćuje ušće. Materijal koji je popunio kalupnu šupljinu i koji je sada zapečaćen nastavlja s ohlađivanjem uz konstantan volumen. Kako se materijal

Slika 6. Dijagram p-v-T materijala Catamoldâ 316LG

Slika 7. Stezanje otpreska

nastavlja stezati, dodatno se snižava tlak u kalupnoj šupljini. Kada se postigne atmosferski tlak (točka D), otpresak u kalupnoj šupljini više nije pod tlakom. To je idealan trenutak za vađenje iz kalupne šupljine.

Ako bi se naknadni tlak podesio na više vrijednosti, otpresak bi i dalje bio pod tlakom u trenutku postizanja temperature stijenke kalupne šupljine i relaksirao bi se u smjeru vađenja iz kalupne šupljine pri otvaranju kalupa. Tu pojavu treba izbjegavati zbog anizotropije koja se unosi u otpresak te zbog teškoća pri vađenju iz kalupne šupljine. Stoga je očito kako se tlak i temperatura stijenke kalupne šupljine ne mogu podešavati neovisno jedno o drugome.

Iz tih je odnosa očito da se otpresci bez šupljikavosti mogu proizvesti samo ako je ušće u zoni najveće akumulacije materijala. Otpresci sadržavaju zone koje očvršćuju

znatno nakon pečaćenja ušća, no tada nije moguće u kalupnu šupljinu dodavati novi materijal koji bi kompenzirao nastalo stezanje. Vanjski sloj otpreska brzo očvršćuje i oblikuje čvrstu i stabilnu stijenku tijekom očvršćivanja. Načelno, šupljine i pore nastaju u zonama gdje materijal očvršćuje posljednji, u unutrašnjosti.

Stezanje: Prema DIN 16901, pri injekcijskom prešanju polimera stezanje je razlika između dimenzija kalupne šupljine i dimenzija otpreska (u ohlađenom stanju) u usporedbi s dimenzijama kalupne šupljine. Stezanje se sastoji od nekoliko elemenata, a njih prikazuje slika 8 na primjeru otpreska od materijala Catamoldâ 316LG. Dimenzije kalupa su zbog toplinske rastezljivosti pri temperaturi stijenke kalupne šupljine (130 °C) oko 0,2 % veće negoli pri sobnoj temperaturi. Taj učinak smanjuje stezanje. Pri pravilno podešenom naknadnom tla-

ku, otpresak se iz kalupa vadi pri atmosferskom tlaku. Dimenzije otpreska odmah nakon vađenja iz kalupne šupljine odgovaraju dimenzijama kalupne šupljine pri temperaturi stijenke kalupne šupljine. Otpresak se zatim ohladi do sobne temperature (iz točke D do točke E - slika 6), pri čemu se njegov volumen izotropno smanjuje za 2,2 %, a njegova duljina, ovisno o stupnju popunjenosti, za oko 0,7 %. Ukupno skupljanje (linearno stezanje) otpreska stoga iznosi oko 0,5 %.

Izvor: Tehničke informacije: Catamoldâ BASF, 2008.

WITTMANN BATTENFELD predstavio novu opremu AQUAMOULD

Pri postupku vodenog injekcijskog prešanja, koje je razvio Institut za preradu polimera (IKV) iz Aachena, voda se ubrizgava u polimernu taljevinu, nakon što je taljevina već ubrizgana u kalup. To omogućuje proizvodnju vrlo točnih proizvoda. Dodatna prednost je učinak hlađenja vode, kojim se skraćuje vrijeme hlađenja otpreska, a time i čitavog ciklusa.

Vodenim injekcijskim prešanjem bavi se i tvrtka WITTMANN BATTENFELD, koja na tom području surađuje s IKV. Zajednički su razvili sustav AQUAMOULD koji jamči visoku učinkovitost procesa i kvalitetu proizvoda. Proces ubrizgavanja vode pod tlakom nadzire upravljačka jedinica Unilog B6 sa sučeljem osjetljivim na dodir, koji

omogućuje jednostavan unos parametara prerade. Jedinica je vrlo točna i učinkovita, a omogućuje pohranjivanje podataka o parametrima prerade za više kalupa.

Modul za kontrolu tlaka ne zahtijeva hidraulični pogon, već samo električni. Zato je ventil za kontrolu tlaka može biti vrlo mali i montiran tik ispod kalupa.

Ubrizgavanje s pomoću plina jamči proizvodnju otpresaka koji se ne vitopere, lagani su i ne uvlače se. Sustav AIRMOULD omogućuje korisnicima da iskoriste sve prednosti tog postupka.

Nova jedinica za upravljanje B6 radi s oba sustava - može se koristiti za vodeno i plinsko injekcijsko prešanje.

www.battenfeld-imt.com

događaji i dostignuća

Lego & Arburg rukom pod ruku

Tvrtka Lego Group iz Danske, koja je svima dobro poznata po proizvodnji lego kocaka, na Arburgovim danima tehnike 2011 primila je prestižnu nagradu kao tvrtka, koja je posljednjih godina načinila najviše za smanjenje potrošnje energije u svom radu. Potrebno je napomenuti kako tvrtka godišnje proizvodi više od 31 milijarde plastičnih proizvoda, odnosno računato na drugi način 1000 proizvoda u sekundi, 24 sata i 365 dana u godini. Sva ta proizvodnja odvija se na približno 1200 ubrizgavalica, proizvodi se sa približno 7000 kalupa, te zapošljava oko 8000 ljudi u čitavom svijetu. Kao osnovni materijal koriste plastomer ABS uz potrošnju od približno 60 tona dnevno.

Godine 2007. u tvrtki su se odlučili pokušati poboljšati energijsku učinkovitost za čak 10 postotaka godišnje. Zajedno sa svojim ključnim partnerom, tvrtkom Arburg, stali su pred nove izazove, te su tijekom razdoblja između 2007. i 2010. godine uspjeli uštedjeti preko 35 posto energije. Obzirom na to, da tvrtka koristi približno 72 posto energije za proizvodnju postupkom injekcijskog prešanja, veliki dio smanjenja potrošnje energije ostvaren je zahvaljujući tvrtki Arburg i njihovim energijski štedljivim sustavima. Plan rada se nastavlja i ubuduće uz smanjenje potrošnje energije od po 5 postotaka godišnje.

Arburgova obljetnica: 50 godina Allroundera

Još 1961. Arburg je imao inovativnu ideju konstruirati ubrizgavalicu s pivotirajućom jedinicom za zatvaranje kalupa i izmjenjivom jedinicom za ubrizgavanje. Allrounder je označio ključan događaj u postupku injekcijskog prešanja. Bio je prva ubrizgavalica na svijetu koja je mogla funkcionirati u sedam položaja omogućujući inačice postupka koje su se probijale, kao što je to višekomponentno injekcijsko prešanje. Ove godine, organiziranjem 30 priredbi diljem svijeta, Arburg slavi obljetnicu “50 godina Allroundera”.

Načelo Allroundera izmislio je Karl Hehl prije 50 godina. Rješenje do kojega je došao njemački poduzetnik i inovator bilo je mudro kao što je bilo i jednostavno. Rotacijska točka s pogonom na zupčanik te jednaka udaljenost osi omogućili su ili horizontalni ili vertikalni međusobni položaj jedinice za zatvaranje kalupa i jedinice za ubrizgavanje. Napuštajući načelo krute konstrukcije, uskoro je postalo moguće osigurati fleksibilniji rad. Uz primjenu za postupak injekcijskog prešanja, hidraulični Allrounderovi potencijali prošireni su i na puhanje i ekstrudiranje omogućujući preradu plastomera, elastomera i duromera. Zahvaljujući mogućnosti kombiniranja horizontalnih i vertikalnih jedinica za ubrizgavanje, inovativno rješenje iz Arburga utrlo je put višekomponentnom injekcijskom prešanju.

“50 godina Allroundera” – korist korisnika u fokusu

Tijekom godina svestrane ubrizgavalice transformirale su se u kupcima prilagođene proizvode. Danas korisnici dobivaju rješenja precizno krojena prema njihovim specifičnim zahtjevima za sve procese injekcijskog prešanja i sve sektore.

Prednosti koje Allrounderova filozofija donosi korisnicima jasno su demonstrirane na Danima tehnike. Više od 40 hidrauličnih, hibridnih i električnih ubrizgavalica te opsežan raspon primjena osigurali su impresivne dokaze da modularni Allrounderov

Arburg je izmislio Allrounder načelo tijekom 1961.: Jedinica za zatvaranje kalupa je pivotirajuća zahvaljujući točki rotacije, a jedinica za ubrizgavanje je izmjenjiva. Obje jedinice mogu biti postavljene horizontalno ili vertikalno.

raspon uvijek osigurava optimalna rješenja specifična za svakoga korisnika. Prva svečanost obilježavanja “50 godina Allroundera” održana je u Arburgovu sjedištu, a slijedit će u idućim tjednima i mjesecima brojne druge priredbe u podružnicama i kod zastupnika u cijelom svijetu.

Modularni sustav za sve zahtjeve

Modularni sustav širokog raspona, koji se proširivao na postojećoj osnovi, nudi maksimalnu varijabilnost. To se odnosi, primjerice, na izbor pogona ‒ od potpuno hidrauličnih preko hibridnih do potpuno električnih Allroundera ‒ a isto tako i na kombinaciju varijanti jedinica za ubrizgavanje s horizontalnim i vertikalnim sustavima za zatvaranje kalupa sa silama do 5 000 kN. Komplementarno tim rješenjima razvijeni su različiti paketi opreme za injekcijsko prešanje praškastih materijala (PIM), za preradu kapljevitoga silikonskoga kaučuka (LSR) i duromera, primjeri sustava za izradu pakovanja itd.

Svaka Arburgova ubrizgavalica pojedinačno je rješenje koje je konfigurirano individu-

G. 1961. Arburg Allrounder bio je prva ubrizgavalica na svijetu koja je mogla raditi u sedam položaja.

događaji i dostignuća

alno. Na njih je moguće primijeniti različite razine proširenja do kompletnih proizvodnih ćelija. Modularna konstrukcija omogućuje jednostavnu prilagodbu praktički svim procesima. Postupkom injekcijskog prešanja upravlja se s pomoću središnjega upravljačkog sustava Selogica razvijenoga i proizvedenoga u Arburgu. Tim Allrounderovim opcijama pridruženi su atraktivni uslužni paketi. Ubrizgavalice se proizvode isključivo u sjedištu tvrtke u Lossburgu (Njemačka). Ono što Allrounder čini uspješnim u cijelom svijetu, sposobnost je tvrtke Arburg da proizvede ubrizgavalice prilagođene zahtjevima kupca s oznakom kvalitete “Made by ARBURG – Made in Germany”.

Sve se uklapa

Danas jedinstvena Allrounderova filozofija prevladava u svim Arburgovim proizvodima, njihovoj proizvodnji i čitavoj tvrtki. ARBURG je posvećen svojim klijentima. Ubrizgavalice, robotski sustavi i upravljački sustav ubrizgavalica Selogica kontinuirano su dodatno razvijani kako bi se svakidašnji rad prerađivača polimera što više olakšao. Specifična rješenja prilagođena klijentima izravno su integrirana u serijsku proizvodnju, novi su sklopovi u razumnoj mjeri usvojeni u rasponu proizvoda. Sve se međusobno uklapa.

Arburg kontinuirano pomiče granice kako bi identificirao optimalan proces i koncepte

inženjerske primjene. Arburgova intenzivna ekspertiza nadilazi daleko osnovne tehnike ubrizgavalica. Kao vodeća svjetska tvrtka, u obiteljskom vlasništvu, s dugom tradicijom i duhom inovativnosti, Arburg ne samo da vodi brigu o svim procesima injekcijskog

prešanja i proizvodnji energijski učinkovitih, vrhunskih ubrizgavalica već također razvija nove tehnike i trendove zahvaljujući svojem sveobuhvatnom znanju (know-how).

www.arburg.com

Od originalnog Allroundera do modularne Allrounder filozofije: Danas su Arburgove ubrizgavalice individualno konfigurirane i omogućuju preciznu primjenu rješenja prema svim zahtjevima, uključivo kompleksne sustave prema načelu “ključ u ruke”.

Planiranje životnog vijeka

Esad Jakupović

Detaljne analize životnog vijeka proizvoda omogućuju njihovo projektiranje tako da budu što manje štetni za okoliš pri proizvodnji i korištenju te na kraju također pri recikliranju. Također je moguće moderniziranjem produljiti ili skratiti životni vijek strojevima i tvornicama, kao i smanjiti štetu za okoliš. Profinjene analize vode do učinkovitijih novih tehnologija.

Vremena su se promijenila i danas je više nego ikada prije postalo važno gledati daleko naprijed u financijama i poslovanju, ali također i u pogledu učinaka koje naše akcije, ili odsustvo akcija, imaju na okoliš i klimu. Zaštita klime i ekonomski rast međusobno se ne isključuju. Upravo suprotno, u godinama pred nama ekološke tehnologije biti će motor ekonomskog razvoja. Razlog za to je činjenica da su takve tehnologije usredotočene na poboljšanje učinkovitosti i takve inovacije usmjerene na očuvanje resursa odnosno smanjivanje troškova. Primjere možemo naći posvuda. Štedljive žarulje, na primjer, traju 15 puta duže nego klasične žarulje, a ujedno u odnosu na njih potroše tek petinu električne energije.

Koristi za okoliš

S takvim prednostima mogu razliku u cijeni povratiti za samo 800 sati upotrebe. Manja potrošnja električne energije znači i manje ispuštanje ugljikovog dioksida. Ili da to kažemo na slikovitiji način: količina CO2 koju uštedi takva žarulja veća je nego količina koju jedno stablo može apsorbirati u jednakom vremenu. U projektima poboljšanja zaštite okoliša uz istovremeno smanjenje troškova od ključnog je značaja analiza čitavog životnog vijeka, kako bi se saznalo koliko je energije i materijala potrebno za proizvodnju, koliko ih se potroši pri upotrebi te koliko se štetnih tvari dobije na kraju. Ocjena životnog vijeka (engl. life cycle assessment) pokazala se kao dragocjeni alat koji je, između ostalog, pomogao

otkriti da se 90 posto ekoloških utjecaja kućanskih uređaja događa u vrijeme njihovog djelovanja.

„Doprinos“ njihovog prijevoza i recikliranja po okončanju upotrebe, ekološkim utjecajima sasvim je skroman. Upravo na takvim saznanjima su, na primjer, inženjeri tvrtke BSH razvili toplinsku pumpu za stroj za sušenje, koja potroši do 40 posto manje energije nego što je Europska unija u svojim aktima propisala za energetsku učinkovitost klase A. Na takvim saznanjima je inženjerima uspjelo izgraditi lokomotive koje u usporedbi s dosadašnjim koštaju 10 posto više, ali su učinkovitije za više od 2 puta. Brojka možda ne djeluje baš impresivno, ali se kod veće upotrebe lokomotive dodatno ulaganje razmjerno brzo povrati. Ocjena životnog vijeka istraživačima je pomogla utvrditi da je udio nabavne cijene štedljivih motora samo 3 posto njihovih troškova u toku čitavog života, dok na potrošnju električne energije otpada čak 95 posto.

Sve više ocjenjivanja

Zato se štedljivi motori isplaćuju već u dvije godine, možda čak i u jednoj godini. Poboljšanja su moguća i bez većih početnih investicija, recimo s pomoću uspostavljanja „cjelovite slike“, što znači uvida u sve međusobno povezane aspekte. Siemens, na primjer, izvodi projekte poboljšanja djelovanja postojećih elektrana, kod kojih se vrijeme pokretanja smanji za polovicu, a ulaganje u modernizaciju se povrati

Poboljšanje u korist prirode: Siemens je ocjenjivanjem životnog vijeka pomagao većem broju elektrana po svijetu znatno poboljšati kontrolu rada i skratiti vrijeme pokretanja

planiranje životnog vijeka

Razdoblje amortizacije dodatnih troškova radi štednje energije

Štedljive žarulje u usporedbi s običnim žaruljama iste jačine

Prijelaz s običnih na LED prometna svjetla

800 sati rada

0,5–2 godina

Štedljivi motor s kontrolom brzine u usporedbi s konvencionalnim4–5 godina

A++ hladnjak u usporedbi s uređajem niže učinkovitosti oko 5 godina

Obnova zgrade u štedljivu s pomoću tehničkih mjerenja

Štedljiva rješenja za lokomotive

5–10 godina

2–3 godine

Optimiranjekontrolnogsustavauelektraniskombiniranim ciklusom oko1godine

2009

već u jednoj godini. Razmišljanje daleko unaprijed isplate se također, kada se radi o pojedinim zgradama ili o naseljima, pa i čitavim gradovima. U slučaju Münchena, na primjer, studija je pokazala da bi većina gradskih zgrada uz ulaganje od razmjerno skromnih 200 eura po stanovniku postala toliko učinkovitija, da bi se grad oslobodio plina CO2. Istraživanje je otkrilo da bi na kraju svaki stanovnik tim obnavljanjem zapravo uštedio po 1.200 eura, da i ne spominjemo godišnje smanjenje ispuštanja štetnog plina CO2

Tvrtke širom svijeta sve više upotrebljavaju postupak ocjenjivanja životnog vijeka

Više brige za okoliš: planiranje životnog vijeka obuhvaća sve faze od razvoja i proizvodnje, preko upotrebe, do recikliranja

Sušenje s upola manje energije

Kućanski uređaji troše polovicu sve energije koja se potroši u kućanstvima. Zato su se u tvrtki BSH u Berlinu potrudili razviti kućanske uređaje sa što manjim utjecajem na okoliš u svih fazama života, od razvoja do uništenja. To svakako vrijedi i za strojeve za sušenje rublja, koji su ranije bili proždrljivci energije. U skladu s novim konceptom štednje energije razvili su inovativnu toplinsku pumpu blueTerm, koja je strojevima za sušenje BSH omogućila da postanu najučinkovitiji na svjetskom tržištu. Nova pumpa troši 40 posto manje energije čak i od one koju dopuštaju strogi propisi Europske Unije za energetsku učinkovitost klase A. U usporedbi s konvencionalnim strojevima za sušenje potroši polovicu manje energije, a pri tom je od njih i jeftinija. Na kraju su zaključili da moraju napustiti konvencionalne koncepte i upotrijebiti toplinsku pumpu, koja nikada ranije nije bila za to korištena. Zatim je ekipa pod vodstvom inženjera Kai Nitschmanna s pomoću CAD opreme razvila novu toplinsku pumpu, sastavljenu od dva aluminijska grijača, u kojima se bakrena cijev s tekućinom za hlađenje (R407c) vodi s jedne strane ne drugu 40 puta (u većem okviru) odnosno 20 puta (u manjem okviru), naravno svaki put po drugačijem putu. V većem grijaču snažna kompresorska pumpa stlaćuje tekućinu i tako je zagrijava, tekućina onda zagrijava strujeći zrak, koji zatim u bubnju apsorbira vlagu. Voda se iz vlažnog zraka u drugom okviru s tekućinom za hlađenje kondenzira i odvaja, a ohlađena tekućina apsorbira toplinu i tako je ponovo prenosi u prvi okvir, gdje se proces ponavlja – i na taj način se suši rublje. Čitava toplinska pumpa je izuzetno učinkovita, tako da svoj zadatak obavlja trošeći bitno manje električne energije nego obično.

Inovativnost u službi ekologije: toplinska pumpa blueTerm učinila je strojeve za sušenje BSH najučinkovitijima na svijetu

Izvor: Siemens,

Svjetsko tržište ekoloških tehnologija: milijarda eura

Prosječna godišnja vrijednost u razdoblju 2005–2020 (u milijardama eura)

Prosječni godišnji rast 2005–2020 Ključne

ranja životnog vijeka proizvoda običnim je ljudima, naravno, razumljiviji kada se radi o primjerima proizvoda koje i sami upotrebljavaju. Kao što znamo, Europska je unija zabranila prodaju i upotrebu konvencionalnih žarulja. Kada bi se isto to dogodilo u čitavom svijetu, uštedjelo bi se 900 milijardi kilowat-sati godišnje, što predstavlja jednu trećinu električne energije upotrijebljene za osvjetljenje. Time bi se ujedno smanjilo ispuštanje CO2 za 4.509 milijuna tona, što je približno polovica čitavog godišnjeg ispuštanja dioksida u Njemačkoj.

kao svojevrsnu bilancu stanja, koja u malom opsegu prikazuje ekološke posljedice stvaranja proizvoda ili usluge. „To je cjelovit pristup, u kome se ocjenjuju ekološke posljedice svakog koraka proizvodnje, od izdvajanja i obrade sirovina do isporuke proizvoda“, objašnjava profesor Stig Irvin Olsen iz Tehničkog sveučilišta Danske. Stručnjak Irvin Olsen je 2008. godine vodio ekipu koja je proučavala proces Corex/ Finex, koji se upotrebljava za proizvodnju sirovog željeza iz rude u jedinstvenom postupku. Koksanje i sinteriranje se danas više ne koriste, tako da su se smanjila ulaganja

i potrošnja resursa te time i troškovi proizvodnje, ali slika stvarnih koristi za okoliš nije bila jasna.

Tržište za milijardu eura

Analiza koju su izveli, pokazala je da je ekološka ocjena životnog vijeka postupka Corex/Finex u usporedbi s konvencionalnim pećima za taljenje rude dosta bolja. To posebno vrijedi, kada se radi o ispuštanju sumpor-dioksida, dušikovih oksida i prašine, koji se u procesu Corex/Finex bitno manje, a isto tako su i otpadne vode manje zagađene. Značaj ocjenjivanja i plani-

Cilj razvoja energetski učinkovitih proizvoda je odvajanje ekonomskog rasta od potrošnje energije. Svjetsko tržište takvih proizvoda bilo je u 2005. godini vrijedno 450 milijardi eura, a 2020. godine će dosegnuti 900 milijardi, prema ocjeni savjetodavne tvrtke Roland Berger. U studiji nije uračunat učinak trenutačne ekonomske krize, ali noviji podaci pokazuju da je perspektiva svakako dobra. Njemački institut za bakar ocjenjuje, da će zamjena standardnog motora od 30 kW za hlađenje vode s visokoučinkovitim motorom kod upotrebe 8.000 sati godišnje smanjiti troškove za 405 eura. Ako za troškove nabave računamo 1.300 eura za standardni

Prilika za inovativne tvrtke

Propisi postaju sve stroži i u SAD, koje su vodeći zagađivač prirode. Američka Uprava za zaštitu okoliša (EPA) između ostalog je donijela propis o znatnom smanjenju ispuštanja dušikovih oksida i čestica iz motora teških vozila. U Kaliforniji su uz to posebno odredili da se emisije ugljikovog dioksida moraju smanjiti za 30 posto do 2020. godine. U skladu s propisima EPA i domaćim propisima mlada kalifornijska tvrtka ISE je u suradnji sa Siemensom razvila novi hibridni motor visokih performansi, s unutarnjim izgaranjem dosta manjim nego što je uobičajeno kod teških vozila. Taj motor, naime, nije povezan s pogonskim vretenom nego se upotrebljava samo za pogon sklopa za proizvodnju i pohranjivanje energije, koji se koristi za pogon vozila. Na taj način motor radi optimalno i ima dosta smanjeno ispuštanje CO2. Prednost takvog hibridnog motora je također u tome da motor s unutarnjim izgaranjem radi ujednačeno, bez stalnih promjena uobičajenih za gradsku vožnju, koja potroši mnogo više goriva, posebno u slučaju autobusa odnosno velikih vozila. Novim hibridnim motorom je već opremljeno više od 300 autobusa. ISE je primjer kako manje tvrtke mogu zahvaljujući boljem planiranju životnog vijeka naći nove prilike na lokalnom, ali također i na globalnom tržištu.

Izvor: Roland Berger, 2009

„Čisti“ autobus: u Kaliforniji su pod pritiskom propisa i ekonomije već uveli preko 300 autobusa opremljenih hibridnim motorom ISE-Siemens

Malo ulaganje, velika korist: za proizvodnju štedljivih žarulja potroši se razmjerno malo energije, a tijekom životnog vijeka može se uštedjeti dosta velika količina električne energije

planiranje životnog vijeka

motor i 1.650 eura za visokoučinkoviti motor, dodatni troškovi nabave se povrate u samo 9,5 mjeseci.

Širenje i propisi

Učinkoviti motori u kombinaciji s pretvaračem frekvencije mogu smanjiti potrošnju električne energije za sustave za pumpanje, koja je po ocjeni Europske komisije odgovorna za 4 posto globalne potrošnje električne energije. Važna tržišta u tom sektoru su zemlje u razvoju, na primjer Indija, u kojoj se pumpe i kompresori upotrebljavaju u industriji izgradnje, u infrastrukturnim projektima, zemljoradnji i procesnoj industriji. Američka tvrtka

Detektiv za energiju

Modeli za mnogobrojne proizvode i usluge: planiranje životnog vijeka može se upotrebljavati, kako za male zaštitne uređaje, tako i za proces Corex/Finex proizvodnje sirovog željeza

za solarnu energiju izračunala je da će se vrijednost tržišta energetski učinkovitih kućanskih uređaja, svjetiljki, računalne opreme i opreme za zgrade, koja je bila u 2006. oko 160 milijardi dolara, do 2030. godine gotovo udvostručiti. Ocjenjivanje i planiranje životnog vijeka već je zahvatilo mnogobrojna područja i vrste proizvoda te se dalje širi.

Planiranje i ocjenjivanje se izvodi u gotovo svakoj grani, od obrade sirovina, preko korisničkih potrošačkih proizvoda, do sakupljanja otpadaka, naglašava prof. Stig Irvin Olsen. Ocjenjivanje se

Znanstveno-umjetnička vizija 2025. godine: „energetski detektiv“ uz pomoć virtualnog hologramskog „Dr. Watsona“ pregledava ekološke parametre novog vlaka

U scenariju za 2025. godinu koji su pripremili u Siemensu, stručnjaci su zamislili sedamdesetogodišnjeg „energetskog detektiva“ Henryja Poireta, koji u New Yorku proučava ekološku bilancu novog vlaka. Lokomotiva je zajedno s dvoranom predstavljena kao hologram. Poiretu pri analizi pomaže avatar „Dr. Watson“, koji trenutno pregledava novi pogonski sustav, koji kod kočenja proizvodi električnu energiju. Poiret je u svoje vrijeme radio u FBI-ju kao znanstvenik specijaliziran za otkrivanje ekoloških štetočina, koje u javnosti nazivaju raznim imenima, kao „energetski prljavci“, „žderači elektrike“, „pohlepnici na plin“, „ubojice klime“ i slično. Njegov zadatak je bio otkrivanje slučajeva prevelike upotrebe energije, sirovina i drugih resursa. Poiret je nakon ranog umirovljena nastavio rad kao stručnjak za ocjenjivanje ekoloških bilanci stanja, koji za naručitelje analizira raznovrsne korisnike energije. U novom slučaju angažiran je za ocjenjivanje ekoloških funkcionalnosti novog vlaka, koji New York kupuje od Siemensa. U laboratoriju je usporedno s procesom projektiranja vlaka izrađena i njegova kompleksna hologramska simulacija, sa svim dijelovima do zadnjega vijka, koji obuhvaća i hologramski prikaz dijela tvornice.

Poiret je već ranije pokazao da je u ekološkom smislu bolja upotreba aluminija iz Islanda ili Norveške nego iz Kine. U Kini se naime električna energija za tvornicu aluminija proizvodi u elektrani na ugljen, koja je osuvremenjena, ali nema još uveden sustav za skladištenje ugljikovog dioksida (CO2). U Islandu i Norveškoj koriste se geotermalna i hidroenergija. Poiret novim analizama upravlja preko svoje pametne tablice s OLED ekranom. „Dr. Watson“ je na zahtjev prikazao lokomotivu prozirno, kako bi se vidio novi pogonski sustav, koji nema zupčanike i izuzetno je učinkovit. Sustav se kod kočenja vlaka i kod vožnje nizbrdo upotrebljava kao generator, pri čemu se energija djelomično upotrebljava na vlaku, a djelomično usmjerava natrag u mrežu. U suradnji s „Dr. Watsonom“ Poiret između ostalog pregledava sve upotrijebljene materijale, koji u cjelini ne sadrže štetne sastojke i mogu se reciklirati. To pored ostalog vrijedi i za navlake za sjedišta, koje se nakon uporabe odlažu u skladište za kompostiranje, da bi kasnije bile upotrijebljene kao gnojivo. Nakon detaljnog pregleda još nekih dijelova, kako bi utvrdio njihovu ekološku podobnost, Poiret je isključio hologramsku simulaciju tvornice i vlaka, da bi tako smanjio upotrebu energije. „Energetski detektiv“, naime, mora i sam štedjeti energiju, barem u 2025. godini.

može izvoditi za materijale kao što su čelik, aluminij ili plastika. Praktično svaki proizvod može se ocjenjivati sa stajališta usklađenosti s okolišem. To vrijedi i za kompleksne proizvodne procese, kao što je podrška zemljoradnje ili proizvodnja mesa. Kod takvih ocjenjivanja odnosno planiranja životnog vijeka važno je obuhvatiti također procese u kojima su uključene sirovine kao što je hrana za životinje. Olsen napominje da je i petrokemijska industrija ozbiljan kandidat za ocjenjivanje. Usporedno sa širenjem ocjenjivanja i planiranja životnog vijeka na sve više područja, odvija se i sve šire uvođenje novih propisa, koji određuju uvođenje štedljivih i za okoliš pogodnijih proizvoda, postupaka i usluga.

Ekološki pisači u boji tvrtke Kyocera Mita

Kyocera Mita Europe je predstavila dva nova pisača u boji A4 ECOSYS, koji se temelje s posebnim naglaskom na smanjivanje utjecaja na okoliš. Pisači FS-C5150DN i FS-C5250DN odlikuju se i ergonomskim oblikovanjem i malim izmjerama, radi čega su idealni za urede, u kojima je prostor posebice dragocjen. Oba uređaja temelje se na tehnologiji Kyocera Mita Ecosys, koja omogućuje smanjivanje otpada i veću ekonomičnost. Opremljeni su s ugrađenim funkcijama za obračun ispisa i definiranje podešavanja tiskanja obzirom na uporabljene aplikacije.

Ključna smjernica pri razvoju novih pisača je bila smanjenje utjecaja na okoliš. U usporedbi s prethodnim modelima bitno je smanjena potrošnja energije, što je omogućilo postizanje vrlo niske vrijednosti TEC (eng. Typical Electricity Consumption ili tipična potrošnja energije). Oba uređaja rabe pozitivno nabijene valjke, koji sprječavaju nastajanje ozona tijekom rada, a istodobno su postignuta poboljšanja pri pogonu bubnja i u sustavu za transport papira omogućile i smanjenje razine buke. Stoga se uređaji mogu priručno postaviti blizu radnog mjesta, a pri tome ne ometaju normalan rad radi prevelike buke ili otrovnih emisija.

Pisači podupiru razne profile tiskanja, koji se temelje na primijenjenoj aplikaciji. Upravljački program pisača KX može se podesiti tako, da se poslovi iz izabranih aplikacija, kao što je elektronska pošta, otisnu obzirom na prethodno podešenu politiku tiskanja, primjerice obavezno obostrano tiskanje i tiskanje bez uporabe boja.

Time se smanjuje potrošnja tonera i papira. Novi pisači također rabe integrirane obračunske funkcionalnosti sa 100 kodova za odjeljke, koje nije moguće dodijeliti korisnicima i s time ojačati njihovu odgovornost glede količine tiskanja i osvještavanja glede smanjenja troškova.

Pisači FS-C5150DN i FS-C5250DN jamče tiskanje dokumenata pri razlučivosti 600 dpi s brzinom ispisa 21 odnosno 26 stranica u minuti i kratkim vremenom zagrijavanja. Pisači se zagrijavaju na radnu temperaturu u približno 29 do 32 sekunde, a za ispis prve strane potrebno je svega 9 do 12 sekundi. Pisači su razvijeni za optimalnu uporabljivost s lakšom izmjenom tonera, jer je poboljšan pristup prednjoj strani pisača. Manja visina dvobojnog kućišta u uredu zahtijeva i manje prostora.

FS-C5150DN je standardno opremljen sa spremnikom za 250 listova papira, koji se po potrebi može povećati na kapacitet za

1300 listova. FS-C5250DN ima standardni prostor za 500 listovi i mogućost povećanja na 2050 listova.

www.xenon-forte.si

Ocjenjivanje i planiranje životnog vijeka u suvremenim tvornicama: u tvrtki Messegerätewerk u Berlinu, koja proizvodi digitalne zaštitne uređaje za elektroindustriju, optimirali su proizvodnju uvođenjem ćelija u obliku slova U

Izazovi ICT industrije u Hrvatskoj

Konferencija za medije na temu „Izazovi ICT industrije u Hrvatskoj“ u organizaciji Hrvatske gospodarske komore i Hrvatske udruge poslodavaca održala se 4. svibnja u Hrvatskoj gospodarskoj komori. Predstavljen je dokument „Analiza hrvatske ICT industrije 1999.-2009.“ koji su naručili Središnji državni ured za e-Hrvatsku, Hrvatska gospodarska komora i Hrvatska udruga poslodavaca radi utvrđivanja veličine, strukturnih značajki i dinamike hrvatske ICT industrije kao i njene uloge i relativne pozicije u nacionalnom gospodarstvu te zbog usporedbi s ICT industrijama u sklopu odabranih zemalja.

Nalazi ove studije mogu primarno poslužiti kao podloga za pregovore između tvrtki iz ICT sektora i njihovih industrijskih asocijacija s predstavničkim tijelima i državnom administracijom, gospodarskim asocijacijama, akademskom zajednicom, medijima i drugim dionicima u pogledu stvaranja povoljnih i poticajnih uvjeta za razvitak ICT industrije i njenog utjecaja na cjelokupni razvitak gospodarstva i društva u cjelini. Ujedno može biti podloga za artikuliranje razvojne strategije ICT sektora i njegovog prožimanja s ukupnim gospodarstvom, i polazište za daljnju, detaljniju mikroekonomsku analizu.

Igor Lučić, državni tajnik Središnjeg državnog ureda za e-Hrvatsku, ustvrdio da je ICT industrija unatrag deset godina unatoč poslovnom padu zadnjih dvije godine ostvarila iznimno dobre rezultate. ICT industrija raste brže od ostalih segmenata hrvatskog gospodarstva a analiza pruža platformu za utvrđivanje budućih pravaca djelovanja. Taj gospodarski segment pokazao je veliku inovativnost odnosno poduzetnost ali je razina izvoza nezadovoljavajuća. Za sada je državna administracija najveći investitor i

poslovni partner ICT industrije. Zbog toga su tijela državne uprave Hrvatske visoko informatizirana a u tijeku je provedba njihovog cjelokupnog umrežavanja. Tako će sva upravna postupanja i ostali administrativni procesi biti informatizirani i umreženi.

Ovo je drugo sustavno istraživanje ICT industrije pa tako kvalitativna i kvantitativna analiza obuhvaća period od 10 godina, rekao je Ante Mandić, predsjednik Udruženja za informacijske tehnologije HGK. ICT segment u Hrvatskoj još nije prepoznat kao industrija a ovaj dokument pripomaže njegovoj afirmaciji. Riječ je o iznimno dinamičnoj djelatnosti koju treba permanentno vrednovati.

Ivo Špigel, član izvršnog odbora HUPUdruge informatičke i komunikacijske djelatnosti, napomenuo je da je jedan od ciljeva analize utvrđivanje potencijala i prepreka budućeg razvoja ICT industrije. Dokument, čije je rezultate predstavio Špigel, podloga je za objektivno procjenjivanja stanja u tom sektoru s nizom egzaktnih pokazatelja. U 2009. godini hrvatska ICT industrija se sastojala od 2.139 poduzeća s 27.881 radnim mjestom. Ukupni prihod

ICT industrije dosegao je 32,4 milijarde kuna a dodana vrijednost 11,5 milijardi kuna ili 35 posto ukupnog prihoda. IT komponenta ICT industrije uključivala je 1.853 tvrtke s ukupno 15.114 radnika. Ukupni prihod IT sektora iznosio je 12,6 milijardi kuna a dodana vrijednost 3,30 milijardi kuna. Telekom sektor uključio je 285 tvrtki s 12.767 radnih mjesta. Telekom industrija ostvarila je ukupni prihod od 19.79 milijardi kuna i generirala 8,16 milijardi kuna dodane vrijednosti. U razdoblju 1999.-2009. ukupni prihod hrvatske ICT industrije je rastao po prosječnoj godišnjoj stopi rasta od 10,6 posto. >>

Špigel je, predstavljajući rezultate Analize, naveo da je u 2009. godini izvoz hrvatske ICT industrije dosegao 4.46 milijardi kuna. Od toga je 43 posto otpadalo na IT industriju (1,92 milijardi kuna) a 57 posto na telekom sektor (2,54 milijardi kuna). Prodajom inozemstvu ostvareno je 14 posto ukupnog prihoda ICT industrije. Prema komponentama izvoz je predstavljao 15 posto ukupnog prihoda IT sektora i 13 posto telekom sektora. Između 1999. i 2009. godine izvoz ICT industrije rastao je po prosječnoj godišnjoj stopi rasta od 12,4 posto.

ICT tvrtke su u 2009. godini činile 2,3 posto od ukupnog broja poduzeća u nefinancijskom sektoru u zemlji te su generirale 5,3 posto od ukupnog prihoda pri čemu su doprinijele sa 7,8 posto ukupnom iznosu ostvarene dodane vrijednosti. Istodobno, zaposlenici u ICT segmentu činili su 3,1 posto u ukupnom broju radnih mjesta u nefinancijskoj industriji u zemlji.

U 2009. godini izvoz računalnih i informacijskih usluga iz Hrvatske u apsolutnom iznosu (117,2 milijuna eura) bio je znatno niži nego li u razvijenim zemljama kao što su Irska, Danska i Finska, ali veći od zemalja iz okruženja Sloveniji, Srbiji i Makedoniji. Gledano u relativnom iznosu – izvoz računalnih i informacijskih usluga na milijun stanovnika, Hrvatska je ispred zemalja regije a iza Slovenije i promatranih razvijenih zemalja.

Špigel je upozorio i na procjene World Economic Foruma, koje pokazuju da su tržišni uvjeti ICT industrije u Hrvatskoj loši te zauzimamo 98. mjesto u svijetu dok je ICT infrastruktura relativno dobra pa zauzimamo 39. mjesto. Po osobnom korištenju ICT segmenta smo na 44. mjestu dok je spremnost korištenja javnog sektora rangirano 49. mjestom.

Na konferenciji su bili prisutni članovi Izvršnog odbora HUP-Udruge informatičke i komunikacijske djelatnosti te Vijeća Udruženja za IT HGK, čelni ljudi vodećih IT tvrtki u Hrvatskoj, koji su sudjelovati u diskusiji. U raspravi je istaknuto da je u ICT industriji uočljiv značajan rast tvrtki koji je iznosio oko 20 posto godišnje a problem u poslovanju predstavlja pored ostalog preskupa radna snaga. Naglašena je nužnost daljeg razvoja poduzetničke i inovacijske klime jer imamo kreativan potencijal. Ukazano je na nedovoljno korištenje financijskih sredstava iz EU fondova. Nužna je afirmacija javnoprivatnog partnerstva te jačanje uloge klastera, kampusa i tehnopolisa. Izvoz treba jačati uz pomoć gospodarske diplomacije pri čemu su u brojnim slučajevima važne domaće poslovne reference. Sudionici rasprave su rekli da je poželjno pokretanje velikih i složenih projekata koji će generirati nova tehnološka rješenja. Ljudski resursi mogu

biti usko grlo budućeg razvoja i to treba eliminirati. Nužno je mlade kreativne ljude privući u našu ICT industriju kojima je na raspolaganju kvalitetan obrazovni sustav.

Ključne preporuke za rast i razvoj ICT industrije su : smanjiti udio opterećenja porezima i raznim davanjima cijene rada kako bi ICT sektor bio konkurentniji u međunarodnoj tržišnoj utakmici ; poticati visoko obrazovanje ICT radne snage i njihovo što

brže integriranje u gospodarstvo ; omogućiti dostupnost interneta svima u formi temeljnog građanskog prava – tehnologija dostupna svima ; sistematizirati i organizirati strateške IT projekte središnje države uz transparentan odabir dobavljača, snažno poticati izvoz informatičkih proizvoda i usluga implementiranih na domaćem ili drugim tržištima.

U 2011. rast 1,3 posto, a u 2012. 2,4 posto

Nakon 2010., druge godine zaredom u kojoj je zabilježen gospodarski pad koji je iznosio 1,2 posto i koju je obilježio program gospodarskog oporavka, u 2011. se očekuje rast gospodarstva 1,3 posto, a u 2012. godini 2,4 posto. Potrošačke cijene ove će godine rasti 2,7 posto, a u idućoj godini 1,9 posto, najavila je ravnateljica Ekonomskog instituta Sandra Švaljek, napomenuvši kako su ove prognoze optimističnije od onih koje je za Hrvatsku iznijela Europska komisija - 1,1 posto rasta u 2011. i 2 posto u 2012. “Ove projekcije ukazuju na slab potencijal rasta hrvatskog gospodarstva. Niže stope rasta od Hrvatske imat će samo neke periferne zemlje EU, dok se istodobno u EU očekuje rast od 1,8 posto, a u istočnoj Europi i više. U usporedbi s 2009. tisuću najvećih hrvatskih tvrtki ostvarilo je 2 posto veći prihod, 34 posto veću neto dobit, ali se i broj zaposlenih smanjio za 9.200 ljudi”, kazala je Švaljek.

Vipnet preuzima B.net za 93 mil. eura

Mladen Pejković, predsjednik Uprave Vipneta, Bernd Schmutterer, financijski direktor i član Uprave Vipneta te Michael Gerbavsits, predsjednik Uprave BEWAG-a i Reinhard Schweifer, član Uprave BEWAG-a, potpisali su ugovor kojim će Vipnet steći 100 posto vlasništva u B.net-u. Ukupna operativna vrijednost transakcije uključujući i preuzimanje ukupnog duga iznosi 93 milijuna eura, odnosno gotovo 700 milijuna kuna.

SAP i Microsoft su objavili zajednički partnerski program i programsku opremu Duet Enterprise

Društva SAP AG i Microsoft su najavili raspoloživost programske opreme Duet Enterprise, u kojoj će biti izbor programskih rješenja obiju programerskih kuća. Istodobno su društva najavila novi partnerski program, nazvan SAP-MICROSOFT Unite Partner Connection, s pomoću kojeg svojim partnerima nude raširen izbor poslovne programske opreme te im tako omogućuju još bolje zadovoljavanje potreba klijenata.

Predsjednik odjela Microsoft Office Kurt DelBene i član upravnog odbora SAP Vishal Sikka su pri predstavljanju programskog paketa Duet Enterprise, kao najvažnije svojstvo paketa istaknuli iznimnu dodanu vrijednost i potencijal za proširenje opsega poslovanja njihovih partnera. Programski paket Duet Enterprise povezuje rješenja Microsoft SharePoint 2010 s različitim poslovnim aplikacijama SAP, tako da konačnim korisnicima omogućuje jednostavniji pristup poslovnim procesima i podacima. Tvrtke, koje će implementirati rješenja Duet Enterprise, će imati na raspolaganju infrastrukturu za sudjelovanje i komuniciranje, tako da mogu očekivati povišenje produktivnosti zaposlenih i brzi povrat investicije.

Duet Enterprise je rezultat projekta Gateway, u kojem su razvili jednostavnu i standardiziranu povezljivost te pristup poslovnim aplikacijama SAP. Tehnička integracija s rješenjem SharePoint će tako tvrtkama omogućiti kvalitetniji rad uz očuvanje pouzdanosti rada poslovne programske opreme.

www.sap.com

www.microsoft.com

Predstavljamo ovogodišnju

CoroMill® kolekciju.

S uspjehom CoroMill 490, proširili smo CoroMill liniju s CoroMill 316, glodalom s izmjenjivim glavama za široki raspon primjena, te CoroMill 345 vrhunskim planskim glodalom s 8-straničnim pločicama. Sad postoji CoroMill za sve korisnike, svi s namjerom smanjivanja cijene komponenti a u isto vrijeme povećanja produktivnosti i profita.

Što CoroMill linija može učiniti za vašu proizvodnju?

Bit ćete iznenađeni. Kontaktirajte nas i reći ćemo vam više.

Think smart | Work smart | Earn smart.