Tabela 9 – Analize SWOT husi SAN iha nasaun CPLP sira Pontu Forte sira
Pontu Fraku sira
• Komprometimentu politiku ho tematika SAN nian no Direitu ba Ai-hán iha kuadru CPLP nian; • Prioridade atribuidu ba SAN iha area instrumentu kooperasaun nian iha kuadru CPLP nian, mak hanesan Programa Indikativu ba Kooperasaun nian; • Politika no programa nasional husi SAN ne’ebé aprovadu ona ka iha formulasaun iha nasaun hotu CPLP nian; • Ezistensia ezemplu husi pratika di’ak ne’ebé lao iha nasaun oi-oin konaba Direitu ba Ai-hán; • Sosiedade Sivil organizadu ho kapasidade diálogo no servisu iha kuadru CPLP nian; • Setor privadu organizadu; • Instituisaun Ensinu no Peskiza ne’ebé servisu hamutuk iha tematika ne’e (REDISA).
• Frakeza iha kuadru legal sira no politiku relativamente ho Direitu ba Ai-hán ne’ebé maioria iha nasaun CPLP sira; • La iha ka farku ba kuadru institusional konaba SAN no Direitu ba Ai-hán nian maioria iha nasaun sira iha CPLP; • La iha ka fraku ba mekanismu justisiabilidade iha materia Direitu ba Ai-hán nian; • Kapasidade teknika ne’ebé limitadu iha maioria husi nasaun sira ne’e.
Oportunidade sira
Konstrangimentu sira
• Kontribuisaun CPLP nian ba prosesu reforma iha governansaun global husi SAN; • Kontribuisaun CPLP nian konaba futuru Kuadru Global Estratejiku SAN nian; • Nasaun CPLP nian integra mos espasu rejional oi-oin ho programa espesifiku konaba promosaun SAN: prosesu iha CAADP no iha area NEPAD nian no mos Uniaun Afrikana; Prosesu iha AIFS no SPA-FS iha ambitu ASEAN nian (Timor-Leste); Programa tematiku Seguransa ba Ai-hán iha komisaun Europeia.
• Volatilidade ba folin Ai-hán ho impaktu iha nasaun sira iha CPLP; • Difikuldade ba asesu rekursus finanseiros.
31