Análise Institucional da Rede Hasatil e dos seus membros - Versão Tetum

Page 3

1. Introdusaun Estudu ida ne’e insere an iha ambitu projetu asistensia teknika nian no reforsu kompetensia ba HASATIL no Organizasaun Sosiedade Sivil sira ba Dezenvolvimentu Rural nian, iha Timor-Leste ne’ebé implementa husi Instituto Marquês Valle Flôr parseria ho ONG timor oan nain tolu ne’ebé sai referensia: BELUN, FOKUPERS no Fundasaun ETADEP, iha ambitu 10º Fundu Europeiu nian ba Dezenvolvimentu. Inisiativa ida ne’e aprezenta abordajen ida integrada ne’ebé kombina promusaun hari’i Paz nian hanesan desentralizasaun no dezenvolvimentu sosiu-ekonomiku, liu-liu komunidade rural sira Timor-Leste nian.

Konsidera importansia reforsu Sosiedade Sivil nian ba promosaun paz no ba dezenvolvimentu sustentavel nasional sira, estudu ne’e hakarak atu sai haré kritiku ida no konstrutivu ba Rede HASATIL - rede organizasaun Sosiedade Sivil (OSC) timor oan nian ne’ebé servisu iha agrikultura sustentavel – no nia membru 42 sira, ho reprezentasaun sira iha distritu nasional 13 nian.

Kne’e no analize informasaun konaba ninia perfil, pontu fraku prinsipal sira no potensialidade sira hakarak atu kontribui ba definisaun programa kapasitasaun ida no estratejia komunikasaun institusional nian entre Sosiedade Sivil no entidade estatal sira, ho haré atu apoia afirmasaun HASATIL no ninia membru sira nian nuudár referensia interlokutor sira nian iha dominiu Dezenvolvimentu Rural Timor-Leste nian.

2. Enquadramentu estudu nian 2.1 KONTESTU NASIONAL Durante tinan barak Timor-Leste hasoru instabilidade sosial boot no situasaun konflitu extremu. Agora, hafoin tinan 10 ninia restaurasaun independensia dezafiu foun sira hakbesik-an. Sosiedade Sivil Timor oan no Governu mai rezolve ona dadaun liu tan esforsu iha promosaun ba hari’i dame no mos hadia’a prestasaun servisu sira no moris-diak sosial nian. Tantu Estadu nomos Sosiedade Sivil haré ba dezenvolvimentu ida ba tempu naruk nian. Politika sira no reforma nasional sira kontribui ho signifikativu hodi hadia’a nesesidade sira ne’ebé lalais liu populasaun nian no promove kresimentu ekonomiku. Haforsa Governu lokal sai hanesan prioridade ba joven ida ne’e demokrasia ida ne’ebé ho lalais hatene ona importansia governasaun desentralizadu ida nuudár pre-kondisaun ida ba exersisiu sidadania, governasaun diak no kresimentu sosiu-ekonomiku.

1


Turn static files into dynamic content formats.

Create a flipbook
Issuu converts static files into: digital portfolios, online yearbooks, online catalogs, digital photo albums and more. Sign up and create your flipbook.
Análise Institucional da Rede Hasatil e dos seus membros - Versão Tetum by IMVF - Issuu