Análise Institucional da Rede Hasatil e dos seus membros - Versão Tetum

Page 14

12

pedidu ida-idak no atu hola desizuan formal konaba karik inskrisaun ne’e aseita ona ka seidauk.”

atu organiza partisipasaun sidadaun iha solusaun problema sira husi ninia komunidade nian no promove dezenvolvimentu lokal, la halo a’at husi partisipasaun Estadu nian.”

Parelelamente, FONGTIL fiar katak esforsu sira hotu tenki rezolve ho haré ba promosaun diskusaun klean ida konaba lei ho Ministeriu Justisa.”(…) Karik Ministeriu Justisa aseita ami nia analize juridika tuir natureza ne’ebé los difikuldade sira nian, rekuza atu aseita rejistu organizasaun sira ne’ebé la iha $12.000 sei para no problema sei lakon. (…) Ami presiza atu hamrík iha pozisaun ida iha ne’ebé ami bele analiza ho kritiku natureza ezata difikuldade sira nian, atu nune’e béle rezolve ho efetivu buat ne’ebé mak sai tiha ona kestaun importansia sentral ba konjuntu tomak setor ONG Timor-Leste nian.”

Objetivu desentralizasaun mak presizamente transferensia poder – politiku, administrativu no finanseiru- ba nivel lokal no ho ida ne’e atu garante partisipasaun populasaun iha dezenvolvimentu no hadi´a sira nia vida sira rasik.

4.1.2 Planu ba Dezenvolvimentu nian Atu bele partisipa ho ativu liu tan iha Planu sira Dezenvolvimentu Rural nian ba nivel sira hotu (liu-liu ba nivel monitorizasaun, avaliasaun, implementasaun no advokasia) Rede HASATIL sei koñese besik mekanismu sira no regulamentu sira implementasaun planu dezenvolvimentu ne’ebé previstu ona ba nasaun.

Prosesu Desentralizasaun nian Konstituisaun Timor-Leste nian, hakerek iha 2002, halo referensia ba desentralizasaun iha nia Artigu 5º no ba Governu Lokal iha nia Artigu 72º, ne’ebé afirma katak: “Poder lokal konstituidu husi ema koletivu sira Teritoriu ne’ebé hili ona orgaun reprezentativu sira nian, ho objetivu

Objetivu mak estabelese munisipiu iha disatritu 13 sira, ho asembleia munisipiu lokal sira, eleitu liu husi eleisaun direta sira no lidera husi Prezidente Kamara ida. Funsaun sira balun ba prestasaun servisu sira nian sei fo ba munisipiu, ne’ebé sei iha estrutura finanseira sira no administrativu no kompetensia partisipasaun no governasaun lokal efetivu sira nian. Politika sira desentralizasaun iha diskusaun hela iha Parlamentu Nasional no efetivu desentralizasaun nian parese adiada ona to’o, pelu menus, 2004. Maibé, programa sira balun ninia preparasaun lao dadaun.

Programa desentralizasaun nian ne’ebé lao hela – PDD, PDL, PDS Lansa tiha ona programa sira balun desentralizasaun nian ne’ebé funsiona hanesan ba kapasitasaun no transferensia poder nian, to’o medida sira desentralizasaun nian sai efetivu:


Turn static files into dynamic content formats.

Create a flipbook
Issuu converts static files into: digital portfolios, online yearbooks, online catalogs, digital photo albums and more. Sign up and create your flipbook.
Análise Institucional da Rede Hasatil e dos seus membros - Versão Tetum by IMVF - Issuu