TRIBINA O ISELJENIŠTVU I MANJINAMA U SVJETLU EUROPSKIH INTEGRACIJA
DOKLE JE STIGLA NACIONALNA INTEGRACIJA DOMOVINSKE I IZVANDOMOVINSKE HRVATSKE?
Stjepan Šulek, dr. Ivan Čizmić, dr. Rebeka Mesarić i Marin Sopta
U
organizaciji Centra za kulturu i informacije Maksimir i Savjeta za nacionalne manjine RH održana je 6. veljače cjelodnevna tribina na temu “Hrvatsko iseljeništvo i manjine u Hrvatskoj u procesu europskih integracija”. Program je vodio poznati hrvatski djelatnik Marin Sopta, a sudjelovao je niz uglednih stručnjaka i znanstvenika, većinom s Instituta društvenih znanosti “Dr. Ivo Pilar”. Saborska zastupnica Zdenka Babić-Petričević ispričana je službenim putem u Njemačku, a nazočili su dužnosnici MVPEI-a, predstavnici medija i brojni povratnici. Kroz niz vrlo kvalitetnih izlaganja provlačila se osnovna tema očuvanja hrvatskog identiteta u ovom dobu globalizacije, pojačanih migracija i europskih integracija. Saša Tolnauer, predsjednik Savjeta za nacionalne manjine, naglasio je da hrvatsko zakonodavstvo ima jedno od najboljih rješenja manjinske politike u Europi. Dr. Vlado Šakić, ravnatelj instituta “Ivo Pilar”, kao i niz govornika nakon Napisao i snimio: Nenad Zakarija
njega, naglasio je potrebu nacionalne integracije, najprije same Hrvatske, no isto tako i iseljeništva i njihova identiteta i baštine koju su stekli u svojim novim domovinama. Upozorio je na tri naslijeđena stereotipa prema kojima se iseljeništvo izjednačavalo s ekstremnom emigracijom, privremenim radom i neobrazovanošću. Također je najavio da će na Katoličkom sveučilištu u osnivanju biti i jedan modul u cijelosti posvećen iseljeničkoj tematici. Dr. Tomislav Sunić iz MVPEI-a govorio je o identitetu, pogotovo onom tercijalnom, dakle mladih Hrvata u dijaspori. Više o tome u ovom broju Matice. Dr. Josip Jurčević je najprije izrazio svoje neslaganje s klišejima na koje nailazimo u istraživanjima i radovima o iseljeništvu koji su nastali za vrijeme dviju Jugoslavija, poput tvrdnje da je iseljavanje tijekom osamdesetih godina prošloga stoljeća bilo ponajprije ekonomsko. Za njega, ono je bilo političko, zasnovano na smišljenoj politici zapostavljanja ruralnih hrvatskih krajeva. I on je ustvrdio da su stereotipi i danas vrlo nazočni. Stoga predlaže da treba mijenjati institucijsko stanje u Hrvatskoj, ali i stanje opće svijesti. 24 matica veljača/february 2007.
Nakon stanke, mr. Krešo Bušić (Vukovar) govorio je o vrlo teškom položaju Hrvata u Vojvodini. Kritički se osvrnuo na srbijansko nepoštovanje nedavnoga sporazuma između RH i Srbije što se manjinskih prava tiče te na podmuklu politiku srbijanske potpore bunjevačkom pokretu koji razjedinjuje ionako ugroženo hrvatsko nacionalno biće u Vojvodini. Mr. Sandra Cvikić (Vukovar) imala je vrlo zanimljivo izlaganje o projektu Vukovarsko-srijemske županije koji financira EU, a zasniva se na načelu reciprociteta. Osnovana je koordinacija vijeća nacionalnih manjina sa svrhom pokretanja multinacionalne televizije Vukovarsko-srijemske županije. Dr. Željo Holjevac bavio se tematikom gradišćanskih Hrvata, a o gradišćanskoj književnosti mnogo smo saznali iz referata Vesne Kukavice, voditeljice Odjela za nakladništvo HMI-a. Zatim se tema vratila iseljeništvu izlaganjem doajena te tematike dr. Ivana Čizmića. On je sažeto iznio svoje teze o iseljeničkoj politici koje će biti povod našem razgovoru u jednom od idućih brojeva Matice. Potka je njegovih teza da iseljenici jesu i trebaju biti i most suradnje sa zemljama useljenja te da treba jačati rad brojnih postojećih ustanova i organizacija u iseljeništvu poput Hrvatske akademije, Hrvatskoga svjetskog kongresa, AMACA, katoličkih misija itd. Na kraju je govorio publicist Stjepan Šulek koji je upozorio na to da dijaspora treba biti “narodna diplomacija”, oslanjajući se na vlastite snage i domoljublje kao što je to činila i u prošlosti, a da poticaju za to trebaju dolaziti iz Hrvatske. Kao i većina ostalih i on je kazao da ovakvih skupova treba biti više, dodavši da bi ubuduće trebalo nazočiti i više predstavnika ustanova i institucija vlasti. Marin Sopta je u zaključku, među ostalim, naglasio da budućnost ovakvih okupljanja ovisi i o financijskoj potpori institucija i vlasti, koje zasad nema. Q