strukovnjak br 7

LIST U»ENIKA STRUKOVNE ©KOLE VIROVITICA

GODINA 7 • BROJ 7 • VELJA»A 2010.

BITI

ISSN 1847-1080

SREDNJO©KOLAC

Mladi vozaËi

Humanost

Eko prilog

Ples

Na putu: Kanada

Na putu: Sirija

SADRÆAJ

U OVOM BROJU BITI SREDNJO©KOLAC BuduÊnost ovisi o srednjoj πkoli Redovito uËenje jamËi uspjeh Produæeni struËni postupak Brucoπica u prvim redovima Studentski æivot je predivan Prvi put ostvarili pravo glasa

5 6 9 10 12 13

IGRE NA SREΔU - ZABAVA ILI OPASNOST Kocka je baËena Izgubljena dobit Prevencija izuzetno vaæna

14 15 16

Kad ljubav boli RASPRAVA: Tko je pouzdaniji Samouvjerenost πteti u prometu

17 19 20

NA PUTU Kanada: Misija ispunjena Sirija: U svijetu toplog istoËnjaËkog vjetra

20 22

EKO PRILOG Regionalni susret eko πkola Slavonije i Baranje Voda globalni problem Brigom do zdrave vode Ako pozeleni - pitka je Vode - turizam - razvitak

28 31 32 33 34

KULTURA SjeÊate li me se, profesorice?

Milka TokaliÊ: Pronalazim se u svakom liku Pjesme Alene HrvoiÊ

35 36 37

SLOBODNO VRIJEME Tango, valcer, cha-cha… »uvari tradicije Trbuπni ples

40 40 41

SPORT Privremeni Ekipni sportovi

42 43

BROJ 7 • VELJA»A 2010.

Vijesti Restoran Strukovne πkole PomoÊ najugroæenijima Na fejsu po nekoliko sati Dan jezika - U znaku ljubavi Iz Gimnazije: Nagrada za uzorno vladanje Industrijsko-obrtniËka πkola: Ne zaboraviti tradiciju Rastanci - dio æivota Izloæba Trickovih Punom parom

2

OVISNOST O KOCKANJU

Kocka je baËena • Strast za kockom odvodi kockara u kriminal • Kockar gubi obitelj • PrivlaËna ponuda lake zarade RIJE» STRU»NJAKA

Prevencija izuzetno vaæna LijeËnici rutinski pitaju bolesnike o puπenju i konzumiranju alkohola, no kockanje je neπto o Ëemu se ne raspravlja dovoljno. Problem kockanja se moæe shvatiti kao zdravstvena 'siva zona' te se vrlo lako moæe poricati da je rijeË o medicinskom problemu.

PROBLEMATI»NO I PATOLO©KO KOCKANJE

I kockanje je ovisnost Ovisnost o kocki seæe u daleku proπlost.

Patoloπko kockanje je poremeÊaj kontrole poriva i uvrπteno u Meunarodnu klasifikaciju bolesti.

Kockanje dovodi do brojnih problema.

Adolescenti riziËna skupina

Redovito uËenje jamËi uspjeh Na probnoj dræavnoj maturi odræanoj u 2009. godini najbolji uspjeh u Strukovnoj πkoli postigli su Helena Marijan iz 4.a i Josip Egri iz 4.b razreda. Oni govore o svom doæivljaju toga ispita, odnosu prema radu i vlastitoj buduÊnosti za koju je dræavna matura pred njima vaæan korak

TEMA: BITI SREDNJO©KOLAC U spomen na praπke studente i srednjoπkolce koji su zbog mirna prosvjeda protiv nacistiËke okupacije svoje zemlje 1939. godine strijeljani bez suenja, u europskim se zemljama veÊ dugi niz godina obiljeæava Meunarodni dan srednjoπkolaca, a u Hrvatskoj je sluæbeno, prvi put obiljeæen 17. studenoga 2009. godine, u organizaciji Nacionalnog vijeÊa Republike Hrvatske. Svi su uËenici pozvani na obiljeæavanje toga dana najrazliËitijim aktivnostima s ciljem proπirenja znanja uËenika o njihovim obvezama i pravima zapisanim u Deklaraciji o pravima srednjoπkolaca i Zakona o odgoju i obrazovanju.

RAZGOVOR: BRIGITA PERKOVIΔ, U»ENICA PRVOG RAZREDA KOJA ZBOG BOLESTI NASTAVU SLU©A U KUΔI

Planiram studirati poduzetniπtvo SLOBODNO VRIJEME ZANIMANJE MLADIH ZA NJEGOVANJE NARODNIH PLESOVA, PJESAMA I OBI»AJA

»uvari tradicije PLESNA ©KOLA

Tango, valcer, cha-cha…

Stela Blaæ i Dijana BrkiÊ veÊ godinama pleπu standardne i latinoameriËke plesove * Zapaæeni nastupi na natjecanjima i turnirima PLESNI HOBI

Trbuπni ples Sport u zaËecima u Virovitici. Razvija tijelo, jaËa miπiÊe, potiËe æenstvenost

Dragi naπi Ëitatelji, Evo usred smo joπ jedne πkolske godine i vi u rukama dræite novi broj Strukovnjaka.

Tijekom πkolske godine prikupljali smo informacije iz naπe πkole i okolice, kako bismo vam πto bolje opisali sve πto smo doæivjeli i vidjeli, proslavili i obiljeæili. Marljivo smo pisali o svim temama koje se bile aktualne (i joπ su uvijek) i fotografirali sve πto nam je uveseljavalo πkolski æivot.

Jedna od tema ovogodiπnjeg Strukovnjaka je ?Biti srednjoπkolac?. Istraæivali smo i anketirali uËenike naπe πkole kako bismo saznali πto zapravo za njih znaËi srednja πkola. Predstavljamo vam i naπe najuspjeπnije uËenike na probnoj dræavnoj maturi. S fakulteta su nam se javili "bivπi" uËenici naπe πkole i naπi prijatelji. Svojim priËama upoznali su nas sa studenskim æivotom koji Ëeka i neke od nas.

Na to koliko igranje igara na sreÊu moæe biti opasno, nismo ni pomiπljali dok nismo poËeli istraæivati i donosimo vam ispovijesti onih koji su se naæalost susreli s tom ovisnoπÊu.

PriËe sa svojih putovanja ispriËalo nam je dvoje naπih uËenika, tako da Êemo upoznati Kanadu i glavni grad Sirije Damask.

Velik dio naπeg ovogodiπnjeg lista posvetili smo ekologiji, i to stoga πto se pribliæavamo desetoj godiπnjici primanja Strukovne πkole u meunarodnu obitelj eko πkola pod okriljem Udruge Lijepa Naπa. Eko tema je odræiva potroπnja, o Ëemu su na regionalnom susretu govorili predstavnici eko πkola cijele regije. Eko prilog obuhvaÊa i Ëlanke o vaænosti zdrave vode i potencijalima koje nudi VirovitiËko-podravska æupanija, pogotovo u gospodarskom - turistiËkom podruËju.

U Strukovnjaku joπ moæete Ëitati i o naπim nogometaπima, knjigama, plesovima kojima se bave naπi uËenici, rastancima s profesorima i drugim temama.

OdluËili smo otvoriti stranice naπeg lista i uËenicima drugih πkola, naπim vrπnjacima.

Dopisnici iz Gimnazije Petra PreradoviÊa Virovitica i Industrijsko-obrtniËke πkole Virovitica izvijestili su nas o novostima iz svojih πkola.

Uæivali smo druæeÊi se i obavljajuÊi novinarski posao. I samo za vas, naπe Ëitatelje, pripremili samo ovaj novi broj, joπ zanimljiviji i pun informacija vezanih uz naπe πkolske dane. ©to viπe reÊi nego - zabavite se i nauËite neπto novo o svojim πkolskim kolegama ËitajuÊi Strukovnjak.

Urednica Ivana –ilas

UVODNIK

RAZGOVOR: HELENA MARIJAN I JOSIP EGRI, NAJUSPJE©NIJI U»ENICI NA PROBNOJ DRÆAVNOJ MATURI

Impressum Strukovnjak, list uËenika Strukovne πkole Virovitica Godina 7, broj 7, veljaËa 2010.

List izlazi jednom na godinu.

NAKLADNIK: Strukovna πkola Virovitica Vukovarska cesta 1, tel. 033 72 29 39 e-mail: info@ssv.hr ZA NAKLADNIKA: Pavica BiondiÊ-IvankoviÊ, prof.

UREDNICA: Ivana –ilas, 2. b ODGOVORNA UREDNICA Marija Karácsonyi, prof.

NOVINARI: Adriana ReæiÊ, Barbara ©poljar, Mirela RadanoviÊ, Magdalena Poljak, Ines MijatoviÊ, Tanja PajiÊ, Kristina VuËiÊeviÊ, Rafaela CindriÊ, Glorija PejiÊ, Daria »oliÊ, Ivana –ilas, Tea Juma, Krunoslav BlaæeviÊ, Ivana BaËar, Danijela Fijala, Kornelija Potrata, Michel Stracaboπko-Dvorski, Melita GrgiÊ, Ivana Bjelica, Tanja JuriπiÊ, Dragana DimaË, Sanela Bingula, Swen Juπta, Zvonimir JakπiÊ, DOPISNICI: uËenici Gimnazije Petra PreradoviÊa Virovitica i Industrijsko-obrtniËke πkoleVirovitica; Nikolina VukoviÊ (Pula), Nikolina BoæiËeviÊ (Osijek), SURADNICI: Marija OliÊ, vjerouËiteljica, Marina Pleπa, dipl. psihologinja, Ivana LijoviÊ, 4.b, Ivan Lebinac, 4.d, BROJ 7 • VELJA»A 2010.

GrafiËka priprema i tisak: Grafoprojekt, Virovitica Naklada: 1000 primjeraka

Ovaj broj Strukovnjaka tiskan je na 100 posto recikliranom papiru.

3

BITI SREDNJO©KOLAC

TEMA BROJA U spomen na praπke studente i srednjoπkolce koji su zbog mirna prosvjeda protiv nacistiËke okupacije svoje zemlje 1939. godine strijeljani bez suenja, u europskim se zemljama veÊ dugi niz godina obiljeæava Meunarodni dan srednjoπkolaca, a u Hrvatskoj je sluæbeno, prvi put obiljeæen 17. studenoga 2009. godine, u organizaciji Nacionalnog vijeÊa Republike Hrvatske. Svi su uËenici pozvani na obiljeæavanje toga dana najrazliËitijim aktivnostima s ciljem

proπirenja znanja uËenika o njihovim obvezama i pravima zapisanim u Deklaraciji o pravima srednjoπkolaca i Zakona o odgoju i obrazovanju.

Prilog tomu ovogodiπnja je tema Strukovnjaka: Biti srednjoπkolac. ©to znaËi biti srednjoπkolac?

Kako se mladi ljudi osjeÊaju na poËetku, a kako na kraju tog vaænog razdoblja u æivotu? ©to oËekuju od srednje πkole i πto dobivaju u njoj?

Prvaπi o svom kratkom srednjoπkolskom iskustvu Teπko je biti srednjoπkolac jer te prvi tjedan svi gaaju kukuruzom i zovu fazanima, ali kako tjedni i mjeseci prolaze, sve je lakπe…

Volim se druæiti sa starijima jer mi svojim iskustvima pomaæu i olakπavaju srednju πkolu. Ovdje se osjeÊam odgovornijom i zrelijom.

A. H., 1.f Kao srednjoπkolci upoznajemo se sa svojim zanimanjem i njegovim pravilima.

OsjeÊam se vrlo odgovorno za sebe i svoje zanimanje. Danas-sutra radit Êemo i zaraivati kruh za svoju obitelj, tamo gdje budemo radili, ako budemo vrijedni, πefovi Êe biti ponosni na nas.

Z. J., 1.f U naπim srcima joπ uvijek æari duh osnovne πkole. Tek smo prvaπi, do treÊe godine u naπim Êe srcima bii srednja πkola, a tek mali dio osnovne… Biti srednjoπkolac znaËi biti mlada osoba s ciljevima u svom æivotu.

M. D., 1.f

Prvaπi - u srcima joπ uvijek æari duh osnovne πkole

Mijenjamo se Valentina Hlavsa, 1.f

BROJ 7 • VELJA»A 2010.

Sve se dogodilo za tren. Od niËega postati netko. Samo tako doÊi u neznanu sredinu, bez imalo straha upoznati okolinu. Teπko je jer viπe nema starih prijatelja. Profesori nam ponekad oteæavaju stvar. »esto nas podsjeÊaju na stare dane. Sve πto nas Ëeka dalje u æivotu, samo je izazov. Sve smo stariji i s godinama saznajemo novo, postajemo odrasliji, sigurniji u sebe i nismo viπe obiËni balavci. Imamo viπe iskustva.

Srednjoπkolac znaËi biti ozbiljan, prihvatiti sve zadatke i pomoÊi u πkoli i kod kuÊe. Posebno posluπati savjete profesora. Normalno je da svatko grijeπi, Ëesto stvaram probleme kod kuÊe. Ali ipak kasnije kad razmislim πto sam uËinila, kajem se. PrihvaÊam svoje greπke.

U razredu ne postoji dan, a da nema neki lijep dogaaj. Ovo u Ëemu se sada nalazim ne mogu opisati. Jednostavno ne poznajem sebe, a i drugi se mijenjaju iz dana u dan. Baπ kao vrijeme.

Srednjoπkolac ne znaËi biti svaki dan u kafiÊima, bjeæati s nastave, puπiti i piti. Ako su se neki baπ zbog toga upisali u srednju πkolu, prevarili su se.

U πkolu idemo kako bismo za nekoliko godina iz nje izaπli s nekim zanimanjem, da bismo imali neπto u glavi. Srednja πkola je uËenje, znanje, prijatelji, luda zabava u slobodno vrijeme te odraslije ponaπanje.

4

Izazovi zanimanja Alen Salopek, 1.f

Kad kreÊeπ u srednju πkolu, kroËiπ jednom nogom u svijet odraslih. U tome razdoblju poËinjeπ shvaÊati koliko je æivot teæak.

Srednjoπkolac mora biti ozbiljan i ne smije biti djetinjast, makar ima i takvih. Kad sam doπao u srednju πkolu, naπao sam nove prijatelje koji su jako dobri, imam osjeÊaj da se poznajemo cijeli æivot. Jako mi je ugodno u njihovu druπtvu. Naravno da su ovdje profesori stroæi, ali to je za naπe dobro. Moramo osjetiti bit stvarnog æivota. Pred nas je stavljeno mnogo prepreka i obveza koje moramo stalno ispunjavati.

U srednjoj πkoli uvjeti za rad i odræavanje nastave znatno su bolji nego u osnovnoj πkoli. I trebaju biti jer je ovo nova πkola.

Sve obveze, zadaÊe, i okolina joπ su nam novi, ali lako se na to naviknuti. Dobro je πto idemo na praksu jer tamo izuËavamo i susreÊemo se s izazovima svoga zanimanja. Svi ti zadaci nisu nam toliko naporni jer imamo mnogo vremena za sebe i svoje prijatelje, naravno i nogomet.

U πkoli se najviπe vodim druæiti s prijateljima i zabavljati. Manje lijepo je to πto smo za svaku sitnicu zapisani, a to znaËi da moramo biti jako dobri i truditi se.

MATURANTSKI POGLED NA SREDNJU ©KOLU

DeËki su zgodniji UËenica sam osmog razreda osnovne πkole.

U osnovnoj πkoli je lijepo, imam mnogo prijatelja, ali Êu uskoro morati otiÊi u srednju πkolu. Mislim da Êe mi tamo biti isto tako lijepo. PriËaju mi da su nekada skraÊeni sati, da svaki odmor svira glazba i da tamo stjeËeπ prave prijatelje. Druπtvo je opuπtenije i deËki su zgodniji. To je mjesto na kojem Êu odrastati i provesti vaæan dio u svome æivotu, i od tamo Êu imati najljepπe uspomene. Kada krenem u srednju πkolu, smjet Êu izlaziti u grad i sve Êe biti drukËije. PoËet Êu odrastati, a to mi se svia. Srednja πkolo, stiæem.

BITI SREDNJO©KOLAC

BuduÊnost ovisi o srednjoj koli

KAKO OSNOVNO©KOLCI ZAMI©LJAJU SREDNJU ©KOLU

Vrijeme provedeno u srednjoj πkoli za mnoge je najljepπe razdoblje u æivotu. Biti srednjoπkolac podrazumijeva sazrijevanje u zrelu i odgovornu osobu, stjecanje novih prijatelja te poËetak upoznavanja stvarnog æivota.

Melita GrgiÊ, 4.a Odabravπi ovu πkolu nakon zavrπetka osmog razreda, nisam ni slutila kako mi se æivot moæe promijeniti. Krenuvπi u prvi razred, upoznavπi nove profesore, nove prostore, nove prijatelje, upoznala sam novi naËin rada i uËenja. Tek tada sam shvatila da je osnovna πkola bila samo temelj za ono πto tek dolazi.

Prve domaÊe zadaÊe, usmena i pismena ispitivanja potaknula su me da se moram viπe posvetiti uËenju i da su ove Ëetiri godine od velike vaænosti za moju buduÊnost. Mi smo prva generacija koja podlijeæe polaganju dræavne mature i ona je prvi korak prema spoznaji samostalnog naËina æivota, sazrijevanju i omoguÊavanju æivljenja bolje buduÊnosti.

Zajedniπtvo

Podjele Krenuvπi u treÊi razred, stvarale su se grupice uËenika i tako je cijeli razred postao podijeljen, i to ne samo fiziËki. Doπlo je naime Ëak i do

Doba prijateljstva, prvih ljubavi...

Malo se bojim...

Idem u 8. razred osnovne πkole. U osnovnoj πkoli je lijepo, ali se svi prema nama odnose kao da smo djeca, na neki naËin i jesmo, ali mislim da su pravila prestroga. Ne smijemo se πminkati, farbati, lakirati nokte…

U srednjoj πkoli je sve puno bolje i drugaËije, tako mi govore svi prijatelji. Pravila su drugaËija, uËenici imaju puno viπe slobode i viπe ih se ne gleda kao djecu. To mi se jako svia i jedva Ëekam da krenem u srednju πkolu. Priznajem, malo se bojim kako Êe me prihvatiti stariji uËenici i kako Êe se ponaπati prema nama 'novima'. Srednju πkolu zamiπljam kao mjesto gdje Êu puno nauËiti, ne samo za πkolovanje, nego i korisne stvari o æivotu, i steÊi nova iskustva te upoznati mnoge prijatelje. Tu Êe se dogoditi prve ljubavi, prijateljstva, razoËarenja, markiranja i jedinice. Jedva Ëekam da krenem u srednju πkolu, puno je zabavnija nego osnovna.

5

BROJ 7 • VELJA»A 2010.

Prvi razred najviπe patim po novim poznanstvima. Od samog poËetka vladala je velika sloga meu svima nama, osjeÊala sam se kao da imam novu veliku obitelj koja je sve radila zajedniËki, s velikim trudom, ulaganjem, æeljom i veseljem. Naπoj slozi pridonijeli su organizirani izleti u Zagreb gdje smo se pobliæe upoznali i gdje sam shvatila da je ovo poËetak jedne velike priËe. Prve dvije godine bili smo sloæni, omiljeni meu profesorima, uvijek raspoloæeni, nadahnuti da se prikaæemo kao najbolji razred u πkoli.

No to nije trajalo dugo.

prvih razmirica, i to u pitanju maturalnog putovanja. Uvijek sam razmiπljala kako bi bilo lijepo otiÊi otputovati izvan zemlje s prijateljima, malo se opustiti i zabaviti. Nisam mogla ni sanjati da Êe neozbiljna ponaπanja biti razlog uniπtenja naπe jedine πanse da provedemo zajedniËke trenutke koje smo mogli pamtiti zauvijek.

Istina, mnogo smo vremena troπili na svae s profesorima, na vrijeanja jedni drugih, no mislim da nitko nije ni slutio da Êe to dovesti do otkazivanja naπeg maturalca. Meutim, umjesto da stvari krenu nabolje, ova zadnja godina πkolovanja nije zapoËela kako smo mi to zamiπljali. Zbog naπe nesloge, nerazumijevanja drugih, brojnih svaa i prepirki naπa razrednica koja nas je vodila kroz ove tri godine odrekla se razredniπtva, otkazana je Ëak i maturalna zabava. Cijelo prvo polugodiπte Ëetvrtog razreda vladala je velika nervoza i neslaganje, no nakon zimskih praznika sve se promijenilo. Moæda je to znak da smo se promijenili, napokon sazreli, ili je to moæda zbog straha od odlaska iz srednje πkole.

Za ove Ëetiri godine veæu nas posebne uspomene jer biti srednjoπkolac je neπto najljepπe u Ëovjekovu æivotu. To je razdoblje novih iskustava, znanja i poznanstava koje Êemo uvijek pamtiti bez obzira na neugodne situacije i drago mi je πto sam proæivjela te trenutke koji su obiljeæili moj æivot. Moja buduÊnost zasigurno ovisi o srednjoπkolskom obrazovanju i iskreno se nadam da Êe mi sve πto sam nauËila koristiti u novom razdoblju koje slijedi.

BITI SREDNJO©KOLAC

RAZGOVOR: HELENA MARIJAN I JOSIP EGRI

Redovito uËenje jamËi uspjeh Ivana Bjelica, 4.a

BROJ 7 • VELJA»A 2010.

Na probnoj dræavnoj maturi odræanoj u 2009. godini najbolji uspjeh u Strukovnoj πkoli postigli su Helena Marijan iz 4.a i Josip Egri iz 4.b razreda. Oni govore o svom doæivljaju toga ispita, odnosu prema radu i vlastitoj buduÊnosti za koju je dræavna matura pred njima vaæan korak Kada ste Ëuli prve informacije o uvoenju dræavne mature, kakav je bio vaπ stav?

Helena: - Prvo sam pomislila da Êe biti jako teπko i malo sam se uplaπila. Najviπe me zanimalo ima li kakvih prednosti, no kasnije sam promijenila miπljenje.

Josip: - Isprva mi se to nije Ëinilo tako vaæno, bio sam viπe usredotoËen na predmetnu nastavu, ali poËetkom treÊeg razreda uz razne pripreme za probnu maturu shvatio sam vaænost dræavne mature za nastavak πkolovanja.

Mislite li da je uËenicima strukovnih πkola omoguÊeno dovoljno dodatnog obrazovanja u πkoli?

Helena: - Mislim da nemamo dovoljno moguÊnosti. Nije organizirana nastava iz izbornih predmeta, a ni iz hrvatskog jezika je trenutaËno nema za zavrπne razrede.

Zahtijeva se puno samostalnog rada πto baπ i nije jednostavno jer je puno lakπe uz predavanje profesora.

Josip: - U usporedbi s gimnazijom, naπ je opseg gradiva puno manji, ali mislim da je uËenicima omoguÊeno dovoljno dodatnog obrazovanja.

Uspjeπna probna matura Jeste li se pripremali za probnu dræavnu maturu i kako?

Helena: - Nisam se pripremala previπe, jedino sam za hrvatski jezik pregledala

6

Helena Marijan i Josip Egri - hoÊe li i ove godine, kad bude 'zaozbiljno', biti jednako uspjeπni (snimio Zvonimir JakπiÊ)

knjiæevna razdoblja kako bih znala svrstati knjiæevnike u odgovarajuÊa razdoblja.

Josip: - Iπao sam na dodatnu nastavu koju je organizirala naπa πkola, iz hrvatskog i njemaËkog jezika, a i na satu smo rjeπavali zadatke sliËne onima koji su se trebali pojaviti na ispitu.

Prilikom rjeπavanja testova, jeste li bili nervozni?

Helena: - Nisam bila nervozna. Rijeπila sam prvo ono πto sam bila sigurna da znam pa tek onda ostalo.

Josip: - Nije bilo nikakve nervoze.

Zapravo, bio sam nervozan do trenutka dok nisam dobio ispit i poËeo ga rjeπavati jer je tada najbolje bilo usredotoËiti se na rjeπavanje testova, a ne na nervozu.

Kakvi su bili vaπi dojmovi nakon zavrπetka procedure probne dræavne mature?

Helena: - Bilo je olakπanje jer je napokon zavrπilo neπto dugo oËekivano, a kasnije sam jedva Ëekala rezultate.

Josip: - Bio sam uglavnom zadovoljan.

Sve je proteklo u redu i πto se same procedure tiËe, mislim da su sada uËenici i profesori uvjeæbaniji i bolje pripremljeni za provoenje prave dræavne mature.

Kada ste vidjeli svoje rezultate, jesu li bili sukladni vaπim oËekivanjima?

Helena: - Kada sam vidjela rezultate, vidjela sam da su i viπe od oËekivanog.

Nisam se nadala tako dobrom uspjehu.

Josip: - Moram priznati da sam bio ugodno iznenaen. Iako sam znao da sam se dobro pripremio i rijeπio ispit, tako dobre rezultate ipak nisam oËekivao, pogotovo iz izbornog predmeta koji u πkoli nisam imao.

Jeste li se 'upisali' na æeljeni fakultet i koji je to fakultet bio?

Helena: - Da, upisala sam se na æeljeni fakultet, a to je bio i opet Êe biti KatoliËki bogoslovni fakultet u Zagrebu.

Josip: - Fakultet koji sam izabrao bio je Ekonomski fakultet u Osijeku, a njega sam uspio ''upisati'' kao treÊi na listi.

Ispit shvatiti ozbiljno Kakve pripreme planirate za dræavnu maturu i hoÊete li uËiti samostalno ili uz neËiju pomoÊ?

Helena: - Ne planiram niπta posebno. Malo Êu prelistati stare biljeænice i udæbenike te rjeπavati testove s interneta od prijaπnjih godina.

Josip: - Pripremat Êu se kao i dosada.

Smatram da mi instrukcije izvan πkole ne trebaju, odnosno da je sasvim dovoljno kontinuirano uËenje uz dodatnu nastavu i ponavljanje.

Mislite li da su uËenici strukovnih πkola spremni za dræavnu maturu?

Helena: - Mislim da neki uËenici joπ nisu spremni, ali ne svi. Dosta je veliki problem u uËenicima koji joπ nisu svjesni da Êe

RAZGOVOR: BRIGITA PERKOVIΔ

Adriana ReæiÊ, 1.b

BITI SREDNJO©KOLAC

polagati dræavnu maturu i neozbiljno to shvaÊaju.

Josip: - Mislim da to najviπe ovisi o pojedincu. Oni koji su dræavnu maturu shvatili ozbiljno, pripremaju se i pohaaju dodatnu nastavu, spremni su za dræavnu maturu ali postoje i oni koji olako shvaÊaju taj ispit.

Smatrate li dræavnu maturu boljom od dosadaπnje prakse πkolske mature i zaπto?

Helena: - Smatram da je ova matura bolja od proπle jer su smanjeni troπkovi putovanja, moæemo odjednom pisati ispite koji nam vrijede za sve fakultete, imamo pravo izbora na do deset fakulteta, polaæemo samo predmete koje fakultet traæi i ne moramo polagati struku.

Josip: - Ova matura je zasigurno bolja od proπle jer je omoguÊena ravnopravnost pri upisu na æeljene fakultete, svi uËenici rjeπavaju isti ispit i upisuju se na temelju rezultata koji su usporedivi s rezultatima drugih uËenika na razini dræave.

Planiram studirati poduzetni tvo • Individualna nastava ima i prednosti i nedostataka • Nema druæenja s prijateljima u πkoli • Profesori ne popuπtaju

Adriana i Brigita

Kakvi su vaπi buduÊi planovi glede daljnjeg obrazovanja?

Helena: - Planiram se i ove godine prijaviti na KatoliËki bogoslovni fakultet, ako ne proem, imat Êu rezerve.

Josip: - Ako matura proe uspjeπno, vjerojatno Êu nastaviti πkolovanje na Ekonomskom fakultetu u Osijeku, a ako to sluËajno ne uspije, rezervna opcija mi je Visoka πkola menadæmenta u turizmu i informatici u Virovitici.

Mislite li da je dræavna matura lakπa uËenicima koji redovito uËe ili mislite da to ne utjeËe bitno na rezultate dræavne mature? Zaπto?

Helena: - Mislim da je lakπa onima koji redovito uËe jer ako redovito uËiπ, nemaπ zaostataka s gradivom.

Josip: - Zasigurno je lakπe onima koji redovito uËe, Ëak mislim da je to jedan od vaænijih Ëinitelja uspjeha na dræavnoj maturi. ©to mislite, zbog Ëega ste ostvarili tako visok postotak?

Helena: - Mislim da sam ostvarila ovaj postotak jer sam polagala predmete koje volim, koji mi opÊenito dobro idu i imam dobre ocjene iz njih.

Josip: - Kvalitetno sam se pripremao, odnosno redovito uËio, ponavljao, vjeæbao na primjerima i sluπao savjete profesora.

Koji bi bio vaπ savjet maturantima?

Helena: - Pripremite se πto bolje moæete jer ne znate hoÊe li biti jednostavno ili ne.

Josip: - Trebate ozbiljno pristupiti dræavnoj maturi ako æelite postiÊi upis na æeljeni fakultet. Takoer, pohaajte dodatnu nastavu.

Od ove πkolske godine uËenica 1. b razreda naπe πkole je Brigita PerkoviÊ iz Suhopolja koja zbog bolesti ne moæe nastavu sluπati u πkoli, veÊ joj je Ministarstvo znanosti, obrazovanja i πporta RH suglasnoπÊu odobrilo izvoenje individualne nastave u kuÊi.

Brigita boluje od spinalne miπiÊne atrofije uz dodatne komplikacije te je nepokretna i u kolicima i njezino stanje zahtijeva stalni fizikalni tretman u kuÊi i ovisna je o stalnoj pomoÊi bliænjih. Kakva su njezina srednjoπkolska iskustva, πto misli o svom poloæaju jedine uËenice na satu, a πto o poloæaju jedne od troje djece u obitelji, koji su joj hobiji i kakvi su joj planovi…

Koliko Ëesto imaπ nastavu i po koliko sati?

- Nastavu imam od ponedjeljka do petka po Ëetiri πkolska sata, a ponekad i πest sati.

Koje su prednosti nastave u kuÊi, a koji nedostaci takvog rada?

- Prednosti su πto se ne moram rano ustajati i spremati se za πkolu i to πto je sva paænja profesora usredotoËena na mene pa tako viπe gradiva obradimo u manje vremena. A nedostaci su ti πto odovarati ne mogu ni Ivica, a ni Marica, veÊ moraπ baπ ti (kroz smijeh).

Veliki nedostatak je i to πto nisam u razredu s prijateljima, ne mogu prolaziti s njima sve one zabavne trenutke, a ne mogu ni prepisivati i sluæiti se πalabahterima.

Je li ti bilo bolje dok si iπla redovito u πkolu na nastavu ili ti je ipak bolje ovako?

- Bolje mi je sada dok imam nastavu u kuÊi jer mi je lakπe s obzirom na moje stanje. Dok sam iπla redovito u πkolu, moja mama je morala iÊi sa mnom kako bi mi pomagala, a sada za to nema potrebe jer sam kod kuÊe pa je tako lakπe i meni, a i njoj.

Kakvi su profesori prema tebi, misliπ li da ti popuπtaju?

- Profesori su jako dobri, sve mi jako dobro objasne i pomognu koliko mogu. Ne popuπtaju mi.

Ima li kakvih razlika u radu sada i u osnovnoj πkoli?

- Da. Sada je nastava puno bolje organizirana nego u osnovnoj πkoli i sve je nekako ozbiljnije.

Znamo da si jedna od rijetkih koja je proπla polugodiπte s odliËnim uspjehom.

Koliko onda sati na dan provodiπ uËeÊi?

- Dnevno uËim po dva, tri sata. Nekad viπe, a nekad i manje. Ako za odreeni dan nemam nikakav ispit ili ispitivanje, onda uËim manje, a u suprotnom viπe.

Koji su ti predmeti lakπi, a koji teæi?

- Teæi su mi knjigovodstvo, matematika i kemija, a lakπi poduzetniπtvo, poslovne komunikacije i birotehnika.

Kakvi su tvoji planovi za buduÊnost?

- Æelim zavrπiti ekonomsku πkolu, a zatim studirati poduzetniπtvo koje mi je najdraæi predmet. Nakon faksa æelim pronaÊi dobar posao i raditi to πto volim.

Je li ti sada drago πto si se upisala u ekonomsku πkolu?

- Da, jako mi je drago jer sam to i htjela. I mislim da s ovom πkolom imam velike moguÊnosti za dalje.

Kako ti se svia razred?

- Razred je najbolji i svi u njemu su mi prirasli srcu. Naravno, æao mi je πto u njemu ne mogu provoditi i viπe vremena.

Kako provodiπ dane, koji su ti hobiji?

- Dane provodim kao i veÊina mojih vrπnjaka, na facebooku, crtam, sluπam glazbu, gledam tv...

Imaπ sestru u medicinskoj πkoli i brata u osnovnoj πkoli. Misliπ li da je njima lakπe ili teæe jer idu svakodnevno u πkolu?

- Sestri je puno teæe u medicinskoj jer treba mnogo uËiti, a ide stalno u popodnevnu smjenu pa nema vremena za uËenje, a k tome nastavu ima i vikendom. Za brata mislim da mu nije teæe, ipak je on joπ uvijek osnovnoπkolac.

7

BROJ 7 • VELJA»A 2010.

KljuË uspjeha

BITI SREDNJO©KOLAC

U»ENI»KO VIJEΔE

Predsjednica I. Bjelica

SprijeËiti markiranje

Ivana –ilas, 2. b

U naπoj πkoli 20. studenog odræao se sastanak UËeniËkog vjeÊa na kojemu je izabrano njegovo vodstvo - predsjednik, zamjenik i zapisniËar. Za predsjednika VijeÊa izabrana je Ivana Bjelica, uËenica 4. a razreda, zamjenica je Iva ©kvariÊ, uËenica 2. c razreda, a zapisniËarka je Ivana BlaæeviÊ iz 1 a. Sastanak je vodila ravnateljica Pavica BiondiÊ-IvankoviÊ.

Naπe UËeniËko vijeÊe trebalo bi tijekom ove godine uspjeπno rjeπavati sve probleme koji bi se mogli pojaviti. Svi prijedlozi trebali bi se dobro promotriti i neke i uvaæiti. Svaki uËenik moæe bez ikakva straha svome predsjedniku predloæiti πto misli da bi se trebalo promijeniti ili moæda uvesti neke promjene. Predsjednik odreenog razrednog odjela slobodno na svakome sastanku UËeniËkog vjeÊa moæe iznijeti prijedlog.

Ravnateljica Êe se sa svakim prijedlogom

ANKETA

UËeniËkog vjeÊa pozabaviti i pokuπati ga rijeπiti. »esto se dogodi da neki uËenici ne prisustvuju sastanku UËeniËkog vijeÊa, iako su ih njihovi πkolski kolege izabrali da ih zastupaju i da prisustvuju sastancima.

Moæda zapravo nisu svjesni koliko mogu pomoÊi svojim πkolskim kolegama. Nisu svjesni svojeg utjecaja ne stvaranje πto bolje πkole.

UËeniËko vijeÊe osnovano je radi bolje komunikacije izmeu uËenika i profesora, NastavniËkog vijeÊa, Razrednog vijeÊa, Roditeljskog vijeÊa i ostalih institucija. UËenici koji su predstavnici svojih razreda rjeπavaju probleme koji nastaju u razrednim odjelima, ali se nekim problemima pozabave i na UËeniËkom vijeÊu. Rasprave koje se vode na sastancima podjednako su vaæne za sve uËenike koji pohaaju odreenu πkolu.

Svi a mi se…

Na 25 uËenika proveli smo anketu s pitanjem πto im se najviπe svia u πkoli.

Odgovori su bili sljedeÊi: Dvije uËenice iz 3. razreda sloæile su se da im se sviaju wc-i jer se mogu πminkati, a da nema guæve.

Troje uËenika iz 1. razreda i dvije uËenice iz 4. razreda su odgovorili da im se svia πkolska kantina jer ne moraju izlaziti iz πkole, a imaju sve πto im treba.

Pet uËenica iz 1. razreda odgovorilo je da im se svia druπtvo u πkoli jer nema puno svaa kao u nekim πkolama.

BROJ 7 • VELJA»A 2010.

»ak osam uËenika iz 1. razreda odgovorilo je da im se svia πto se svaki odmor puπta glazba i πto mogu Ëestitati roendane, zapjevati i opustiti se prije testova i ispitivanja

Tri uËenice iz 2. razreda odgovorile su da im se svia ureenje πkole i πto je oËuvana.

Dva uËenika iz 4. razreda odgovorila su da im se sviaju djevojke.

8

- UËenicima pomaæemo dodatnim informacijama koje dobijemo od profesora i ravnateljice, ali isto tako profesorima i ravnateljici iznosimo svoje stavove i ideje. Ove πkolske godine aktualan je problem izostajanja s nastave. Moja zadaÊa i zadaÊa ostalih Ëlanova VijeÊa jest osvijestiti uËenike o tom problemu i smanjiti ga na najmanju moguÊu mjeru. Razgovorom o tom problemu shvatili smo da je jedino rjeπenje da svaki predsjednik razreda djeluje πto uËinkovitije u svom razredu i da sprjeËava uËenike koji to rade te da ih upozori na eventualne posljedice jer od problema ne valja bjeæati.

Ines MijatoviÊ, 1.a Fotografije: Zvonimir JakπiÊ i Sven Juπta, 4.a

NOVO U NA©OJ ©KOLI: PEDAGO©KA MJERA PRODUÆENOG STRU»NOG POSTUPKA BITI SREDNJO©KOLAC

Cilj - disciplinirati uËenike • NajËeπÊi uzrok izricanju mjere neopravdani izostanci • UËenici se nemaju Ëega bojati • Problemi se rjeπavaju mirnim putem Marina Pleπa, dipl. psihol. i prof.

©kola ima prvenstveno odgojnu funkciju, stoga je njena zadaÊa odgojiti i usmjeravati mlade ljude ka pravom putu. To nije lak zadatak i Ëesto je potrebno uloæiti dodatan napor kako bi se stvorio korektan i prijateljski odnos izmeu nastavnika i uËenika. ©kola kao ustanova ima svoja pravila, od kojih moæemo izdvojiti neka: • pridræavanje kuÊnog reda • ispunjavanje uputa uËitelja odnosno nastavnika, struËnih suradnika i ravnatelja • Ëuvanje udæbenika i drugih obrazovnih i nastavnih sredstava • pohaanje obveznog dijela programa i drugih oblika odgojno-obrazovnog rada.

©to je produæeni struËni postupak

Kada se izriËe PSP Prema Statutu πkole, ova mjera bit Êe izreËena u sluËaju da uËenik neopravdano izostane 17 sati. Povjerenstvo, koje imenuje ravnatelj svake πkole, ima zadaÊu, nakon predlaganja NastavniËkom vijeÊu za izricanjem ove mjere pratiti uËenika 30 dana te uoËiti je li izreËena mjera dovela do poboljπanja u uËenikovu ponaπanju. U ovoj fazi nastavnici i razrednici se nadaju da Êe uËenik ipak znati procijeniti πto je za njega najbolje. Ako su te aktivnosti dovele do poboljπanja, mjera se ne izriËe. U suprotnom Povjerenstvo poduzima niz koraka te nastoji kroz timski rad doprijeti do sræi problema.

Kako je svaka osoba jedinstvena, tako se i razlozi izostajanja razlikuju od uËenika do uËenika. Problemi mogu, izmeu ostalog biti nezainteresiranost za nastavu, neugodan osjeÊaj povezan s nastavom, bjeæanje od loπeg druπtva (ili ostajanje u kafiÊu, u „boljem“ druπtvu, zar ne?).

Cilj mjere nije kazna!

Nastavnici imaju obvezu voditi raËuna o emocionalnom, psihofiziËkom te mentalnom razvoju uËenika, te u skladu s tim valja razjasniti neke stvari. Produæeni struËni tretman naziva se „mjerom“, πto mu daje negativnu konotaciju. Cilj i zadatak Povjerenstva jest disciplinirati uËenike koji nisu ispunjavali svoje obveze, no to ne ukljuËuje „vojne“ metode discipliniranja.

Savjetodavnim razgovorom nastoji se pomoÊi uËenicima te ih ukljuËivati u radionice kojima je svrha obuhvatiti problem i nauËiti neke nove stvari. Naprimjer, kod uËenika koji pokazuje sklonost ka nasilniËkom ponaπanju

Moram primijetiti da mnogi uËenici, pa i djelatnici joπ uvijek ne znaju koja je svrha psihologa, kako u πkolama, tako i na drugim radnim mjestima, stoga se njihov znaËaj joπ uvijek minorizira. Od nekih uËenika sam dobila i primjedbe da ne æele iÊi na „razgovor“ psihologu jer Êe ih druπtvo smatrati „ludima“. Napomenut Êu da samo neznalice mogu imati takve komentare, a pametni ljudi znaju da se uvijek trebaju osloniti na sebe. radionica Êe se temeljiti na razgovoru Ëiji je cilj pokazati kako se primjerenim ponaπanjem ipak moæe postiÊi viπe, ali Êe se takoer nastojati uËenika poduËiti nenasilnom rjeπavanju sukoba.

UËenici veÊ u tretmanu StruËni suradnik uvijek je jedan od Ëlanova Povjerenstva. U naπoj πkoli predloæeno je nekoliko uËenika koji zadovoljavaju uvjetima za pokretanje ove mjere, dok je jedan uËenik veÊ ukljuËen u Produæeni struËni postupak.

Kako sam po struci psihologinja, jasno mi je da se problemi ne mogu rjeπavati nasilnim putem, veÊ razgovorom i razradom problema. Zlobni komentari mogu doÊi samo od onih osoba koje nisu dovoljno upoznate s ovom problematikom. Prilikom pisanja ovog rada nastojala sam razjasniti svrhu ove pedagoπke mjere i nadam se da sam bila jasna. UËenicima koji dolaze na tretman mogu preporuËiti da se nemaju Ëega bojati jer imamo zajedniËki cilj. Stoga se nadam da Êe se ugodno osjeÊati.

9

BROJ 7 • VELJA»A 2010.

Ovaj rad bavi se problematikom upravo zadnjespomenutog pravila, koje se manifestira kaπnjenjem ili izbjegavanjem nastave. Upravo ova tema zauzima znaËajan dio rasprava meu nastavnicima koji se trude motivirati uËenike za nastavu i zainteresirati ih upravo za njihov predmet.

Kako uËenici imaju svoja prava, tako imaju i obveze, a pohaanje nastave, logiËno, spada u jednu od obveza. Ukoliko se ova obveza krπi, πkola je duæna provesti odreene postupke.

Produæeni struËni postupak predstavlja jednu od mjera kojom se uËeniku nastoji pomoÊi u prevladavanju teπkoÊa te razvijanju vjeπtina koje Êe mu pomoÊi da stvori kvalitetnije socijalne odnose, te saznati zaπto uËenik izbjegava nastavu. PSP je usmjeren prema onim uËenicima koji ne mogu bez struËne pomoÊi prevladati svoje probleme te koji manifestiraju ona ponaπanja koja mogu biti πtetna kako za samog uËenika, tako i za njegovu okolinu.

Neprihvatljivim ponaπanjem uËenika smatraju se: povreda duænosti, nasilniËko ponaπanje te neispunjavanje obveza prema πkoli. NasilniËkim ponaπanjem smatraju se

sljedeÊi postupci: nepoπtovanje autoriteta, nedostatak suosjeÊanja za ostale, neprihvatljivo rjeπavanje sukoba, nizak prag tolerancije itd.

BITI SREDNJO©KOLAC

NAKON SREDNJE ©KOLE Nikolina VukoviÊ, studentica prve godine ekonomije na SveuËiliπtu Jurja Dobrile u Puli i proπlogodiπnja maturantica Strukovne πkole piπe o svojim iskustvima hvatanja u koπtac s najrazliËitijim I u blokadi organizirano

Nikolina VukoviÊ, studentica, lanjski 4.b

BROJ 7 • VELJA»A 2010.

Bruco ica u prvim redovima

10

Kada sam napokon postala studentica na SveuËiliπtu Jurja Dobrile u Puli, na Odjelu za ekonomiju i turizam dr. Mijo MirkoviÊ, bila sam ponosna na sebe jer sam se upisala na fakultet uz potporu ministarstva, odnosno ''bez plaÊanja''. To je konkretno znaËilo da moji roditelji nisu morali platiti πkolarinu u iznosu od 5500 kuna.

Pula je meutim grad s vrlo visokim æivotnim standardom, πto je oteæavajuÊa okolnost za studente koji dolaze iz drugih sredina. Tako sam i ja uskoro shvatila da se ''upisati na fakultet bez plaÊanja'' ne Ëini baπ tako kada na naplatu stignu svi ostali troπkovi studentskog æivota. Za novËanike naπih roditelja to je preveliko optereÊenje jer u biti financiraju joπ jedno kuÊanstvo: prehranu, reæije, namjeπtaj, odjeÊu, knjige, prikljuËke na internet, prijevoz i joπ mnogo toga.

Osim toga Pula je jedini sveuËiliπni grad u Hrvatskoj koji nema uËeniËki dom i menzu.

U studentskim domovima u ostalim gradovima studenti smjeπtaj mjeseËno plaÊaju oko 200 kuna, dok su pulski studenti prisiljeni plaÊati skupe stanove iz kojih se Ëesto moraju iseljavati za vrijeme ispitnih rokova zbog dolaska turista. Izgradnja kampusa u sklopu kojeg bi bio dom i menza bio je u planu, ali je rebalansom proraËuna pod izlikom recesije gradu Puli oduzeto 5 milijuna kuna namijenjenih upravo za provedbu tog projekta.

Na razini cijele Hrvatske iz godine u godinu studente se stavlja u sve teæi poloæaj konstantnim poveÊanjem πkolarina koje je poËelo joπ 1991. godine i traje sve do danas.

demokracije glasa (za, protiv, suzdræan).

Danas se cijene postdiplomskih studija kreÊu Blokada je konkretno znaËila da studenti oko 60.000 kuna. VeÊina studenata u pulskog SveuËiliπta preuzimaju potpunu Hrvatskoj djeca su visokoobrazovanih kontrolu nad SveuËiliπtem. osoba, upravo iz razloga πto si velik dio Na plenumu su se stanovniπtva ne Svakodnevno sam odraivala deæurstva izglasavali naËini moæe priuπtiti u sklopu redarske sluæbe, sudjelovala provedbe blokade. πkolovanje.

Svoje sam u izvedbi performansa te sam se OdluËeno je da Êe nezadovoljstvo ukljuËila u medijsku grupu u kojoj sam se bez iznimke pozicijom pripremala materijale za medije i davala blokirati nastavni procesi, odnosno studenata u Puli izjavu za televizijske kuÊe i razne novine predavanja, i sve veÊom seminari i kolokviji, dok su bili dopuπteni komercijalizacijom obrazovanja studenti usmeni i pismeni ispiti. Sve odluke vezane SveuËiliπta u Puli pokazali su prvi put na uz nastavak blokade donosile su se na proljetnoj blokadi nakon koje je zaustavljen plenumima koji su se za vrijeme blokade daljnji porast πkolarina. Nakon zavrπetka odræavali svakodnevno. blokade studenti su ponovno baËeni u drugi plan.

Kao studentica prve godine poËela sam se Studentske blokade diljem informirati kako blokada funkcionira, za πto Hrvatske se to studenti bore i ima li to uopÊe smisla.

Morala sam izabrati hoÊu li cijelu situaciju PoËetkom blokade oformile su se grupe oko borbe za besplatno obrazovanje pasivno studenata, od kojih je svaka imala svog gledati sa strane ne ËineÊi niπta, ili se ipak koordinatora, Ëlanove i naravno svoj aktivno ukljuËiti u borbu za bolje sutra. Puna zadatak. Osnovane su grupe za tehniËku optimizma odluËila sam dati svoj doprinos podrπku, meuplenumsku suradnju, i pridruæiti se Nezavisnoj studentskoj tehniËka pitanja plenuma, alternativni inicijativi Pula. program, medije, performanse, te redarska Studenti ujedinjeni u Nezavisnu studentsku sluæba. Sve grupe, odnosno studenti za inicijativu Pula 20. studenog ponovno su na vrijeme blokade obavezno su se pridræavali plenumu izglasali poËetak blokade. Plenum Kodeksa ponaπanja. Redarska sluæba imala je tijelo u kojem mogu sudjelovati studenti, je zadatak svakodnevno od 0 do 24 h profesori, radnici, srednjoπkolci, odnosno svi organizirati deæurstva u svim zgradama graani, te na sastanku koji vode neutralni SveuËiliπta. Redari su jedini imali pravo fiziËki moderatori mogu iznijeti svoje ideje i sprijeËiti pokuπaje odræavanja nastave, ali prijedloge za koje se putem izravne se takve situacije nisu dogaale. Takve

BITI SREDNJO©KOLAC

NOVE BORBE studentskim izazovima, pa tako i onom studentske blokade sveuËiliπta, u kojoj se naπla tek doπavπi na studij kad se ukljuËila u Nezavisnu studentsku inicijativu Pula

moguÊe intervencije morale su proÊi u maksimalnom trudu da se sve rijeπi mirno i bez nasilja. U sluËaju policijske intervencije studenti su bili duæni pruæiti pasivan otpor, bez uzvraÊanja verbalnim ili fiziËkim nasiljem. Ovakav naËin borbe s jedne strane naiπao je na odobravanje, a s druge strane na visoki zid kroz koji nikako nismo uspjeli proÊi. U isto vrijeme u Hrvatskoj u blokadi su bili i Filozofski fakultet u Zagrebu, SveuËiliπta u Zadru i Splitu te Filozofski fakultet u Rijeci. Pulski studenti osim podrπke Studentskog zbora imali su i podrπku koju niti jedan drugi fakultet u blokadi nije imao, a to je podrπka rektora koji je izjavio kako je sve za πto se studenti bore u interesu SveuËiliπta. Na rijeËke studente rektor je poslao zaπtitare kako bi ih se udaljilo s fakulteta.

Podrπka i - ono drugo

©TO ÆELE STUDENTI? Nakon πto je blokada izglasana, u medijima su objavljeni zahtjevi studenata: • Jamstvo nadleænog ministra uz potpis resornog ministarstva, sluæbenim dokumentom i u medijima da Êe osigurati ostvarenje ustavom zajamËenih prava na obrazovanje za sve studente, na svim razinama - preddiplomskoj, diplomskoj i postdiplomskoj. Pod time razumijemo potpuno javno financiranje javnog obrazovanja za sve one koji zadovolje uvjete upisa i izvrπavaju svoje obveze tijekom studija • Standardizacija bolonje smo htjeli pokazati da smo mi sami spremni ærtvovati nekoliko svojih predavanja i slobodno vrijeme te ga provesti na fakultetu æeleÊi ostvariti ciljeve u svrhu dobrobiti druπtva.

Gorljiva aktivistica

BROJ 7 • VELJA»A 2010.

Kako su se i dalje nastavila vrijeanja i prozivanja studenata koji su sudjelovali u blokadi, odluËila sam se viπe aktivirati u Osim podrπke, naiπli smo i na negodovanje borbi. Htjela sam doprijeti do ostalih studenata. Na plenume su bili pozvani svi, studenata i graana i uvjeriti ih kako u i ''za blokadu'' i ''protiv blokade'', ali se blokadi ne postoji ''ja, ti, on'', veÊ smo to protivnici nisu u veÊem broju pojavljivali na ''mi'' i naπa je plenumima, veÊ su odluka bila da svoje nezadovoljstvo Morala sam izabrati hoÊu li cijelu zajedno blokadom pokazivali situaciju oko borbe za besplatno na krive naËine i na obrazovanje pasivno gledati sa strane ostvarimo cilj za dobrobit krivim mjestima. ne ËineÊi niπta, ili se ipak aktivno nas, naπih Nezavisna ukljuËiti u borbu za bolje sutra. roditelja, naπe studentska inicijativa Pula od strane nekih medija i tzv. ''oporbe'' djece, prijatelja i dræave. Svakodnevno sam odraivala deæurstva u sklopu redarske prozvana je ''hrpom ljenËina, pijanaca i sluæbe, sudjelovala sam u izvedbi nasilnika, kojima je bolje da se uhvate performansa te sam se ukljuËila u medijsku knjige''. Shvatila sam da je nastao velik problem u komunikaciji izmeu studenata. grupu u kojoj sam pripremala materijale za medije i davala izjavu za televizijske kuÊe Medijska grupa izradila je razne prospekte, i razne novine. Takoer sam imala ulogu transparente i πalabahtere Ëija je zadaÊa moderatora te sam vodila jedan od bila senzibilizirati javnost, prvotno studente, plenuma. Osim toga redovito sam pohaala a zatim i ostale graane o naπim aktivnostima i zahtjevima. Ni takve akcije teËaj yoge, latinoameriËkih plesova, predavanja i vjeæbe o harmonici i nisu imale puno utjecaja, jer su rijetki bili saksofonu, pravopisu, koje su vodili pulski ljudi koji su proËitali prospekte, informirali studenti s Odjela za glazbu, humanistiËke se i posluπali naπ glas. Jedini argumenti ''oporbe'' bili su da ''oni samo æele uËiti, a znanosti i odjela za obrazovanje uËitelja.

Poznati hrvatski astronom Korado KorleviÊ blokada im to onemoguÊava''. Blokadom

izrazio nam je podrπku predavanjem o svemiru koje je odræao za studente.

Cijela atmosfera na fakultetu u vrijeme blokade bila je prijateljska i spojila je nespojivo. Za vrijeme redovitih predavanja ''filozofi'' i ''ekonomci'' rijetko su se druæili, dok su za vrijeme blokade razvili nova Ëvrsta prijateljstva druæeÊi se danju i noÊu.

Organizirali smo dane druπtvenih igara uz stolni nogomet, Monopol, »ovjeËe, ne ljuti se, Uno, Belu, Poker, –engu i joπ puno toga. Organizirali smo razne performanse na glavnom trgu, izraivali transparente, dijelili letke te organizirali tribine na kojima se razgovaralo o ekonomskim moguÊnostima provedbe naπih zahtjeva, drugim naËinima borbe i sliËno. Takoer sam se za vrijeme blokade pripremila za kolokvije koji su bili na rasporedu odmah po zavrπetku blokade, te smo time pokazali da nam blokada nije sluæila za razonodu i odmor od studentskih obveza, veÊ da smo odgovorni studenti koji æele neπto nauËiti te da smo spremni na borbu za osnovna ljudska prava zajamËena Ustavom. Ostvariti san o besplatnom obrazovanju nije nemoguÊe jer istraæivanja pokazuju kako bez obzira na proglaπenu recesiju, u proraËunu postoje potrebna financijska sredstva za potpuno javno financiranje javnog obrazovanja, ali ne postoji politiËka volja te je to jedini problem. Pokazalo se da je blokada jedini i najefikasniji naËin da se Ëuje naπ glas, a u nama ima joπ dovoljno snage, volje i nade da stvari u Lijepoj Naπoj krenu na bolje.

11

BITI SREDNJO©KOLAC

JEDNA OD MOGUΔNOSTI NAKON SREDNJE ©KOLE

Studentski æivot je predivan Marina BoæiËeviÊ, lanjski 4.b, studentica na Ekonomskom fakultetu u Osijeku

Nakon mnogo napora, truda i umora moja æelja za studiranjem ostvarila se na najbolji moguÊi naËin. Upisala sam se na Ekonomski fakultet u Osijeku kao i joπ mojih Ëetvero kolega, Dubravko Δuk, zatim Martina Horvat, Marija Bekavac i Nikolina BoæiËeviÊ. Postigli smo odliËne rezultate na prijamnom ispitu koji je bio „famoznog“ datuma 13. srpnja 2009. »etvrtak, 1. listopada, osam sati ujutro i prodekan zapoËinje rijeËima: „Dobro nam doπli, dragi kolege!“ Mi svi zbunjeni, samo smo Ëekali da nas poπalju u dvorane ne predavanja, a u tom trenutku ustaje dekan i govori: „Kako ne bismo krπili tradiciju, vidimo se za Ëetiri dana, toËnije, u ponedjeljak. Svi presretni, profesore smo pozdravili pljeskom i naravno otiπli kuÊi.

U ta Ëetiri dana dodatnih praznika istraæivali smo Osijek i odmah se u njega zaljubili. Nismo mogli vjerovati koliko nam je sve blizu, πoping centri, kafiÊi, studentski restorani, smjeπtaj…, πto dokazuje i Ëinjenica da se sve viπe srednjoπkolaca odluËuje za studiranje u Osijeku.

Tko god æeli i tko moæe, obavezno neka ide studirati, jer to su najljepπe mladenaËke godine koje osoba moæe proæivjeti i dan biti isti, u biti razlika se neÊe ni osjetiti.

Za dan se zna jedino kada se treba obavezno pojaviti na predavanju da se ne zaboravi u kojoj se ulici nalazi faks te kako izgleda, a sve ostalo vrijeme svodi se na uËenje.

Tko je vidio uËiti cijelo vrijeme »itajuÊi ovaj tekst, sigurno se pitate: „Zar oni samo uËe?, Kad ti ljudi jedu?, Zar ne postoje, kao u srednjoj πkoli izvannastavne aktivnosti?“ i mislite: ''Aaa, mene niti jedan faks neÊe vidjeti, jer ja ne planiram provesti sve svoje dragocjeno vrijeme sjedeÊi za knjigom“, onda vas moram izvijestiti da se varate i pokuπati

Kako bi studenti ispunili svoj viπak vremena, bave se razliËitim aktivnostima, kako na samom faksu, tako i izvan faksa. Stoga unutar faksa treniraju razliËite sportove koje sami odaberu, pomaæu drugim studentima u snalaæenju, a izvan fakulteta veÊina njih radi preko student servisa te si zarauje novac za daljnje studiranje.

Studentske izvannastavne aktivnosti nisu samo posao, veÊ i organiziranje razliËitih humanitarnih akcija. Tako je studentski zbor zajedno s ostalim studentima EFOS-a 16. prosinca 2009. godine organizirao jedan vrlo zanimljiv dogaaj. Radilo se o humanitarnoj

BROJ 7 • VELJA»A 2010.

Studentski dani I tako su proπli i ti dani i evo nas u studentskim dvoranama, spremni za predavanja i uzbueni, prvi dio semestra statistika, zakon predmet, πto pokazuje i statistika da preko 80% studenata ima odliËan, a Nikolina i Dubravko nalaze se Ëak u 5% najboljih s kolegija. S poznatim predmetima snaπli smo se odliËno, a s manje poznatim kao i sa svakim novostima.

Svaki novi korak je teæak i krenuti ispoËetka daleko od doma nije lako. DoÊi u grad gdje nikoga ne poznajeπ, gdje roditelji viπe nisu uz tebe i gdje nema prijatelja, velika je prekretnica u æivotu, jer sad imaπ odgovornost sam nad sobom. S punom odgovornoπÊu kreÊeπ u nove pohode te sanjaπ o tome kako Êe jednom biti bolje i znaπ da tako mora biti jer sada gradiπ svoj æivot. S vremenom prou sve nostalgije, jer se Ëovjek mora nauËiti prilagoditi promjenama. Tako se zavoli ono mjesto gdje se trenutno provodi æivot i koje malo pomalo postaje novi dom. Rodna kuÊa pretvara se u mjesto gdje se provode vikendi, na prvoj godini skoro svaki vikend „viva Virovitica“, ali kako prolazi vrijeme, sve rjei i rjei su povratci kuÊi.

Kada se ode kuÊi, onda te pitaju: „I kad se vraÊaπ doma?“ a ti im odgovoriπ za dva-tri dana i kad se poslije malo razmisli, shvatiπ kako su i ostali uspjeli prihvatiti tvoj odlazak od kuÊe i neovisan æivot u drugome gradu.

Osim πto si prepuπten sam sebi, treba naravno uËiti, te mnogo vremena provoditi za knjigom, za neki kolegij viπe, a za neki manje, ali knjiga je knjiga i obrazovanje je obrazovanje.

Kada jednom postaneπ student/ica, jednostavno se treba pomiriti s time da Êe noÊ

12

Studentske zimske radosti - Marina i Nikolina (u ljubiËastim jaknama) s prijateljima

odgovoriti na prethodna pitanja.

Studenti ne uËe stalno, pa tko je vidio joπ danas uËiti cijelo vrijeme, treba napraviti i predaha od knjige, recimo moæda pomoÊu nekog partyja, ili moæda rasprave o nekim temama ili jednostavno gledanjem filmova, serija, dokumentaraca... Ili moæda odlaskom u kino, kazaliπte, ZOO, zimi na klizaliπte ili samo tek πetnjom po prirodi. Sigurna sam da pogaate koji je od ovih oblika odmora za veÊinu najËeπÊi i pogodili ste! To je naravno party, moglo bi se Ëak reÊi da studenti imaju Ëudnu naviku praviti partyje i po nekoliko dana u tjednu, osim Ëetvrtka i subote kada su obavezni i pretpostavljate da se treba i otrijezniti od mamurluka, a za to ima vremena od Ëetvrtka do subote i od subote do Ëetvrtka, i mislite da ostane vremena za uËenje…

Studenti naravno trebaju dobro jesti, jer treba energije za provoenje vremena nad knjigom, a za to se brine jedna jedina X-ica i studentski restorani gdje se na jelovnicima nalaze ukusni odresci i prilozi k mesu… Studenti za 5 do 10 kn, pa i viπe, dnevno mogu jesti izvrsno spremljena jela koja posluæuju konobari i uæivati kao svi pravi gurmani.

malonogometnoj utakmici izmeu studenata i profesora - asistenata fakulteta. Utakmica je nosila naziv „Dobro srce studenata ekonomije“ sa svrhom da se pomogne Milosrdnim sestrama sv. Kriæa iz –akova u prikupljanju financijskih i materijalnih sredstava za najugroæenije obitelji u okruæju. Tekma je bila vrlo zanimljiva, ali na æalost asistenata, studenti su pobijedili. Organizatori su uloæili mnogo truda i Ëasnim sestrama uruËili veÊu svotu novca, ali i kuÊnih potrepπtina kao πto su braπno, ulje, mlijeko… a sve to kako bi se milosrdne sestre u –akovo vratile s osmijehom.

Kao πto moæete zakljuËiti, studentski æivot je predivan. Osim πto nas takav æivot tjera na stalno uËenje, u nama gradi drugaËiju, svjesniju i odgovorniju osobu.

Tko god æeli i tko moæe, obavezno neka ide studirati, jer to su najljepπe mladenaËke godine koje osoba kao pojedinac moæe proæivjeti.

Vaæna napomena: Ne zaboravite kako knjiga izgleda jer mislim da nam je ona trenutno najbolji prijatelj, koji otvora mnoga vrata u æivotu. Nadam se da se vidimo u Osijeku.

Glasovalo 65 posto Od 190 uËenika zavrπnih razreda naπe πkole 120 ih je punoljetno (63 posto), od njih je pak 78 izaπlo na izbore za predsjednika Republike Hrvatske (65 posto). To je bilo prvi put da su sudjelovali u izborima pa smo anketom provjerili πto misle o ulozi hrvatskog predsjednika, njegovoj moÊi, kao i Ëime su se povodili prvi put

ostvarujuÊi svoje glasaËko pravo. Prema rezultatima ankete zakljuËujemo da je izlazak na biraliπta naπih uËenika veÊi od prosjeka u RH kao i da su razmiπljali o tomu kako Êe glasovati, da su pratili predizbornu kampanju svih kandidata, a moæemo vidjeti i kako je ona na njih utjecala.

!

?

? ! !

BITI SREDNJO©KOLAC

U IZBORU ZA PREDSJEDNIKA REPUBLIKE HRVATSKE SVOJE BIRA»KO PRAVO PRVI SU PUT OSTVARILI I PUNOLJETNI U»ENICI NA©E ©KOLE

? ?

Pripremili: M. Kapitan, S. Juπta, M. Pintar, Z. JakπiÊ, M. VukoviÊ, I. Bjelica, M. Bajt, I. Zdjelar

Iznesi dojmove izlaska na prve izbore u kojima si aktivno sudjelovao/la!

- jako malo ljudi je izaπlo na izbore, i to bez nekog cilja, tj. koga Êe izabrati - samo sam napravila svoju graansku duænost - æao mi je πto moj izbor nije proπao u drugi krug - nije niπta posebno: doeπ, obaviπ i odeπ - osjetio/la sam se odraslim/om - drago mi je da imam pravo glasa, iako sam razoËaran/a tko nam je predsjednik, ali to je odluka veÊine - svatko iznosi svoje miπljenje tko bi trebao biti predsjednik - htio sam da pobijedi drugi kandidat - bio sam jako uzbuen te nisam mogao zaokruæiti odgovarajuÊi Kolika je stvarna moÊ predsjednika? broj koliko su mi se ruke tresle - ne baπ velika, moæda samo u vezi s vanjskom politikom - mislim da se neÊe niπta promijeniti - pomagati u nevolji - mislim da moj glas nema velik - ako uzmemo u obzir koliko je novca potroπeno na kampanje, utjecaj uloga je veoma mala - bilo je vrlo zanimljivo - zapravo nije baπ velika jer vlada ima moÊ, predsjednik je - izbori su za mene puno znaËili samo lik koji predstavlja dræavu - osjeÊao sam da je to moja - nije velika, ali ipak ima neπto utjecaja duænost kao punoljenog - dræi 80 % moÊi dræave graanina i ponosan sam na svoj - vrhovni zapovjednik oruæanih snaga i moæe na svoju inicijativu izbor utjecati na neke odluke i donositi ih - sve je proteklo u redu - on samo odræava dobre odnose s drugim dræavama - dojmovi su normalni iako nisam - ograniËena osoba koja je previπe u politici ©to smatraπ najvaænijom ulogom predsjednika?

- da dobro predstavlja Hrvatsku u inozemstvu - da nas izvuËe iz nastale krize - postizanje πto boljeg imidæa Hrvatske u svijetu - da donosi vaæne odluke - ukidanje kriznog poreza - da je veliki domoljub i vjerski Ëovjek - smanjenje nezaposlenosti i dobro voenje dræave za dobrobit naroda - da uvede strani kapital u RH - obilaziti druge dræave - rjeπavanje raznih problema - poπtenje, pravednost, jednakost - provoenje rijeËi u djela - zastupanje interesa naroda - nadzor rada vlade - smanjenje kriminala i korupcije, iako sumnjam - trebao bi pomoÊi da se gospodarstvo oporavi, buduÊi da je vrlo obrazovan - da se potrudi pruæiti svojim dræavljanima moguÊnost boljeg æivota

BROJ 7 • VELJA»A 2010.

»ime si se povodio/la prilikom glasovanja?

- niËim posebno - eliminacijom onih koji mi se nisu sviali - bezveze sam zaokruæio - kvalitetama kandidata - da je kandidat mlad i da je katolik, domoljub i obrazovan, da nije crven - glasovao/la sam za boljega - srcem i tko ima bolju kampanju i slogane - moji roditelji su mi rekli za koga da glasam - time da izaberem osobu koja bi mogla dobro obavljati duænost; bilo mi je vaæno glasovati jer je od sada to moja graanska duænost - za koga mislim da bi bio pravedan - smirenoπÊu i odgovornoπÊu kandidata - æeljom da se neπto promijeni i krene na bolje - nisam htio iÊi, ali me mama nagovorila jer je to moja graanska duænost - na blef - svojom voljom, vlastitom intuicijom - savjetovao sam se s roditeljima - miπlju da Êe biti bolje sutra - time da izaberem pravog Ëovjeka za RH - pravednoπÊu i poπtenjem onih koji se nisu izlagali medijima

13

IGRE NA SREΔU - ZABAVA ILI OPASNOST

OVISNOST O KOCKANJU

Kocka Kocka je je baËena baËena Tanja JuriπiÊ, 4.d

Kockanje je uzaludno bacanje novca. To je ovisnost novog doba, kladionice niËu na sve strane kao gljive poslije kiπe.

StruËni Ëlanci ukazuju na velik problem kockanja koje izaziva kriminalne radnje.

U sve veÊem je porastu pljaËkanje banaka i u veÊini sluËajeva krivci su osobe koje imaju kockarske dugove pa oËajniËki traæe novac. Kockanje izaziva i zdravstvene tegobe. Ovisnik o kocki æivi za kockanje, samo mu je ono na pameti, novac za kockanje mu je poput obitelji, prijatelja, pruæa mu utjehu i radost. Ovisnici poËinju gubiti obitelj, osamljuju se, gube posao.

• Strast za kockom odvodi kockara u kriminal • Kockar gubi obitelj • PrivlaËna ponuda lake zarade Danas je ljudima klaenje moguÊnost da dobiju puno novca i da æive lagodnim æivotom. Jednom kad dobiju, ne mogu stati. U Hrvatskoj ima viπe ljudi koji hrle u kladionice. Mnogi ne æele priznati da su ovisni o kockanju, da je ono sastavni dio njihova æivota, poput odlaska na posao, spavanja, kupnje namirnica… Ljudi se ponekad ne mogu oduprijeti kladionicama koje mame svojim ponudama o lakoj zaradi. Jednom kad se osoba navuËe na kocku, ona mu sustavno uniπtava æivot.

Zanimljivo je da su æene mnogo manje

ovisne o kocki. Vjerojatno je to zbog toga jer nemaju toliki pritisak okoline da moraju uzdræavati obitelj, priuπtiti im ugodan æivot. Kockari bi trebali prestati s tim, a oni koji nisu poËeli, neka i ne pomiπljaju na kocku jer ona samo kvari i uniπtava obitelj, kao i samu osobu.

Kockanje se pretvorilo u ovisnost sliËnu drogi, alkoholu, ovisnik je mora uzimati svakodnevno, ne moæe æivjeti bez nje, tako ni kockar ne moæe bez kockanja i adrenalina koji mu pruæa pomisao na dobitak. Takvu vrstu ovisnosti takoer treba lijeËiti, dok joπ nije kasno.

Odnos zakona prema mladima i igrama na sreÊu reguliran je upravo Zakonom o prireivanju igara na sreÊu i nagradnih igara, i to u Ël. 45., 47. i 55.; donosimo dio propisa:

»lanak 45.

(1) Posjet i sudjelovanje u igri u casinu dopuπten je samo punoljetnim osobama koje su dokazale svoj identitet.

U policiji saznajemo da policijski sluæbenici svih policijskih postaja na podruËju æupanije u svom redovitom radu obilaze kladionice i automat klubove te prate i upozoravaju na poπtovanje zakonskih propisa o maloljetnim osobama. To je i dio aktivnosti u okviru programa Nasilje meu mladima, gdje je jedna od zadaÊa upravo i onemoguÊavanje sudjelovanja maloljetnika u igrama na sreÊu i kladionicama.

BROJ 7 • VELJA»A 2010.

POZNAJEM KOCKARA… Dosta mojih poznanika uæiva u igrama na sreÊu, no do sada im to nije uπlo u opsesiju, a koliko mogu primijetiti, nemaju nekih veÊih problema koji bi im utjecali na svakodnevni æivot. Iako vjerujem da bi, ako se to nastavi, moglo biti dosta velikih problema. To je vrlo velik novac koji se baca u vjetar. Ne sjeÊam se da su neπto dobili, a ako su moæda i dobili, to nije bio iznos koji je do sada uloæen. ...

On je povuËen u sebe, kad mu se pokuπava pomoÊi, ne prihvaÊa pomoÊ. Obitelj ga je napustila jer ih je potkradao. U zadnje vrijeme sam sebe mrzi, ali ne zna kako da se izvuËe iz toga. Zanemario je svakodnevni æivot i æivi za to da prokocka svaku kunu.

On ne zna da postoji rjeπenja za to. ...

I sama sam imala dobrog prijatelja, Ëak mogu reÊi najboljega. Sve je poËelo pokerom na internetu, pa kasino i evo danas jedva krpa kraj s krajem. Nema prijatelja, novca,

14

izgubio je sve. Pokuπavala sam mu pomoÊi, govorila da to nije dobro, no samo bi odmahnuo rukom i rekao: 'Pa to je samo igra!' I eto s tom igrom je dogurao do svoje propasti, a bio je omiljen u druπtvu i ne volim sluπati kako ljudi nakon svega jako loπe priËaju o njemu. Nadam se da Êe taj deËko jednog dana pronaÊi pravi put.

Mislim da za prestanak kockanja nije potrebno lijeËenje, nego Ëvrsta æelja za boljim æivotom. Nitko ne moæe biti toliko ovisan o kocki da ne bi mogao prestati s tim. ...

U mom susjedstvu bio je momak koji je kladio. On sam sebi nije htio priznati da je ovisan. Ponekad bi dobio neπto novca i onda je bio joπ viπe motiviran, ali bi u ponekim situacijama od prevelike uzbuenosti sav novac uloæio i izgubio ga. Pokuπala sam razgovarati s njim o njegovu problemu, ali on bi odmah poËeo biti ciniËan, mrzovoljan, bezobrazan… Tako je jednom doπao k meni

i upitao me da mu posudim novac te da Êe mi veÊ iduÊi dan vratiti, samo da uplati na kladionicu. Meni je veÊ stvarno bilo dosta njegovih molbi i odluËila sam mu sve otvoreno reÊi, zaprijetiti mu prekidom prijateljstva. Nakon toga nismo se neko vrijeme Ëuli ni vidjeli, no poslije mi je poslao poruku u kojoj se ispriËava za sve… ...

Svi kreÊu od toga da pet kuna nije niπta, a moæda Êe neπto zaraditi. I tako se niæe pet po pet kuna i zamamni dobitci, a onda se Ëovjek polakomi i nema granicu, uniπtave sebe i svoju obitelj.

Imam poznanika koji ostavlja bogatstva na kocki i provodi dane u kasinu. Vjerujem da bi se i sam htio toga ostaviti. Za svaki problem postoji rjeπenje, no kockari ne znaju gdje potraæiti pomoÊ. ...

Jedna je moja poznanica branila svom momku da stalno kocka te joj je on lagao o

KOCKARSKA ISPOVIJEST

• Uvijek me oËekuju listiÊi na internetu koje moram iduÊi dan uplatiti.

• U poËetku sam dobivao, no kasnije sve manje i manje.

Igranje igara na sreÊu u πkoli regulirano je πkolskim aktima, i to Odlukom o kuÊnom redu i Statutom Strukovne πkole. Donosimo dijelove koji se odnose na navedenu problematiku.

Odluka o kuÊnom redu »lanak 6.

U prostoru πkole zabranjeno je: … igranje igara na sreÊu i svih vrsta kartanja…

Statut Strukovne πkole Virovitica »lanak 147.

Ukor se izriËe zbog: … krπenja kuÊnog reda …

kockanje, je li potrebno lijeËenje ili tu trebaju utjecati roditelji? Jedini izlaz iz kockanja je razgovor i sankcije vezane uz kocku.

Mislim da svi koji se bave kockanjem i igrama na (ne)sreÊu, rade to radi dobitka, ima i onih koji to Ëine radi zabave i igre. Treba prestati s kockanjem i imat Êemo viπe vremena i novca.

D. P.

stare dugove, a novi su mu dolazili na naplatu. Nije viπe znao πto Êe i ubio se. ...

Poznajem nekoliko osoba koje su poËele s kockom, u poËetku je sve bilo lijepo, zaraivao se velik novac, a ulagalo malo.

Svaki put kad su krenuli igrati, uvijek je tu bio i alkohol i tako dan za danom dok nisu potroπili zalihe novca. Tada su poËele muke.

Novca viπe nije bilo ni za kocku ni za alkohol, poËeli su posuivati, a neki Ëak i krasti od svojih roditelja. S takvom situacijom nosili su se sve dok nisu upali u velike dugove, neki su Ëak morali vraÊati dvostruke svote. ...

Jedan Ëlan moje obitelji bio je kockar. Radio je sezonske poslove i to mu je bilo dovoljno.

Jedne godine u samo par noÊi njegova je tromjeseËna zarada nestala u vjetar. NoÊu obiËno nije bio kod kuÊe, danju je spavao i odlazio nekamo samo da nije kod kuÊe. Nije razgovarao ni s kim. Postao je mrzovoljan i

odbojan. ZaruËnica ga je htjela ostaviti. Stalno je iπao ponovno kockati ne bi li vratio novce, ali sve je bilo uzalud. Naposljetku sam je shvatio ozbiljnost svog problema i cijela mu je obitelj pomogla… … Ljudi ne shvaÊaju ozbiljnost situacije i nisu dovoljno informirani o ovom problemu. Mislim da je kockare sramota traæiti pomoÊ te da zbog toga idu dublje i dublje u probleme Ëime πtete sami sebi. ...

Smatram da nismo dovoljno informirani o tome kako pomoÊi takvim ljudima i πto napraviti ako se i sami naemo u takvoj situaciji. Isto tako ne znamo gdje potraæiti pomoÊ jer se za tu bolest joπ uzima zdravo za gotovo i ne shvaÊa je se ozbiljno. Tu je bolest danas “…bolje sprijeËiti nego lijeËiti…” jer se nikad ne zna hoÊe li se izlijeËiti do kraja. I kad se osoba izlijeËi, uvijek postoji strah od pokleknuÊa pred prvom preprekom na koju naie, a i njegova obitelj Êe uvijek æivjeti sa sumnjom.

BROJ 7 • VELJA»A 2010.

tomu gdje se nalazi. Lagao je sve dokle ona nije vidjela njegov automobil pred automatklubom. To je bio kraj njihove veze: zbog kocke! Svi ljudi koje poznajem kao stalne goste automat-kluba prave se prepametni, kao da su popili svu pamet svijeta, a zapravo niti πto rade niti πto imaju.

Ne mogu zamisliti da netko moæe provesti Ëitav dan u automat-klubu. Ostaviti æenu i djecu kod kuÊe i otiÊi za kockom u nadi da Êe imati sreÊe i nadati se nekom dobitku… ...

Jedna moma poznanica udala se vrlo mlada, rodila dijete i udala se. Muæ joj je prvi poËeo kockati te je povukao i nju. Znali su prokockati cijelu plaÊu, a da nisu djetetu niπta kupili. Kad je shvatila da to nije u redu i da jedva preæivljavaju te to rekla muæu, on ju je napao, istukao i brak se raspao. ...

Tatin prijatelj je tako zavrπio. Prodao je kuÊu i sve u njoj, uniπtio si obitelj. OtplaÊivao je

Je li kockanje dobro ili loπe? Moæemo ga usporediti s alkoholim i drogom jer su i to vrste ovisnosti. Kockanje dovodi do raznih problema - neimaπtine, stresa, problema sa zakonom. Patoloπko kockanje trebalo bi prevenirati u πkolama, ali i u svakodnevnom æivotu. Kako ga iskorijeniti, tj. poticati ljude na ulaganje u neπto korisno? Posljedice su velike - od materijalnih gubitaka pa Ëak i samoubojstava.

Kockar je osoba Ëudnog karaktera jer ne moæe prestati kockati, ulaæe novce misleÊi da Êe neπto zaraditi, no malo je onih sretnih koji zarade na igrama na sreÊu.

Jedan sam od onih πto se kockaju, ali moji ulozi su mali. U poËetku sam dobivao, no kasnije sve manje i manje. Prestao sam s kockom, ali doπao sam do novog problema.

Kolega je vidio da sam kockar i pomislio je da Êe i on, ue li u taj svijet, neπto zaraditi.

Nizali su se dobitci. Nije odustao, ali ja imam novi problem. Njegovi roditelji su me ispitivali, zaπto on kocka, zaπto sam ga uveo u to…

Moj æivot viπe nije isti kao prije. Uvijek me oËekuju listiÊi na internetu koje moram iduÊi dan uplatiti. Svakog dana me ispituju i druge kolege kako igrati, kakvi su dobitci i sve ostalo vezano uz kockanje. Problema je sve viπe, a rjeπenja sve manje. Kako sprijeËiti

IGRE NA SREΔU - ZABAVA ILI OPASNOST

Izgubljena dobit

15

IGRE NA SREΔU - ZABAVA ILI OPASNOST

RIJE» STRU»NJAKA

Prevencija izuzetno vaæna LijeËnici rutinski pitaju bolesnike o puπenju i konzumiranju alkohola, no kockanje je neπto o Ëemu se ne raspravlja dovoljno. Problem kockanja se moæe shvatiti kao zdravstvena 'siva zona' te se stoga vrlo lako moæe poricati da je rijeË o medicinskom problemu.

Zbog veliËine problema i posljedica koje donosi izuzetno je vaæna prevencija patoloπkog kockanja, koja se moæe provesti prije svega primarnim screeningom (pregledom, ispitivanjem, nap. ur.) u πkolama i primarnoj lijeËniËkoj skrbi… … Je li kockanje 'patoloπko' ili 'zdravo', viπe ovisi o percepciji (doæivljaju, nap. ur.) osobe koja kocka nego o vrijednostima srednje klase po kojoj je to loπa navika. Legalizirani oblici

kockanja druπtvu donose profit, koji se moæe upotrijebiti u korisne svrhe, a ilegalni oblici su inkriminirani (negativno obiljeæen, nap. ur.) i progonjeni. Meutim, patoloπko kockanje Ëesto rezultira ozbiljnim osobnim i socijalnim problemima, financijskim gubicima, problemima sa zakonom, problemima na radnom mjestu, psiholoπkim i drugim zdravstvenim problemima pa je lijeËnik obiteljske medicine, htio to ili ne, involviran (ukljuËen, nap. ur.) u ovaj veliki problem. Pacijenti se æale na insomniju (nesanicu, nap. ur.), gastrointestinalne (æeluËane, nap. ur.) probleme, visok krvni tlak, glavobolje, psiholoπke poremeÊaje, a depresija moæe dovesti do suicida (samoubojstva, nap. ur.)… Kockar je Ëesto zapuπtena osoba, bez

doma, posla, prijatelja i obitelji. No, i takav ipak ima nadu i πansu za novi æivot u druπtvu, ako mu se pravodobno pruæi pomoÊ.

Je li cilj izljeËenja samo prestanak kockanja ili prihvaÊanje i druπtvena rehabilitacija osobe?

Osnovno je pitanje kako prevenirati nastanak ovog fenomena i kako generaciju koja dolazi odgojiti u zdravom stilu æivljenja u kojem neÊe biti mjesta za razvoj patoloπke sklonosti kockanju. Moæda i ovdje najprimjerenije vrijedi ona stara misao 'Bolje sprijeËiti nego lijeËiti' jer izljeËenja su joπ uvijek samo sporadiËna.

(Elvira KoiÊ, ProblematiËno i patoloπko kockanje, Zavod za javno zdravstvo Sveti Rok VirovitiËkopodravske æupanije, Virovitica, 2009., iz ZakljuËka)

PREDSTAVLJEN PRIRU»NIK: PROBLEMATI»NO I PATOLO©KO KOCKANJE • Ovisnost o kocki seæe u daleku proπlost • Patoloπko kockanje je poremeÊaj kontrole poriva i uvrπteno u Meunarodnu klasifikaciju bolesti • Kockanje dovodi do brojnih problema • Adolescenti riziËna skupina

Kockanje je ovisnost

BROJ 7 • VELJA»A 2010.

Tekst i snimci: Michel Stracaboπko-Dvorski, 3.d.

U povodu obiljeæavanja Meunarodnog mjeseca borbe protiv ovisnosti 18. studenog 2009. godine u Gradskoj knjiænici i Ëitaonici Virovitica predstavljena je knjiga - priruËnik „ProblematiËno i patoloπko kockanje“ prim.mr.sc. Elvire KoiÊ, dr.med. psihijatrice i πefice Odjela za duπevne bolesti u Virovitici.

Tom prilikom o autorici i knjizi govorili su ravnatelj Zavoda za javno zdravstvo „Sveti Rok“ VirovitiËko-podravske æupanije Miroslav Venus, profesori Vesna ©erepac, Siniπa Brlas te sama autorica koja je meu prvima u Hrvatskoj pristupila ovom problemu. »lanci koji Ëine priruËnik objavljeni su prije nekoliko godina u znanstvenom Ëasopisu Collegium Antroppologium.

Kockanje seæe u davnu proπlost (Ëak i u Bibliji piπe kako su se ljudi u vrijeme Isusova razapeÊa kockali za Njegove halje), a u danaπnje vrijeme krize ljudi ulaæu ogromne svote novca u nadi za dobitkom. Pritom se ne misli na »ovjeËe, ne ljuti se i dvije male zanimljive kockice uz koje se opuπtamo nedjeljom popodne, veÊ na ovisnost, patoloπko kockanje, tzv. poremeÊaj kontrole poriva.

O kockanju znanstveno Prije dvije godine u Hrvatskoj je odræan prvi hrvatski simpozij o patoloπkom kockanju, a dr.

KoiÊ je u suradnji s OpÊom bolnicom Virovitica i udrugama civilnog druπtva organizirala struËna predavanja i javne tribine, uz podrπku drugima u izradi radova o toj problematici.

16

Sudionici promocije broπure

U danaπnje doba sve je veÊa dostupnost svih vrsta igara na sreÊu, ukljuËujuÊi i „djeËji ruski rulet“ koji svi mogu kupiti preko interneta, djeËji priruËnik za poker... Masovnost i prihvaÊanje kockanja kao legalnog obrta dovela je do uËestalijeg pojavljivanja i patoloπkog kockanja koje je od 1980. godine uvrπteno u Meunarodnu klasifikaciju bolesti. Sindrom kockanja naziva se joπ i manija kocke.

Adolescenti su riziËna skupina zbog same prirode razvoja i odrastanja, praÊene znatiæeljom i otkrivanjem svojih granica.

Muπkarci su specifiËna riziËna populacija, a pojavljuju se u odnosu na æene u omjeru 2:1.

U programima lijeËenja pojavljuje se samo 24% æena u odnosu na muπkarce, a razlog tomu je πto je kockanje samo po sebi velika stigma i nelagoda, pogotovo ako je ovisnik æena.

Razlikujemo socijalni, druπtveni tip kockanja koji traje ograniËeno razdoblje uz predviene i prihvatljive gubitke (85% populacije). Ono moæe biti epizodiËno ili redovito (jednom na mjesec). Takoer razlikujemo osobe s rizikom od razvoja problematiËnog kockanja i osobe visokog rizika za razvoj problematiËnog kockanja.

Posljedice kockanja ProblematiËno kockanje je ono koje je kod osobe izazvalo probleme u odnosima, braËnom statusu, zaposlenju, financijama ili zakonske probleme. Patoloπko ili kompulzivno kockanje je ovisnost. Ono se definira kod osoba koje u poslijednjih 18 mjeseci uËestalo kockaju i imaju pet ili viπe problema povezanih s kockanjem.

Kockanje ne donosi samo probleme u obitelj, na poslu, sa zakonom, veÊ sa sobom nosi mnogo ozbiljnije posljedice. Kod kockara se pojavljuje depresija koja Ëesto vodi i do samoubojstva; poremeÊaj osobnosti, migrene, stres, hipertenzija.

Dr. Elvira KoiÊ posvjedoËila je da ima samo ugodna iskustva u svezi s lijeËenjem ljudi ovisnih o kockanju. Oni su vrlo Ëesto motivirani za oporavak, inteligentni, kompulzivni, energiËni i veÊina je njih nenasilna populacija koja se okreÊe zloËinu samo u fazi oËaja.

Kako preventirati nastanak ovog fenomena i kako naπu znatiæeljnu adolescentsku generaciju uvjeriti u zdrav stil æivljenja u kojem neÊe biti mjesta za razvoj patoloπke sklonosti kockanju? To je na nama. Naposlijetku, bolje sprijeËiti nego lijeËiti.

O TOMU NE TREBA PRESTATI GOVORITI

Ivana –ilas, 2. b

ME–U NAMA

Kad ljubav boli...

U oganizaciji Plavog telefona ponovno odræana radionica o nenasilju, ovaj put s temom nasilja u vezama. Kakva je to loπa veza, kakva kvalitetna, kako stvoriti vezu bez nasilja i kako se oduprijeti nasilju u vezi ako do njega doe…

Kada ljubav boli? To je bilo pitanje radionice koja se odræavala u naπoj πkoli. Plavi telefon veÊ drugu godinu provodi program pod nazivom "Prepoznavanjem zlostavljanja do sigurnosti" - PROGRAM PREVENCIJE ZLOSTAVLJANJA ME–U MLADIMA. Tako smo i ovaj put razgovarali o nenasilju, ali orijentirajuÊi se na nasilje u vezama. Kada moæemo prepoznati da se nalazimo u nezdravoj vezi? Kako da se zaπtitimo? Zaπto se to baπ nama dogodilo? I kako da viπe ne budemo u nezdravoj vezi?

Naπa nam je sigurnost najpotrebnija, a o

tome smo razgovarali na radionici. Mi sami odluËujemo, ali neke bi nas odluke mogle skupo stajati i obiljeæiti naπ cijeli æivot.

NajËeπÊe posljedice kod mladih ljudi koji su u loπim vezama su nisko samopoπtovanje, depresija, agresija, pokuπaji samoubojstva, ovisnosti i tjeskoba. Moæda je teπko povjerovati da vam loπa veza sve to moæe donijeti, ali na æalost to je istina. Mladi se Ëesto nemaju kome obratiti, iako znaju da problem postoji. Roditelji bi trebali biti prvi kojima bi se oni mogli povjeriti, ali Ëesto te osobe ne mogu to napraviti zbog loπih

Kvalitetna veza

Prema S. Cesaru moæemo prepoznati da se nalazimo u loπoj vezi prema sljedeÊim pokazateljima: • ako nas osoba s kojom smo u vezi vrijea i omaloæava, ljubomorno se ponaπa, provjerava vas, uhodi, ispituje s kim ste i gdje kad niste s njom, lako gubi æivce, ljuti se ili razbija stvari • brinete se da ne razljutite osobu s kojom ste u vezi • ako pronalazite isprike za nasilno ponaπanje i opravdavate ga nakon toga pred sobom ili drugima • ako odustajete od stvari koje su vam bile vaæne, kao πto su druæenja ili izlasci s vama vaænim ljudima • ako se osjeÊate depresivno Takve osobe trebaju se upitati kako su zapravo doπle do te situacije, zaπto odmah nisu prekinule to nasilje. Takvu vezu treba πto prije prekinuti, kako ne bi doπlo do veÊih posljedica.

Prema S. Cesaru moæemo prepoznati da se nalazimo u kvalitetnoj vezi po sljedeÊim pokazateljima: • svaka osoba moæe raËunati na podrπku u dobrim i loπim trenutcima • osobe su ravnopravne i meuspobno se uvaæavaju, daju si poticaj i podrπku • osobe u kvalitetnoj vezi preuzimaju odgovornost za vlastite postupke i ne okrivljuju jedna drugu • odluke se donose zajedniËki, a osjeÊaji otvoreno izraæavaju • u dobrim vezama jedna osoba uvijek sluπa drugu i pokuπava je razumjeti • osobe mogu imati prijateljstva i interese izvan veze Ali mladi Ëesto pomijeπaju prave osjeÊaje s nasiljem. »esto misle da je normalno da ih osoba koju vole omaloæava, podcjenjuje i provjerava. Ali to nije ljubav - to je nasilje.

I mladiÊi mogu biti izloæeni nasilju, ali djevojke su u viπe posto sluËajeva ærtve. »esto djevojke ostaju u takvim vezama zato πto se boje za svoju sigurnost, misle da mogu pomoÊi zlostavljaËu tako πto Êe ostati s njim u vezi, a Ëesto misle i da to nije tako loπa veza. Sram je isto uzrok zbog kojega djevojke ne æele reÊi istinu, ali i okrivljavaju same sebe i misle da su to zavrijedile.

ObiËno se nakon nasilnog ponaπanja nasilnik trudi biti dobar i obeÊeva da Êe se popraviti, ali nakon nekog vremena sve se opet ponavlja.

Trebamo se veÊ jednom poËeti odupirati nasilju i biti u zdravim vezama. Trebamo imati viπe samopoπtovanja i ne dopustiti nekome da nas tlaËi i zlostavlja. U vezi uvijek morate imati dozu slobode, ali i moÊi. Ne dopustiti da nasilnik ima moÊ nad vama. Ali prije svega trebate tu osobu upoznati prije nego πto joj povjerite jedan dio svoga æivota.

Toj osobi morate pokazati svoje granice i dræite se onoga πto vam je vaæno, ne mijenjajte svoje stavove samo zato da se svidite toj osobi.

Nemojte podræavati nasilje, veÊ mu se suprotstavite, svi smo mi odgovorni za suzbijanje nasilja.

BROJ 7 • VELJA»A 2010.

Loπa veza

odnosa u obitelji. Ærtve Ëesto same sebe krive za sve πto im se dogodilo, ali one su najmanje krive za sve to. A zlostavljaËi poriËu svoja zlodjela.

Uvijek bi trebali teæiti odnosu temeljenom na uvaæavanju i poπtovanju, ali zbog nedostatka informiranosti Ëesto dolazi do zlostavljanja.

17

NOVOSTI

RASPRAVA: MOGU LI MLADI VOZA»I

RESTORAN STRUKOVNE ©KOLE

U slast!

Glorija PejiÊ, Daria »oliÊ, Magdalena Poljak, 1.f

PoËetkom πkolske godine u sklopu Strukovne πkole otvoren je restoran i do sad je veÊ postao jako uspjeπan. U kuhinji veÊinom rade mladi praktikanti, ali naravno imaju i mentore, tj. πefove kuhinje. Restoran je obroke u poËetku posluæivao iskljuËivo studentima, ali to Êe se promijeniti i vrlo skoro u njemu Êe moÊi jesti i ostali gosti.

Cijena jednog obroka, koliko doznajemo, iznosi 25 kuna a u cijenu ulazi i desert koji spremaju naπi vrijedni slastiËari. Petkom se posluæuje riba. Svima toplo preporuËujemo da se puste u ruke naπih mladih kuhara i naravno, U SLAST!

• I mladi i stariji sudionici u prometu vjeruju kako su upravo oni bolji vozaËi • VeÊina muπkaraca vozaËko iskustvo stekne i prije polaska u autoπkolu, dok djevojke tek tada uËine “prvi krug” • VozaËi ne vole da ih se kritizira • UËenici 4.d smatraju da mladim vozaËima treba neko vrijeme pratnja vozaËki iskusnije osobe

Stariji vozaËi mlade doæivljavaju kao nekog tinejdæera punog sebe, tj samopouzdanja, kako juri cestom u nekoj opremljenoj „makini“, upravljaËkog motora, πkripi gumama i odvrne glazbu dokle god ide. Ali i mladi vozaËi u starijima vide „old timere“ i neke „fosile“ koje bi trebalo maknuti s ceste. Osjeti se dakle generacijski jaz izmeu mladih i starijih vozaËa i to nam sve dokazuje da i jedni i drugi smatraju da su u pravu, a oni drugi u krivu. Ali i sami smo svjedoci promjenjivog ponaπanja: kad se naemo u ulozi vozaËa, ljutiti smo na pjeπake i na njihovu prometnu „nekulturu“, a Ëim izaemo iz automobila i postanemo pjeπaci, isto tako smo ljuti na vozaËe i njihovu ponaπanje u prometnu.

vozaËku karijeru. A nestrpljivost muπkaraca da sjednu za volan prije polaska u autoπkolu u biti je „dvosjekli maË“, oni moæda nauËe tehniku voænje i steknu znanje, ali pitanje je koliko su ta znanja i vjeπtine ispravni, a i jednom steËena znanja i vjeπtine teπko se zaboravljaju. Takoer ankete su pokazale da je 60% muπkaraca sklono avanturama i upravljanju vozilima za koja nisu osposobljeni, dok æenama takvo πto ne bi palo na pamet. Ali svi su ispitanici zadovoljni naËinom na koji su stjecali znanje i tehnike u autoπkolama, a samo 10 % ih se poæalilo na instruktora voænje.

Jesu li bolji vozaËi muπkarci ili æene?

Profil mladih vozaËa

BROJ 7 • VELJA»A 2010.

Ljerka RenduliÊ, πefica kuhinje: - Nije mi ovo prvi posao u struci, no jedan je od boljih. Kuhinja je opremljena najnovijim peÊnicama, elementima i cjelokupnim priborom.

18

Duπan BiserËiÊ, kuhar, na praksi: - Na praksi mi se svia, svi zaposlenici su strpljivi, a studenti nisu zahtjevni. Na praksu idemu u MFM i u πkolski restoran i tu mi se viπe svia.

Tko su zapravo mladi vozaËi? Najlakπe ih je definirati po dobi ili vozaËkom iskustvu. U MUP-u mlade vozaËe deklari raju upravo tako: po godinama starosti i po godinama vozaËkog iskustva. U druπtvu su osobe mlade ako nisu starije od trideset godina. OpÊenito gledano, to su nesigurne osobe koje se joπ uvijek obrazuju, stjeËu radno iskustvo, i stvaraju vlastite æivotne putove i ciljeve. Rezultat toga je mladenaËka sloboda, neodgovornost, koja se oËituje na svim æivotnim podruËjima, pa tako i u prometu.

Rezultati sluËajnog anketiranja pedesetak mladih na podruËji RH, podjednakog broja i vozaËa i vozaËica (do 26 godina) pokazuju da muπkarci dolaze u autoπkolu s nekim osnovama praktiËne voænje, njih 80 % priznaju da su vozili automobil prije dolaska u autoπkolu, a djevojke rijetko sjedaju za upravljaË prije polaska u autoπkolu. To je u biti i dobro jer su autoπkole najsigurnije mjesto za stjecanje vozaËkog znanja i u njoj se sve uËi na zakonski naËin, a to je za poËetnika dobar temelj za uspjeπnu

Tu se javlja i vjeËno pitanje tko su bolji vozaËi, muπkarci ili æene. Dobar dio muπkih ispitanika odbio je komentirati, jer oni ipak preferiraju „svoju vrstu“, a Ëak su i same æene izjavile da su muπkarci bolji za upravljaËem. Mladi vozaËi ne vole da im komentiraju naËin voænje, ali bilo bi lijepo da prihvate dobronamjerne kritike, pogotovo od starijih i iskusnijih. VozaËi posebno ne vole da im drugi sude, ali zato oni vole drugima suditi, posebno vozaËicama.

Svi vozaËi imaju sliËna stajaliπta, a neki smatraju da je rad policije RH prosjeËan do manjkav, Ëak i katastrofalan. 80 % muπkih i 50 % æenskih vozaËa bilo je svjedokom prometne nesreÊe, a 40 % njih pretrpjelo je posljedice prometne nesreÊe na sebi ili svojim bliænjima.

Mnogi vozaËi upravo zbog tih brojki boje se prometnih nesreÊa. Ali mlade vozaËe to ne sprjeËava da se voze uz glasnu muziku i pod utjecajem alkohola. Ali naπi su mladi vozaËi dobro upuÊeni u prometnu stvarnost i miπljenje im se ne razlikuje od miπljenja ostalih koji æive drugdje u svijetu, takoer ih se moæe joπ

VOZITI BEZ PRATNJE STARIJE OSOBE

Tekst i snimak: Dragana DimaË, 4.d

MLADI U PROMETU

Tko je pouzdaniji Brojni maturanti stjeËu vozaËku dozvolu

informirati s ciljem poveÊanja sigurnosti i njih, ali i ostalih sudionika u prometu.

Naπi vozaËi lijepo prihvaÊaju sve promjene u prometu, ali kad pogledamo podatke o stradalima u prometu, sve to pada u vodu. Na naπu æalost, previπe ljudi strada u prometu, a mnogi od njih nisu ni

krivi ni duæni, samo se nau u pogreπno vrijeme na pogreπnom mjestu. Dostupni podaci s interneta pokazuju da otkako je Hrvatska samostalna, poginulo je, vjerovali ili ne, viπe od 11.000 ljudi, πto je vrlo blizu brojki stradalih u Domovinskom ratu. U veÊini prometnih nesreÊa kriv je

RAZGOVOR: DARKO IVO©, INSTRUKTOR U AUTO©KOLI

alkohol, πto pokazuje da mladost i alkohol „idu ruku pod ruku“.

U mom razredu 4. d odræali smo raspravu s temom „Mladi vozaËi mogu voziti bez pratnje odrasle osobe“. UËenici su se podijeli u dvije skupine. Negacijsku grupu Ëinili su Andrea Djak, Mateja Zeba, Tanja JuriπiÊ i jedini deËko Ivan Brodar, dok su u afirmacijskoj skupini bili Anamarija Æagar, Sanela Bingula, Ivana MaroviÊ i Jelena Rokinger. Negacijska grupa je „vatreno“ zagovarala svoje stajaliπte i potkrijepili su ih nekim argumentima.

Podsjetili su nas na nesreÊu u Koriji u kojoj je poginulo Ëetvero mladih ljudi, naπih vrπnjaka i uËenika izmeu ostalih i naπe πkole, pred kojima je bio cijeli æivot.

Afirmacijska grupa se takoer borila i dokazivali su zaπto oni misle da mladi vozaËi mogu voziti bez pratnje odrasle osobe i takoer su napomenuli da stariji vozaËi takoer mogu izazvati prometnu nesreÊu kao i mladi. Nakon „prepirke“ i iznoπenja argumenata i jedne i druge strane te sudara razliËitih stavova ostatak razreda glasovao je i pokazao da je pobijedila negacijska grupa, koja je pritom zamolila da posebno naglasim njihovu pobjedu.

Sanela Bingula, 4.d

Samouvjerenost teti u prometu samo πala, malo se uozbilje.

Mislite li da mladi osjeÊaju pritisak prije glavne voænje?

- Da, osjeÊaju, i ne samo mladi.

Postoji li razlika za vrijeme glavne voænje i za vrijeme voænje s Vama?

- Postoji, jer tijekom osposobljavanja sprijateljite se na neki naËin s kandidatom, a dok je ispit, prisutan je strah i trema zbog ispitivaËa.

Smatrate li da mladi nakon πto poloæe moraju voziti uz pratnju starije osobe?

- Da, neko vrijeme zbog prilagodbe na drugo vozilo, nema viπe oznaka autoπkole gdje drugi sudionici u prometu viπe paze, a sad su ravnopravni s ostalim sudionicima.

Je li lakπe raditi s mlaim ili sa starijim kandidatima?

- S mlaima jer imaju bolje psihomotorne

sposobnosti, bræe uËe, dok starijima to nije sluËaj, treba puno viπe vremena i strpljenja da se doe do toga. ©to mislite o danaπnjem ponaπanju mladih u prometu i nesreÊama koje se dogaaju?

- Puno nepaænje, prevelika brzina, samouvjerenost mladih vozaËa. Najviπe se zbog toga dogaaju.

BuduÊi da ste instruktor i uËite mlade da savjesno voze, vozite li i Vi tako ili ponekad zaobiete pravila?

- He-he, dræim se pravila, veÊinom. ©to mislite o kaznama u prometnim pravilima, mogu li pomoÊi ili bi trebale biti veÊe?

- Moæda bi i trebale biti veÊe jer pojedincima kazne niπta ne znaËe. Moæda bi promijenili miπljenje kada bi kazne bile veÊe.

BROJ 7 • VELJA»A 2010.

Prebrza voænja, mladi vozaËi ili ipak samo trenutak nepaænje? Jedna pogreπka u prometu moæe nas odvesti do onog najgoreg, gubitka joπ jednog mladog æivota. »esto viamo naπe instruktore kako projure autom pored nas, a upravo nas oni uËe da to nije dobro i govore nam kako bismo trebali poπtovati prometna pravila. Naravno, u pravu su. Porazgovarali smo s instruktorom Darkom Ivoπem i saznali πto on misli o kaznama u prometu i koja je razlika izmeu starijih i mlaih poËetnika.

Smatrate li svoj posao napornim?

- PsihiËki, da.

Koliko su mladi zainteresirani za autoπkolu, to jest shvaÊaju li to ozbiljno?

- Zainteresiranost je velika, a ozbiljno je shvaÊa veÊina, poneki mlai kandidati na poËetku ne, ali kad shvate da to sve nije

19

NA PUTU

MOJ KANADSKI DNEVNIK:

Misija Ivan Lebinac, 4.d

Nastup Brass kvinteta u Torontu

Uspomena ispred Niagarinih slapova

BROJ 7 • VELJA»A 2010.

Od pogleda na CN Tower i s njega zastaje dah

20

4. studenoga Avantura je zapoËela u Virovitici, ujutro u 2 sata, poπto smo na aerodromu morali biti 2 sata prije Ëekiranja prtljage. Stigli smo ranije i uvidjeli da aerodrom zapravno joπ i ne radi pa smo sljedeÊa dva sata odmarali. Napokon smo se Ëekirali i smjestili u avionu, ali tada su stigli novi problemi.

Let je bio odgoen za sat vremene zbog loπeg vremena u Frankfurtu. Nakon sat vremena avion je dobio dozvolu za uzlijetanje i za tren se naπao u zraku. Ostali smo bez daha. Svi oni tmurni oblaci dolje na zemlji postali su bijeli, imao sam osjeÊaj kao da smo na velikoj ravnici prekrivenoj snijegom. Nakon sat i pol vremena sletjeli smo u frankfurtsku luku, jednu od veÊih u ovome dijelu Europe. Ali zbog zakaπnjenja leta iz Zagreba stigli smo vrlo kasno, a let za Toronto kretao je za 10 minuta i za to smo vrijeme morali biti na drugom dijelu luke, po mojoj slobodnoj procjeni prema pretrËanome bilo je najmanje 1 km. Ali uspjeli smo, smjestili se i zapoËeli svoj mukortpni let od osam sati na kojem smo veÊinu vremena spavali.

Pri dolasku u Toronto i prolaæenje svih rigoroznih mjera opreza, napokon smo krenuli po svoju prtljagu. Svi oduπevljeni napokon πto Êemo se moÊi presvuÊi i oprati nakon 17 sati putovanja,ali moja torba nije stigla. ©okiran i æivËan odlazim na pult informacija i saznajem da moja torba stiæe drugim letom, ali Êe je isporuËiti tek sutradan u hotel. Hotel se nalazio izvan grada, ali s vrlo visokim standardima u poznatom lancu hotela Holliday Inn. Nakon smjeπtaja otiπli smo na veËeru u hrvatski restoran na hrvatske specijalitete gdje saznajem da nisam punoljetan u toj zemlji i da ne mogu popiti pivo. Prvi dan mi je "savrπeno" poËeo, mislim da Êe mi se tako i nastaviti tokom cijelog moga posjeta Kanadi. Ma πto me briga, umoran sam i idem spavati....

5. studenoga Buenje je proπlo glatko i nije bilo problema oko vremenskih zona, barem za sada. Nakon dobrog sna zapravo smo shvatili gdje smo i kakva je opremljenost soba. Samo Êu reÊi vrhunska, francuski leæajevi, veliki tv, internet, moderne kupaonice itd... Predvorje je bilo joπ i bolje, a ljudi, bilo radnici hotela ili gosti, svi su bili jako ljubazni πto mi je bilo Ëudno, jako Ëudno jer je to bilo za naπe pojmove i preljubazno.

Nakon doruËka krenuli smo u obilazak Hamiltona, obliænjeg grada. Po silasku s autoceste i ulasku u grad ostali smo zapanjeni veliËinom gradova, strukturom zgrada i ulica, a posebno automobila. OsjeÊao sam se kao da sam u nekome ameriËkome filmu. Tada smo stigli u udrugu Napredak koja nas je i ugostila gdje i upoznajemo sve dobre ljude s kojima

IVAN LEBINAC, »LAN BRASS KVINTETA, NA DVOTJEDNOJ TURNEJI NA PUTU

ispunjena • VirovitiËki Brass kvintet na turneji u Kanadi odræao niz koncerata • Osamnaestogodiπnji maloljetnik • Bez daha na CN Toweru • Upoznavanje indijanske povijesti i kulture • Bosanski lonac u Hamiltonu • Voda koja grmi • Prijam kod gradonaËelnice Mississage Êemo se druæiti sljedeÊa dva tjedna. Poslije ruËka u kineskom restoranu (za koji mogu reÊi da je jedinstven jer se plaÊa samo 12 dolara, a moæe se jesti tri sata koliko æeliπ) krenuli smo u obilazak grada πto je dobro proπlo, a joπ nas nitko nije ni opljaËkao. Nakon obilaska, izmoreni, odlazimo u hotel jer je sutradan koncert u Torontu za koji se trebamo pripremiti, ali i poπteno odmoriti.

6. studenoga Danas smo poËeli osjeÊati razlike vremenske zone ili je moæda to samo bio umor, ne znam.

IzraËunao sam sate i shvatio da je moje buenje u osam zapravo zavrπetak nastave mojim prijateljima u Hrvatskoj. Straπno. Plan za danas bio je obiÊi malo Toronto, popeti se na CN Tower pa zatim na koncert. ©to reÊi, Toronto je ogroman grad, sa 4,8 milijuna ljudi, viπe nego cijela Hrvatska. VeliËina grada postane joπ uoËljivija kad smo se popeli na 370 metara CN Towera. Pogled je oduzimao dah, bilo je veliËanstveno a od pogleda prema dolje obuzimao me je strah. Postojao je joπ jedan kat koji se nalazio na 447 metara i time dræi najviπu turistiËku toËku na svijetu. Nakon nekog vremena silazimo s tornja, kupujemo suvenire i putujemo prema crkvi gdje nam se i odræavao prvi koncert. Prije koncerta pojavila se lagana trema, ali veÊinu vremena sve je prolazilo u smijehu i veselju. I evo osam sati, koncert je zapoËeo, nije bilo toliko ljudi koliko smo oËekivali, ali dobro, prvi koncert, sutra Êe valjda biti bolje u Wellandu.

8. studenoga Ponovni posjet Hamiltonu i malo duæa πetnja gradom. U jednoj ulici vidimo paradu, poput onih u filmovima. Nakon parade upoznajemo kulturu i povijest Hamiltona. Upravo u Hamiltonu Kanaani su uspjeli pobijediti ameriËku vojsku i poslati ih preko rijeke Niagare i tako obraniti teritorij i zadræati svoj "komad" zemlje. Nakon posjeta svim tim znamenitostima odlazimo gospodinu iz kulturno-umjetniËkog druπtva Napredak gdje dobivamo pravi ruËak - bosanski lonac. Napokon neπto za promjenu pojesti na ælicu jer smo veÊ polako ludjeli od one brze hrane.

NaveËer smo odræali koncert i konaËno moæemo reÊi da je to bio pravi koncert: ljudi su bili oduπevljeni te smo svirali viπe od predvienoga.

Koncert je odliËno proπao, a zabava poslije trajala je dugo u noÊ.

9. studenoga Posjet Niagarinim slapovima, napokon. To je jedino mjesto koje sam æeljno iπËekivao vidjeti.

I πto reÊi, ostao sam bez daha, sva ona silna voda koja pada niz 50-metarsku liticu, neπto neprocjenjivo. A joπ onaj silni zvuk padajuÊe vode, ne govore bezveze "voda koja grmi". Kad smo se nagledali ljepote slapova, zaputili smo se u centar gradiÊa Niagara Falls. Sam grad ukraπen je poput velikog lunaparka, barem uæi centar. Zabava i razonoda na svakom koraku, a najviπe nas se dojmio caffe bar ureen kao tropska πuma. Kiπa pada pored vas, u akvarijima zmije i razni kukci, æabe i sl. Za gradiÊ na Niagari i za samu Niagaru mogu reÊi samo da sam oduπevljen.

10. studenoga Napuπtamo hotel jako rano i putujemo u Toronto u veliki shopping centar. Kako opisati taj centar?

Pa kao da spojite dvadesetak naπih strukovnih πkola, ali na tri kata. Tamo se stvarno moæe naÊi sve od igle pa do lokomotive. U centru provodimo cijeli dan i nakon napornog shoppinga kreÊemo u hotel na zasluæeni odmor.

Moram joπ samo napomenuti da smo pomalo veÊ svi nostalgiËni i æeljni kuÊe.

U indijanskom muzeju

14. studenoga Koncert u Hamilltonu, opet. Polako postajemo æivËani i jedva Ëekamo da odemo kuÊi. Ali posao je posao. Koncert je proπao joπ bolje nego prethodni, to valjda kako se bliæimo kraju, tako koncerti postaju sve bolji. Nakon iscrpne svirke kreÊemo na spavanje.

15. studenoga Zadnji koncert. Proπao je najbolje od svih do sada zajedno. Crkva je bila puna, 1000 sjedeÊih mjesta bilo je zauzeto, a ljudi su joπ i stajali.

Nakon takvog koncerta vratio nam se osmijeh na lica, vidjeli smo da smo ovdje ispunili svoju misiju i predstavili grad Viroviticu i Republiku Hrvatsku u najboljem svjetlu. I tako s tim osmijehom krenuli smo se pakirati jer sutradan je bio veliki povratak u Hrvatsku. Napokon.

16. studenoga Prije odlaska na aerodrom morali smo obaviti joπ nekoliko sitnica. Kao prvo upoznali smo gradonaËelnicu Mississage koja je i sama pohvalila naπ rad i trud kao i Hrvate opÊenito kao jako dobre i vrijedne radnike. Nakon toga otiπli smo u druπtvo Napredak oprostiti se od novosteËenih prijatelja koji su nam upotpunjavali dane i vodili nas kroz dva tjedna ove turneje.

I napokon doπao je i taj trenutak, Ëekiranje karata, ali i malih problema oko mojeg instrumenta jer su mislili da prenosim ne znam ni ja πto, valjda bombe, ali dobro, i to je proπlo.

Napokon sjedamo na avion i napuπtamo sjevenoameriËki kontinent. Ovoga puta let je trajao samo pet sati i ubrzo smo bili u Frankfurtu, gdje smo Ëekali let za Hrvatsku koji je bio za dalekih pet sati. Ukomirani od promjene vremenske zone i nespavanja cijele noÊi, napokon kreÊemo put Hrvatske i dolazimo u svoju domovinu. Nema viπe engleskog jezika, samo hrvatski, materinji jezik. I tako je zavrπila naπa dvotjedna turneja u Kanadi. Bilo je tu uspona i padova, svaa, veselja, ali ono πto smo donijeli iz Kanade - neponovljivo iskustvo neÊemo zaboraviti dok smo æivi.

BROJ 7 • VELJA»A 2010.

7. studenoga Jutros smo se uputili u indijanski rezervat. Nakon dva sata voænje i izlaska iz "pakla" betona naπli smo se na travnatim ravnicama u indijanskom rezervatu gdje smo posjetili indijanski muzej.

Muzej je rekonstrukcija razvoja Indijanaca kroz povijest: Prvi poËetci bili su najzanimljiviji, bila je opisana kultura i njihovi narodni obiËaji, ali πto smo se viπe bliæili kraju, uviali smo teror i nasilje vrπeno na Indijancima tijekom dolaska doseljenika. Na samom kraju muzeja nalazila se suvenirnica gdje su se mogli kupiti ruËno raeni suveniri, koji i nisu bili baπ jeftini. Nakon posjeta rezervatu zaputili smo se u Welland.

Naravno nekako smo se uspjeli izgubiti, makar smo imali i domaÊina vozaËa. Ali nema veze, krajolici kojima smo prolazili bili su prekrasni, livade s travom kojima se ne vidi kraja, divljine

i rijeke. Prekrasno! Napokon stigli smo u Welland i spremili se za koncert, ali koncert opet nije bio ono πto je trebalo biti, poluprazno.

Nekako nam ova turneja ne ide po planu, ali zadovoljni smo vienim.

21

NA PUTU

DAMASK - PUTOVANJE ÆIVOTA

BROJ 7 • VELJA»A 2010.

U svijetu to istoËnjaËkog v

22

NA PUTU

Tekst i snimci: Tea Juma, 2.a

Kada mi je tata rekao da Êu napokon upoznati svoju obitelj, jednostavno mu nisam povjerovala jer moja obitelj je udaljena od mene tisuÊe i tisuÊe kilometara, neki od njih æive u Iraku gdje se trenutaËno ratuje, drugi su u Ujedinjenim Arapskim Emiratima, treÊi u ©vedskoj, a mi smo u Hrvatskoj. Nisam mogla zamisliti da Êemo se napokon sresti.

Nakon nekoliko mjeseci tata mi je rekao da ide u Zagreb po avionske karte. Blijedo sam ga pogledala, a on se nasmijao i rekao da je ozbiljno mislio kad mi je rekao da putujemo. Na naπu sreÊu nismo putovali u Irak, veÊ u Siriju, u glavni grad Damask.

Tako je zapoËela moja avantura.

Do zadnjeg dana putovanja nisam uopÊe osjeÊala nikakvo uzbuenje, vjerojatno zato πto mi joπ nije uπlo u glavu da Êu upoznati svoju obitelj. Na dan putovanja probudila sam se u 7 ujutro i joπ niπta nisam osjeÊala, nikakvo uzbuenje i grËve u trbuhu. Imala sam osjeÊaj kao da putujem u Zagreb, da Êu se tamo naÊi sa sestrom i provesti dan s njom. Tako mi je sve bilo normalno dok nismo doπli na zagrebaËki aerodrom. Poslala sam zadnje pozdravne poruke prijateljima, a oni su mi zaæeljeli sretan put i lijep provod.

Ovo mi je bio prvi let zrakoplovom i stvarno me bilo strah jer sam prije puta iπla provjeriti je li Turkish airlanes imao ikakvih avionskih nesreÊa, a na moju nesreÊu, u veljaËi se jedan njihov avion sruπio u blizini Amsterdama iz nepoznatih razloga. Moæete samo zamisliti kako mi je bilo grozno.

Smjestili smo se u avion, sjela sam pored

prozora, stegnula pojas oko struka najjaËe πto sam mogla te se grËevito dræala za stolicu dok me sestra plaπila kako Êemo se sruπiti.

Uzlijetanje mi je bilo najzanimljivije, a od njega sam i najviπe strahovala. Avion je polako krenuo, tako polako da bih mogla trËati pored njega, a zatim je poËeo ubrzavati sve viπe i viπe. Najednom sam osjetila kako su mi trnci proπli kroz Ëitavo tijelo, a ja sam bila potpuno zalijepljena u stolici. Nakon uzlijetanja bila sam malo opuπtenija, ali mi je bilo grozno kad je avion poËeo podrhtavati od turbulencije. U jednom trenutku bila sam viπa od svih, na 11.900 metara, u plavobijelom podruËju, a temperatura zraka iznosila je -52°C. Nakon sat i pol putovanja spremali smo se za slijetanje u Istambul.

Ponovno sam se sva ukoËila, stegnula remen oko struka, jednom rukom uhvatila sestru za ruku, a drugom se grËevito primila za stolac. Slijetanje nije bilo baπ ugodno, Ëitav avion se tresao, a ja sam Ëvrsto zatvorila oËi dok nije stao. Prije uzleta iz Hrvatske mislila sam da je zagrebaËki aerodrom velik, ali da vidite istambulski aerodrom, to je kao dvanaest zagrebaËkih.

Putnici koji su presjedali morali su odmah trËati na drugi avion. Mi smo morali Ëekati sljedeÊi avion πest sati. Trgovine u istambulskoj zraËnoj luci bile su ogromne, mislim da bi sve djevojke tamo uæivale zbog velikih parfumerija, a deËki zbog ogromnih trgovina s tehnoloπkom opremom. Naæalost sve je bilo uæasno skupo; ako pola litre vode naplaÊuju 2 eura, a dvije kave 15 eura

BROJ 7 • VELJA»A 2010.

oplog vjetra

• Uzbuenje putovanja zrakoplovom i opËinjenost ogromnim zrakoplovnim lukama • Prvi susret s brojnom srdaËnom grlenom obitelji • Bogatstvo jela na prostirci • LeæeÊi ljenivci za lijepe oËi • Restorani - parkovi za petosatne veËere • Raskoπno tradicionalno svadbeno slavlje

23

NA PUTU KuÊa u kojoj sam æivjela tri tjedna izgraena je od kamena i svaki put kad sam izaπla, nisam mogla gledati jer je sunce vrlo jako i kamen uæasno blijeπti

OdjeÊa za trbuπni ples

(bezobrazluk), onda moæete zamisliti kako je sve ostalo skupo. Napokon smo se ukrcali u avion za Damask. Mome uzbuenju nije bilo kraja jer napokon stiæemo na cilj.

BROJ 7 • VELJA»A 2010.

Napokon susret U Damask smo stigli oko 3 sata noÊu.

Napokon sam u drugom svijetu, na drugom kontinentu gdje Êu se konaËno susresti sa svojom velikom obitelji.

DoËekao nas je stric Ehsaan koji æivi u Dubaiju, njega sam veÊ upoznala jer je bio kod nas proπle zime. Susret je bio vrlo srdaËan. Moj drugi stric Gahsaan æeni se pa smo tu upoznali mladenku i njezinu obitelj koja je stigla iz Londona. Izaπavπi iz zgrade zraËne luke, zapuhnuo nas je topli istoËnjaËki vjetar. Iznenadila me malo striËeva prebrza voænja, ali to nije niπta u odnosu na ono πto je uslijedilo. Nakon pola sata voænje stigli smo u kuÊu, bolje reËeno u vilu. Oko kuÊe su bile trometarske zidine i ogromna vrata koja su otvorile moje dvije sestriËne. Bilo mi je malo Ëudno πto su budne jer je bilo Ëetiri sata ujutro, no uπavπi u kuÊu, svi su nas doËekali, Ëak i moja baka. Bila sam veoma iznenaena tom velikom dobrodoπlicom i brojnim stanjem moje obitelji. BuduÊi da su oni jako grlati, bila je velika galama. Tada sam upoznala velik dio svoje obitelji.

Najstarija teta Khoulud i njezin muæ Shaheen imaju tri kÊeri, moje sestriËne Maha, Huda i Nada. Tu su Mohammad i Hadeer, djeca mog najstarijeg strica Ehssana i njegova æena Walaa. Malak i Tiba, kÊeri moje tete Roqayae i njezin muæ Ali. Moj drugi stric Ghassan i njegova buduÊa supruga Wiam.

Stric Khaldoon i njegova æena Ann te sinovi Yousef i Abd Alah i joπ nedostaje teta Hend, njezin muæ Muthana, te djeca Maryam i

24

Moj prvi ruËak u Damasku, za prvi put priliËno nezgodno, no nakon nekog vremena veÊ sam se navikla

Rahma(blizanke) i Hiba, koji nisu mogli doÊi iz Bagdada. Na kraju tu je najstarija Ëlanica ove obitelji, baka Khawla.

Nakon upoznavanja zapoËeli smo razgovor, sve moje sestriËne i bratiÊ govore engleski pa na moju veliku sreÊu nije bilo problema u komunikaciji. Sjela sam s Hadeer i Hudom te su mi rekle da im je bio san upoznati me.

Toliko sam bila uzbuena da nisam viπe osjeÊala umor od cjelodnevnog putovanja tako da nisam otiπla spavati, veÊ sam sa sestriËnama krenula u razgled kuÊe.

Sastojala se od pet spavaÊih soba, Ëetiri kupaonice, dvije kuhinje, bazena i velikog dnevnog boravka. Vidjela sam svoju sobu u kojoj sam spavala sa svojom mamom i sestrom, malo je bila smijeπna jer se u njoj nalazila i tuπ kabina. Zatim su me odvele na krov kuÊe i pogled je bio prekrasan; osim πto je krov izgledao kao dvorac kao i ostale prekrasne kuÊe s neobiËnom arhitekturom, vidjela sam izlazak sunca. Sunce je puno veÊe od naπeg u Hrvatskoj, æarko naranËasto i izaπlo je oko pet sati ujutro. Nakon nekog vremena provedenog u razgovoru poËela sam osjeÊati veliki umor i potrebu za snom te sam otiπla spavati.

Ljudi i obiËaji Tek poslije buenja vidjela sam pravo iznenaenje. Bilo je vrijeme ruËka, a stola nije bilo. Svi su sjedili na podu, hrana je sloæena na prostirku cijelom duæinom, a tu ne znam Ëega nije bilo: vrlo πarolika i raznolika hrana koja je zazivala moja gladna usta. Mirisi su bili neobiËni, od raznoraznih zaËina koje mi ne poznajemo, ali jedan od njih uspjela sam prepoznati, to je jedan zaËin koji moj tata Ëesto koristi u jelima, a zove se curcuma. Svi moji poznanici, takoer i ja

pribojavali smo se πto Êu tamo jesti, hoÊe li mi se sviati njihova hrana, ali moram priznati da je vrlo ukusna. Isprobala sam raznoliku hranu i namaze, ali sam najviπe jela kebab. Nije to bio kebab poput onog u nas u Hrvatskoj, oni kebabom zovu naπe πiπ-Êevape, samo πto oni sadræe puno viπe zaËina, a naπ kebab zovu gass, ali ga izrauju od piletine ili ovËetine. Jedu jako puno povrÊa i voÊa, meutim primijetila sam da su svi debeljuπkasti, æene su pune oblina, a muπkarci hodaju s velikim trbusima.

Dojmovi noÊnog izlaska Vila u kojoj smo æivjeli nalazi se u naselju sirijskih bogataπa udaljenom oko pola sata voænje do grada. A voænja do grada je posebna avantura. Unajmili smo taksi koji je doπao po mene i moje roditelje kako bismo malo razgledali Damask. Cijena je bila dogovorena jer taksimetar ne postoji.

Krenuvπi na put, doæivjela sam ogromno iznenaenje. Voænja je bila kao u filmovima, nema nikakvih bijelih traka, samo cesta i vozi se u po pet kolona. Na cestama su se nalazili leæeÊi policajci, ali ja bih ih nazvala leæeÊim ljenivcima jer oËigledno sluæe za lijepe oËi: vozi se kako tko æeli, nema æmigavaca, svaki auto ima barem jednu ogrebotinu, svi trube, ali veÊina tih truba izgubila je glas. Ulaskom u grad najviπe su me se dojmile visoke, prekrasne palme uz cestu. U gradu sam zamijetila jednolikost boja, sve zgrade su sivkaste, grad se nalazi izmeu mnogo golih visoravni Ëudne crvenkaste boje bez ijednog drveta. Zgrade su uglavnom visoke, s terasama umjesto krovova na kojima se nalaze velike crvene baËve koje se tri puta na tjedan pune vodom tako da doe velika cisterna pred kuÊu ili

NA PUTU

Dæamija Umayyad Mosque

Ispred rimskih ruπevina, a pokraj dæamije Umayyad Mosque

U restoranu El khaira S obzirom na visoke dnevne temperature, grad æivi noÊu, sve trgovine su otvorene, ljudi uæivaju u obiteljskim piknicima koje provode uz cestu na travi, a πto je najzanimljivije, djeca od tri godine budna

su i do pola dva ujutro. Primijetila sam da im je veoma vaæna obitelj; postoje veliki restorani za velike obitelji kao πto je moja te smo noÊni æivot provodili u jednom prekrasnom restoranu koji se zvao El khaira, πto znaËi selo. Ureen je kao veliki park s fontanama, vodopadima, zanimljive arhitekture u drvetu i kamenu, obasjan svjetlima i cvijeÊem. U tom restoranu razgovarala sam sa svojom najstarijom tetom Hulud te mi je objasnila da se u restoranu provodi i po pet sati. Naime, kada se doe u restoran, sjedi se i razgovara dva sata, djeca se igraju, a muπkarci puπe nargilu. Nakon tih dva sata naruËi se jelo, ali najprije poËinju donositi salatu, nakon salate dolazi predjelo s veoma bogatom, zasitnom hranom (raznoliki umaci, pomfrit i neπto jako fino sa sirom), a nakon toga glavno jelo koje nitko od nas nije mogao pojesti jer smo se zasitili predjelom, a nakon glavnog jela na redu je desert, krasno aranæirano voÊe, torte ili baklave.

Poslije svega pije se Ëaj, a kako mi je teta objasnila, to je stoga kako bi se hrana lakπe probavila. Nigdje u restoranima ne toËi se alkohol (pivo, vino), to je u restoranima nepoznanica.

U restoranu sam imala priliku razgovarati sa svojim sestriËnama koje pohaaju πkolu.

Devet godina se ide u osnovnu πkolu i tri godine u srednju s tim da momci idu s momcima, a djevojke s djevojkama i sve djevojke moraju biti zamotane i u posebnim odorama. PriËale su mi i o svom naËinu æivota. NoÊnih izlazaka nema, ali ponekad djevojke znaju prirediti tulum kod kuÊe te tamo pleπu i zabavljaju se, ali niti jedan deËko ne smije biti prisutan u kuÊi. Stvarno nisam vidjela u gradu niti jedan noÊni klub πto mi je bilo vrlo Ëudno.

Svadbeno slavlje Kako se djevojke zabavljaju, imala sam priliku vidjeti na striËevu vjenËanju.

VjenËanje se sastoji od tri zabave. Prva se odræava dan prije vjenËanja, druga na dan vjenËanja i treÊa sedam dana nakon vjenËanja, gdje muπkarci i æene slave odvojeno. Prije vjenËanja teta me odvela u shopping da si kupim haljine i cipele, odvela me frizeru i na manikuru, imala sam osjeÊaj kao da se ja udajem. Za prvu zabavu unajmili su salu u kojoj su se nalazile dvije velike kraljevske stolice namijenjene mladencima i mnogo stolova za rodbinu.

Kada su mladenci dolazili, moje dvije mlae sestriËne hodale su ispred njih noseÊi Kur'an i zlatnu svijeÊu, a moje tete i starije sestriËne ispuπtale su zvuk poput onog kad u Hrvatskoj za vrijeme plesa djevojke viËu ju ju ju. Iznenadilo me to da prije veËere dolazi jako velika, slatka torta koju mladenci prereæu i torta se podijeli gostima. Pitala sam tatu zaπto se torta dijeli prije veËere, a on mi je rekao da to rade zato da se ljudi zasite te da ne pojedu mnogo hrane. Nakon torte mladoæenja je nakitio mladenku tonom zlata te smo se sestra i ja sloæile da se udajemo u arapskom svijetu. Mladoæenja i njegova obitelj moraju platiti cijelu proslavu, torte, hranu, unajmiti salu, a mladenka se samo mora lijepo dotjerati i kupiti pet-πest haljina koje isto tako mladoæenja plaÊa i naravno doÊi na vjenËanje.

Nakon toga doπla je veËera, koja je bila jako fina; na stolu su se najviπe nalazile kube, i to Ëetri vrste (kube su okruglice od krumpira ili riæe punjene faπiranim mesom). Naravno djevojke i ja plesale smo cijelo vrijeme bez prestanka, osim kad su nas noge poËele boljeti zbog visokih potpetica pa smo morale

BROJ 7 • VELJA»A 2010.

zgradu. To je voda za kuÊnu upotrebu, a voda za piÊe kupuje se naknadno. Osim baËvi na krovovima su naËiËkane crne satelitske antene tako da sam na prvi pogled pomislila da su to vrane.

Grad noÊu sja zelenom svjetloπÊu obasjanih minareta na dæamijama. Mnogo je ostataka rimskih graevina, visokih stupova i saËuvanih palaËa, a to sam vidjela na jednoj od najveÊih dæamija na svijetu Umayyad Mosque. Saznala sam da je u toj dæamiji saËuvana glava Ivana Krstitelja. Nije mi bilo jasno da se ona nalazi u dæamiji, no tata mi je objasnio da je po muslimanskoj vjeri Ivan Krstitelj Boæji poslanik. Æene su uglavnom odjevene do grla, zamotane prekrasnim πalovima oko glave jer im se kosa ne smije vidjeti. Vidjela sam æene iz Saudijske Arabije koje imaju samo prorez na oËima, i to crne boje, dok su muπkarci u bijelim haljinama s palestinkama na glavi. ©to se tiËe odijevanja u samom Damasku, vrlo je raznoliko, vidjela sam i za naπe pojmove normalno obuËene djevojke, raspuπtene kose, s dekolteima. Muπkarci su u trapericama i koπuljama, a haljina se kod muπkaraca rijetko via. Danas je djevojkama odobreno da same odaberu naËin odijevanja nakon prve mjeseËnice, hoÊe li se zamotati ili ne, za razliku od U.A.E i Saudijske Arabije jer su tamo vrlo strogi po tom pitanju.

OËaravajuÊe visoke palme dijele dvije strane ceste

25

NA PUTU Coca-cola na arapskom

BROJ 7 • VELJA»A 2010.

Nargile

malo sjesti. Tako je zavrπilo slavlje prve veËeri.

Sutradan je bio veliki dan, striËevi i moj tata otiπli su unajmiti automobile. Doπli su i trubaËi. Pred kuÊom se plesalo i pjevalo i nakon pola sata krenuli smo po mladenku.

TrubaËi su isto tako krenuli za nama, ali taksijem. Svi smo upalili sve æmigavce, trubili, a trubaËi su u taksiju svirali Ëitavim putem.

Naravno ipak je moja obitelj Elderadæi i to ne bi bili oni da se nisu utrkivali na cesti gdje je u vodstvu stalno bio moj tata. Nakon sat vremena voænje stigli smo po mladenku, a ja sam se s fotoaparatom gurala ispred svih kako bih mogla uslikati mladence. U zgradi je bila opÊa buka i veselje uz pratnju trubaËa. Najprije smo se fotografirali, a zatim se uputili na drugu stranu grada u rezerviranu salu gdje Êe se odræati vjenËanje. Do dvorane nam je bilo potrebno oko sat i pol vremena, a kada smo ulazili, ispred mladenaca su ponovno hodale moje dvije mlae sestriËne dræeÊi Kur'an i svijeÊu; mladence su ponovno smjestili u velike kraljevske stolice, ali prije nego πto su se smjestili, morali su plesati. »ak sam nauËila plesati taj njihov ples, u poËetku sam mislila da je to trbuπni ples, ali zatim sam shvatila da one vrlo malo pleπu trbuhom, a viπe miËu ramenima nego bokovima. Za to vrijeme deËki se zagrle u polukrug, jedan na kraju polukruga vrti brojanicu i svi poskakuju te se vrte u krug. Moram napomenuti da na taj dan, dan vjenËanja, ne postoji nikakva ceremonija gdje Êe ih netko proglasiti muæem i æenom, a stric mi je rekao da su to obavili na dan zaruka prije Ëetiri mjeseca.

Kako se u restoranima nije posluæivao alkohol, tako nije ni na vjenËanju jer im vjera brani. Nakon mnogo sati plesanja i veselja, krenulo se kuÊi s tim da su mladenci otiπli u hotel, gdje su tek tada konzumirali svoj brak - takvi su obiËaji. Mi smo se svi ostali uputili kuÊi gdje smo gledali snimku s vjenËanja.

26

U restoranu El khaira

Vrijeme rastanka Na æalost poslije ovog velikog dana pribliæavao se dan povratka u Hrvatsku i mojim starim obiËajima, a zbog toga sam bila veoma tuæna kao i svi ostali. Prije odlaska obiπli smo joπ nekoliko puta centar grada, vidikovac Damaska u noÊi, par restorana i organizirali izlet za nas mlae u luna park zvan Happy Land. Zadnjih nekoliko dana tata je pokupovao baklave, nargilu sa svim dodatcima, suvenire za prijatelje, Ëaj i mnogo razliËitih zaËina. Na dan odlaska svi su trËali po kuÊi, spremali svoje kufere i pospremali kuÊu, vladao je opÊi kaos i nervoza.

U 12 sati doπlo je vrijeme oproπtaja. Svi smo bili u suzama, mala sestriËna Maha me primila za nogu, nije me mogla pustiti ni govoriti koliko je gorko plakala. Baka me snaæno zagrlila i u suzama me zadnji put pitala Shlonich, a ja sam joj na to odgovorila Siene, πto u prijevodu znaËi da me pitala kako sam, a ja sam joj odgovorila dobro.

To me svako jutro ispitivala kad bih joj doπla u sobu i zaæeljela dobro jutro iako prvi tjedan nisam imala pojma πto mi govori.

Najstarija teta mi je u suzama rekla kako joj je veoma drago πto smo se svi napokon okupili i πto me upoznala, te se pomolila bogu da se to ponovno dogodi, ali da ovaj put ne Ëeka πesnaest godina da me ponovno vidi. Imala je tako topao zagrljaj da sam osjetila svu njezinu ljubav i njeænost te sam pala u grozan plaË. »etverogodiπnja sestriËna Tiba gorko je plakala, a kada ju je mama pitala za kim ona plaËe, odgovorila joj je da ne zna jer nas ima previπe.

Tako sam se u pola sata oprostila s obitelji, s Damaskom, tim toplim istoËnjaËkim vjetrom, njihovim obiËajima, kojih Êu se sjeÊati Ëitav svoj æivot. Krenuli smo na put do aerodroma i zadnji put sam vidjela svjetla grada drugog svijeta, nama tako nepoznatog i misterioznog.

Na aerodromu je bila velika guæva, a kada su nas iznajmljivaËi kolica za prtljagu vidjeli, trljali su ruke i utrkivali se tko Êe prije do nas. Sa svim tim stvarima krenuli smo na check in, prvi smo predali svoje stvari i krenuli na kontrolu putovnica. Nakon pola sata Ëekanja u redu, jedan nas je carinik vratio jer nismo platili porez na karte, za koji nismo ni znali. Otiπli smo do πtanda gdje se naplaÊuje taj porezi i za nas Ëetvero smo platili 120 dolara. Nakon svih graniËnih pregleda smjestili smo se u avion i krenuli za Istambul. Te noÊi vidjela sam neπto najljepπe u æivotu, a to je izlazak sunca iznad oblaka. Mislim da je takvo neπto jednostavno neopisivo, to je bila æarko crvena i naranËasta svjetlost. Naravno nisam mogla spavati u avionu te sam gledala kroz prozor i promatrala oblake, kopno i more ispod sebe. Mislili smo da nas u Zagrebu neÊe nitko Ëekati jer se ni s kim nismo dogovorili te smo kanili unajmiti taksi, ali na naπe iznenaenje doËekao nas je moj ujak koji je doπao iz Slovenije. Jedva me prepoznao jer sam pocrnjela, a kosa mi je posvijetlila od jakog sunca. Nakon odlaska s aerodroma krenuli smo po naπ auto te se zaputili kuÊi, u Viroviticu. Znala sam da neÊu spavati barem joπ pet sati, jer nam do Virovitice treba oko sat i pol vremena, a nakon toga moram raspremiti stvari. Sada se samo nasmijem kada to kaæem - u Hrvatskoj nam treba sat i pol vremena od jednog grada do drugog, a u Damasku nam toliko treba kako bismo doπli od naπe kuÊe do restorana. I nakon raspremanja napokon sam legla u svoj mekani krevet i utonula u san. Kako sam samo slatko spavala, jer nisam spavala 32 sata s tim da sam trËala i stajala u redovima. Tako je zavrπila moja æivotna avantura i sada nestrpljivo Ëekam drugu. S obitelji sam i dalje u kontaktu putem interneta i zajedno se prisjeÊamo raznih dogaaja koje smo zajedno doæivjeli.

HUMANITARNA AKCIJA »LANOVA VJERONAU»NE RADIONICE

Marija OliÊ, vjerouËiteljica

DRU©TVENI ÆIVOT

PomoÊ najugroæenijima Ove smo godine uspjeπno ostvarili humanitarnu boæiÊnu akciju i zbog toga smo jako ponosni. To je znak da imamo u sebi razvijen smisao za solidarnost i razumijemo druge ljude kojima je u ovom trenutku teæe nego nama.

Od prodaje Caritasovih privjesaka u akciji „Za 1000 radosti“ koja se ove godine odvijala pod geslom „Neka bude viπe svjetla“ skupili smo prihod od 1160,00 kuna. Prema uputama Hrvatskog Caritasa polovicu tog iznosa πaljemo Caritasu za pomoÊ hrvatskim obiteljima koje su pogoene gubitkom zaposlenja obaju roditelja. Drugu polovicu iznosa, na temelju prijedloga Upravnog odjela za druπtvene djelatnosti VirovitiËko-podravske æupanije, πaljemo na æiro-raËun za pomoÊ uËenici Srednje πkole "Stjepan IvπiÊ" iz Orahovice kojoj je potreban hitna operacija tumora.

Teæimo ka tome da na razini πkole ozbiljno radimo na projektima odgoja za promicanje zdravog i odgovornog odnosa prema osobama s posebnim potrebama. Zato je u naπ πkolski kurikul „ugraena“ VjeronauËna humanitarna radionica kojom æelimo ponajprije razvijati empatiju i naklonost prema hendikepiranim osobama te razvijati svijest o moguÊnostima osobnog angaæmana u susretu s njima. Na radionici meusobno razgovaramo o naËinima prijateljskog i spontanog odnosa prema ljudima koji su ranjene inteligencije, a izraujuÊi boæiÊni nakit ujedno se razvija kreativnost i darovitost naπih uËenika. U ovogodiπnjoj

I ove godine dio novca prikupljenog u humanitarnim akcijama u πkoli darovali smo zajednici Vjera i svjetlo

vjeronauËnoj radionici najprije samo sakupljali novËane priloge za materijal koji nam je bio potreban. Zatim smo od tjestenine izraivali anele, zvonËiÊe i borove. Sve naπe proizvode takoer smo uspjeπno prodali u prostorima πkole, πto je znak da naπi profesori i uËenici razumiju vaænost promicanja i æivljenja duha zajedniπtva i empatije prema osobama s posebnim potrebama. NajveÊu pohvalu zasluæile su uËenice 2. d razreda: Ana-Marija, Glorija, Tea zatim Nikolina i Ana. Takoer zahvaljujem uËenicima 3f razreda na podrπci i „kulinarskim savjetima“ za tijesto, ali i svim

ISTRAÆIVANJE O FACEBOOKU U»ENIKA STRUKOVNE ©KOLE

Na fejsu po nekoliko sati internetom“, a njegova osnivaËa nazivaju „novim Billom Gatesom“. O vrijednosti i popularnosti te stranice govori i podatak da je Microsoft krajem 2007. platio 240 milijuna dolara za 1,6 % udjela u dionicama.

Ta stranica probudila je interes u nama te smo odluËili istraæiti jesu li uËenici naπe πkole Ëlanovi facebooka i kolika je njihova aktivnost na internetu.

Nakon proveden i analizirane ankete zakljuËili smo da svi anketirani uËenici imaju facebook, veÊina oko godinu dana, baπ kao i mi novinari. Prema ovim rezultatima vrlo mnogo uËenika posjeÊuje facebook svaki dan, i to po viπe sati. NajËeπÊe komentiraju fotografije te postavljaju fotografije i status, a Ëest se i dopisuju sa svojim prijateljima.

U anketu su bili uvrπteni i blogovi. Kako smo veÊ naveli u uvodu, veÊina uËenika viπe nema blogove, pa je tako i komentiranje veÊ „izaπlo iz mode“.

Tea Juma, 2. a i Krunoslav BlaæeviÊ, 2. b

Svi anketirani uËenici imaju facebook, dopisuju se s prijateljima, komentiraju fotografije…

©to se tiËe MSN-a i ICQ-a, veÊina uËenika koristi taj oblik dopisivanja i prebacivanja fotografija i dokumenata i dosta vremena provode na njemu. (MSN je jedan od danas popularnijih instant messengera koji koristi veÊina ljudi koji imaju pristup internetu. Izdao ga je Microsoft joπ davne 1999. godine) Po rezultatima ankete zakljuËili smo da veÊina uËenika svaki dan pristupa internetu te na njemu provode i po nekoliko sati.

UnatoË tim rezultatima, uËenici smatraju da nisu ovisni o internetu.

BROJ 7 • VELJA»A 2010.

Prije godinu i pol dana tinejdæeri (gotovo svi) imali su svoje blog stranice, objavljivali postove, komentirali druge blogove, objavljivali fotografije, ali oËigledno im je bilo potrebno neπto viπe, pa se pojavio Facebook. Na njemu su se poËeli viπe druæiti, objavljivali joπ viπe slika, te su poËeli πiriti svoje druπtvo na okolinu, a ne samo na svoje poznanike.

Facebook je osnovao Mark Zuckerberg joπ 2004., ali u Hrvatskoj je postao popularan tek prije godinu-dvije. U poËetku je sluæio samo za studente Harvarda, ali se u meuvremenu proπirio na sve dræave, na sve ljude. Danas facebook broji viπe od 200 milijuna aktivnih korisnika.

Vaπ profil moæe Ëesto biti na meti nepoznatih ljudi, pa je tako doπlo do pojave moguÊnosti kontrole privatnosti, kojom moæete sakriti svoj profil od nepoznatih ljudi.

Danas facebook nazivaju „novim

ostalima koji su sudjelovali u pakiranju naπih proizvoda, a zahvaljujem i uËenicima i profesorima koji su kupnjom ili prilozima podræali vjeronauËnu radionicu. Prihod ovogodiπnje radionice je 636,00 kn.

Dana 13. prosinca spomenute uËenice 2. d razreda odnijele su naπ novËani prilog i sudjelovale na susretu Zajednice djece i mladih s posebnim potrebama u æupi sv. Roka u Virovitici. To je finale naπeg zalaganja, ostvarenje novih prijateljstava i istinski doæivljaj BoæiÊa u onima koji su „djeca Boæja“ i naπa braÊa u pravom smislu te rijeËi.

27

EKO PRILOG

U SUSRET DESETOJ GODI©NJICI ME–UNARODNOG STATUSA EKO ©KOLE STRUKOVNE ©KOLE VIROVITICA REGIONALNI SUSRET EKO ©KOLA SLAVONIJE I BARANJE

S resursima racionalno • Prezentacije i okrugli stol o odræivoj potroπnji

BROJ 7 • VELJA»A 2010.

Antun MihokoviÊ

Ravnateljica Strukovne πkole Pavica BiondiÊ-IvankoviÊ pozdravlja goste

Kornelija Potrata 3.a

Josip Gregec, predstavnik Udruge Lijepa Naπa

Strukovna πkola Virovitica bila je domaÊin prosinaËkog godiπnjeg regionalnog susreta eko πkola - srednjih πkola s podruËja Slavonije i Baranje. Pozivu se odazvalo osam πkola, od prve do desete generacije. Tema susreta bila je odræiva potroπnja, a odræan je i okrugli stol o istoj temi.

Susret je otvorila ravnateljica Strukovne πkole profesorica Pavica BiondiÊ-IvankoviÊ. Ljubazno je pozdravila sve nazoËne sudionike susreta, predstavnike πkola, udruga, profesore,

koordinatore, uËenike, te nas kao predstavnike medija koji Êe popratiti ovaj iznimno vaæan dogaaj u vrijeme krize i recesije. Takoer zahvalila je svima nazoËnima na dolasku i poæeljela im ugodan boravak u naπoj πkoli.

Iskazala je i Ëast πto je Strukovna πkola Virovitica ovogodiπnji domaÊin eko susreta.

U susret nas je uveo i gospodin Josip Gregec, predstavnik udruge „Lijepa Naπa“. Govorio je o odræivoj potroπnji i πto je ona zapravo.

Potroπnja bi u vrijeme krize trebala biti

smanjena. Ljudi bi trebali imati obzira prema tome koliko i kako troπe. Treba se racionalno koristiti svim resursima kojima raspolaæemo.

Takvu poruku odaπilje i ovaj susret eko πkola.

Na kraju uvodnog dijela gospodin Gregec zaæelio je svim sudionicima uspjeπan i produktivan rad. Gosti skupa bili su predstavnici grada Virovitice Antun MihokoviÊ, proËelnik ureda za druπtvene djelatnosti, njegov zamjenik Alen Bjelica te predsjednica Ekoloπkog druπtva Virovitica Nedjeljka ÆupaniÊ.

OBRTNI»KA ©KOLA ANTUNA HORVATA –AKOVO Eko-πkola IV. generacije (od proljeÊa 2004.)

Broj razrednih odjela: 30 (21 u obrtniËkim zanimanjima, 7 u poljoprivrednoj i 2 u elektrotehniËkoj struci) Broj uËenika: 704 Ravnatelj: Mirko ΔuriÊ, prof.

Predstavnici na susretu: Eko-koordinatori: Henrieta MatkoviÊ, Ivan Kriπto Pedagog: Branko ©poljar UËenice - Ëlanice Eko-odbora: Marija IvakoviÊ, 3.PT2 Ivana Grizak, 3.PT2 Valentina BlaæeviÊ, 1.PT1 Tema PowerPoint prezentacije: Odræiva potroπnja Autorica: Henrieta MatkoviÊ Suradnici: Maja Breulj, ©imo Brdar, Roland KolareviÊ, Sanja MaleviÊ, Dubravka Scharmitzer

SREDNJA ©KOLA „STJEPAN IV©IΔ“ ORAHOVICA 16 razrednih odjela, 324 uËenika, eko-πkola od 2006. godine Predstavnici eko-πkole na susretu: Sara Steiner, uËenica Danijel StojkoviÊ, koordinator Snjeæana Konopek, pedagoginja Zorislav MilkoviÊ, ravnatelj - tema rada (PowerPoint prezentacije) - kratak pregled sadræaja; autori i suradnici u izvedbi: - Prezentacija rada eko-πkole i odræiva potroπnja (dobivanje statusa i obnavljanje statusa eko-πkole, podizanje zelene zastave, projektni dani eko-πkole, dani kruha, odræivi razvoj) - autori i suradnici: Snjeæana Konopek, prof. pedagogije, Danijel StojkoviÊ, dipl. inæ. poljoprivrede, Sara Steiner, uËenica 3. razreda gimnazije

POLJOPRIVREDNO ©UMARSKA ©KOLA VINKOVCI Vinkovci, H.D.Genschera 16 Status eko-πkole: od 27. travnja 2007.

Predstavnici πkole na susretu: uËenici:- prezentacija: tema: Otpad 1. Domagoj Murvaj - 4b 2. Doris –ulabiÊ - 4b ©kolska koordinatorica- Marija Fa, prof.

GIMNAZIJA NOVA GRADI©KA obrazuje uËenike u smjeru opÊe gimnazije. Imamo 16 razredih odjela i 442 uËenika.

Na prijedlog TuristiËke zajednice grada Nove Gradiπke 2000. godine predloæeni smo za ulazak u svijet eko-πkola u Republici Hrvatskoj. Do danas smo stekli bronËani status, a ove godine pripremamo se za dobivanje srebrnog statusa Meunarodne eko-πkole.

Predstavnici na Susretu eko-πkola su: Nada PelehSerenËeπ, prof.savjetnica - ravnateljica, Ljiljana Vidmar, prof. mentorica - πkolska i regionalna koordinatorica, –urica EræiÊ, prof. - koordinatorica, Ajna PrstaËiÊ, uËenica 3. a razreda i Vedran ÆupanËiÊ, uËenik 3. a razreda.

Autori prezentacije su uËenici i profesorica –urica EræiÊ sa suradnicima profesoricom Ksenijom ArtukoviÊ i Ljiljanom Vidmar, prof.

28

GIMNAZIJA PETRA PRERADOVIΔA VIROVITICA ©kola je prvi put dobila status eko πkole 2001. godine,a 2009. Ëetvrti je put obnovila svoje Ëlanstvo te stekla srebrni status.

Naziv Power Point prezentacije: Potroπnja energije i zbrinjavanje otpada u Gimnaziji P. PreradoviÊa Virovitica.

Predstavnici πkole na skupu: Ivana Beπir, prof., ravnateljica, Hrvoje TurËinoviÊ, prof., voditelj eko-πkole, Adrijan Paponja, uËenik, Ivan Bogati, uËenik.

STRUKOVNA ©KOLA VIROVITICA Strukovnu πkolu predstavljale su: voditeljica eko πkole Ivanka ©timac uËenice 4. d razreda Ivana MaroviÊ i Suzana MiholiÊ.

Rad: Predstavljanje projekata u koje je πkola ukljuËena.

GIMNAZIJA VUKOVAR u statusu eko-πkole od πk. god. 2004./05.

Na susretu sudjeluju Vesna DobrijeviÊ, prof. i uËenici Vanja Baketa, Vladan RusmiroviÊ i Antonija »ibariÊ Tema rada: Kratki pregled rada eko-πkole te power point prezentacija "Junk food" - da ili ne? (engl. nezdrava hrana) - anketa o prehrani tijekom boravka u πkoli, rezultati i zakljuËak; autori Ana MirosavljeviÊ, prof. Vesna DobrijeviÊ, prof. i uËenici Vanja Baketa, Vladan RusmiroviÊ, Antonija »ibariÊ UGOSTITELJSKO-TURISTI»KA ©KOLA OSIJEK, SREDNJA STRUKOVNA πKOLA ©kolu polazi 640 uËenika s kojima radi i 47 nastavnika, u 25 razrednih odjela, obrazuje uËenike u trogodiπnjim (konobar, kuhar, slastiËar) i Ëetverogodiπnjim zanimanjima (hotelijersko-turistiËki tehniËar i turistiËko hotelijerski komercijalist) Status eko-πkole imamo od 2005. godine.

Na susretu sudjeluju: Blaπko Menalo - ravnatelj Ksenija Kesegi-Krstin - koordin atorica eko-πkole Nina Rebernik, Katja MarkotiÊ - uËenice Tema rada: Zbrinjavanje elektroniËkog otpada i predstavljanje humanitarno ekoloπke akcije "Klikni za pomoÊ!"

RazliËita sredstva - isti cilj Krunoslav BlaæeviÊ, 2. b Fotografije: Tea Juma, 2. a

Strukovna πkola Virovitica:

Sortiranje i reciklaæa Strukovnu πkolu predstavljale su profesorica Ivanka ©timac te uËenice 4. d razreda Ivana MaroviÊ i Suzana MiholiÊ. Predstavile su πkolu te projekte u koje je ukljuËena.

Po pitanju odræive potroπnje predloæeni su sortiranje otpada i prikupljanje i reciklaæa sirovina. Takoer, predloæeni su i naËini πtednje energije (gaπenje svjetala na hodnicima za vrijeme sata, koriπtenje danje svjetlosti i sliËno), koriπtenje javnog prijevoza, bicikala i sliËno. OpÊe je poznata stvar da uËenici Ëetvrtih razreda, kada poloæe vozaËki ispit, poËinju svojim automobilima iÊi u πkolu, ne misleÊi pritom o iskoriπtavanju energije i zagaenju okoliπa.

Predloæena je i kupnja domaÊih proizvoda, proizvoda u rinfuzi i sl. Jedan od predloæenih naËina smanjenja potroπnje bio je i razmjena koriπtene robe, poticanje posudbe kada je to moguÊe.

Da bi se svi ti ciljevi mogli ostvariti, potrebna je samo volja da se uËenike potiËe na takvo ponaπanje. A rezultati bi mogli i biti dobri.

Gimnazija Petra PreradoviÊa Virovitica:

Smanjiti potroπnju energije Predstavnik Gimnazije bio je profesor Hrvoje TurËinoviÊ, koji je predstavio njihovu πkolu.

Gimnazija koristi centralno grijanje i neonsku rasvjetu, Ëime je uvelike smanjena velika potroπnja. Jedan od prijedloga bio je i uvoenje toplinske izolacije, πto je na kraju ipak onemoguÊeno zbog starosti zgrade.

EKO PRILOG

EKOLO©KE EKIPE SREDNJIH ©KOLA SUDIONICA REGIONALNOGA SUSRETA PREDSTAVILE SVOJE PROJEKTE VEZANE UZ ODRÆIVU POTRO©NJU

Na susretu eko πkola Slavonije i Baranje 11. prosinca u Strukovnoj πkoli sudjelovalo je osam πkola, s prijedlozima za smanjenje potroπnje.

Na poËetku svi su predstavnici predstavili svoje πkole te iznijeli koje su mjere poduzeli po pitanju „odræive potroπnje“. Donosimo pregled njihovih prezentacija.

Strukovna πkola Virovitica

Redari redovito provode mjerenje potroπnje energije s pomoÊu odreenih tablica. Time se pokuπava stvoriti svjesnost o neostavljanju upaljenih svjetala. Takoer, da bi se uπtedjela energija potrebna za zagrijavanje zgrade, na vratima su postavljeni natpisi da uËenici zatvaraju vrata.

Naravno, kako profesori pokuπavaju uËenicima objasniti vaænost smanjenja potroπnje, tako i oni sami meu sobom stvaraju istu svjesnost. Da bi se smanjila oneËiπÊenost i poveÊala brojnost nepotrebno posjeËenih stabala, smanjenje zagaenosti bojom iz printera i ostalih ureaja, predlaæe

Okrugli stol: Sudjelovati

se smanjenje koliËine tonera na fotokopirnim aparatima. Pored svake fotokopirke, ali i u uËionicama, postavljene su kutije za stari papir. VirovitiËki gimnazijalci u svoju su πkolu postavili kutije u koje se odlaæe nepotreban otpad: „Bocko“ za plastiËe boce (PET ambalaæa) i „Papirko“ za skupljanje starog papira. Postavljene su i kutije za baterijski otpad, za iskoriπtene catridge, koji Êe se poslije reciklirati. U πkolsku knjiænicu postavljene su obavijesti o nepotrebno upaljenim raËunalima. Takoer se provodi redovita kontrola potroπnje plina i struje, temperature u uËionicama.

u meunarodnim projektima

BROJ 7 • VELJA»A 2010.

Nakon prezentacija svih πkola sudionica i nakon zavrπne rijeËi gospodina Josipa Gregeca zapoËeo je okrugli stol.

Na njemu je regionalna koordinatorica susreta izrazila primjedbu da mnogo πkola razmiπlja o ostanku ili neostanku u projektu eko πkola, πto nije pohvalno, te je izrazila nadu da Êe uskoro to postati najnormalnija stvar. PreporuËila je uËenicima sudjelovanje u meunarodnim projektima.

Profesori stranih jezika trebali bi viπe poticati uËenje konverzacije jer je poznavanje stranih jezika postalo prijeko potrebno.

Gospodin Gregec izrazio je zadovoljstvo aktivnostima πkola koje su se predstavile. Predstavnik gradske vlasti Antun MihokoviÊ izjavio je da je 50 % troπkova vezano uz potroπnju energenata. OËekuje se da Êe troπkovi porasti za 20-40%.

Ravnateljica πkole domaÊina Pavica BiondiÊ-IvankoviÊ zahvalila je sudionicima te im uruËila i poklone.

29

VOLONTERIZAM EKO PRILOG

Ono Ëime se gimnazija trenutno bavi ili Êe to tek uvesti, jest nastavak propagandnih aktivnosti, razvrstavanje otpada, te uvoenje aluminijskih prozora.

Gimnazija Nova Gradiπka:

Projekti unatoË nedostatku novca Novogradiπka πkola trenutaËno nije sposobna za opremanje protiv velike potroπnje energije, ali, kako su izjavili predstavnici, nadaju se kako Êe to uskoro moÊi ostvariti. Gimnazija se bavi raznim aktivnostima kojima bi upozorila uËenike o prevelikoj potroπnji energije putem plakata, postavljanjem natpisa ispod prekidaËa, uvoenjem „Bocka“, koji smo veÊ spomenuli i kod Gimnazije Petra PreradoviÊa. Novac prikupljen od predaje PET ambalaæe Gimnazija predaje za pomoÊ misionarima u Ruandi. UËenici su izradili projekt o izgledu grada u buduÊnosti - postavljanje sunËevih kolektora, vjetrenjaËa, koriπtenje energije munje i sl. Jedan od projekata bio je i projekt ©AFRAN, Ëiji su ciljevi uljepπanje okoliπa i sjeÊanje na djecu ærtve holokausta. Izraene su i kuÊice za uholaæe, koje su korisne u vrtlarstvu jer uniπtavaju biljne uπi umjesto pesticida. Predstavnici su izrazili negodovanje zbog toga πto mnoge πkole odustaju od ukljuËivanja u projekt eko πkola.

ObrtniËka πkola –akovo:

Gimnazija P. PreradoviÊa Virovitica

Gimnazija Vukovar

Gimnazija Nova Gradiπka

Deset zapovijedi prijatelja okoliπa ObrtniËka πkola potiËe odræivu potroπnju meu svim uËenicima te je promovira putem plakata, panoa, te „10 zapovijedi prijatelja okoliπa“. Da bi smanjili potroπnju plastike, omote za CD-e izrauju od papira, a svu staklenu ambalaæu daju kuharskom praktikum. U svome voÊnjaku uzgajaju jabuke kako bi smanjili troπkove kupnje, pa od manje kvalitetnih jabuka izrauju sok, koji pohranjuju u 5-litrenu abmalaæu. Umjesto klasiËnih æarulja, uvode πtedne, kako bi se uπtedjela elektriËna energija, te se izrauju solarni kolektori u strojarskim praktikumima.

S© S. IvπiÊ Orahovica

Srednja πkola Stjepan IvπiÊ, Orahovica:

BROJ 7 • VELJA»A 2010.

Nagrade kao motivacija OrahovaËka srednja πkola usvojila je eko kodeks. U 2006. godini dobili su status meunarodne eko-πkole te je iste godine i sveËano podignuta zelena zastava. Za projektni dan „Orahovica - moj grad“ imali su razne radionice, te razne projekte.

Predstavljaju i svoje suvenire.

U πkoli se s nepotrebnim rasipanjem energije „bore“ naljepnicama u uËionicama o nepotrebnoj potroπnji elektriËne energije. U πkolski pravilnik uvrπteno je i pravilo o racionalnom koriπtenju vode i struje. Pod satom razrednika imaju program o edukaciji o odræivoj potroπnji. ©kola uËenike i profesore koji su bili ukljuËeni u neke projekte vezane

30

Poljoprivredno-πumarska πkola Vinkovci

Ugostiteljsko-turistiËka πkola Osijek

PROJEKTNI DAN U STRUKOVNOJ ©KOLI U VIROVITICI

Gimnazija Vukovar:

Junk food - da ili ne ©kolske godine 2004./2005. Gimnazija Vukovar dobila je status eko πkole. Da bi smanjili zagaenost, selektiraju otpad. Imaju svoj eko kutak, bave se ËiπÊenjem okoliπa.

Pokrenuli su i akciju jedan uËenik - jedan cvijet. Takoer uniπtavaju ambroziju, koja je glavni uzrok mnogih alergija.

U vezi s odræivom potroπnjom odabrali su temu JUNK FOOD - da ili ne. UËenici, ali i poneki profesori nepotrebno troπe novac na nezdravu hranu, iako je opÊe poznata stvar da je junk food nezdrav, pa su odluËili educirati uËenike o toj temi.

Provedena je anketa o prehrambenim navikama meu uËenicima prvih i Ëetvrtih razreda i profesorima. Oko 75 % uËenika Ëetvrtih razreda jede junk food, a oko 68 % ih ne konzumira voÊe. U prvim razredima je statistika da 77 % uËenika jede junk food, a 66 % ne konzumira voÊe. Kod profesora je situacija da ih 90% konzumira peciva i sokove, a 10 % slatkiπe i junk food. Zbog rezultata ankete uËenike Êe poËeti educirati o πtetnosti junk fooda, poËet Êe prodavati voÊe te saditi voÊke u πkolskom dvoriπtu.

Voda globalni problem Svjetski dan voda u Strukovnoj je πkoli u Virovitici obiljeæen projektnim danom proæimanjem teme kroz razliËite nastavne predmete. Tako su uËenici svoju pozornost i aktivnosti usmjerili na veliku vaænost vode za æivi svijet i nedostatak vode za piÊe u mnogim zemljama svijeta na satovima engleskog i njemaËkog jezika, vjeronauka, etike, poznavanja robe, matematike, ekonomske skupine predmeta prouËavajuÊi prigodne materijale, odræavajuÊi prezentacije i izraujuÊi plakate o vodi. Teme kojima su se bavili bile su desalinizacija vode, oneËiπÊenje voda i utjecaj na zdravlje, religijsko znaËenje vode, ekonomsko znaËenje vode i sl. O tome kakvu vodu pijemo u Virovitici i kako se provjerava njezina ispravnost za piÊe u predavanju je

govorio gost iz gradskog komunalnog poduzeÊa Virkom Slavko Kepec. Sve aktivnosti uËenici su zaokruæili prigodnom priredbom s porukom o potrebi Ëuvanja voda od zagaenja.

Za ideju i provedbu, uz naravno brojne uËenike i predmetne profesore koji su izrazili spremnost za takav naËin rada, zasluæni su voditelji programa eko πkole, u Ëije je ime o projektu rekla idejna zaËetnica Kristina BlaæeviÊ: - Oko milijardu ljudi na svijetu nema pristup sigurnoj pitkoj vodi i ona danas postaje globalni problem, a bez vode nema æivota. Æelja nam je da obiljeæavanjem Dana voda uËenici postanu osjetljiviji za probleme vode ta da i oni mogu pridonijeti oËuvanju tog modrog zlata.

EKO PRILOG

uz πtednju energije nagrauje te ih tako motivira da se i drugi uËenici prikljuËuju.

Imaju neke prijedloge i za grad: paljenje javne rasvjete pola sata kasnije i gaπenje pola sata ranije, iskljuËivanje rasvjete u slabije prometnim ulicama, nekonzumiranje alkoholnih piÊa i cigareta i sl.

Ugostiteljsko-turistiËka πkola Osijek:

Ekoloπki aktivizam Godine 2005. uπli su u svijet eko πkola, a 2009. godine su obnovili status eko πkole.

Preseljenjem u novu πkolu malo su promijenili ciljeve: OjaËanje ekoloπkog aktivizma, poticanje drugih πkola na ekoloπki svjesno ponaπanje, ukljuËenje ekoloπkih sadræaja, snimanje spota za eko himnu, mijenjanje loga eko πkole i kodeksa eko πkole.

Umjesto komercijaliziranih boæiÊnih obiËaja uvest Êe se stari, puËki obiËaji, te Êe provesti zanimljiv projekt: „Izbacivanje ULJEza iz vode“.

Da bi iskoristili sve πto su „ostavili“ u staroj zgradi, odluËili su pisati dopise i kontaktirati sponzore da bi pojaËali raËunala (Mehanotehna d.o.o.), te uveli kante za skupljanje baterija i memorijskih kartica.

Poljoprivredno-πumarska πkola Vinkovci: Eko patrola s pomoÊu tablica prati potroπnju energije, ali su malo i proπirili vidike, pa su poËeli i skupljati papir na podruËju grada.

Od 2007. imaju status eko-πkole, a od 2003. rade na oËuvanju okoliπa. Da bi smanjili potroπnju papira, kopiraju s obje strane, a za blagdane koriste ekoloπke materijale.

BROJ 7 • VELJA»A 2010.

Iskoristiti papir s obje strane

31

Krunoslav BlaæeviÊ, 2. b

Brigom do zdrave vode • Laboratorijska pretraga vode provodi se u laboratoriju u Virkomu d.o.o., u Zavodu za javno zdravstvo Sveti Rok VirovitiËko-podravske æupanije i Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo u Zagrebu

• Jedan od razloga manjeg oneËiπÊenja u nas bila je manja industrijalizacija i manje intenzivna poljoprivreda u odnosu na ostale zemlje u Europi zadnjih nekoliko desetljeÊa

• Prema UNESCO-ovu IzvjeπÊu iz 2003. godine Hrvatska je peta zemlja po bogatstvu i dostupnosti voda u Europi i 42. u svijetu i ta voda veÊinom je nezagaena

Kakvu vodu piju VirovitiËani?

- VirovitiËani, kao i svi korisnici vode za piÊe iz javnog vodoopskrbnog sustava kojim gospodari poduzeÊe Virkom d.o.o., piju vodu koja u potpunosti udovoljava svim propisanim zdravstvenim standardima.

Kako se odreuje ispravnost vode, koji je propisi propisuju?

- Kriteriji koje mora udovoljiti voda za piÊe utvreni su Pravilnikom o zdravstvenoj ispravnosti vode za piÊe (Narodne novine 47/08). Taj Pravilnik daje pregled svih mikrobioloπkih i fizikalno-kemijskih pokazatelja koji se moraju ispitivati prilikom laboratorijske pretrage vode za piÊe. Osim toga, odreuje maksimalni broj pojedinih skupina bakterija koje se u vodi za piÊe ispituju i maksimalno dozvoljene koncentracije kemijskih pokazatelja.

Tako npr. odreuje da u 1 ml vode za piÊe smije biti najviπe 20 aerobnih mezofilnih bakterija pri inkubaciji na 37 ºC, ili da u 100 ml vode ne smije biti niti jedna bakterija iz skupine koliformnih bakterija, fekalnih koliforma, enterokoka, da ne smije biti prisutna bakterija Escherichia coli i Pseudomonas aeruginosa. To su ujedno skupine bakterija

koje se odreuju prilikom osnovnog pregleda vode za piÊe. Nadalje, Pravilnik odreuje da je npr. maksimalna koncentracija æeljeza u vodi za piÊe 200 μg/L, mangana 50 μg/L, amonijaka 0,5 mg NH4+/L, ali i da koncentracija kalcijkarbonata (CaCO3) koji je odgovoran za tvrdoÊu vode mora biti veÊa od 60 mg/L. Odreuje maksimalno dozvoljene koncentracije za Ëitav niz kemijskih pokazatelja kao πto su nitriti, nitrati, kloridi, sulfati, organska tvar u vodi, mineralna ulja, pesticidi...

Da bi se utvrdila kakvoÊa vode, vrπi se redovito uzimanje uzoraka vode za piÊe. Njihova laboratorijska pretraga vrπi se u kontrolnom laboratoriju u Virkomu d.o.o. koji je na lokaciji vodocrpiliπta Bikana, u Zavodu za javno zdravstvo Sveti Rok VirovitiËko-podravske æupanije i Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo u Zagrebu.

Na koji se naËin odraæava zdravstvena ispravnost vode za piÊe?

- Odstupanja od navedenih kriterija mogu dovesti do zdravstvenih tegoba, a kako vodu za piÊe svi koristimo, u sluËaju da je ona mikrobioloπki ili kemijski znaËajno kontaminirana, moæe doÊi do tzv. hidriËnih

epidemija. Valja napomenuti da su standardi daleko stroæi nego πto bi mogli izazvati simptome oboljenja, ali svako poveÊanje indikacija je da se s vodom dogaa neπto πto nije dobro.

Kakva je voda prije nego πto se obradi - πto sve sadræi i πto je od toga πtetno za ljude?

- Za potrebe vodoopskrbe naπeg sustava koriste se podzemne zalihe vode. Voda se crpi iz zdenaca koji su buπeni do 100 metara.

Kako po svom sastavu crpljena voda ima poviπenu koncentraciju æeljeza od oko 3000 μg/L, mangana od oko 200 μg/L i amonijaka od otprilike 0,6 μg/L, a samim tim i poveÊanu mutnoÊu i boju, prije isporuke u sustav “sirova” voda prolazi proces prerade. Prerada vode vrπi se tako da se “sirova” voda aerira (dodaje joj se zrak, odnosno kisik), Ëime se æeljezo i mangan prevode u netopive spojeve koji su taloæivi. Nakon toga se voda filtrira u fitrima ispunjenima kvarcnim pijeskom. U uklanjanju amonijaka glavnu ulogu imaju duπikove bakterije rodova Nitrobacter i Nitrosomonas koje se nalaze u pjeπËanoj filtarskoj ispuni. Rezultati ispitivanja filtrata pokazuje da je koncentracija æeljeza ispod 20 μg/L, mangana ispod 15 μg/L i amonijaka manja od 0,02 mg/L, odnosno da je uËinkovitost prerade vode vrlo dobra i da se preraena voda moæe isporuËiti u vodoopskrbni sustav. Prije isporuke voda se dezinficira klorom, Ëime se osigurava mikrobioloπki ispravna voda u svim, pa i najudaljenijim dijelovoma sustava.

Koje podruËje zdravom vodom opskrbljuje virovitiËki distributer vode?

- Javni vodoopskrbni sustav kojim gospodari Virkom d.o.o. dug je 520 km, a nalazi se na podruËju grada Virovitice, prigradskih naselja i opÊina Suhopolje, Gradina, LukaË i ©piπiÊ Bukovica.

Postoje li joπ mjesta koja nisu spojena na vodovod i kakvu oni vodu koriste?

- Pristup zdravoj vodi osnovno je ljudsko pravo i preduvjet mnogim ljudskim pravima. Za Ëovjeka je zdrava voda od æivotnog znaËenja, bitna je sastavnica ljudske prehrane, potrebna za zdravlje i higijenu. U nastojanju da se svakom stanovniku osigura zdravstveno ispravna voda, vodovodnom mreæem

BROJ 7 • VELJA»A 2010.

EKO PRILOG

RAZGOVOR: SLAVKO KEPEC, VIRKOM VIROVITICA

32

Slavko Kepec u laboratoriju za analizu vode

TERENSKA NASTAVA: VIROVITI»KI PRO»ISTA» OTPADNIH VODA

Ako pozeleni - pitka je ProËistaË se nalazi u okviru Tvornice πeÊera Viro Virovitica.

Voda se analizira dva puta na dan Kornelija Potrata, 3.a

»esto se pitamo kamo odlazi voda iz naπih domova te kakvu vodu uopÊe pijemo. U okviru realizacije programa tehnologije proizvodnje profesorica Karmenka Picek povela nas je u Tvornicu πeÊera „Viro“ kako bismo potraæili odgovore na ta pitanja.

DoËekali su nas inæenjeri zaposleni u πeÊerani kako bi nam detaljnije objasnili πto se zapravo dogaa s otpadnim vodama.

Podijelili su nas u dvije skupine. Krenuli smo put laboratorija u kojemu se obavlja analiza i proËiπÊavanje vode. HodajuÊi do tamo, meusobno smo komentirali neugodan miris koji se Ëesto osjeti i do naπih domova. Na kraju smo saznali da je rijeË o vodi koja se koristi za pranje πeÊerne repe koja ide na daljnju preradu.

Kada smo uπli u laboratorij, vidjeli smo pun stol kemijskog pribora. Svi smo se pitali kako

Voda je pozelenjela (gore)

se time obavlja proËiπÊavanje vode. Inæenjer nam je rekao kako se analiza vode obavlja dvaput dnevno, a po potrebi Ëak i triput (ujutro u 8 sati te poslijepodne). Vidjeli smo kako se lijevkom za odjeljivanje odvaja voda od mulja koji pada na dno kemijske posude.

Posebnim napravama i ureajima voda koja je odvojena πalje se na daljnje proËiπÊavanje.

Osim toga vidjeli smo i bazene u kojima se voda odvaja od masnoÊa. SljedeÊa postaja bio je pogon gdje se vrπi proces omekπavanja vode. U pogonu je bilo toliko buËno (zbog kotlova koji su omekπavali vodu), da nismo uspjeli razumjeti niti pola onoga πto je inæenjer priËao, ali smo se svemu dobro nasmijali.

Inæenjer je uzeo Erlenmeyerovu tikvicu i uputio se prema kotlu. Donio je vodu iz kotla i ubacio tableticu amonijaka. Objasnio nam je da ako voda pozeleni, Ëista je i pitka.

Ponudio nam je da je popijemo kako bismo se uvjerili da je doista pitka, ali nitko od nas nije imao hrabrosti to uËiniti. Tako smo proveli naπa dva sata tehnologije. Putem do πkole ponavljalo se za test iz matematike, ali najvaænije je bilo da profesorica iz tehnologije nije ispitivala!

EKO PRILOG

Pogon za proËiπÊenje vode (dolje)

BROJ 7 • VELJA»A 2010.

pokriveno je zamalo cijelo podruËje naπeg vodoopskrbnog sustava. Ostaje izgraditi vodovod za naselje Jasenaπ i nekoliko naselja u opÊini Suhopolje.

U naseljima gdje ne postoji izgraen javni vodoopskrbni sustav ili tamo gdje korisnici na njega joπ nisu prikljuËeni, a on je izveden, koristi se za piÊe voda iz individualnih kopanih ili buπenih (dubinskih) zdenaca. Prema ispitivanjima koja su vrπena u laboratoriju u Virkomu d.o.o., ta voda ne udovoljava zdravstvenim standardima. Voda iz kopanih zdenaca pokazuje znaËajno zagaenje bakterijama i Ëesto poveÊanu koncentraciju nitrata, a voda iz dubinskih zdenaca najËeπÊe poviπenu vrijednost æeljeza i mangana.

Trebamo li se u Virovitici i okolici bojati nestaπice vode? Kakvi su naπi resursi?

- Strahovanje od nestaπice vode na poduËju koje pokrivamo nema osnove. Zaliha vode je dovoljno. Istraæivanja sastava vode koja prihranjuje naπe vodocrpiliπte pokazuju da nema degradacije njene kakvoÊe. Kapacitet prerade vode veÊi je nego πto su potrebe isporuke. Sustav prerade i vodoopskrbe stalno se modernizira, planirano je poveÊanje kapaciteta filtracije i proπirenje laboratorija.

Sve navedeno daje uvjerenje da Êe vode za piÊe biti dovoljno.

Moæemo li i sami - lokalno i globalno utjecati na to da ne moramo strahovati za vodu?

- OpÊenito, poznato je da je voda u prirodi u svom stalnom kruæenju. VeÊ dok je u obliku padalina, otapa eventualna plinovita zagaivala u zraku (kisele kiπe), prolaskom kroz tlo otapa oneËiπÊujuÊe tvari (npr. nitrati, pesticidi, insekticidi, mineralna ulja ....), koje, ovisno o strukturi i sastavu tla, prije ili poslije mogu doÊi u podzemne vodonosne slojeve.

Otpadnim vodama koje nisu proËiπÊene ili nisu proËiπÊene dovoljno, zagaenja dolaze u vodotoke, koji mogu doÊi u komunikaciju s vodonosnicima. Takoer je poznato da su ovi procesi razlogom zatvaranju brojnih crpiliπta u Europi, pa i u nekim veÊim gradovima u naπoj zemlji. Jedan od razloga manjeg oneËiπÊenja u nas bila je manja industrijalizacija i manje intenzivna poljoprivreda u odnosu na ostale zemlje u Europi zadnjih nekoliko desetljeÊa.

Za vodu u naπem gradu, kako sva ispitivanja pokazuju, ne moramo strahovati, πto ne znaËi da za sigurnu vodoopskrbu nije potrebna stalna briga. Nas koji se ovim poslom po profesiji bavimo, i svih koji vodu koriste.

U kakvoj je situaciji Hrvatska πto se tiËe zdrave vode? HoÊemo li i mi uskoro morati koristiti iskljuËivo vodu u bocama, kao πto je to u okolnim zemljama?

- Prema UNESCO-ovu IzvjeπÊu iz 2003. godine Hrvatska je peta zemlja po bogatstvu i dostupnosti voda u Europi i 42. u svijetu.

Moæemo reÊi da su te vode u Hrvatskoj u veÊini Ëiste i nezagaene, da se javna vodoopskrba provodi na naËin da se upravo kakvoÊi vode posveÊuje posebna pozornost pa o iskljuËivom koriπtenju flaπirane vodi za piÊe nema govora.

33

PRVAEKO LIGA PRILOG

RAZGOVOR: MARTINA JAKELIΔ, DIREKTORICA TURISTI»KOG UREDA, GOVORI O TOME ©TO NUDE VODE VIROVITI»KO-PODRAVSKE ÆUPANIJE

Vode - turizam - razvitak Drava, Oenica, ribnjaci, Jankovac, Grudnjak...i ostala brojna jezerca, ribnjaci, rjeËice i potoci u bliæoj ili daljoj virovitiËkoj okolici veliko su bogatstvo, izvori vode, no i prostori koji daju znaËajne moguÊnosti za razvoj ugostiteljstva i turizma.

Kornelija Potrata, 3.a Martina JakeliÊ

©to naπ kraj nudi svojim stanovnicima i posjetiteljima, πto je od prirodnih bogatstava iskoriπteno u turistiËke svrhe?

- Iako jedna od najmanjih u Republici Hrvatskoj, VirovitiËko-podravska æupanija posebna je i skladna cjelina koja objedinjuje nekoliko zemljopisno zanimljivih cjelina. Ona je spoj Slavonije i Podravine, ona je ljupka simbioza Papuka, obronaka Krndije, Bilogore, plodne ravnice, mnogobrojnih jezera i rijeke Drave. VirovitiËko-podravska æupanija je posebno ponosna na rijeku Dravu koja dijelom svoga toka kroz Hrvatsku prolazi i kroz naπu

BROJ 7 • VELJA»A 2010.

“Prvi” virovitiËki ribnjak (foto: arhiv Strukovnjaka)

æupaniju, prateÊi granicu s Republikom Maarskom. Ne smijemo zaboraviti ni Park prirode Papuk u Ëijim se njedrima smjestio “gorski biser” Jankovac, Arboretum LisiËine ili pak geoloπki spomenik Rupnica gdje se moæe vidjeti prekrasno, i u ovom dijelu Europe nedoæivljeno stubasto luËenje vulkanskih stijena, okamenjene stijene prepoznatljivih oblika, motiv koji je moguÊe vidjeti u samo joπ nekoliko mjesta u cijelom svijetu.

Raj za VirovitiËane i njihove goste VirovitiËko-podravska æupanija obiluje i „mirnim vodama“, ribnjacima, mjestima koja nude obilje ribe i rekreaciju mnogobrojnim ribiËima

34

s ovoga podruËja. Izdvajam one najznaËajnije, mjesta koja su doista posebna po bogatstvu voda i ribe.

VirovitiËki su ribnjaci popularno odrediπte VirovitiËana. To je niz od devet ribnjaka u kompleksu koji se sastoji od 12 jezera i moËvara okruæenih πumom i na ukupnoj povrπini od 86,14 hektara. U podnoæju je Bilogore i sedam je kilometara udaljen od Virovitice prema jugozapadu. To je bajkovit svijet vode, πipraæja i izmaglice. Raj za ribolovce, ali i zaljubljenike u prirodu koji vole taj ugoaj, mirise raslinja, zvukove i πumove prirode. Na „prvom ribnjaku“ ureen je okoliπ, postavljeno djeËje igraliπte, stolovi te je taj dio omiljeno izletiπte. Ispitivanjem tla i njegovim buπenjem na podruËju ribnjaka otkrivena su i dva termalna izvora vode. U sklopu virovitiËkih ribnjaka nalaze se PouËna i Planinarska staza ukupne duæine oko 20 kilometara. Neizostavno se treba spomenuti i BudakovaËka bara koja se smjestila nedaleko od Drave, a u samom srcu sela. Odaje ju gust sloj trske i rascvjetani lopoËi na zarasloj povrπini vode. Ta moËvara na prvi pogled izdvaja Budakovac od brojnih sela izmeu Virovitice i Slatine gdje polja kukuruza, pπenice, povrÊa i duhana potpuno vladaju krajolikom.

U sklopu PP Orahovica nalazi se ribnjak Grudnjak, raj za mnogobrojne ribiËe i lijepa vodena povrπina, dok se podno srednjovjekovne utvrde Ruæica grada smjestio kompleks „Jezero“ Orahovica koje je omiljeno izletiπte i stanovnika susjednih æupanija. Tu je i PP Papuk koji je bogat vodama; od poznatog jankovaËkog slapa Skakavca do brojnih rijeËica i potoka…

Ne zaboravimo i rijeku Dravu Ëija su zanimljivost bijeli pjeπËani otoci (posebno je to vidljivo na podruËju u blizini NoskovaËke Dubrave ili Sopja) te posebno zanimljiv rijeËni otok Kriænica. Drava je jedan od posljednjih prirodnih vodenih tokova u Europi gdje se mogu pronaÊi prirodni krajolici bogati zelenilom, bogatstvo æivotinjskih i biljnih vrsta i mirna, nedaleko usnula sela bogata kulturom i tradicijom koja pruæaju toplu dobrodoπlicu posjetiteljima.

Kakvi su pokazatelji turistiËkih posjeta?

Jeste li zadovoljni tim pokazateljima?

- Pokazatelji turistiËkih posjeta za 2009. godinu odaju blagi pad turistiËkih posjeta u odnosu na 2008. godinu (sustav turistiËkih zajednica prikuplja samo podatke o ostvarenim noÊenjima) πto se moglo i oËekivati s obzirom na ukupno stanje gospodarstva. Moæemo reÊi da smo zadovoljni pokazateljima s obzirom na to da pokazatelji turistiËkih posjeta nekih æupanija u okruæenju pokazuju puno veÊi pad, ali i da oËekujemo uspjeπniju turistiËku 2010. godinu.

Koje su joπ moguÊnosti? Planira li se neπto (projekt, izgradnja, obnova ili sliËno)?

- MoguÊnosti i potencijala za daljnji razvoj turizma ima, no ono πto nedostaje su smjeπtajni kapaciteti koji bi gostima omoguÊili duæi boravak u æupaniji, a ujedno bi to znaËilo i veÊi prihod od turizma.

Neki od projekata koji su planirani u skoroj buduÊnosti (zasad su u fazi projektne ideje) su sljedeÊi: TuristiËko-rekreacijski kompleks „Jezero - Ruæica grad - Kamenolom“; detaljno ureenje komunalne infrastrukture oko jezera te izgradnja dodatnih sadræaja, proπirenje smjeπtajnih kapaciteta u svrhu lovnog i ribolovnog turizma na virovitiËkim ribnjacima te razvoj lovnog, ribolovnog i seoskog turizma na podruËju opÊine Crnac…

Tko bi trebao biti pokretaË ideja i planova za razvoj turizma na npr. virovitiËkim ribnjacima?

- Inicijativa za razvoj turizma trebala bi iÊi po principu „bottom up“, odnosno trebala bi krenuti od turistiËkih poduzetnika koji bi trebali prepoznati turizam kao svoju πansu za uspjeh i iskoristiti turistiËke potencijale, a tu su takoer i brojni fondovi koji nude nepovratna sredstva za ulaganje u turistiËku infrastrukturu. Naravno, neupitna je i institucionalna podrπka VirovitiËkopodravske æupanije i turistiËkih zajednica te je nuæna sinergija svih Ëimbenika za razvoj turizma.

Pokazuju li mladi interes za razvoj turizma i ugostiteljstva na tim prostorima?

- Sve viπe mladih ljudi pokazuje interes za rad u turistiËkim djelatnostima, πto dokazuje i broj od 620 studenata na Visokoj πkoli za menadæment u turizmu i informatici u Virovitici, sudjelovanje na raznim seminarima i edukacijama vezanim uz turizam, posebno s naglaskom na ruralni i kontinentalni turizam.

Nadalje, tu su i akcije Hrvatske turistiËke zajednice (npr. »ovjek - kljuË uspjeha u turizmu) kojima se æeli podiÊi razina kvalitete ljudskih kapaciteta u turizmu, te je na ovogodiπnji natjeËaj s podruËja naπe æupanije bilo prijavljeno i nekoliko mladih ljudi koji su se svojim radom i rezultatima istaknuli u odreenim turistiËkim djelatnostima. Ovakve i sliËne akcije zasigurno Êe pridonijeti popularnosti turistiËkih djelatnosti meu mladim ljudima te poticati na izvrsnost u poslu koji rade.

RAZGOVOR: MARIJA VERIΔ, KNJIÆNI»ARKA I PROFESORICA HRVATSKOG JEZIKA KULTURA

Profesorica Marija VeriÊ veÊ dugo radi u Strukovnoj πkoli, prvo kao profesorica hrvatskog jezika, a sada kao knjiæniËarka.

Razgovarali smo s njom o tomu kakav je zapravo posao knjiæniËarke, kakva je razlika izmeu posla u razredu i knjiænici Ivana –ilas, 2.b, snimio: Swen Juπta, 4.a

SjeÊate li me se, profesorice?

Koliko dugo veÊ radite u Strukovnoj πkoli?

- U Strukovnoj πkoli radim od njezina osamostaljenja 1992. godine.

Prije ste bili profesorica hrvatskog jezika, moæete li nam reÊi koja je razlika izmeu Vaπeg prijaπnjeg i sadaπnjeg posla?

- Razlika postoji, knjiænica je neπto mirnija, drukËije organizirana, osim poznavanja knjiæniËarske struke zahtijeva dobro poznavanje literature i izdavaπtva, od obavezne πkolske lektire i beletristike do struËne literature koja je uËenicima potrebna za izradu seminarskih radova ili pismenih radova na zavrπnim ispitima. Ponekad mi se teπko snaÊi u literaturi iz ekonomije, statistike, poznavanja robe… ali tad u pomoÊ pozovem profesore struËnih predmeta ili internet pa se sve rijeπi. Razred i πkolska knjiænica imaju sliËnosti, rad s mladima πto je bio oduvijek moj izbor. U razredu drugaËije dajeπ sebe i sretan si kad vidiπ da si u nekom probudio ljubav prema lijepoj rijeËi, umjetnosti… a i kad kao knjiæniËar svoje oduπevljenje nekom knjigom preneseπ na druge …

Je li teπko raditi s uËenicima i ima li ikakve razlike u odnosu s uËenicima kada ste im predavali i sada kada radite kao knjiæniËarka?

- Normalno da razlika postoji, danas se

drugaËije pristupa uËenju, odgoju, prenoπenju znanja. Ovo je ipak 21. stoljeÊe. Profesor mora „uhvatiti“ korak s vremenom. Mislim da su mladi ljudi veoma pametni. »esto ih u razredu nemamo vremena upoznati, ograniËeni nastavnim planom i programom, administracijom, velikim brojem uËenika … πkolska godina brzo proe, nekad se ne stigne ni zapamtiti imena svih uËenika, a kamoli da ih se bolje upozna.

Kako ste se snaπli dolaskom nove tehnologije u naπu knjiænicu?

- S obzirom na moje godine i to da sam „druπtvenjak“, mislim da sam se dobro snaπla.Uspjela sam informatizirati knjiænicu, Ëime se posebno ponosim. Sad je sve jednostavnije, jedan „klik“ i zaduæenje i razduæenje je gotovo. Ostaje viπe vremena za ostale knjiæniËarske poslove.

BuduÊi da dosta dugo radite u Strukovnoj πkoli, jeste li moæda ostali u kontaktu s nekim uËenicima?

- Da, bivπe uËenike susreÊem svugdje, od πkolske zbornice gdje su neki postali moji kolege, do ulice, trænice ili raznih obljetnica na kojima se prisjeÊamo vremena provedenog u razredu. SusreÊem ih i kao uspjeπne sveuËiliπne profesore, javne djelatnike, roditelje koji dolaze u πkolu po informacije za svoju djecu koja su sada naπi uËenici… a najsretnija

KNJIGE

Ivana preporuËuje Stephenie Meyer - Sumrak

Ivan Leπ: Sjena Mjeseca

Bella Swan je srednjoπkolka koja se mora pomiriti s tim da se seli iz Phoenixa u kiπoviti Forks. Ali nije sve tako crno kako izgleda. Prvi dan u novoj πkoli Bella zamijeti obitelj Cullen.

Cullenovi su jako blijedi, nikad niπta ne jedu i ne druæe se puno sadrugim uËenicima u πkoli.

S vremenom Bella se zapita πto nije u redu s njima. Nakon πto je Edward, jedan od Cullenovih, spasi od auta koji ju je mogao ubiti, Bella sazna njihovu tajnu. Cullenovi su zapravo vampiri. RomantiËna priËa o ljubavi izmeu Edwarda i Belle, koja ima neizvjestan kraj.

Nakon jedne pijane noÊi Josipu se poËinje ukazivati jedna djevojka, ali samo u vrijeme punog mjeseca. S vremenom Josip opaæa Ëudne ozebline na svom tijelu, nakon svakog susreta s tom djevojkom. Æeli li to ona njega ubiti ili ga voli? Odgovor na to pitanje doznat Êete ako proËitate ovaj zanimljivi roman pun neobiËnih zapleta.

Ovaj roman je poseban i po tome πto sadræi æargonizme i prilagoen je srednjeπkolskom uzrastu.

BROJ 7 • VELJA»A 2010.

Cecilia Ahern: Da me barem moæeπ vidjeti Postoje li zamiπljeni prijatelji u tome nekom paralelnom svijetu ili su oni dio naπe maπte?

Pitanje je to na koje glavna junakinja ovoga romana æeli odgovor. Elisabeth Egan je uspjeπna æena koja na æalost ima jedan problem: zbog odlaska svoje majke zauvijek je u njenom srcu ostao trag tuge i zbog toga je postala perfekcionist. Ali to nije sve πto nju muËi, ona mora voditi brigu i o sinu svoje sestre. Ali on ima i svog zamiπljenog prijatelja Ivana koji polako ulazi i u Elisabethin æivot i ostaje neko vrijeme.

Zanimljiva priËa o ljubavi, prijateljstvu i teπkim razdobljima u æivotu.

sam kad mi se jave i upitaju me: “SjeÊate li me se, profesorice?” Onda poËinjem: s kim si iπao u razred, u kojoj si klupi sjedio, tko ti je bio razrednik?

Koliko je teæak posao knjiæniËarke?

- Svaki posao ima svoju „teæinu“; u knjiænici je mirnije nego u razredu, manje stresno.

Moæete li nam opisati jedan dan rada u πkolskoj knjiænici?

- Radni dan se, uglavnom, svodi na obradu i izdavanje knjiga, razliËite administrativne poslove. Imamo i veliku Ëitaonicu pa u njoj uËenici provode slobodno vrijeme koristeÊi raËunala ili se pripremajuÊi za nastavu.

Je li Vam moæda neki dogaaj koji se zbio u naπoj πkoli posebno ostao u pamÊenju, ili moæda viπe njih?

- Pamtim mnogo toga, iza mene je 38 godina rada u πkoli. Bilo je doista razliËitih dogaaja, i lijepih i onih drugaËijih. Neka ostanu zabiljeæeni u mom sjeÊanju.

Evo i za kraj, moæete li nam reÊi koja Vam je najdraæa knjiga?

- To je najteæe pitanje i ne mogu na njega odgovoriti. Mnogo ih je koje volim, a nadam se da Êu ih i joπ puno proËitati. Prije dvadesetak godina jedan mi je razred na kraju πkolovanja kao razrednici poklonio stolicu za ljuljanje, kad budem u mirovini, da u njoj uæivam ËitajuÊi kraj tople vatre. To vrijeme upravo dolazi.

35

PRVA LIGA KULTURA

RAZGOVOR: MILKA TOKALIΔ, U»ENICA 4.D, AUTORICA ROMANA “GAZDA I SLU©KINJA”

Pronalazim se u svakom liku • Prvi roman napisala s Ëetrnaest godina • Roman Gazda i sluπkinja izdao ESSEGG • Inspiracija - πpanjolska sapunica Danijela Fijala, 2.d

Milka je roena je 1992. godine u Banjaluci (BiH). Zbog ratnih zbivanja u Bosni i Hercegovini njezina obitelj iseljava se 1994.g. u Hrvatsku. Prva dva razreda osnovne πkole zavrπava u Novoj Brezovici, a ostalih πest u O© Gradina. UËenica je zanimanja turistiËko-hotelijerski komercijalist.

Piπe poeziju i prozu. Godine 2009.g. UG ESSEGG Osijek objavio joj je roman „Gazda i sluπkinja“.

Kako si doπla na ideju da poËneπ pisati?

- Gledala sam πpanjolske sapunice i pomislila da i ja mogu neπto tako napisati, da nije teπko. Samo treba znati svrstati rijeËi i naravno, imati dobru inspiraciju. ©to sve piπeπ?

- Piπem ljubavne i pustolovne romane, krimiÊe i poeziju. ©to ili tko ti daje inspiraciju?

- Najviπe mi inspiraciju daju tuæni trenutci, a ponekad i veseli i najviπe inspiracije imam kada piπem vani, za stolom, na dvoriπtu.

Zaπto si odabrala da roman „Gazda i sluπkinja“ govori o ljubavi?

- Kad sam odluËila napisati roman "Gazda i sluπkinja", ta telenovela koju sam gledala govorila je o ljubavi, tako sam i napisala roman o ljubavi.

Pronalaziπ li ti sebe u nekome liku iz romana „Gazda i sluπkinja“?

- Mogu reÊi da se pronalazim u svim, a pogotovo u ulozi Ivanove kÊeri, Ani Mariji.

EUROPSKI DAN JEZIKA

Milka TokaliÊ

Dok sam pisala roman, svaki lik sam doæivljavala kao sebe i πto bih ja napravila u sliËnoj situaciji.

S koliko si godina napisala svoje prvo djelo?

- Napisala sam ga s 14 godina, dakle u osmome razredu.

Izdala si roman „Gazda i sluπkinja“.

Kako se osjeÊaπ?

- Ne osjeÊam se neπto posebno, kao neka zvijezda, ali osjeÊam se malo viπe nego obiËna djevojka. To je bilo ostvarenje moga sna.

Zaπto si odabrala da se radnja romana odvija u gradiÊu Santa Maria?

- Odabrala sam po samom imenu sluπkinje jer u ©panjolskoj neki gradovi poËinju sa "santa" - πto znaËi sveta.

Kako je bilo na promocijama romana?

- Od svih promocija najdraæa mi je bila u »akovcu, jer nisam imala tremu i bila sam opuπtena i zato jer su publiku saËinjavala veÊinom djeca koji ne zahtijevaju komplicirane odgovore, a uz to nas je snimala »akoveËka i Varaædinska televizija.

Ljubav pobje uje Roman je napisan u Ëetrdesetak kratkih poglavlja. Tema mu je ljubav sluπkinje Marije.

Radnja se odvija u Santa Mariji, na Pirinejskom poluotoku. Likovi su: Marija, Ivan, Madonik, Ana Marija, Luisa, Emina, Albert, Karlo, Dinara, Carolina.

Sadræaj: Sluπkinja Marija zaljubljena je u gazdu Ivana, kojemu je ljubavnica. Njezin sin je Madonik, zaljubljen u Ivanovu kÊer Anu Mariju kao i ona u njega. Marija je u poËetku odbijala Ivana, no poslije promijeni miπljenje. Æeli ubiti njegovu æenu Luisu kako bi ona i Ivan bili zajedno. Moli pomoÊ od vjeπtice Dinare, da joj da otrov za Luisu. Kada je Marija htjela bolesnoj Luisi dati otrov, naiπao je Ivan. Nakon nekoga vremena Madonik upoznaje Ana Mariju sa svojom prijateljicom Carolinom, koja je Dinarina kÊi. Dan poslije Ana Marija se razboli, jer je Dinara bacila urok na nju kako bi se njena kÊi udala za Madonika ili kako bi spavao s njom i ona bi mu rodila sina, a taj bi se sin pretvorio u Ëovjeka koji bi izgledao isto kao i Madonik te bi se ona udala za njega. Madonik je to uËinio. Ana Marija je ozdravila te su se ona i Madonik vjenËali. Nakon vjenËanja Marija je otiπla u posjet prijatelju Camilu kako bi Ivana napravila ljubomornim, ali kada se vratila, on ju je odbijao. Kad se vratila na imanje, posjeti Dinaru da je pita kada Êe njezin otrov poËeti djelovati. Dinara joj je rekla da Êe se to dogoditi za godinu dana.

Marija se odselila kÊeri Emini i nastavila æivjeti kod nje. Do Marije dopre vijest da je Luisa na samrti. Iz dana u dan njezino zdravstveno stanje sve se viπe pogorπavalo. Ivan je saznao da je Marija htjela ubiti njegovu æenu, Marija mu je rekla da je to uËinila jer ga voli.

Kad je doπao kuÊi, Ana Marija mu je rekla da je Luisa umrla odmah nakon πto je on otiπao. Ivan je tada bio jako ljut, ali nakon nekoga vremena se prestao ljutiti i zaprosio je Mariju na πto je ona pristala.

U znaku ljubavi

BROJ 7 • VELJA»A 2010.

I. –ilas i I. BaËar, 2.b

36

Tanja JuriπiÊ Ëitala je Sonet Heleni na francuskom jeziku

Europski dan jezika, koji se obiljeæava svake godine 26. rujna, uËenici Strukovne πkole obiljeæili su sudjelujuÊi u priredbi u kojom su recitalima, dramsko-scenskim igrama, mudrim izrekama i pjesmama ukazali na vaænost cjeloæivotnog uËenja stranih jezika i proslavili jeziËnu raznolikost i viπejeziËnost.

U Strukovnoj πkoli uËenici uËe tri strana jezika: francuski, njemaËki i engleski i na sva su se tri jezika na ovogodiπnjoj tematskoj priredbi mogle Ëuti rijeËi posveÊene ljubavi.

Andrea Boncek i Silvija GrgiÊ Ëitale su misli o ljubavi

SAT POEZIJE U ©KOLSKOJ KNJIÆNICI

Dajana Horvat, 2. b

KULTURA

Stihovi A. HrvoiÊ Zbirku Bezimene objavio je Lions Club Vereucha, a na susretu pjesme su Ëitali uËenici Strukovne πkole U knjiænici Strukovne πkole u Virovitici 10. studenoga odræan je sat poezije. UËenici prvog, drugog i Ëetvrtog razreda Ëitali su odabrane pjesme iz zbirke pjesama “Bezimene”, autorice Alene HrvoiÊ. Alena je zavrπila komercijalno usmjerenje u Strukovnoj πkoli u Virovitici. Poeziju piπe osam godina, a 2007. godine dobila je priznanje Druπtva hrvatskih knjiæevnika za sudjelovanje na knjiæevnoj manifestaciji Susret mladih pisaca i pjesnika u organizaciji rijeËkog ogranka Druπtva hrvatskih knjiæevnika. Alena je danas apsolventica hrvatskog jezika i knjiæevnosti na Filozofskom fakultetu u Rijeci, piπe poeziju, æivi u Virovitici i volontira u Obiteljskom centru VirovitiËko - podravske æupanije. Nakladnik zbirke pjesama Bezimene je LIONS CLUB VEREUCHA, a urednica je Marija Karácsonyi, grafiËki ju je izradio virovitiËki Grafoprojekt.

U Bezimene je uvrπteno 59 pjesama, a rasporeene su u pet, ciklusa: Milost ovog vremena, PoËetak, Tragovi, Ispod duge i Povratak proljeÊu. VeÊina ih je bez naslova, po Ëemu je zbirka i nazvana. Svoju knjigu autorica je posvetila 'Svima koji vole, traæe, vjeruju…'. Iz prvog dijela 'Milost ovog

Alena sa svojom knjigom u πkolskoj knjiænici s bivπim profesoricama i buduÊim kolegicama

vremena' proËitane su dvije pjesme: Pustinja, i Milost ovog vremena. U drugom ciklusu zbirke pod nazivom PoËetak, stihovi su veÊino ljubavne tematike, iz tog ciklusa takoer su proËitane dvije pjesme: 'PoËetak' te 'Koliko snova za jedan æivot'. Takoer su dvije pjesme proËitane i iz treÊeg ciklusa knjige 'Tragovi' a to su pjesme: Odlazak i Bilo je crveno na semaforu. Iz Ëetvrtog ciklusa koji nosi naziv 'Ispod duge' proËitane su Ëetiri pjesme: Volim

kad se smijem, Teπko mi je gledati ovako samu, Zaπto ruæe ne cvjetaju danas, Pod pokrivaËem sna leæat Êemo ljubav. Iz zadnjeg ciklusa knjige proËitano je pet pjesama: Budi za mene tu, Okreni se pogledu koji πuti, Danas nije juËer, Pokraj jezera sutraπnjih snova, Nemoj iÊi, nemoj ugasiti svijeÊu.

Pjesme iz zbirke obiljeæava bogatstvo izriËajnih sredstava, sjajan ritam, prikladna dinamika te su pisane slobodnim stihom.

RAZGOVOR: ALENA HRVOIΔ, PJESNIKINJA, BIV©A U»ENICA STRUKOVNE ©KOLE, GOVORILA O SVOJOJ PRVOJ KNJIZI PJESAMA “BEZIMENE” U PRIGODI OBILJEÆAVANJA MJESECA HRVATSKE KNJIGE

Pjesme Ëekale pravi trenutak • Pjesme u zbirci Bezimene nastale tijekom zadnjih osam godina.

• Ideja za objavu zbirke nastala je spontano, iznimno sam sretna zbog objave ovog mog prvijenca • Ponekad se æelim vratiti u πkolske klupe kada je sve bilo bezbriæno i nekako jednostavnije • Lijepo je znati da postoje i oni koji vole sluπati i Ëitati poeziju su nastajale u periodu od osam godina.

Vjerno sam ih Ëuvala i moæda su Ëekale onaj pravi trenutak kada Êe se pojaviti u neËijim rukama, a nadam se i srcu. Cijela je ideja nastala posve spontano. Mnogi su divni ljudi radili na mojem prvijencu, a rezultat je upravo knjiga zbog koje sam iznimno sretna.

Kako se osjeÊate meu uËenicima svoje πkole?

- Priznajem, trema je prisutna, no veoma se ugodno osjeÊam u vaπem druπtvu i ponekad se poæelim vratiti u πkolske klupe kada je sve bilo nekako bezbriæno i mnogo jednostavnije. »estitke svima koji su

BROJ 7 • VELJA»A 2010.

»uli smo da pjesme piπete od srednje πkole. SjeÊate li se koja Vam je bila prva pjesma i kada je i kako nastala?

- Pjesme koje sam pisala u srednjoj πkoli bile su uglavnom ljubavne i nisam ih nikome Ëitala osim samoj sebi. To je onaj period kada æelite da tako neπto bude samo vaπe i pospremljeno u nekoj ladici. Moram priznati da su veÊ tada pjesme bile uglavnom bez naslova i da se ne mogu toËno sjetiti kako se zvala prva pjesma i kada je nastala.

Jeste li tada maπtali o tome da jednom objavite vlastitu zbirku pjesama?

- Ne, nisam maπtala o zbirci pjesama. Pjesme

pridonijeli organizaciji ovog sata poezije.

Lijepo je vidjeti koliko se trudite, a joπ je ljepπe znati da ipak postoje i oni koji vole sluπati, ali i Ëitati poeziju.

Kakvim ocjenjujete izvoenje pjesama ovom prigodom?

- UËenici su se veoma potrudili na Ëemu im od srca Ëestitam! Uspjeli su svojom interpretacijom prenijeti dio emocija koje sam i ja sama æeljela prenijeti na Ëitatelja koji uzme knjigu u svoje ruke.

Koje su vam pjesme i pjesnici dragi?

- Volim T. S. Eliota, Baudelairea, Rimbauda…. no teπko je odrediti i reÊi volim tog i tog pjesnika jer svaki u sebi nosi neπto posebno, tako je i s pjesmama…

Imate li poruku za srednjoπkolce koji piπu poeziju?

- Svima koji piπu poeziju æelim mnogo divnih stihova! Vaæno je prepoznati pjesnika u sebi, udahnuti mu æivot, hraniti ga svojim emocijama i dopustiti da æivi u svakome od nas!

37

IZ DANA U DAN

ODLAZAK RAZREDNIKA Svi smo pogledavali jedni u druge, viπe nas nije brinulo kada Êe zvoniti, kada Êemo istrËati iz razreda kao da trËimo na slobodu. Svima je bilo jasno da Êemo izgubiti naπega najboljega razrednika. Kako Êe to sve sada biti? Ubrzo zatim zahvalili smo mu πto je uvijek bio s nama i rekli smo mu da ga ipak podræavamo u tome. Nakon toga cijeli razred je poËeo plakati.

UËenici 4.b s prof. Bjelicom (s naoËalama, u sredini)

Ivana LijoviÊ, 4.b

BROJ 7 • VELJA»A 2010.

Rastanci - dio æivota

38

Nitko se nije ni najmanje nadao πto Êe se dogoditi toga dana. Uπli smo u razred, izvadili olovke i papir i pripremili se pisati test. Rijeπili smo ga bez mnogo muke i bliæio se kraj sata. Kao i uvijek jedva smo Ëekali da izletimo iz uËionice, da odemo u kantinu, kuÊi ili sl. Zadovoljnih lica brbljali smo u uËionici dok ne zvoni, a naπ razrednik Alen Bjelica sjeo je na stol.

Rekao je da sjednemo malo i da nam mora neπto reÊi... Posluπali smo ga i Ëudili se neobiËnom izrazu njegova lica koji do tada joπ nismo vidjeli.

I tada nam je priopÊio uæasnu vijest. Rekao nam je da se æivot sastoji od donoπenja odluka i da je on upravo morao donijeti jednu teπko odluku. Svi smo ga pozorno gledali i sluπali i pitali se πto mu je u glavi.

Takoer je rekao da nije mogao spavati nekoliko noÊi, ali da je na kraju morao odluËiti. Niz obraz su mu krenule suze... rekao je da nas mora napustiti.... Bili smo potpuno zbunjeni, svi su bili u πoku i prestravljenih lica. Nitko nije znao πto reÊi i svi su gledali razrednika Bjelicu kako plaËe te gutali „knedle“ u grlu. Rekao je da je dobio jedan vaæni posao i da mora dati otkaz u πkoli, da mu je jako æao... da smo mu bili najbolji razred i da Êe nas se uvijek s radoπÊu sjeÊati, ali da mu je ovo prilika za cijeli æivot i da mi joπ imamo malo do kraja godine, a on, ako ostane, propustit Êe æivotnu priliku. Suze su same padale niz obraz, a jedan od uËenika donio mu je maramicu. Svi smo pogledavali jedni u druge, viπe nas nije brinulo kada Êe zvoniti, kada Êemo istrËati iz razreda kao da trËimo na slobodu. Svima je bilo jasno da Êemo izgubiti naπeg najboljeg razrednika. Kako

Êe to sve sada biti? Ubrzo zatim zahvalili smo mu πto je uvijek bio s nama i rekli smo mu da ga ipak podræavamo u tome.

Nakon toga cijeli razred je poËeo plakati.

Bio je to pravi osjeÊajni trenutak, suze su lile niz obraze, svi su vadili maramice iz torbe, s razlogom. Profesor nas je smirivao na svoj duhoviti naËin, a mi nismo znali smijati se ili plakati. Umjesto da odemo sa sata, ostali smo u razredu razgovarati s njim o svemu tome, a kada smo izaπli iz razreda, svi su nas Ëudno gledali, bili smo uplakani i razmazanih maskara. Bilo nam je jako teπko. Teπko zbog toga πto nam odlazi prvenstveno jedan jako dobar Ëovjek, Ëovjek koji nam je uvijek pruæao pomoÊ kada je to bilo potrebno, Ëovjek koji je znao sasluπati sve naπe probleme bez obzira kakvi bili. »ovjek kojem smo se mogli javiti i u pola noÊi ako smo πto trebali. A tek kao drugo, on je bio naπ razrednik kakvog nikada nitko viπe neÊe imati. Razrednik koji nam je uvijek popuπtao, razumio nas i bio uz nas u svemu. Razrednik koji se uvijek zalagao za nas, nasmijavao nas svojim biserima, brinuo o nama. Bio nam je viπe prijatelj nego razrednik. Kada smo bili sretni, bio je s nama. Kada smo bili tuæni, isto tako.

Dijelio je s nama sve, slavili smo zajedno roendane, prireivali mu puno svakakvih iznenaenja. Dolazio je na ribnjake kada smo ga zvali, veselio se s nama. No naæalost, morao je otiÊi. No takav je æivot.

Ponekad nije fer i uvijek nosi sa sobom rastanke. A rastanci su najgori.

No profesor Bjelica nije nas napustio kao πto bi to napravili moæda neki drugi profesori. On nas i dan-danas posjeÊuje

i zabavlja se s nama. Za svoj roendan iznenadio nas je te nam donio sokove, grickalice i tortu. Naravno, bit Êe s nama i na maturalnoj zabavi. Jer ipak, on je razrednik koji je bio najviπe s nama, koji je utjecao na nas i odveo nas u pravome smjeru. To je razrednik kojega Êemo zauvijek pamtiti i koji Êe uvijek biti u naπim srcima.

POSJETILI SMO

Izloæba Ivana BaËar, 2.b U prosincu su uËenici naπe πkole posjetili Gradski muzej u Virovitici gdje su razgledali dragocjenu zbirku izuzetne obitelji Trick, koja je naslijee i ponos VirovitiËana. Izloæba prikazuje slike trojice virovitiËkih umjetnika

VIJESTI IZ GIMNAZIJE PETRA PRERADOVIΔA VIROVITICA

Punom parom Nagrada za uzorno vladanje Ivana MaroviÊ, 4.d

Svakodnevno sam na televiziji pratila sve moguÊe kulinarske emisije. Oduvijek me je zanimalo kako je to biti s one strane kamere.

I eto i ta mi se æelja ispunila. NaËula sam da se u jednom obliænjem restoranu snima poznata tv emisija Punom parom. To mi se uËinilo zanimljivim i uzbudljivim te nisam oklijevala ni sekundu i odmah sam se prijavila. Imala sam veliku tremu jer sam bila najmlaa i najneiskusnija. Dan prije poËetka snimanja upoznala sam tv ekipu i ostale kandidate. Svi su bili mladi i simpatiËni tako da je trema polako nestajala. Doπao je i prvi dan snimanja. Joπ sam bila uzbuena Sama pomisao na to da Êe me gledati nekoliko stotina tisuÊa ljudi budi adrenalin u Ëovjeku.

Odjenuli smo majice, namjestili kapice i snimanje je poËelo... Svatko se prihvatio svoga posla i radilo se PUNOM PAROM. Prvi dan mi je bio grozan, nikako se nisam mogla opustiti. No drugi dan je voda potekla na moj mlin - opuπtenija atmosfera i pobjeda dana, koja me je jako razveselila. Naravno dogaale su se i brojne nezgode i smicalice koje kamera nije uspjela uhvatiti. U dobrom ozraËju i ugodnoj atmosferi prolazili su dani i snimanje je zavrπeno. Bilo mi je æao jer smo se baπ navikli jedni na druge, no za mene je to bilo zanimljivo iskustvo koje bih ponovila bez imalo oklijevanja.

GRADSKI MUZEJ VIROVITICA

Trickovih

Na slici: U virovitiËkom gradskom muzeju

u kojem smo imali oko tri sata za razgledavanje i kupovinu. Poslijepodne smo u Cinestaru gledali film „Put bez povratka 4“ sniman u 3D tehnici. Nakon filma imali smo pola sata slobodnog vremena te smo oko 20:00 krenuli nazad svojim kuÊama.

Izlet je bio odliËan i svi bismo voljeli sve to ponoviti. Nadamo se da Êemo i u ovoj πkolskoj godini imati najmanje izostanaka te tako treÊu godinu za redom dobiti nagradni izlet

INDUSTRIJSKO-OBRTNI»KA ©KOLA VIROVITICA: OBILJEÆAVANJE DANA KRUHA

Ne zaboraviti tradiciju Tradicionalnu svetkovinu plodova zemlje i marljivih ljudskih ruku pod nazivom Dani kruha - dani zahvalnosti za plodove zemlje obiljeæili smo i ove godine u naπoj πkoli. ©kolska sveËanost odræana je u utorak, 20. listopada 2009. godine.

Aktivno su se ukljuËili svi uËenici i nastavnici naπe πkole i iz svojih su vrtova, voÊnjaka i povrtnjaka te dvoriπta i πumaraka u πkolu donijeli plodove jeseni (voÊe, povrÊe, kestenje, tikvice, kukuruz s komuπinom, orahe, jabuke, suho cvijeÊe i sl.), kruπne proizvode (pogaËe, peciva, kruh, kolaËe izraene na starinski naËin), tradicionalne alatke i opremu koja se nekada koristila u poljoprivrednim i ostalim radovima (stara glaËala, vrËevi, koπarice i sl.) te likovne radove na temu jeseni, kruha i plodova zemlje.

Dane kruha obiljeæili smo bogatim i raznovrsnim programom u kojem su sudjelovale uËenice i uËenici gotovo svih razreda. »itali su se prigodni tekstovi i pjesme posveÊene kruhu, uËenici frizeri i kozmetiËari sa svojim su nastavnicama struke priredili reviju tradicijskih frizura odjeveni u narodne noπnje naπega kraja, cvjeÊari su izradili prigodne aranæmane od jesenskih plodova, a u πkolskom holu bogato su ureeni πtandovi s kruπnim proizvodima, plodovima jeseni i tradicionalnim alatkama, koje su se nekada koristile za pripremu kruha i ostale poslove u kuÊanstvu.

Bila je to izloæba onoga πto je svojstveno naπemu zaviËaju i naËinu æivota od davnina kako naπa tradicija i kultura ne bi bile zaboravljene dolaskom novoga tehnoloπkog doba.

BROJ 7 • VELJA»A 2010.

Stjepana, Nikole i Teodora Tricka.

Stjepan Trick rodio se u Slatini, te nakon zavrπetka πkolovanja na Akademiji, predavao u virovitiËkoj gimnaziji. Umro je u Virovitici 1990. godine. Njegov brat Nikola Trick ostavio je neizbrisiv trag u virovitiËkoj likovnoj umjetnosti, slikao je virovitiËke vedute, krajolike i vrhunski je portretist. Njegovo ime nosi i dugovjeËni virovitiËki Likovni klub.

Nikolin sin Teodor Trick jedan je od trojice vrhunskih umjetnika koji su ostavili trag u Virovitici. Teodor je poznat po crtanju ilustracija i stripova za djeËji Ëasopis Galeb.

Obiteljska kuÊa Trickovih u Virovitici, gdje danas æivi Teodor sa suprugom, sadræi dragocjenu zbirku ove obitelji. UËenici Strukovne πkole promatrali su i komentirali slike te uæivali u pogledima koje su im omoguÊila ova tri velika umjetnika.

Dana 10. listopada 2009. godine 3.b razred krenuo je na nagradni izlet u Zagreb. Naime u πkolskoj godini 2008./2009. bili smo razred s najmanje izostanaka te smo nagraeni besplatnim izletom, veÊ drugu godinu za redom.

U prijepodnevnim satima smo stigli u Zagreb te se uputili u Zooloπki vrt gdje smo vidjeli mnoπtvo zanimljivih i neobiËnih æivotinja. Potom smo otiπli u Avenue Mall, veliki trgovaËki centar

IZ DANA GLAZBA U DAN

O SUDJELOVANJU U KULINARSKOM SHOWU

39

SLOBODNO VRIJEME

RAZGOVOR: STELA BLAÆ I DIJANA BRKIΔ

Tango, valcer, cha-cha…

Koliko dugo trenirate?

Stela: - Uskoro Êe biti pet godina.

Dijana: - Pet-πest godina.

Koliko puta tjedno imate treninge i po koliko sati?

Stela: - Treniram tri puta tjedno po 2 sata, a vikendom moj partner i ja uzimamo joπ 1-2 privatna sata s trenerom.

Dijana: - Dva-tri puta na tjedan, pa sat i pol.... ali uzimamo i privatne sate s trenerom.

Koliko dugo pleπeπ sa svojim partnerom?

Stela: - Oko godinu dana.

Dijana: - Bit Êe godina dana.

Jeste li bili na natjecanju i ako jeste, koji je vaπ najveÊi uspjeh na njima?

Stela: - Bili smo na puno turnira i bilo je dosta prvih mjesta, ali sad kad smo uπli u viπu

Stela Blaæ s partnerom Davorom Kiharom

kategoriju, malo je teæe biti baπ tako dobar...

Dijana: - Da bili smo na natjecanju, osvajali smo i prvo mjesto…

Jesu li ikada poËele frcati ljubavne iskre izmeu tebe i tvog partnera?

Stela: - Jesu, ali prije naπeg partnerstva :D Dijana: - Ne. Koliko si partnera do sada promijenila i koji ti je bio najbolji?

Stela: - Promijenila sam viπe njih, a kad sam konaËno naπla onog koji mi odgovara, krenuli smo na turnire, no onda se to partnerstvo raskinulo i naπla sam novog partnera s kojim joπ uvijek pleπem.

Dijana: - Pet do sad, ovaj mi je najbolji, najbolje se slaæemo.

Da moæeπ birati, bi li promijenila svog partnera i zaπto?

Stela: - Ne bih, slaæemo se, oboje smo tvrdoglavi pa se zato ponekad posvaamo, ali brzo to rijeπimo :D Dijana: - Mislim da ne bih promijenila partnera jer slaæemo se u dosta stvari, kako bih rekla, razumijemo se :D Koliko se Ëesto ti i tvoj partner posvaate i koji su opÊenito razlozi?

Stela: - Rijetko se svaamo, a razlog uglavnom bude to πto se ne moæemo sloæiti kako toËno ide neki korak ili zato πto se nekome od nas ne da taj dan previπe trenirati.

Dijana: - Na treningu se malo posvaamo, ali nisu to neke velike svae pa se odmah i pomirimo... nego opÊenito zbog nekih koraka u koreografiji, ali niπta straπno :D Je li naporno trenirati ili uËiti neki ples?

• Stela Blaæ i Dijana BrkiÊ veÊ godinama pleπu standardne i latinoameriËke plesove • Zapaæeni nastupi na natjecanjima i turnirima Barbara ©poljar, 1.a Stela: - Svaki ples je jako naporan, ali ako to voliπ, trudiπ se.

Dijana: - Dosta je naporno, ali ako to voliπ i æeliπ, onda nije.

Koji ples najviπe voliπ, a koji najmanje?

Stela: - Od standardnih najviπe volim engleski valcer, najmanje quickstep, a od latina mi je najdraæa samba, a najmanje volim paso doble.

Dijana: - Najviπe volim latin (sambu i jive...iako je on naporan ples, jer treba jako puno kondicije...), a najmanje standardne plesove opÊenito.

Dijana BrkiÊ i Filip BorovËak

ZANIMANJE MLADIH ZA NJEGOVANJE NARODNIH PLESOVA, PJESAMA I OBI»AJA

»uvari tradicije

BROJ 7 • VELJA»A 2010.

Ivana BaËar 2.b

40

Ivana u narodnoj noπnji

Najmlae Ëlanice KUD-a Petra i Lana

Duga je tradicija ©piπiÊbukovËana koji u sklopu svoje SeljaËke sloge godinama njeguju domaÊi folklor prenoseÊi svoje etno-vrijednosti publici πirom Hrvatske. KUD "SeljaËka sloga" registriran je sa sjediπtem u ©piπiÊ Bukovici odakle je i najviπe Ëlanova, a osnovan je davne 1934. godine i djeluje neprekidno s manjim oscilacijama veÊ 75 godina. Druπtvo je osnovano na nagovor hrvatske pjesnikinje Mare MatoËec, kojoj je u tu Ëast podignut ove godine spomenik u Koriji.

U KUD "SeljaËka sloga" uËlanila sam se prije dvije godine, ali veÊ od prije zanimala me je kultura, stari obiËaji i tradicija mojih potomaka iz mjesta iz kojeg dolazim, tako da sam se prvi put s plesom okuπala veÊ u drugom razredu osnovne πkole. Na probe odlazim s veseljem jer je u KUD-u mnogo mladih

KORNELIJIN PLESNI HOBI SLOBODNO VRIJEME

Trbu ni ples

• Sport u zaËecima u Virovitici.

• Razvija tijelo, jaËa miπiÊe, potiËe æenstvenost Tea Juma, 2.a

Kornelija Potrata trenira trbuπni ples gotovo godinu dana, a u taj ples se zaljubila joπ od malena kad ga je prvi put vidjela.

Treninzi se u Virovitici odræavaju jednom na tjedan po dva sata, pogotovo ako rade novu koreografiju te im trenerica mora postepeno pokazivati svaki pokret, korak po korak. Trbuπni ples nije skup sport, a uz to πto jaËaju miπiÊe, plesaËice stvaraju svoju æenstvenost. Kornelija i njezine plesaËice zasada joπ nisu prisustvovale nijednom natjecanju, ali su zato nastupile za Dan grada i na sajmu VIROEXPO 2010. te su oduπevile publiku.

Trbuπni ples VirovitiËanke pleπu u grupi, ali Kornelija bi rado prihvatila i pojedinaËni izazov u plesu. GledajuÊi „Super talent show“ vidjela sam kandidata koji je plesao trbuπni ples pa sam upitala Korneliju je li se njima pridruæio koji momak, ali naæalost nije iako smatra da bi bilo zanimljivo kad bi dobile kojeg muπkog Ëlana.

Kornelija i ostatak plesne grupe na treninzima pleπu u tajicama ili trenirkama, a za nastup moraju imati dugaËke suknje s prorezima, marame za trbuπni ples koje stvaraju zvuËne efekte i kratki top kojim stvaraju efekte kada rade shimmy prsima.

NajËeπÊe pleπu uz arapsku, kurdijsku i tursku glazbu.

Trbuπni ples je sport u kojem Êete takoer ojaËati svoje miπiÊe.

Otkako trenira trbuπni ples, Kornelija je smrπavila nekoliko kilograma, i to kad su imali nastup jer su intenzivno vjeæbale, svaki dan po sat i pol vremena.

- OjaËala sam i razvila miπiÊe - kaæe Kornelija - a to sam primijetila na prvom satu tjelesne kulture kad sam krenula u πkolu jer sam postizala bolje rezultate na vjeæbama nego proπle godine.

Trbuπne plesaËice (Kornelija Potrata desno)

Kud "SeljaËka sloga" ©piπiÊ Bukovica ima dugu tradiciju - 75 godina neprekidno njeguje folklor.

• Probe i putovanja naporni su i iscrpljujuÊi, ali nude zadovoljstvo zalaganja za oËuvanje i prenoπenje dugogodiπnje tradicije

Nakon nastupa noπnja se posebno briæljivo sprema

BROJ 7 • VELJA»A 2010.

(najmlaem je Ëlanu pet godina). Probe su vrlo naporne, ali mi nije æao jer znam da je to πto radim neπto vrijedno. Najdraæa su mi putovanja i nastupi, vrijeme prije nastupa je vrlo iscrpljujuÊe, naporno i dosadno jer ponekad nam do nastupa proe i viπe od sedam sati i sve to vrijeme mi smo u tradicijskim noπnjama i osjeÊamo se kao naπi stari koji su te noπnje nosili svaki dan. Neke noπnje stare su i viπe od stotinu godina. Poslije nastupa uvijek je organizirana neka feπta u kojoj sudjeluju svi sudionici folklornog susreta.

ZadivljujuÊe je to πto se mnoπtvo mladih zabavlja uz tamburicu i izvornu glazbu raznih krajeva Hrvatske. Svaki moj nastup, proba, rad je kojim se zalaæem za oËuvanje starih izvornih narodnih obiËaja, plesova i pjesama.

Svakodnevno se susreÊem s onima kojima je stalo da folklor æivi, da prenosimo dugogodiπnju tradiciju, i vidim da mnoga srca kucaju za to.

41

SPORT

U»ENICI NA©E ©KOLE, NOGOMETA©I HNK SUHOPOLJE IZ DRUGIH SREDINA

Privremeni Naπu πkolu, osim uËenika koji ovdje provode svoje Ëitavo srednjoπkolsko obrazovanje, takoer pohaaju „privremeni“ uËenici, tj. uËenici nogometaπi koji se zbog svojih nogometnih obaveza stalno sele u neke nove krajeve.

BROJ 7 • VELJA»A 2010.

KRUNOSLAV DUBRAVAC

42

Nogometom se bavim od svoje sedme godine, odnosno devet godina.

Igrao sam za ©N „Batina“, NK „Osijek“, NK „Mladost“, NK „Marsonija“ i sada sam u HNK „Suhopolje“.

Takav æivot je vrlo uzbudljiv, nikada se ne zna πto Êe se dogoditi (npr. neka iznenadna ozljeda, veliki poraz itd.)

Svoje roditelje sam napustio kada sam imao 14,5 godina. Sada sam se veÊ naviknuo na takav æivot, ali u poËetku je bilo vrlo teπko jer su novi prijatelji, nove sredine...

Nedostaci su πto sam prerano otiπao od roditelja i πto se odvajam od starih prijatelja, a prednosti su πto stjeËem nove prijatelje, upoznajem nove ljude, nove sredine te πto tako rano upoznajem æivot bez roditelja prelazeÊi sam preko prepreka πto mi pomaæe pri osamostaljenju i odgovornosti.

Naravno da stjeËem mnogo viπe prijatelja jer u nogometnom svijetu Êu se upoznavati do kraja svoje nogometne karijere s mnogim drugim suigraËima, tj. protivnicima.

Moram priznati da nisam baπ neki uËenik, ali kako se kaæe, „uËi se iz sekunde u sekundu, iz minute u minutu...“ Tako se ja navikavam.

Hmm... Samo Êu reÊi sa sam trenutaËno „slobodna ptica“ i da uz nogomet mogu naÊi vremena i za cure.

Zbog selidbi iz grada u grad nisam imao veÊ godinu dana curu, ali uvijek se nae neka simpatija.

Svia mi se πto to πto je πkola nova (naspram ostalih u kojima sam bio), a u vezi s ostalim joπ ne mogu reÊi, jer sam u πkoli tek tri dana.

U naπoj πkoli πest je takvih uËenika. Intervjuirali smo neke od njih kao bismo saznali kako se prilagoavaju takvom tempu æivota. UËenici koji su pristali na intervju su: Josip Caban, Denis KljajiÊ, Krunoslav Dubravac i Joakim KristiÊ.

JOSIP CABAN Nogometom se bavim od svoje osme godine, znaËi devet godina.

Do sada sam igrao za tri kluba, a to su nogometni klub Marsonia, Oriolik i evo sada Suhopolje.

Pa, vjerujte mi, æivot je jako uzbudljiv, ponekad nije lako, no na sve se Ëovjek navikne ako zaista voli ono πto radi.

Doæivljavam ih kao novo iskustvo, u kojima saznajem neπto novo i pokuπavam se prilagoditi πto je viπe moguÊe.

Teπko je govoriti o tome jer æivjeti sam, bez obitelji, nije lako. To se i ne moæe nazvati nedostatkom, jer Ëovjek, ukoliko je savjestan, dobiva i prednosti, meu kojima su odgovornost, samostalnost, pouzdanost te psihiËka snaga.

Prijatelji uvijek ostaju u srcu, kamo god Ëovjek iπao. Nastojim se Ëuti s njima πto je viπe moguÊe. Takoer, iz dana u dan stjeËem sve viπe prijatelja.

Sve πkole su popriliËno jednake, nema nekih velikih razlika. Ako se prati nastava i malo se ponovi kod kuÊe, nema veÊih problema.

Iskreno, ljubav pokuπavam (πto je moguÊe viπe) Ëuvati za sebe i ne volim mnogo govoriti o tome. Mogu vam reÊi da nije lako kad je voljena osoba udaljena od vas.

Postoji jedna osoba s kojom se dosta Ëesto Ëujem i jako smo bliski. To je sve πto vam mogu reÊi.

U ovoj πkoli je jako lijepo i ugodno i kada zatrebam pomoÊ, mogu je pronaÊi u svakom profesoru jer su svi vrlo ugodni i briæni.

JOAKIM KRISTIΔ Nogometom se bavim deset godina.

Igrao sam za NK „Bjelovar“, NK „Ædralovi“ i sada sam u Suhopolju.

Takav æivot je jako uzbudljiv zato πto se druæim s prijateljima koji se takoer bave nogometom, a i odlazim svakodnevno na treninge da bih napredovao i bio πto bolji.

Kad sam prvi put otiπao od roditelja æivjeti u neki drugi grad, bilo mi je jako teπko jer sam bio naviknut na dijeljenje vremena s roditeljima i prijateljima u sredini u kojoj sam æivio, ali sada sam se priviknuo na ovakav naËin æivota.

Nedostaci mojih selidbi su πto ne provodim vrijeme sa svojom obitelji i veoma smo udaljeni jedni od drugih te taman kad upoznam neko novo druπtvo i priviknem se, moram se odseliti.

Dobro je πto upoznajem mnogo novih ljudi, stjeËem prijatelje i odlazim u bolje klubove da bih napredovao.

Niti jednog prijatelja kojeg sam stekao nisam zaboravio te smo i dalje u kontaktu.

Teπko mi se prilagoditi naËinu na koji profesori odræavaju svoju nastavu jer svaki profesor ima svoj naËin predavanja. Nemam nekih velikih problema sa πkolom, ali mi je ipak malo teæe uskladiti πkolu i sport. No, πto se mora, nije teπko!

Uz πkolu i sport uvijek se nae vremena i za cure.

TrenutaËno nemam curu, no moæda uskoro naie koja i na moje ljubavno polje. Tko Ëeka, taj i doËeka!

Ova πkola mi se svia jer je nova. Ima dobrih profesora koji razumiju moje sportske obveze.

Osobito mi se svia πkolski radio, a i upoznao sam puno prijatelja.

EKIPNI SPORTOVI U STRUKOVNOJ ©KOLI

Uspje ne ekipe U naπoj πkoli uËenici sudjeluju u raznim ekipnim sportovima: nogometu, odbojci i koπarci.

Pripremile:Tanja PajiÊ, Kristina VuËiÊeviÊ, 1.b Naπa πkola moæe se pohvaliti izvrsnim rezultatima na svim natjecanjima.Vjerujemo da Êe se uËenici i dalje nastaviti baviti raznim sportovima te i dalje nizati odliËne rezultate.

SPORT PRVA LIGA

Koliko se dugo baviπ nogometom?

Za koje si sve klubove igrao?

Koliko je uzbudljiv takav æivot?

Kako doæivljavaπ te selidbe? ©to su nedostaci, a πto prednosti takvog æivota?

StjeËeπ li viπe prijatelja ili ih gubiπ selidbom?

Kako se uspijevaπ prilagoditi u πkolama?

Kako uspijevaπ na ljubavnom terenu?

HoÊeπ li nam reÊi neπto o tome?

I za kraj, reci nam kako ti se svia u naπoj πkoli.

Koπarkaπku ekipu naπe πkole Ëine djevojke: MandiÊ, MatanËi, SlaviÊ, GegiÊ, BanoviÊ, Bosanac, DraæiÊ, MilinoviÊ, RajnoviÊ, Kuzman te njihov voditelj profesor PetroviÊ.

Naπe koπarkaπice osvojile su drugo mjesto na æupanijskom natjecanju.

DENIS KLJAJIΔ

Tekst i snimci: Mirela RadanoviÊ, 1.b

»lanovi nogometne ekipe su: Egri, Lach, MikuliÊ, MatijaπeviÊ, DeæmariÊ, IvaËiÊ, Zdjelar, BedekoviÊ, BartoliÊ, MediÊ, ©ijan, Kelj i MarkoviÊ. Njihov voditelj je profesor PetroviÊ.

DeËki su osvojili prvo mjesto na æupanijskom natjecanju.

Djevojke Ëlanice odbojkaπke ekipe osvojile su Ëetvrto mjesto na æupanijskom natjecanju. »lanice te odbojkaπke ekipe su: Bosanac, MatanËi, TukaË, SlaviÊ, BanoviÊ, »iËek, GegiÊ, JovaniÊ te SertiÊ. Njihov voditelj je profesor PetroviÊ.

BROJ 7 • VELJA»A 2010.

Nogometom se bavim od svoje pete godine, odnosno dvanaest godina.

Klubovi za koje sam igrao su NK „Gardun“, NK „ÆeljezniËar“, NK „Marsonia“ i HNK „Suhopolje“.

Takav æivot je jako uzbudljiv jer doæivimo mnogo uspona, a ponekad i padova.

Selidbe doæivljavam normalno jer je to uobiËajeno za svakoga sportaπa koji æeli ostvariti svoj cilj, a taj cilj je uspjeh.

Nedostaci tih selidbi su sporije upoznavanje i joπ neke sitnice, a prednosti su upoznavanje novih ljudi, napredovanje itd.

Selidbom stjeËem viπe prijatelja, jer veÊ imam puno prijatelja. Samim dolaskom ovamo stekao sam ih joπ viπe.

U πkoli sam se uspjeπno prilagodio.

Svi su me prihvatili i poËeli se navikavati na mene.

U πkoli ima jako lijepih i zgodnih cura, ali moja jedina ljubav je trenutno nogomet.

U Slavonskom Brodu ima dobrih cura, ali ovdje ima boljih. He, he.

U πkoli mi se jako svia jer ima puno cura. He he.

43

Kontrapunkt Ëine Ivan MikπiÊ Mikπa (vokal), Nikola ÆarkoviÊ (bubnjevi), Mario BlaæeviÊ Blaæ (solo gitara), Luka KiÊinbaÊi KiÊo (bas gitara) i Antonio Potonjac Poto (ritam gitara).

DeËki iz Kontrapunkta sviraju tek dva mjeseca, a veÊ su samostalno svirali na manjim koncertima i u naπoj πkoli na BoæiÊnoj priredbi. Probe Kontrapunkta odvijaju se jednom do dva puta na tjedan, naime nemaju vremena zbog πkolskih obveza ili, kako oni kaæu, ËeπÊe bivaju u kaznama zbog ocjena pa Êemo ovom prigodom zamoliti i profesore za

malo razumijevanja. TrenutaËno probe odræavaju kod Pote, jer je na KiÊinu tavanu, gdje su prije svirali, postalo prehladno tijekom ovih zimskih dana.

Vidjela sam koliko su se svidjeli naπim uËenicima pa sam ih upitala hoÊe li nam ispuniti æelju te ponovno zasvirati na jednoj od naπih priredaba, a znate li πto sam saznala?

Velika je moguÊnost da na kraju ove πkolske godine, na zavrπnoj priredbi odræe koncert, a mi Êemo ga nestrpljivo iπËekivati.

T. Juma