ŠPORTSKA PUBLICISTIKA
PREMA SUNCU:
USUSRET OLIMPIJSKIM IGRAMA U TOKIJU Zbornik haiku poezije Urednik: dr. Drago Štambuk Godina i mjesto: 2021., Zagreb Format: 19 x 25 cm Uvez: meki, klamani Izdavači: Društvo Hrvatskih književnika, Zagreb i HOO, Zagreb Oblikovanje i priprema za tisak: Mediaspin, Zagreb Tisak: Quo Vadis, Zagreb Dostupnost i info: Knjižnica Hrvatskog olimpijskog odbora - https://
knjiznica.hoo.hr/; info: Hrvatski olimpijski odbor i Društvo hrvatskih književnika, Trg bana Josipa Jelačića 7/I, 10 000 Zagreb, Tel.: +385 (o)1 4816 931, +385 (0)1 4883 580, e-mail: dhk@dhk.hr Cijena: prigodno izdanje Prije skoka uvis skakačica ljestvicu preskače u sebi (Enes Kišević, prvonagrađeni haiku, Zbornik prema Suncu: ususret Olimpijskim igrama u Tokiju)
H
rvatska enciklopedija haiku definira kao „japanski stih od 17 slogova (5–7–5), jedan od najvažnijih oblika tradicionalnoga japanskoga pjesništva. Haiku osobito opisuje prirodu i izravno životno iskustvo, koristi sugestiju, ističe važnost zahvaćanja u bit predmeta, izbjegava sentimentalizam. Izvori haikua nalaze se u početnom stihu zvanom hokku, duljega niza stihova (haikai no renga ili haikai), u koji su bili uklopljeni naizmjenični nizovi od 5–7–5 i 7–7 slogova. Hokku je postupno postajao samostalnim stihom, a formalno se osamostalio tijekom 1890-ih kada se za njega počeo koristiti pojam haiku, za što je osobito zaslužan bio Masaoka Shiki (1867– 1902). Haiku je bio nova vrsta stiha, oblikom posve nalik na tradicionalni hokku, ali se razlikovao po tome što ga je trebalo pisati, čitati i razumijevati kao samostalnu pjesmu, a ne kao dio duljeg lanca stihova. Strogo uzevši, povijest haikua počinje potkraj XIX. st. (…)“ Društvo hrvatskih književnika i Hrvatski olimpijski odbor upravo su haiku kao formu kreativnog izražavanja odabrali za iskaz doživljaja pjesnika u književnom natječaju „Ususret Olimpijskim igrama u Tokiju“ održanima u ljeto 2021.godine. Ideji se priključilo i natječaj podržalo japansko veleposlanstvo u Republici Hrvatskoj, ali i velik broj umjetnika i amatera, pa se na natječaj prijavilo više od 300 haiku pjesnika, haijina (čitaj haidžina) i amatera, s oko 600 trostiha; dodatno i tridesetak školaraca. Prosudbeno povjerenstvo svaki je haiku, prema tradiciji, pročitalo dvaput, a potom izabralo tri najuspješnije haiku pjesme i nagradilo tri najuspješnija autora – Enesa Kiševića, Ivana Ivančana i Tomislava Maretića, a još trideset devetero sudionika pohvalilo. Jer, kako kaže dr. Drago Štambuk, idejni začetnik natječaja, predsjednik Prosudbenog povjerenstva i veleposlanik RH u Japanu: „Natječaj, iako temeljen prvenstveno na sportsko-olimpijskim temama, nije zanemarivao slobodne teme, osobito one povezane s potresima u Hrvatskoj, s velepošašću krunatoga virusa, kao i trostihe na dionicama (kajkavskoj, čakavskoj i štokavskoj) trojednoga hrvatskoga nam jezika, a pod egidom 'Zlatne formule ča-kaj-što', koja je 2019. proglašena kulturnim dobrom i stavljena na Nacionalnu listu zaštićene nematerijalne baštine.“ Među pohvaljenim haiku pjesnicima, predsjednik Prosudbenog povjerenstva izdvaja Silvu Trstenjak, Borisa Nazanskoga, Jakšu Matošića, Gorana Kovača, Jelenu Stanojčić i Sanju Albaneže, a svi nagrađeni i pohvaljeni radovi – 42 pjesnička i dva učenička rada - nalaze se na stranicama Zbornika radova. Uz već istaknuta, čitatelj će među imenima uspješnika zapaziti i neka druga dobro znana, priznata i poznata imena iz svijeta književnosti i umjetnosti te uživati u haidžanskom viđenju športa, Olimpijskih igara, običaja i tradicije „Zemlje izlazećeg Sunca“.
OLIMP ■ 60 ■
NAJVEĆI USPJESI HRVATSKOG SPORTA:
Sveobuhvatni vodič kroz najveće sportske događaje Autori: Dražen Beraković i Davor Lulić Godina i mjesto izdavanja: 2021., Zagreb Stranica: 320 Format: 24 x 30,5 cm Uvez: tvrdi Nakladnik: Mozaik knjiga d.o.o., Zagreb Oblikovanje i grafička priprema: Marija Morić Tisak: Grafika Soča, Slovenija Dostupnost i info: Knjižnice i knjižare diljem Republike Hrvat-
ske, Web-shop Mozaik knjige (https://mozaik-knjiga.hr) Cijena: 297,90 kn
M
onografija „Najveći uspjesi hrvatskog sporta: Sveobuhvatni vodič kroz najveće sportske događaje“ vizualno i grafički bogato je publicističko izdanje. Kako i dolikuje velikom izdavaču, knjiga je obogaćena finim grafičkim rješenjima, zlatotiskom na naslovnici, ilustrirana kvalitetnim fotografijama najuspješnijih hrvatskih športaša i grafičkim prijelomom koji poziva na listanje i uranjanje u njezine stranice. Uz predgovor, kazalo, bilješke o autorima i izvoru ilustracija, knjiga je koncipirana u tek četiri poglavlja. Prvo se odnosi na povijest hrvatskog športa i čitatelju podastire pregled najranijih uspjeha hrvatskih športaša. Bolji poznavatelji hrvatskog športa prisjetit će se, a svi ostali upoznati, s uspjesima Milana Neralića, Đure Stantića, Paula Radmilovića, Dragutina Cinottija te veslača okupljenih u veslačkom osmercu s kormilarom iz 1924. godine. Drugo poglavlje predstavlja uspjehe „hrvatskih sportaša u doba Jugoslavije (1945. – 1991.)“. Čini to pregledno, po športovima, poredanim abecednim redom, upisujući zlatnim slovima imena vrhunskih športaša, rekordera i osvajača medalja na velikim međunarodnim natjecanjima, evocirajući kod nešto starijih čitatelja uspomene na vlastiti doživljaj uspjeha alpinista Stipe Božića, atletičara, boksača, gimnastičara, hrvača, jedriličara, džudaša, kajakaša i kanuista, klizačice Sande Dubravčić, košarkaša, kuglača, nogometaša, odbojkaša, plivača, rukometaša, stolnotenisača, strijelaca, tenisača, vaterpolista i veslača. Treće poglavlje prati „najveće uspjehe sportaša na Olimpijskim igrama pod hrvatskom zastavom“, od Olimpijskih igara u Barceloni 1992. do Igara u Tokiju održanih 2021. Uz podsjećanje na sve hrvatske olimpijske medalje, knjiga podsjeća i na značaj Olimpijskih igra u Barceloni 1992. za hrvatske športaše, te donosi atmosferu svih Igara i nastupa svakog hrvatskog osvajača medalje. S obzirom na to da je treće poglavlje posvećeno olimpijskim uspjesima, četvrto čitatelja vodi na ostale velike međunarodne nastupe hrvatskih športaša. Čini to, opet, pregledom po športovima. Autori se između ostalog prisjećaju velikih nogometnih uspjeha hrvatskih reprezentativaca u Francuskoj 1998. i Rusiji 2018., uz njih čitatelj obnavlja ili upoznaje uspjehe atletičara, rukometaša, vaterpolista, veslača, strijelaca, plivača… ali i iznimna postignuća skijaša, boćara i taekwondo reprezentativaca koji po osamostaljenju Hrvatske postižu značajne športske uspjehe međunarodne razine. Autori tekstova, novinarski športski znalci Dražen Beraković i Davor Lulić, pitkim, tečnim žurnalističkim stilom stvaraju štivo kojim ne prenose tek šture povijesne podatke nego čitatelja uranjaju u atmosferu i emociju svakog pojedinačnog uspjeha hrvatskih športaša, pa će ova knjiga vjerojatno biti rado viđen naslov u kućnoj biblioteci ljubitelja športa.