26
Mlijeko i Ja
MLJEKARSKA REVIJA
KAKO SE PRAVILNO HRANITI?
Fast food je veliki neprijatelj mladih
Iako mnoštvo ljudi vodi zavidnu brigu o svojoj prehrani, još je uvijek daleko veći broj onih kod kojih postoje dobri razlozi da promijene svoj stav prema hrani, i to dramatično
N
Dr. Ivo Belan
avike hranjenja i pijenja uključene su u šest od deset vodećih uzroka smrti - srčane bolesti, rak, moždani udar, ateroskleroza, šećerna bolest, kronična jetrena bolest/ciroza. Dakle, što preporučuju vrhunski nutricionisti, kakva treba biti pravilna prehrana? Umjereno s masnoćama. U prosjeku, više od 30 posto dnevnih kalorija koje unosimo potječe od masti. Većina stručnjaka kaže da bi taj unos trebao biti do 30 posto. Preporučuju smanjenje unosa zasićenih masnih kiselina, koje uglavnom sadrže proizvodi životinjskog podrijetla. Također, preporučuju i ograničiti kolesterol u hrani, to jest da ga u krvi ima od 3,5 do 5,2 mmol/l. Zna se da povećane količine kolesterola u krvi mogu začepiti arterije i izazvati srčani udar. Pripravljajte sredozemnu hranu
Umjerena prehrana koja se sastoji od nezasićenih masnih kiselina, to jest koja zamjenjuje zasićene masnoće, može
Mlade treba upozoriti na nedostatke brze ili “fast food” hrane, zbog čega ju u stvari svrstavamo u nezdravu hranu
smanjiti razinu kolesterola u krvi. Višestruko nezasićene masne kiseline nalaze se u većini biljnih ulja, a sredozemna prehrana sadrži mnogo maslinova ulja. Veliku pažnju privlače omega-3 masne kiseline, koje sadrže neka riblja ulja. Smanjuju rizik od srčanih bolesti i pomažu u sprječavanju stvaranja krvnih ugrušaka koji mogu prouzročiti srčani udar. Velika većina stručnjaka preporučuje jesti ribe dva ili više puta tjedno. Jedite voće i povrće
Usprkos zabrinutosti oko ostataka pesticida, zdravstvene koristi od jedenja svježih proizvoda prevladavaju u odnosu na bilo koji rizik od pesticida. Osigurajte si dnevno nekoliko obroka voća i povrća. Takva prehrana može smanjiti rizik od nekih vrsta raka. Prokulica, cvjetača (karfiol) i kelj mogu biti osobito djelotvorni. Voće i povrće također su dobri izvori vlaknastih tvari, kao što su i žitarice i mahunarke. Kako bismo zadovoljili tjelesne potrebe za neprobavljivim vlaknastim tvarima, moramo jesti veće količine voća, povrća i žitarica. Neophodno je skrenuti pažnju i na danas sveprisutnu tzv. brzu hranu (fast food). U svijetu je običavaju zvati i hrana smeće (junk food). Premda svi pribjegavamo takvoj hrani (kad nemamo vremena ili ako džep postane plići), ipak su najbrojniji ljubitelji brze hrane pripadnici mlade generacije. Mlade tre-
ba upozoriti na nedostatke takve hrane, zbog čega ju u stvari svrstavamo u nezdravu hranu. Koja je to hrana i koja su to pića? Riječ je o različitim chipi-chips proizvodima, hamburgerima, hot dogovima, slatkišima, slatkim bezalkoholnim gaziranim pićima itd. Zašto je štetno jesti takvu hranu? U prvom redu sadrži velike količine zasićenih masnoća. Zatim, brza hrana često sadrži i previše soli, a mi ju još i dodatno solimo. Dakako, prisutno je i puno šećera. Zna se, mast, sol i šećer veliki su neprijatelji našeg zdravlja, osobito zdravlja mladih. Razumljivo, treba istaknuti kako opasnosti nema ako se brza hrana uzima povremeno i u malim količinama, ali ona ne smije biti na jelovniku svakodnevno ili bez kritičnog odnosa prema pojedenim količinama. Treba voditi brigu da prehrana bude raznovrsna i uravnotežena. Neka sadrži manje masnoća a više ugljikohidrata, i uz to valja redovito provoditi tjelovježbu. Fizička neaktivnost igra veću ulogu u dobivanju na težini nego prehrana s puno kalorija. Razumljivo, u svakodnevnoj zdravoj prehrani uvijek postoji prostor da se u nju ugura i nešto što je manje zdravo, ali što volite. Nema problema, slobodno i to ubacite u svoj obrok, ali neka bude u maloj količini i ograničite druge izvore masnoća.