6
Mlijeko i Ja
MLJEKARSKA REVIJA
MLIJEKO I ZDRAVLJE
Činjenice i zablude o utjecaju mlijeka i mliječnih proizvoda na naše zdravlje Irena Barukčić, dipl. ing.
Prehrambeno-biotehnološki fakultet Sveučilišta u Zagrebu
M
lijeko i mliječni proizvodi važan su sastavni dio uravnotežene prehrane s obzirom na to da sadrže visokovrijedne proteine i da su dobar izvor različitih vitamina i mineralnih tvari, ponajviše kalcija. Blagotvoran učinak pojedinih sastojaka mlijeka i mliječnih proizvoda na naše zdravlje tema je brojnih dosad provedenih znanstvenih i kliničkih ispitivanja. Pritom treba istaknuti kako su interakcije pojedinih nutrijenata kao i njihovi metabolički putovi u našem organizmu izrazito kompleksni pa je vrlo teško jednostrano, primjerice samo s medicinskoga ili prehrambenog stajališta, govoriti o njihovu zdravstvenom učinku. Međutim, u posljednjih nekoliko godina sve je više “stručnjaka” koji dovode u pitanje pozitivne učinke mlijeka i mliječnih proizvoda ističući potrebu njihova izbacivanja iz svakodnevne prehrane. Mnoge od tih tvrdnji najčešće nisu znanstveno utemeljene, a nerijetko su i izvađene iz konteksta pojedinih članka i interpretirane senzacionalistički i neobjektivno. Zbog toga
ćemo iznijeti znanstveno potkrijepljene osvrte na neke od takvih tvrdnji.
Zabluda br. 1 - Mlijeko i mliječni proizvodi nisu dobar izvor kalcija. Dnevne potrebe za kalcijem u potpunosti se mogu zadovoljiti namirnicama biljnog porijekla. Mlijeko sadrži u prosjeku između 100 i 120 mg kalcija na 100 g, a neki tvrdi sirevi i 8 do 10 puta više što ih čini značajnim izvorom kalcija u svakodnevnoj prehrani. Međutim, ono što mlijeko i neke mliječne proizvode čini osobito dobrim izvorom kalcija, činjenica je da sadrže fosfor i vitamin D koji su nužni za iskorištavanje kalcija u ljudskom organizmu. Osim toga, mliječni šećer (laktoza) dodatno poboljšava njegovu resorpciju u crijevima stvarajući blago kiselu sredinu. Dakako, namirnice biljnog porijekla također sadrže kalcij, ali samo neke od njih zaista su dobar izvor kalcija i teško mogu zamijeniti mlijeko i mliječne proizvode u svakodnevnoj prehrani. Primjerice, za zadovoljavanje dnevnih potreba odrasle zdrave osobe za kalcijem treba pojesti oko 400 g brokule (poriluka ili cvjetače), 700 g kruha od cjelovitog brašna i 4 žlice sezamovih sjemenki. Stoga je naj-
bolje jesti raznovrsnu hranu, u kojoj su svakako zastupljeni i mlijeko i mliječni proizvodi, jer poboljšavaju resorpciju kalcija unesenog namirnicama biljnog porijekla te služe kao izvor drugih potrebnih nutrijenata, od kojih su najvažniji proteini kao izvor esencijalnih aminokiselina.
Zabluda br. 2 - Azijati uopće ne troše mlijeko i rjeđe obolijevaju od osteoporoze. Mlijeko sadrži puno proteina, što otežava resorpciju kalcija. Osteoporoza je bolest starijih osoba i predstavlja problem u razvijenim zemljama gdje je visok očekivani životni vijek stanovništva. Znanstveno je dokazano kako su među glavnim čimbenicima koji povisuju rizik obolijevanja od osteporoze prehrana siromašna kalcijem, proteinima i vitaminom D te nedostatna fizička aktivnost. Tako je nedovoljan unos nabrojanih nutrijenata u ranoj životnoj dobi izravno povezan sa smanjenom gustoćom kostiju u odrasloj dobi. Kontinenti poput Južne Amerike, Azije i Afrike odlikuju se visokim udjelom mlade populacije u demografskoj slici, zbog čega je pojavnost osteoporoze niža. Međutim, klinič-