INTERVJU
Porijeklo proizvoda mora biti nedvojbeno istaknuto RAZGOVOR S DR. SC. DARJOM SOKOLIĆ, RAVNATELJICOM HRVATSKE AGENCIJE ZA POLJOPRIVREDU I HRANU AO OVAR RAZG
Zoran
Bašić
D
r. sc. Darja Sokolić nova je ravnateljica Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu - HAPIH-a. Diplomirala je na Prehrambeno-tehnološkom fakultetu u Osijeku, a od 2008. zaposlena je u Hrvatskoj agenciji za hranu - HAH-u, čija je bila zadnja ravnateljica do spajanja s ostalim agencijama u Hrvatsku agenciju za poljoprivredu i hranu. Bila je voditeljica HAPIH-ova Centra za sigurnost hrane pa je izvrsno upoznata s proizvodnjom, kvalitetom, ali i kontrolom kvalitete hrane proizvedene u našoj državi. Od 2018. članica je Savjetodavnog vijeća Europske agencije za sigurnost hrane EFSA-e. Često slušamo kako je važna sljedivost u procesu proizvodnje, prerade i plasmana hrane. A HAPIH je tu veoma važan dionik. Republika Hrvatska je već prije ulaska u Europsku uniju ispunila sve obveze vezane uz zakonodavni dio osiguravanja sljedivosti hrane i ona se mora utvrđivati u svim fazama proizvodnje, prerade i distribucije hrane. Vezano za sustav sljedivosti, Hrvatska agencija za poljoprivredu i hranu (HAPIH) stoji iza oznake sljedivosti na proizvodu Hrana hrvatskih farmi i polja, a našim čitateljima svakako je najpoznatiji sustav označavanja mlijeka i mliječnih proizvoda “Mlijeko hrvatskih farmi”. Koji je osnovni cilj sustava označavanja mlijeka i mliječnih proizvoda oznakom “Mlijeko hrvatskih farmi”? Osnovna je zamisao tog sustava jasno i nedvosmisleno istaknuti podrijetlo, odnosno Republiku Hrvatsku kao područje na kojem je proizvod nastao. Europsko istraži-
6
MLIJEKO I JA / travanj 2021.
vanje provedeno 2019. godine govori kako prilikom kupnje čak 58% hrvatskih potrošača ističe porijeklo proizvoda kao važno. Potrošačima je tijekom ove pandemije ono postalo još važnije. Potrošač pritom nikako ne smije biti doveden u zabludu. Porijeklo mora biti nedvojbeno istaknuto. Kako kao prehrambeni tehnolog vidite priliku za poljoprivredne proizvođače? Značajnu mogućnost za jačanje konkurentnosti poljoprivrednih proizvođača vidim u finalizaciji proizvoda. Povećanje dodane vrijednosti poljoprivrednoj proizvodnji rezultirat će neminovno i otvaranjem novih radnih mjesta.
HRVATSKA AGENCIJA ZA POLJOPRIVREDU I HRANU STOJI IZA OZNAKE SLJEDIVOSTI NA PROIZVODU HRANA HRVATSKIH FARMI I POLJA, A NAŠIM ČITATELJIMA SVAKAKO JE NAJPOZNATIJI SUSTAV OZNAČAVANJA MLIJEKA I MLIJEČNIH PROIZVODA “MLIJEKO HRVATSKIH FARMI”
Koje vaše istraživanje o hrani možemo očekivati? Ako govorimo o hrani, uz istraživanja o prehrambenim navikama svih dobnih skupina koja su u tijeku, jedno od istraživanja koje je u planu jest i ono čiji je cilj dokazati razliku nutritivnog sastava lokalno uzgojene i prerađene hrane u odnosu na onu iz uvoza. Spomenuli ste istraživanje o prehrambenim navikama. Što govori vaše istraživanje? Koliko mlijeka uopće pijemo? Ako govorimo o našoj odrasloj populaciji, prosječno se konzumira 1,5 dL mlijeka na dan, što nas dodatno potiče na još snažniju promociju veće potrošnje mlijeka i mliječnih proizvoda. Koja je posebnost tog istraživanja? Istraživanje je napravljeno u skladu s metodologijom EU-a. Njegova je specifičnost prikupljanje podataka, između ostalog, o količini konzumirane hrane. To nam je posebno važno jer dobivene podatke koristimo i za procjenu rizika populacije kod unosa određenih namirnica, kada unesena količina naravno igra iznimno važnu ulogu u procjeni koliko ste izloženi potencijalnom riziku. MLJEKARSKA REVIJA