MLIJEKO I ZDRAVLJE
30
PIŠE doc. dr. sc. Zvonimir Šatalić Prehrambeno-biotehnološki fakultet Sveučilišta u Zagrebu
Intolerancija laktoze Simptomi laktoza intolerancije su neugodni, ali se ne javljaju oštećenja probavnog sustava niti se laktoza intolerancija dugoročno povezuje s nekim patološkim stanjima
Laktoza (mliječni šećer) je disaharid (glukoza + galaktoza) prirodno prisutan u mlijeku i mliječnim proizvodima. Količina je najveća u mlijeku a najmanja u fermentiranim mliječnim proizvodima. Također, laktoza je sastojak brojnih prehrambenih proizvoda pa oni koji je izbjegavaju trebaju provjeriti njihovu deklaraciju, a koristi se i kao punilo brojnih lijekova. Malapsorpcija laktoze posljedica je manjka enzima laktaze (β-galaktozidaze) koji je smješten u mukozi tankog crijeva. Kod trećine do polovice osoba s malapsorpcijom laktoze javljaju se neugodni simptomi - abdominalna bol, proljev, nadutost, vjetrovi, povraćanje. Simptomi su posljedica dospijevanja neprobavljene laktoze u debelo crijevo, gdje je fermentiraju prisutne bakterije. Malapsorpciju laktoze popraćenu navedenim simptomima nazivamo intolerancijom laktoze. Simptomi se javljaju između 30 minuta i dva sata nakon obroka s laktozom. Simptomi laktoza intolerancije su neugodni, ali se ne javljaju oštećenja probavnog sustava niti se laktoza intolerancija dugoročno povezuje s nekim patološkim stanjima.
Ne izbacivati mlijeko iz prehrane Mlijeko i mliječni proizvodi glavni su izvori laktoze, ali i glavni izvori kalcija (oko 70% dnevnog unosa kalcija osigurava se ovom skupinom namirnica). Izbacivanje mlijeka i mliječnih proizvoda iz prehrane povećava rizik od prijeloma, osteoporoze i hipertenzije, ali ugrožava i unos drugih esencijalnih nutrijenata prisutnih u mlijeku (npr. proteina i riboflavina). Postoje različiti stupnjevi laktoza intolerancije i rijetke osobe ne podnose ni najmanju količinu laktoze, dok mnogi i bez pojave simptoma mogu konzumirati preporučenu količinu hrane iz skupine mlijeko i mliječni proizvodi. Za teže slučajeve laktoza intolerancije preporučuju se drugi prehrambeni izvori kalcija (npr. sitna riba s kostima, tamnozeleno lisnato povrće, brokula, naranče, orašasto voće, tofu i dr.), ili obogaćena hrana i dodatci prehrani.
Rizične dobe skupine S obzirom na dob, laktoza intolerancija češća je u starijih osoba s oslabljenom sposobnošću stvaranja laktaze. Dojenčad stvara dovoljne količine laktaze potrebne za probavu njihove jedine hrane - majčina mlijeka. U velikom dijelu svjetske populacije aktivnost laktaze znatno se smanjuje u djetinjstvu i adolescenciji, i to na 5-10% aktivnosti laktaze nakon rođenja. Razmjero mali dio svjetskog stanovništva (oko 30%) u odrasloj dobi ima dovoljno laktaze za djelotvornu probavu i apsorpciju laktoze. Aktivnost laktaze obično počinje opadati u dobi oko dvije godine, ali simptomi laktoza intolerancije javljaju
se kasnije, oko šeste godine ili tek u odrasloj dobi. Simptomi laktoza intolerancije blaži su kod djece i učestalost je među njima manja nego u odraslih. Izbacivanje mlijeka i mliječnih proizvoda iz prehrane tijekom razdoblja rasta i razvoja nikako se ne preporučuje. Laktoza intolerancija može biti i posljedica crijevne infekcije ili npr. upalnih bolesti crijeva. U takvim slučajevima, nakon rješavanja infekcije, tj. nakon izlječenja, i simptomi laktoza intolerancije obično se povuku. Laktoza intolerancija česta je i kod celijakije. Urođena laktoza intolerancija vrlo je rijedak poremećaj - ako dojenčad ne podnosi laktozu iz majčina mlijeka koriste se formule bez laktoze.
Učestalost Učestalost laktoza intolerancije među različitim kulturama iznimno varira. Npr. laktoza intolerancija češća je u Aziji, Africi, među Indijancima i u sredozemnim zemljama nego u zemljama zapadne i sjeverne Europe. Gotovo 100% Azijaca ne podnosi laktozu, a učestalost laktoza intolerancije u Skandinaviji manja je od 5%. Posljednja istraživanja pokazuju da je genotip koji omogućuje probavu laktoze star oko 9000 godina te da se vrlo brzo proširio cijelom Europom. Smatra se da su prije začetaka poljoprivredne proizvodnje svi ljudi bili laktoza intolerantni, dakle prije oko 12.000 godina, što je vrlo kratko razdoblje s obzirom na 200.000 godina postojanja modernog čovjeka. Fenotip koji omogućuje probavu laktoze i time konzumiranje mliječnih proizvoda dominantan je i predstavlja evolucijsku prednost. Osim energije i proteina,