Mljekarski list 9-2000

Mljekarski 2000.

RUJAN ZAGREB XXXVII.

pe

g

list

proizvodi GODINAuapredetj Za

KVALITETAN PAŠNJAK, PREDUVJET USPJEŠNO OVČARENJE

ZA

voćni jogurti prirodni Borovnica.

Marelica. i voća.

Višnja. kombinaciju svježeg jogurta Jagoda. najbolju bili dati i Vama voćni DUKAT, će, onaj gdjegod Uvijek svježi, jogurti doma. poznati osjećaj Novi DUKAT

potpuno su

ibez konzervansa.

Probajtei Vi,ovu

e

d )e g

e

D

)e

t u

H

je

k at u d om

9

Mljekarski list

RUJAN,

2000.

Redakcijski kolegij: dr.

Banožić

Stjepan dr. Ivo Belan

dipl.ing.Stjepan Brlek dr. Stjepan Feldhofer

Grgić

dr. Zoran

dipl.ing.Darko

Kantoci

dipl.ing.Stjepan Keglević dipl.ing. Karmen

Sinković

Glavni

odgovorni urednik: 3

i

:

dipl.ing. Juraj Čičmak

u kasno ljeto Značenjegnojidbe travnjaka Štafa prot.dr. sc.

dipl.ing.Vera Volarić

Pravilnom hranidbom

Ivan

Lektorica: :

Katarina-Zrinka

Čičmak

ketoze

-

5

i liječenje Dijagnostika upalavimena Antun

Deset preporukaza

ing.Mirna Božičević

krava smanjiti metaboličke bolesti

Stjepan Feldhofer

dr. vet. med. urednica:

2

Zvonimir

dr. sc.

ne caktonca.

Tehnička

0351-9104

Štata

prof.dr. Zvonimir a

ISSN

9

Kostelić

otkrivanje tjeranja

10

Jukić, dipl.ing.

Strojna mužnja koza CEVef :

Vet.

mec

13

med.

An ui

Ekonomičnost

ostele

i

2

različitih farmi u gospodarstvu tipovamliječnih

14

...

Crteži: dipl.ing.Nikola Božičević

i

Zagreb

Zagreb, llica31/1 tel.: 01/4833-349, 4831-265

Cijena: =

uoikn

Orbis

dr. sc.

Zoran

sc.

Petar

i

tisak:

d.d., llica 65, Zagreb

E,

17

he

Grgić 20

Bosnić

županijska IX. stočarska Vesna Bulić

Iložbja;vrbovec 2000. godine

.......eesko

dipl.ing.

III. stočarska izložba Brodsko-

dipl.ing.Vesna

fax: 01/4833-349

priprema

Grgić

Svjetska proizvodnja mlijeka mr.

i uredništvo: Uprava

Grafička

Zoran

i uslugau razdoblju Promjenecijenapoljoprivrednih proizvodate materijala od 1995. do 1999. godine doc.

mljekarska udruga,

Hrvatska

dr. sc.

4

izdavač:

Vlasnik

doc.

posavske Bulić

županije

o

ae

sosa

sac

aišvaasna

22

23

...............caeeeaecccaa

virovitičkoŽupanija podravska

24

Pijavica......

24

dipl.ing.Vesna

Bulić

NENE Iz posavskog spomenara

25

Ivan Sinovčić

IZLAZAK IZALAZAK SUNCA OSIJEK 10.9.2000.

6.16.

ZAGREB 6.26

19.06 19.18 o

20.9.2000.

18.46 6.30.

30.9.2000.

18.26 6.26

Male

Kleka. pričepodno velikoga

26

Miljenko Pavešić 34. međunarodna

smotra

folklora

28

dipl.ing.Stjepan Keglević Izrada narodnih nošnji Ivancu u Koprivničkom

(3.dio)

...............ooovonnannannananeeecenacenenecee

ST

Zlata Kovač

Priča o biranju pandura u Gospiću

32

MiljenkoPavešić

Krnda

dipl.ing.Darko

na Kantoci

Niske trajnice

dipl.ing.Darko

35 Kantoci

zdravo dijete Odgojite

35

dr. Ivo Belan

Mljekarski list

1

KULTURE

KRMNE

Značenje

i

značajne tehnike njima čenje.

travnjaka

gnojidbe

se

ljeto

kasno

zahvatima

u

agro-

pridaje zna-

ne

u tratini, koje visoku ali i veliku kakvoću, imaju agrotehnika rodnost, podešava i tala do tala i te (vriština) zaslanjenih pa Prof. dr.

Zvonimir Piše: sc. Štafa proizvodnje korištenja, bure udarima tratini (po- vrste forsiraju koja pod gnojidbom vodom iliim i zauzele što kako bi solica), prijeti erozija proširile i naročito masi.

To veći udio vjetrom.

Na tako različitim i vrste staništima, trajne vrijedi višegodišnje i i iz trava različitogporodice (visoke pod utjecajem klime, niske) i načina intenziteta mahunarki djelovanja (djeteline). razvile rudepolifitne Na našim travnjacima, čovjeka, vrlo velikim staništima i neobrađenim ralnim travnjačke zajednice vrsta, vrlo različitih ima brojem kojih više, površinama i kakvoće i 75 vrsta vrlo štetnih raste prinosa, koje bina, preko neke čak vrlo od staništa,biljaka prilagodile uvjetima kojih vrlo različitim porostaništima nekim Na te otrovne. pripadaju dicama. čak vrlo štetne biljke (nekoliko zauzihektaru Na šire vrlo TravnjaciHrvatskoj travnjaka otrovnih) zbog jednom 50% vrlo često što poljoprivrednih zato majupreko područja nizinskog dovitog korištenja, kao kosi oko 13% naći od 200 do 300 vrsta može površina vrste, ali i zbogosjemetrajne kao ostali dio koristi od veći i donose veliku količinu livade, pa jer kojih je biljaka više, njivanja oranične ili dio stalnih vrsta karakterističan pašnjak napuštene sjemena.

Određeni prelazeodređenu površine kojesukcesijom udio tih Učestalom zajednicu. košnjom vrsta travnjake. ili tratini može vrsta zajednici pratilice, broj smanjiti naročito Te neke udio ako zanemariv napušTravnjačke, slučajno zastupljene.čak svesti nisu određenu tene vrste Međutim im površine, uglavnom koje tipične onemogući širenje. određenom i takav tretpovršinekojima jeograničena područjuneke vrste podnose zajednicu ratarska ili biti i sustavu mogu iz tratine drugaproizvodnja gospodarenja, man, pa ih košnjom ili inklinacijom, pristupom brojno tlom, zastupljene pokrovnosti,može eleminirati. od čak i odnosno Često demografski. udaljene masi,ponekad i kasno tratini U koja dvorišta.

Samo i to ovisi ekonomskog dominirati, dijelom dovito koristi, šire kratkotrajne dio mali načinu travnjačkih površina proizvodnje. vrste ili često koje jednootkosne intenzivno koristi i Ako te pašnopa i pratilice, kasne košnje osjemene prije sustavu, najčešće vrste prifarmskom košnom često slučajno prisutne proširile j e održavaju brojnost, puta kakvoćom i plodoredu. osjemenjivanjem, čak i Čestom košnjom povećavaju. vodotoke te načinom Travnjaci korištenjapovećava uglavnom prinosom udio višečesto tim ili sutav pa proizvodnje, udolinama, uklapaju stoga i i trava dugotrajnih godišnjih strmim i ili treba vrstama agroprilagoditi plavljeni jako onih naročito koje djetelina, i tehniku korištenja gdjeje proizvodnje nagnutimpovršinama, šire Uvjet podzemnim v riježama. ili iskoristio ostala kako bi otežana njihov proizvodnja, potenim hranjiva osigurati dovoljno je planinskom pojasu, gdjedruga cijal. konkurentskim kako bi uvjetima Od vrsta moguća. proizvodnja nije koje ostalim vrstama velikog broja proširiti mogle različitim našim ima rastu travnjacima Travnjaka odnosno osigurati udio, svoj visoke kakvoće. obzirom konfimali vrsta je broj površinama kvalitetne tijekom dovoljno visoku kakOd vrsta terena prošireni kojeimaju guraciju više otkosa. niske vegetacije do vrlo duvoću neke pa prinose, imaju skeletnim, plitkim flori U može im suhih do ako bokim od vrlo travnjačkoj spontanoj agrotehnikom tlima, istražinaših nisu ekonomski kiselih od vrlo prema zamočvarenih travnjaka, prinos, povećati tala,

u

Ovim

vrstama

se

se

su

u

se

u

za

su

se

s

oso-

su

sve

se

a

su

u

se

se

nere-

su

se

-

se

a

su

za

u

su

u

a

a

su

se

u

su

na

one

za

na

se

u

se

u

ne

su

nere-

se

se

o

a

se

u

nas

u

su

se

se

u

a

a

su

u

uz

nas

se

se

su

u

su

u

na

se

a

u

se

u

s

-

samo

na

na

na

mase

su

na

u

se

2

ne

Mljekarski list

/6\/\/6

ooo

domaćih

NULILRL

vrlo vanjima (zeljanice) sudjeluju postići željeni cilj.

Stoga je da trave važno kada i je (Poaceae) otpada,udjelom, prevladavaju višegokako, kojimgnoovisno od 22 do do vrste treba zajednici, preko dišnje trajne kojeimajujivima gnojiti travnjake, 65% U nekim snažno velike odnosno zajednicama razvijen korijen kojejevrijeme najpoi udio može znatno usisne tratine odrelokacijama taj moći,kojimosiguravaju voljnije gnojidbu varirati ovisno mikro i velike sastava količine uvjetimahranjiva formiranje đenog biljnog koje načinu nadzemne često obliku i treba korištenja. omjere hranjiva unijeti tlo Udio će mahunarki grma. kojima postići (Fabaceae) neprekidan tratine masi tratine može znatno Tako sustav tijekom varirati, vegetacije razvijeni porast korijenov visokih uroda i kakvoće ovisno te može vodu i i iz teže klimi, tlu, načinu, crpsti hranjiva potpuna oblika i i intenzitetu korištenja, topivih dubljih slojeva tla,pokrovnost. naročito oblik takve pa gnojidbi (količina, zeljanice dominiraju Gnojidba jednimhranjivom i naročito sušnom i rast vrijeme primijenjenih gnojiva). tratini, potiče razvoj jednegrupe Utvrđeno da od otkosu tratini ili često je (štavalj, neznatnogdobljudrugom biljaka mahunarki bročike nekoliko tada vrsta udjela (djetelina)pastrnak, mrkva, različak, koje prevlatratini udio i intezivne tratini. Takovom Često njihov u gnojidbom dr.). posljedica davaju gnojidmože čak 35% bom vrsta povećati gnojidbe gnojovkom. smanjuje broj masi tratine ali često tla florisprosjeku zajednice Gnojidbom mijenja tratini, postiže cilj, trećem visoki rane, i i tički time sastav kakvoća pahovke drugom prinosikakvoća, tratine, čak porastu djeteline često ili ritam osiguravaju i količina proizvedene mase, njuje broj manje p oželjnih dio tratini. vrsta tratini. Ako i u i rasta pretežni razvoja, prilagođava škodljivih Na staništima način tratine količine takvoj gnojidbi vlažnijim podesi ritam, gdje je porast potrebama i intenzitet i kakvoće. proširena korištenja, zajednica krestaca, određene, Usmjerena gnojidba često mahunarke vrste, gotovo ali vrsta, otpada prosjekuutječesmanjenje nepoželjne broja udio. Mađutim eliminirati iz tratine. Ako ima staništa i mogu manji povećava pokrovnostgustoću tlo većim količinama mahunarke tratine i navedenih nekoliko gnoji kojima proširene dušika, koristi otkosu i više od dio vrsta određene drugom ekstenzivno, daju godina jer favoriziraju tratini naročito ili vrste grupe polovice ukupne (žuta, osjemeni, bijela biljaka kojemogu i te dominirati imati porastu drugom (ščavnjak, djetelinasmiljkita mrkva, tratini, porast bročike i dr. roškasta i od ranog do kasno pa uskolisna). vrste). proljeća čime Na vlažnim Kasna i livadama dušibusike jesen, produžava vrijeme košnjagnojidba tratine do nastupa kom oštre trave i travolike (KAN,UREA) mogu utjecati biljke daju korištenja većih hladnoća ilioborina. dio često vrlo loše pretežni razvoj ščavnjaka koji proširi kakvoće. toliko da čak i 90% Za vrlo pa Zeljanice (zeljaste biljke) 80, gnojidbu travnjaka je masi tratine tako da masi važno mogu sastava sudjelovati površine, njega poznavanje biljnog od 20 do čak 90 i više 60%. tratine da bi udjelom preko otpada postigao primjeren posto(utvrdio U tratini više učinak autor Trave želi kojoj zeljaste biljke lokacija). gnojidbe kojom autora,

utvrđeno

velikim

s

na

o

mase.

za

o

za

mase

u

u

se

u

o

vre-

menu

a

u

a

se

u

raz-

u

-

samo

u

su

na

u

se

u

u

se

se

a

u

a

a

mase

sma-

u

se

se

na

u

se

na

se

u

su

u

a

se

u

se

mase

crvena

u

u

u

se

sve

na

mase

se

zauzme

u

u

s

na

se

u

na

se

"u

WESTFALIA ELITA UI. Josip

a

133

HR-10370

Dr

111

e-mail:

westtalia-!

tel/fax: 01

755

Kompletna

oprema

Mali

uređaji,mlijekovodi

muzni

Automatsko

za

m

u

krava, i

Sredstva

za

Montaža

i servis

veličina

pranje

i

izmjenjivači

muznih

muznih

koza

hranom topline

uređaja, d

uređaja

Prodaja originalnih rezervnih

i

KRKE

izmuzišta

hranjenje koncentriranom

Laktofrizi svih

ovaca

LIK: .

dijelova

infekcijui njegu

vimena

KULEN.

KRUNU

on

ro

postigao optimalan sadržaj stvarajući djetelinasijenu nabusavaju ljeto minerala. i pupove drugoj godini, trećoj godini generativne vegetativne utvrdili naredne Količina vegepraćenja povećanje tijekom porast kojima hranjiva treba 36% masi tri 17 ovisi djetelina tacije.

Stogatravnjake gnoji travnjak opskrbkasno dušikom otkosa.

Ivanek tla ekološkim ljeto području prihraniti je ljenostihranjivima, naročito livakada Križevaca više urodu padnukiše, pokusa uvjetima, biljnoj zajednici, Pottrava. dama i krestaca kakvoći i krme te povećanim udjelom pahovke koje potrebama dušika rebna količina nisu bile utvrdio povekojom plavljene, gospodarstva. kasno 30 masi tratine PK Nažalost je travnjaci gnoje ljeto ćanje djetelina gnojidba travnjaka do 40 velikim ovisi kg/ha. gnojidbom (80+80 kg/ha) 17,8 dijelom mogućveća količina duAko ali i u prosjeku. nostima 31,4% daje gospodarstva, šika od navedene iliako tržišta tržištu dodaje PK gnojidbadjeluje opskrbi jer dušik može isforkasno mahunarki nabaviti (listopad) mogu povećanje udjela uvijek potresirati i rast i bita i količini. smanjiti nego bujan tratini, povećanje gnojiva dovoljnoj otpornaročito udio suhe ali nosti tratine Sve šećera, tvari, (tipove zajednice) izmrzavanje, travnjake i pa time i travno i odnos fostravne smanjiti otpornost osigurava povoljniji djetelinske smjese Ako odratreba izmrzavanje. travnjak fora krmi što povoljno gnojiti jednako, smjese dušikom iliako žava stočarstvu. već prema sastavu, gnoji krajem ljeta pobiljnom proizvodnju dio količine dušika i tla te analizama utvrđeno da potrebne tipu opskrbljenosti Brojnim je ložaju Rhizobium naša sadrže malo fosfora. osigura fiksacijom hranjivima. sijena mahunarkama će iz Posavine sadržavalo bakterijama, tlima Sijeno je Travnjaci ocjeditim naredne biti do fosfora tvari godine slabiji odnosno porast 0,27 0,47% suhoj gdje kojima stoji voda, malim po busu, iz Like i Kotara do brojem izboja od Gorskog 0,17 prijeti odnošenja opasnost nakon bit će dok otoka obnavljanje košnje treba kasno 0,40%, jesijeno gnojiti hranjiva, ljeto Takvi i će sporo do dugo trajati. sadržavalo intenzivnu NPK svega 0,08 0,16% hranjivima, nisku travnjaci imaju pokrovnost što stočarsku i mikrofosfora, je premalo. proizvodnju i niske daju prinose.

U kasno da Smatra (kolohranjivima. ljeto je doljnja granica i Sve mahunarke skinakon (pa djeteline) količine fosfora voz, r ujna) početak 0,50%. sijenu veću količinu tratini otkosa razvoj trebaju svoj Prema danja p redzadnjeg njemačkim podacima sijefosfora i naročito treba kalija, bi trebalo sadržavati osigurati: 1,5% Osigurapješnoprezimljenje.

18 30 do 40 dušika dušika, 0,65%fosfora, 2,0%kalija, (N) kg/ha vanjemdovoljno biljkama prisi do 24 1,0%kalcija, 0,4%magnezija kg/kj udio fosfora tupačnog povećava tvari. Takvo 0,25%natrija suhoj fosfora 80 do 120 krma sadrži (P,O.) kg/ha djetelina tratini, sijeno povoljno utječe proiz47 do 70 količinu tog što kg/kj potrebnu hranjiva, i dužinu života vodnju, zdravlje i odražava 80 do 160 proizvodnju (K,O) kg/ha k alija životinja. zdravstveno stoke.

47 do 93 stanje kg/kj Naša travsijena negnojenih Budući da fosfor slabo i floovisno o je pokbiljnoj zajednici sadrže znatno njaka manje tlu nešto retan rističkom sastavu. (kalij je pok- denih minerala, zbog javlja čega retniji)njihovo unošenje čitav niz Navedene kod mogu treba puno poremećaja životinja dublje slojeve vode, miriti Kod kompleksnim g nojivima tlo hranjenih sijenom. proces unošenja traje Na različitih visokom hranjiva. omjera životinja proizvodnjom dugo.

Stoga jeopravdano gnojiti dobro tlima ti i intentratinu fosfornim i opskrbljenim travnjaci poremećaji učestaliji kalijevim nižim navedenim koDa bi kasno stanišgnoje zivniji. osiguralo dovoljno gnojivima ljeto, slabo kvalitetne krme tima odnosno opskrbljenim ličinama, namirenje gdje poplava, tlima krava visoke travnjaci gnoje g ornjim potreba gdje prijeti odnošenja opasnost i kao navedenim sačuvalo ovih količinama, proizvodnje, zdravlje hranjiva. intenzivna i PK tratine životinja produžio vijek trajanja, gospodarstvima gdje je gnojidbom zajednice treba makro i odnosno proizvodnja mlijeka, pahovke području Zag- travnjake gnojiti mikro kako bi krave visoko i utvrdili ŠtafaMagdić hranjivima produktivne reba, u

masi

kasno

tratine čak

56%

a

u

u

su

za

sa

na

u

u

u

se

o

na

one

a

s

u

na

rane

se

u

u

u

sa

nas

o

na

se

o

se

samo

ne

na

se

u

mase

ne

sva

na

a

na

u

na

na ne

se

u

ne

se

na

se

u

ne

na

na

u

ne

a

s

ne

s

u

a

za

se

u

za

za

us-

no

*

se

u

*

a

u

na

se

na

*

s

nave-

u

za

se

u

norme

se

na-

a

sam

samo

u

s

su

u

se

se

na

a

za

nema

se

muzara

ne

na

na

rane

na

su

4

u

se

u

muzare.

list

Mljekarski

HRANIDBA

Pravilnom

Jetra

proizvodi ketonskih tvari i uklanja kiseline iz krvi ih pretvarajući smanjiti metabolične masti. bolesti trigliceride Zbog toga ketozu prati pojačano omašćenje i degeneracija jetre. ketoze U i suvremenojintenzivnoj hranidbi krava vrlo često jetra što otežava i obolijeva uzrok stanje tijek Piše: dr. sc.

Hipoglikemije temeljni Feldhofer bolesti ketoze. Bolesne Stjepan KETOZE promjene kao jetre, degeneracija Zalihe samo ugljikohidrata, glukozejetre, javljaju tijekom i vrlo i nedostatne hranidbe glikogenaorganizmu gladovanja i hranidbu masti nego i ograničene zadovoljavaju mnogo krava duže nestai krmiva potrebe tijekom energetskih (koncenšice. Ako suvišku veće ako daju trata), posebice je praćena količine kiselim energetskih ugljikohidindigestijama. ratnih većinom krmiva, pret- Bolesti jetre mogu još varaju (ičuvaju organizmu) kovati razni otrovi biljnog i kemijzalihe masti. nedostoksini Zbogtoga, skog porijekla, plijesni tatku glukoze ( hipoglikemija) (mikotoksini), KETOZE pesticidi, alkohol, oboljenja izmjenedolazi do brzog zaliha i teški metali p ražnjenja tvari amonijak hrani, (metabolizma) i aminokiselina koje u razni ehinoglikogena jetri većem paraziti (metilji, kod krava iz tkivnih broju javljaju i Sve to bjelančevina, pokreće neposkokoza) visokom drugo. je hormonalni proizvodnjom sustav mlijeka, redno učestalosti povezano razgradnju i najčešće zaliha masti prijeposlije iz telenja. i osloketoze krava. organizma pojava Uzroci ketoze hipoglikemija, kiseline i bađaju gliceroli nedostatak tvari i kao energetskih tvari. U krvi Kisele kakvoća energetske indigestije, glukoze (šećera) krvi, zbogčega smanjuje silaže iKETOZA koncentracija glukoze, živčano hormonalni pokreće slobodne kisemasne povećavaju sustav iskorišPosebno treba i line razgradnju ketonske i upozoriti (acidemija), masti iz zaliha kisele mogu tavanje organizma. indigestije tonske tvari koje i hidroutje(acetooctena cati češću ketoze. Kisele Drži se, da 90% ketoza krava ksimaslačna pojavu aceton, kiselina, kao hranidbe posindigestije i javljaju nastaje zbognepravilne izopropanol sl.). hranidbe krava većom kod krava visokom ljedica jerje Ketoze i jošnazivajukoličinom krepkih stoga krmiva nosti često koje gotovonemoguće ACETONEMIJE. treba kravama davati višu hranidbom zadovoljavati potPeriferna rebe krave tkiva, posebno to proizvodnju mlijeka.

Krepka organizma, krmiva vrlo i (koncentrate) potrebno je osjetljive promjene učinkovito ketonske davati naročito stresne uklanjaju najvećoj količini, podražaje. tvari iz krvi i ako krmiva slabe iskorištavaju Uz slabe i sastavnepravilno kvalitete ili ako energetske potrebe.

Međutim, krmne obroke ketoze nedostaju odgoljene težim i dužem krmiva. slučajevima varajuća sklonospovezane nasljednim nedostatka Uz veću količinu krrazdoblju tima ugljikokrepkih (predispozicijom).

Hranjenje hidratnih krmiva miva p rooslobađa većom nadjača količinom i masnih mnogo buragu krepkih ketonskih tvari pa raste masnih kiselina dukcija krmiva koje resorbiraju (koncentrata, uljanih razina dolazi do njihova krvi, pojačava krv, acidemije, punomasnog jetri pogača, sojinog mokraćom i do nekroze i izlučivanje i mlijekom kiselom i degeneracije, sl.), previše pokva- i KETOZA. veće ketonskih tvari. nastaje oboljenje silažom maslačne proizvodnje (smnogo i octene S tim vezi treba i kiseline), oboljenje jetre, spomenuti Bolesti u KETOZI jetre hormonalne silažu kao uzrok (horporemetnje pojavama ketoze, nadbubrežne Za inzuketoze vrlo ako većim i žlijezde, pojavutijek je daje količinama, lina i važno stresne i funkcionalna naročito ako loše hipofize), podražaje spostanje jejako kisela, isl. nastanku ketoze. sobnost kakvoće i octene pogoduju (zdravlje) jetre. mnogo hranidbom

krava

veću

količinu masne

u

masna

-

-

masna

se

u

ne

su

ne

uz

se

s

u

s

se

uzro-

u

u

u

su

se

u

u

s

se

za

su

s

masne

se

u

a

se

za

na

ace-

na

u

se

s

muz-

se

za

sve

a

na

su

a

uz

sve

u

za

su

osnovna

u

su

u

s

osnovna

u

se

se

u

se

zrna

u

a

u

masne

-

renom

u

mona

se

u

a

-

s

Mljekarski

list

mas-

5

Otkrit

ću

Vam, mlijeka!

tajnu kvalitete moga

mljekarskih muzilica, čistoće Moj vlasnik održavanje s u dodir i mlijekomkoristi: posuda kojedolaze kantiostalih 5330 C BIS za

u njegovu učinkovitost! ivi Uvjerite

se

vam ću Ukratko KAKO?

objasniti:

jedinica potapanjem ispiranje provesti poslije mužnje odstraniti četkama mlaku u nakupine grublje po mogućnosti o dgovarajućim vodu; predispiranje: do dođe vodom da ne vrućom ne nečistoća. provoditi ispiranje Napomena: te da se lakše emulzija. mliječna isplahne koagulacije kazeina, muznih

svake

|

100

do

150

otopiti tople pranjedezinfekcija: U 3/4 žlica 8 BIS-a C 5330 pripremljenu (5 jušnih ili jogurtodstraniti četkom i po potrebi muzne potopiti jedinicečaše). otopinu nečistoća. nakupine

-

i

u

-

10 litara

vode

g

0

roma

lačne

kiseline.

Octena

i maslačna

NOP,

održavati

laktacije suhostaja, mjene. kiselina Kravama davati sagorijevaju rasplodnu kondiciju krava, izbjenepotpuno treba, stoga, imati krmnih mogu i lako glukozu, ketogenogavati naglepromjene topljive probavljive bjei keneukusnih i i djelovanje pretvarati obroka, davanje jako lančevine uvijek bjelančevine tonske tvari. masnih krmnih oborka iz i (uljanestabilnije buragu sojine i punomasno Maslačna kiselina se, sačme će sojino zrnjesuncokretove primje-pogače koje sadrže oko odnosno ketonske tvari već fermentativno koje 10%, rice, pretvara razgrađivati 20% kroz višu masti). tijekom resorpcije buragov crijevu proizvodnju mlijeka. biti što da Kritično osobito obliku BENURALA epitel, upozorenje jerazdoblje Urea, S, kravama visokom muznosti može davati kravama druga p olovica gravidnosti krava, potdavati silaža vrlo dobre zatim puerkukuruznu presušenje, razdoblje punoj k rmnoj smjesi kakvoće i sastava. i visoke nakon kiselinskog silažu do BEperija mliječnosti (najviše 2,5 3,0% Silaže treba davati više od 10krmiva NURALA ili oko do telenja kojima S 3,0 3,5% 11 suhe tvari izostaviti iz krmnih kg dnevno,krepkihtreba potpuno sirovih Alkalni bjelančevina). krmiva kakvoće oboroka. odgovarajuće elementi iz BENURALA S mogu do 50% od suhe najviše ukupne neutrapovoljno d jelovati tvari krmnih obroka. u krmnim kiselina i Bjelančevine lizaciju acidemiju koja krmivima obrocima krava i KETOZA Žitaricekrepkim ketoze. javlja pojavu sadržavati 5% moraju najmanje Uz travu i slična zelena krmiva krmnim obroBjelančevine kukuruzne prekrupe. treba davati ni BENUcima krava nemajuneposredan RALS krmnim obrocima ima već jer Masna krmiva i KETOZA utjecaj pojavuketoze, bolesne dovoljno spojeva nebjelančeviutječu promjene jetre.

Masti sadrže visoku dušika buranastog energetsku Krave visokom muznosti potrebe hranidbenu ali vrijednost, nemaju moraju krmnim obrocima do- govih , m ikroorganizama. veću važnost hranidbi odraslih bivati veću količinu bjelančevina. imati mogu Kritična KETOZU za preživača.

Naprotiv, Ako većem to razdoblja postotku štetno i pa krava ketogeno djelovanje lako i bjelančevine topljive kod krava visokom muznosti. od krave uzigradive buragu buragovih Tijekom g ravidnosti Masti sustavu i spoprobavnom trave više hrane. mikroorganizama (iz maju Poboljšava i slobodne dušika razgrađuju trigliceride tvari i jevanebjelančevinastog izmjena (metabolizam) NPN kiseline, oslokoje resorbiraju hrane. spojeva), buragu iskorištavanje krv i limfu i Napredovakao mast skupljaju bađa veća količina amonijaka. njem gravidnosti smanjuje vezivnom tkivu svih gotovo Veći dio sintetizira što kravama muznost amonijaka omogućava organa, posebice potkožju, jetri, mikrobne i da poprave To oko bjelančevine i tjelesnu kondiciju. bubrega žlijezdama novih naročito istaknuto reproducira stvaranje je posljednjoj unutarnjom sekrecijom. trećini Dnevno krave mikroorganizama. laktacije jer skupljaju Veća količina masti krmnim sintetizira oko i buragu 1,0kg energiju telenje laktaciju; obrocima može uzrokovati promikrobnih krave bjelančevina. manje kreću, manje bavne 1,5 poremetnje goveda, slabije Veća količina lako viškove su, i aktivne, mirnije hrane i topljivih iskorištavanjeresorpciju hrane i zalihe energije pretvaraju neke horrazgradivih bjelančevina buragu crijevu, utjecati masti. stvorit će i veću monalne koncentraciju poremetnje, plodnost, Dva 15-30 količinu i kakvoću (iznad mjeseca prije očekivanog prosječnih mlijeka.

Stoga amonijaka krave treba obvezno ml kravama i odraslim mg NH,/100 buragova telenja sadržaja) preživačima šiti i će resorbirati krv. Osobito treba hranom davati više od 300jer mliječna žlijezda koji odmoriti i može biti štetno ako krmni obroci 350 g masti dnevno. pripremiti Sve to dovodi krave krava sadrže Mast služi kao veće laktaciju. dovoljno energetpričuva da skih tvari što meta(ugljikohidrata) previše udebljaju, je opasnost energetske potrebe krava, obzirom i vrlo intenzivan ketoze. bolički vrlo naročito ili, značajno pojavu je aktivna, rast nedostatkom krava visoke U s hranjiva gravidnosti, daljnjem tijeku amonijak kraveploda,smršaviti i 2 do 3 krvi dolazi mogu uzimajući šenju prvih mjeseca jetru gdje pretvara iz zaliha svog količini dodatno ureu, hranjiva organizma. poslije telenja. većoj Suviše debele ili mršave i može krave Za bolesti ketoze opterećuje jetru (i bubrege) sprječavanje izazvati štetne zdravstvene imati teškoća treba mogu proporodu, vrijeme, joštijekom i

u

uz

se

u

u

se

u

-

u

za

mora

u

se

s

mora

samo

se

u

uz

ne

u

masna

a

na

se

u

uz

u

ne

ureu

u

na

na

za

s

u

u

su

u

raz-

|

s

u

se

u

se

u

-

masne

se

u

se

u

se

u

u

u

s

se

u

u

u

se

u

u

za

novu

se

su

a

u

u

u

na

zasu-

ne

se

s

se

u

mora

za

u

ne

za

novu

se

s

za

u

na

s

zasu-

u

u

u

se

u

u

na

list

Mljekarski

7

ena

NRINIDDI

PV

PVA od kronične

POA Miris

okus.

može

gorak dalje postoji slabiju laktaciju telenja, opasnost krave izdišu. iu zraku ketoze. i češća osjetiti kojeg oboljenja hormonalnog tu treba sustava, mokrenja, metaboličkog Zbog pojačanog slika KETOZE količine krave velike i ketoze.

Klinička oboljele gube ubrojati alkalne što i već do od ketoze smanjuje Krave natrija kalija stoga, zasušenja Krave, slabije oboljele krava i zalihe biti organizmu pojahranu i vodu rasplodnoj moraju dobroj zbogčega čava acidozu. uzimaju mršave. razdoblju zasušenja kondiciji, naglo Zbog djelovanja Ketoza obično smrtonosna ni smršaviti. živčani ketonskih tvari nije smiju udebljati središnji velike ali donosi matei bolest, naročito U sustav, krave pospane usporazdobljima prije, štete krvi kreću. smanjne p roizrijalne zbog češće Pretrage pokajavlja poslije telenja, treba smanjiti vodnje.

Stoga nedostatk hrane energetski zbog zujusmanjenukoncentraciju dobro gućnosti oboljenja fizioloških pove(hipoglikemija), glukoze nemogućnosti uzimanja teženim krmnim obrocima, ćanu količinu slobodnih masnih ili količine krmiva veće zbog i kvalitetnih dovoljno energije ketonskih kiselina i neuravnoteženih krmnih (acidemija) obroka, dodavanjem bjelanbjelančevina, tvari što ima od posljedicu razgradnju (hiperketonemija). čevina stabilnijih razgradnje i zaliha masti iz orgaVeća količina acetonskih zaštićene energetskih (protektirane) buragu, tvari nalazi moknizma krava i ketonskih nekih aminokiseline metionin, pojavu oboljenja i što ketoze. raći i vitamina minerala (ketonurija) mlijeku, (kobalta) (B,, že služiti i Neke dijagnoze.niacina). postavljanju promjene, primjerice krave treba dobrom hranidbom Krave mnogo mogu Oboljele leže, degeneracija jetre, fiziološko što ostati i nakon održavati mliječnost, mlijekoneprekidno smanjuju dobroj m i može imati miris i i hranidba acetonu po pa stabiliziraju kondiciji. stanje rasplodnoj nakon

acetona

se

a

u

u

a u

ne

na

su

a

reno

se

se

mo-

uravno-

a

s

za

u

se

u

mo-

masna

a

se

u

r—

PIONEER. BRAND

PRODUCTS

Poljodjelci, usporen, lipnju je visokih svibnju godinezbog temperatura te se tekao isto a u ubrzano topline razvoj je zbog veće akumulacije vrijeme ostao to rano išaobrzo izmetličao.

Poštojerazvoj nizak ali je dogodilo dajekukuruz se se Pošto bliži spravljanja će brže vrijeme može očekivati kukuruzi sazoriti. da i ne na kalendara silaže kukuruzaupozoravamoVas da silažu spravljatetemelju u kukuruz za u navika silaže. fazi berbu najpovoljnijoj Vaših trenutku kadje nego kukuruza i pregledati zrnu na Dakle treba otići u silirati kadje kukuruz ipočeti polje na zrna. mliječna linija2/3 rast kukuruza

i

u

ove

tvrdo,1/3 ikadje2/8 Trebaprelomiti klip za najpovoljniji trenutak početaksiliranja. kukuruza

a

zrna

zrna

bio

ondaje jemliječna

Tehnologija koja daje više“ Pioneer

sjeme d.0.0.,Čulinečka cesta Telefoni: 01/2958-000,

Mobiteli: 091/2988-741,

091/2988-742,

2B/2, Zagreb

2958-005

091/2988-743,

091/2988-744

list

Mljekarski

VETERINARSTVO

i

Dijagnostika

Miris

liječenje

može

imati

datim

po

anti-

može

i

paraziticima, poprimiti miris ako drži otvorenim staje upala vimena kantama odnosno prou staji, cjeđujestaji.

Okus ako određujemo jedino biotik dotičnu Piše: Antun najbolje djeluje dr. vet.

Kostelić, mlijeko nije vidljivo promijenjeno. vrstu ili više vrsta bakterija med. iz Kušajući promijenjen sadržaj izazvale bakterija koje upalu vimena bi inficirati mogli vimena.

Bakteriološku i pretragurazličitim mikroorganizmima. treba učiniti Veteriu antibiogram Najveće značenjeliječenju narskim ima institutima, poželjno uočavanje upale vimena, ju Mastitis test što češće raditi kako bi ovisi i tome mogao je uspješnost liječenja.

Mastitis danas test Klinički oblik odabrati antibiotik će vimena bi je najjednoskoji upale najbolje i metoda uzročnike biti teško A tavnija najjeftinija djelovati smjelo upale. prepoznati, jer time vime dijagnosticiranju supkliničkih jenatečeno, povećati mogućnost i zljebolno, toplo, koža vimena što će skratiti prven(nevidljivih) upala vimena, čenja, zacrvenjena. vrijemestveno kronične kataralne Takvim upale. iz vimena liječenja. pristupom Mlijeko takvog je svaki bi će troškovi i Najmanje jednom tjedno njit liječenja gubici vidljivo promijenjeno (sluzavo, muzač mastitis količini napraviti krvi ili mlijeka koje zbog primjesama ugrušaka, svim kravama test koje vodenasto kod takupale Često smije predavati. itd.). je Mastitis test radi prva dva oblika Važno vimena utvrditi i vog poreupale jepokušati nakon i dva tjedna uzrok poroda mećeno zdravstveno doveo do tjedna živokojije stanje upale pred zasušenje. visoka muzni npr. neispravni tinje, javlja proljev, vimena, Mastitis testom utvrđujemo uređaj. izostaje preživanje. temperatura, uzrok nego Kod klinički Nakon upale v imena, oblika vimena nevidljivog liječenja upala somatskih što stanica, porast upale(supklinički oblik), jepaziti karencu, dijag-najvažnije vimena.

Za ukazuje kako upalu bi postavljamo pregledom predavalo mlijeko mastitis testa izvođenje sadrži antibiotike. potreban mlijeka crnoj podlozi, broje-koje Vrijeme mastitis reagens je somatskih karence stanica (koji jeljubimlinjem (neupotrebljivosti mlijeku časte i mastitis test. boje) ili mastitis plitice O testom. jeka) kroničnoj poštivati proizvođač rada da kada prvo 1 ml veterinar dužan Princip je upali govorimo mlij-mlijeka, je izmuzu i eka ima više od 400 000 somatskih vlasnika krave dužinu pregledaju crnoj upozoriti mlazevi stanica ili mastitis test podlozi p rvi (organoje vremenskog pozitivan. razdoblja tijekom nakon leptički pregled), toga vimena kojeg smije predavati mlijeko.

Liječenje upala provodi iz svake četvrti izmuze malo veterinar.

Da bi isključivo označena mlijeka udubljenja na odredila vetePregled m lijeka crnoj potrebna terapija zatim i plitice, plitica naginje rinar će klinički vime i podlozi pregledati tako količina ujednači mlijeka utvrditi promjene mlijeku svim koje Pregledom nakon m lijeka crnoj udubljenjima, toga bi ukazivale uzročnika doda upale podlozi količina mastitis utvrđuju organoleptičke jednaka vimena. biti što To znači Cilj liječenja promjene mlijeku. reagensa. brže vimena kako ozdravljenje promjenekonzistenciji (sluzavo, i Lagano promješamo mlijeko bi došlo do većih mirisu i okusu. gubitaka zbog zgrušano...), boji, i reagens naginjanjem plitice iz nemogućnosti predaje mlijeka Pregled mlijeka obavlja crnojgledamodno udubljenja plitice. četvrti. kako bi oboljelih podlozi prije Ako mužnje, došlo do nije povećanja lakše uočile da mikrosomatskih promjenemlijeku. stanica Poželjno je napravi dno mlijeku Ako biološka odnosno da pojavi upala U mijenjaju plitice da dno pretraga jebijelo. slučaju je utvrdi vrsta sluzavo i organoleptička svojstva radi koja mikroorganizama mlijeka.plitice ljubičaste boje dovela do vimena.

TakoKod somatskih je upale upalamlijeko postaje povećanom b roju antibiostanica odnosno vimena. đer, potrebno jenapraviti crvenkasto, sluzavo, vodenasto, upali antikrvi i itd. gram da kojim utvrđuje koji primjesama ugrušaka Također, poželjno je jedan a

se

u

u

na

na

su

se

u

a

rano

o

se

ne

u

na

sma-

se

s

na

morao

se

na

ne

muze.

se

ne

se

ne

samo

na

nozu

se

na

ne

na

u

za

mora

u

se

a

na

na

a

ne

se

se

u

se

u

na

na

na

a

se

mora

na

ne

u

se

na

se

u

se

se

se

u

se

se

s

se

Mljekarski list

o

o

se

9

cE

TETERIVIRSTVO

DONTJR JVP

JED

JET

EKO

JIKO

opaze Čim pipanjem) plitice ječnosti prestaju sadržaj prst obliku dva ako otečenja, promjene prije teljenja. sadržajmlijeko mjeseca lagano podigne, nila i bolnosti bilo ako sluzave razvlači odnosno koječetvrti, visokoproizNaprotiv, mliječnost je musti odmah sedmom krava dokaz vodnih ponovno to potrebno je jejoš jedan konzistencije jejoš osim i vimena. radi da liječiti. mjesecuvelika, upali stogaje dan vimena da do Poznato mužnji smanjivanja broja je upala zaštita od dakle vimena doći i može i Zasušenje smanjiti obrok, potrebno posebno suhostaju Iz hrane. vimena količinu i kvalitetu u nakon i prije suhostaju upala zasušenja prvi tjedan izostaviti obroka treba kad vime zasušiti dva Vime potpuno nalijeva laktacije jepotrebno krmiva da (žitarice, obzirom da krepka j e poželjno mlijekom.

Stoga prije teljenja mjeseca i tvorničke suhoi vime smjese kukuruza, raste zasušenja prilikom posplodnajintenzivnije hranidbu antibioticima zaštiti provoditi koncentrate), i kako trećini (uz staju ljednjoj graviditeta malim količinama livadkako bi osrednjeg obnovila i bi veterinara) pomoć žlijezda mliječna Krave nog zasušenju sijena. infekcije. spriječila mogućnost laktaciju. pripremila ih biti Krave p o bređosti poželjno je pojimo volji, poroda m oraju prije Potkraj sedmogmjeseca kako od ostalih krava kako bi čistim ležištima odvojiti smanjila prelaziti jepostupno potrebno od hranu bi uzimale ulaska susjednih dvokratne mikroorgamogućnsot jednokratnu mužnju,krava. da vime obzirom nizama određeno nakon je toga da vime puno Nakon još mlijeka, mužnje posljedne potdana) (tjedan jedanput vrijeme idealne što svakodnevno 14 dana rebno muze, i tada dan svaki predstavlja je još drugi potpuno vimena. i [i kontrolirati mlimusti. Krave upale (promatranjem uvjete razvoj manje prestaje umoči

i

u

vime.

izlučivati

same

se

crve-

u

se

u

se

o

na

u

se

same

zrno

se

s

u

u

a

se

se

za

u

novu

a

na

ne

s

se

na

muze

s

u

se

se

a

ne

se

za

VETERINARSTVO

preporuka

Deset

za

oko

navečer

sati. Svaki

10

put

20 minuta.

promatrati više od kad tjeranja otkrivanje Ljeti, temperature znakove krave 30%C, pokazuju noći. puno jasnije tijekom gonjenja deset mogu preporuka koje U tom daje Piše: Ivan otkrivanje tjeranja slučaju Jukić, dipl. ing. pomoćifarmeru stočaru posi biti noću ujutro. njegovogUspješnost bolje plodnosti tizanje otkrivanja tjeranja vizuelnim stada. Dobrim proako više od 20% može pasti bit će trošite krava vrijemepromatranje matranjem 85% oko otkriveno dnevno. gonjenja.barem 1 sat probotkrivanje tjeranja Pogrešno lošu lem jebroj jedan 1: Tablica otkrivanja Uspješnost farmi. i dužini ovisno plodnost mlječnih broju tjeranja dan promatranja 1: Preporuka Promatrajte Dužina dan po 20 krave tri na a. promatranja puta minuta! min promat. krave

treba

su

se

za

rano

mora

na

za

na

ne

vremena

vezan

za

o

na

u

ili

Dobri

rezultati

otkrivanja tje-

na

Uspješno otkrivanje ako krave dobre baza prop ostižu ranja tjeranja farmi, je tri dan. matrate što rezultate Najbolje puta plodnosti krava, ili to učiniti prije poslije ujutro pozitivno utječe ekonomijuje i kontekstu stada. U tom mužnje mužnje, popodneprije mliječnog estrusa za

na

se

na

na

10

dan

5

10

20

1

26

52

63

2

36

72

86

3

39

79

95

4

41

82

98

Mljekarski

list

o

——2———=>—>——————mo 2: T&čno

///014//)/

više

Preporuka vođenje Lošija kondicija problemaplodnosti važno podataka jeotkrivanje Gubitak Bodova kondicije tjeranja <0,5 0,5-1,0__>1,0 poslje telenja Na farmi svakoj podaci repbiti Prva nakon dana 27 31 42 rasporodukciji moraju ovulacija farmeru.

Izuzetno korisno Prvo nakon dana 48 41 62 laganju tjeranje dana pomagalo vođenju podataka je Prva inseminacija 68 67 79 lista i bolesti. Ako lista plodnosti je % bređosti nakon 1.

65 53 17 osjemenjivanja farmer ima propisno popunjena, korisnih mnogo informacija bilancom kravama.

Lista i kad negativnom energetskom jim pokazuje smanjuje apetit lučenje mlijeka više krave češće mokre. očekuje tjeranje pojedinih grla, koje (mršave krave) imaju Tjelesna krave i i dovitih ciklusa i veći postemperatura jeblago trebaju specijalnu povišena pažnju tjeranja kada će biti Kad iznosi totak osjemenjene.je tihog gonjenja.

Dakle, ocjeneprosjeku 39,2%C. kravu ista biti ilibodovi važnu prošlo tjeranje, kondiciju Tablica imaju 3: aktivnosti Promjena listi tri obilježena promatranjeulogu estrusu tijekom praćenja grla.

Opti-krava malna tjedna kasnije. kondicija vrijeme tjeranja U Izvan biti između i bodova.

3: 2,5 3,5 Preporuka Konfornije Ako ili Aktivnost | tjeranju tjeranja krave jekondicija lošija (veća smještene jače više od boda od min/dan_| min/dan manja) jednog pokazuju tjeranje imamo više optimalne, problema 821 818 Udobno krave i opStajanje smještene plodnošću. ćenito 424 578 dobrog zdravlja doprinose Ležanje dobrim rezultatima stada.

5: 195 244 plodnosti Preporuka Uočavanje Jedenje kravama konfor znakova Štale 325 278 moraju pružiti kojeprethode Preživanje važni faktori pritom propisna tjeranju 428 124 Kretanje voda i zrelih nebređih krava ventilacija, raspoloživahrana, Kod spolno štalama krave krave U svega ciklus svaka tri gdje stelja, prije smiju tjeranja ponavlja teže biti konstantno mnogo To otkrivanje tjeranja je gnoju. tjedna.počinje razvojem jajašca krave zaskočiti ni biti mogu Za U fazi krave jer konpostizanje maksimalnog ovariju. ovoj pokazuju zaskočene.

U tom krava fora i maksimalne i količine slučaju njuše druge životinje poku- učestalo muče i mlijekanemir, ih ali i tri stvari: stanastoji napraviti šavajuzaskočiti,stoje moraju napraviti kontakt kravom da budu tjelesni zaskočene. jalištahranjenje, stajalištadozvoljavaju Vulva otečena Krava susjednom i ležišta je i povremeno jerazdražljiva, mužnju preživanje i mukozni muče i liže krave. Vulva vidljiv je jasan iscjedak.

Ako tri stvari učidruge je počinak. stidnice i repa često crvenkasta i slabo otePodručje je znakovi bit će makovlažena, njene, gonjenja vlažno i kad vulva čena. Prerano dodirne, simirani time i je osjemenjivanje. bolje uočljivi. krava i miče stranu. rep Period ovih aktivnosti podiže Posebnu treba voditi velikoj mjeriU brigu zdravlju ili varira i stadiju osjemenjivanje kod svih krava.

Krave vidljiv papaka. problematičnim nije treba izvršiti 4 do 12 sati pripust znakove papcima pokazuju tje-Preporuka 6: znakova Registracija poslije prvih primjećenih ranja. ili 10 do 14 sati najvažnijeg periodastajanja tjeranja prije očekivane 4: Dobra hranidba Period ulaska ovulacije.

Preporuka tjeranje (prourednih poboljšava postotak estrum) prelazi tjeranje (estrus).

7: Preporuka Osjemenjivanje Od svih refleks tjeranja znakova, stajanja je treba izvršiti znak predkraj t jeranja Hranidba ima veliki otkrivanje tjeranja utjecaj najjasniji Pri sluz hoda krava redovito tjeranja dopuštajedruge zaskoče). kraju postotak koje poka- (krava zamuti i to znak U štalama slobodnim načinom Osobito lakmogeno jenajbolji zuju tjeranje. ranoj bliske ili krave biti ti Zamućena sluz znakovi mogu ovulacije. taciji moraju hranjenedržanja ispustu dobro izbalansiranim lako obrokom znakovi je praksu značajna opaziti.

Drugi jer tjeranja pretstavlja visokokvalitetnih voluminoznih nemir, pojačano kretanje, optimalno vrijeme osjemenjikrmiva i koncentrata. učestalo odnosno Krava dražljivost,mukanje, bistra, vanje pripust. staklasto i Krave ističu miče kad stranu proizirna rastezljiva koje manjim judruga nastoji i zaskočiti. krave i biva vaginalna gubitkom tjelesne sluz, prljave oguljene kondicije poslije Njuši druge slabine i razbarušen Po Krave rep. telenja, ranije tjeraju. pravilu njušena.

Tablica

2:

nosi

u

o

na

u

o

svo-

se

se

a

nere-

u

mora

na

za

za

u

u

mora

za

s

a

su

a

ne

su

se

vezane

u

ne

u

ne

se

ne

s

za

na

za

vezu.

za

su

ove

se

za

a

u

u

o

ovom

s

ne

-

u

u

za

na

se

sa

u

se

za

su:

raz-

za

uz-

se

se

list

Mljekarski

u

s

11

po

VAETERINARSTVO

o

POROZNOST

PV

osjemenjivati Preporuka osjemenjivanja umjetnog Utjecaj krave Bređost lažnog g onjenja između uvrijeme Broj Vrijeme prvih kad krave i znakova nastaju tjeranja umjetnog osjemenjenih (koncepcija) Komplikacije nakon oko 10 dana krava % ponekad osjemenjivanja (sati) tjeranja pokazuju pojačanu malnog 327 43,1 0-4 znakovima aktivnsot tjeranja koje 735 50,9 4-8 folikularni sekret ženskog uzrokuje Takvo 677 8-12 51,1 hormona estrogena. spolnog Istralažnim. nazivamo 459 46,2 12-16 tjeranje da 317 16-20 28,1 praksi živanjapokazala krava između 10 i 30% osjemenjuje 146 Više od 20 13,9 Ovo gonjenja. vrijeme lažnog važnost 8: Krvavi 9: u vođenja evidencije Preporuka iscjedak PreporukaOsjemenjivanje pokazuje kako bi važan znak spriječilo osjemenjivanje moment je registracijupravi bazi loše tumačenih takvih krava sljedećeg tjeranja osjemeNajbolje vrijeme znakova 24 do 72 sata tjeranja. sati oko 8 poslije tjeranja poslije kraja njivanje je mukozni krava krvavi pokazuje faze Zaključak Dakle, stajanja (tjeranja). po(krvavi rep) koji iscjedak Za farmer znati kad optimalnih znak vulvi i repu. postizanje započelo je Ovaj javljuje zultata Krave krava kod 50-60% plodnosti slučaju umjetnog koje tjeraju ujutro tjeranje. koji pojavljuje otvrlo kod i 80-90% biti najvažnije je popodne osjemenjivanja slučajevajunica, mogu osjemenjene da znak važan. Krvavi stvarnog dana.

Krave je tjeranja.

Brojni krivanje iscjedak je koje tjeraju istog i da nismo bit će tjeranja. zapazili je popodneili navečer, bolje otkrivanje gonjenje pristupi osjeSvako ovoj prošlo. osjemenjivanje jednostavno VriGornje informacije dan s ljedeći ujutro. menjene Takve krave fazi bit će vaše točnit k neuspješno. poboljšanju vodilja treba listu dakle, pravilo: ujutrojedi, nosti zablježiti plodnosti tjeranja. otkrivanju 19 dana popodne, promatranje kasnije. popodnevrijeme Najbolje ilipripust (prema Trimbergeru) ujutro. vodič Tablica 5: Praktičan osjemenjivanje uspješno osjemenjivanje Tablica

4:

Ne

1&

bređost

na

vremena

nor-

sa

se

su

u

u

se

za

na

za

se

re-

mora

na

u

se

se

su

se

za

u

su

za

na

u

za

za

Prvi znaci

Jutro

Najboljevrijeme za osjemenjivanje

tjeranja

Prekasno

Prijepodne (912 Poslijepodne

sati)

navečer

Istidan

ilirano

GALANTERIJA

dan sljedeći

Sljedećidan

0

poslije14 sati

4

8

12

16 sati od

20

24

28

32

početka tjeranja

ZA FARME REŠETKASTE DUŽINE2,20 2,85 CM.

IZNAD

PODOVE

-

TRAJNOST,

NOSAČI

PODNI

PREDNAPREGNUTI

ZA

MONTAŽNE HRANILICE

ovulacija

Ela

poslije10 sati

Sljedećidan

AB

AB

početak tjeranja tjeranja

Sljedećeprijepodne

Sljedećidan prijepodne

BETONSKA

rezultate

kraj

Istidan

(do 9 sati)

dobre

za

VISOKA

JEDNOSTAVNO

KANALA

NOSIVOST,

(RUČNO)

POLAGANJE

|

DIMENZIJA

80/56/200 CM.

JEDNOSTAVNA

I BRZA

UGRADNJA,

GLATKA

POVRŠINA

BETONA

MONTAŽNE

INFORMACIJE:

12

KONSTRUKCIJE

ARMIRANOBETONSKE

SVIHRASPONA

I NAMJENA.

ČAKOVEC ZRINSKO FRANKOPANSKABB 40000 ČAKOVEC

MEĐIMURJE

BETON

d.d.

328 464, 328 465

TEL.

040

FAX

040 328466

Mljekarski list

MUŽNJA Strojna

mužnja

8/2000).

Pravilnom

pripremom vimena osistrojnu mužnju mliguravamo pravilnu sekreciju Pravilna jekamliječne žlijezde. vimena priprema mužnju obaviti kod svake sljedeće isti način. potpuno mužnje

koza

za

Piše:

sci. Alen

mr.

Džidić

za

se

mora

na

Vremenski

interval

između

pripremestavljanja jedii

nice

mora

muzne

i konstantan.

biti kratak

Vrijemepotrebno pravilnu vimena pripremu strojnu mužnju bi biti duže od 1 minute. smjelo hormona Sekrecija lučenje 7 minuta.

Vrlo mlijeka traje je skinuti čim i koza razvila te važno muznu jedinicuje Strojna 2) Broj omjerpulzacija mužnja vrlo mali. razina krapuno vakuuma protok mlijeka kasnijestrojna mužnja Nastala način da isminuti kod je je Brojpulzacija Dnevna koristila kontrola strane za koza iznosi 90 pozitivne razvojastrojne stroja mužnje krava i koza ih taktova što nešto duplih minuti,je mužnju strojne mužnje prilagodila anatomskim niže kod i fiziološkim karaknego razinu vakuuma Omjer 1) Provjeriti teristikama koza.

U isti ili nešto viši nego vakuum metru Republicipulzacija je ručna kod i iznosi 60/40 ili65/35.

Hrvatskoj da li prevladava mužnja, pra2) Provjeriti pulzator stada poRazina vakuuma slična kod vilnoradi okrupnjavanjem je onoj (ujednačenost ritma) i iznosi od 32 do 40 kPa. javljujepotreba strojnom čistoću i 3) Provjeriti ispravnost čak i izmuzištem.

Po pa Ostalo mužnjom, 3) gumenih d ijelova (oštećenja) europskim standardima, strojna Kod koza koriste kratka iduga 4) Provjeriti razinu i ulja kantu već mužnja primjenjuje crijeva mlijekoistih ka- tegnutost vakuum pumpe kod 10 dok izmuzište koristi rakteristika kao i kod koza, krava. MiStaviti novi filter u da 5) već kod 30 i više koza. slučaju Kada nimalni volumen kolektora iznosi imate ili farmer i odluči mljekovod profiltrirat kupnju stroja 80 cm'. ako muzete kantu mlijeko pamužnjupotrebno jepoznavati Izbor sisne gume koze vrlo I će si rametre je kraju pitanje koje strojne mužnje koze veće sise nego važan, svaki od Da jer ISO imaju standard prema postaviti proizvođača: (International Izborom sisnih guli koza i Međunarodno udrupremalih strojna mužnja organization brzinu ma, standardu 5707 utječete protokaisplati? ženje standarde) i samim time iz 1982. strana mlijeka uvjetujete godine: Negativna medalje je i izmuzisvakom ali 1) vakuum sporiju to mužnju slabije pumpe slučaju trošak,koje Kapacitet strane? kod vanje. kantu pozitivne a) strojne mužnje Prilikom koza U prvome iznosi redu to mužnje poželjno je ujednačena im hranu muži 50 + 80 je ponuditi tijekom higijenski kvalitetnija Kapacitet mužnja, (broj da bi što ili muzača nje napora muznih jedinicakanti), omogućila jed- smanjenje fizičkog i brža zaboravit da kante nostavnija, mirnija mužnja. (nemojte jemužnja tj. dvije iznosi: fizički posao ponajteži Pravilna Ukoliko 50 + 80x 2 to možete procedura 2101/ strojne ljoprivredi).

Kapacitet koza min mužnje ili pratiti mlječnost (elektronski bitna da održi stado koza kod Vam je Ona ručno), b) omogućen strojne je bolji mužnje mljekovodom ili izmuzištu: zdravim i da dobra radi management postigne proizvodnje poboljučinkovitost.

150 + 80 stada. šanje Kapacitet Tijekom genetskog strojne potencijala (broj muznih ili Ukoliko imate stado jedinica mužnje najbitniji kanti) Zaključak: zdravlje vimena Ovi standardi i završetak. ili koza da govore jenjen početak koje namjeravate Da bi vakuum kontinuirani i imate pumpe potrebne postigli okrupniti moraju protok siguran otkup biti malo izvršiti koze ili onda većeg mlijeka kapaciteta pravilnu mlijekaproizvodnju sira, list vimena nego svakom trebate (vidi Mljekarski pripremu mužnju slučaju razmišljati listu nabavi broj 8/2000). (opisanuMljekarskom broj NOVOGstrojamužnju. iš za

za

ne

za

se

no

va.

na

u

u

ovaca.

ovaca

no

na

on

sa

se

za

ovaca

se

u

se

za-

za

remena

se

se

na

za

u

za

za

na

ovce

ovce.

se

-

ovaca

na

za

u

su

u

x

=

n

se

za

muzne

on

u

=

uz

=

s

u

se

x

=

n

na

za

ovaca

nam

za

za

moramo

ovce

u

za

u

Mljekarski

list

o

za

13

GOSPODARSTVO

(savjetodavna gospodarstvima različitih Ekonomičnost veterinarske opstanice, služba, Ćinski i odjelipoljožupanijski službe farmi stručne mliječnih tipova primljeprivredu, u karama i slično). novih Svakako gospodarstvu prizasnivanjau farmi treba poštovati U posljednje mjerila proizvodnje. krava muznih farme i u Obiteljske pri izgradnji vrijeme svijetu Piše: doc. dr. sc. Zoran Grgić danas ili kao obnavljaju objekata opremanju stajskih različitim tehzahod prema postavljaju goveda jedan najvažnijih Naša načinima ničkim što oduvijek gospodarstva rješenjima, grad-tjeva držanja grla jepotreba Vrlo često i govenačin. Grade svoje kapacitet povećavala nje kapacitetima. jeftiniji prirodniji darske zidani masivno sredstava veći dio adaptacijom proizvodnje građeni izgrađuju objekti, ili oni Takvi odfarmi i dog(pregradnjom) postojećih posebice izgradnju objekti. objekti, opremanje već novih i nosi objekata opremu radnjom građeni manjegkapaciteta, stajnih mjesta i zamislima slučajprema postojeće.

Nijerijedak mogućnostima, objekt. mljekarnica stajski kako gosgospodarskomte raspoloživom vidjeti uređenje objekta je Unutarnje prostoru koriste dvorištu dvorištu. osivisoko smještaj goveda pa Nijerijedak podarskom funkcionalno,je tri genetek nakon svih radnih da normalan guran zgrade koje gradile izgradnje tijek slučaj Prostori kućedomaćina. i kako hoda? ustanovi bez racije nije objekata postupaka “praznog takvim obično koristiti ometa rada. Pritom držanje goveda guće potpunosti gubitka objektima skučeni, dovoljnonabavljenu opremu životinja (vezove, p onašanje “prirodno mikronisu izložene tako pa ni i nepoprovjetravanja, instalacije) koja s vojim uređaji koje klimatski trebnim stresovima. (vlažnost zraka,tehničkim obilježjima uvjeti zahtijeva visoke temčestice određeni radni Tako prašine, ljetne Gospodari prostor. v anjske grade staje Isto i tada ili dr.) n epovoljni. klime perature otvorenog stajno mjesto “žrtvuju? poluotvorenog radni način osloili na nisu novost postupci prihranidbi, tako, goveda drugi tipa koje posebna vrlo i Isto ima mužnji I čišćenju prostora jedno tako, bađaju prostor. govedarske prakse. iobično teško odriču više u i sličnih takvih obavljaju zahtijevaju pomoćstaji, grlo primjera gradnje rada. velike utroške ljudskog i 70-ih nog prostora (hranidbeni hodnik, početkom krajem objekata Takav način raspokanali povećanja različitih 80-ih izgnojavanje) zbog valov, godina.

No,zbog bio proizvodnog loživog prostora čega nepotrebno p ovećava nepovoljnih (najčešće zbog razloga nedostatkom finanodređen radnom je i snagom pri potreba zadržavanja prilika gospodarskih sredstava i stručne te hranidbi i cijskih potporečišćenju načina njezi objekta, uzgoja) tradicionalnog i tradicioali stoke. Takvo poljoprivrednicima, ili prema oblik takav postavljanje je uzgoja napušten nalnim govedarskeiskorištenju shvaćanjem našim Danas stajskog prostora i kao narušava proizvodnje, cjelokupnenepotrebno povoljnagospodarstvima, koja “govei poljoprivredne proizvodnje mikroklimatska staja darski" intenzivnijim obilježja područjima, Često gospodari, niži gospodarstvu. naći stupanj iskorištenja djeluje mogu objekti, preuređeni još bili kapaciteta, proizvodnog priproširenju i otvorenog potencijala grla poluprvobitnog mala rukovođeni razmišljanjem (mlijeko i načina mesa). otvorenog prirast držanja.

Zajedneće ulaganjaadaptaciju optevećine takvih ničko ozbiljnijeg ulaganja svakog obilježje Prije retiti proračun kućanstva,obnovu i previše ili proširenje kapaciteta opeke korist objekata jekorištenje će određenu donijet te betonskih gosproizvodnji klasičnog bilo makar i govedarskoj blokova, poveznačajnijeg svake veće bi se, kao i krovišta učinkovitosti prije crijepom. podari pokrivenog (više mlijeka ćanja i odluke Danas i tovu značajnije jednostavnosti koja zbog poslovne po grlu, bolji prirast veličinu strukturu i nižih troškova te bi takvo razmišDanas poljo“priizgradnje, mijenja slično). ili trebali drvena i trebalo proizvodnje, preporučuje privredne rodnosti", pri ljanje promijeniti drvo kao struči koristiti odlukama posavjetovati djelatnicima konstrukcija željezna poslovnim nih službi osnovni ekonomsku obiteljskim materijal. potporu logiku. jednostavnu za

suvremena

nove

se

za

su

na

se

se

za

a

na

su

se

na

uz

se

u

u

za

su

se

za

mo-

u

su

novo-

u

nema

ne

se

muz-

su

se

za

se

za

u

nas

se

za

se

za

zanemaren.

se

u

su

u

u

su

na

-

u

u

a

u

ne

se

u

s

za

14

Mljekarski

list

GOSPODARSTVO

vrlo važno

zasnivanje staja vanjskestajališta je tipove učinkovite da mikroklima klime gospodarski proizzajedničko je vodnjemlijeka obiteljskom staji odgovara vanjskoj gotovo | obiklimi. U našem kontinentalnom Poslovanje gospodarstvu.

Il maksimalne farme treba biti području potpuno tempe- teljske mii | | ekonomskim načelima.

Takve do od -20%C raturne promjene iji il | | ostvariti izrazito niskih +35“C. Razdoblja pretpostavke mogu “(ili l WU li malim osnovnim visokih stadom, ijako temperatura čine pa (staja, posebnoodgovarajućim objektima kratkotrajna, i i nedosnadstrešnice ovakvih 1: Skica Slika dr.) silosi, ograničenjegradnju presjeka staje tehničkom krave bez većih tatnom klime) otvorenog opremljenošću staja.

Naime, tipa (vanjske Zoran Izrada: Doc. dr. i Grgić uvjetima, (poljoprivredna mehanizacija Izvor: Doc. dr. Marijan Posavi problema,prosječnim iu od -10*C do oprema).

Stoga je podnose temperature Agronomski fakultet Zagrebu radu odmak +30"C. U mjesecima grla napravljen značajniji ljetnim od naše kako zaštititi od govedarske prakse trebaju izravnog i zimi ih treba bi korištenjem vlastitog materijala sunca, opravdanost predpokazala djelovanja rada. zaštititi od i im projekta. vjetraosigurati loženog kafarme ležište. i suho Predviđeno da toplo je obiteljsko Ukupnaulaganja muznih 35 ovakvih Nosiva osnovnu paciteta grla podposjeduje konstrukcija gospodarstvo 856.500 drvena ili kn,1,022.000 mehanizaciju mlatkom staja jenajčešće čelična, poljoprivrednu kn i kn. Od 367 betonska.

Izmuzišta 1,155.000 toga ratarskoj proizvodnji, raspoloživo rjeđe nabavke troškovi tisuća kuna obradivo ha okviru (15grade masivno, zemljište staje muznih Radi vrlo visokim 12-15 ha livada i zidovi drveni te grla. (daskeoranica, najčešće 20 naše Uz ovakve i određenu radnu snagu ulaganjima uvjete, debljine 2,5cm). stajepašnjaka) visoki radno aktivna člana kumasivno izmuzišta pretpostavlja stupanj (2grade iskorištenosti muznih nalaze potencijala mlje- ćanstva).

Gospodarstvo proizvodi sklopukojih 3 holkarnice i rodilišta. veći dio stočne hrane visokomliječne grla posebice potrebe stein farme. Pritom koristi pasmine.

Posebni oblik ili uglavom tipobjekta oko radom vlastitih članova.

Za proU proizvodnje uvjetima držanje mliječnih govedapredkravi račun troškova ko6.000 “Cuccette" po kgmlijeka godišnje proizvodnje koji stavlja sastoji utrošci rada i holstein rišteni od nadstrešnice iznad bokprosječni pasminom prorafarme od oko 591 odabranih čunati i gospoderprihodi ležanjehranidbenogmaterijala tisuće kuna.

Izdaci Proračun stava stola.

Prema ulaganja je plaćeni istraživanjima oko 261 tisuće i krave prema ponuobavljen cijenama materijal usluge (Njemačka) ljeti Bavarskoj troškovi ukđača i borave Cuccette-ma opreme nego građevinskih kuna, ukupni radije Može odrerazličitim iznosima trošili zatvorenom otvorenom pretpostaviti ljučenim tipu luga. i troškova vlasđena ušteda kova Zimi krave leže rado pri izgradnji objekata amortizacije staje. redu boksova izložen prvom koji je i pa vjetru snijegu, preporučuje ovakav tipstaja, poduvjeZa

sve

u

u

vezani

boksovi

na

su

11

Hranidbeni

se

su

u

nas

ne

ne-

s

ne

za

sc.

u

sc.

ovom

muzna

u

se

a

se

u

s

su

u

a

su

u

se

a

se

su

o

za

se

se

samo

u

no

se

za

-

se

za

se

samo sova

s

su

su

za

u

u

za

nas.

su

s

a

us-

u

se

u

ne

u

se

samo

tom

da

se

Cuccette

zaštitnom

zaštite od

m

i

vjetra snijega.

3,50 bi Ovaj tipobjekta krave mogao većem primijeniti kontinentalne dijelu poljoprivredne 3.59 Hrvatskoj (prema regije M. Agronomski fakultetu Posavi, Zagrebu).

Slika 2: Skica "Cuccetto" presjeka staje tipa više Kako već spoje Izrada: Doc. dr.

Zoran Grgić puta mrežom

za

se

muzne

Hranidbeni

u

u

m

stol

o

*

u

sc.

menuto

u

člancima

ove

rubrike

Mljekarskog lista, ekonomskog s

list

Mljekarski

Izvor: Doc.

Agronomski

Marijan Posavi fakultet u Zagrebu

dr. sc.

15

GOSPODARSTVO

ESC

aore

proizvodnji mlijekaobilježja omogućuju smještajnog prostora 1.200.000 ;“ puno tehnološkog iskorištenje muznih potencijala grla, te tehnička prostorija, mještaj i govedaodržavanja rješenja njege Kuna utroške 8 o oS5 smanjuju značajno objekta odnosno napornog ljudskog rada, učinke. radne povećavaju ovih Osnovni problem primjene našim tehničkih gosrješenja objekt objekt predstavlja prilikama podarskim Tip objekta mali obiteljskih proizvođača broj koji j eorganizagospodarstava IS Nabavka D Objekt grla(35) opremom sposoban cijskofarme zasnovati farmu i kratkom 1: Troškovi Grafikon tipovi objekta) opremanje (različiti izgradnje ekonomski Z

a

raz-

."

787.500

654.500

|

[489.000

u

Otvoreni

Masivni

Cuccette

-

s

u

vremenu

rada

titog

su

od

374

do

tisuća

400

Tablica

1a:

Proračun

kuna.

gospodarskih

rezultata

na

farmama u

kunama

vrlo ekonomična

Cuccette Otvoreni Masivna / Proizvodnja je | | objekt staja Opis objekta Tip ekonomičnosti jer pokazatelji 590.940 590.940 590.940 dobitak Prihodi veći od 1. Bruto značajno 373.558 383.212 399.790 troškovi dostatan Ukupni gospodarstva je 260.750 260.750 260.750 i Izdaci izdatke kućanstva usluge) (materijal koji moraju 68.708 78.362 86.120 biti Amotrtizacija povezanipoljoprivrednom 44.100 44.100 552.920 rad Vlastiti proizvodnjom gospodarstvu. nakkućanstva Članovi 261.482 251.828 244.070 Bruto dohodak dobivaju iznos nadu 217.382 191.150 Bruto dobitak svoj rad, preostali 207.728 dostatan moguću otplatu Ekonomičnost je I farme. kredita prizasnivanju 2,27 2,27 |E,(prihodi/izdaci) 2,27 kreditiranjaE, prosječnog uvjetima 1,58 1,54 1,48 (prihodi/troškovi) 8 rok otplate (kamata9%, 6.000 holstein, 35 grla, kgmlijeka/godina podmi- Napomena: pasmina godina) moguće jeuspješno i troškova kreditiranja rivanje fardobro ekonomsko poslovanje su

za

sve

ne

s

u

a

za

za

u

u

nas

-

me.

dobitak

dvostruko

Tablica

1b:

Proračun

gospodarskih

rezultata

na

farmama

manji kunama zabigospodarstva je obiteljskog Cuccette Otvoreni Masivna / | | objekt staja objekta 35 Opis Tip proizvodnje pri proračunu lježen 462.315 462.315 462.315 simentalske prosPrihodi pasmine grla 365.263 374.917 oko 4.500 391.936 troškovi kg Ukupni proizvodnjom ječnom 250.250 250.250 250.250 i Izdaci Ukupnigodišnji godišnje. mlijeka usluge) (materijal oko 462 tisuće 68.708 78.362 86.120 kuna, Amortizacija prihodje izdaci oko 250 tisuća 46.305 46.305 55.566 kuna,ukupni Vlastiti rad Gotovo

u

s

a

troškovi 365 do 392 tisuće kuna.

Na

Bruto

125.945

dohodak

133.703

143.357

poslovanjeBruto dobitak 97.052 proizvodnje 87.398 70.379 ekonomično. farme također je Ekonomičnost da obujam E1 (prihodi/izdaci) 1,85 1,85 Vidljivo je predloženi 1,85 značajni E2 omogućava proizvodnje d22 1,23 1,18 (prihodi/troškovi) dobitak i dohodak obiteljskim 4.500 35 simentalac, U mlijekalgodina kg grla, pasmina Napomena: suvremenoj gospodarstvima. razini

ovoj

-

16

list

Mljekarski

—.,d——————ou

—————-—-—-----

bi

Isto

GOSPODARSIVO

velika

većeg kapacitetakojoj tako, kolebanja cijenaintenzivnom govedarskom proizi iskoristile te proobnovu repromaterijala usluga, potpunosti prednosti vodnjom, prije ulaganja teladi i tovne Obidajnih cijena mlijeka, preporučenih i projekata. razmotre povećanje kapaciteta osnovni treba razlog teljsko gospodarstvo posje-junadi i ekonomske tehnološke prednosti dovati obradive gućnosti dugoročnog planiranja značajne površine, načina gopredloženih držanja i obiteljskih govedarskih poljoprivrednu mehanizacijuposlovanja te ih farmi.

Relativno visoka veda, prilagode specifičkapital. ulaganja nostima ovakve farme treba očekivati da vlastitog obiteljskog mogu gospoopravNo, dati roku kraćem od 7-8 baviti gospodarstva. koji namjeravaju godina.dari, na

se

u

u

su

u

ne

nemo-

se

se

u

GOSPODARSTVO

Promjene

cijena

poljoprivrednih

rištena

godina, indeksi dobiveni vriomjerom i jednosti godine promatrane 1995. g. vrijednosti pomnoženim

proizvoda,

sa

materijala

te

i usluga

je

1995.

pa

su

100.

maloprodaji jeposljednjih stalni rast godina zabilježen cijena razdoblju poljoprivrednih proizvoda.

Ukupu ni rast cijena poljoprivrednih proizvoda razdoblju je od 1995. do 1999. godine U istom rast 14,8%. razdoblju je i cijena svježeg prerađenog mlijeka oko Tako intenzivan rast 17,8%. veću cijena upućuje moguću te često inčinitelja akumulaciju Piše: doc. dr. sc. Zoran značajni utjecaj prerađivačkoj Grgić i ekonomskih istom socijalnih (nerijetko dustriji jer i troškovi sredstava rad političkih) djelovanjapoljo(strojevi stručnimalo i U posljednje u oko vrijeme privrednu proizvodnju, nije oprema) povećani 4,5%. kratkom Troškovi nojjavnosti razmatraju promjenejednostavno objasniti repromaterijala poljoi tekstu imalo što trend rasta također cijena poljoprivrednih proizvoda je jači privredipovećani troškova rada i i obrtničke i osobne cijena pomaterijalaugrožavanja gospodarskog 4,5%, usluge Proizili od čak (inputa)poljoprivredi. ložaja proizvođača otkupljivačabilježe 46,7%. porast vođači Ovakvo indeksa poljoprivrednih proizvoda prerađivača poljoprivrednih proizkretanje cijena voda. (najčešće obiteljska gospodarstva) nepoupućuje zaključak žale Nešto reproslika može povećanje cijena voljnom jasnija kretanju maloprodajnih dobiti materijala njihovoj proizvodnji uspoređivanjem cijena proizvođače kretanja mlijeka i koji jenesrazmjeran povećanjuveleprodajnih maloprodajnih obiteljska gospodarstva.

Naime, i dio otkupnih cijena, tj. cijena koju cijena gospopoljoprivrednih proizvodanajveći obiteljskih mogu darstava te postići prodajomsvojihinputapoljoprivredi kretanja koji p roizvodi mlijeko dosustavu PDV-a i ekonomiku proizvoda otkupljivačima troškova života duljem nije i inU tablicama i rađivačkojprerađivačkoj doblju. grafikonima svoje poljoprivredne proizvodnje Kako analiza baznih industriji. našojpoljo-provedena repromaje temelji cijenama već deksa.

Kao i osnovnih sredstava privredi dugogodina postoji prema godina terijala vrlo složeni odnos kote gospodarskih kojoj obavljene poredbe maloprodaji korištenju usluga.

U

5

u

ovom

na

u

su

na

u

vremenu

za

se

za

u

u

su

za

a

u

na

se

na

o

se

u

za

-

u

u

-

u

raz-

u

na

osnovna

u

su

Mljekarski list

17

O az

GOSPODIRSTV

RKO

O

TO

VENT

Ukupno veleprodaji. industrijskih proizvoda cijene od 1995. do 1999. godine povećane oko 3,6%.Cijene prehrambenih proizvodaporasle 13%. proizvodi Mliječni bilježe od čak 25,7%, porast Istovremeno 8%. prerađevine alatima i repromaterijalima, spravama poljoprivredi njene cijene 2,2Kako 2,3%. veleprodajnih jeporast (koje približno jednake cijena preraproizvođačkim) mliječnih veći od đevina promjene značajno izvoda

cijenamaloprodaji promjena

1: Indeksi

Tablica

u

Opis Ukupno proizvodi Poljoprivredni Svježe povrće voće Svježe i prerađeno mlijeko Svježe Tekuća i maziva goriva Sredstva

102

105,5.

109.4

114,8

103,7

1037.

110,2.

1139

103,5

96,7

105,7

108,6

106,3

114

115,9...121,9

102,5

106.2...

10857

1278

100,2

103,8

108

104,2

sra

104,5

poljoprivredi repromaterijal 133 Obrtničke i osobne 117,4 126,8 usluge zavoda Izvor: Prerađeno prema Državnog dokumentaciji 1:

1999

1998

samo

za

su

99,6

u

Grafikon

za

a

99,7

su

cijenamaloprodaji Promjene u

za

su

statistiku

2: Indeksi

Grafikon

sma-

u

146,7 za

mesne

za

i

rad

za

1997

1996

/ Godina

1995=100

su

u

troškova

života

promjena

120 115 Poljoprivredniproizvodi

5

promjene

Sveže

i

i maziva

Indeks

Sredstva u

za

radi

repromaterijal

110

H

prerađenomlijeko:

DI Tekuća goriva

| |

S

ukupno

Prehrana Meso

a

2

iprerađevine

DSvježe

š

i

đ

prerađeno mlijeko

Hi =

poljoprivredi

1998

1999

života

1995=100

1997

1996 1999

godina

Izvor: Tablica

Izvor: Tablica

1

indeksa

2

troškova

Promjena Ukupno je života 5 1999 1997 1998 1996 / Godina promatranihgodina Opis Pritom oko 18,8%. povećan 104 108,34.

112,4::.118/8 Ukupno djelovaliPrehrana najviše tajporast 104 115,2 108,4 100,8 ukupno kategorije 39,4%- promjena 139,4 Prerađevine žitarica 126,5 116,9 100,5 žitarica" i22,2%“prerađevine tna 111,8 104,7. i 101,3 Meso 99,6 ostalih prerađevine prehrambenih promjena tna 105,9 112,4 103,9 i Nešto mlijeko 100,9 manjiutjecaj Svježe prerađeno proizvoda.

103,9 Povrće i 102,7.

95,1 100,4 cijena imaju16,3%- promjena prerađevine i voća te 1109 “M6S Voće i 108,1 103,3 kategorija < prerađevina tna prerađevine i 1229 120,2.

1196.

119,3 prerađeno mlijeko" koja Ostali prehrambeni “svježe proizvodi od bilježi porast 12,4%. tablici 1 Izvor: Istikao u Prema vidljivo je prikazanom, života troškovi kako ispii osnovnih i tivanom repromaterijala industrije cijena prerađivačke povepoložaju značajno može i sredstava i prepoljoprivredi, poslovnih subjekata (poduzeća mlijeka ćani, utjecaj da od rađevina razdoblju je promatranom zaključiti mlijeka jeispod-obrta)promatranom znatno može bolji omogućen zaključititemeljurazdoblju prosječan. indeksa proviše Nešto industrijskih položaj prerađivačke cijena gospodarski gospodarskom indeks

Tablica

troškova

2:

u

su

za

na

u

su

vremenu

se

u

no

u

u

se

na

o

18

Mljekarski

list

(;()3PODIRSioO

eon

Tablica

Grafikon 3: Indeksi | promjena cijena industrijskih proizvoda veleprodaji promjene 1995=100 | cijenaveleprodaji

3: Indeksi

u

u

/ Godina

Opis 101,3 Ukupno 105,5 | Industrijski prehrambeni proizvodi Proizvodi

od

Prerađevina

1996

žitarica

povrća

od i suho

Prerađeno

voće

1998

1999

103,3

104,4.

103,6

111,7.

113,3.

113

108,9

116,5.

117,9

92

90,4

893

90,2

prerađevine proizvodi 102,4.

Mliječni Ostali industrijski prehrambeni 109,8 proizvodi Tekuća maziva 100,7 i goriva Građevni 948. materijal 931.

Repromaterijal poljoprivredi alati sprave 94,7 Poljoprivredni sredstva 88 | Kemijska poljoprivredu

106;2._110,6..

101,6

106,1

108

110,9

118,2.

125,7

112,8

112,8.

109,4

10455

108,7.

104,6

97,3.

974.

93,2

93,3.

96,7.

97,7

94,8

i

i

115,8

104

u

.

i

98,5.

105,1

Mesne

1997

974.

Izvor: Tablica

3

siajeaitih24 oa da jakoj elem ih a ka: :

d

m:

a

hak

97,8

voda.

s

de

Za

opravdanost potpunu 88,4.

948 97,7 trebalo bi imati zaključka veći Izvor: isti kao tablici 1 raspolaganjubroj podataka ekonomici prerademlijeka nekoliko naših te ekomljekara, industrije. proizvoda poljo-nomici inputanašoj većeg b roja gospodarstava Kako Ova analiza vrlo | privredi. je prije bave prikazuje prokoja govedarskom radi | | vedeno, općenitoj ocjeni pojednostavljeno kretanje cijena m izyodnjom. za

na

u

o u

j

.

ia

:

lišinro

i

u

već

se

SZugel

SJEMENARNA

žiro račun:

PJ. VINKOVCI,

Kralja teh: (032332392 tel. i fax: 31 65 84 (032)

19

Zvonimira

80

VELIKA GORICA SKLADIŠTE Tomislava 9 Trgkralja tel. i fax: 62 22 065 (01)

30102-601-114220

PROIZVODIMO, DORAĐUJEMO, VELIKO SJEME KRMNOG RATARSKOG,

IZVOZIMO

Osobito

se

o

doo

Zagreb, Trgkralja tel.: 48 19 265; 48 72 970 (01) fax: 4922 267 (01) Tomislava

na-

| UVOZIMO

TE

| INDUSTRIJSKOG

PRODAJEMO

NA

BILJA

inkarnatke, preporučamo: sjeme bijele djeteline, lucerne, te izbor stočni stočne smiljkite bogat djetelinsko-smjesa, kelj, graškove, sudansku travu, stočne repe, stočnu mrkvu, i ozimu kao i širok izbor jaru grahoricu travnih kultura. postrnih Zatim izbor i najširi sjemena povrća, cvijeća začinskog bilja.

Vrtne Sve

i švedske

trava, crvene,

alate i zaštitna sredstva.

to možete

dobiti

Hrvatske.

diljem

NAŠE Mljekarski

list

u

veleprodaji gornjoj na

SJEME,

adresi

i

maloprodaji boljim poljoprivrednim apotekama u

VAŠ

USPJEH! 19

GOSPODARSTVO mlijeka

proizvodnja

Svjetska

đene

ovisno

razlike

o

izvorima

(FAO,Eurostat). podataka proizvodnja Ukupnasvjetska 1999. svih vrsta i godini mlijeka prerađevina. mliječnih mlijeka Piše: dr. sci. Petar Bosnić U tona. iznosila Od milijuna je 564,00 povijesti čovječanstva koristilo i ( 1992periodu osmogodišnjem cijenilo mlijeko i 1999. proizvodnja je mlijekaživotinje god.) porasla Mlijekoproizvodnja mlijeko kojeproizvode ili tona od osnovnog nivo božanstva prehrani 35,40 m ilijuna značaja mlijeka dignute bile kao Karakteristične zatim gospoHindu 6,69%. stanovništva, naroda).

Hipokrat (krava bila kada devedesete darska 400. godine je jerzapošljava djelatnost prije godine je mlisirovina te kao faza proizvodnje stagnacije poljoprivrednike, najsavršenija “Mlijeko je zapisao: ekonomskim Finalni hrana". industriju. ljudska mljekarsku jekauvjetovane Nakon i krizama. razlozima peindustrije mljekarske proizvodi nutritivnih svojstava, Zbog kontinuitetu koriste kao rioda ljudska stabilizacije neposredno ishrani koristi mlijeko dio pozitivne mlijeka prerađen ličitih dobnih skupina ostvaruju umjerene od hrana, ljudi upotrebproizvodnje mlijeka. proizvode industrijske osoba porasta stope do osoba, djece starijih U industriji. ljava prehrambenoj proizvodnji režimom svjetskoj ukupnoj prehrane, posebnim veoma dominira je m lijeka Upotreba proizvodnja zaštitu mlijeka te zdravlja sportaša, i dok mlijeka radnika nolika, potrošnja 479,00 mlijeka ukupno nekim kravljeg industrijskim ovisi od učešćem ili tona stupnju proizvoda mliječnih Svaki milijuna pojedinačni djelatnostima.

Po kupovnoj pojedine zemlje, razvoja značaju, drugom 84,93%. mast, (mliječna mlijeka stanovništva. Što sastojak moći i standardu učešćem bivolje mlijeko mjestu je mineralni dio) proteini, laktoza, veći od gosi od razvijenosti ima stupanj je proizvodnjom 11,17% i prehrani značaj svoj 90% zatim tona, proizvepreko podarstva, slijedi m ilijuna 63,00 i metabolizmu te zbog tržištu ljudi od isporučuje denogmlijeka mlijeka kozjeg proizvodnja kalorične relativno niske vrijedU i i učešćem od tona prodaje mljekarama. milijuna 12,30 kao i nosti obrkonzumiranja ugode te prostanje je vijenim zemljama mlijeko 2,18% ovčje pomlijeka potrošnja ukupna i učešnuto, pa od mlijeko proizvedeno m ilijuna 8,30 izvodnjom većava. domaćinstvima koristi mliod ćem pretežno P roizvodnja 1,43%. od dobiva ili ili iznosi ostalih krava, preko svježe Mlijeko prehranu životinja 1,40 jeka deva i kobila. učešćem ovaca, tona plasira proizvoda koza, mliječnih bivola, ukupnoj milijuna lokalna tržišta.

Statistički registrira posebno svjetskoj proizvodnji mlijeka deva i Na svega 0,25%. mlijeka kobila, utječeproizvodnja proizvodnju mlijeka već i od niz faktora podaci ovojproizvodnji agroekoloških kao klimatskih grupno mlijeko razvojaiskazuju stupnja faktora, Među Struktura strukture vrsta proizvodnje svjetske životinja. drugih vjerske gospodarstva, mlijeka drugo te .stanovništva proizvodnji tradicijskom podacimagodišnjoj odrenavika 1474 kozje postoje konzumiranjamlijeka,Svijetu aspektu 2,18% \ u

rane

a

se

u

su

su

za

na

su

za

u

ere

nove

za

u

se

raz-

u

se

u

a

se

s

se

u

raz-

za

-

u

o

s

na

s

u

se

se

neraz-

s

se

u

se

se

za

na

u

s

se

ne

sa

o

se

o

o

si

u

11,17%

kemijski mlijeka životinja Prosječni od Vrsta mlijeka (% težine) Sastojci Minerali |Laktoza Mast Voda Suha stoke | | | Ukupni | proteini tvar (pepeo) 0,70 4,90 Goveda 12,80 | 87,20 | 3,70 | 3,50 (krave) 0,85 5,50 4,50 10,50 78,65 Bivoli 21,35 | | | (bivolice) 0,85 4,30 16,95 _| 83,05 | 6,40 | 5,40 Ovce 0,90 4,45 Koze 13,05_ | 86,95 | 4,00 | 3,70 0,50 6,10 2,50 1,60 89,30 10,70_| | | Kobile 2,0-4,9 |2,9-5,0 [0,30_[2,2Deve 9,5-14,0 | 88,25

Tablica

1:

različitih domaćih

sastav

5,6]

20

9

0,91]

|

|

, |

Sor list

Mljekarski

Oke

===

Tablica

ve o re e e ana

Svjetska proizvodnja mlijeka god.)

2:

prema

vrstama

stoke

ovrorvno

1992.-1999.

miliona

(;()SP(OLIRSTIO

11,10 milijuna kravljeg mlijeka.

U Svijetu najveću proizvodnju kravljeg mlijeka imaju, dakle, Američke Države Sjedinjene 71,37 Ruska Fedetona, pa milijuna i tona racija 32,00 milijuna Indija od proizvodnjom29,57 milijuna tona mlijeka.

Hrvatska svjetskoj proizvodnji kravljeg mlijeka participira 0,133%, Europi (uovoj proizvodnji) sudjeluje 0,298%. od

tona

Vrsta

mlijeka Godina | kravlje | bivolje | kozje ovčje| drugo| UKUPNO 9,50 7,80 1,20 528,60 1992. 466,10_| 44,00 9,90 7,80 1,20 530,00 1993. 465,20 | 45,90 1994.

465,70 10,00 7,90 1,30 533,10 | 48,10 1995.

468,20 | 52,30 10,10 8,00 1,30 539,90 1996.

468,00 | 54,40 11,80 8,20 1,40 543,80 12,10 8,10 1,40 548,30 1997. 469,80 _| 56,90 12,20 8,20 1,40 553,80 1998. 473,00_| 59,00 12,30 8,30 1,40 564,00 1999. 479,00_| 63,00 The International Federation Bulletin (Izvor: Dairy 339/1999)

tona

s

u

sa

a

u

sa

Bivolje mlijeko Proizvodnja bivoljeg mlijeka stalnom i Južna Kravlje mlijeko mlijeka (učešće jeporastu periodu 17,77%) 1992.-1999.

Amerika ima godine godišnju proizvodnju proizvodnja je Proizvodnja kravljeg mlijeka od ili 1999. kravljeg povećana 43,18% iznosila mlijeka 19,00 45,32 milijuna godini je479,00 tona i učešće tona.

1999. gopromilijuna Tijekom tona. svjetskoj milijuna Kravlje mlijeko dine iznosila izvodnji proizvodnja dominira kravljeg mlijeka je 63,00 9,72%. svjetskoj proizvodnji i tona milijuna i ukupnoj svjetskoj mlijeka zastupljeno je 84,93%. mliTablica 3: U proizvodnji mlijeka, bivoljeg 1992.-1999. razdoblju Proizvodnja kravljeg godine kontinenjeka je11,17%. imala Indija proizvodi po mlijeka proizvodnja mlijeka jeblagi trećine tima 1998. svim kontinentima svjetske osim proizvodnje porast godini dvije bivoljeg mlijeka, zajedno Proizv. učešEuropi, gdjejeproizvodnjaKontinent | Pakistanom 93% svih proizvede proće stagnirala zbog politike | područje mlijeka količina. upućuju izvodnih kvota Procjene % Europskoj mil.t da će budućnosti I ubuduće zaključak EZ uloga jednici. zemljama Afrika i 17,91 3,84 bivoljeg mlijeka prerađevina neće proizvodnja mlijeka 91,38 19,60 Sjev.Amerika već će | značajno među porasti, posebice povećavati Juž.

Amerika 45,32 9,72 članicama Azijskim zemljama. prerasljema obavljati Azija 82,87__ [17,77 kvota podjela proizvodnih mlijeka. i Ovčje kozje m lijeko 207,77. |44,55 U Istočne Europa zemljama Europe, 21,09 4,52 nakon Oceanija Mo Godišnja proizvodnja ovčjeg perioda stabilnog razvoja, iznosi dolazi do i 466,34 tona, Ukupno mlijeka Svijet!

12,30 milijuna stagnacije padaproizGlavni U tona.

FAO vodnje kozjeg 8,30 Product kravljeg m ilijuna mlijeka.

(Izvor: Yearbook, i Vol. vijenim proizvađački europskim zemljama regioni ovčjeg 52i očekuje porast proizvodnje 1998) kozjeg mlijeka Aziji, Europi već će rasti Africi. Podaci mlijeka, proizvodnja ovoj p roizvodnji Godišnja proizvodnja mlijeka državama.

U nisu manjerazvijenim cjeloviti jer mlijeko članicama zemljama Europke Europi godišnje proizvodizajednice jedino Europi iznosi i sporučuje mlje(EU120,50 tona količine statistički 207,77milijuna mlijekamilijuna što čini tona karama; 15) 25,18% ili 45% dok ostalim (1998. godina) svjetske registriraju, proizsvjetske proizvodnje kravljegvodnim proizvodnje točnih kravljeg mlijeka. mlijeka.

Među područjima najvećim proizvođačima EZ Značajna proizvodnja kravljeg jerproizvođači mlijeko mlijeka Nje- podataka i mačka direktno mlijeka je Sjevernoj tona, Americi, mliječne 28,50 milijuna proizvode iznosi tona lokalna 91,38 tona, milijuna (učešćeFrancuska 24,50 milijuna plasiraju potrošačima ima Velika tržišta. Ova svijetu 19,60%), Azija Britanija 13,93 m ilijuna proizvodnja mlijeka od tona i Nizozemska tona neće proizvodnju 82,87 milijuna proizvodnjom dugoročno povećavati. u

u

a

u

za

za

u

u

u

sa

u

na

a

u

s

-

u

na

za-

u

u

se

se

u

zam-

a

raz-

ne

se

su

u

u

u

o

u

se

se

ovo

u

ove

se

na

nema

u

u

a

su

sa

sa

u

na

s

s

Mljekarski

list

se

21

——;A[;A[;oWdJGG——————————————————

GOSPODARSTVO

što količinski neće

razvoju, ljama globalno procjenjuje Svijetu Mlijeko imati neće do 2010. ukupnu utjecaja znatnijeg značajnije godine U grupu proizvodnje spada i promlijeka. produkciju svjetsku mlijeka potrošnja porasti i kobila. deva mlijeko U uglavnom strukturnim od izvoda U svjetskim mlijeka. predstojećim iznosi i proizvodnja 1,40 relacijama Godišnja p rozemlje poljoprivredi razvijene promjenama lokalnim Osim tona. količina 50% izvode strateškim milijuna opredjeukupnih razvojnim veći tržištima ovo imati i očekivati da će i realno mlijeko dalje zemlje mlijeka je ljenjima, traženo ali kroz zbogspe- dominantan proznačaj, je ovoj razdoblje položaj desetogodišnje i imunoloških cifičnih i dijetetskih intezifikaciju mlijekaHrvatskoj izvodnjidaljnju proizvodnja osobina.

U 2010.

70%. godini primarnoj produktivnosti poveća porast litara bi U odnosu milijarda Očekuje proizvelo 1,10 mlijeka. proiz-proizvodnji sadašnju LI rast mlijeka. i mlijeka proizvodnje mlijeka vodnju potrošnju ostalih

životinja

da

se

u

na

ovu

u

na

nema

se

ove

u

u

uz

u

za

se

na

u

u

se

zem-

OBAVIJESTI

predstavljeno je pet stočarska županijska IX. i i dva dvadeset grla kolekcija životnom krava projedna i 2000. izložba, Vrbovec prodaja je Aukcijska izvodnjom. izložbi bila sastavni dio ovoj bile programa, prinjoj godine od 73 steone junice,čega javljene 67 dvadesetčetiri kupcakupila od 4.558 cijenom prosječnom junica (kg) proizv. mlijeka prosječna Piše: Vesna Bulić, ing. dipl. kn. masti proizv. mliječ. (kg) 10.378,00 prosječna ko180 sljedeće Predstavljene deveta masti održana 18. je lipnja mliječ. (2) lekcije: proizv. prosječna izložba postočarska 3,94 simentalske županijska četiristeone junice i 151 Vrbovca dana vodom grada (kg) proteina proizv. prosječna prosmajki pasmine čijih je Sv. Vida. Izložba 3,31 je prosječna blagdana župe maksimalna (%) proteina proizv. mliječnost ječna održana pod pokroviteljstvom iznosila hol305 dana laktacije proizvodnja Laktacijska i šuMinistarstva poljoprivrede stein-friesian 6.324 305 dana: kgmlijeka, pasmine marstva RepublikeHrvatske, iz standardnih i domaćeg prvotelki zaključenih broj pet Zagrebačkežupanije grada kontroli 230 Hrprvoj koje laktacija goja organizaciji Vrbovca, kontroli 5.644 po (kg) proizvele prosječno mlijeka proizv. prosječna selekcijskog stočarskog vatskog 24 masti Vrslužbe mlijeka, centra, kg (kg) mliječ. proizv. prosječna Selekcijske 217 krava simentalske Sv. I. Zelina i Zagrebačkog pasmine bovec, pet masti Vrslužba iz (%) mliječ.

Selekcijska prosječna proizv. koje domaćeguzgoja prstena.

1706 3,85 ima 1223 bovec dana 305 uzgajatelja, prosječno proizvele 183 kontrlom krava 5.790 rasplodne prosječna proteina (kg) proizv. pod kgmlijeka, 3751 krava 3,24 pod proizvodnje, tri krave proteina (%) proizv. prosječna majke) (bikovske kontrolom mliječnosti, ženskog krava po simentalske uzgajatelju: koje pasmine Broj i 1753 do 1 godine podmlatka 305 dana 555 1-3 krave prosječno proizvele (45%) 1 uzgajatelja podmlatka prekogodine4-6 krava 466 ženskog 6.077 kgmlijeka, 1310.

(38%) uzgajatelja 127 7-9 krava si(10%) uzgoja uzgajatelja prvotelki domaćeg pet proizvodnja Laktacijska krava 38 10-12 holsteindana: 305 mentalske (3%) uzgajatelja k oje pasmine pasmine friesian 22 kontroli krava 13-15 standardnih prosječno (2%) uzgajatelja prvoj brojzaključenih 15 16 i više krava 2659 mlijeka, 28,5 k g proizvele (1%) uzgajatelja laktacija Na

izložbi s

sa

na

a

su

na

su

s

-

-

su

-

*

-

u

-

u

uz-

*

-

a

su

u

u

-

-

*

-

su

u

su

u

-

-

*

-

-

*

-

u

-

su

-

u

-

-

22

list

Mljekarski

A

eni ''.!)QVYT ,),) d“d_“_d“_“_d_.'_\“.d»“*“.'.'!'|]._Q]j]).]: 1. Ivan krava životnom Basrek, Gostović, koja je prvoj proizvodlaktaciji proizvela ZITA ote7.180 Žb. junicu 17032800, kgmlijeka, njomkojaspada kategoriju bikovskih od 1992. goljenu 08.05.1998., čija jemajka 5. Cvetko Oborovski majki Štaba, 8.346 dine. drugoj laktaciji proizvela kg Novaki, prvotelku holsteinmlijeka, Krava MRVICA friesian 72051512 MARTA Žb. Žb. pasmine 2. Vinko Marković, Prašćevac, otelila 11 teladi i kontroli je ukupno 36001778, koja j e prvoj DUNJA Žb. prvotelku deset 43.369 proizvela laktacija proizvela 28,4 kgmlijeka, 15.03.1998.

17030584, oteljenu masti 6. Ivan kgmlijeka3,8%mliječne kontroli Basrek, Gostović, koja j e prvoj proizvela ili 1648 masti. izložbe MIMI ukupno kgmliječne Žb. šampionsko grlo 22,6 k gmlijeka, Sva izložbena 17013098 ostalih prvonagrađena 3. Ivan D. kolekciji krava, Dečko, Tkalec, grlanagrađena diplomom kravu domaćeg BEBA oteljena 19.09.1996., koja je Žb. u zgoja stočarsko 7.365 Hrvatskog selekcijskog prvoj laktaciji proizvela kg 17012470, oteljenu 08.06.1996., uručio centra koje je ravnatelj koja mlijeka. j e prvoj laktaciji proizvela te 4.976 Miljenko Ernoić, brojne dobio kgmlijeka, Diplomu sudjelovanje čane i naturalne od 4. Ivan nagrade Latinović iz Basrek, Gostović, je Stjepan Cugovca izložbe. sponzora kravu bikovsku MAJA izloženu kravu životnom Žb. promajku Prvonagrađeni 72036053, oteljenu 07.07.1994., izvodnjom.

e

a...

*

za

sa

EK

u

u

u

za

u

za

u

s

za

u

u

za

su

u

mr.

u

nov-

za

za

za

sa

-

su:

OBAVIJESTI

III.

stočarska

izložba

*

deset

krava

mine

od

simentalske

pas-

kojih je drugoj laktaciji prosječno proizvelo Brodsko-posavske županije 5505 tri kgmlijeka; prvoj laktaciji prosječno prizvele 4866 i kgmlijeka jedna petoj 3860 stočarsko laktaciji kgmlijeka (ranije Piše: Vesna Hrvatskog selekcijskog Bulić, bila dipl. ing. centra, nije kontrolirana) služpodručna selekcijska krava holstein-friesian ba Brodsko pet posavsku županiju Dana 25. održana treća od lipnja je Slavonskom Brodu.

Na izložbi pasmine, kojih dvije stočarska izložba Brodskoprorezultati prvoj l aktaciji prosječno predstavljeni uzgojni savske Održana izvele 4583 županije. po- jepod iz kgmlijeka, dvije Brodskožupanije Ministarstva pokroviteljstvom četiri trećoj laktaciji prosječno i šumarstva posavske Rekolekcije goveda ukupno poljoprivrede 8783 i proizvele kg mlijeka dvadeset Hrvatske i Brodskopetgrla. publike 6557 jedna laktaciji trećoj kg koposavske županije, organizaciji Predstavljene sljedeće mlijeka.

Hrvatskog stočarskog selekcijskog lekcije: Sva izložena i centra prvonagrađena žuBrodskočetiristeone simetnalske junice rad selekgrla nagrađena diplomom panije.

Dugogodišnji posavske proscentra pasmine č ijih je majki službe Hrvatskog selekcijskog koje orgacijske odvijao 305 dana uručio ječna mliječnost PIK-a Nove je ravnatelj Miljenko nizaciji kooperanata iznosila 4.355 te novčane i laktacije iz St. kg Ernoić, brojne Gradiške, mljekare “Slavija“ turalne od P. Sela i Veterinarske stanice mlijeka, nagrade sponzora izložbe.

Slavonski Brod.

U okviru simentalske orgapaspetprvotelki službi skladu mine kontroli nizacije selekcijskih koje drugoj Prvonagrađeni osnovana 20 1.

Jerko teritorijalnim ustrojem prosječno proizvele kg Mikanović, Podvrško, 1996. okviru BEBA je godine, mlijeka, Žb. 12008386, junicu šest

su

u

u

u

"|

*

za

su

u

u

su

su

u

u

s

u

a u

su

*

su

se

u

u

mr.

na-

*

u

su

u

su:

s

u

Mljekarski

list

za

23

ra

ODNOSI

ZR

SREO TON EI

E

I

VO

Vukovarac, Svilaj, ljenu Franjo koja je drugoj 04.05.1998., čija jemajka oteljenu STEkravu simentalske dana 305 9888 pasmine proizvela laktacije mlijeka. laktaciji proizvela kg 02.

LA 4.213 Žb. oteljenu 12003551, mlijeka, kg Danijel F ranić, Oriovac, 05.1995.

Bicko 2. drugoj laktaciji koja j e Naglić, Selo, izložbe RUMatija šampionsko g rlo 7592 BISERKA kgmlijeka, Žb. proizvela prvotelku MENA 76042158, Žb. oteljena Oštri 4. Borislav 13.09.1997.

12005581 Bičanić, Vrh, 16.11.1995. oteljenu j e friesian kravu holstein kontroli laktaciji koja drugoj je pasmine proizvela koja drugoj 6463 oteSJOERDJE 22,80 Žb. mlijeka. proizvela kg 63020030, kgmlijeka, 3.

21.12.1994.

za

u

u

za

u

za

za

u

OBAVIJESTI kontrolom

pod virovitičkoŽupanija Ukupanbroj plotkinja mliječnsoti. bio 1999. tokom je 7342, godine 538.

1 krava 6094 od ispitanih podravska preko godine Broj j e b roj čega ukupan uzoraka selekobuhvaćeno 2484 mlijeka obiteljskih uzgojno farmi i radom što čini gospodarstava 40,76% cijskim bilo 1999.

Piše: Vesna krava obuhvata. godini je županiju po uzgaBulić, dipl. ing.

Broj zakuzoraka 12020 nizak i iznosi Broj mlijeka. prosječno jatelju je 305 dana krava ljučenih laktacija prosječan broj 3,30 g rla, Županiju virovitičko1270 bilo simentalsku kontrolom po pasminu je četri mliječnosti pod orgasačinjavaju uzgojne podravsku mlivrši kod proizvodnjom Pitoprosječnom to uzgajatelju kojih nizacije, Virovitica, masti i od 3.646 simentalsku kontrola jeka kg, 3,9% pasminu mača, Slatina i Orahovica. dok holsteinholstein frieiznosi i je 3,2% proteina 4,86 g rla Županija virovitičko83 fresian sian uzgap o pasminu zaključeno grla pasminu 8 ,79 ima 31.12.1999. godine zaključno podravska proizvodlaktacije prosječnom jatelju.

1081 kravu 752 pod uzgajatelja, od 4.152 kvalitetna Novčani kg, 3,8% mlijeka kontrolom njom poticaji proizvodnje, rasplodne masti i 1999. kontrolom 1403 krave 3,1% proteina. godini rasplodna grla mliječpod iznosu 881 ostvareni Unutar do 1 ovog grlo brojnog s tanja ženskog p odmlatka nosti, kn. od farmi uračunata i 755 grla kojima 1.006.440,00 podmlatka ženskog godine se

nalaze

124 krave

a

s

za

s

ovu

u

za

u

s

su:

a

a

se

s

za

za

za

s

s

za

u

na

s

su

u

za

su

“Pijavica?

Piše:

a

mnogi

su

e

se

u

vodi

lišće,

diže prašina,

od

a

Kaučić

[TJEME

bili

nas

i

bara

mogu

Dražen

sc.

mr.

nego jezera,

stradati gotovo

na sve

Ne

mislimo

na

crne

Od

tih

banje kulture pa čak i poljoprivredne zraka.

vrtlo

objekti.

gospodarski razlika atmosfere osi. zračni vrtlog uspravnom zbogtemperaturnih Nastaju Pijavica je vrtloženje. zraka sa strane poprima koje naglo pritjnje podizanje toplog povlači Naglo rubovi stotina metara. do nekoliko liko od metara pijavice Vanjski Promjer pijav je i Velike zraka. zraka, dok spuštanje unutrašnjosti pijavice spiralno izanje imaju postoji ih Cumulontuča oblaka iz često snažne povezane kojih pada pojavom pijavice do dva sata. tak minuta alih je 100 do 1000 KEECINKOA| pijav brzina dok stotinu kilometara biti i može sat, pijavice vrtložnog je tanja sekundi.

100 0 do 70 pa i preko crni oblaci kad ete nastaju (Cumulonimbusi) pojavgusti usjevima biti može i to tuče, nego pijavica. zbogjakog zbogpojave vjetra, s

zraka ne

u

su

zovemo

s

m

na

m

na

ira

u

ne

se

samo

a

24

Mljekarski list

ura

Mene

jepripalo mjestozadnjim Iz posavskog ležati. mogao i šaraglama gdje spomenara Kada krenuli,konjima zazvonili zvonci cimbulaši dajući ovih i ljudi do znanja ostalim Piše: Ivan Sinovčić da povezanosti krajeva mještanima sežu daleko povijest.

Međutim, ide berbu. Već prolaskom što ih zbližilo ono kroz selo začula odjeposebno pjesma, Prateći smislu mjesečne događaje duhovnom himna OJ SAjepripadnost posavska katoličkom i kalendaru, koji Katoličkoj VICE TIJA vjeri VODO pjesma k oja LADNA, ja sastavni dio kulture danas življenja čula (nažalost ležeći širilo manje) sijenu koje je ću mlađu selu, podsjetit generaciju mirise i udišući vrijeme o brezivanja, zrak kopanja, opojne svježi sisačkih Posavaca događajevezanja vinograda najviše pomješanmirisom toploga kruha U ovome berbe Od svih mjesec rujan. kolačima širio iz košare i vrijeme grožđa. koji zadnjemmjesecu ljetakojem berbi plodovazemljenajveći vedro nebo zagledan zvjezdano Posavce i Moslavce svih započinje jesen najznačajniji događaj radost osjetio neponovljivu vezani događaji blagdna uzrasta jeupravo berba grožđa duha i harmonične otkucaje Male i berbu oko centralnom selu Gospe grožđa u čitav život. Došavši proslavom koje pamtim Mihovila.

Voloderu kada vola Svetog peku ražnju odredište između peti šest sati Svi oni nisu iz bilo i time berbu. Evo kako vjernici muški koji članovi započinju ujutro, raspremili doživio kojih i razloga moglisudjelovati ja i djetinjstvu taj konje pripravili posude pribor obredima i tradiciovjerskim berbu. događaj. Žene pripremale nalnim običajima blagdan Bilo jeto 1952. godine fruštik ( imao (doručak) najstarija Velike to mogu firmani Gospe doživjeti tada 15 godina) kuhala “smešne moj (gazdarica) je znatno kum pozvao povomanjemopsegu od i u berbu grožđa žgance* pola k ukuruznog pola dom Male Svaki brdo Moslavini.

PrislavljenjaGospe. brašna.

Ostale Palanjsko pšeničnog pričestiti bio ili ne, izvršene dan Posavac, vjernik suhe štuke i preme sir ranije, premale šarane, neće da vrii propustiti priliku suhi zappregledana podmazana vrhnjem, sir, luk, grah režna i jemespomenutih blagdna kao svjedoči oprana kola, zapuhnuta salatu, posebnog katoličkom burad i pripadnost svojem šunbrenta, pregledana ispravp ripremile jaja gosta i Hrvatskom narodu nost kom. puku svojem orme, shvatio zašto. nahranjeni konji pojaKasnije način i Dobio štujućitaj njihovu svojučanom porcijom brentaša zobi, ispečena ulogu koji zaštitnicu. od oraha i kruh od imati gibanica snage maka, najviše taj brašna krušne Drugiznačajni događajmje- pšeničnog (iz peći),posao. Mojkum,domaćinima i ostale sudionike i rujnu tradicionalno, pripremljeno svinjskopilećerasporedio je gazda, i radno To osušene štuke i šarani meso, berba Dobar i svjetovno obilježje. je kojih jemoglapočeti. berba Mosbilo vinogrožđa je nezagađenoj Lonji ugledandomaćin,pravi lavačkom Posavinu i te bila berače doručka vinogorju. pretek jerje godine gradar, jeprije suša ih domaćom pa Moslavinu, geografski povezujepamćena plitkoj ponudio rakijom vodi hvatali rukama berbe starim rijeka Lonja, teritorijalnoi birajući krajutijekom svojim ali što vinom imao do županija,politički jevažnijenajbolje primjerke.

Prije polaska kojeg jeuvijek Posavci i Moslavci i i sretan, odnosno do povezani počašćen pozivom put MARTINJA; krštenja većina Posavaca ima nisam mogao gruntovno jer već tu mošta.

Već od ranog zaspatinoć, po jutra odnosno vikend sat berači i brdima Moslavačke čula vinograde klijeti, jedan poslije gore ponoći znatan zauzeli kolima veselih berača. Kada bi kuće, Moslavini, broj svoja mjesta pjesma Moslavaca kuće da bi krenuli brdu završila zaorila jesagradio koji je trajaojednom put središtu Posavine.

Naravno oko četiri do sati i tako Sisku, jednim drugog pet naizmjence tijekom da čitav niz oblika radi postoji još stajanjem napajanja konja.berbe,naročito navečer ispred u

sam

smo

na

su

a

u

se

u

u

se

u

nosno

a

su

-

se

na

sve

a

u

na

-

na

vezane

a

u

s

za

se

s

u

u

-

za

sam

-

su

za

s

na

srca

na

su

u

sam

u

za

su

uz

a

-

u

sam

me

-

na

u

su

su

u

s

su

na

a

za

mene

su

sa

sam

na

sam

mora

za

u

secu

naravno

u

u

na

neza-

smo

u

a

na

ono

su

na

a

u

u

a

se

su

u

u

na

na

se

s

a

Mljekarski

list

25

s

ŽIVLJENJANA

KULTURA

SELU

slavio

tim

klijeti. pjesmama i vino. vinograd Pjevaliizvorne, i crkvene čak pa starogradske uvijek višeglasno. pjesme, Nakon prespavane noći,poslije dovršeni preostali doručka, i poslovipripreme povratak i kući. Naravno putem pjevalo od raznovrsnog slatki mošt pio tom prigodom koje grožđa naučio po boji, prepoznavati veličini i obliku mirisu, okusu, To eto koji je grozda. je doživljaj INTERGEN starije zapisan INTERNET koji generacije lišen spomenar svojevrsni postaje čovčine čovjeka koje emocija jekom.

U

se

BERBA

su

naravno

a

su

za

TETEC

ME

V

JE

ZVAL

BERBU GROZDJE

BRAL

TRSJU TRAMINEC, FRANKOVKU I SLATKU _DIŠEĆISKRLET DA

BUM

V

I KRALJEVINU

GRAŠEVINU

se

sam

LEPO

MI

JE

REKEL

MOŠTA PITI BUŠ MORAL GUSTO NAJ

PUNO

NA

STRANU

ODITI

u

ane

u

ŠTOVANI ČITATELJI! želim VAS I počastiti ovaj put možete iz sadržaja pjesmom čijeg radost iščitati iskrenu življenja kada selu vremenu, proteklom i i uživali prirodi živjeli > prirodom svojega zavičaja.Ill s

na

u

u

smo

POSLUŠAL GA MI

JAKO

SE

NESEM

PILO

ISTINUJE POVEDAL TAKSE JEITREFILO BERAČI SU

SE

MIJE

BERBA

DOZIVALI

ŠTIMALII NADMETALI

Z POPEVKUM TO

Z BREGA

OSTALO GROZDJA

V

NA

DRAGOJ BREGU

s

USPOMENI

V

JESENI

Na

i danas

sajmu blagdan. priče velikoga podno Male Ne tako okuplja brojno pučanstvo. jebrojnije sitnog bilo blago davno, i i zuba Kleka odojcima krupnog da i govori. tovljenicima štalice garaže, Nažalost, postadoše nađoše dominira dnu U povoljnije ti naizgled ljudi priče. predjela da nije Kleka tog Oguline i i dobro održavana ogulinska, privređivanja uvjete župna lijepa Čulabise pismaizdaleka crkva Župnik, Bogomdana, polja brojnim Jurja.

Svetoga Narodna pjesma Zdenko Skender, prekrasni postala posjetapredjelima tijekom niz crkvi održi sat poljskog očaravajuće lijepog povijesti, ispriča sagovi Vremena iz života Župe, cvijeća. i mijenjaju Pavešić Piše: zgodica zgoda Miljenko svi i Danas doda vic i šalu. gledaju njima ljudi.

Posjetitelji pokoji turizam. boodu odiše doslovno ovdje govori Mnogo prezadovoljni ugodnim Ogulinski kraj da turizmu. seoskom tako i ravkom kako crkvi i u Uvjeren njenom krajolika. ljepotompitomošću seoskom tuokolišu.

Posebno ipak saznanja ogulinskoje lijepo li Je rizmu mutna. zavala Ta poprilično ogulinskooštarijsko polje, Ogulinsko onima tome pričaju jasan malim taj koji poljudi svojim zaseocima, postojbina jemarljivih Zagorje oštarijska iza što i seoskih i arhitekturom stoji? njega pojam blaga. ljoprivrednika uzgajivača lijepom turizma Za dan te selu, razvoj potočićima Srijeda sajmeni kuća,jezerom, je Ogulinu i iz brdima kao kako okolnim to narod poljauzgoja blaga obrađivanje ogulinski djeluje ili, kaže, se

a

o

se

ne

su

na

a

se

s

o

se

sam

o

su

a

o

sve

u

26

na

uz

list

Mljekarski

bi bilo rezultata.

nedvojbeno tamo

ŽIVLJENJANA

KULTURA

—————=

to malo

malo

po

Tu

i

metnice

kreće.

iline,

Narod

mostu.

na

SELU

jetaj

zbogizgleda most Lomost. lomljeni Cijeli je dio dobio naziv taj Lomost. tu Ipak, nije kraj priče.

Na mosta mjestu togadotrajalog 1900. novi godineizgrađen je armiranobetonski most kojije dovršen i 25. stavljenpromet 1900. listopada godine,prvi je loma

most

ima

nazvao

Vjerovali Ogulin pet tri i čarobni i rijeka jezera, pride Crni ili Klečki potok.

Rijeke Dobra,Vitunjčica, Zagorska Bistrac i Mrežnica, Ribnik, Bukobnik i Šmijezera: Sabljaci, Sve osim tovo jezero. rijeke, status Dobre, imaju pitke vode, armirano-betosnki također.

U Crnom most Šmitovo jezero živi nekoliko rak i Izgrađen je potoku potočni potočna godina nakon takvih žive se, rak i pojave konstrukcija pastrva pastrva vrlo vodi. u Francuskoj. čistoj Kao od Domovini most prvi Koji grad našoj armiranog betona ali i može dičiti takvim Domovini našoj Europi predRuševine prastarog grada kuriozitet i očuvane bogatstvom stavlja prirode Modruša povijesnu i da vrijednost, današnjem potvrdu činjenice posvemašnjem vrlo čišćenju? povijesnim zbivanjima često bili sasvim blizu izvorištu Nima što karabinke pušak Povijesni spomenici plijene i novih Niti curic što ima događaja spoznaja, pažnju posjetitelja.

Ogulin Ogulinke. ima i Lomoščanko ki poglavito ti mostogradnji nerijetko brojne rijeke, logično, kiklju kroji i vrhu Uz zaštićeni tove.

Marmontov zbivanja.

Da tebi tako lipo stoji. diči i most Mrežnice Ogulin prekoZagorske jedinstvenim Lomoščani ste alaj glasu narodna kuli. U Namuzejom je Frankopanskoj priča: Krave volovi pasu. sobe izložen maršal Marmont nastanka poleonov dvije je tijek (u Lomost dio i naših i je Ogulina, vrijeme razvoja planinarstva okupacije krajeva) alpinizma nastao Hrvata.

Pored i foto nimljivo ceste, je taj mostove, t oponim. gradio je tekstovnog zgrade.

Preko Tako cesti i tu autentični jednejaruge materijala brojni je izgradiospomenuti kameni od i do danas do most eto, Ogulin Oštarije postojao je eksponatinaprtnjače koji, cipela kameni most Marmont visoka opreme čija je stupova ponosito stoji. jepogorja, penjačka zatvarala kut od 70" osi protrošio i mnogo itd. Izložen te ga oprema, spasavalačaka je htio Marmont Napoleon smjeniti. tada kaže Napoleonu: nešto Veličanstvo, načiniti narod. On tako slabo taj živi da čak kolače od luka. pravi kolači od luka?! Šta, Marmont ga tada ponudi ogulinskom masnicom koju pored i sitno ostalog stavlja isjeckani luk. Probavši (danas izmiksani) je, bio ukusNapoleon je oduševljen -

s

a

su:

a

vemenom

u

a

a

u

nas.

samo

a

zna

u

samo

se

u

u

u

u

a

one-

smo

u

su

a

su

u

mos-

u

samom

na

se

na

vezana

u

oru

a

a

za-

u

na

su

-

os

s

novaca

morao

-

za

sam

za

-

u

om

i Marmont

ostade

Narod

se

maršal.

ogulinskog kraja sklon šali. i je naravi, pjesmi Poznate ogulinske poskočice < koje često, tijekom svojih nastupa članovi KUD-a “Klek" iz pjevaju KUD Članovi Planinskomuzej Ogulinu (1999. g.)

"Ogulin" Evo Ogulina. primjera: To oni razgledaju eksponate. koji pjevaju poskočice alpinistički vesele

su

"

e

:

<

u

su

Mljekarski list

27

ŽIVLJENJA

== naneapeVEI

SELU

NA

KULTURA

OOO JNJAVOK K

ZRINSKI

EPOVA

li šta

On

rade?

im

koji je je alvodonaš vrhunski da vrše inventuru darovao odgovori muzeju zaživio Božić. vodnih je Muzej pinist Stipe cijevi. sinu domaćem vrhu da Matiji Pa zašto zahvaljujući p o mjere ičlanu alpinistu planinaru, Mlincu, kopaju? službe Gorske Tajje spašavanja. dali nisu cijevi sigurni i Hrvatskoj muzejjedinstven kaže Joso. broju, E, tvrde da takvog Mnogi Europi. inače Joso Zove veterinara, u Svijetu. muzeja da dođe svoga narod jer prijatelja, Eto,raspričao dvorištu leži nogama kaže: konj i kamen

s

vrha

Josu

Everesta

zna

to

ne

-

ne

sve

su

u

u

na

nema

se

sam

mu

a

-

Treba

svirati ali treba

znati i

zraku.

u

s

u

odvede

Veterinara

Joso

Nasred

dvorišta

dvorište.

u

konj naopako, za

zadjenuti. drva leži okrenut piljenje šale Za ogulinske kraj dvije zraku. nogama u BoJose vic-mahera pokojnog si tako Pa kako bana. neozbiljan, kaže veterinar?

Radnici Komunalca prekapaju to Neki Šta pa po Ogulinu. čudiš, jemojije pitaju Ogulinci

sviralu

za

pas evo

s

-

Na

Kleka

rascvjetalojpodno livadi

ŽIVLJENJANA

KULTURA

-

se

SELU momci

ulica" kad

običaj “palenje međunarodna 34. smotra vatre. obučeni preskaču lagano i žene buše djevojke Lipe rubini čak folklora mašlijarama svečanoj koprenomprekoglave MEĐUNAROD bijelom šareno vezeni rub. ima koja široki, smotra mladići buše Strašne usred Poklade koji stariji ljeta olklora napune slamom, oplatnjare gaće NATIONAL i stegnu kajKLORE obojcimaopancima obrnute navuku STIVAL Priredio: Keglević, Stjepan šarima, tijelo si lance koje pripašu dipl.ing. kožuve, Na klepke. povješaju obrazine im drvene glavama tradicionalna smotra Ova nih Običaj rogovima. životinja održala rodne umjetnosti strašnih buša duhu Smotra tom Panoniji, cijeloj je započela je od 19.-23. srpnja Zagrebu i čak etnolozi “Klovićevi izložbom smatraju Galeriji i znaku maskiranja. prerušavanja “Pokladno naslovom dvori" Rimskog cijelog bivšeg području pod zamisao Ovu prof. objašnjava Bacarstva. i maskiranje prerušavanje VITEZ stručna Zorica upraHrvata otvaizložbi Na Šokaca“, pod ranjskih prigodom kako smotre pokladni viteljica živo članice slušali i geslom: narodu gledali ranja kraju običaji zbivaju Kovačić" Goran “Ivan SKUD-a ću fašange, “Alaj spremit novog proljeća zime, početkom i skutima Poderat ću dikine 21. neka tako baranjskim prekrasnim firange!" predpočetak izložbe Autor isto tako odbaci i snimkama Na desetak je oglavljima. stoljeća lutaka, FORneka loše iz krinkama Josip prof. poznati etnolog veselju prošlosti,je prikazano jepokladno i Posudionicu vodi i iz poprema prastarim veselje podravskogpodu- JAN, koji zaboravi, narodnih radionicu neka krinnošnji o bičajima g dje ganskim Baranje navskog dijela i bukom čine buše zvonaca male samoj Zagrebukojasudjeluje koje kama,glazbom razlikuju: otvorio sile. izložbi. Svečanost kao tamne buše i strašne je magijske otjeraju buše, lipe djeca, i

u

su

u

s

su

a

na

na

zvane

zvonca

raz-

na-

s

se

u

u

u

sva

u

a

smo

se

u

na

a

u

u

na

se

a

u

na

se

sve

nama

ono

u

a

se

u

se

u

sve

28

mr.sc.

list

Mljekarski

_KULTURA

X

ŽIVLJENJANA

SELU

PALAŠEK, pročelnik Dragutin PrimorskoDubrovačkoureda kulturu.

Gradskog goranska neretvanska “Halabuški “Pokladno Viškovo Lastovo. zvončari", društvo", Na smotri jesudjelovalo tije- Kastavštini. životinjske Viču Poklad magarcu, “uvo", glave za

kom

tih dana

14 domaćih

u

s

društava

na

jezicima, bačuga, lijepe medvjedi, grubemaškare, culjanje 900 ukupno i redar. brda vragovi poklada selo, četovanje. izvođača.

Da zaborave ta KUD “San KUD “Putniković" društva i Marino", Lopar Pelješcu. pokladne skupine koje otoku Rabu. Veli ili maškari maškari mačevima i vrptruda našu tralipi Bijeli mnogo nastavljaju kulturu ćemo im navest bijelim hlačama, šešir, rubac, šeširima, štap, mladoženja, dicijsku svirač i redar. tanci zastava, stablo bora, zvono, po nazive, mjestadjelovanja i kao i nazive polke. županijama, glavnih Grad likova ili Zagreb pokladnih običaja: SplitskoHSPD PoŠestine.

“Sljeme", dalmatinska kladna kod sitni mladenac i Brodsko“Gljevački maškari", Gljev svadba, Did i didići i mladenka. posavska KUD “Kolo" Bebrina.

Sinja. baba, krupna cigani, Donja te bili maškari kao svatovi. lutke kišoIz inozemstva bile iz Mastibrk, purkavica, skupine kobile i medo.

“Mačkarasti Norić i branima, svatovi", Slovenije (Videm priPtuju), Sutina između Bosne i KUD i i iz Splita Sinja.

Hercegovine “Vranovci(Vijak did i biMaŠafingari, Nevista, diverovi, Brodskog jenga, Vareš), Posavlja.

Italije (Sardinija), Bukovlje" kobilice i i stablo đarske jele pokladni barjaktar javorovo. svatovi, (Mohacs), Njemačke (Bavrtuška. i lingen)Poljske (Wilanowice).

OsječkoI tako Zagrepbaranjska KUD Draž čani uživati “Sloga", opetmogli Baranji.

Fašange, lipe glazbi, nošnjama, plei strašne buše. sovima i komici folKUD “Šokadija? klornih što skupina, Strizivojna.

Dvoje sakrijedno, naopako, nažalost, nije organivene, zirano zaintesokolice, bepke mnogim od imedo (glavekrepe) resiranim gledateljima ili slamar. iz malih pokrajinskih Hrvatsko kulturno društvo mjesta.

Središnju pri“Vukojevci" u

te šest iz inozemstva

ruci

i

s

s

se

u

ne

s

na

na

s

s

cama

na

s

su

su

-

u

u

u

kod

Našica.

Starčevi

sa

šibama, pokladni

sva-

tovi i babe.

na

Gradecu

22.

srpnja prenosila je

sre-

ćom

Međimurska

naša

RTV.

Pokrovitelj bio Hrvatski Državni je Sabor te jenjegov predZlatko sjedniking.

TOMČIĆ priredbu da pozdravio naglasivši već Antun RADIĆ je bio među istraprvim živačima i promicahrvatske teljima seljačsmotre

KUD

“Lafra", čišće. Čovjekolike ke lafre i životinjske od lampe,napuhanci i deve. slame, cigani Tur-

mas-

Istarska

“Sovinjski pusti", kod Buzeta.

Sovinjak Pusti s vrpcama, i oberači

redbu

darova.

Mljekarski list

svatovi

ke kulture.

29

ŽIVLJENJA

SELU

NA

KULTURA

O O

oo

TAK

O

ONI boriti

počela ljubav starije djedova, očeva, bakina, i djedovi Bake kćerkice: Osim braće i sestara premjestila je ljubav svoje itd.). i očevu sobu te krevetić baka i svoju sudjelovanje djedovanjen dijete i davati bebi koristan prvi zadnji jecilj počela odgoju d jece Piše: ali neke bitne proće društvo Kegleviću cjelini Zrinjka večernji obrok, jer sljedećim bilo. Kada duševno biti mnogo odgajatelj Stević, dipl. jedjevojčica mjenenije pokoljenjima i već snažnih mladih govoriti, ljudi. prohodalapočela zdravih, abaka kod vikendom Statistička (roditelji kuće, europistraživanja bi odmah da ujutro stanu) južnopokazala skoj obitelji, baka?".

U ima više izje majci “Gdje j e pitala: zemljama europskim nedJedne i raslo stabilni duševni ogorčenje bijes. razvoj gleda do vrhunca. došao sukob mlade nego je zapadno-jelje generacije baki, roditelji jehtjela Razlog je, Djevojčica zemljama. europskim stan Otac nisu državama tim što zaključao pustili. je je djelomično, i strogo tražio od kćerke da i brinu osim posluša djeci (često roditelja Malena bake i proistom žive reagirala je kućanstvu) i bacila valom državama U pod bijesa, djedovi.zapadnim sata. Baka urlala odbaka i je pola neprestano sudjelovanje djedova zašto zvala telefonom unučadi i pitala dijete jemanje, prigoju kćerka života gotovo da jojjepoklopila vrišti, zajedničkog mjera istukao otac slušalicu. Zatim i nema. je čemu nalik po baka i guzi, djevojčicu unuka istinita kćerka i djedova je “Situacija da to Baka, žetvi: dozreli smatrajući je majka protivila plodovi dugog,priča jesenjoj odričesto koji osjećaj Uglavnom punog ipak previše. mučnogživota, da Budući da bio mladu roditelji cjelini naslada, majku je progonio je su smiju usrećujuća canja, i korist vlastito nije odgoj njegu, osobito odgovorni to ubrati i kušati. dijete gubi svoje Čovjek dobro da baka i da znala naime bake. glavni djed kada p ostanu snažno prvo nije Ona, doživljavadobije što No života odgajatelji djeteta. “novodakle kada najčvršće prvoj godini djeca postaje unuče, malom ako može ih osobu vežu Muke dogoditi brigu bakom ili Čak njeguje. koja djedom. pečenim" baka preuzme da rekao majčina otac nalaze djetetu opsupruzi je djece svoje podizanja iz mama?

Evo voli više primjera to što malena jednog naročito zato podnijeti budućnosti, ravdanje života. teškom baku što nego M ajka je nju. zahvaljujući Mladom bračnom osoba, starija rodila idealna se! shvatila da mukom paru “Da, nastavlja cima, spoznaje: nije Da, idealna da trud donosi postojao jošnije djevojčica (onda nastavlja, majka je njena plod, majka, niti niti da pobaka. dovodi do novog godišnji polugodišnji pokušaja jača morala Ovo iz Majka je pravo, Tri dopust). rodiljski je bolje." dobro, majka kasnije godine biti bake “Abeceda iz ulomak i otplate duga istinite zbog zaposlena posao knjige napustila je priče smatrala stan i autorice i rodivši svoju jezaposlenost njemačke djedove" drugu obitelji posvetila i nužnom i Christe Meves Njena majka kćerkicu. Uživala je ulozi majke koja je psihologa blizini te stanovala uvodu baka. Ona jedogo- male bebice,starija kćerka je naglašava je oko da da znanstvena preuzme brigu veću sklonost knjige spomenute osjetila dolasku unučice. Odmah kako po svoje nakon kćerka Prvorođena dokazuju bebom. istraživanja baka iz bolnice i bebe unuke znači dostatak bake i je krize majke djeda roditelji (koju ljubomore oko i noćnu dnevnu brzi ritam brigu preuzela gubitak.

Današnji svladali osjetan povremenim p otbaka vješto istu unučice “utrke? (dijelile sobu, života, svakodnevnog njenim posvećivanjem Mlada punim p othranila i više što bebicu). kupala materijalnih je roditelja vezala lakše mnogo ima što rebama) uživala tome društvu, majkaje dobara,položajem tada Baka i kćerka, njena roditelje. brižnu čine svoga djeteta. njegovateljicu itd., djecu profesiji stadvostruka zrelijim majka nakon 4-5 više način ona, pa mjeseci majkaje vovima i No, prirodan života, iskustvom, gorkim poučena zašsvojeimale ponašanja sljedeća trebaju osjećati primjetila ikada, odnos. miran i korektan držala ako Kratko i tićenima djevojčice: juje sigurnima. životni poiz izašla baka treba imati svako malo primjer Ovaj pravi, sobe, rukama, dijete čeno, član da svaki važno koliko odmah malena i bakine zaleđe je kazuje plakati; počela djedove je sigurno više baki nego iemonjegova uloga koja j e obitelji mami; sretnije smješkala Dijete postaje ljubavi. i da prema i sobu veselo dolasku bake ako okruženo cionalno odgoju d jeteta po njezi je je bogatije i baki. ručice tome i m različitim vrstama djeluje. (majčina, gugutalapružala ljubavi Mlada

za

mama

se

za

samo

u

za

u

u

=

o

u

u

su

svom

za

u

a

se

u

o

mamu.

u

se

na

u

a

sve

no

se

us-

-

u

su

za

u

se

se

se

sve

o

u

uz

-

mora

u

unu-

se

on

se

ona

a

se

ono

ono

ove

za

za

-

se

razumnom. u

u

sama

u

a

ona

voreno

za

ne-

s

mamu

se

za

su

su

razne

za

uz

u

u

u

za

ne-

za

sa

se

no

ona

re-

na

su

a

zna

se

s

30

u

u

list

Mljekarski

ŽIVLJENJANA

KULTURA

Izrada

nošnji

narodnih

Koprivničkom

u

Ivancu

(3. dio)

Napisala:

Zlata Kovač

iz Ženskanarodna nošnja Ivanca od Koprivničkog sastoji nekoliko to: i glavnih dijelova

SELU

Izrađene

poculice

kapice

-

dašnje poslove polju popunjavaju “šljokicama svečane i šikom". konca pak prilike: nedjelja, Boje najčešće svatovi i ili svečane blagdani, druge višnjevapodlogu, tim prigode. žuta, zelena, plava, bijela, lju1.

Poculica dio kao i naranđasta. bičasta kuŠpice poculicakapica špicama, jenajljepši zatim i samostalan “komad? kičane heklane od lane“podšpice", “kofrtalo", poseban bijelog šikom narodne izvezen motivima nog pantlini nošnje, bogatim, konca, cvjetnim 2. bluza našivenim od ili kroornamentom. pleček prekrasnim Krojena je Podšpice rukavima tri veći dio obliku od dijela; “šifonskog" platna trape-jene bijelog 3. robača od i stranice obliku trokutrake stsuknja domaćeg dvije dvije keper prišivene ili ta iliklina. Poculica rubu rane, platna “svakidašnja “posvetešgornjem prišiod šarenom trake nja" “gunjastog" platna nojglotanoj tkanini, odgovarajuće boje: 4. od / slipodsuknjenka podsuknja podlogom pamučnogplatna. gine, šujteši, šlingice. prilog: 5. od bez ka i rukavi / Kofrtalo fertunj pregača Vezenje počinje sredine, “poculice" 6. kožulec ili od nacrta, prsluk ikakovog jedno drugim “gožvica" napravljeno je 7. leđa “Tibetmarama raznim žice drota obliku rubec, nadopunjava biljnimdeblje trapeni" datuma ili “Našitak" motivima ili likoi omotano novijeg geometrijskim spoju pređom, vima nizu.

Veoma trebalo i kojih je manje jer stariji, poredanim je je slaganje omatanje rađeni važno uskladiti konca ženske kose. traka je najčešće platnu boje duge Pantlin ili oni i bona srčeod čiste svile motivipak najstariji “čoji" tivima, “ivančice, tulipana, cvjetnim klasa ukrašena šikom gato našiveni strane ma, ka,vurice, hrastovog lista, 8. i male praširine dva bijela peča glavu žita, turnjeki drugo", jetlucavim šljokicama 9. šal do tri po bijela ispod peča, centimetra, prišivenih rubovima Pantlin rupca “tibetnog" gopantlina.

10. rubac veže trokut tako da dva kraka u glavu, žene idu dio uglavnom starije prednji glave,jedan 11. tušlinka dio što kaputić stražnjipoculice daje 12. čizme mehom oko kordovanjske jošljepši izgled cijele glave ili škrip poculici.

13. nakit i Pleček od više kraluži, ogrlice sastoji dijeminđuši i Gorstrana. lova, prednja zadnja 14. maramica iza dio oko vrata ropčec pojasa nji pinta, i rukavi umetkom latvikoja vidjeti ogorel 15.

Na tom vijenac glavu dijelu nošnje posebno mladenku izvezeni rukavi tri reda lijepo 16. šamulinska i širine 6 do 8 te suknjafertunj uzorka, svaki, također mladenku visine. Napo šest sedam stupaca čin i motive ću > Platno glavne dijelove vezenja opisat tkalo od lana nešto nošnje konoplje, kasnije. ili IzrađiRobača četiri pet miješanopamukom. suknja vale i i čak šest ručno šivana od nošnje “svakidešnje" pola, je koristile kaMotivi rukava U “posvetešne", lanenog domaćegplatna.gor“Ivanečki vez" ko im naziv svakinabrana govori njemdijelu jebogato u

se

kući i na

ili

znine

se

za

su

crvena

za

za-

sa

-

su

-

sa

sa

sa

-

vezom.

su

u

za

-

u

s

se

veze

na

sa

cr-

sa

a

na

su

vene

re-

-

-

za

-

na

se

-

u

-

za

sve

su

na

a

na

u

a

za

crnom

s

mo-

sa

sa

marama

-

na

marama

-

sv-

a

-

se

na

marama

crna

re

-

za

na

a

na

-

s

na

na

se

-

zove

-

se

se

mora

-

s

za

-

samo

za

-

ca. su

s

cm

-

samo

za

za

.

ove

se

sa

su

-

u

se

a

sam

su

za

Mljekarski list

se

veza

sa

-

31

ŽIVLJENJA

NA

KULTURA

SELU

cik-cak

reginama zadnji, dolje je je“šlingica"; “gubana", cigovano, i “robače". stilu oko vrata falda 2-4 iznad rukava, ispod njega porub, do iznad struka.

Sve našiven crnim ili 6 sašiven od Fertun je paruku, Pojas širok, je motivom tvorničke izrade od tkanine mučne ispunjeno geometrijskim višnjevim gustoprišivenim i “bešvica". Za U struku žutoj boji. bijeloj “turnjeki", nabran, ginama crnoj, glota. bogato sredini U oni to svečane “točkan? rub mašinskim bogatougrađene prigode, koji motivi izrađeni šivali od rubače trake ili cvjetni “gu“kućice", mogli, prišivene /cikecake, i troTo od svilene / vrpce tkanješujteši, platna.jeduplo odgovarajuće njastog" šlingice iliornamentnim crvenim usklađene gumplatnacvjetnim boje. bojnica.

Kopča motivima kockice i slično. “kukori".

Pubima od izrađen Kožulec koje prsluk, ili vatom Obšivana dva samta. raščešljanom crnog njenje dijela, svilenkastog Podsuknja je i krznom dio struku plavim kudjeljompodstavljen kojeg nabran,rubljen je gornji bogato Kožulec krzno znači da dio “volan" također to pravo pamučnimplatnom. jajnica, je donji nosi ili nabran. najgornjem dijelu nošnje je Krojen bogato Doljeporub, (svakareastrahan). m i tibetnom tri dva i danas folklor rupcu. prišivena dijela, prednja jedan kasnije ručno

sve

to nešto

kraće

od

izvezen

u

cm.

a

cm

crne

re-

a

se

zove

u

a

su

su

su

vezom

uz

su

crvene

se

sa

na

zovemo

-

u

zovemo

u

a

se

-

Iz

ŽIVLJENJA

NA

prene sanjarenja

SELU

pričati.

Poče

Hrvojev glas.

me

tako

na

biranju o

pandura

daleki

put? došli

Dane,

naša, bi kako zamoliti te pomoć i vodovod izgradili nogostup i našem TvojemGospiću. srećo

-

Priča

-

na

za

KULTURA

na

u

a

smo

za

u

u

Gospiću

kako

problema, ja bi pomogao naš Gospić.

“Luce, Dane velebitskim dolara!" ček iskustvom, Pavešić Piše: napiši milijun Miljeko brzo Zarađene počne napredovati. sekretarica, njegova Luce, uloži samarice novce pa posao i stol ček i stavi ga pred napiše krenu. zarada pomislih Slušajući početak priče jošbolje IzgradiDanu. Dane otvori jastučić Uskoro stvarni Ubrzo Dane i pilanu dajepriča događaj. potočaru. i ček. pritisne palac potpiše pečate, shvatih da to neće biti baš tako. i parnu pa posao pilanu, izgradi od zapreČlanovi Posta Dane bizkrene. delegacija Gospravi Općinsko poglavarstvo oči i otvore nismen. paštenja razrogače izbor pićuraspisalo jenatejčaj reče: usta, jedan dokle Saznao Dane Pročulo novog Gospiću je pandura. što bi ti tek bio da Dane ko Dane i molbu Ajme pa Općina općina. dogurao. natječaj podnese imaš škole? kasa.

Odluče odMane. p razna Uvijek koju jenapisao susjed bornici da ode Pandur Dane Nažalost delegacija jedna odgovori Gospiću, jeodbijen.

Nije do Dane i da ga zamole Ameriku Dane. jedini uvjet pismenost; zadovoljio bio njegovoj općini Gospić. brdom pomoć Budakovim nepismen. je prolomi i učinjeno.

Smišljeno i ode Dane nešto grmljavine smijeh ljetne p oput Skupi ih Dane tišinu Ameriku. lijepo primi kojoj razbije Zaustavi šuslatko budan snivao. onako Montani.

Tu bio uredu, počasti ih, njima sjetno movitoj je ih pa zaurla vođa Prirodno popirča upita: terenu. bistar, “Ajdepokret", m Zašto vi krenuli do i ste snažan puta! marljivdragocjenim -

Nema

ne

na

u

na

za

u

za

a

se

za

u

-

on

mu

u

u

-

-

za

se

-

novaca

se

u

on

u

u

svome

onu

u

sam

s

na

svome

s

32

-

mene

list

Mljekarski

VAŠ VRT

ZA

ili

kupinama. kompostište kokošje perjegnojivo, bilo dobro domaćih kosa samog urednije, jeprije životinja, okvir.

Na nikako slaganja hrpenapraviti kompost nemojte Okvir može od metalne napraviti drveta, stavljati plastiku, staklo, Piše: Darko ili KomKantoci, dipl. i ing. opeke žičanog bolesne pletiva. predmete, kemikalije može ako hrpa uljepšati biljke. postna rubovima ukrasne Na dno treba posadite kompostne hrpe ilislak. složiti i tikvice, dragoljub grane grublji materijal, slaže Sve to Kompostnahrpa deblje stabljike. valja i narezati komade nikakva dužine 10 zemlju postavlja će zraka Ovaj sloj podloga. osigurati protok i vode.

Na omogućiti otjecanje slažite različiti ovajsloj otpad, između njih n asipa sloj zemlje “Silos komp: za ili Na komposta. kompost starog može staviti i pokoji sloj stajslaže do skoggnoja.

Hrpa 1,5 odmah visine, pokraj nje tako da priprema mjesto drugu, prva dozori. Dozrijevanjem hrpa U od četvrtinu jednom prošlih brojeva smanjuje prvobitne lista" smo visine.

U “Mljekarskog podsjetili mraza, jesen, prije pojave kako iskoristiti treba pravilno stajhrpuzrelog komposta poksko reći ćemo riti i lišćem. gnojivo.

Ovajput zemljom nešto iskorištavanju otpada.

Za bržedozrijevanje Danas velike količine korisnog Iako tržištu završava smetkućnog otpada postoje novrsni aktivatori i to i ubrzivači već i lištu, gradu, selu. Od možete proces kompostiranja, organskog kućnog ubrzati i sredstvima. dobiva kvalitetno priručnim otpada 1 Zidani silos proizvodnjuiličuvanje Može koristiti od pripravak gansko gnojivo kompost. komposta (od oko 250 komada cigli) 2 kamilice, slobodno maslačka, stolisnika, Pristupneploče položene Pripremakompostajednosi hrastove kore. nasutu podlogu pijeskom. koprive tavan Napravi jepostupak.

Organski otpad 3 Rub gredice od betona od šljunkom mješavina jednakih slaže dijelova 4 slojevima hrpu Temelj od lakog betona navedenih i namače sastojaka i prvo jevrijeme kompostiranje vodi. Na litru vode 2 stavlja hrana mikroorganizmima kojima Štomožemo žlice i ostavi dan. kompostirati mješavine jedan život kisik i potrebni vlaga.

Nakon otopinom zalije kutoga Zato treba Kompostiramo uglavnom otpatke slagati kompostna hrpa.

R aspadanje kako bi između Š to organski otpad. je može ubrzati tako da tresito, slojevahinjski između to će i ostalo zraka. U sušnom mješavina raznovrsnija, dovoljno pospe vapslojeva biti otpada Na hrpa periodukompostnuhrpupot- kompost bolji.kompostište rebno baš kao stavlja sljedeće: povremeno je zaliti, i oraha i Upotreba komposta gredicupovrćem. ljuske jaja, lješnjaka, voća i kave i povrća, talog obično po mogućnostilupine Kompostište Kompost dozrijeva dio vrta, ali čaja devet ako duže od smjestite sjenoviti mjeseci, stoji iz blizu prašinuusisivača, dovoljno povrtnjaka. papirnate Mjesto godine d ana, njegova vrijednost novinski trebalo bi biti Zreli vrećice, usitnjeni papir,opada. kompostište kompost prosije, karton i zaštićeno od Kao ostaci vrate piljevinu jakogvjetra. grubi kompostnu zaštita dobro će iz vrta, grm poslužiti organske otpatke hrpu, prosijani kompost ili t ravu, Gredice lijeske, bazge, pokošenu gloga vatrenog neosjemenjeni ugrablja zemlju. trna. U vrtu uvelo cvikada manjem lišće, u kompostnakorov, stabljike, posipaju kompostomjesen, može zaštititi visokim ivoćaka i grane hrpa jeće, grmlja jezemlja joštopla, proljeće drveni kada tlo kukuruzom, suncokretom, > pepeo grahom Il dovoljno zagrije.

Kompost

Kako

bi

i

-

dlake

se

se

na

se

ne

na

na

se

cm.

a

se

se

se

m

a

se

za

se

na

vas

o

na

na

ne

samo

raz-

u

na

se

or-

za

-

se

-

-

na

sa

-

u

se

na

se

za

-

se

u

u

su

se

za

se

ras-

se

se

nom.

se

s

-

za

u

a

-

za

se

se

-

sve

a

na

se

u

se

orezane

-

Mljekarski list

se

u

se

3,

The Service Company ASEVI

HENKEL-ECOLAB HIGIJENU

NOVU

ZA

MUŽNJE

P3 OXI-FOAM P3 Blu-Gard P3 io-Shield P3-VELOUCID

sredstva za alkalno i kiselo pranje te dezinfekciju za mlijeko) hladnjaka mljekovoda i uređaja, (muznih sredstva za ručno pranje -

-

Henkel Kučerina

Ecolab

Zagreb

tel: 01/36

5,

d.o.o.

51

fax: 01/36

383;

51

mob:

388;

098/364

361

ZA VAŠ VRT Niske

šareni

trajnice

klinčić

del-

(Dianthus dobro toides) prekriva tlo, do 15 naraste cvate visine, sitnim crvenim od cvjetićima do kolovoza. lipnja cm

Piše: Darko

Kantoci, dipl. ing.

Uobičajeno je

da

terasama,

u

balkonima

sadimo

KAMENIKA

posude na

biljka od ranog do sorti, proljećajeseni. biti može Bojacvjeta bijela,

sezonsko

saditi ovisi

o

veličini

različitih. Ova

ima

skromna

i vrtovima

najčešće jednoi godišnje bilje.

No,mogućnosti ima mnogo, i što a kombinacija kako

a

pros-

cvate, što ovisi

ružičasta

ili karmin

množava

se

o

Raz-

crvena.

dijeljenjem

nakon

posude, namjeni cvatnje. cijskim mogućnostima. čini LAŽNA TUSTIKA jastuAko već imate veće ili časte Traže vrlo sunčano posude nakupine. vrt možete TRAVA kamenjarom, i suho ekspe- KAMENITA Lako uspijeva mjesto. rimentirati čemu sunčanim Naraste do trajnicama, pri Različitih položajima. žavaju. veličina, boja da mlade 30 visoko.

Cvate i jenajvažnije biljke i oblika. Sedum naraste travnju sadite će im limunžute previše jer gusto, svibnju cvjetićima i cvate boje.5 cm, ima žute cvjetove ubrzo skučen.

KARPATSKI postati prostor ZVONČIĆ nije lipnju i Sedum ewersii srpnju.

Izbor ovisi i vrsta do 30 naraste biljnih polo- izbirljiv prema do 20 tlu, naraste cvate visoko, hoće li biti visine. Cvate i žaju, odnosno, biljke lipnju srpnju kolovozu i ružičastoizložene iliće biti i smješteneplavim bijelim cvjetićima. grimizno Sedum sieboldii rujnu. najkasnije sjenu.

KLINČIĆčini lijepe cvjetnecvate, od kolovoza do listopada, neke niske Ima ih nekoliko vrsta: Spomenimo trajnice pokrivače. do 30 cm, naraste boja c vijeta inače je kameklinčić alkoje uzgajaju alpski (Dianthus ružičasta. ili saditi mogu i kolocvate njaru suhozidu, pinus) srpnju veće sade vozu posude.

Trajnice posude i ako nabavite klinčić GUŠARKA tvori velike cvjetne perasti proljeće jesen, (Dianthus plui sadnice ima sivozeleno lišće i jastuke kontejnirane tijekom travnja svibnja. marius) (sadnice Naraste do 20 visine i traži mirisne vrećici dužim grumenom plastičnoj cvjetove osobitu ih možete saditi i njegu.

Il stapkama zemlje) ljeti. i finan-

tora,

s

na

se

razmno-

s

su

ne

cm

u

acre

samo

u

o

cm

em

u

u

suncu

u

a

se

na

*

a

se

u

u

se

u

u

;

no

*

u

cm

ne

s

na

VAŠLIJEČNIK Odgojite

zdravo

dijete

*

ako

žive

nekoliko

samo

ulica

udaljeniškole, djeca radije idu ili oni tramvajem možda autobusom, pune zdraviji, Piše: dr. Ivo Belan da tu proraznim umjesto udaljenost pomfritima, hamburgerisebe pješače. ma, čipsom, trpajući Vi vodite elektronski srčana brigu zdravlju. rizične televizija je postala ličite, oboljenja Pazite što jedete, izbjegavatefaktore udružene prosopijum t inejđera; djeca sjedećim hranu masnoća.

Vodite televizorom puno ilivideonačinom života. To jede p red nije cijelosti i ho15 do 25 sati ili vaša. brigu fizičkoj kondiciji, njihova igrama svakog greška Mnogo do sat svaki faktora debdajući pola jedan tjedna, je koji p ridonose iliredovito ili fast-food drugi dan, joggirate ljanju djece: bezbroj mjesta vozite bicikl. možčesto fizička pak Međutim, osgradu zamijeni obiteljski edukacija djece da nešto stol redovne obroke. “Hoćeš novnim i školama zaboravljate svoju srednjim je ta mala li ili bez Ona djecu, stvorenja pomhamburger nezadovoljavajuća. kada stvara ni naviku frita" ni sitnog apetita je pitanju potrebu postala j e najteža i sol itd. Dok vi kulinarska odluka. šećer, postajete kretenjem. od

sve

se

u

o

svom

raz-

*

za

sa

s

u

o

-

*

*

u

u

za

-

neza-

u

na

sa

ne

za

-

a

Mljekarski

list

35

a»

VISLIJEČNIK

—————————<

Tjelovježba odlučuje. pitanju iznenađenja osuđena navike Nedavna ikada. uvijek je (gladovanje odozgo nego prehrambene gotovo deblja djeca da ili američka da utvrdila djetetu Dopustite uzimanje h rane) pretjerano propast. studija je odabere slobodno krivac obično onda bila 1995. svoju nije djevočica prosjeku djeca godine aktivbiti To loša aktivnost. ili iako 5 teža nego pun prazan nego želudac, 1980., kg, kada vi isticali ste Nova nost i isti kojoj tijelu. predodžba manje k alorija jela broj Vi ste tu dobi. bili da redovno ste skočili noća. njegovoj istraživanja ukazuju Desetogodišnjaci aktivbez 39 34 podrška. sportskim sudjelovanje promjena kg nekom oblicima Ako nekim ili nostima visini! orgadijete počinje aktivnosti fizičkih niziranih nezdravu mogu “Mi stvaramo aktivnošću, pratite organiziranom djecu, i emotivno fizičko predodžbu njegovo popraviti njihovu mogu postati tragično koja eventualne bi kako i drave odrasle osobe. Mi već sada dovoljstvo.

Pripazite tijelu pomoći svojem veće ili bilo fizičke krvni tlak i nalazimo koje tegobe prehrembene izbjegle moguće povišeni li emotivne abnormalnosti. dokaze dijete promjene: je postojanju prijevremene otkako ili Istraživači potišteno mrzovoljno promatrali djeoboljenja srčanog koronarnog ili tenisom baviti _ dobi od 13-17 kaže dr. Kenneth počelo godina koje vojčice Cooper, djece" li školskim aerobička osjećati počinje centra košarkom, sudjelovale sport-loše predsjednik Te skim p očetka neposredno prije USA. programima. djevojke istraživanja da kada bile treninga bolje li načini učiniti? tijelom, zadovoljnije svojim Što Postoje morati neće i razinom čitavim trening? da kako izgledom pomoćidjeci prihvatesvojim kao vi i što to bila roditelj.

Uključite će zadržati navike zdrave nego kondicije, je svoje koje da od načina nisu slična jedan Konačno, čitav život? grupa djevojčica koje bilo kakvim tjelesnu dijete pridobijete da sportpokazuju sudjelovale Istraživanja jasno da i vi vježbate. aktivnostima. njim skim vježbu je osobe odrasle naporno moraju zašto Ako mogućnosti, postoje zabavu važne bi kako u Uključiti stjecanje postigle vježbati čitavu tenis, obitelj uključiti i stvar koristi. Ista zdravstvene kondicije je košarku ili parova zajednički igru iste da kažete Ako kod djetetu vježbaili mali livadi. Vi Djecapostižu djece. nogomet što biti će šanse velike koristi od ili tjelovježbepuno, odgovormožete uključiti i kao sponzor umjerene između da i čuti i ćete olakšava ako djeci koji negdje roditeljima trener svoga je djeteta tim i ili sudjeluju vježbama. gunđanjaismijavanja. zajedno jednostavno ekipi, nekoj Zaboravite Za prazne zaintei djeca riječi ključ kondicije, održavanje postanite pokažite tri navedeno bi trebali i resirani odvojiti je motivaciji.

Ovdje je tinejđeri gledatelj. učiniti kako minuta načina trideset nekoliko po i uči vaše Neka tjedno puta aerobičkih aktivnosti. To dijete potiče i zabavnom neku od vaše Kako poželjnomdrugudjecu. tjelovježbu dijete trčali i biti vaše može akhodanje, lagano dijete nekoj napreduje postupno bude Neka i da ohrabrite tivnosti, vožnja ( jogging), ples, događaj. karanje tjelovježba ga drugu kraći trebicikla ilineka Idite bar vikendom kako neprekinuta druga sprovodi poduči djecu zabavom: aktivnost akrekreativna neka pričinja pjekojadjeci ningspojen sportsko ili bavu. ćete Iznenadit tivnost. vožnja planinarenje je šačenje, koliko način intenzivno biciklom. Na Ako što to takvo ponosno tjelovježba dijete ukljutaj jedijete neki dosadna školi čeno postaj obveza, manje je sport, d rugoj djeci. pruža rado očedvedeset zabava može Ako kojudjeca taje period smanjiti zamjenika. je Delegiranje međutim, minuta. neku vaše Ključno je, kuju. dijete u ključeno akda odaberu vi iz bilo djeci dopustiti Prednjačite primjerom. svojim aktivnost, organiziranu i ohrabriti utvrdila da biti tamo tivnost možete uklju-kojeg kojoj uživaju Istraživanja razloga koliko neku bave ih da da samog god podršku, njome roditelja pružite čenje prisutni ima aktivnost tko može često to mogu. redovnu nađite umjesto sportsku nekoga učinak otići do stvarni koristan U vas, nagutakmicu, djecu. njegovu periodu puberteta ili mišića tražitiod lasak treba biti Kako možete svoje djeceprvenstveni jačanju nastup trening.

Za i da da budu svoga djeteta. povećanju. kondiciji smanje Uključite prijatelje njihovom škole vi sami stalno kada ili nakon Vikendom prisutne televizije, je, zbog gledanje djevojčice susrete od više sportske kasnije udubljujete svoje mjestoorganizirajte opasnostiosteoporoze klinac i vaš će da kauču po televiziju uključe gledajući kojima sudjelovati imperativ životu, bilo iz hodane. neku redovnu čitave prijatelji susjedstva njegovi tjelovježbu: božje razreda. iliiz itd. da EI njegovog trčanje, ples danje, djetetu Dopustite Eto

zašto

su

-

Kada

bez

su

nezdrave

u

nametnuta

-

na

su

samo

u

ne

su

za

o

mas-

u

su

samo

u

u

na

sa

se

u

svom

mora

s

za-

o

nez-

na

se

o

se

su

u

-

u

su

za

se

su

u

sazna

a

na

se

za

u

s

ne

ne

u

u

u

se

na

on

u

u

se

-

samo

u

na

za

za

vas.

u

na

-

za-

se

sa

se

na

a

se

u

u

na

u

a

u

su

ne

u

se

mu

na

na

na

a

ne

u

na

u

sve

u

se

u

na

samo

36

list

Mljekarski

IZRADA LAKTOFRIZA Laktofriz

jecilindričnog tip Izrađen iz AISI izvana je nehrđajućeg materijala304,izoliran, oplašten limom, elektrostrani, nehrdajućim opremljenpoklopcem gornjoj motornom termometrom, redukcijskom mješalicom, digitalnim mjeračem, strane, izljevom 051,gumenimčepom unutarnje koji programatorom i povezuje funkcije (očitanje temperature, uključivanje isključivanje i Sve i mješalice, uključivanje isključivanje kompresora) kompresorom. na sa Dno laktofriza nogama. zajedno smješteno je postoljeregulacionim “Alfa Laval". freonom na tipa Hlađenje donjoj podnici. /

oblika

“Alfa

/.

Laval"

sa

na

REFERENCE

s

-LURA

sve

Garantni

rok

(Dukat, Mljekara Zadar) Sirela,

VINDIJA"

_

12

godina).

“KOKA"

_

Stubie2 ponja i00X Veličine:

od

2000

Split

I

vertikalne

-

Pula

“MILS"

-

100 2000

Zagreb

“MLJEKARA"

-

-

Varaždin

“LEDO"

-

od

d.d

Varaždin

mjeseci. servis i rezervni od sedam Osiguran dijelovi (uperiodu

-

d.d.

i

izvedbe

-

000

12

horizontalne

Županja

“DOMIL"

-

-MLJEKARA

I

“Antun

izvedbe

Bohnec"

“ZDENKA"

-

Veliki Zdenci -“KIM"

Karlovac

KARLOVAČKA

-

PIVOVARA

IZRADA TRANSPORTNIH CISTERNI ZA MLIJEKO Kapacitet 1000 2500 litara (neizolirani iizolirani)

Zenica

“ZIM"

-

-

“MLJEKARA

-

SARAJEVO" -“MLJEKARA

Lj

CISTERNE

PRENOSIVE ZA

PRIJEVOZ

SA

PUMPOM

MOSTAR"

MLIJEKA “MLJEKARA

-

TUZLA"

-

“DONA" Stubica

Gornja “ETOL"

-

-

PRENOSIVE

CISTERNE

- PRIJEVOZ SKLADIŠTENJE MLIJEKO

ZA

-

d

ILI ?

7

Ž

IPK

Osijek Zagreb

“KARBON"

:

;

“PLIVA"

ž

E

-

E

Celje

“INA"

i.

Zagreb

Zagreb

e

VASS1IDOX bm Sf

industriju :errehrambenu ikemijsku Pama

tel/fax:

o

(049) 287368;

e

tel.:

(049) 287377,

287375,

287-366

Probiotik

DVIVIS

Vindija s nedavno otkrivenom kulturom (lagani) j ogurt, je light funkcionalni mikroorganizama BBL je centru Morinaga (Japan). koja ispitanau istraživačkorazvojnom Po okusu i učinku izvanje konkurencije.

učinak: zdravstveni konzumaciji, ima svakodnevnoj pri odrasle idjecu, Za Stanje Djelovanje imunitet pospješuje metabolizam potiče osteoporozu ublažava &ALTEr, peristaltikupojačava Pa) florucrijeva obnavlja Yi indija pretilost smanjuje stres smiruje —

—

—

_

_

.>

_

_

Kakva

snaga

u

tako

malo

grama!