Mljekarski list 8-2000

Mljekarski si

Ž o 2

2 O

< N

sg

provj

sd

“x <

E a

el

Za

opre

nje

sad

[ LS

L

e)

SSSSSKČŠNS1TSV(THMHĆTSTM%Mmišbvižšć SSSSSSSSSSžNŽČŠ SSSSSšSSišŠšćč ščečit*tšNet|TSaEŠ SSSŠŠŠkšŠUEŠSNHTSqTETtŠ =N=SSNSNSNSSNSSSSSSESZBČS Šš SNSSNSESRŠ

ćićčBČrsSlifiza

LOTOS 499 ELITA K HB 7108 Lotosoteljen je 27.04.1992. kod uzgajatelja Mayer Siggtriedizdonje a Austrije.

Bik

VITELA

mliječna zamjenica za hranidbu teladi

iua=21:\ VITELA

jemliječna zamjenica sadrži

obrano

mlijeko,

sirutku

u

teladi

do

2

mjeseca

starosti

prahu,sojinobrašno,masnoće,

i antioksidans

vitamine

glukozu, VITELA

hranidbu

za

VITELE

VITELA

omjeru (jedan miješa VITELE Prilikom teladi vode). napajanja dijelova temperatura koristi [I INEKU (Du E RIS] se VST ETIENNE

VITELA

omogućuje

se

sa

vodom

iste

1:7

u

priraste

teladi

LURA

uz

težinski

dio

manje troškove i.

i

sedam

treba

biti 35%C

Mijekarski list Redakcijski

KOLOVOZ,

2000.

kolegij:

dr. Stjepan Banožić dr. Ivo Belan

dipl.ing.Stjepan Brlek dr. Stjepan Feldhofer

Grgić

dr. Zoran

dipl.ing.Darko

Kantoci

dipl.ing.Stjepan

Keglević dipl.ing.Karmen Sinković prof.dr. Zvonimir Štata Glavni iodgovorni urednik: zg

s

Čičmak

dipl.ing.Juraj

Redakiorica dipl.ing.Vera Volarić

ISSN

Postrne kulturedajudrugužetvu godišnje

dipl.ing.Darko

kvalitetna silažaza visoku muznost

dr. sc.

Stjepan Feldhofer

Upalavimena

urednica:

Lektorica: :

Katarina-Zrinka

dr. vet. med.

krava

8

12

a

Antun

Kostelić

Antun

12

....

Kostelić

Griža ilidizenterija janjadi

:

.

...

ovaca Enterotoksemija

ing.Mirna Božičević

2

Uher

Samo

dr. vet. med.

Tehnička

0351-9104

13

....

Čičmak

Crteži:

dr. vet. med.

Antun

Kostel

Strojna mužnja ovaca mr.

sc.

14

Alen Džidić

:

dipl.ing.Nikola Božičević

Spolniciklus koza i jarčeva...... dr. vet. med.

H BELE

esa

ea so Za

Vesna

15

Jovanović-Bunta

su

a

uloga,

s rel

-—

i uredništvo: Uprava

Zagreb, llica31/1 tel.:01/4833-349, 4812-410

sredstava za kreditiranje Mogućnost korištenja razvitkaiobnove govedarske proizvodnje 16 doc. dr. sc. Zoran Grgić

Stručno povjerenstvo je na godišnjem pregleduCentra za reprodukciju u stočarstvu Hrvatske proglasilo bikove LOTOS K-499 HB 7108 PIRGO K-512 HB 7165 ELITOM........

ME

50

Pero

Božić

|.stočarska izložba Međimurske

dipl.ing.Vesna

fax: 01/4833-349

Cijena: z

450kn

2000. godine županije

brodskoŽupanija posavska dipl.ing.Vesna

21

Bulić

Garvanović Obiteljsko gospodarstvo

:

SA

dipl.ing. Vesna

20

Bulić

ske

Grafička priprema i tisak: Orbis d.d., Ilica 65, Zagreb

20

22

Bulić

Velebitevilovito stijenje

23

....

Miljenko Pavešić Izrada narodniki Ivancu 2. dio nošnjiu Koprivničkom

....

25

Zlata Kovač

Žetvai prošćenje Ankica Škarić

27

Iz posavskogspomenara

28

Ivan Sinovčić

U svetišteKloštarsve Ivan

nas

vodi GOSPA!

.....................

30

Fadljević

Podravske hiži

32

ŠteficaTrešek Ljetni savjeti dipl.ing.Darko

33 Kantoci

Deset tajni dugog i zdravogživota

_......

35

dr. Ivo Belan

Mljekarski list

1

KRMNE

KULTURE

m

obavlja sjetvu daju drugu kulture Postrne i teškom sjetvospretanjuračom zaštita ako uzgoja mačem, jecilj Tako i zelena tla godišnje žetvu gnojidba. može kratko pripremiti vrijeme od velika pa svrhu često U tu sjetvu, površina siju vodnju.

Uher Darko Piše: žetve do svega dipl. ing. i sorata kultura prođe sjetve smjese sušnim koliko sati.

U visine i uvjetima dužine vegetacije obradu tla i i ranih ozimih Nakon određenim sjetvu će pripremu skidanja uvjetima koje obaviti noću kultukultura kvalikratko zbog manjeg je bolje siju jarih postrne osigurati vrijeme služe moći će duže jutarnjim i krmu tetnu isušivanja tla, sjetvu ljudsku prehranu, koje satima. zeleno krme način. iskorištavati proizvodnju predviđeni i bilo Da bi zelenu kao i selekcionirane Danas sigurnije nicanje silažu, sijeno, brojostvario i da bi i zaštitu tla. S tom kraće hibridi i predviđeni sorte brže, gnojidbu vegetacije roku višim temmnoge mogu sjetve sklop, sijati postrnom namjerom prilagođene uzgoju odnotreba kulture ovisno tim One dublje, sijati potrebama, peraturama. kulture, uvjetima normalnim i kvalitetne visoke urode vrlo gosposjetvu, opremljenosti gućnosti daju Ako kovima. pote jesjeme plitko darstva, uvjetima proiz-mase, dospijevaju predviđeno ali često kultura. odabranih iskorištavati i zbog naklije, sijano mogu vodnju vrijeme nikne nego kako to manjka vlage Ako tlo ostane gosponajbolje odgovara nepokriveno, Ono osuši. sidarstvu koje padne sjeme izloženo (zelena krma,sijeno, suho tlo djeloje nepovoljnom tek kad prva Neke od padne klije klime postrnih zrno). erozija) (isušivanje, i, laža, vanju često To obilna kiša. ali kultura vrlo razlog do je korovu jejoš kvalitetne, zbog što važnije, koji Da vode masi nisu postrnoj sjetvi.

Kad nesigurnosti i prevelikog udjela osjemeni. jeseni razvije roku bila bi oranični sjetva takvo tlo preore, postrnom čistoj slojprikladne siliranje obično četvri slukulturi. Te kulture korovnih sigurnija, sije velik siliraju tinu više sjedospije broj od silaže kukuruzne že sjetvene sjemena korovnih menaka raznih vrsta popravak tlo treba Nakon sjetve idućih će nekoliko grahorica, kelj, godina (krmni koje petranova, Varebrastim višak tako da valjkom. povaljati i zadavati velike proizgrašak), poteškoće klijati i može sloj vedene sjetveni ljanjem pritisne zaštiti krme,koja usjeva. što dodir tla silira i doiskoristiti kao sjemenom bolji je ozimih zelena, Od žetve pod usjeva i brže će obično sendvič-silaža jednoličnije omogućiti ili koja j e bije pa srpnja Ako kraj lipnja početku te hrasklop. potpuniji nicanje iduće izbalansiranog omjera do bolje nakon sjetveproljeće godine tlo Stoka takvu silažu valjkom, valja glatkim od 7 do 8 radije njiva. mjedugojerazdoblje treba tlo vrlo poi veću plitko valjanja treba količinu, seci. To jede pojede razdoblje iskoristiti, ili rotirkom takvom silažom valjkom drljati poonim proizvodnji područjima stižu veći učinci. posebice površinprekinuti kapilaritet više raspored Isti dan nakon kojima padne kiše, tlo bi sušilo. skom da ozime sloju skidanja oborina pa jeujednačeniji, ljetnih tlo treba obrade obrakulture treba istu pognojiti Prije površinu sigurnija. postrnih usjeva jesjetva ili mineralnim kulturom diti i gnojovgnojem jer Za zasijati pomogu s jetvu postrnu izvoz ako tlo ostane kom.

To pravo služiti mnoge neobrađeno, sorte i hibridi raznih vrijeme je od 1 do 2 % vode svaki dan i izgubi kultura pražnjenje jama. gnojovke uzgoju prilagođenih To kraće zbog doba Nakon isparavanjem. jerazlog ječma kraj p od skidanja toplije godine; obračekati odnosno kojeg smije od više do mogu u jesen dom. pa getacije, ostaje jesen lipnja iskorištavati i duže tri vegetacije, kupusmjeseca ovisi unošeDubina obrade i opremovisno potrebama nakon čine, skidanja pšenice njače, ostataka žetvenih bi Da potlo, nju gospodarstva. ljenosti oko 100 dana vegetacije. ostaje obrade dubini veća sjetvuTako trebnoj proizvela štojemoguće mehakulture te razdoblje dostaje treba dugo po jedinici koja sije, površine, sijati kulkrmne izvodi. i i hibride sorte jedne sjetvu postrne namjeni koju nizaciji koji najbolje ture.

U priprepodručjima uvjetima proiz- zapadnim prilagođeni često

za

ma

se

se

u

za

se

ne-

razne

razne

za

u

u

se

za

re

se

za

na

-

za

zrno

su

se

se

ne

mo-

o

sve

u

na

u

u

su

za

o

u

a

na

u

ro-

ne

se

u

se

u

su

se

u

u

se

u

za

u

u

za

se

se

za

norme.

se

ne

se

u

a

se

sa

u

se

u

a

u

s

u

u

u

se

a

se

ne

novom

ono

za

u

su

se

na

razne

ve-

se

u

s

ne

na-

za

o

o

u

se

za

masa

se

one

su

o

za

za

se

za

2

list

Mljekarski

slika 1:

RAUOLA,postrni usjev

slika 3:

PERKO,

Za

ozimi

hranidbu

stoke

usjev u

slika 4:

kasnu

i

postrna

repa

PETRANOVA,postrni usjev jesen u

spremitizimu, za

daju najraniju najkkrmu. valitetniju Kupusnjaee (krmeni kelj, rotkve-rauola i picasilirati se mogu tifon) petranova, zajedno kada

i

tu jesen i krmni rhu. se sijati kupusnjaee Tijekom jeseni daje goi zimi i kozaovcama kelj, repiceogrštice, petrano-vedima, koraba Mediteranskom i Submeva, starška te podzemna i dr. diteranskom osobito kukuruzom i kukurozovinom. u pojasu, Navedene kulture i se Tako i se teemogu vrijeme dojenja mužnjepod dobije kvalitetnija koristiti ili koraba i zime silaža stoka rado jede. napasivati, kraj poeetku proljeaa, nija koju

zelenom

krmom

mogu

se

ako

su

selekcionirane

za

sv-

razne

re-

a

ma

a

u

s

u

UI.

Josipa Zorića

133

HR-10370

111

e-mail:

tel/fax: 01/2755

Kompletna

oprema

Mali

uređaji,mlijekovodi

muzni

Automatsko

mužnju

za

Dugo

westfalia-landtechnii

krava, i

Sredstva

za

Montaža

i servis

veličina

pranje

i

i koza

hranom

izmjenjivači topline. uređaja, dezinfekciju i njegu

muznih

muznih

ovaca

izmuzišta.

hranjenje koncentriranom

Laktofrizi svih

Selo

uređaja,

Prodaja originalnihrezervnih

dijelova

vimena.

namjenom

mrave

A

ščačnančn—:—::_“—“:—:—::::č_p)

600

kg obavlja Sjetva 113 fosfora 84 od 1. do 15. kolovoza kalija kg, KANjednogodišnje Ubraja postrno Uz 99 i 20-30 razmaka redove iz cm, a, kg. kalcija kg Njepodrijetlom biljke ljaste i mikronalaze kroelemente m? treba 1 do Za 3 dubinu količine velike mačke.

1,0Zbog nisu elementi ili9-12 i lene g rama dovoljno još koji (15) k g 1,5 sjemena korijena, vretenastog istraženi. kao rahli po jutru. upotrebljava tlo, koji hranidbi krmna stoke, biljka rauole veći i ima Budući da rauola Iskorištavanje zeleno i kao dobra gnojivo. je i od repice korijen uljane snažniji hranidbu koristi Rauola visoka 100 pa i više Stabljika je i da raste to vjerojatno brže, zatim zelenom stoke ili uspravna stanju, polucentimetara, tvari količine koje hranjivih zelenu te dobro proizvodnju gnojidbu uspravna, razgranata, Prema veće. iznosi još biljka lisne velike od lišća.

Zbog mnogo sjemena.

Cvjetovi bi navedenim moglo podacima krave osobito stoka rado do jede, ljubičaste je svijetlocrvenkaste ništa da tom mjerom zaključiti vrikod komuška Plod zahvaljujući toj kojih kojoj boje. je količina hranjivih postiže jer i 10-20 mliječb iljci povećava jednoj svijetlosmeđih razvija kakva bila, god sastojaka, zdraOsim nost. razliku od životinje toga, uljane Komuška, iz tla iznosi ostaje biljka koju bolestima i čak ni prema otpornije puca vije punoj repice, tlu nakon u ponovo njenog zelenom ako hrane tom vrlo zrelosti. biljka je otporInače, mineralnim ozimih usjeva ravanja zelene Količina i niske tempo prema suši, obaosobito dušičnim, gnojivima, zelena 12-46 kreće tona, -5 vegejutru D uljina (do *C). perature od razdoblja predsjetvenog vlja sadrži % masa fiziološke do od prosjeku 2,2 tacije nicanja U do tom pa cvatnje. surovih do 150 zrelosti kreće probavljivih bjelančevina, dana, određenu ozimi usjevi potroše i % vlakana surovih % 60 do 100 krmu i zelenu 7,5 2,6 gnojidbu dio količinu drugi gnojiva, škrobnih dana. jedinica. dakle izvan veću dubinu, ispire tla Obrada uzgoj biljke Rauola jedobra krmna biljka, ozisustava dohvata korijenovog važna. osobito i dobra ali Korijen je povećanjemog usjevaje Biljke, čiji i vretenast tla. Prinosi osobina razvija proizvodnih biljke je žitarice. površinskom r azvija korijen bismo rahli ali da svih kultura zemlji koju tako bez siju poslije koje dijela tla, ostaju dijelu olakšali potrebnorauole viši 10 do 30 % od onih razvoj njegov i takvom U dodanih hranjiva. duboko obaviti oranje još koji zasnovani je do dolazi parcelama sličnim slučajevima i Tom bilo. jesen. mjeromosigurava gdje korauola n je nije svojim koja izražaja vrlo što vlažnost tla, je značajno Koliko veže važno odnosno, “izvlači", zaoravanje rijenom je Prema sušnim tome, godinama. veću vidi rauole kao isprala koja gnojiva hranjiva zelenog nameću obradi tla biljku zelene dubinu. rauola izsamo Zaoravanjem primjera: je jednog zadaci, čiji jecilj: specifični dolaze ta kao nastala hranjiva rastresikrižanja opet proizvod dubokoga stvaranje i rotkve. biljaka korijenu raspolaganje Dakle, r epice uljane togsloja nakon kultura od koje slijede tlu djelomice drugih koje j e uljana repica skupljanje vlage zelene rauole. velike iznosi iz nastala prednost korovskih zemlje Druga biljaka uništavanje tlo što tome dvostrukoličine tla takoobrada gnojidbe je hranjivih tvari, Predsjetvena količina velika unosi iznose onih veće od ko organske važnu đer koje ulogu uzgoju igra tvari nekim žitarice.

Prema hranjiva obradom Ovom stvara kojoj ispitivabiljke. već iznosi iz tla mogu rastresiti isprati, koja uljana repica njima, površinski sloj uspjei služe dušika i te šno m ineraliziraju srednjim prinosima: pri postupno klijanje nicanjesuzbijanje kao hrana što bi novom 162 korovskih po hektaru, usjevu. odgokg biljaka. rauole

Rauola

se

od

oko

u

ze-

u

količini

varalo

obično

se

se

cm.

ze-

ma-

ove

na

mase

se

a

u

za

se

su

za

u

ova

za

s

mase

su

se

se

se

se

u

ne

zrna.

ona

su

za

ova

u

ne

zao-

ma-

se

a

na

mase

som.

na

a

se

se

u

vremenu

a za

se

se

a

na

ove

za

ove

se

za

se

u

u

-

se

-

su

u

su

na

se

u

za

se

ovu

su

se

na

se

ma-

se

sva

-

na

-

u

-

se

u

ove

u

se

za

4

u

su

u

se

ne

vezana

se

Mljekarski

list

KRMNE

s

Treći

način

KULTURE

iskorištavanja prije osiguralo pčeole Za tu vrhu jeproizvodnja sjemena. pri imajumanjesjemenkilinju pašu. veći svrhu nešto dnu. nego Budući da ima sitno sije pri facelija đuredni razmak.

Prema nekim sjeme, prije sjetve pomiFacelija nije jako osjetljiva rauola može roditi sitnim ili suhom podacima, iako ješa pijeskom tlo, uspijeva uspješnije stablu čak do 130 komuški sitnom Može i kvalitetnom tlu. Ne voli teška i zemljom. sijati oko 5 centimetara.

U redove razmaku od dugačkih tla. i zato strojno pjeskovita Facelija komuški 10-20 45-50 cm, može i razmak svakoj je kvalitetnom tlu domanji srednje daje Masa iznosi 14 1000 do ako velikim bre rezultate. sije površinama. grama.

Prema ručnu iskustvima, Za tlo dobro sjetvu jepoželjno do 12 sjetvu jepotrebno kgsjekao što pripremiti, priprema Facelija mena, sjetvu sijačicom duboko npr. sjetvu djeteline, tj. redove oko 6 tanacetifokg.

Facelija posijana Facelija, (Phacelia izore da uništi korov.

Tlo redove može i što iz okopavati treba dobro lia)porijeklom Kalifornije, usitniti kako bi pri da bude zelena pomaže biljka jednogodišnja je bilo biljka sjetvi sjemenje pokriveno da razgrana, listovima krupnija, bolje razdijeljenim sitnim tlom. tla perasto Tijekom pripreme time dade i više Dosta sliči cvjetova, bilo bi koji nemajupalistića. poželjno unijeti stajski i ako korovu. Visoka oko 60 cm, pa i kraju produljuje cvatnju je gnoj. više. uzgaja pčelinju pašu.

Može svako doba voli sunčane Grana već sijati Facelija donjemdijelu položaje ako i Korovi nalaze godine, jevrijeme povoljno zasjenu podnosi slabije. je stabljike,svakoj grani ako tlo dobro ako niknu je pripremljeno. mogu zagušiti prije cvjetovi koji skupljeni nje.

Obično od do Zato tla kovrčice. i sije veljače prije pripreme sjetvu Dvospolni guste ali i potreba tlo dobro očistiti od svibnja, tijekom lipnja, dvostruko ocvite facelije pravilni, imaju ima strno korova. iz čaške i dovoljno vlage.

Sije jeće sastavljeno vjenčića. takvom iz pčelinju pašu može i kao Čaška sastoji koji menskom petlapova Facelija sijati kako bi dnu međusobno srasli. razdoblju strpri drugi usjev poslije zaoravanja da bi glo cvjetati vrijeme pčele ali i npr.

Vjenčić je sulatičan, ljevkasto ništa, poslije pšenice, imale kontinuiranu Pet ispašu. zvonast, svijetlosmeđe luka i vrtu boje. poslije drugogranog Na način Ako dobro prašnika priraslo je cijev povrća. taj dobijemo sije pripredužine i odličnu i ivlažno niče nakon 7-8 vjenčića.

Nejednake pčelinju mljeno tlo, pašu rujnu obično strše izvan Tučak što dobro mogu vjenčića. dana, ako je tlo suho niče kasnije, pčele ima i vrat iskoristiti ako vremenske ilinakon kiše.

U dvojerazdijeljen sporije priprosjeku četiri zametka like niče oko 10-12 dana.

Cvate po plodnicu zadovoljavajuće.

Facelija Na može že ikao između nakon 45 dana oko sjemena. jednoj biljci i cvatnja poslužitispoj dvije traje biti i više od 700 tako da matica 30 ako vlažnost cvjetića. paše, dana, je smanjuje povoljna Na i Može i dobro stvara mjestu cvjetova dulje. nešenje jaja.

Facelija sije sijati kasno da obliku tobolca tlu bi nikla 1-4 plod jesen usitnjenom gredice, zagrnuti i dala Na zelenu krmu. kako bi sjemenke. manjim grančicama grabljicama sjeme proljeće 1 do i do 4 Ova izrazito medonosna ili brazdice dui lije2, glavnoj pokrilo tlom, dobar Nezrelo boke 2-3 iu ili te pa sjemenke. sjeme biljka jemeđuusjev bijele je njih sijati sjeme, kao zatim od ga boje, prelazi smjese zatrpati grabljicama. jedna komponenti postepeno častu zrelo Ako tlo ima kao vlažno međuusjeva,cijenjena nakraju sjeme nijedovoljno je mrku zeleno vodom zatvoreno kako bi boju gnojivo jer nepovoljno boju polijeva sjeme se

rau-

na

s

naboranim

omotačem.

Tobolci

što

izniklo

i

me-

ono

na

na

se

sa

na

svom

se

u

na

zrna.

na

a

zrna

se

na

za

se

a

za

u

za

se

se

u

se

naravno

s

se

a

a

na

se

za

se

a

se

u

u

a

na

se

su

u

se

su

za

se

za

se

u

vre-

se

mo-

su

na

u

uz

se

u

su

u

no

na

su

sa

za

mo-

ne

a

se

u

se

sa

se

na

u

u

u

rano

se

su

a

na

u

cm

u

naran-

a

a

crnu

-

Mljekarski

list

-

se

Otkrit ću Vam mlijeka!

tajnu kvalitete moga

mljekarskih muzilica, čistoće Moj vlasnik održavanje s i u dodir mlijekomkoristi: posuda kojedolaze kanti ostalih 5330 C BIS |

za

u vi njegovu učinkovitost! i Uvjerite

se

vam ću KAKO? Ukratko

objasniti:

jedinica ispiranje potapanjem poslije mužnjeprovesti odstraniti četkama mlaku po mogućnosti grublje nakupine o dgovarajućim vodu; predispiranje: dođe do da vodom vrućom ne nečistoća. provoditi ispiranje Napomena: te da se lakše mliječna emulzija. isplahne kazeina, koagulacije muznih

svake

u

ne

100

do

150

tople otopiti pranjedezinfekcija: U žlica ili3/4 8 BIS-a C 5330 jogurtpripremljenu (5 jušnih odstraniti četkom i po potrebi muzne jedinice potopiti otopinu čaše). nečistoća. nakupine i

-

u

10

litara

vode

-

-

SLUŽBA

TEHNIČKE

MARKETINGA

PRIMJENE

INDUSTRIJE

tel: 031-513-593; fax: 031-513-503

isprati ispiranje: jedinice i £5 može vrućom) muzne

mlakom

vodom

g

K<RMNE

=

iz tla. Neki

siderat

dobar

Ako

KULTURE

isforsirati

želimo

veću

je djeluje je kao ili kao čista kultura može organsku upotrebljavaju steljupak sijati putem korijena, veća količina koristi Za ishranu stoke upotrebljava sjevinograda. zelenoj gnojidbi bitno veću ili zelenom (15kg/ha). pažnju Zaslužuje stanju košnjom 20 med treba obaviti odmah nego joj jerje pridaje ponapasivanje Sjetvu od odlične silažu kako strnih facelije kakvoće, bijele slije skidanja žitarica, do bi do brzim “Perko ugodnog je svijetložute boje, nastupajaćih jakih jesenPVH*", porastom okusa i iskoristiti skih i velikom lisnom brzo mirisa, postrnoj sjetvi masom, moglo zelenu krmu ili dva tlo i korove. Laosigurava tijekompokriva najmanje dvijekošnje preraste Dubina 1turnusa zelenom slabije ko listopada jerpodnosi ispaše. sjetve je stanju jer Kao ozimi zelenu 2 3 razmak fazi odrusjev daje (postrnocm) tojrazvojnoj krmu redova 20-30 i Obzirom proljeće. venjelu jačustabljiku. i mrežu kornježniju Prva nakon 6-8 gustu košnja s lijedi Krmna “Perko PVH" i i nešto teže prorepica pliće jenčića 4-6 nakon sjetve, druga tjedana (Brassica campestris) diranje korijenadublje slojeve nakon prve košnje. tjedana Tijebrži i uspješniji razvoj, potreba kom i važno U prve punom druge k ošnje je razvoju srednje je vodom i nešto hranjivima je vrh ako sačuvati visine i čvrstom stauspravnom vegetacijski jer rotkve kod veća nego uljane doći do pomože i svinisko ošteti, bljikom, razgranata “Rauole".

Zato uspješnija Treći otkos zelene Lišće regeneracije. jetlo boje. jebujno, oče“Perka PVH" može sjetva dobiti već može vrlo slijedeće travnju široko, svijetlozelene boje,kivati ili humidnijem području godine, ostavi da ako se debele Rub nervature. usjev bjelkaste dobru te navodnjavanje, milista žut prezimi. nazubljen.

Cvijet je siderat može Kao gnojidbu. risom kao Plod korepica. je Ako “Perko" IX. navedene sije mjeprimijeniti uvjete žućkastosmeđe muška boje.

Sje- kroz ako secu, daje jedan otkos, cijeli period vegetacije. veliko i jeboje repice, srednje može koristiti prezimi još Kako “Perko" red in3-5 g. spada okruglo.

Apsolutna je otkosu jednom proljeće. tenzivnih to kao i kultura, jepotrebno Na bolesti i štetnike reagira osnovnu U sustavu gnoi obradu, pripremu, alterjepostrne Osjetljiva repice. je i zaštitu senske biti izvedene mogu podrediti jidbu sjetve potrenariju. bama te kulture.

Agrotehnika je kombinacije korištenjem višeKorištenje repice je dok se ilidva klasična, količina, odnos, jednog otkosa, potom ga sljedeća struko, uvjetuje načini i mizelena kao U vrijeme upotrebe gnojidba. svojstva: neralnih zavisno može kao gnojiva određuje proljeće sijati glavni brz nakon sjetve porast tla i klimatskim kao i koristiti plodnosti pri-usjev tijekom ljeta prezimljenje sjetvom počet-likama određenog stalni izvor zelene hrane. propodručja kom rujna i proizvodnje. Prinosi zelene izvodnjecilju vrlo 2-4 otkosa toku omogućava interesantno Kod “Perka" je visoki i kreću od 30 do 100 t po određenim uvjetimada kolivegetacije smjer uzgoja regulira hektaru od svih otkosa. S obzirom brzo želi Ukoliko gnojidbu činom sjemena. regenerira malih količina upotrebu sjesustavu stočnu podnosiispašu sijati hranu, upotrebpo hektaru, proizvodnja količina pregona regezbogsposobnosti ljava manja sjemenajevrlo rentabilna. veći pa neracije (10- kg/ha), dobije kultu15 vegetacijski koji siliranje omogućuje prostor nadzemne maviše suhe tvari jači razvoj gućuje koje imaju nematode

na

-

u

se.

masu

se

-

se

se:

se

-

u

-

za

mena

-

nas

u

se

a

u

mrazeva

mra-

zeve.

se

nema

zaorava

u

cm

u

uz

u

cm.

na

a

u

za za

se

s

on

ne

se

se

novne

u

u

uz

uz

s

se

u

se

uz

u

a

me

se

u

u

masa

u

sve

ovom

na

razne

ove

a

se

a

zaore

se

-

o

-

o

mase

u

-

se

u

se

na

-

se

na

u

-

za

mena

se

se

s

-

rama

list

Mljekarski

_omo-

ova

su

HRANIDBA

Samo

kvalitetna

visoku

muznost

Piše:

silaža

za

krava

Feldhofer

Stjepan

dr. sc.

Osnovne

preporuke siliranje

Hranidbena kakvoća

za

kukuruz

treba

silažeuvjetovanaje već

silirati

Stoga kada mliječno voštanoj zrelosti, suhe sadrži oko 30-35% tvari, sirovih 2,5% bjelančevina, 5,8i sirove vlaknine 6,0% energetsku hranidbenu vrijednost 0,28ilioko suhe 30 h.j./kg 0,90- h.j./kg tvari.

1,0 treba kositi na

Travu

da

u

visini 5 do onečiš-

spriječi jače visokom muznosti Krave mokukuruznu za ćavanje zemljom, odabirom hranjiva dobivati veću količinu vrlo raju od 8 i više biljku zemlje, kvalitetnih krmiva. sjetvom,tehno- osobito ako Zbog toga siliranje, jestabljika jače krmiva biti ukusna i moraju šena. loškom obradom, visoke hranidbene vrijednosti. treba odmah Kukuruznu biljku stanjemvegetacije, Kukuruzna i travna silaža (sjeusitniti silažnim na kombajnom obično sadrži 50-60% suhe vremenom iklimatskim čestice od 1 do 3 naža) i dužine tvari krmnih što znači da obroka, odvesti silos. Pokošenu travu uvjetima, tehnikom s

6

cm

se

a

cm

osu-

cm

kakvoća

ovih

osnovnih

značajno utječe kakvoću mlijeka.

Hranidbena

krmiva

silaže

odabirom

hra-

za

se

često

nakon

kosi

s već

do

na

uvjetovana je Tablica tehnonjiva siliranje, sjetvom, loškom vegeobradom, stanjem i klimatskim vremenom tacije, tehnikom silii uvjetima, košnje ranja.

Trava

(1 vrijeme da se 2 dana), jedno okretanje, suhe tvari.

30-40% prosuši treba ostaviti kraće uz

kakvoća već

košnjei siliranja.

i

muznost

na

u

1:

Visina

silaže

u

silosu

prema

potrošnju

zimsku

broju

krava

i

širini silosa

-

za

prezrela,

otvrdnutom

cvjetanja, hranidšto stabljikom,umanjuje benu kavrijednost.

Najbolja je kvoća i hranidbena vrijednost kada sadrži trave prije cvjetanja, oko suhe 22% tvari, 2,3sirovih si2,5% bjelančevina, 4,5ili vlaknine i 6,0% 0,18h.j./kg suhe tvari.

0,20 0,86- h.j./kg 0,90 Kukuruzna silaža ima bolju rove

hranidbenu

većom

vrijednost zrelosti ali tu kukuruza, Normativi: postoji ograničenje jeruslijed zrelosti kukuruza silaže stabljika jako potrošnja s

zrna

-

otvrdne

pa

ugazi, a

8

se

zrak

takva

teško

silaža

silaži.

zaostaje u

-

*

tvari)/dan kg(12,25 kg suhe 1 m? silažne mase 700 tvari) kg(245 kg silaže dužine silosa potrošnja (1 tjedna zimi) =

suhe

35

po

kravi

=

m

-

list

Mljekarski

PN

NENO HREK

SAATABRO ORSPSNNEPKANEFOREEPA

NPR:

sovsomemaku | (1010000

horizontalnog postotkom tvari teže silaži ugazi, ostaje punjenje silosa više zraka što uzrok naknadje zagrijavanju, razvoju plijesni i silaže. Jače suhu sikvarenju pad 2 do 3% kanal lažnu travu masu, efluent posebice otvrdnutim treba tastabljikama, čestice kođer i usitniti svakodnevno sasjeći smjeru p uhanja glavnih vjetrova pretežito dobivaju dužine 3 do 4 odiže ali hranidbene najviše jerpritisak vjetra foliju osušenu, slabije Silaža

većim

s

Slika

suhe

se

1: Shema

silosa

u

nom

za

s

na

cm.

sa

suši

silaže, jače silaže i zrak utiskuje

iako

silaža

površinu vrijednosti silažu, Silosi i silosa punjenje i može biti vrlo dobro pukotine cijelosti dubinu silaže što može ubrzavati i vrlo odvozi Masa napravljena unutrašnjosti siliranje silaže. kvalitetna. silose biti kvarenje kojimoraju načinjeni od visinu silosa viPrema tome i visokim stranicama materijala koji propušta Silosi zrak i vodu.

To obično hosinu silažom treba odrenižu izpunjenja imajurazmjerno cijenu rizontalni silosi tako betonski divati prema širini broju krava, gradnje silosnog (m?). prostora da dobro silosa i silaže. visina stranica i visina izgrađeniomogućavaju dnevnoj potrošnji Međutim, doprovozom silažom traktora, punjenja gaženje (Tablica 1.) odgovabro zraka iz svih silosa i Širina istiskivanje 3,5 punjenje lako i silažom visine dijelova silaže, punjenje 2,5odgovara silosa količini silaže hranidbu 25 do 1.). pražnjenje (Slika 3,5 zimskim 35 krava tim biti uvjetima, Širina za silosa naj- Masa siliranje odvozi da dužina silosa odredi prema ili dvostruke širine se manje3,5 se u silose dana. koji moraju hranidbenih što broju stroja gaženje (traktora), Za 40 i više krava treba kotačima da n ačinjeni biti graditi o d omogućava stroja silose 6 do 8 širine i obuhvati silosa. najmanje cijelu površinu materijala kojine silažom Dužina silosa ispunjavati 2,0prema određuje propušta visine tablici S većom zrakivodu. količini silaže računa3,5 (prema 1.). potrebne silaže može poveoko 600-700 potrošnjom jući kgsvježe ćavati ali tada treba m? visina, siliranjesilosnog prostora. čunati tehniodgovarajućom Dno silosa također biti rati krava i čkom i opremom broju gospodarstvu siječenje betonirano 2-3% prema padom silaže. silaže iz silosa. dnevnoj potrošnji izuzimanje strani silaže. Na ispražnjavanje Navedeni iz tablice 1.

Prilikom silaže primjeri uzimanja strani izvan silosa toj zimsko silaže biti razdoblje kojemu površina smije dugo načiniti kanal odvod iscjetka i i otvorena 7 dana najveće potrebe potrošnja tijekom Kanal (efluenta). iscjeđivanje silaže.

Za visina zimi 1 ljetno razdoblje ispražnjavanja pomicati soka biti silažnog smije silaže silosu biti dužinu 2 poa silosa, ljeti sredini ili stranice po silosu, lovicu niža dužinu silosa. Ako veća prerez silažnog jer je silosa da jerpostoji mogućnost brže otvora 2 ili pomicati, površina sporije trošenje silaže, kanala izlazi iz silaže putem dužinu tako suši silaža pa tjedno silosa, jače reznoj dioksid i ulazi zrak što ugljični je dobiva osušena kisesvježija manje površini, nestaju isparljive loše kakvoću silaže (Slika 1.) silaža. više zraka ulazi line, silažu, Strana silaže Zelenu dovečešće i ispražnjavanje siliranje zagrijava razvijaju biti okrenuta silos treba raširiti sloprema Na način krave u smije plijesni. taj za

se

reznu

u

u

u

u

ne

s

su

mora

m

m

za

u

mora

s

m

za

m

m

se

mase

se

za

ra-

u

s

mora

u

za

s

za

rezna

mora

se

su

ne

za

u

za

mora

su

se

za

za

ne

u

m

u

za

m

u

u

mora

za

uz

se

rezna

mora

se

m

u

na

se

za

u

za

se

ne

masu

se

zenu

list

Mljekarski

za

u

MURANDDI

a

I

mnogo mliječne koje debljine, dok (efluentom). jelošijeg jevima ili ništa vrlo malo kiseline hranidbene Posebno sa i traktor vrijednosti. slabije neprekidno gazi. maslačne kiseline. silos da treba suhe tvari Suhe silaže s 40-50% Zbog toga upozoriti i hranidbene vrlo okusa i neobično višu dobrog smije unijeti zemljadruge pH vrijednost imaju obično loše čistoće ali i mogu maslačne vrijedvrijednosti, pH utjecati koje (4,6- manje nosti i silažno nedostatka kiselina.

4,4vrenje promjenupH 4,9), drugih Zbog silaži. Silaža se mora 4,6. kiselina često su izložene vrijednosti Lošim razvoju prisutnost siliranjem da inaknadnom dobijuplijesni temeljito ugaziti zraka zagrijavanju ugljikohigube najviše silos dobri anaerobni slašto također uvjeti, drati iz silažne silaže, utječe Razmjerno treba što kraćem nasirove tome smanjivanje bije uzimanje silaže, postotak povećava i zatvoriti do 3 dana). hranidbene vrijednosti (2 puniti silaže, vlaknine i smanjuje energetska biti dobro Silaža mora pomikotoksina silaže. mogu hranidbena plijesni zbog Djevrijednost krivena i zaštićena od ulaza zraka krava. biti i štetne po i truležnih bakzdravlje plijesni lovanjem Za i (padalina). pokrivanje Najbolje silaže vlage 30-40% bjelančevine terija razgrađuju silaže treba uzeti tanju plastičnu i tvari. Dobro suhe p ostotak amonijaka povećava ugažene, silažu i i foliju koja priljubi mikotoksina otrovnih anaerobnim dobrim uvjetima, sastojaka, ispunjene međuprostore ostavlja krutim što zrakom, je slučaj Preko može folije folijama. silažu i kukuruznu krava obroci Tablica 2: Krmni sjenažu fostara prebaciti prošlogodišnja i zidova da se lija (kao preko zaštia zatim padaline), slijevaju će sačuvati mreža tna foliju koja i od spriječiti treperenje oštećenja zraka i folijevjetru usisavanje

20-30

oku-

Silaža

cm

sadrže a

se

su

ne

u

s

na

u

uz

se

se

a

na

mase.

vremenu

u

se

a

su

a

se

s

u

na

se

ne

s

se

ove

uz

ne

u

na

silažu.

Hranidbena

kakvoća silaže

Kakvoća

silaže ovisi o količini kise-

mliječne kiselina, posebice anaerobnim line stvara travne koja +djetelinskosmjese (šećera). vrenjem ugljikohidrata se

silaža sadrži mnogo

Loša

naročito

kiseline, a

štetna

je

kiselina. Vrste

slačna

octene

Tablica

3: Krmni

obroci

krava

uz

sjenažu

i kukuruznu

silažu

ma-

i količine

uvjei količini tima, vlage ugljikohidrata masi i zelenoj pH vrijednosti a značajno utječu silaže, kiselina ovise

anaerobnim

o

u

na

okus

i hranidbenu

silaže, koje često imaju tvari,

vlažne

20-30%

suhe

mnogo

maslačne se

gubi

i mineralnih

10

silaže. sadrže

Jako

laže

kakvoću

kiseline. Iz sitvari

hranjivih travne smjese +*djetelinsko sastojaka iscjetkom

mnogo

list

Mljekarski

ooo:

.rLrl-_;:']_]|](|][| [_[_;/(;đ'bn'Z'"Z"H"H"H"H"HUIUIUHUHDHDeeoeoeoeueu;ujaa tvari

raspadnutih bjelančevina. energijemanjebjeSve to loš okus lančevina. i po nekim djeluje silaže, Razlikuju slahranidbenim i mineralsmanjeno uzimanje krmiva, drugim Kakvoća silažeovisio i kakvoću muznost nim biju mlijeka, sastojcima. dolazi i do količini Sve to kiselina, da se, gospoponekad oboljenja upućuje krava. darstvima većim krava i brojem mliječne posebice To visokom treba davati gosmije dopustiti muznosti, se krmne obroke kiseline k oja sadrstvara spodarstvima kojaočekuju postikoji visoke muznosti i veći kukuruznu i travnu silažu zanje žavaju anaerobnim vrenjem dohodak iz i travu kukuruznu proizvodnje mlijeka. (ili pašu Treba da krmiva količini oko 11(šećera). ugljikohidrata poduzeti silažu) ukupnoj budu što što hra13 suhe tvari krmnih obroka. ukusnija,bolje kg Loša silaža s adrži nidbene i da ih krave Na način krave vrijednosti taj dobivaju što količini. vnotežene krmne obroke kiseline, octene uzimaju većoj mnogo koji Travna i kukuruzna silaža razlizatim upotpunjuju odgovarajua naročito štetna je i ćim ili krmkuju sadržaju energije bjedopunskim potpunim lančevina.

Trava ima više sirovih nim ovisno muznosti maslačna kiselina. smjesama, krava 2. i bjelančevina manjeenergetskih (Tablica3.). dok kukuruzna silaža sastojaka, ima

više

a

na

se

a

u

s

se

ne

s

u

osnovne

uz

sve

u

ura-

u

se

se

u

o

a

PIONEER. BRAND

PRODUCTS

Poljodjelci, u i lipnju godinezbogvisokih temperaturasvibnju rastkukuruza biojeusporen, a u te se istovrijeme zbog veće akumulacije topline razvoj jetekaoubrzano to ostao rano jerazvoj dogodilo dajekukuruz nizak ali izmetličao.

Pošto je išaobrzo da i može se očekivati će kukuruz bržesazoriti.

Poštose bliži vrijeme spravljanja ne i na silaže kukuruzaupozoravamoVas da silažu spravljatetemelju kalendara za Vašihnavikanego u trenutku kadjekukuruzu najpovoljnijoj fazi berbusilaže.

Dakle i u trebaotićipoljepregledati kukuruz ipočeti silirati kadjena zrnu kukuruza na zrna. mliječna linija 2/3 ove

i kadje2/3zrna tvrdo, a zrna Trebaprelomiti klip kukuruza 1/8 trenutak za početak najpovoljniji siliranja.

jemliječna ondaje

Tehnologija koja daje više"“ Pioneer sjeme d.o.0.,Čulinečka cesta Telefoni: 01/2958Mobiteli:

Mljekarski

list

000, 091/2988-742,

91/2988741,

2B/2, Zagreb

2958-005

091/298.

091/298744.

743,

11

SI

PELERINIRSTVU

O

POENOISE PO SRE

OSTRVO i

kože

upapromijenjena boja cijena otkupna Upala vimena četvrti Prema boje). mlijekoljenoj (plavomlijeka. pravilniku vimena neće samo prema upali plaćati Mlijeko takvoj crvene i prema sastavu nego promjenjenog izgleda jevidljivo kemijskom Piše: Antun Kostelić, odnosno primjesama krvi, (zgrušano, higijenskoj kvaliteti, dr. vet. med.

Takva somatskih denasto prema itd.). upala najukupnombroju i to češće vrlo brzo usko stanica razvije, (koje mikrodo više dana. i po vimena) broju jedan upalu obliku upaovisi i vidljivom čiji broj higi- Nasuprot organizama vimena oblik je le, najčešći upale jeni mužnje. vimena upala), (supklinička taj dje- nevidljiva Upala jeposljedica štete nanosi oblik različitih štetnih čimbeupale najveće lovanja nika: Mnogiproizproizvodnji mlijeka. važi loše vođači 1. mlijeka shvaćaju Lošegsmještaja higioblika i nost u staji takvog upale utjecaj jene vimena 2. proizvodnju mlijeka, Nehigijenske mužnje vimena misle da odnosno 3. Loše tehnike (ručne jeupala mužnje kada to ilimuznim uređajem) prisutna jedino je vidljivo vimenu ili muznih 4. na vimena po promjenama Neispravnih uređaja (mastitis) još Upala vimena krava Takav oblik 5.

Nedostatne nanosi velike štete mlijeku. upala prehrane proizuvijek S vođačima muzara tjednima najčešćedugorazvija, mlijekaHrvatskoj. i 6.

Hrvatska obzirom da upala), (kronična stanja mjesecima Lošegzdravstvenog pred je možemo krave ulaskom + isključivo prepoznati je trgovinsku Svjetsku stanica ili somatskih vimena rezultat uladomaći brojenjem je organizaciju proizvođačiUpala Količina mastitis mikrotestom. ska i će morat mlijeka, djelovanja ozbiljno početi rješavati štetnog oblika vimenu. kod upale v imena, (bakterija) takvog organizama jer problemupalevimena, Rezultat zdravo vime i smanjuje.

Mikroorganizmi (klice), najčešće postupno mužnja higijenska vimena kronične ulaze vime kroz sisni jesmanjen upale kanal, proizvodnje higijenski četvrti vikrvotoka. ćemo proizvodni kapacitet rjeđe putem ispravnog mlijekakojim vimena biti moći konkurirati mogu slijedećim laktacijama, vidljiUpale svjetskom rezultate vime bez obzira kada tržištu. Uskoro će liječenja. (klinička upala), je stupitisnagu i ili bolno natečeno i kvaliteti smanjeno, pravilnik higijenskoj može biti (toplo), po kojemu temperirano mlijeka svježeg sirovog će

formirati

se

na

u

se

vo-

s

se

su

vezane

za

uz

o

u

ne

na

na

se

:

u

a

u

u

su

se

a

u

osnova

s

mena

na

na

u

na

ve

o

a

Enterotoksemija

sisa

prekoprljavih ovaca ili oboljelih pakmlijekom bolesti.

Pogodnosti razvoj Bolest prejedanjem jepovezana ili krmom Uzročnik bolesti (svježom mlijekom je bakterija svih dobnih kateovaca travom, pšenicom, kukuruzom, koja Obolibolest vrlo brzog ječmom,koncentratima). gorija uzrokuje najpohlepnije stadu, očituje probavnimjevaju tijeka, Bolest može dakle i bolesti živnajjače. poremetnjama, jetre, hračanim znakovima i prinagloj promjeni pojaviti nakupljanjem tekućine ne, npr. pri prelaskulošijeg trbušnoj šupljini.

Uzročnik bolesti nalazi Često pojavi bolji pašnjak. mladu okolini hrani i proljeće izgonom tlu, stelji. suhu širi i klicama Bolest prelasku paše prljavom pašu,pri hranom. obolijevaju.

Janjad krmu, zagađenom sisi inficira

se

ovaca.

za

s

Piše: Antun

Kostelić,

dr. vet. med.

u

se

a

ovce

u

u

se

u

se

ovaca:

u

ovaca

u

na

12

s

a

se

ovce

s

na

se

u

na

na

ne

list

Mljekarski

vETERINARSTVO

a

bolesti. Bolest

živo-

slabe

dobru

obilje- Liječenje jeupitno jerje prijelaz nagli živčani zatim trenutku obilnu ili oskudne poremećaji, tinja intervencije žavaju pašu i teško U takvom da hranidbu. treba proljev oštećenje jetre. stanju upotrijebljeni Janjad postupno vrlo brzom obično koncentrat pa obliku, ujutro, lijekovi stignu djelovati, tijekom privikavati nađemo da mrtve 14 dana.

Pri hranidbi koncenživotinjepriježivotinja ugiba. nisu znakove skuformirati korisno tratom pokazale toga je Preventiva bolesti.

2-3 bolesti. Kod oblika Suzbijanje i Kad dobi težini. koji traje bolesti ima prema pine veće mnogo dana značenje pokvalitetan i tjelesna je temperatura prelaze bogat od Bolest višena i liječenja. suzbijamo (do41,5 *C) janjad treba pašnjak, tijekom te nekontropravilnom hranidbom, cijepljeimaju proljev,jedu, da noći tor dati sijeno i Važno lirano te janjadi. je kreću, imajugrčevenjem zaštita prejedu paši.

Najbolja dati količine do Ponekad umjerene uginuća. koji traju vakcii janjadi je cijepljenje hrane kako bi im i iz izlazi usta kojuvole, izbjepjena tržištu trenutno koja je Bitno ubrzo ruše s krvlju, gloprežderavanje.jeizbjeći pomiješana (ANAVAK,DIZEVAK). i isto tako i ugibaju. naglu hrane, promjenu Znakovi

u

sa

u

na

s

ne

na

na

a

na

ovce

ovcama

ne

u

se

ne

ovaca

se

na

ovcama

sve

ovaca

na

se

nosa

nom

na

se

Griža

ili dizenterija

janjadi

moćno

leži.

Tjelesna temperatura do 41 smrt jepovišena “C, zarazi već 4-5 sati.

12 sati od unutar obolijeva pojave Piše: Antun stupa Kostelić, uzrok nastanku bolesti znakova bolesti. Pri lakšem dr. vet. med.

Značajan prvih vimenu bolest nekoliko dana. je zaostanje mlijeka tijeku traje nakon U U žućkastotom sisanja janjadi. početku javlja Od griže obolijeva uglavnommlijekuvimenu mogu zelenkasti kaproljev, balega je mlada dobi od 10 posve janjad uzročnici sadržava sluz i množiti pa bolesti, pri šasta, kasnije krv, dana. Bolest vrlo i je brzog tijeka idućem sisanju miriši po trujanje mlijekom neugodno završava smrtno; uzročnika bolesti leži. gotovouvijek orgaZbogproljeva janjetu je jako računa da od smrtnost nje nizam i vrlo brzo razboli. Booko čmara i uprljano područje iznosi od 60-100%.

Bolest lesti loš i Bolest teoretski nogu. pogoduju smještaj stražnjih pojavljuje sezonski, vrijemejanjadi ovčarnicima može (osobito izliječiti, međutim, zbog Ako zarazi janjenja. janjad hladnoća i zatim nedood vlaga), kratkog prvih dobi od 2-3 veći može tjedna, broj hranidba bređosti kova bolesti do smrti statna tijekom lijekovi preboljeti Nerijetko zbogčega janjci slabi i često mogu djelovati. bolest više istom putapojavljuje otporni, nadalje prisutnost crije- Preventiva bolesti. Preventiva uzgoju. vnih različiti metete parazita ima veće od značenje liječenja orološki i klimatski čimbenici.

Način zarazi širenja.

Janje bolesti.

Najbolja preventiva je sise ili Griža janjadi najčešće pojapreko uprljane zemljom brecijepljenje predkraj može inficirati mlivljuje planinskim područjima balegom, đosti tako da kolostrumom janjad klima nalazi uzročnik gdjeje vlažna,rjeđe jekom kojem dobiva (mljezivom) protutijela i bolesti. torovi i blagoj umjerenoj mediteranskoj ih štite od uzročnika bolesti.

Opasna mjesta koja klimi. ovčarnici kojima janjadi Danas imamo vrlo dobre vakcine isto tako dugoborave, pašnjaci Znakovi bolesti. U pojedinim DIte bolesti protiv (ANAVAK, gnojeni ovčjim gnojem. može slučajevima janje uginuti ZEVAK) kojima jednim iznenada ili i bolesti. odjednomprestaje cijepljenjem zaštićujemo janjad Pogodnosti razvoj od Novorođena vrlo odnosno jesti, nije raspoloženo, očituju enterotoksemije janjad je osjetbolovi trbuhu uzročnika ako pa životinja griže pa janjadi. ljiva bolesti, a

se

na-

za

u

se

u

se

raz-

u

a

s

veoma

unese

u

se

se

se

ovaca

u

se

u

se

u

vremena

zarazu.

zna-

se

su

ne-

ne

u

se

se

ovaca

u

se

a

u

a

se

u

su

ovce

u

s

samo

za

se

u

na

list

Mljekarski

ovce

ne-

13

MUŽNJA mužnja

Strojna

1. okolina

ovaca

treba

štali i izmuzištu

u

biti čista i što

jemoguće

manje utvrdilo da rimentima poPiše: mr. sc. Alen Džidić 2. obrok konponuditi 60 većanjem broja pulzacija centrata početku mužnje 180 minutu povećao sadržaj 3. sise očistiti prije mužnje, masti i količina mlijeka.

U mlijeku ih i ako Republici Hrvatskoj je oprati posušiti prljave, iznosi veći interes p ulzacija Preporučeni broj 4. testirati mastitis zastrojnom prvo mužnjom od 120-180 minuti. razlike izmuzeno paraPostoje mlijeko izmuzivanjem odnosu pulzacija metrima Povećanje o mjera 2-3 mlaza iz svake sise prva strojne mužnje može kod krave. strojne mužnje sise 5. staviti Kojeparametre strojne jedinicu također izazvati mastitisa. treba pojave minute od unutar poznavati? mužnje jedne početka Preporučeni omjer pulzacija stimulacije iznosi 50/50 ili60/40. vakuum pumpe ovakvih Kapacitet Broj krivuljapovećava kada kaFormula prikraju laktacije, izračunavanje Ostalo količine vakuum prema pumpe, mlijeka manje. paciteta minimalni pro2s standard Preporučeni ISO b)Tip prekinutim protokom (International mjerunutarnje duge cijevi Međunarodno udruProbo rijeka ganization dok iznosi mm, mlijeko 12,5 standardu ženje standarde) Miiznosi 10 kratku cijev 5707 iz 1982.

04) godine. nimalni volumen kolektora iznosi kod kantu a) strojne mužnje 80 cm. stresna

za

ovce

se

se

ovcama

sa

na

na

na

a

u

sve

su

na

ovaca.

u

u

u

ovaca

na

na

muznu

ovaca

se

su

za

or-

za

Gi)

-

za

za

08|

mm.

Izmuzvanje

u

02

iznosi:

Osim

strojne parametara (broj Kapacitet važno i "Vrijeme (min) poznavati tipove žnje je muznih ili Ovakav jedinicakanti), protok mlijeka javlja protoka mlijeka Postojekada kante tj. dvije tijekom dva strojne mužnje protoka mlijeka luči tipa iznosi: hormon =

50

+

60

x

mu-

n

u

za

muzne

se

ovaca.

on

ovca

osnovna

Kapacitet =

50 +

60x

2

=

170

I/min kod

b) vodom

u

a)Tip

1 sa

pro-

Protok

250

+

60

x

n

razine

10

08

vakuuma

ovaca

za

ovaca

06

Izmuzivanje

U

92

Povećanjem što se i mlijeka, povećava protok uzrokovati

mlijeka(kg/min)

04

vakuuma

oxytocin.

Nepravilnom _priprestrojnu mužnju, ali poveproduljujemo mužnju, izmućavamo količinu mlijeka zivanjem. izKod strojne mužnje vrši kada se muzivanje protok 100 mlijeka padneispod g/min. način: Obavlja sljedeći sira vime dok je jedinica vimenu vime ovce; pojoš tako da sise gore prema digne vidođu najnižu poziciju mom

strojne mužnjemljeko-

(broj Kapacitet muznih ili jedinica kanti)

može

kontinuiranim

s

=

Razina

ovaca:

tokom

iliu izmuzištu:

pravovremeno

ne

se

0.1.

2

5

Vrjemo(mh)

i mastitis. Veći-

na

ma-

muzna

se

na

se

strojnu proizvođača kratOvakav koristi razinu protok mlijeka mužnju kod kom kuuma malo od razine najpoželjniji je manju kuuma kod krava. ovaca.

Važnost kod mužnje strojne strojne mužnje strojne mužnje Da bi kontinuirani Ona iznosi od 36 do 44 kPa. velika postigli je jerse postiže ujeizvršiti dnačenost moramo mlijeka, protok strojne parametara i vimena i Broj omjerpulzacija pravilnu pripremu izmuzivanje higimužnje, bolje Fiziologija sekrecije mlijekažnju. jenski kvalitetnije mlijeko. vimePravilna kod veći bavit ćemo U predstimulacija dopušta broj pulsljedećem broju ovako: kod krava. koza. nego zacija Ekspe- izgleda strojnom mužnjom opreme

na

ovaca

za

u

va-

u

vremenu

va-

na

menu.

ovaca

za

mu-

ovaca

na

14

se

list

Mljekarski

KOZARSTVO

Spolni

ciklus Jovanović

Piše: Vesna

OVČARSTVO

i jarčeva

koza

Bunta,

dr. vet. med.

Koze

I

ranozrele

životinje ciklus dobi od 5 spolni javlja do Sezonski 6 mjeseci. jepoliciklus astrična spolni javlja i (ožujaktravanj) proljeće jesen i 18-21 (kolovozstudeni) traje dan mlađih koza kod (kod kraće, Zrelost dan navečer i dan sezoni starijih duže). rasplodpustiti taj drugi jarcu pripusta dodijeli kad težina od 25-30 dok kod grupa ujutro). postiže jojjetjelesna koza, 30-32 Uz dobru ishranu Jarčevi iz ruke koza to rasplodu počinjupripusta kg. koja tjera koristiti može dobi od 7 dobi od 7 dovodi način postići mjeseci mjeseci. jarcu.

Ovajdrugi ovisno i Tjeranje (gonjenje, mrkanje)dalje, tjelesnom razvojupuno je bolji, prvenstveno koza 36-48 do težini.

Osim traje sati, tjelesnoj korištenje jarčeva. toga, dolazi 8-10 sati Prirodan koza može vodi lacije prije pripust proizvođač evidenciju koju šetka biti: Kozu dan i tjeranja. jenajbolje upisuje brojkoze, vrijeme 12 sati i 24 sata nakon koze te točno pripustiti haremski, pripusta, koje znakova -izruke. da li neka pojaveprvih tjeranja pripuštene, preganja, znakovi Kod kad može očekivati itd. po(ukoliko tjeranja haremskogpripusta jarenje, kozu javeujutro, najbolje je pri-tijeku pripusne jednom su

se

-

u

u

se

-

-

-

za

se

u

se

se

se

u

se

u

u

na

o

a

za

ovu-

zavr-

u

zna

-

su

se

se

u

sezone

ELLA

SJEMENARNA

Zagreb, Trgkralja tel.: 48 19 265; 48 72 970 (01) fax: 4922 267 (01) Tomislava

žiro račun:

Zoo 19

VINKOVCI, Kralja tel.: 33 23 92 (032) tel. ifax: 31 65 84 (032) PJ.

Zvonimira

80

VELIKA GORICA SKLADIŠTE Tomislava 9 Trgkralja tel. i fax: 62 22 065 (01)

30102-601-114220

IZVOZIMO

PROIZVODIMO, DORAĐUJEMO, VELIKO SJEME KRMNOG RATARSKOG,

I UVOZIMO

TE

| INDUSTRIJSKOG

i švedske

PRODAJEMO

NA

BILJA

preporučamo: sjeme bijele djeteline, stočni te izbor stočne graškove, smiljkite bogat djetelinsko-smjesa, kelj, sudansku i ozimu kao i širok izbor travu, stočne repe, stočnu mrkvu, jaru grahoricu travnih kultura. postrnih Zatim izbor i najširi sjemena povrća, cvijeća začinskog bilja.

Osobito

Vrtne

Sve

trava, crvene,

lucerne, inkarnatke,

alate i zaštitna sredstva. to možete

diljem

Hrvatske.

NZ

list

Mljekarski

dobiti

u

adresi i

veleprodaji gornjoj

ETK-8/

na

271

maloprodaji boljim poljoprivrednim apotekama

PRAV

u

RV

IA

=

15

GOSPODARSTVO

Mogućnost

korištenja

sredstava

za

osnovicu

čine

zajedno obroka. utvrđivanje razvitka i obnove kreditiranje MiniZa programe pojedine odutvrditi može starstvo cjenik proizvodnje govedarske ređenih sastavnica ulaganja (nabava stoke, uzgojno valjanih grla i nasada vredi i ribarstvu dugogodišnjih podizanje Piše: doc. dr. sc. Zoran (NN broj 29/99., što će biti Grgić od i može iznositi kriterija dr.), jedan 105/99.

46/00.)

Hrvatdo 85%. pribavljanje mišljenja namjene novog obilježja Temeljna zavoda poljoprivrednu skog Minimalni iznos kredita Pravilnika koji službu. savjetodavnu Zahtjev odobriti nabavku stoke može Početkom Mikredita lipnja (NN 57/2000, podnosi odobrenje iznosi od 10.000 do 15.000 kuna. od donesen novi Pravilnik i šumarnistarstvu 9.6.) je poljoprivrede Maksimalni iznos i načinu je uobičajenih ovlaštene RH stva korištenja pouvjetima putem “stočarskih" kredita fizičke razvitka sredstava rok koslovne banke. kreditiranje Krajnji osobe prai obnove 500.000,00 kuna, tri kredita tekućoj osobe poljoprivrede mjeseca, rištenje je kuna. RoOvim Pravilnikom 1.000.000,00 ovisno proiznimnim godini. slučajevima kredita kovi stočarstvu i način te otplate i što odredinamici pisuju uvjeti korištenja, 2 duže, ulaganja sredstava godine valjanih uzgoj grla Ministarstvo kreditiranje namjena prijedlog đuje ovčarstvu i kote razvitka i obnove govedarstvu, razvitka. poljoprivrede financiranje Vijeća U zarstvu.

Drračuna okviru govedarskoj proizvodposebnog kreUz Za rok 3 odobrenje zahtjev Sredstva Pootplate godine. nji je žavnogproračuna. obvezatno dita fizičke osobe nabavku rokovi tov prikoristit kao računa će grla sebnog lažu: Pri krediti12 ulaganje čija troškovnik, sredstva otplate mjeseci. kreditiranje razvojnih veća i predračunska vrijednost je i obnove ranjuizgradnje objekata programa programa pokuna od bavke opreme stočarstvu 150.000,00 investicijski u Hrvatske. ljoprivrede Republike odnodokaz vlasništvu kovi 6 elaborat; kreditirat Sredstvima Pravilnika otplategodina proizmišljenje korištenju zemljišta; će vodnju mlijeka govedarstvu, proizvodnji stočarskoj službe i kozarstvu 4 ovčarstvu opravdaSavjetodavne i nabava godine. sljedeće uzgoj namjene: nosti ulaganja; potvrdu traženog stoke doRazdoblje početka p ripisuje uzgojno valjanih grla obranu Ureda kredita. roku nadležnog iznimo te otplate maćegpodrijetla, hrvatske branitelje koji 3 bava iz namiRazdoblje počeka je godine rasplodnjaka tri proveli najmanje postrojbama i nabavu objekata jenjenih korištenju putemumjet- izgradnju mjeseca. opreme nog proizvodnji mlijeka proizvodnja osjemenjivanja; osobe Pravne 2 izte pri zahtijevanju te mesa; govedarstvu, godine mlijeka; proizvodnja kredita i meda. moraju priloodobrenja gradnju objekata proizvodnju proizvodnja jaja dokaz žiti: i kozarstvu. ovčarstvu ovih sradstava Pravo investicijski elaborat; mlijeka korištenja odnosno vlasništvu Za nabavku fizičke i pravne osobe vlakorištenju uzgojno valjanih imaju račun dobiti i bilancu i kosnici i korisnici mljišta; plodnih grla govedarstvu, poljoprivrednog izvod iz BON-1 i i ovčarstvu BONi gubitka, kozarstvu, njogojstvu, objekata zemljišta gospodarskih Za 12 trgovačkog bave nadležnog registra 2; propočeka mjeseci. koje poljoprivrednomjerazdoblje ureda nabavu odnožupanijskog da;mišljenje junica, izvodnjomprebivalištem uzgojrasplodnih ureda Grada odnosno i tov Zagreba Hrvatgoveda svinja grla Republici sjedištem utvrđen kredita Udio sredstava poslove poljoprivrenadležnog jer je jednokratni počeka, skoj. ulade kredita nakon opravdanosti traženog progranavedenog vrijednosti predračunskoj povrat roka Kamatna iznositi i nabavu može ganja. njegova trajanja. uzgoj odovisini od Na osnovi odluke stoke do Vijeća utvrđuje 5%, valjanih grla uzgojno stopa strateška ovlaštena osim do ostale poslopodručja gdje je brenju kredita, 100%, namjene kredit 3% kamata kredita 70%. sredstava Udio ugovor sklopila godišnje. banka, koja je ime i kreKamata progravrijeme korištenja obavljanju poslova vrijednosti predračunskoj korisnikom dita i obračuračun strateškim Ministarstva, razdoblje počeka područjima krevisini kredita redovne smislu Zakona novčanim ugovor u kamate, zaključuje potiiznosu kreditu. i naknadama iskorištenog dodaje poljopricajima dita te

za

za

za

sve

za

se

za

za

se

o

za

za

za

a

u

za

a

u

vne

se

o

u

su

za

u

za

na

u

s

za

u

za

za

se

su

a za

za

na-

ro-

su

o

za

se

a

u

u

u

sno

o

-

se

za

za

na-

su

u

uvoza

za

u

u

za

za

o

u

ze-

ras-

u

su-

se

s

sno

nema

za

u

za

u

o

za

ma

se

a

za

za

sve

u

ma

o

u

nava

o

vna

za

o

za

u

s

u

na

na

se

o

u

16

list

Mljekarski

ono

——————o

eo omemoroaenomu

službu

/i

(00/0

interventno

ministarstava

opravdasavjetodavnu kamatna kredita nosti menti pa prosječna osiguranja vraćanja zahtjevakreditiranje, njuje stopa i razdoiz čitanašim izvadak poljoprivredi produljuju predviđeni zemljišne preporučujemo stoga kamatne teret teljima detaljnije obavještavanje blja otplate.

Najčešće knjigekojem postoji kredite načinima i prava provedbu založnog uvjetima ostvarenja stope poljoprivredne 1 do od korist Ministarstva kredita kretnine te ovog 3%, zemljama njihovom područjurazvijenim od 5 rokovi nekretnine uredu otplate dulji procjenu vrijednosti najbližem Savjetodavne česlužbe.

Poljoprivrednicima hipoteka godina. koju stavlja bez dodatnih iznose kredita veće sto 000, odgađaotplata od 40.

00 subvencionira kredita plaćanje troškova, obilježja Financijska kamate i dio od kuna provodi otpisuje kredita, 40.000,00 korisnike kredita Za naj- kako bi ih stimuliralo da razinu založno četiri bianco te pravo), kreditne važnija obilježja linije od korisnika i proizvodnje prilagode potpisane obujam mjenice svakako rok i otplategodišnja dužnika i dva strateškim poljoprikredita, solidarnog zahtjevima kamatna Što duže vrijemevrede i stopa.

Solidarni dužnik i oba gospodarstva. jamca. cjelokupnog i kamatna otplatemanja stopa biti radnom našim U jamca moraju “san snova? svih uvjetima je cijena poslovnih odnosu ili visoka registrirani poljopriinvestitora. Kako si- posuđenog prilično planova je vrednici. krevelike različitih zbog potražnje gurno prošlo v rijeme ditima i nedostatka ovih naši “kroničnog" Natječaj korištenje “zelenih planova", poljoprisredstava li- vrednici otvoren pa računati slobodnog tržištu, jetijekom mogu može računati većim olakšii će sredstvipnja srpnja,vjerojatno značajnim nepovratnim navedene kamatne obnoviti goizravno No, jošjednomtijekom (izuzetak usmjereni od 3 do 5% vrlo većem što će dati Kamata kredit povoljne dine, priliku stope poticaji). je našim i mogu naših da i broju gospodarstava zapravo cijena uvjetima posuđenog ovog svakom kopreporučiti gospodarstvima koja sudjeluje korištenju uobičajena je pri bave ili baviti vrlo kredita. tako i namjeravaju povoljnog pa rištenju kredita, poljo-intenzivnom U isto tako uobigovedarskom proizprivrednog. praksi postupak zahtjeva No, Posebice ovi da se našim vodnjom. uvjeti speobiteljskim gospodarstvima čajena jepraksa zbog i velike gospomipovoljni gospodarstva koja počinje stručnog cifičnog položaja traženjem rezultapo nadležnih darske Hrrazličite svojim p roizvodnim šljenja podružnica važnosti tima ilitovu zavoda čine od strane Vlade i resornih i proizvodnji mlijeka vatskog poljoprivrednu iznad relativno junadi skromnog Tablica 1: Predviđeni troškovi preporučene ulaganja projekte državnog prosjeka, namjeravaju kunama kraćem roku značajnije povećati svoiu proizvodnju.

Opis/Broj grla Obveze kreditu po goveradovi Zemljani darstvu i najvažnija najčešća Betonski radovi ulaganja prikazana slijedećim radovi Zidarski tablicama.

Proračun je napravljen radovi | Krovopokrivački prema ulaganjimarasplodna Ostali obrtnički radovi. i opregrla, stajski objekt pojiioama io) stado od 10 i 30 i i za grla (s.

Stajališta muznih grla.

Ukupnoobjekt Korištene prosječne cijene > Muzna i oprema opreme rasplodnih grla, jednoMuzna zidanih te grla stavnijih objekata, držauobičajenom Sveukupno i nju (koje praksi suvremenoj Po muznom drži intenzivnom grlu primjerenim muznih držanju krava)prema nabavnim cijenamapočetkom 2000.

U godine.praksi moguća i veća od odstupanja cijena Za

fizičke osobe

su

kao

instru-

o

sma-

u

za

na

za

ne

na

su

o

u

na

su

a

u

na

u

za

ne-

se

za

se

ne

se

su

se

u

su

novca

za

za

ne

no

novca

s

ne

se

ma

cama.

su

su

u

novca

u

se

s

na

u

na

se

nas

se

se

su

za

na

su

na-

u

za

u

a

u

u

u

su

za

u

u

muznu

mu

za

osnovno

su

u

nas

vezanom

se

u

ne

su

na-

Mljekarski

list

17

op

GOSPODARSTVO

ani nabavke

muznih

pojedi- kreditiranje sudjelovanje većoj preporučezbogspecifičnih čak 475 tisuća kuna načnih i 70%-tno kreditiranje izgra-nojinvesticiji dogovora ponuđačimagrla ili kako 49% izvođačima radova ili i i opreme ulaganja. dnje opremanja objekata, gotovo ukupnih Pravilnikom.

PreZa 10130 muznih te kvalitete to određeno rasplodnih grla (stoka je grla,odgozidane i Hrtablici 2 u vidljivo je varajuće objekte pravilu nabavlja preko podacima da investitor centra orgaplanotplate vatskog selekcijskog raspolagatiopremu jesačinjen kredita i obveza vlastitim sredstvima od niziranim što može pregled ukupnih aukcijama, značajnim investitora Za nababi kako 119 tisuća kuna (tablica 3). grla), povećati cijenu kvalitetnijih gotovo vku muznih navedeni pa grlajepredviđena planiranoj podacimoraju uspješno sudjelovao + uzeti kao okvirni 10 muznih Za fipetogodišnja (2godine počeka poka- investiciji grla.

3 i Pravilnikom troškova zičke osobe otplate),izgradnju zatelji financiranja. je pred- godine kredita Pri strukture izvoviđen maksimalni iznos opremanje objekata devetogodiodređivanju kredita.

100%od 500 tisuća vlastito pa je šnja (3+6)otplata ulaganja predviđeno je kuna, U 10 muznih projektu grla je kredit od 382.332 kuna ukupno Tablica 2: Izvori preporučena financiranja ulaganja oko potrebno počekuplatiti kunama 26.142 kuna pa kamate, je udio % Udio % 10 30 / kuna. dio 408.474 Opis Broj grla Tijeotplatni kom 6 investitor godina otplate Vlastita sredstva 118.638 23,68 475.211 48,73 treba 474.713 kuna platiti ukupno 107.381 456.973 21,43 46,86 ime kredita.

Odnos Objekt ukupno Muzna 18.237 sredstava i kredita 2,25 1,87 oprema 11.258. otplaćenih je oko što znači da će investitor Muzna 0,00 1,24, grla 0 0,00 0 oko više 24% što to platiti je 382.323 Kredit | 76,32 500.000| 51,27 kreditirana vrijednost ulaganja.

250.555 140.947 Slično i 30 muznih 14,45 50,01 Objekt je projektu kada maksimalni kredit Muzna 26.268 4,36 oprema 42.553 grla 524. od 500 tisuća kuna 39.730 Muzna 105.500 316.500 32,45 plaća grla 21,06 kuna kamata pa je počeku, UKUPNO 100 500.961 100 975.211 kuna.

539.700 ukupno otplatu 605.792 Tijekom o tplate plaća Tablica 3: obveza kreditu po više od što Pregled kuna, je 21,16% nabavne kreditirane Odnos vrijednosti Kamataj Kamata muznih iopreme. grla, objekta Otplatni| otplata/ Kredit dio | kredit troškovi Opis |počeku| |Ukupno| otplati Ukupni ulaganja 10 382.332 |26.142|408.474| 66.239 | projekte ukazuju 1,2416 preporučene [474.713] Projektgrla 18%-tno troprosječno povećanje 105.500 | 9.585 16.410 115.085 [131.495| 1,2464 škova ulaganja grla manjegprojekta 276.832 16.557 |293.389| 49.829 [343.218 | 1,2398 uzrokovano kredita. i | | objektoprema korištenjem 30 muznih U 30 500.000 66.062 605.792] drugom slučaju grla 1,2116 | [39.730 Projektgrla |539.730| obzirom ukupna ulaganja 316.500 345.254 33.031 [378.285 28.754 1,1952 | | | | 11% grla predviđeno kreditiranje 183.500 10.976 194.476 33.031 1.2398 [227.507 od veća i | | | | | preobjektoprema vrijednosti ulaganja ali posadašnjim cijenama, trebno veće troškovi Tablica 4: obvezama investitora i troškovima jeznačajno sudjeloulaganja Ukupni investitora kredita (gotovo 50%) vanje kunama financiranju. da prema vlaIpakvalja istaći 10 30 Opis Projektgrla Projektgrla ostvarenu | stitim istraživanjima sredstva iznad 3.700 litara Vlastita 118.638 475.211 prodaju mlijeka sredstva Kreditna navedenim po 382.323 500.000 grlu stada bez veličinama Troškovi kredita 92.381 osnovnog 105.792 (kamate) većeg | rizika poslovnog UKUPNO 593.342.

DE adigdatssstjostvariti predviđeni projekt. vedenih

tno

u

s

se

muznu

ma

u

sa

mora

se

u

s

samo

a

za

ra

s

za

za

u

u

za

|

na

no

|

u

se

s

na

u

za

se

u

u

u

na

muzna

s

su

s

muzna

na

za

ma

s

u

u

za

——|

=

>

>

muznom

se

na

|

:

može

:

18

list

Mljekarski

GOSPODARSTVO

————————————m;P

dovelo

do

osiroma-

i značajnog sticijom otplatiti dopunprednosti Temeljne skim troškovima te nedostaci kreditne šenja njihovih proizvodnih financiranja, linije Isto nesređeni odnosi ostvariti određeni dohodak tako, priPrema dosadašnjim kretanjima i uloženim sredstvima i cijena r epromaterijala proizmjeren obnove i razvitka poljoprivredne voda u vlastitom radu. Dodatna negapoljoprivredi predstavljaju dinamici i je te nas, proizvodnje dodatni rizik svako tivnost što većem ozbiljnije broju krenavedene obujmukorištenja naših obitakvih skromni ulaganje ditne većeg dijela projekata Prapotroše prema linije opisanom fondovi i teljskih gospodarstava; proračunski onemogući vilniku može kao sloprilično većih kao nedostatak financiranje bodna autorska navesti manjeg broja uvjetno procjena imamože navesti projekata govedarstvu koji hipotekarno osiguslijedeće: veću ekonomski kredita ju kremogućnost ranje koje poljoprednosti i nerado ditne uspješnog poslovanja predstaprivredna svega gospodarstva linijeprije usmjebi stvarnu i obnovu razvitak vljali renost razvojnu kompoodlučuju pravilu predstavlja proi nentu kreditnih govedarske proizvodnje zapreku iskorištenja izvodnjeobiteljskim gospodarsredstava te zbogslabijeg gospodarstvima,posebna pogodnost i imoroka i kamatne krediskog položaja neriješenih stajalištaotplate Stoga korištenje vinskih odnosa našim gospotreba tne gospomlijeka; linije praporučiti stopeproizvodnji kredita darstvima kratkom bududarstvima; postupak ishođavanja koja relativno i svakako ćem je jednostavan je stajališta razdoblju namjeravaju poznat većini kreditne obiteljskih gospodarstava vojnekomponente čajnije povećati svoje proizvodne i razinu koja zbog“naprednije proiz-linije neprihvatljivo raspodjeljivakapacitete proizvodnje ovih sredstava tehprema vodnje“prirodnoupućena nje projekte tipa mjerilima “nabavka 2-3 i Samo tako će Savjetodavnu službu; grla dje- nologije. većoj i kamatnom lomično obnoviti povlaštenom opremanje staja", jer mjeri govedarska proizsvako kreditno tako krei ostvariti određeni razviu zaduženje pravilu značajnim vodnja stopom ditnim tak bi društvu stavlja lošiji gospodarski položaj zaduženjem opterećuju temelju kojeg naša vratiti dio uloženih sredmogao obiteljska gospodarstvagospodarstva koja objektivno niske i visokih i stekla određena stava konkuproizvođače mlijeka, jerjedugo- zbog proizvodnje sektora troškova invedomaće rentnost ovog mogu godišnje zapuštanje proizvodnje. kredit

s

resur-

sa.

u

za

se

na

se

se

-

u

-

osnovne

na

ove

se

su

u

na

u

u

nas.

sa

se

ove

u

u

u

-

sa

-

raz-

zna-

ove

su

na

na

suvremene

muzna

se

s

-

u

se

u

na

se

-

ne

BETONSKA

GALANTERIJA

novom

ZA FARME AB

PREDNAPREGNUTI

REŠETKASTE CM. DUŽINE2,20 -2,85 JEDNOSTAVNO TRAJNOST, ZA

=

MONTAŽNE HRANILICE DIMENZIJA CM. 80/56/200

NOSAČI

PODNI

PODOVE

IZNAD

KANALA

NOSIVOST, (RUČNO)POLAGANJE

VISOKA

AB

JEDNOSTAVNA

I BRZA

UGRADNJA,

GLATKA

POVRŠINABETONA MONTAŽNE ARMIRANOBETONSKE INFORMACIJE:

KONSTRUKCIJE

SVIH

RASPONA

I

NAMJENA.

ČAKOVEC ZRINSKO FRANKOPANSKABB 40000 ČAKOVEC 040 328 465.

TEL. 464, 328 MEĐIMURJE

BETON

d.d.

|

FAX

Mljekarski list

040 328466

19

SELEKCIJA

I REPRODUKCIJA

512 HB 7165 ELITA K Stručnopovjerenstvo je godišnjempregleduCentra Bik 15. 09. u reprodukcijustočarstvu Hrvatskeproglasilo bikove Pirgooteljen je 1993. staji gospodina Stjepana iz Pitomače.

Otac LOTOS K-499 HB 7108 i PIRGO Jakupeca je iz Panzer Pazokalinije poznate K-512 HB 7165 ELITOM Patex i i Austriji Njemačkoj 76 kćeri imao 5170 jeprosjek kg Test osobine mliječnosti Piše: mr. sc. Pero Božić mlijeka ostvario 72 kćeri 4,12%masti, uzgojna kolije 122 što vrlo vrijednost je pozičinom od 4.072 mlijeka kgmlijekativno. imala 6 Cveta Majka je % masti i masti. Tim 4,08 166,4 kg 4312 laktacija prosjek kgmlijeka. rezultatom LOTOS HB 7108 ELITA postigao jeuzgojnuMaksimalnu K499 4825 od laktaciju kg što znači da vrijednost104,2 Bik Lotos 27. 04. masti i 182 oteljen je mlijeka, 3,77% od kg pozitivno odstupa prosjeka 1992. kod masti. Bik testiran uzgajatelja Mayer je perforHrvatske. populacije Republike iz stanici vlastiti Siggtried- donjeAustrije.

Tako bika razvoj vrijednog godine bika vodi iz Lorch dnevnim 1718 gr dnePodrijetlo linije a prirastom ELITOM komisija je proglasila holsteina 50% tako Testiran osobine crvenog pa tovnoje 5 i oblik 5. ocjenom tip: Lotos ima sti te crvenog sinovi 12,5%udjela prosjeku Bik visok 161 cm, dužine je holsteina po strani.

1410 očevoj priraštaligr/dan 59,53% 209 cm, 259 obujmaprsiju randmana Otac Lux 572 kćeri ostvario trupa i mi62,100%udjela i težine 1180 4211 masti i tjelesne kg. šića. osobine test je kgmlijeka4,42% Posjeduje Prema bik prepo342 podacima 12 kćeri trenutno kg masti, njegova majka ruča mliječnosti krave što imala lakstarije zbog 3978 toga Schery jeprosijek dvije prosjekom kgmlijeka 4,037 telad 5902 daje krupniju snažnijom masti.

Bik % masti i tacije kg mlijeka 4,25% 161,7 k g je i stočarima 251 masti i konstrukcijom kojima također masti, kg 3,6%bjegodine p ri komisijmlilančevina i 243 je interesantnija proizvodnja skom ELIkgbjelančevina. pregledu proglašen Bik Lotos testiran jeka.

TOM. je da bine tovnosti sinova Bik visok 157 dužine Zanimljivo jespomenuti cm, prirastom je kćeri Lexa od 1268 randmanom od 202 cm, 249 Lotosovog polubrata gr/dan, obujma prsiju trupa iz Centra Gleisdorfu i mišića te i težine 1175 59,25udjelom 63,28% tjelesne kg. vrlo dobro time ostvario RUV je (Austrija) ocijenjene je 100,27 što kakvoću vimena i količinu vrlo obzirom udio pozitivno krvi crvenog holsteina. mlijeka (uzgojna vrijednost 125). na

PIRGO

za

u

mu

u

na

na

na

sa

sa

u

u

mance

ove

na

s

sa

sa

vno.

za

na

su

mu

u

sa

na

cm

sa

na

se

a

na

sa

za

sa

sa

ove

na

oso-

su

sa

za

s

na

u.o.

u

cm

na

OBAVIJESTI

I. stočarska

izložba

Međimurske

od

kn.

10.222,00Selekcijska služba Čakovecima 834 uzgajažupanije 2000. godine 1846 krava kontrolom telja, pod 2006 krarasplodne proizvodnje, stočarsko centra, kontrolom selekcijskog Piše: Vesna agr. pod mliječnosti, Bulić, dipl. ing. službe Međimurske žudo 1 lekcijske ženskog podmlatka godine 16.

2000. održana i Nedelišće.

Na 1 1563 i lipnja godine panije Općine ženskog podmlatka preko stočarska izložba izložbi prva 1494. je sklopu predstavljeni uzgojnigodine rezultati iz Međimurske posimendrugoga Međimurskog sajma županije Laktacijska proizvodnja duzetništva “MESAP 2000." od tri dvadeset talske 305 dana: pod kolekcije goveda pasmine Ministarstva i i standardnih popropokroviteljstvom jednim grlom aukcijskom brojzaključenih i Međi910 ljoprivrede šumarstva, dajomrasplodnih junica, gdjeje laktacija murske i Nededeset dvadeset i županije Općine kupacakupilo mlijeka (kg) prosječna proizv. sedam 4.296 lišće, organizaciji Hrvatskog junicaprosječnom cijenom

se-

u

va

su

s

u

-

-

a

20

u

s

list

Mljekarski

OBAVJESTI LISA

proizvele prosječno kg pasminedomaćeguzgoja mliječ. prosječna proizv.

26. 12.

Zb. krava i u 159 oteljenu kojaje 33001716, mlijekajedna (kg) dana sto kontrole masti proiz-'97., kojaje prvih dvije prosječno mliječ. prosječna proizv.

3447 vela po kontroli 17,3 kgmlijeka proizvela kgmlijeka, (%)3,71 iz doma144 krava Jasip Hunjadi, Draškovec, prvotelki proteina (kg) prosječna proizv. pet izložbe CVETA holstein-friesian pagrlo šampionsko (%) ćeguzgoja proizv. proteina prosječna 09.

20. smine sto dana Žb.

13002275, oteljena koje prvih 333 dana 3071 sto holstekojaje prvih prosječno kgmlije-'97., proizvodnja proizvele Laktacijska 2113 krava ka i 305 dana: in-friesian kojaje dvijeproizvela kgmlijeka. jedna pasmine završetka Nakon kontrole standardnih po stočarskog proizvela prosječno brojzaključenih izložbe i kontroli 25 606 proprograma aukcijske mlijeka. kg laktacija slistol održan Sva jeokrugli (kg) prvonagrađena, drugona-daje mlijeka prosječna proizv. izloži temama: 6.336 građena trećenagrađena jedećim bena masti (dipl.

Stanje poljoprivredi nagrađenadiplomom mliječ. grla proizv. prosječna Mihaela stočarsko 235 agr.

MPC) selekcijskog ing.

Pancer, Hrvatskog (kg) Aktualno uručio masti centra ravnatelj stanje poljoprikoje je proizv. mliječ. prosječna Hrala vredi navčate po(dipl.

Josip Ernoić, brojne Miljenko (%)3,71 i ministra moćnik od sponi naturalne 209 poljoprivrede nagrade (kg) prosječna proizv. proteina šumarstva izložbe. zora RH) (2%) proizv. proteina 3,28 prosječna Model krava po udruživanja uzgajivača uzgajatelju: Prvonagrađeni Broj MiPalino493 1-3 krave (mr. goveda Hrvatskoj (59%) Snježana Perković, uzgajatelja bikovsku DONA 179 4-6 krava vec, ljenko Ernoić, HSSC) (21%) majku uzgajatelja simental28.

09.

Model 7-9 krava 81 (10%) Žb. 13003722, oteljenu uzgajatelja Poske farme dr. ulI. 10-12 krava 32 (doc. Marijan proizvela uzgajatelja (4%) '95., koja je laktaciji Zafakultet 6406 27 13-15 krava savi, Agronomski uzgajatelja (3%) kgmlijeka, Mala Su22 16 iviše krava greb) (3%) Cirkvenčić, uzgajatelja August simentalca simentalske sliNa izložbi za Austriji Uzgoj predstavljenebotica,prvotelku CVER. iz uzga(ing.

Pichler, predstavnik pasmine domaćeg u zgoja kolekcije: jedeće iz simentalca 01. 04.

TA Žb.13004715 sedam bikovskih Austrije) jivača majki, koje oteljenu J. dana Stočarstvo i EU 305 dana sto (dipl. ing. laktacije prosječno '98., kojaje prvih Ministarstvo 2327 5.164 pomlijeka, Wiesboeck, proizvela kg proizvele kgmlijeka. i šumarstvo Pustakrava iz dosedam Austrije). ljoprivredu Željko Borović, Donji prvotelki kravu holstein-friesian sto koje prvih kovec, maćeguzgoja masti

-

2076

dana

u

-

za

*

-

-

su

u

u

u

u

-

sa

-

su

-

u

-

mr.

-

u

-

oec.

ne

-

-

su:

-

sc,

u

e

-

za

-

suvremene

-

-

-

-

*

-

su

u

-

*

su

u

u

-

za

*

*

su

u

Županija

za

brodsko-posavska

radom

što čini

%

obuhvata.

57,77 dosta krava po Broj uzgajatelju je nizak i iznosi prosječno 3,26 g rla, 1999.

Piše: Vesna Županiju krava Bulić, dipl. ing. spodarstava podkontrolom prosječan broj 15325 uzoraka godini bioje mlijeka. po uzgajatelju mliječnosti (kod k ojih 305 dana u simentalsku vrši kontrola Broj zaključenih laktacija Županiju brodskozasimentalsku iznosi i holpasminubioje1177s pasminu) 5,44 grla činjavajučetiri uzgojne organizacije, posavsku SI. prosječnom stein friesian Nova St. P. atosu: proizvodnjom mlijeka po pasminu 11,56 grla Gradiška, Selo, od 4.042 masti i % % Stočarske izložbe Brod Centar i SI. Brod Istok. kg,3,9 3,32 uzgajatelju. imaju holstein friesian dok selekistaknuto Županija proteina je mjesto uzgajno brodsko178 1999. ima tako i 31. 12. 1999. radu pa pasminu zaključeno laktacija godine cijskom je ključno posavska održana 1445 2687 krava prosječnom proizvodnjom mlijeka godini ovoj Županiji uzgajatelja, pod od 5.027 masti i % izložba Sikirevcima izlokontrolom kg, 3,8% 3,2 rasplodne proizvodnje, gdje je kantrolom mliiz 2019 krava ženo 45 proteina. pod grlagovedarstva. tokom do 1 Novčani podmlatka Ukupanbrojplotkinja poticajirasplodna ječnosti, ženskog 1999. bio 1999. ostvareni 780 i godine ženskog podmlatka godine je9813,ukupan grla godini od 4706 krava 8145 iznosu od 1.320.280 kn.

741.

1075 1 broj čegaje grla preko godine Brojispitanih obuhvaćeno uzoraka gom mlijekaobiteljskih uzgojno selekcijskim a

za

ovu

u

sa-

za

se

za

-

-

za-

za

u

s

s

u

u

u

za

a

su

u

za

u

s

Mljekarski

list

21

OBAVIJESTI

repak, klupčasta oštrica, i crvena vlasulja djetelina. navesti da Značajno je je Garvanović Garvanović dva uzgajivač uzgojio bika holstein-friesian pasmine i ženske teladi. sinovi kvalitetnih nizo(pet b ređih) Piše: Vesna koji Bulić, dipl. ing. zemskih Mužnja obavljadvije bikova,preuzeti dnevnom BAT Hb-305 Centar centre: krava konjedinice, proizvodpo Prosječan broj od oko 500 stočarstva i troliranom stadu danas iznosi njom kg mlijeka, unapređenje Osijek LUK Hb-304 Centar reprokrave po prosječna proizvodnja mlijeka 3,52 uzgajivaču.

Prosjestadu 305 dana oko 7000 stočarstvu Hrvatske čna veličina stada kontrolom je kg dukciju pod nakon Križevci. Želja Garvamlljeka.

Mlijeko mužnje gospodina mliječnosti Republici Hrvatskoj čuva laktofrizu i svakodnevno novića da kroz simentalsku iznosi je izvjesno pasminu Dukat. vrati Đeletovce isporučuje holstein-friesian mljekaru vrijeme gdje 5,37krava, Garvanović ima kuća ali treba krave Uzgajivač je obnovljena, po pasminu9,22 uzgaja30 hektara i štalu i korištenje stočarske zemlje izgraditi prateće objekte telju.

Cilj šezdeset muznih mehanizaciju obrađivanje planirane goproizvodnje jeokrupnjavanje silaže. i Kod mlje, spremanje sjenaže trenutno jedinica. spodarstava. ručno. U tablicama četrU 247 16 i više Izgnojavanje obavlja jeprikazano postoji uzgajivača dio stoke završenom naest krava ljetnom periodu je prvotelki U gospodarstvu. toj grupi dio stoke krava šest te vezu, nalazi i Branko sijanim laktacijom, uzgajivač šenom i travnom proGarvanović pašnjacima djetelinsko drugom laktacijom gočije jeobiteljsko istih. članka. smjesom: tema t alijanski ljulj, sjek mačji ovog spodarstvo Branka Garvanovića Obitelj % Kg imala farmu dvaje kapaciteta % | Sori Kg bjelanbjelandesetak muznih krava i mini čevina| čevina mlje- Zivotni broj masti | masti | | karu maslaca i proizvodnjom 35000567 sira Đeletov278 228 | 3,0 ___[02.06.'98. svježeg kravljeg cima žu35001372 225 197 | 3,1 [19.11.'98.

VukovarskoRatna uništila 35001375 196 paniji. razaranja srijemskoj ___[27.10.'98.

240 | 3,1 obi266 232 postojeće objekte, | njegovu 3,1 [12.11.'98.

35001389 telj natjerala [24.10.'98.

248 216 | 3,1 prognanstvo, 35001395 kon odlazi k bratu čega Dugo 35001398. [09.11-98.

201 185 3,2 Selo i sad nalazi. gdje Ljubav 35001399 __[27.10.'98.

189 3,1 224 prema prestočarstvu, posebno | | [200 172 35001411.

830 [02.12:98. i velike govedarstvu postojeće 35001418 [06.11.'98.

211 242 3,3 neiskorištene popovršine zemlje 35001421 264 301 3,2 takle ga formiranje 35001373.

224 194 3,1 stada i buduće farme. tičnog 35001378 208 189 farme 3,2 Najveću pomoć osnivanju Hrvatski stočarsko 35001413 262 219 3,2 pružili Ministarstvo centar, 204 181 3,1 selekcijski 35001422 L i šumarstva Re[0205 GI.laktacija poljoprivrede 23 103,15 Hrvatske i vete59080001 publike područna 243 297 | 3,2 rinarska služba. Telad holstein263 205 3,1 59080003 friesian pasmine domaćeguzgoja 59080002 291 369 s brižno izabranim podrijetlom 246 31 870 33002863 kredita. Ovo kupljena jepomoću 31000114 399 341 3,1 dvadeset kragospodarstvo pored 33002892 180 148 | 3,1 ima koje laktacijijoš 298 246 3,1 laktacija | četrnaest posjedu junica Obiteljsko

livadna

gospodarstvo

osam

su

se

s

muzne

a

s

su

u

*

u

za

a

u

za

u

u

-

se

u

u

za

a

se

u

za

u

mu

na

suvremene

za

ze-

za

nas

se

sa

na

u

a

se

sa

na

sa

zavr-

E

da

|

S

2

s

u

|

|.

u

su

a

u

na-

|

u

se

a

ma

:

su

na

ma-

|

u

su

_

mu

9.(

_

_

_

s

|

va

su

u

Idi

u

JII.

svom

22

Mljekarski

list

/

življenja

Kultura

selu

na

kakav

vidje Jelarja ukras ostade od polju bisera. izgubljenih Letjela jedalje zadokukova vodi čudesna više i više i bila staza blagih Piše: Pavešić Miljenko vidika. radom i veličanstvenih te tamo uspona voljnija svojim pod do Baških samim Svetim brdom Ide tako Oštarija. pusti dvije Velebit biser i čudo je našega radosnice divni Ante Preprekoje p otekoše Taj čovjek, ing. s Velebita Slika gorskoga svijeta! izveo Od stazu mužić, je trasirao, Starigradu. jedne radost jeizraz štovanja ljepote, i stade od Mala financije Velika, gradnju, osigurao druge i tko tko onome bila gobiješalje jeprima. svega tri godine Paklenica. Prosu staza jošpreostale je Parafraziram našu kod Halana velebitskim tova. pa lijepu Izgradio juje spusti davno bilo kad takav čuje, pjesmu.

Davno, Podgorcima. podzemlje.

Crnopac je vodio Velebit otac i strašan dobro uzdrmao barem pav je jer Cijeli život, jednomgoVelebit vila Velebita dok najljepšu planinu naj- dišnje, spuštala prođempojedinim dijeloBio Izađe okuvima te staze. Još nisam ljepšoj zemlji Hrvatskoj. podzemlje. svjetlo uvijek Kretali tek stasali mladić. smo bistrinom i te pana rječice nagledao ljepota, vjerojatno Krupe kamionom teretnim valovima divotne izlet vodio od neću. se, sjedeći lješkareći Zadnji Iza nas vrati da kaže kako do Zavižana 18. podukaroserije. ostajao je Alana, lipnja rijeke, oblak dio oblaka dobro obavila.

Tu sati hoda.

Na posao preŠest prašine tog godine. krajuje dobivali i mi. Malo krasnu mi dr. mi žena kaže: ture po malo legendu priopćioje jedna kolora tiče što Nenad Vađić.

Ja bih i naredne stapali nedjelje sivim okolnim Vetom stazom. mali uvod velike To eto kamenjarom željela proći je lebita. Važno bilo se iznenadilo. Kako To Velebita. ostaje dokopati nije je ljepote Ljepote sela Oltari. Tu već šuma Velebit će i ali Velebit počinje lijep potvrdit le, je opustio pedesetih i Premužićeva staza Veizmaku. (građenanarodna legenda o:“gradnji? godina ovoga stoljeća daleko Danas Sada Nestali to 1930.-1933.). boljelebita. je p lanina. pusta shvaćam veličinu vilu stanovi Tužno grandioznog tog Najlepšu svoju kćer, Veleljetni Podgoraca.

Kroz torbom otac sive i zaraštene zidine. Izvori djela. bespuće vršnog dijelabita, p oslao j e stoje kroz krš Rožanskih da ukrasi bilo sada Velebita, ljuti biserja planinu koju kojih jeuvijek malo, učiniti i Kako li htjede jedinstvenom, zapušteni zamuljeni. je bilo divno noćiti staponovljivom... ljetnim Vila Velebita novima pune prosula je Podgoraca!

Svagdje šake duž Velebita. Bila srdačno čak nas ni biserja je dočekivali, i radom nisu bi zadovoljna svojim psi napadali.

Uvijek zelenilom kiselim večerom: beskrajnim ugostili mlijedo Tu kom nožem rezati (koje moglo stignepola puta. prida torba proi slanmijeti komade) krumpirom i da Kako Za desert to šupljila najveći je prijalo!

Velebite

vilovito

stijenje

srce

kad

sa

ravnom

sve

sve

sve

suze ma

suze

za

onu

me

s

u

na-

a

sere

se

u

se

-

u

se

sam

u

na

se

na

na

sam

ocu

ove

mu

a

smo

smo

se

se

sa

-

u

me

su

ova

na

su

s

su

ne--

u

su

nas

za-

nas

nesena

se

se

na

se

dio bisera prosuo, ostade samo malo. Srce

cem.

svaki

bi dobio

komadinu

skute.

joj Poslije večere, pored brzo rila bi Glazpa zalupa, poleti pjesmaPodgoraca. benu oznaku možda bi torocu, napuni jačine natrag bu krene Što pa biserjem moglonapisati (fortisimo). meni to to stijenje jeletjejače bolje!

Ipak, je natrag, lo do Panosa. dobro i tim tamo ugodnodjelovalo Ostade tako Vepolje popri-neizmjernim prostranstvima Baških lebita. Ta snažna imala i jeko planinu (to jepolje pjesma je No smiri od strane se Oštarija). joj uplašenosvoje “upadice" privatre,

zao-

se

a

sve

u

ravno

na

sa

Mljekarski

list

23

ŽIVLJENJANA

KULTURA

velebitske

SELU

faune:

padnika (1317m).

Sjećanjem prolaze priče huk šta Jakova napadnute životinje, jeljepšeočaravajući pradjeda šumi, planini, trk i neba ili Štaje letu, kevtanje lisice,lomljava vidici, plava boja vucima, medvjedima. lahor šumvatre grana. nježni velebitskog vjetraispričao pored ispred i ske kolibe?! radio koji miluje rashlađuje?

Mukotrpno je Velebitsko nebo uvizvjezdano Odmaramo bi tu ostati našim šumama već se, željeli očaravalo.

Nebo iznad jek i uživati šumama “bivše K. und K. dugo, dugo ozračju brojnim jezvijezdama. gradova siromašno Velebita. do stote dičnog Sjećam monarhije".

Dogurao je Iznad noćima bez Velebita, Takve tiživota. Štobi rekao sjetom b oljih godine do mjesečine, zvijezdejedna šine i bilo. od i šumu? m pustoši nije Eto, današnju planinu i drugekrupne sjajne.

MliječnaAlana dovde ni žive niti duše, nosi staza dostojno ime, je niti i Pa čovjeka, blaga. ptice kao od Zdravko bijela Šilić, mlijeka!

Moj prijatelj nekako U mi rijetke. sjećanju također Velezaljubljenik Velebit, zvuk i Tijekom mojih“klatnji" odzvanja klepetuša, bitom naslušao ispjevao je sljedeću pjesmu: krik svega i dozivanje pastira, jastreba Evo račun skok i čega. jedne pričice štekavca, prestrašenog krik

sove

u

Budakovo

brdo

znam

Ne

mi

o

-

azurno

sve

nas

a

ne

samo

u

u

me

u

nam

se

sa

u

vremena.

on

za

su

sva

su

u

zvona

sam

se

sva-

na

naših

dičnih

Likota:

zeca

trk srne.

Tišina

i samo

tišina.

VELA VELOM

ODA

VELEBITU

LU

Velebite, care u

nebesa

kud u

gora

kud

vinu,

se

penješ iznad

se

oblake,

u

mora

visinu?

IL

Ti se

dičiš Zavižanom

gromovitom Gromovačom, Svetim brdom, Malovanom

Štirovačom.

iprašumom II. Tebe

Šatorina,

krasi

Kiza, Dabri, Visočica,

Vaganski i Stapina ipaklena Paklenica.

Vrh

m I Bojinac i Rajinac,

Višerujnagorovita, Sadikovac, Balinovac,

Begovača

šumovita.

V

Ponosiš

se

kukovima

i Hajdučkim

i Rožanskim

nebo

visovima

ne

dereš

zemaljskim već božanskim

VI. Ti se

dičišLubenovcem,

Bačić kukom

i Vučjakom

iŠtirovcem i Kozjakom iZečjakom i Radlovcem

VII.

Protežeš od

se

Crnopca

Ti si naša

do

sveta

pradjedova Velebite, care

24

uzduž

mora

Vratnika. gora,

naših

dika:

gora!

list

Mljekarski

ŽIVLJENJANA

KULTURA

SELU

onda

stolnjake Izrada u kao “našivavala".

Kasnije, gimnaodlazila Koprivnici, zijalka 2. dio Koprivničkom Ivancu mi tačasnim sestrama koje i kođer “fodrukale" cvjetiće druge rukave i nikada motive bluzice; pokazivala ja “ženstveno", Piše: Zlata Kovač mi nisu ništa naplatile ručne radove svih interes ivolju rad da vide kako morala donijeti i vrsta, pa šivanje bakinoj napravila.

Poslije kako Gledala da sada trenutak Možda “singerici". je heklala stalno štrikala, stolnjake, i lan bake sebi nekoliko konoplju (na- tabletiće i obrađuju riječi pokažem i izradila a drugo, slukako što radim to stopi, sušenje, tucanje makanje, nije 30 Vilerovih goblena. preko i odvonormalan već predenje mikanje, vitlanje, slijed čajno, je očeve iznenadne života. Rosmrti, Poslije Međimurje, ženje tkanje dosadašnjeg mojega nastaviti nešto od odlučila čebricama zatim obrada dena 1940. platna Koprivničkom Dobro stao.

Gliboki zatim onoga gdje j e a potoku lužinom, Vrban,živjela Ivancu,obitelji volio znala koliko Sve i to zadruzi je folklor, drugo). moja obiteljskoj (tzv.pranje Kada i iz i glazbu, pjesme plesove.

“Horvatova" zadruga) gdjeje lijepadragasjećanjanajra- rodila donio je i mladosti. Kada dar kćerku, više rođena i mama. Živim nijeg djetinjstva moja Ivanečku narodnu školu prekrasnu udata od 30 pošla godina Koprivnici, da mi Rekao je, daruje naša drašnju.

7 odrasle sam, Ivancu, majkadvoje djece, Koprivničkom takvih više nema, nošnju j er sada nakon što ga, učiteljica Višnjaneće ih ni pokojna godina “umirovljenik? ih neće budući biti, učila štrikati i odradila 35 ješivati, punih godina. Sajvrt, već odavno imati tko napraviti Jedna obrađivati vrt.

Jedino trgovačka “žensko", petero izumire (otoj n ošnji pisao nošnja bračni našem mlabila od par selu, obitelj najranije braće, od 3. list jeMljekarski broju uređeni imala bez dosti okružena nekom djece, jelijepo da posebnom 1998. g. stoji je ožujka gdje kući ih dom i klavir baka i (zvali prabaka pažnjommojih Koprivničkopobjednica zašto “šestače" to ne meni. brinule znam). vačkojžupaniji Ivana Uvijek koje Bagarić Križeoni odlazila k Rado rade. što i kako one Konjima, nosila gledala najizvorniju nošnju i mi “fodrukali" maramice i Prenosile iz zbirke Ivanca lijepo gđe privničkog Zlate Te tatine Kovač). riječi i često duboko dojmile smrti ih poslije njegove sjetila, i narodne nošnje koju jasno i velikom pažnjom ljubomorno živi koje čuvam,jer“naslijeđe treba i živjeti dalje". nošnji

narodnih

po

čemu

sam

sam

u

su

na

a

sam

samo

sam

za

na

sam

s

sam

sam

samo-

o

u

sve

na

u

sam

s

u

u

sam

sam

on

u

u

sam

sam

su

u

na

sam

osnovnu

u

sam

u

no-

u

a

nas

sam

a

-

uz

u

sam

u

smo

u

su

se

o

u

-

a

sam

sam

su

sve

ono

su

su

me

sam

se

se

a

s

Da

bih održala

te uspomene

na

bake

i

svoje najdraže: dedu, više nisu među nama, k oji druge našu da očuvam prenamjerom obikrasnu baštinu, počela laziti tada žive stare bake i još selu žene našem koje tatu,

s

sam

sve

one

nešto

su

u

znale

oko

Tu

sam

izrade

svašta

narodne

i

čula

nošnje. i Rado mi vidjela. pričale intešto je pokazale imala nešto svaka resiralo, je interesantno.

Bila to posebno su

sve

Na

slici s

lijeva na

kćerkicu

svoju

list

Mljekarski

desno:

baka,

mojaprabaka,

mama

i ja

u

krilu držim

me

a

su

25

KULTURA

ŽIVLJENJANA

SELU

m

prisjećanjanjihove ženske, mladenke, djevo- Opisi nošnje Koprivnačin izrade nabava sneha i žena Ivanca danas naći mogu bake, nošnji, jaka, starijihjerje ničkog tada sada već tekstovima raznih autora, materijala, platna, konca, gumbi, Osijeku postavljao i čuvene “Podravske svate".

Do način izrade šujteša, reginadrugog,ja njene mnogiizbjei uporno tražila tada već radila rukave i ili ga izlažu teozapisivala dalje još gavaju opisati raznim neke neka retski i tako da po stručno, po nošnje krajevima koje dijelove odjeće stići. Tako kulturno ali može vrlo malo mogla jeizgledao umjetnička društva, njihovom opisu oko izrade bilo prvo veliko “vatreno neki moj početak dijelova je napraviti.

Nažalost, opisi naše narodne trebalo zaista krivi i ni blizu onoga nošnje. krštenje" jerje potpuno Moram da od vrlo i uporno, kako nešto radi. stvarno naglasiti, jejedan temeljito,ozbiljno Nije bitnih imao već i meni da tome ali spomnogo puno poticaja volje, ljubaviodgovorpišem, menuti dr. Ivan Ivančan nosti obaviti kao bih p osao. j e koji taj Mojotac primjer željela (bez da folklorno društvo nisam imala i ikakovih zlih umro, pa spomenagovorio bliskog namjera), iz i kritičara. Sve to 1975. g., nuti “Narodna Osijeka (bilo je dragog savjetnika knjigu nošnja KUD “Milica vodio ga završilo vrlo dobro.

Podravine" Križan", je Prije Koprivnički Ivanec, gotovo vrlo naš 30 bio izrade autorice Katice Benc Bošković je uspješno dragi prijateljgodina jepočetak Ivanca Kulturno Željko Čiki) pokušamnapraviti nošnji Koprivničkog koje izdanju prosvjetnog narodnih muške i radim i danas.

Sabora Hrvatske 1986. komplet nošnji: još godine stranici 18 doslovce kojoj govori “poculicu? na

i

mame

sve

od

narodne

on

se

u

a

u

no

sam

sam

u

za

se

sam

ovo

su

s

se

na

o

me

samo

za

za

a

-

u

u

na

za

ovo:

Poculica

“h)

kofrtalo (tabla crtež 4 i tvorničko 5):materijal: tanko bijelo platno, raznobojni tehnika izvedbe: konac, lančanac, sitni kukicu. plosni bod, čipka svih ovih 30 koliko U godina bavim izradom nošnji,gledala bake iz stare mnoge našeg sela od učila kako to kojih stare mnoge radi, vidjela “poculice"muzeju, nigdje nisam naišla Ivanečku poculicu bi bila rađena “tankom koja Ja radim bijelom platnu". potputako i meni obrnuto, naše rađene, poznate “poculice" platnu ispodkojeg je šarena i izrada podloga, nije tako kako tamo jednostavna piše.

Dokaz to je,nažalost, činjenica da više onih žena starijih vrlo malo to radile, koje je žena Ivancu Koprivničkom koje bi odlučile da rade “poculicu?.

IV

i

?

na

se

a

sam

sam

se

sam

u

a

na

na

no

a

na

su

sve

crnom

a

za

nema

su

a

u

se

Žene

bih

zato

na

u

posvetešnjoj narodnoj nošnji.Slikano 1914. ili 1915. g. U sredini moja S desne strane moja baka Marija Vrban rođena prabaka Terezija Nemec.

1898., a s Slikale su se da sliku pošalju mojemu lijevestrane teca Dora Dolenec. pradjedu Martinu Nemecu kojije 1914. otišao rat,ali se nažalost nijevratio ni živ ni mrtav, to znam po pričanju moje bake. u

u

26

naše

čitatelje, ja način jednostavan, svoj sljedećem kako i broju opisala izgleda kako radim naše ja dijelove narodne iz nošnje Koprivničkog Ivanca. m Za

list

Mljekarski

ŽIVLJENJANA

KULTURA

i prošćenje

Zetva

u u

Došle

Škarić

Piše: Ankica

su

i vršalice ili dreši

na

nosile

narodnu

SELU

tronuš

nošnju jekipMajkeBožje. kojem Drugi

muški

nosili

gasnog

društva

su

Vatro-

zastavu

su

Pres. Srca

Isusova,

pa je zastavu. poslije struju puce Djevojačku bilo lakše dreš delal bili iz U j e jer kada prošeciji vjernici još Iako će žetve ovaj i mlatil i čistil", proći ali bilo kroz četiri tri je opet sela, prolazilo naš List dođe marljive_ruke bar težaka.

Sveti Martin potrebno petnaest (BreV isoko, ćemo župe: čitateljstva, ipak našeg i i Bedenica znički pomagali d jedovi Najviše Hum),Bisag kako kratko to podsjetitije negda djeca.

I tako dreš išao od kuće oltarom Svih crkvica je gdje je sela malim oranicama bilo da do kuće i od uvijek strepilo Svetih. I kod nje j e zalog rakije Visokog. nešto ili da i kolača. Kod si pokvari Žitomijera Želo rukama i srpom kojeg nosili smo Nakon umili se, presušenja pukne. noge, o prali više potoku i kosica a žele zvali, žito melin svukli i malo (vodenicu) koja je pa pojeli žene nego muškarci. Oni vezali, dan i noć. Čekičara nismo ušli čano mljela Mariju Bistricu, nosila. vodu Kasnije, djeca i mlin imali. Takav crkvu da zahvalimo sretan postoji još muži kosu složio kada luk, danas selu ga a dolazak.

Tada tjera Kračevcu, potražio smjekosili žene pobirale pšenicu, mali kod narodnu i obuklo potok k oji utječe Lonju štaj, nošnju i vezale Bio to klasje snoplje.je Hvala da i Navečer išlo se na Križni Bisaga.

Bogu je dalje je težak posao, radilo put. pjesmu pogonu! stanovima bilo do kada veselo, koji i puta kraja, veselje žetve čak do krušnoj peći Kraj je postavili stavice da jutarnjeg Anđeoskog snoplje Visokom. zdrava. kojih je još pet suši. mladi i Danas Sv. Misa 7.30 sati i krušnoj peći pizze došle je S napretkom konjskepeku posebnim koru. naš zbor zadovoljstvom. fopjeva Poslije kosilice kojima jesjedio Kad žita bilo gomise obvezatan oko oltajemlaćenje i Ovome je ophod ringašnjegov pomagač. već i 14. tovo, došao jekojiputa vrućini onda ra, po i bila dužnost najvećoj slagati lijepe .kolovoz, je kad mi Visočani idemo Tako došlo doma. radio polako to opet s nopove, glatke je kodo Bedenice d ragoj Majci prošćenje našoj i nogama, dok ih gdje mnogi rukama i djeca išlo lima došli od doma Bistričkoj. pješice, Negda po svoje puno bi težaci brzo da skupljali konji svakoj ruci nosile košare demižona i svake U druge o krepe. po žitu gazili.

Spravljaleopet pune svega i oblikovala i Viničnu piti, jesti jer je kada bilo suho prošecija stavice, je dva dana. Pošlo tako ušlo trajalo prošćenje kod odvozilo kući ilikako Marijanske pjesme oko tri vure, crkvu. bila Visočku Tu ujutro mjesto veli “dimo".

Tada mlatilo je bila crkva “Tebe polaska je Presvetog bi šinom černjica Bogahvalimo“, po koju dvojica dvoji-Trojstva izmolila molitva onda doma i I sretan gdje Omlaćenu kraj naizmjence vrtjeli.

Jedan muškarac sretan je put. moralo našeg o pisa jedne p jesmice: se pšenicu vjetriti pomoću nosio raspelo, obučene a tri puce veternice čime odvajala pljeva motore,

i na

a

a

“

sve

sve:

su

a

u

se

se

u

su

s

na

se

se

ne

remen

ne

smo

se

u

su

smo

u

smo

su

a

u

su

se

sve-

se

su

na

u

za

u

se

a

u

se

u

u

u

a

se

u

uz

su

sve

u

u

se

zrno

samo

u

u

za

su

s

nas

u

na

na

a

se

a

na

su

su

se

a

s

ne

su

u

su

se

se

za

a

se

zrno

se

se

se

nas

se

se

s

a

ma-

uz

ve-

u

s

a

se

veseo.

ca

za

za

evo

se

od

zrna.

Mlin

u

Kračevcu

list

Mljekarski

koji

radi

27

ŽIVLJENJANA

KULTURA

Iz

SELU

posavskog

spomenara

čitatelji Mlježivite lista karskog uglavnom selu želim ali zatim doživljaj opisati moj vali) biciklima, pješice, Piše: Ivan Sinovčić “BISTRU" da vrlo često kolima prvog putovanja zaprežnim te znalo biti i po dvanaest stariju generaciju podsjetim kojima je radosne trenutke. osoba. to bili bračni Najčešće Posavini U ljude Sisačkoj dakle 1944.

Bilo to koji tijekom putovanja, parovi žive selu godine, je (katolike) koji dva rata koje jetrajalo dana, p jevali kolovozu vrijeme d rugogsvjetskog najznačajniji mjesecu izvorne tada sedam prigodne, narodne, naj(imao godina) događaj je proštenje povodom više crkvene slaveći kad bakom i pjesme svoju majkomprvi katoličkog blagdana zaštitnicu. Bio velikog to već hoišao goje događaj VELIKE GOSPE puta spomenuto - zaštitnice svih svi dine dočašće. to sudjelovali kojem domovini i izvan Hrvata Pripreme putonašoj takovo nekoliko dana punaraštaji sposobni Prema vanje počele tisućljetnoj tradiciji nje.

Posavci Baka i samog tovanje. međutim, Danas, 15. kolovoza dan Velike prije polaska put.

Gospe kao i iz čitave suhe kolače drugi vjernici majka ispekle koji posavski vjernici okupljaju Hrvatske autobusima i nisu bili i putuju Sisku brdu pokvarljivi najvišem svojem automobilima tako da osobnim i Viktorovac vrhu makovnjaču gibanicu. orahnjaču čijem više tukruh Dan poprima taj događaj Svete nalazi crkva prije polaska ispekle Marijekoja ristički karakter ima brašna takood manje dominira bijelog pšeničnog cijelim krajem, jer iskreno zvani i nekoliko vjersko štovanje blagdanalazi cipov ispohale vidikovca, koji pored nje, Velike i to Gospe.

P oslije drugog dana vidi pilića navečer, pored Moslavina, sunčanog rata znatan uredno svjetskog broj vjeri pribora ostalog potrebnog Zagreb, Turopolje, Pokuplje nika iz Siska bi složile dva ruksaka da je preko Nakon mise Posavina. putovao do Zlatara vlakom “dva krenuli Sisak sata (cuZagreba šumice ujutro takozvane prostoru do ime dovlak četrtak to gom), dalje pješice Marije i koji je stavljalo pučkoveselje osvje-Bistrice. Budući da i imam i bio po tome starinskim sokovima žavalo prije jerjegodinama iskustvo četiri sata takvog putovanja Kraker i kao Sanitas što poslije polazio uvijek načine bez obzira opisane (osim p ješačenja) ambalaži od staklene flaše jutro promjene gureći da reda.

To bilo i voznog prvo usuđujem jedanašnje menim je moje (če- turističko okruglim štoplinom automovlakom hodočašćenje putovanje koje pom).Međutim, najbolje osvje-bilima izraz načina i po tome što začuđen brzog življenja bila hladna voda iz pamtio ženje je jeotvorenog proSisku izvora preko gledajući koji nemir dinog gradu radosti duši i lice pragubljenje odnosno nalazi zagaravio ugljenom podnožju brda, iz šinom dimom izlazila ljudi. življenja većeg broja blizini koja j e neposrednoj okupljališta da to štovani ali i po tome Dozvolite, čitatelji, parne hodočasnika. lokomotive, Ovaj događajje stihom iz iskra što mi užarena pjesme potvrdim moje uvod u što to upala je slijedi, je nosi naslov SEČATE oko što znatno koja SE, hodočašće Posavaca je pokvarilo moje Mariju genekoju posvetio starijoj Bistricu oba v eselje. putno koje nije prekidano Posavaca. raciji dva i niti nakon Dorata svjetska vrijeme Stigavši Zagreb BILI MALI SMO SE KAD iako bio 50 Sisak SEČATE rata sata movinskog je pol putovanja prevalivši NESMO IMALI PUNO TOGA Posavci kilometara crta prva bojišnice. majka jenajprije dolazili Bistru umila kolodvoru ALI SMO SE ŽIVOTURADOVATI su (kako je jer izglekao iz skraćeno nazidao da ZNALI prijašnje vrijeme doputovao Kako

Vi štovani

na

sa

na

na

na

su

za

su

u

na

u

a

sam

sam

sa

-

na

su

u

u

za

za

su

na

na

se

su

u

naravno

na

-

na

-

se

sve

se

a

sa

su

sve

se

na

za

sve

na-

ravno

u

na

smo

na

u

na-

a

se

-

u

-

sam

sa

su

na

u

sve

u

u

sa

na

se

sam

za-

sam

u

se

u

zora

u

sve

sa

u

samo

ono

u

a

a

na

sam

u

u

u

su

na

u

me

na

sam

sam

28

list

Mljekarski

smo

u

na

s

a

ZA

NA PROŠĆENJE OTIŠLA V POSTELE

NESEM

su

i

nitko ali baš nitko nije kvario nisu

rot.

i

imali

me

se

u

m

u

vezan

sam

vode

JEDVA

SEM

SPATI

DOČEKAL SU SNOĆKADOŠLE JUTRO

SEM

TORBE

KAKVU

MI

MATI

ZEBRALA

KAD

BU

TU

DONESLA

JE

ZNAL

MILOŠĆU

TORBU

MATI

ĆU TAMBURAŠPOSTATI MOGLA NI V SNU ZNATI NE DA

za

PIGANIKEKuVUTSN) to sijevanje, grr štoje munja,

VRTEL

RASKOPALA VEĆJENPUT VEĆSEM DOBIL ŠTAP S TICUM KOJA KLEPEĆE DOM EME JL: 1 BUMBONE DIŠEĆE KAD MI JE TAMBURICU

dirigenta. je oduševilo do mi ushićenja koje urezalo je pamćenje zauvijek. čitatelji, kak ja Štovani la min a i Vam zavičajni pjesnikovajput poklanjam pjesmu kojoj iz pjesnički opisao doživljaj djeste tinjstva događaje koje upravo m pročitali.

To

NOĆ PO

i ako

o

SE

MOGEL

JEDUGA

DA

za-

su

SEM

A GOJE BILOCEKATI

su

svi

MILOSCA

MEŠU rike

VELIKU

abai

u

su

s

BISTRICKA

sam

u

SELU

vlak i

Presjeli drugi Zlatar, stigli potom dalje do Bistrice. Tu pješiceMarije veliki vidio tako prviputa broj meni ali nepoznatihdragih ljudi, narodne obučenih lijepo nošnje.

Došli iz raznih Hrkrajeva Svi i Višić nič jes paun ije I ZL znali tekstove arije kojem bez obzira od prigodnih pjesama kuda došli. Ono što je i čuđujuće zaslužuje divljenje, Afrike.

z

ŽIVLJENJANA

KULTURA

X—————————

:

a

o

Mnogi nastaju? se

.

grom

i kako

od

nas

s

pravom

plaše pojave.

A

ove

poprimaju

elekt

naboj.

Krupnije kaplj lazne zračne od čestica.To struje odvajaju je razlog krupnijesitnijih naboja.

Kadrazlika oblaku tog električnog električnog potencijala i

u

j

ata

elektri

djelov volti, dokje i iznosi od 0.01 do 2 sekunde.

Električno praćeno je pražnjenje svjetlosnim i Grm VJB vanjemgrmljenjem.

JENA NISNEKILINIJU čaki do 65 km.

Ukupnost i Ako električno od grmljenja grmljavina. pražnjenje Zemljinoj una

no

sti

nazivamo

ni zove

list

Mljekarski

se

se

na

grom.

29

ŽIVLJENJA

NA

KULTURA

o m

SELU

trenutak

povjesni U sve nas bekapitalizam, raspojasani vine, zobzirno iz hodočasnicima pojedinaca bogaćenje Posavine, Gospa! i stotine tisuća bez kada do Doposla Požeštine, likog dijela Veličanstvena rubu i iz bosanske rata bijede." movinskog Piše: Ivan svečanost Fadljević Posavine. blagdana predvečerje mimozavršena tradicionalno Tako svetišta niski U proje prošlogodišnju je marijanskih i hodom Velike slavu zavjetsvijećama blagdana Gospe Hrvatske, kojima diljem Kloštarslikom čano misno Božje slavi svečano Majke predvečerje slavlje Uznesenja blagdan ske nazočile a u Nebo marijanskih pjeBlažene pjevanje blagdana,kojemu Djevice Marije tisuće biser ili Velika po prvi hodočasnika, puta Nekoliko Gospa,pravi je Dotijekom tradicionalno događaja m sgr. požeški biskup marijansko zavje-predvodio rata, dr: Antun Slaposebice tijekom svetište Škvorčević movinskog tno sudjeKloštar,župi kada Bosni 1992. rata Klarića izvan godine Ovo vonski Kobaš. msgr. (stasvetište, lovanje Josipa Srbi vlč. te granatirali blizini nesmiljeno župnika rijega),mjesnog naselja, neposrednoj znakovito. doslovce Dukića.

Proslava je utoka prostore, blagdana rijeke Orljave Savu, Mije 1992.

Tako već Velike godine srpnju je Nalazilo datira iz 12. je Gospepočela stoljeća. još Dukić služio svetu deseci svećežupnik M ijo poslijepodne jer povijestiraskrižju tijekom misu zadušnicu j e i djevojku koja nika odnosno pravcu ponovokapelskog požeškog puteva, hodočasnigranatiranja dekanata poginula srpskog iz ispovijedali vijesnih migracija pučanstva mise graOriovca. svete Tijekom nalapo ke, obraćajući prvi puta nata Hrvatsku, Hercegzid prošla probila crkve, hodočasnicima je zilo ratova, svetištu, Bosne vjetrometini zabila kroz crkvu i suprotni zid, “Vi Škvorčević jenaglasio: biskup zahvaljujući zasigurno opstalo je, i e ksplodirala, zemlju nije kršćanstva zaštiti i stopovorku nastavljate Gospinoj tijekom nikood osim ogrebotina žbuke, teškim turske vladavikojaje prostoru pedesetogodišnje Priništa dogodilo. nije dolazila Davremenima Posebno Slavoniji. značenje te gosilnih granatiranja godom od donio svatko svetištu i sebe,dine niti je (crkvagroblje pogonije jedna g ranata Stanedoumice. širokom srce, svoje svoje posavskomprostoru), deseci dila crkvu svetištu, zaštitu vite slika stoga pod Majke, oko dajezavjetna MajkeBožje groblje pali granata molitve iz 18.

Za Kloštarske svojecrkve. Te iste svoje stoljeća. uključite blagdan godine, i Domovinu Velike potrebe svetištu Kloštar blagdan Gospe,posebice Velike Gospe bila Posebno trenutku." uočnicu se dojmljiva okupilo blagdana, ovdje svega tristotinjak, hodočasnika propovijed kojoj je metak jer je jebiskupova niti rijeke slijevaju i spaljen nije jedan stavio svetište odredište prvo mjesto “pomućeni srpskih marijansko Motajice položaja Save. obali drugoj rijeke svetištu I Danas kraj. jeu Kloštar jošjedanpozizamjetan tivni poopće je pomak.Naime, velikih da znato blagdaproslavu vodi

Kloštar

svetište

naše

Domo-

ve-

su

a

na

u

za

a

se

u

nom

u

uz

su

na

sa

sa

sve-

sama.

uz

u

su

u

ove

a

u

u

u

rano

su

na

se

za

na

za

se

se

a

u

u

a

na

ovomu

se

na

no

u

u

ovom

me

ne

ovom

se

ovamo.

u

na

vas

nas

a

u

se

su

u

na

sve

za

u

ovom

u

na

nas

se

u

no

ovo

na

na

s

sa

za

na

u

svim

našim

svetištima

kao

kojesjene prate zabakakvi ugostitelji, trgovci, računajući prodavači magle vljači, ni hedonizam koji ljudski stran.

Zahvaljunije vjernicima vič. župniku MijiDukiću, jući Kobašu Slavonskom kojije dvadesetak godina, je župnik svedena podnošljive pojava zar i Isus okvire. nije rastjerao Ta, iz hrama? trgovce ili kao

lešinari

na

a

u

ova

u

30

list

Mljekarski

je ljetno ispunjeno policama čestim crkvenim blagdanipotrebnim time i kao i ma, hodočašćima, sušenje, ili kako to armatura prošćenjima kirvajima kaže. PossviSlavoniji vješanje lije pobožnih jeća doba

aše

od šećera i vode, šnom i jesti

i

1

za

a

se

za

LIKE NOZI

u

crkve

te

kojem

zahva

svecu,

predaje

se O

SIVuTE

u

hladovini

<

si4fog drveća

ili

podignutih šatri darovima okrepljuje jee osobito onim što ih lim, Bog x lici veličina svojih 1d preko jošpreostalih ira. Tim narodnim ukrasa. U priveseljima f Žio ovih dana i Etnografski“; posebnoj čuvar izejZagrebu, najvjerniji prostoriji i otvodrvodaatskih seljačkih tradicija, brojni izložbu “LICITARSKA UMIJEdrveni kalupi jelni [GILEESI KOTI medičarstvo i i kroz treba zatvoriti rupicu svjećarstvo". ulijevaće biti otvorena čak do 15. ti vrući parafi treba zatim Kalup 2000. uroniti hladnu Iz tekstova svaka lic imalako izložbi je telj pouč id Kr voskari le najemo tj. sujećari generacijama tajne & gć postojali Našim gradićima 1 ukrasa pripreme tijesta jihovi 14. slatke nih cehova: stoljeću, ipakje proizvode, ruku, *e licitari i došao do naših daDanas WW. nogu, lege stoljeću. “preeurio" glazlatni da otiskan recept va, cijelog povjesničari smaflgjuje sljedeći tijejd licitara bio 4 M i 19. i i raznih dopa vijek stoljeću. šarenoj razglednici glasi la, licitara ali licimaćih za Broj postepen&kopada,ovako: “Tijesto životinja idi razhifih izlošcima šedobro tate sadrži: 1 propada.

Svojim kg čije zdravlje na iZležbi ima dl 3 i obaju snagu gospodari gospoiz obrta, kojih ćera;6vode, oko darice bili zahvalni. je predstavljeno 110, pručje REJEL ONES Bogu od do Rod- bikarbonaIna veliki že transte je PokupljaMeđimurja kraju bijeli Da ravine i 2 crvenim rent ta, udovoljimo Osijeka. kg kojempiše šim iz raznih slovima: čitateljima područja glatkog JEDINE] Hrvatske, navest tog dijela ćemo iz izlošci, poimence mi mjestakojih “Dičitari ljudi kad se radovati i sigdi treb' pročitaju je ago mjesto ili obitadavna rođenja taj vreibi z ginul, Dedenice, vanja: naših beb Karlovac, Zagreb, Sv. Ivan Zelina, Bistrica, SaMarija Varaždin, KlenovBjelovar, e nekoliko Črnkovec, minuta Dolnji Vidovec, Mi04 300%.Nakon danperaturi Ivnica, Virovitica, Donji i Slavonski Brod. dva oslik izrađekoljac, Osijek sušenja "Na izložbi je od 1 kg želatine, KRI šator podignut smjesom pravi i. štand licitara kovode i kusa svim Sastojći bebicama, jestivih boja: “dok slatkim krumedenjacima, na zgus s njekima, m: . nicama dovezena itde je jedna sat Priredio: DEI Stjepan Keglević, dipl.ing.

Ve < VUNEZAVENIJSI kilist 31 1

ša-

se

a

e

se

u

su

in.

&

u

a

ih

na

saz-

su

SM

O.

u

u

za

<<<

&

u

na

na

,y/

9

ne

za

su

na

su

smo

svo-

nas

s

svet

IJE

di

,

se

na

%

:

se

nom

se

se

ne

:

su-

Cak

77

a

NA ŽIVLJENJA

KULTURA

SELU

mW

tipompočinje hiže imale Te stanovanja. zito usko okrenuto pročelje Ovim

hiže

Podravske

nova

su

Štefica

Trešek

Piše:

ma

ulici s dva

faza izrapre-

i otvorom

prozora

(hiže) sastavljene kao krova.

Neke i i otvoispod građene prve zadnje sobe, kuhinje iliviše četiri FORGANJs prizemnice dugačke GANJČECA renog otvora KA - ili uzduž prozorskih naglašenim (hodnika) ganjka krovnih profilacijama vijenaca cijelog objekta. i natkrivenim hiže oblik Ovakav trijemovima podravske U nastavku dama mnogo dva nestao cvijeća. jejošprije stoljeća. hiže zidani hižu staru gospodarski objeTipičnu podravsku izbačen i kti. posve otvorenim Ganjčec j e ganjčecom nadvisuje dio hiže.

Zidasastavni visoki i strmi slamnati postaje krov, nice hiža od pletera Podravska bile tzv. u građene najčešće jenapravljen vanjske ganjčec i ravnici što U drhiže niskom strane dvije s obe, kuhinjom ključ Podravini, širokoj ograđen Svaka hiža bila smočnicom. od od rezbarenih je Bilogore spuštaprema ogradom ustvari slikovitim dasaka. djelo obiteljske zajednice Dravi,mnogobrojnim selima i među j e od tvrdo glavnog majstora kojima Pod hiže napravljen koja uzpomoć gradovima je zidara ili Đurđevac i čine anonimnog (meštra) Koprivnica, najveći nabijene zemlje,namještaj stvarala od davnina izrađeni graditelja svoj Ludbreg, gradila čvrsto i jednostavno arhitekdom oblikovala i blata. od nego HIŽA drveta, komode U je šiblja i police.kuhinji mari, doba i S turu nastala hiža? obvezno veliki zidani kraja.

Kakoje toga toga je stajao i više Sve do rata, prvog i krušna i ovaj kraj svjetskog šporhet peć, ponegdje od strane... dio nastambi Većina potpada p od utjecaj gradio najveći selneraj sušenje drtih hiža imala već podravskog pletera, nestaje pletera nabijenog zemljom, nije dimnjak, i i hiže venim i slamnatim krodim sušilo tavan kraju... nestaje mljane gredama gdje puštao zidanica. autohtoni to Nestaje odcigle građena Bioje materijal i domaće kobasice. ili oblika trans19. i 20. polako pak ravnice, pristupačan manje Potkraj početkom više svakom u Podravini formiraju tipične jednoobrazne graditelju. stoljeća počinju 60-tih šuma izdužene hiže od zigodina građevine početka osiguralo je graditi Bogatstvo cigle međusobno starinskih okosnicu hiže bile danice. Takve nalikuju. koje podravskih pokrinačinu hiže starom hiža. Bile to vrlo života, No, omanje ožbukane, crijepom, hvala od kako mnogo napoi žarkim često Bogu, pravljene toga obojene bojama. menula i blata. drva,šiblja ove

od

kuće

su

-

s

veran-

s

su

s

a

su

s

s

se

venom

s

su

a

se

or-

za

sve

vremenom

a

se

samo

ne

sa

mesa.

s

ze-

se

na

vom.

na

se

meso

se

ove

u

se

s

-

su

na-

su

vene

o

su

sam

-

a

za-

-

Prostor

čvrstih

između

drvenih

jeispunjen bio pleterom greda bilo vrbova kojegje šiblja našu krasoticu rijeku izobilju Pleter Dravu. zemljom hiža pomiješanom pljevom, Veliki izvana vapnom. bijelila iskošeni krov (KROH) pokrivao RITKOM. slamom U tu svrhu koristila RAŽ, koju je od

u

uz

se

mazao

s

se

a

se

se

-

samo

nakon

žetve

trebalo

“CELJITI"

ili neki

panj šuplji da iz slični predmet izbije ali da slama ostane klasa, udarati

tj.

u

se

zrno

neo-

štećena.

hiža

tipična podravska ima od genezu, svoju jednosobne do nastambe najraširenijeg tipa Ta

32

stara

list

Mljekarski

ŽIVLJENJA

NA

KULTURA

kistom

SELU

i perom

bilježili prekrasni duhom bogati ljudi: Generalić, STRENSKA ža VIROVSkA Dolenec-Dravski Kovačić, GS) PUNTRMES, malo ko jeopisao svoje Podravce, ali “...Po puno šali, ljubavi: Podravina neobimnogoćemu, je čan krajpod kapom beskom. bi reći Moglo je pomalosvoja, ima nešto nešto što neće“svoje", naći ni ujednom drugomkraju To nešto ovog grbavog svijeta. i nosi i načinu svojeosobito, i načinu življenja, ophodnje i i stvarima,običajima, odjeći, govoru, umovanju.

Nigdje kao drži valjda ovdječovjek toliko malo do sebe. Iako rečeno kao šali, djeluje istina, kao bi bili be“Jakoti optužba: da imamo čas!" ine da težni, kažu. Ovako ovako oni i žive. Bili bi bolesni kad bi našli A bake i SU DA KAD DA (djeco, majke, očevi, djeODRASTEM, dok veliki i SMJETI NA U POĆU dotle, prkosnoodupirudovi, mali...): TAVAN, “KAD SAM BIO DRUM I NA VRH “POŠLJIbolesti, “BETEGU", TREŠNJE...

MALEN, reumatiSAM NOVE GODINE KAD SAM ČEKAO CI", upalama porebrice, KONAČNO SADA, smrt S VELIKIM NESTRPLJEzmu, MALO HTIO BIH “išijasu"...zalijeće ODRASTAO, domove ih kao IMAO SAM ODMALENITI! GODINE ME VRUĆU njihove, prebire NJEM. i oni DA ŽELJU ODRASTEM. GREBU I ŽEŽULJAJU, medvjedkruške, ...nestaju SVRBE, kao i HIŽE OD PLETERA..."

SAM LIO SE NAMAZATI svaka ima šTO STRUŽU - teške mi, I sasvim BROJEM GODINA. deset Da ovog VEĆIM kraj opisa, najmanje kilograma. što DOSADILE BI MI MALE cCIbi to znao, sićušnog dijela bogatstva prije skupljao vlaMALEN MAveć ZATO VAM ga povjerili trajno PELE, TANJUR, godine, orahe. sništvo i time LEN KREVET...

REKLI SU MI od KAŽEM čuvajte zadužili, organizam i naš “KAJ" DA MORAM JESTI MNOGO će Vam ga pozabimo tajdragi godina, jer oglotekovine.

DA SE OD JUHE RAdati i imati nećete njegove pa JUHE, poderati A Dravski ma STE...

I SPAVAO NEMAhodati!" čemu poručuje, SAM, rukama našli ovi retci TE POJMA KOLIKO...

REKLI čijim m ova-

a

s

u

ne-

ovom

se

svemu

ona

ona

u

u

svemu

mo

ona

u

u

sa

u

u

u

u

ne

u

ovo

surova

samo

vremena.

se

se

u

-

su

za

su

nam

sam

ne

u

nas

ne

-

one

sve

u

nam

u

se

ZA

Ljetni

RUŽE

savjeti

Piše: Darko

VAŠVRT

potrebna je stalna i Do pažnja njega. kraja možete ih srpnja gnojiti laganom Nakon toga otopinomgnojiva. mladi gnojenje zabranjuje, izboji do kraja moraju odrvenjeti jeseni.

Ocvale treba redovito cvjetove i to što latice orezivati,prije Ako to počnupadati. ipak među dogodi, pokupite latice, jer Ružama

Kantoci, dipl. ing.

u

vrtu

se

Svaki, najmanji radilište i svaka krajno je biljka živo biće prenjemu je danima odmora puštena.

Stoga pa

i

vrt

bes-

u

nama

u

ne

zaboravite

to.

list

Mljekarski

no

same

se

33

The Service Company HENKEL-ECOLAB NOVU

ZA

ASEVI

HIGIJENU

+

To

MUZNJE

+ hated |

BE

v /

P3 OXI-FOAM P3 Blu-Gard P3 io-Shield P3-VELOUCID

MUŽNJA

HIGIJENSKA

KVALITETNO

*

MLIJEKO

sredstva za alkalno ikiselo pranje te dezinfekciju (muznih uređaja, mljekovoda ihladnjaka za mlijeko) -

-

Henkel Kučerina

Ecolab

5,

ručno pranje

za

d.o.o.

Zagreb

tel: 01/36

sredstva

51

fax: 01/36

383;

51

mob:

388;

098/364

361

Zi

va.

vlažnom.

VAŠ VRT

najsvježijoj prostoriji novijim održavajte ako može Kada novi skinite opasna kupaonica, nije pepelnica koja pojave listovi, Svijetla sunčanom vrlo zaštitni uzrokovati štete i iduće Krajem je pokrov. jeseni položaju, godine. site kuću i to. ŠTETNICI = Prostoriju biljku postupajteprikladna lonce možete lisne uši? kao is ostalim sobnim ako raže poŠto njom biljkazasjenite.

Manje napadnu dva staviti između odmah Iduće Ne morate uvrt, prostor je posegnuti godine presadite veće, lonca vlažnim Možda će stalno tresetom. ispunite pesticidom. pomoći mjesto.

Danas zadržai bubamare često VRIJEME PUTOVANJA ptice koje postoje posude koje nošto stvari vodu neko i automatmogu vrijeme spriječiti pojavu ušiju.

Ptice, Prije spremite svoje vaju ako osim i štetnike nužno dobro ski pa zalijevaju cvijeće, vamje ušiju, jedu druge godišnji odmor, je li suviše složen nabavite vrtu povrt. Želite vrtu, pa bi bilo dobro da povrapregledati pri prvi primjer tku takvu Ako stavite zimi kućicu. naći veseli i to čini vrt, i pojilište, rascvjetali posudu.

Protiv možete boriti trebate dan ušiju biljposvetiti cijeliprijekomplicirano, biljke jednostavno kadu ulili kama.

Među kulukloniti koruže ste puta. j e (ili Prvo potrebno posložite koju povrtne kadifice i oduzima nekoliko vode.

Ta će količina mnogo ture) posadite dragoljub. koji biljkama i Listovi sadrže tvari i ih Nakon čišvode biti dostatna dragoljuba koje vlageusput guši. vašeg puta štetnike dobro i neće biti žedne. privlače kojinapadajućenja korova, biljke zalijte biljke i vlažnim USPOMENA S JUGA treseprekrijte grah, krastavce, cvjetačudinje.gredicu donesemo sadite Lišće i drvevrtu. tom. po Često putovanja Stoga, dragoljub ukrasnog grmlja Kadifica ća kakvu krunicu suprotno, mnogo djeluje tjera ljeti izgubi vlage preko biljku, gospodinovu kukce. lišće kadifice listova. Zato i ili Reznice uzigrma Međutim, svakog opunciju. biljaka hrana kako bi drveta uklonite i jepuževima, starije prekobrojmajte neposredno prije povratka. od U odrežite što Po reznice držite mlapravodobno osiguralipuževa, izboje. cvjetnjaku povratku oko više rascvalih i vodi od tamnog stakla. najbolje je biljaka posuti piljeposudi cvjetova poklonite koj vinu. će povremeno zaliti bi ubrzali Kako posusjedu koji ukorjenjivanje, OD vaš vrt. sudu vrećicom. puGRANČICE GRM Rezanjem cvjetova pokrijte plastičnom ruže uzgoAko želite od ćete Kada nomcvatu grančice spriječit nepotrebno pojave prvikorjenčići, novi teško.

Uzmite što vrećicu uklonite. grm, jiti nije stvaranje sjemena biljku iscrpUkorjenjivanje ruže može obaviti i i treseta grančicu, cvijet stapkom ljuje. mješavini osobito sviđa. Grančica sobnim A što i balkonskim koja je pijeska. biti barem 20 i imati 3 doReznice uzeti možete duga biljkama?

Najbolje jerješenje opuncije listova. listova ili će povredobro para par Donji barsusjed prijatelj koji početku ljetovanja jer je uklonite i utaknite lonac obići i zaliti vaše Ako dase suše oko grančicu biljke. prije ukorjenjavanja dobrom 14 dana.

Sadi kada sasvim nemate = zemljom. = odgovarajuću = osobu, napunjen je Reznicu staklenkom ili snaći malo suha. morate _ pokrijte drugačije. vrećicom i složiti jebiljke zajedno plastičnom postavite Najbolje lonac balkona ili sjenovito mjesto.

Zemlju sjenovitom dijelu brzo seširi

ružavrlo

sortama

loncu

stalno

u

stanu.

na

se

une-

u

za

s

za

ma.

vam

u

a

na

same

u

za

u

vam

a

se

se

mu

u

u

rov

cm

za

s

ona

sa

se

a

ne

u

u

u

-

se

se

sa

vam

u

se

sa

mora

cm

na

u

meno

se

se

na

na

u

u

VAŠLIJEČNIK Deset

tajni

dugog

i zdravog

života

talne

i

medicine, psihijatri psitvrde da osobe sretne holozi, li bolesti. Ovaili više otpornije Postojitajna njih značajno kvo dobro i života?

To zdravlje temeljeno je dugog zdravog je snažnom i bilo pitanje postavljeno grupi unutarnjem zadovoljstvu medicinskih da izvuče iz i stručnjaka ovdje je sposobnosti najbolje 10 “novih okolnosti nisu idealne. Ako to koje tajni",jest savjeta, oni nekim koje smatraju najvažnijima nepovoljnim situacijama i možete sebe da postizanje prisiliti razmišljate zdravogdugotrajnog i sretnim stvarima i doživota. lijepim 1. RADITE da ONO ŠTO VAS “šađajima, postoji vjerojatnost ćete dobro SRETNIM. stvarno raspoČINI postići Eksperti su

-

Piše: dr. Ivo Belan

na

-

na

se

u

za

o

men-

Mljekarski

list

35

Viste Ljudska imaju kojibojivašsvijet taj radoizaPsihosomatska LA. ružičasto ilisivo! predispoziciju genetsku oboljenja jaku loženje. i istraživati čak žele i i stresom pa 2. SMIJTE SE ČESTO I GLAznalosti, održavaju dobi.

Medicinemotivnim dobar Međutim, ljudskom SNO. starijoj napetostima. (kadse ski Pravi, smijeh često društvu tvrde da svakodnevne nagon j e ili skoro osujećen. trbuh hvatate taj psiholozi upiškite) i isto bolesti onemoguod Prekomjerno prečesto svojoj pozadini imaju lijekova protivtoliko je najboljih jedan koncu koliko i toga nagona da osobe fizičkog. ćavanje psihičkog tjeskobe.

Sposobnost stvari opće stanje i da križobolje nepovoljno utječe Glavobolje, prehlade, smiješne je smije cijeni biti znakovi da nešto mogu i isto tako važan nije organizma. podatak njoj redu. I to obično nešto čim BRIGU O TOME 8. VODITE koristan indikator je stanja njezinog osoba želi suočiti. Fizičke KOLIKO JEDEI JEDETE ŠTO suidrugi podaci, zdravljakaošto nekako više brzina krvni osnovi svake Budući da respekTE. tegobe izgleda pulsa, primjer, tlak, emotivne i nego težina itd. treba voditi čovjek hrane tiraju tjelesna spojevi, kemijski lakše nosi. Prema tome, mi njima uravnotežeda si ODGOVOR3. PREUZMITE brigu osiguramo onim suočavanje izbjegavamo ishranu što od i STAV PREMA NOST ZA VAŠ je i se". Stres “prehladimo zdravažnosti dobro centralne BOLESTI. Specijalista pedijatar niti loš. je posebi nitije dobar, Stres kaže da bolest nikada Mathews vlje. važan sastavni dio života.

Međutim, će biti “štaka" BAREM NASTOJTE DA 9. koju smije kako način prema njemu je netko _POSTIGNETE POVREMENO specijalno djetinjosloniti, naučiti odnosimo.

Valja razumjeti “biti Ako uvidi da stvu.

MIR I TIŠINU. UNUTARNJI dijete vlastite naše strespojedinačne manibolestan" davno već Medicinski pruža mogućnost i te stručnjaci signale upotrebiti informacije će i kontrole okoline, važnu utvrdili da tišina pulacije konstruktivan ulogu igra način, umjesto “oruđe?i nastaviti upotrebljavatito potisnutiih To i od razlosebe unutar ozdravljenju. je jedan negdje gdje Bolest osoba. kao odrasla kasnije zašto bolesniku onda nalaze proga najčešće poput“tempirane svladati. biti nešto što krevetu. kaže Frendenbombe" Stanja pisuje mirovanje psiholog bolest Ako ako to to nije tako,jest tišine duboke unutrašnje imaju berger. korisna te stanje postaje osobu, i 6. UŽIVAJTE U UZBUĐENJU veliku snagu da ravnotežu povrate nikada neće osobe poboljšati.

STRESA. POZITIVNOG OD fizikod broja harmoniju velikog SI DOBAR 4. OSIGURAJTE odsustvo svih stresova Većina čkih i nije Potpuno oboljenja. psihičkih NOĆNI SAN. Spavanje zdravo formula žižrtve jenajefitempa življenje.

Izvjeljudi današnjeg način da od vitalne količina stresa izdržati onaj sata postigne kasniji vota, mogu pa je pola odmora Prof i osvježenja koji je važnosti minuta da nekoliko stupanj iličak opće blagostanje. tišine, centralnom veliki kaže: “Nailinervozni. potreban postanu istraživač, Selye, razdražljivi da bi mogao stavu znatna obavljati svoježalost, mira?

Kako to postoji konfuzija stanje Mnogi postići noćni san, veći aktivnosti. Ne tomešto stres ikako različite tehnike snjim je uopće ljudi pokušavaju nekoliko minuta Stres dremuckanja tije-postupati. nespedoksi jetjelesni drugi meditacije irelaksacije, i koristan ima kom dana cifični bilo kakav povoljan odgovor u šetnjama prirodi, pomažu dugim naročito učinak organizam, ležahtjev kojemu j e organizam izložen, moru, po ribolovom, vožnjom uzrokovanih bezobzira prevenciji oboljenja ili pomoću taj zahtjevugodan dalije jogginga. njem plaži stresovima.

Dr. stolici Gnap,stručnjak ili Sjediti zubarskoj je PRISNI S ONIMA 10. BUDITE da kaže sna, isto stresna ali stresna poremetnje je situacija, brz poVOLITE. KOJE zaustaviti dnevno nekoliko strastvenih “Površan, puta izmjenjivanje situacija može biti obraz nekoliko naše aktivnostina U među zamjena ljubacu minuta,poljubaca ljubavnicima. isto tako i koni zamisliti vrlo oba vaš dizagrljaj, topli opustitipokušati puls u brzava, slučaja može biti da vencionalno će Ovo i kuca. rukovanje pomoći sanje ugodne a je ubrzano, jače dodirruku naš p a bi mozak, Ipak, zamjena koja n ježno “reprogramiramo“ čovjek k oji i će možda kaže i antrotako odrekao problemipušenjem, poznati pomiluje", ugodnog l jusvijetu količina “Dostresa? radi uzimanjem prekomjernih knjizi polog Montagusvojoj bljenja prisutnog biti lakše alkohola toki biti Naš On “Na (idroge) potpuno hrane, objašnjava: dirivanje". cilj smije savladivi. bolesti rezultat stresa. mnogih dobroj izbjegavanje doi kvaliteta PODUZMITE NJEGUJTE RADOZNADANAS 7. podrške mjeri utječe 5.VEĆ dirom?.

STE POKAZIVALI VLASTITIH LOST KOJU VEZI NEŠTO U m zvana

KAO

STRES-SIGNA-

NEZDRAVIH

bića

DIJETE.

u

se

su

u

za

se

u

na

se

na

-

u

o

s

se se

ne

na

su

s

se

s

u

u

nu

raznovrsnu

sam

nama

za

ne

se

na

se

u

mu

su

on

u

na

se

se

se

mora

mora

u

-

za

se

za

se

su

sna

ne

za

a

su-

nervnom

ne

o

samo

za-

na

na

u

a

na

za

ne.

u

moramo

ne

se

se

scene.

a

za

ne

srce

se

s

na

za

ovom

ne

u

samo

ne

u

36

list

Mljekarski

|

IZRADA LAKTOFRIZA Laktofriz

jecilindričnog tip Izrađen iz AISI izvana je nehrđajućeg materijala304,izoliran, oplašten elektrona nehrđajućim limom, opremljenpoklopcem gornjoj strani, motornom termometrom, redukcijskom mješalicom, digitalnim mjeračem, strane, izljevom 051,gumenimčepoms unutarnje programatorom koji sve i povezuje funkcije (očitanje temperature, uključivanje isključivanje i i Sve mješalice, uključivanje isključivanje kompresora) kompresorom. na Dno laktofriza nogama. zajedno smješteno je postoljeregulacionim “Alfa Laval". freonom na tipa Hlađenje donjoj podnici. oblika

/

“Alfa

Laval"

/.

sa

REFERENCE -LURA

(Dukat, Mljekara Zadar) Sirela,

sa

Garantni

rok

12

Osiguran

servis

mjeseci. i rezervni od sedam dijelovi (uperiodu

“VINDIJA"

-

godina).

-

Veličine:

“KOKA"

Varaždin

“LEDO"

Zagreb

“MLJEKARA"

-

100

vertikalne

-

od

2000

-

2000

12

horizontalne

Split Županja

|

izvedbe

-

Pula

“MILS"

-

od

d.d.

Varaždin

-

-

d.d.

“DOMIL"

-

000

-MLJEKARA

|

“Antun

izvedbe

Bohnec"

“ZDENKA"

-

Veliki

Zdenci

Karlovac

-“KIM"

KARLOVAČKA

-

PIVOVARA

IZRADA TRANSPORTNIH CISTERNI ZA MLIJEKO Kapacitet 1000 2500litara (neizolirani iizolirani)

“ZIM"

-

Zenica

-

“MLJEKARA

-

SARAJEVO" -“MLJEKARA

PRENOSIVE ZA

PRIJEVOZ

SA

PUMPOM

CISTERNE

MOSTAR"

MLIJEKA “MLJEKARA

-

TUZLA"

-

“DONA" Stubica

Gornja “ETOL"

-

-

PRENOSIVE MLIJEKO

CISTERNE -

PRIJEVOZ

ZA

-

“KARBON"

ILI

SKLADIŠTENJE

“PLIVA"

-

-

ofrassinox ===

IPK

“INA"

Celje Osijek Zagreb Zagreb Zagreb

e

ša

it

tel/fax:

(049) 287368;

tel.:

(049) 287377,

287375,

287-366

Probiotik

VIVIS

Vindija s nedavno otkrivenom kulturom light (lagani) j ogurt, funkcionalni je mikroorganizama BBL u centru Morinaga (Japan). kojaje ispitana istraživačkorazvojnom Po okusu i učinku izvanje konkurencije.

Za odrasle idjecu,prisvakodnevnoj konzumaciji,ima zdravstveniučinak: Stanje Djelovanje imunitet —_ pospješuje metabolizam potiče ublažava osteoporozu REKNE pojačava AA LITE, —

—

—

florucrijeva obnavlja smanjuje pretilost 7“ smiruje stres _

_

Kakva

snaga

u

tako

malo

Vi

inoija

grama!