Mljekarski list 3-2000

2000.Mljekarski VA KVARE HUB EVA SOS [KUDBR

ZELJKA“

VITELA

mliječna zamjenica za

hranidbu teladi

VITELA

zamjenica hranidbu jemliječna

VITELA

prahu,sojinobrašno,masnoće, sadržiobranomlijeko, i antioksidans vitamine glukozu, i VITELE težinski dio 1:7 vodom u sa se sedam (jedan omjeru miješa treba biti 35%C Prilikom VITELE teladi temperatura napajanja vode). dijelova

VITELA VITELA VITELA

teladi

za

sirutku

e

koristi

prema

omogućuje

iste

priraste LURA

2

uz

na

vreći

manje troškove :..

starosti

mjeseca

u

uputama navedenim teladi

do

OŽUJAK,

Mljekarski list

2000.

ISSN

GIRLIE)

Dr. sc.

Str. 2-7

Kukuruzna

silaža u hranidbi

krava

s

visokom

0351-9104

Stjepan Feldhofer

proizvodnjom mlijeka

dipl.ing.Nikola Jagačić

Čuvanje

Str.7-8

i prosudba

VESLA

RSVVD

Pomoć

prinormalnom

Str. 9-10

Vime

dipl.ing.Stjepan Brlek

Str. 11

Stjepan Feldhofer dr. Zoran Grgić Str. 12

i odgovorni

urednik:

OMELANVEKSUVD

Božičević

dipl.vet. Vesna

SELE GARMA)

0 GIZEEKADUDLARILI Obnova

Str. 16-18

Crteži:

matičnog stada Pravilno označena

(GKS

na

Božičević

Str. 19-22

za

u

učinci proizvodnjekrme

Zagreb Str. 22-23

Stanjeu proizvodnjimlijekai mljekarskoj industriji Uredništvo

Str. 24

je rođendan

tek!

dipl.ing. Vesna

Bulić

Prvi mi

4833-349

Str. 25

4,50 kn

Orbis

Petar

Bosnić

4833-349

4812-410

Grafička

Zoran

gospodarstvu Dr. sc.

Uprava i uredništvo: Zagreb, llica 31/Ill

Cijena:

Grgić slijeduu obiteljskom dr. sc.

mljekarska udruga,

=

d.d., llica

Održane

ZALIENSA

DGU)

i 65, Zagreb

priprema

Pranić

životinja preduvjet ostvarenje baze podataka jedinstvene doc.

Ekonomski

Bulić

obiteljskimgospodarstvima

PVAVEKSUMVA)

i izdavač:

tel.: 01/

Bunta

dipl.ing.Vesna

Čičmak

dipl.ing. Nikola

Jovanović

dipl.ing.Davor

Lektorica: Katarina-Zrinka

Džidić

sc.

Pripreme za preuzimanje kozjeg i ovčjeg mlijekau Vindijad.d.

Str. 15-16

ing. Mirna

Alen

mr.

1

VO

Str. 15

Volarić

urednica:

i koza

Tipoviizmuzišta

PGOPLAVEKSU

Redaktorica:

Tehnička

šepavost ovaca

Str. 13

dipl.ing.Juraj Čičmak dipl.ing. Vera

Zarazna

PBOVEŽNILA

Štafa

prof. dr. Zvonimir

Kostelić.

Kostelić

dipl.vet. Antun

dipl.ing. Darko Kantoci dipl.ing.Stjepan Keglević Sinković dipl.ing. Karmen

fax: 01/

vrijeme telenja

Umjetno osjemenjivanjegoveda

dr.

Hrvatska

za

dipl.vet. Antun

dr. Ivo Belan

Vlasnik

telenju

Stjepan Banožić

Dr. sc.

Redakcijski kole: dr. Stjepan Banožić

krmiva

Stjepan Banožić

Dr. sc.

Str.9

Glavni

kakvoće

tisak:

Str. 26

NA)

aukcijskeprodaje

SELU

prof.Ivan Sinovčić

Proljeće u

sisačkojPosavini

dipl.ing.Stjepan Keglević

IZLAZAK

I

ZALAZAK Izlazak

Datum

SUNCA

|

Str. 27

6.02

ZAGREB

6.14

Datum

Zalazak

U

Str. 28-29

Str. 29-30

18.00

OLUVJENEVAVE?

Običajiu slavonskom

18.02

ZAGREB

5.54

18.14

Str. 32-33

18.16

NAŠI

ZAGREB

Sea)

18.28

|

Str. 36

Otok

(nastavak) Kantoci

Kantoci

Razmnožavanje cvijeća MANIŠANA

dipl.odgajateljZrinjkaKeglevićStević Kako primjereno kazniti dijete

313 5.22

selu

dipl.ing.Darko

Str. 35

OSIJEK

Rusana

radovi Proljetni

Str. 33

VAŠ

Ferde

dipl.ing.Darko

GVIJIBGE

5.44

Mljekarski

i nade ozbiljnosti

dipl.ing.Josip Haluška

17.48

OSIJEK

list

doba

čast našeg nastavnika

OMAVKENEDNU

20.3.

Datum

-

Stefica Trešek

10.3.

OSIJEK

Korizma

LIJIZČNAE

Dr. Ivo Belan

Osam

načina

kako olakšati proljetnualergiju

HRANIDBA

silaža

Kukuruzna hranidbi

u

silaža

Kukuruzna

u

kravama

krave

vrijednosti slabije jedu.

Feldhofer

Stjepan

Piše: dr. sc.

i

nidbene

oko

30

krava

35

kg

silažu do

da-

se

obrocima

krmnim

u

do

ju kukuruznu

dopunska

silaža obično

Kukuruzna

je

i

hranidbi

smjesa

krmna

mlijeka

proizvodnjom

do

jačeg zagrijava, i kvarenja. plijesni brzog razvoja ponovo

visokom s

krava

dolazi

dan.

na

Uz

davati

treba

kg livadnog najmanje silaža više suhe Kukuruzna ako daje bolje sijena, još je silaža kao osnovno Kukuruzna kukuruza tvari sadrži ili lucerne. više zrelije zrnje djeteline sijeno krmivo što znači i škrob veće 35 kukuAko oko energetske kg daje hranidbene često silaža Kukuruzna i oko 7 silaže bjelančevrijednosti, je kglivadnog kakvoće i muznih vine hranidbi krmivo krave manjespo- sijena bolje energetska dobivaju “kukuruzna Pod nazivom krava. i uzdržne dušika,hranjiva jevanebjelančevinastog potrebe i prolako sačuvane silažu silaža" misli 1 oko 10 topljive proizvodnju načinjenu bolje mlijeka hranidbene kukuruzne od hranidbeni takav dan. tvari, manje biljke koja bavljive cijele Međutim, kisela i obično dobiva sadrži obrok jedu. goveda j uradije je košnjommliječno bjelančevine teže Veći zrelosti. Silaže 7 litara 5 probavljive postotak koje voštanoj mlijeka. iz stasirove vlaknine gBENURALA 150 Dodatkom (celuloze) mljevenog dobivaju siliranjem kukuruza dolaze kukuruza ili sikukuruznom bljike zrelijeg klipa izmiješanog S, hranidbi krava. “silaža će nazivima može značenje specijalnim poravnati lažom, kukuili “silaža kukuruza" hranidbena silaklipa ako kukuruzna vrijednost getska Općenito, ruza“. obrokrmnom tvari i više više suhe ža sadrži bjelančevinama 1 10 obakrava ku kukuruzne ima veću proizvodnju biljke Košnja kukuruza, zrelijeg dan.

Uz to silažnim došto još mlijeka kombajnomkoji hranidbenu vrijednost, vlja je vitasitne dodati oko 100 g mineralno kukuruznu visokom krave bro biljku siječe proiz3 minske 1 do komadiće veličine (premiksa) koja smjese m lijeka. vodnjom sadrži minerale silaža dobivena Kukuruzna kalcija, fosfora, međutim Treba i kao i zrelosti sadrži upozoriti magnezija druge, natrija, voštanoj mliječno teškoće D i E. sirovih vitamine javljaju prilikom 30% suhe oko koje Spomenuti tvari, 2,5% A, kuotvrdnuti i dobro okusa vlaknisu sirove dodaci dijelovi siliranja jer dobrog 6,5% bjelančevina, i kuruzne fosako kravama otežavaju gaženje biljke daju silažom, 0,06% 0,08%kalcija, je nine, teško zraka iz 1 vriali silaže, hranidbenu istiskivanje fora i izmješani kg prethodno energetsku dobri anaerobni kukuruzne uvjeti oko dobivaju prekrupe. h.j./kg. jednost 0,25 silaži što krmnom Nedostatak dobivanje jeuvjet zeleni kukudobro ako hranjiva Nije kvalitetne silaže.

1 10 krava obroku vode silira više od 70% kojedaju ranije kukuruznu dan kukuruznu silažu Sušu stvara mnogo mlijeka iscjetka (eflujer i može silažu i i iz silosa. S dopuniti stoga sitnije sijeno bolje ugaziti sasjeći enta) koji iscjeđuje krmne do silaži iz silaže zrak iz silosa ako 0,5 1,0kg dopunske gubi zaostaje jer iscjetkom lako koja mnogo smjese(superkoncentrata) ugljikohitopljivih produžava vrijemesirovih oko 32% sadrži što i silaža bjelanminerala, zoksidacije, agrijava, povećava bjelančevina jače drata, čevina i hranidbenu Dopunska (Tablica _1.). vrijednost energetskih sastojaka gubitak smanjuje može krmna šire lako oko silosa prije smjesa probavljivih ugljikohidrata, silaže, također mirisi. stvara izmiješati 1,0 hranjenja kiseline, manjemliječne godni kukuruzne Kvasilaža lakše silaža obično Jako vlažna prekrupe. kg kvarljiva. je je do 101 silaže četakve ima nižu mlijeka Proizvodnja posebice je renje kiselija, pH vrijednost, i može vrlo niska kad sto kiseline i maslačne veći mliječnost danje vrijeme zatopli, proljeće, postotak dohodovnom smatrati slabo silosa i dušipri otvaranja nebjelančevinastog prilikom spojeva dohodosilaža čemu hraka (ekstenzivnom).

Srednje zbogoksidacije (NPNslabije je spojeva), list Mljekarski 5

s

7

se

a

s

se

os-

ruzne

s

u

novno

za

se

na

na

se

u

za

se

samo

-

zr-

nema

sa

na

ve-

s

u

zrna

ener-

se

s

u

za

zrna

na

za

mora

se

na

se

s

cm.

u

na

se

sa

se

s

se

za

u

u

se

s

ruz

mora

na

se

uz

s

se

se

se

u

se

se

se

a

se

se

neu-

s

se

a

na

u

se

se

ZI

MUZNA

O

TEL043/878416 081 MOBITEL: 099 FAX 034,

OPREMA

PRODAJA

d.0.0.

043/878059

TEL.:

Žabjak Ze

MONTAŽA

-

Alta

Rovišće

-

SERVIS

-

Laval

Agri

+.

MALI MUZNI MLJEKOVODI IZMUZILISTA KOMPJUTERSKO HRANJENJE KOMPJUTERSKO HRANJENJE LAKTOFRIZI

UREĐAJI

KOMPLETNA

OPREMA

ŠTALI

VEZOVI LIGEN BOKSOVI SISTEMI ZA IZĐUBRIVANJE SKREPOVI ZA LAUF STAJE TOPLI PODOVI

-

-

STOKE -

TELADI

U

-

-

ASORTIMAN SJEMENA, DJETELINA, TRAVA, TRAVNIH SMJESA 2000.

DRUGIH KRMNIH KULTURA PROLJEĆE GODINE CPM-a u Prodajne cijeneagrodiskontima bb tel: 2406 182 Žitnjak (stara Prvomajska), tel: 2897 751 Novoselec, Zagrebačka 50, Divaltova tel: 031/571 360 Osijek, 50,

1

-

*

*

*

e Pakiranje

MSeuselai:)

kojenar Pakiranje

Vrsta/sorta

Lucema

ELGA

1/1

32,00 kn/kg

Vlasulja crvena

Lucema

EUROPA

1/1

32,00 krvkg

Grašak

stočni

1/1

33,00 kn/kg

Grašak

stočni

4,5 kn/kom

Kelj stočni

MAKSIMIRSKI

50g

10,00

1/1

28,00 kn/kg

Kelj stočni

ANGELITER

50g

10,00 kn/kom

5/1

17,00 kn/kg

Repa

stočna

BRIGADIER

Repa

stočna

ECKENDORF

Repa

stočna

MAMUTH

Bijeladjetelina MILKA Bijela djetelina MILKA Crvena

100

djetelinaVIOLA

CALIBRA Engleski ljulj CALIBRA Engleski ljulj

g

—

KOS

i ECHO

1/1

30,00 kn/kg

MAKSIMIRSKI

1/1

10,00 kn/kg

MAKSIMIRSKI

50/1

8,50 kn/kg

19,50

kn/kg

BOFUR Talijanskiljulj

5/1

17.00

kn/kg

BOFUR Talijanskiljulj

1/1

19,50 kn/kg

Stočna

koraba

HOFMANOVA

ŽUTA

Vestervoldski

1/1

19,50

kn/kg

Stočna

koraba

HOFMANOVA

ŽUTA

Mrkva

stočna

LJUBLJANSKA

ŽUTA

Klupčasta

oštrica

BARAULA

0,5/1

Mačji repak BILBO Vlasnjača livadna Vlasulja livadna

BEATA

BELIMO

NAŠA PONUDA

SPECIJALNU

i LAURA

17,00 kn/kom

1/1

28,00 kn/kg

TRAVNA

SMJESA

ZA

KOŠNJU

1/1

35,00

kn/kg

TRAVNA

SMJESA

ZA

KOŠNJU

1/1

34,00

kn/kg

TRAVNA

SMJESA

ZA

ISPAŠU

JE

ISKUSTVA

I

REZULTAT PROIZVODNJU

BILJA

VIŠEGODIŠNJESURADNJE

AGRONOMSKOG

FAKULTETA

SPM..

INTERNATIONAL

CPM

Intemational

-

Zagreb,

Žitnjak

bb, tel: 01/2406

250g kn/kom 8,50 250g kn/kom 7,50 250g kn/kom 5,50 100g kn/kom 7,00 150g kn/kom 8,50 100g 8,50 kn/kom

1/1

AVANCE ljulj

kn/kom

182

5/1

- ISPAŠU

5/1 5/1

SA

ZAVODOM

U ZAGREBU

ZA

ooo

HURINIDDI

o

A

M

ENI

stvari u prodaju svoju zbog vlage proizvodnja sikukuruznu 20% odnosu kukuruzhranidbu iznositi proizvedenu krmu, povećati lažu i žitarice. kukuruza. količinu oko 15 do silažom suhog prosječno visoku krave Za Za takvu dan.

20 1 kojeimaju mlijeka silaža i Kukuruzna dan I iznad 20-25 dobikrave potpuna mliječnost, moraju proizvodnju višu krmna za da treba i silažu kukuruznu vati smjesa ipakpreporučiti sijeno silirano silažu kukuruznu kukuruzne do oko proizvodnju mlijeka daje još 3,0 4,0kg i do dohodak da slab S obzirom nego prekukuruza, kgdopunske prekrupe 1,0 1,5 je kukuruza sirovih 32% do 15 1 krmne krava iz jer bje- krupasuhog smjese proizvodnje, i hranidbenu ima lančevina stočare mnoge vrijednost bolju (Tablica 2.). mlijeka dan, kiselost buraiznad 15 1 da Za višu manjepovećava proizvodnju, stručnjaka zbunjuje preporuka način Na mlitreba gova sadržaja. taj mlijekadan, povećavati proizvodnju postupno hrane i simože kukuruzne S tom poboljšati uzimanje smanjivati davanje preporukom jeka. krava od krava laže i misli obolijevanje sijena, 1,5kgdopunskesmanjiti povećanje broja ketoze. dodatak i veći krmne niskom nego smjese povećanje muznosti, krava do 15 1 Muznost treba kukuruzne krava muznosti gemlijeka još prekrupe kojeimaju može dan krmnu i dodavati veću netsku projošuvijek smjesu sposobnost potpunu iz dohodak stočare 18-19% sirovih krave dovoljavati jer izvodnju mlijeka. računu proizvodnje mlijeka uglavnom Preporukatemelji (Tablica 2.). bjelančevina i troškove većom da cijenu pokriva suhog prekrupe Umjesto proizrazmjerno krme i krmiva i uzdržne kukuruza može udio uporabiti smanjuje vodnjommlijeka i reproživotne silaža krmiosnovnih potrebe vlažnog kukuruza, temeljne (uzdržnih) cijene stočari količina tim da mlijedukciju krava, vlažnog mlijeka.

Naravno, cijeni višu mlijeka moraju proizvodnju krava

naših

vna

kukuruza

mora

samo

na

u

za

s

uz

kom

veće

mora

zrna

nom

na

na

se

uz

uz

ne

samo

zrno

zrna

s

na

se

se

mora

na

ne

se

a

uz

za-

ne

na

za

s

na

za

s

muzne

na

se

samo

zrna

s

zrna

1:

Dopunska

krmna

smjesa

Sirovine

s

a

zrna

se

Tablica

za

osnovne

se

s

se

za

|

%

krave

muzne

Sadrži:

se

uz

i

dodavati

krmiva

osnovna

s će smjese kojima potpune hranidbene zadovoljavati život i krava proizpotrebe mlijeka. vodnju krmne prosmjese Potpune 1 moraju kg izvodnju mlijeka i hranidbenu imati vrijednost 2 litre mlisastojkedobivanje 1 cijenakg potjeka.

Međutim, obično krmne pune je smjese što 1 litre razini mlijeka cijene da znači opravje gospodarski dano i krmnim potismjesama i cati višu mlijeka proizvodnju iskorištavati genetske sposobnosve

se

32,00% | bjelančevina prekrupa 2,55% Zobena 10,0 | Kalcija prekrupa 1,41% sačma 12,0 | Fosfora Sojina (44%) sačma 0,89% Suncokretova 45,0 | Natrija (33%) hranidbena vitaminski Mineralno Energetska 0,78% dodatak 17,0 | vrijednost hj./kg (premiks)

100,0

Ukupno

u

krmne

Sirovih

16,0

Kukuruzna

za

va

za

za u

za

na

s

Tablica

2: Krmni

obroci

za

krave

silažu

kukuruznu

uz

Mliječnost

litara/dan

kg Kukuruzna silaža kg Kukuruzna prekrupa kg krmna Dopunska smjesa sir.

(32% bjelan.) krmna smjesa Potpuna sir.

(19% bjelan.)

Sijeno

livadno

*

%10.;

54.

Krmiva

lucerne

sijeno

10:5

>

:7,0:

35,0

350 2:

515.

107:

2005

3750245610 30,0

350

352

sti krava.

25.7

30

5,0%:

5,0%

30,0

25,0 70

40:60:

koji svoje Mnogi tržnu usmjerili gospodarstvo to mlijeka potpuno proizvodnju kvalite razumiju proizvodnju stočari

na

uz

tetne

0:5:

200%

10:19

lo:

TD

e

ug

Gee 2B

240.

osnovne

krme

vlastitom

na

(sijena, gospodarstvu

trave, trav-

drugo) i sami nastoje proizvoditi potpukrmne smjese proizvodnju To može značajno mlijeka. ne

<

su

ne

i kukuruzne

silaže

i

za

sma-

list

Mljekarski

oo

==;

ro raje pozove

i udio

|//0\/

POI

kalcija, 0,6% njiti cijenu smije poslije hrane i minei proizvodnji mlijeka. ja,0,2%magnezija cijene druge telenjatijekom laktacije jače količina krmnih rale dodane mineralno vitaminsmršave.

Manja smjesa može skim dodacima ručno Gravidne Uz krave visoku izmiješati.

Gospo(premiksima). mlijedari većim krava dobro sadržavati: čnost također dobivati to krmna dobrojem je smjesa moraju da vlastite vitamina A 15.000 vitamina datna krmiva i rast imaju žitarice, moraju i.j./kg, plodaplodnih imati mlin D 3.000 i vitamina E 25 odgovarajući mljeij./kg ovojnica, posebice jer žitarica i silaže. U prva 4 odgova-mg/kg. venje mješalicu njiti davanje mjeizradu krmhranidbena male rajućeg kapaciteta Energetska vrijed- gravidnosti potrebe nih krmne hrane nost rast Međutim, potpune smjesa. smjese ploda.

Ako sami krave iznositi oko 1,1 kon 4. do 5. tregospodari proizvode mjeseca gravidnosti krmne izrađivati treba ba računati da krave krsmjese h.j./hg.

(Tablica 3.). trebaju krmne kao što Krmnu 14-16% sirovih miva dobivati oko dvije smjese je smjesu mliječnost još navedeno i treba davati kravama krmne potpune u tablici 2. (dopunsku bjelančevina 1,5- kg smjese/ krmnu Jednoi kukuruznu silažu dan Na način rast potpunu smjesu). sijeno ploda. taj 2,5 odmah izrađivati i upokoličini količini izmože sačuvati dobra konstavnije je kojaodgovara tjelesna rabiti krmnu oko krava do jedinstvenu smjesu muženogmlijeka, prosječno dicija zasušenja. će krmne 2 litre Visoko 1,0 kravama, poproizvodnju mlijeka, koja kg smjese gravidnim davati kravama muznosti iznad 5 do sebice 7 treba prema mlijeka dobivenog zasušenju, smanjiti 3. i litara dan. kukuruznu silažu krmnim obro(Tablica4.).

(Tablica 4.).

Jedinstvena krmna Nešto veća bit će krmcima i treba iznositi više od 30 smjesa potrošnja sadržavati tvari nih ako krmiva 40 suhe tvari krmnih % obroka. hranjive koje smjesa osnovnim krmivima loše kakvoće i Treba i količinu nedostaju zadovoljavaju smanjiti krepkih i kao i držne krava i krmiva ali (sijenu kukuruznoj silaži), potrebe proizvodnju (koncentrata), 5 do 7 litara biti vrlo dobre kakvoće i sastava, i druge potrebneproizvodnju najmanje mlijeka, Tako _krmna ako krave to i slabe rast mlijeka. načinjena posebice odgovarati potrebama sadržavati i krava i smjesa najmanjetjelesne kondicije. plodapripremu telenje 14-16% sirovih Ako krave mršave, znači da 0,7% bjelančevina, laktaciju. i kukuruzna silaža loše kaSilaža biti smrznuta.

Tablica 3: krmna sijeno smije Potpuna smjesa kvoće i slabe hranidbene krave vrijedKukuruzna silaža kakvoća i nosti. krave dotoga Zbog moraju Sirovina % bivati više krmiva i može mlijeka krepkih krmKukuruzna silaža značajno povećati Kukuruzna potrošnja povoljno dje65,0 prekrupa nih Treba računati ovimasti i da, smjesa. luje postotak bjelančeZobena 10,0 prekrupa dobi i vina ali često potjelesnoj građi, mlijeku, Stočno brašno 5,0 1 količina krmnim obrovećanje kg tjelesne smanjivati sačma 5,0 krava treba utrošiti oko 6 do 8 cima krava veću količinu Sojina (44%) kg koje d aju Suncokretova sačma 10,0 krmne i (33%) smjese. mlijekagravidnosti.

Mineralno vitaminski i krava Krave visokom Tjelesnu kondiciju proizvodnjom treba održavati dobivati više dodatak 5,0 uvijek jeftinijim, mlijeka moraju krep(premiks) ali dobrim osnovnim sikih krmiva krmnih krmivima, (gotovih smjesa) 100,0 Ukupno i kukuruznom i im velike jenom silažom, jer potrebe i krmigetskimbjelančevinastim krmnih

obroka

fosfora, 0,25%

natri-

se

dozvoliti

da

krave

u

s

se

uz

s

mora

za

za

se

za

seca

sma-

su

za

muzne

mora

za

na-

mora

ne

uz

s

za

uz

u

za

se

za

sve

se

za

u

na

u

mora

ne

sve

su

u

-

osnovna

ne

uz-

sve

sve

mora

za

su

uz

mora

za

mora

za

su

su

novu

ne

za

muzne

se

na

sno

o

za

samo

u

se

mase

mora

u

u

masu

s

s

ne

Tablica

4: Krmni

obroci

za

krave

uz

kukuruznu

su

vima.

silažu

za

Uz

takvu

hranidbu

Mliječnost Krmiva

5-7

10

15

KOzi Kukuruzna silaža 350 kg krmna Potpuna smjesa sir. bjelan.)

05 _ (14kg 16% lucerne sijeno

701

140.226.0

Sijeno

livadno

*

Mljekarski

list

70:8

350

20

35,00 30,0

25

30

5.0%%

5/0

30,0

25,0

10,0

125

o

30

50

80

često

se

smanjuje postotak mlijeku treba da masnoće upozoritizbog krmni obroci krava mlijeka moraju sadržavati količinu uvijek potrebnu voluminoznih (celuloznih) krmiva, tako da sirove vlaknine sadržaj iznosi 18-21% najmanje (najmanje 5-7 kgsijena). masti

litara/dan

ener-

Dobra

kukuruzna

stabilne

prilično

i

u

silaža

sadrži

bjelančevine od

Sh

LUŽNATA SREDSTVA TENSID E H |41] l|

ZA

ZA

HR

-

SREDSTVA

SREDSTVA

ZA

RUČNO

SREDSTVA

ZA

DEZINFEKCIJU

Tensid Chemie Zagreb d.o.o.

Varšavska ZAGREB 6 tel./fax. 01/483 01 80 10000

WESTFALIA

Landtechnik

d.o.o.

Postrojenjaza hlađenje mlijeka Strojeviza mužnju Servis Automatsko hranjenje Prodaja Montaža -

-

-

CIP

KISELA

-

-

01/27 56 111 10370 Dugo Selo,UI.Josipa Zorića133 telftax:

CIP

PRANJE

//RANDBA

m

Budući

slačne

kiseline i

gospodarstva buragovih mikroorgaplijesni. razgradnje ali visoku kom duže zadržavati i mlijeka proizvodnjom usmjerena smije nizama, nedovoljne staji treba krmne tržište i treba odmah davati hranu, preradu mlijeka, proizvodnju mlijeka.

Stoga kukuhranidbu silažom onoliko koliko će krave posebnu brigu smjese koje dodaju pojehranidbe i sti silažu mogu sadržavati obroku. higijeni mužnje manji posvetiti jednom krava. Silaža može onečistiti i Krave silažu dobivati uvinebjelančevinamlijeko postotak spojeva smiju 2% BEokoliš raznim i nakon stog dušika (NPNspojeva, bakterijama jek mužnje,poslije hranjeali obvezno i mirisom što češće može biti silažom treba valove NURALA i staju S), bjelangodnim nja čevine dobrim aminokiselinskim uzrok vimena i dobro očistiti od ostataka silaže i upalama (mastitisima) iz suncokretove i miris i dobro sastavom sojineprigovorima mljekara prozračiti. sačme što će da krave treba odmah nakon omogućiti onečišćenje mlijeka.

Mlijeko većim Silaža biti dobre kaiznositi iz i ohladiti podajumlijeko postotkom uvijek žnje staje i bezmasne suhe tvari. kvoće, kisela, bez bjelančevina previše sebnoj prostoriji. da

su

s

viso-

ne

za

na

sa

se

u

uz

uz

se

Silaža

se

za

samo

u

ruznu

neu-

a

sa

s

na

mu-

s

mora

u

ne

Čuvanje

ma-

kakvoće

i prosudba

krmiva

moraju ptica (golubova i vrabaca).

Vreće krmnim kiseline i vrismjesama dovoljno mliječne Piše: pH Nikola Jagačić dipl. ing. ležati ilibetonskom oko što smiju zemlji jednost 4,0sprječava vodoravno krmiva.

Pravilno ubrana dobre podu, moraju slagati kvarenje 5,0, krmiva, ali visoi položenedaskama, čuvanja skladištenja kakvoće, moraju odgovaraju-Zboglošeg kim stokovima. i suha krmiva onečistiti i ći način stočnu mogu uporabljavati Suho treba čuvati štavlažnosti treba sijeno zbog upljesnihranu, kasnije hranjenje navlažiti, lama dobrim zaštićeno i strunuti. Loše sklaih i čuvati.

U zračenjem, viti, zgrudati pravilno spremati od i silaža i veća vlažnost krmiva često kvare i vlageoborina, dištenje protivnom postaju dobro čvrstim brži i krmiva. spremiti zbijena omogućava razvoj bakterija, manjevrijedna nevaljala silosima anaerobnim i tim dolazi do Tako vlažna zelena krmipod uvjetima plijesni gljivica,.a primjerice zaštićena treba odmah davati krmne (bezprisutnosti zraka), jačerazgradnje organskih tvari, od oborinskih voda i od hranidbene obroke krava i duže smanjenja vrijednostislijevanja smiju ulaska zraka u silos. hranidbi stoke držati nabacana krmiva, dobivaju hrpičekajući Kakvoća krmiva može određii U treba ih slabiji prirasti tjelesne hranjenje. protivnom vati viosušiti ilisilirati. organoleptičkim osjetilima manja proizvodnja mlijeka. i i i i prema da,njuhaokusa, izgledu bakterija, gljivica Postupak hranjenja, spremanja Djelovanjem te krmiva, ovisi (strukturi) građi biljnih dijelova, plijesni, razgradnjom organskih čuvanja vrsti, vrijednečistoće i stranih krminosti i načinu krmiva. pritvari, posebice bjelančevina prisutnosti korištenja mirisu i tvari otrovne krmiva vima, osušena po boji, stvaraju koje mjesa, specifičnoj Najčešće čuvaju okusu krmiva. uzrokovati ili mogu oboljenja: prirodno umjetno Sačuvana struktura ili hladnim šena zrakom pobiljne intoksikacije (otrovanja građe krvi), toplim lišća i i i Sve to odnosno silirana zrna), svjež izgled bačajeuginuća životinja. (stabljike, (ventilatorima), dobru može načiniti velike štete gospododatak ili prirodna bojapotvrđuju spontanim vrenjem kakvoću Pokvarena krmiva. darstvu. bez konzervansa i gnjila (podutjecajem krmiva vlažitarice i krmne (posebice silaža) postaju krmiva, bakterija mliječno kiselog vrenja). Krepka smeđe do i suha i Suše obično žitarice i volužna, sluzava, bojegube smjese, moraju spremati strukture. čista dobro zračenim minozna čikrmiva nižim biljne suhim, specifičanizgled postotkom Brašnata krmiva i krmne stim i i hranidbenom smjese prostorima, kojima vlageboljom vrijed- svijetlim biti rastresita i štakora i štekrmiva s više i nosti, sipka. miševa, drugih moraju suha, siliraju vlage kvare ako leže vlažnom točina. Miševi i štakori da niže hranidbene Za duČešće vrijednosti. i velikim stočnu že osušena krmiva nego podu, većoj hrpi pod uništavaju hranu, čuvanje smiju stokovima. izmetom krmiva i sadržavati više od 14-15% pritiskom onečišćuju vlage, jim brašnata krmiva U često neodi ovisno vlazi iznosi prenose mnoge silirana, parazitske koja tzv. mlinarska bolesti. Iz istih skladišta | govorno oko 60 do 70 sadržavati pramiješa razloga %,moraju biti zaštićena

od

s

ne

na

se

se

na

na

u

se

za

a

ne

u

a

za

s

a

se

se

u

s

va

u

ne

se

a

na

u

se

se

mase

o

u

se

se

na

suncu

razna

su-

uz

crne

se

se

u

s

u

nema

a

ne

svo-

ne

Mljekarski

list

na

na

u

a

o

se

samo

zarazne

se

mora

o

HDRINIDDI

ae

RT OO

E

APP

POEPNE

E RTIPRRIRTNI

tragovima.

Stoga raspoznati silaža imati kiseli miDobro kvoća ri žitarica, kao i smije jako sijena. sijeno druge mljevenih miris ris po kiselini ni sačuvanu državati više listića i i nametnike. strane paleći octenoj bolje primjese maslačne kiseline Treba uzeti rukovet zelenu imati miKrmne (použeglom boju. moraju smjese ako silaži dobro oštrim i biti ris brašna i žitarica, u prerezati slacu).

Nije smiju sijenapopreko alkohola češća više miris vidi Ako nožem. ako poprerezu j e što osjeti smrdljivi osjeća zgrudane, kukuruza. kakvokod miris po trulom trava, sijeno mesu, zrnja jebolje java siliranog lješini, šupljih dosilaža da i To ako više zatvorenih znači da će, slično, i jeupozorenje nije je punih smjenijaku škrob i šećeri sadrži više bro znači da nalaze stare prougažena, stabljika sijeno bjelančevine zraka. vreli trava. šaša i prisutnost vrijednih jaču korova, manje stanju raspadanja. stoka krmiva Loša i Miris silaže ovisi također o vrsti vrsti i Miris pokvarena odgovarati hranidbene ali i siliranih dobro krmiva. krmiva, tehnologiji slabije jede, slabije Primjerice svježini biti štetne i mogu imati Silaža miris trava, ima po ugodan vrijednosti siliranja. sijeno specifičan Na loša i mlimiris po kiselini, ako sadrži travu životinja. pokvamliječnoj jer zdravlje posebice ugodan mlade i krmiva kiselina kolistvara i mirisavku.

Staro osjetljivije većoj pljesnivo ječna pokislo izazvati čini anaerobnim zelenu gravidne životinje (mogu vrenjem ugljikohiugodan gubi boju, sijeno i dodrata kakvoću. miris i hranidbenu pa životinja). zraka), pobačaje, uginuća (bezprisutnosti i okus krmiva može miris konzervira silažu.

Loš okusa i botaniKakvoća ovisi i je brog sijena i sadržavati Silaža treba čkom sastavu. mnogo Čitatelje upuprenositimlijeko. smije maslačna kiselina titi kako može octene po izgledu kiseline, sijena šina što treba

određivati

struktu-

u

i hranidbena

sastav

mora

ka-

može

biti samo

u

ne

sa-

ma-

se

ne

a

se

se

na

amo-

se

a

u

su

a

u

sama

uz

mora

su

o

mora

a

se

su

rena

u

se

o

na

ne

a

se

PIONEER. BRAND

PRODUCTS

Poljodjelci, za se kukuruza Nabavite visokorodne Pioneerhibride bliži vrijeme sjetve kukuruza. na vrijeme. silaže kvalitetne spravljanje iakutizna i U proizvodnji uz silaža vrlo kvalitetna sijenokoncentrat, mlijeka kvalitetno je krma visoko krava. u silaža energetska mliječnih Kukuruzna važnakomponenta ishrani je zrna u stoci spremljena vrlo jepostojana, ukupnojmasi.

Akojepravilno jersadrži 40i se je silaže 50% ješto vrlo lako brzosprema,postupaksiliranja Prednost vrlo ukusnahrana. a posebiceima značaj skladištenja Kukuruznasilaža jeniska. jednostavan,cijena vrlo zimikad nema drugezelenekrme. e lementa za su ključna te silaže dva spravljanja kukuruza pravovrijeme Izborhibrida postizanje silaže. visokih prinosa kvalitetne za spravljanje ove silaže. preporučuje hibride Pioneer Vam e

;

:

FAO 600 FAO 500 FAO Natalia Landia Stefania, Colomba, Nastia, Pregia PR36T58,Florencia ove I upamtite.

Kukuruzkojizasijete proljeća silaže spravite koju ikvaliteta ovog 12 Vašihkravaidućih mjeseci. jeseni određujeproduktivnost 400

Tehnologija Pioneer

koja

daje

više""

cesta 2B/2, 10040 Čulinečka Zagreb sjeme [2988Tel.: 01 745, Fax: 01/2988-746

d.0.0.,

Mljekarski list

eona

up

pesmi

/i/ARiNIRSTIO Kod

Pomoć

pri normalnom

telenju

stavljanja porodiljskih ko-

nopaca

na

omče

noge

prvo

se

od

naprave

konopaca koje postaviznad putišnih se zglobova, oni ljaju Ti bi biti Piše: dr. sc.

Banožić svakog telenja. ljudi mogli zatežu i vežu Stjepan drugim krajem i uzrokovati velike štete. opasni Kada popripremljene štapove.

Kod Kada dođe normalnog telenja nije potrestave čeka vrijemetelenje,bno zvati noge konopci međutim trebređe krave treba veterinara, 2 stup truda. Za pomoć dovoljna posebno paziti. ba znati što što će obaviti teje normalno, 3 muškarca.

Na Prostorije kojima osrednje jaka normalno To vlasnici krava biti dezinficiratelenje. dva lenje moraju čiste, jedan konopac p ostavljaju znati i prema zvati tome i moraju ne, umjetno zagrijane prozračene. anadrugijedan.

Plod se pomagača, pomoć. treba vuče U tijeku kad i dok poroda životinjama je nastupio U treba mir.

Za treba početku telenja strpljivo trud. Između trudova osigurati telenje pomatraje čekati da stidnici drže pojavi plo- gači pripremiti porodiljske konopce dni plod položaju kojem Ako i oble od noge vuku svi otvaranja ga izvukli. Istodobno štapove tvrdog mjehur. stadij vlasnici krava drveta 4emi oko 40 potraje dugo, Kada morajupomagači. trud podebljine duljine nastupi veterinara.

Ne treba potražiti vuku pomoć i Konopceprije uporabe nogu magači jednu da sami rukom ulaPotrebno izvlače i time te prokuhati. jenadalje pri-preporučuje nogom plećku bi rodilje jer koša puteve premiti otopinu dezinficijensa (naj-tako porođajne smanjuje obujam grudnog depreramogli Tako izvučenu unijeti infekciju, oni drže bolje jodnuotopinu), posebno nogu ploda. izaruku pomagaprobušiti plodne istom mjehure kada zinficijens pranje položaju, nastupi zvati teške i ča Omnisan idr.), potom posljedice vuku rodiljusljedeći Na (cetavlon, n ogu. trud, drugu Prerano sluzavo sredstvo sluz laplod. kidanje plodnih mje- taj način naizmjeničnim (mukozin, potezahura ima i mast, nenog nemoguć-njemkonopaca izvlači sjemena) ulje pribornost izlaska posljedicu plod pomalo tupe ploda jerplodni mje- iz porođajnih njegu pupka, prokuhane puteva. Pri tome je huri nisu škare i ribarski poroprije važan proširili Ako toga konopac.

Rodilju pravac izvlačenja. je Plodni treba neprestano puteve. nadzirati. đajne mjehuri znajuplodjoš maternici, (inoću) noge poZa Kad trudovi kravi spontano popucati. treba poroda naj-vlače prema korijenu ili počnu smjeru da leži. i je bolje rodilja kad opratistidnicu okolinu, ispod nje repa; korijena plod dospije staviti čiste zdrave Normalni vuče kad obilje stelje. porođajni položaj plonatrag, zdjelicu Osim vodom da korisno kada stidnice otvoru dobrim izašao pranja je je je dijelom izzdjelice, stidnicu i vršci okolinu vuče vrhu noge, preoprati otopinompojave najprije papaka prema odnosno, nogu, Potrebno dezinficijensa. da dnjih glava jepoloženaprema dolje. je pomoći Kod obično bude Nornogama. iziđe kroz telenja pri-donjomčeljusti pa plod g lavom stidnicu, više sutno ili i kada prosusjeda koji malanje stražnji položaj plod stoga kad ploddođe do stidnice ili i pomognu izlazi npr., nogama čela navuče stidnica i tako matraju pak zadnjim (taj položaj preko dosta teleod Pravilo oslobodi prime Kad konopac povlačenje je rjeđiprednjeg). glava. dospije zdjeta. Neki bili mnogo da i kravama toku licu treba zakretati je pažljiviji pomaže rodilje, plod naročito kako veterinar ali istiskii u pazili i time stranu telenja, stadiju ga jednu drugu već sasvim kako bi pa izvlačiti iz radi, osjećaju vanja ploda postupno životinji porođajnog da skratile muke kod i mogu sigurni pomagati porod. kanala. e se

na

se

za

na

na

se

na-

su

u

a

se

ne-

-

se

samo

se

za

na

u

u

su

ne

cm.

samo

s

se

se

ze

u

no

za

u

a

za

se

za

za

u

se

u

a

u

se

se

ravno

a

na

se

a

na

samo

se

za

u

su

se

u

su

na

samo

se

se

sam

Vime

za

vrijeme

Pred

porod edem donekle junica javlja koji je sasvim nekad fiziološki, fiziološke orgažite Neposredno prije telenja prijeći granice nizam bređe krave određene i cjelini votinji praviti smetnje dolazi do sprema nekoliko dana porođaj; prije telenja edematozno promjena spolnim organima pojaviti otečenje kroz može između koje olakšavaju prolaz ploda koje proširiti i i porođajne nogu puteve,njih prate stražnjih međici, vimena promjene mliječnoj stižlijezdi ispred trbušnoj vime do Ti edemi koja priprema pa laktaciju. jenci, prsiju. telenja

kod

se

no

Piše: dr. sc.

Stjepan

Banožić

se

krava

i

zna

u

za

zna

na

se

se

a

na

na

na

za

Mljekarski

list

a

sve

su

9

rova

PVETERINIRSTVO

e

KOT

fiziološke

ako

prijeđu duzima, tjestaste hladni, osjetljivi, treba pomoći, granice životinji n ije mlijeko potkožju vimena, prstiju ostaju (utisci konzistencije zatražiti strutežim koži neko slučajevima promijenjeno. zahvaćenoj vrijeme čnu edesisama Na U pomoć. edemom). početkulaktacionog češće edema Kod vimena koža Katkada fiziološkog ja- doblja je javlja jakaarterijska siše. tele da ili i malo tada naime ko pustimo arterije sjajna, hiperemija, napeta, i hranimo krvi više Sekret vimena vime Životinju dovode prooskudnije mnogo nije osjetljiva. hrasuviše vodenaste fiziološki edem nego mirovanja, dajemojoj mijenjen.

Ovaj vrijeme što da Dobro dana i nekoliko redovno životinja je preosjetgubi oticanje posljedica je vime i više masiramo, kreće, li kože. crvenilo vimena te joj Potrajeduljeljivost porođaja. poslije kod kontraindicirano što otvrdnuti. koža može Nekada ta upalprelazi je hiperemija i kod kao i tada fiziološke nog edema, od razliku Za hiperemije. ovog granice edema, indimažemo kožu Jako Može izraženi. kovi mnogo vimena edem napetu jače javlja upalni mašću. ferentnom i do Nekada doći nezavisno od prskanja propuštanja je porođaja. treba Kod izašla krv krvnih žilica oprezno sitnih te ali to samostalno hiperemije oboljenje,naji neka musti i i ubračešće životinja nježno daje koji miješa mlijekom je simptom davati Oko vimena. sindrom staji.

Mogu miruje poslije tjedan boju. upale jamo sredstva krvi (odvraćaju bolan i vruć. čišćenje edem p ritisak porođaja je Upalni krv od vimena i znaci malizira prema crijevima), ide poedema Kod hiperemije koji upalnog sredstva krvarenja. protiv daju sindrom nestaju. mlijeko je stupno upale vimena, fizioovih kod ili mjeri Liječenje uvijek jačoj slabijoj i loških poAko z apravo pojava promijenjeno. je upalni nisu

lokaliziran

edem

su

samo

koži

na

i

no

a u

na

raz-

nema

se

ma.

muzemo

crvena

ne

u

se

a

za

se

ne.

za

a

vremena

su

zna-

se

se

mu

s

samo

crvenu

u

se

u

se

za

nor-

u

se

se

u

ne

age,

SJEMENARNA

Zagreb, Trgkralja 48 72970 48 19 tel.: (01) 265; 49 22 267 tax: (01) žiro račun:

VINKOVCI, Kralja tel.: 33 23 92 (032) 31 65 84 tel. ifax: (032)

doo

Tomislava

Zvonimira

PJ.

80

SKLADIŠTEVELIKA GORICA 9 Tomislava Trgkralja 62.22 065 tel. ifax: (01)

19

30102-601-114220

| UVOZIMO

IZVOZIMO

PROIZVODIMO,DORAĐUJEMO, KRMNOG SJEME NA VELIKO RATARSKOG,

TE

| INDUSTRIJSKOG

PRODAJEMO BILJA

inkarnatke, djeteline, lucerne, bijele preporučamo: sjeme stočne izbor te graškove, stočni kelj, djetelinskosmjesa, bogat smiljkite izbor širok kao i ozimu stočne i sudansku repe, grahoricu stočnu jaru travnih mrkvu, travu, kultura. postrnih i švedske

trava, crvene,

Osobito

Zatim

začinskog cvijeća bilja. povrća, najširi sjemena

Vrtne

alate

i

izbor

i zaštitna sredstva. adresi

veleprodaji gornjoj možete Hrvatske. diljem apotekama Sve

dobiti

to

NAŠE

10

na

u

SJEME,

i

poljoprivrednim boljim maloprodaji

VAŠ

u

USPJEH!

list

Mljekarski

VETERINARSTVO

Umjetno

osjemenjivanje

U

krava

dobro

kod

izraženo

kojih jegonjenje uočava

se

da

trajnoosluškuju, reagiraju da leđa najmanji šum, savija pri dodiru muče i n eprestano leđa, ličitih bikova tako te Piše: vet. Antun Kostelić krave. dipl. zaskakuje susjedne da bigućava gospodarstvenicima krave Zatim, smanjuju mliječnost bika krava raju osjemenjivanje i Iz stidnice Pod slabije jedu. cjedi ili pojmom osjemenjivanje junica. obilna sluz da muških smatra koja je slučaju ubacivanje spol- Također, umjetnim o sjemenjinih stanica ženske spolnimorganima pato(spermija) vanjem sprečavamo širenje loških da dođe do pro(bolesnih) organe promjena s spolne ciljem raznih i parazitarnih (protozostanice. zirna, čista, staklasta, oplodnje jajne Oplodnjaoarnih) bolesti prenose koje Prilikom muške stanice stezljiva. tihog g onjenja jespajanje spolne znači muških spolnim aktom, svi znaci ženskom opisani izostaju, jedino (spermija) ženske spolnom organe. spolne može uočiti sluzavi iz stanicom iscjedak (jajašcem). organa. može spolnih ciklus Osjemenjivanje goveda Spolni goveda dva načina: 8 provesti Jajašcejajovod dospijeva ciklus vremensko Spolni je skok sati nakon prirodnim putem (pripust, prestanka vanjskih između dva razdoblje bika ili gonjenja znakova kravu) umjetnim gonjenja (ovulacija).

U krava (tjeranja, estrusa). načinom kada veterinar spolni pomoću ciklus proMeđutim, spermiji moraju od 18 do 21 traje instrumenata dan, vesti nekoliko sati posebnih ubacuje spolnim 28 dana.

U tom rijetko periodu, krave ili spermu organe ženke da bi spolne spoorganima postali hormona, pod utjecajem spolni sobni junice. oplodnju (kapacitacija) organi pripremaju daparenje. da budu Umjetnoosjemenjivanje Pod je Stoga najbolje spermiji smatramo pojmomgonjenje koristi kad dolazi do najčešće jajovodu pucanja vremensko kada razdoblje je stanicom žavanjugovedazbog brojnihkrava ili mjehurića jajnom spremna pajunica odnosu 13-16 sati to prednosti prirodni (ovulacija)je (18) Goveda žirenje. način poliestrične Jedna od od osjemenjivanja. početka gonjenja. što znači da gone votinje tijeda od sperma prednosti je kom U 75% krava ili cijele godine. j unica gonjenje bika dobivena pomokvalitetnog noću ili Junice kada dopočinje ujutro. ću rodnice može Stoga osjemenjuju umjetne razrijeuočili da 70% gone koje od bika te tako stignu ukupne težine, otpriditi, kvalitetnog like 13 simenujutro možemo dobiti više doza osjemenjujemo predvečer, mjeseci junice sperme, talske 15-16 koje time i veći počnu goniti poslipasmine, mjeseci brojkvalitetnijih Najepodne osjemenjujemo slijedeći dobivena junice holštajnske pasmine. upopotomaka.

Sperma dan kon krave gone rabom ujutro. rodnice nakon poroda jedan umjetne do četiri 14 i duboko mjeseca, rijetko Ako gopregledarazrjeđivanja početak dana.

-196 te ili kravu (na *C) taj njenja najbolje je junicu način može koristiti kroz duže odmah ako osjemeniti postoje Znakovi gonjenja (tjeranja) znakovi Vrlo važno da razdoblje (teoretski neograničegonjenja. je krava veterinar i rekprono).Sperma pomoću Gonjenje traje napravi vaginalni dušika i 18-20 sati. U tom talni kako bi spetekućeg pohranjuje sjeku razdoblju pregled plotkinje može biti odnosno zatečenom zdravstvenom prema cijalnim kontejnerima koji vidljivo, velike dolazi do odlučio da li organa gućavaju njentransport promjeneponašanjastanju spolnih U da može ili da udaljenosti. kontejnerima koje životinje.

Također, gonjenje osjemeni plotkinju je koriste veterinari nalazi terenu i bez pa biti vidljivih znakova, liječi. duboko smrznuta tihom sperma govorimo gonjenju. goveda

na

se

omo-

na

za

se

u

se

na

nema

u

za-

veoma

ra-

se

s

na

sa

se

se

na

u

na

a

u

u

za

se

se

nas

u

za

razmno-

u

s

u

za

na

a

su

se

se

rano

se

one

smo

se

s

a

a

a

s

se

smrzava

se

se

se

za

a

se

one

za

ne

znamo

na

smrzava

u

u

u

omo-

ono

na

na

se

raz-

Mljekarski

list

o

11

VETERINARSTVO dermo-

poprskati još bolje je i koza šepavost Zarazna obrade i ovaca ispiranja Poslije sprejem. i koze treba držati papaka, otesuhom. području, lagana papčanom Kostelić vet. Antun Piše: papaka, Ispiranje dipl koži. Za 8 do 10 klina i ranica odnosno dermosprejem, prskanje bolesti dana od 2-3 upalni treba ponoviti početka uzastopno strane proces širi izrezane rožine papku, dana. Sve dijelove i trune, rožina ili duboko i treba podiže, raspada skuptispaliti papkaosjeća zakopati. pripregledu karakterističan neugodan bolePreventiva obole oba miris. Obično (sprečavanje) papka da sti.

Smatra izuti bolesti mogu je nozi,zbog ovčara i bolest oba kozara, šepavost papka. onih Pri ilikoza uglavnom koji posvećuju počne hodanju i Ova bolest i u veći dio zahvati svijetušepati proširena smještajudržanju pozornost upala (čim kod suzbizahvatiti Bolest može obilježena jepropada-papka).

Mjere životinja staji. tkiva svode proili više međupapčanom njem samo nogu šepavosti janje njih. jednu rožine i storu te redovito četiri noge zahvaćene propadanje papka.Kada izrezivanje papaka ili Ponekad u stadu obole stadu i bolesti kada iskorijenjavanje leži, životinja pretežno može koze od šepavosti, zahvaćene samo noge unošenja njezinog sprečavanju prednje ido 50%. Osim ih da uginuća, stado. Važno uginuti U stadu lako hoda napomenuti je koljenima. štete probiti smanjenjem očituju uočimo u uvijek suh, staji životinje, jer pod šepave te mesa, redovito mlijeka, ili da izvodnje iza stada odnosno obično stelja zaostaju velikih troškova liječenja. nalaze bolest Ako bolest Čim pojavi začelju. mijenja. i bolesne Izvori može treba odvojiti liječenje, potraje životinje omršave, započeti zatim klicama puzagađeni koze, također zdrave od doći do bolesne ovce zglobova, zdravih, upale i pašnjakstelja. pod staje, tevi, 5-10 i Bolest bazena mogu prolazi uginuti. pretjerivati preko širi stada Bolest unutar pri od već modre %-tnom mjesecima sebe, traje galice otopinom bolesnih boravku zajedničkom i Na terenu i 15-20 Potrebno formalina. ili ocjeditom godinama. je i zdravim u staji životinjama ovadana paši o pće stanje pri dobroj napasivanje izbjegavati može Bolest pojaviti pašnjaku. bolesti znakovi biti će boravile bolivadama dobro, gdje kad zdrave i koze pasu vlažnom ali nabavi Pri lesne poblage prirode, prelazeterenu i vlažnom zagađenompašnjaku, ulazak trebno u staji, podu ili šepavih spriječiti je pak to i lošu prekozagađenog puta bolest će imati stado te hranidbu, U drže provoditi životinja stajama. težak zagađenim i smrtni završetak. i nadzor sustavni tijek unosi bolest zdrav obrezivanje kupuzgoj U stadu. svih sastoji Liječenje ili koza. Često Liječenje. novih životinja papaka njom i rožine šezarazna izrezivanju podrovane zarazna područjima gdje pojavljuje šepavost Da bi tkiva treba stalno papku. teško propalog pojavljuje pavost vlažnom, propust-lakše obrezivali po5-10 bazene iliilovastom tlu. papke plitke postaviti glinenom ljivom, obretrticu. modre životi%-tnom boravkom Papak sjednemo galice otopinom Neprestanim i bez žurbe ulaza u formalina ili mokrom temeljito zujemo staju, ispred poduu staji, tankim nja do dna. Na ili ilikoze svakodnevno mokraći tako da žitkom slojevima pak gnoju, ulazak način ćemo i mokru iz izlasku vlažnu ili ulasku omogućiti taj po u staju nje kretanjem pri odnosno kisika i rožina Porožinu, pod terenu, omekšava noge operu papka dezinficijensu. bolesti. život uzročniku odnosno koža treba bazene mogućit nogama, temeljito Prilikom moobrezivanja papka pa zbog đupapčanomprostoru, d ezinficijensa oprati, otopinu zdravi dio zahvatiti žemo nožem između redovito papakanastaju trenja mijenjati. do dolazi te klice ulaze sitne ranice kroz krvarenja. papka koje Pod veći i razmnože kojima stajama predstavlja Krvarenje papak, njemu boravile bolesne životinje potrep restaje. problem jer spontano papaka. propadanje uzrokuju klordezinficirati bno Obrađeni bolesti. Prvi znakovi Znakovi pomoću papak je potrebno je nih 10% formalina međum crvenilo kože bolesti otopini preparata. oprati ili

ovce

na

na

se

na

na

sve

se

se

a

veoma

na

se

a

zarazna

se

ne

ovca

nas

za

u

u

se

zarazne

su

na

sve

ovce

sve

a

u

su

a

zarazne

u

na

se

mora

vune

se

se

se

na

zaraze

ovce

su

a

a

ne

s

se

sama

sa

na

ovaca

se

a

na

ovce

su

ca

na

ovaca

ovce.

uz

se

u

u

se

u

se

ovaca

u

se

u

se

na

veoma

ovcu

s

na

u

u

na

sve

ovce

one-

u

na

me-

u

vremeno

a

u

u

su

12

ne

se

u

u

u

su

u

list

Mljekarski

MUŽNJA Tipovi

izmuzišta

A)Statička Tandem Ako

farmer

ima

U

5 muznih

izmuzište

tandem

izmuzištu

krave

jesc. iza dinica stoje jedna druge, izmuzištu, glava druge prosječno krave okrenuta i kravi prema repu po je vrijeme mužnje čekanja oko krave redu. iznosi 5 Treba razvidno da će Gospodarstvenik provodi prve minuta, je 40% krava i da krave biti pomuzeno 60 krava mužnji pomenuti jednom zadacima vezanim ulaze i izlaze iz pripremusatu. mjesto pomoćnog izmuzišta ili opreme hodnika sliku Farmerovi radni čišćenju (vidi 3) 1). postupci Da bi se olakšao posao mužnju.

Muzač nalazi sredini niz zadaća gospouvijek Postoji koje gospodarstveniku, provedena darstvenik izmuzišta. obaviti Postoji jednostruki, tijekom obimna temi.

Za o toj istraživanja dvostruki ili L-oblik tandem izkrave.

Sve te mužnje pojedine tih istražishvaćanje dostignuća muzišta. krava zadaće čine radnu poKretanje zajedno rutinu, razviti vanja neophodno je moćnom hodniku teško i prati vrijeme potrebno njihovo faktora mijevanje koji utječu može doći do može nazvati vriotežavanja kretanja obavljanje izvedbu krava mužnje, tj.broj krava. maksimalan radne rutine.

Preporuča jeme Tri sat pomuženih muznih broj mjesta jednom radne rutine bit će faktora izvedbu instaVrijeme utječu veći od četiri. redu, duže ako krave jakoprljave S lacijamužnju. automatskim mehanizmom ulaska krava prije izmuzište, mužnje jerje 1)Vrijeme i ulaznih i više kraotvaranje zatvaranje puno potrebno potrošiti Vrijeme mužnjepojedine izlaznih vrata, te automatskim krava maksimalan prilikom pripreme određuje broj kada ako krava izmuzište podizačem jedinice, mogu mužnju.

Također, je koje pomusti 200 izvedeno tako da kravama određenom vremenskom _interprotok mlijeka padneispod poje izmuzište ima od trebno da valu. uđu i vremena g/min, puno kapacitet je Vrijeme mužnje određeno 80 krava sat. onda sise i maksiizađu, brojpomuženih anatomijom vimena, krava drastično malnim Tandem i izmuzište koristi 40% smanjuje. protokom prinosom Na razini stada to znači muznih izAko nego želi učinkomlijeka. manje mjesta povećati što veći muzište mlikost istim vitost izmuzišta sljedeće:je riblja prinos brojem popotrebno je duže će biti krava štali.

To važan radnu jeka, trajanje mužnje.boljšati rutinu muzača, jejako i faktor ako muznih koristimo dodatne 2)Broj raspored skupocjenu uporabiti jediniopremu. veliko jedinica Tijekom mužnje Postoji odstupanje Ako koristi više muznih tandem izmuzištu jeagresivne trajanja mužnje pojediizvedba krave će biti ostale nih mogu ali izmuzišta dinica, mužnje utjecati krava, dimenzije brža. Formula krave stadu.

Krave rade sporo koje prema prosječnim vrijedP dobiti mogu nostima (izvedba mužnje) (60/(vrijeme stada. specijalnu određenog + mužnje vrijeme čekanja)) broj Sva izmuzišta pažnju prilikom izmuzivanja muznih mogu svijetu fazi jedinica zadnjoj mužnje. statička i podijeliti rotirajuća. stadu Socijalna hijerarhija Statička A) svaka krava nijenarušena, jer ulazak i izlazak može izabrati pojedinačni mjesto koje krava želi.

Muzač ima uvid (TANDEM) potpun krave i može utvrditi ulazak i izlazak krava izgled cijele grupni svaku KOST I PARALELpromjenu.

Isključeni (RIBLJA problemi stavljanjem NO) vime vime jedinice krave, jer j e B)Rotirajuća lako m dohvatljivo. radna unutrašnja površina ROTO-RI(ROTOBLJA KOST I ROTO-RADIU narednom ćemo TANDEM, broju govorit Slika 1: Tandem izmuzište ostalim izmuzišta.

JALNI). tipovima Piše:

Alen

mr.

Džidić

u

a

u

vremena

u

na-

na

u

_muzno

uz

za

se

u

su

mora

u

razu-

a

se

za

na

se

se

u

vremena.

u

na

ne

su

za

u

za

vre-

mena

ve

se

za

muzne

u

na

se

se

s

u

a ne

muzne

ce.

se

u

muznu u

vremenu

ne

:

na

u

se

se

muzu

=

x

u

na

se

u

u

muzno

-

u

-

su

sa

muzne

na

-

o

Mljekarski

list

13

RASTJERIVAČ RASTJERIVAČ MIŠEVA KRATICA NOVO! I ŠTAKORA voLUuHARICA KRTICA RASTJERIVAČ UDARNIM GLODAVACA RASTJERIVAČ 1 VOLUHARICA kontroli vrlo efikasan VALOVIMA PATENT NO. miševa, je Koristi sličnih nametnika. štakora i Laboratorijska većine suzbijanju drugih da ultrazvučni valovi podzemnih istraživanja pokazala većine nametnika slušni i nervni sistem koji imaju glodavaca napadaju vid slabo im bol i razvijen jako uzrokujući neugodu.

Zbogvisokog ali zato ih oni tlaka jepriroda proizvodi uređaj napuštaju zvučnog koji vrlo oštrim obdarila izvore hrane, vode i skloništa i sele svoje sluhom izvan valovi mirna Ti ultrazvučni i osjetljivošću mjesta. većine i opsega opsega, vibracije zemlje. slušnog ljudskog kao pasa, riba i kućnih Rastjerivač glodavaca životinja ljubimaca da koristi tu NAMETNIKA efikasno farmama.

RASTJERIVAČ osjetljivost štiti od 500 m? probojni proizvodi površinu nepregrađenog zvučni val kroz prostora. oko površinu zemlje V 220 Samo UPOTREBA: ga uključite 15 priključak 1000 mf, raditi. i sekundnim počinje GERMANYPATENTNO.

G9213293.6

5205066

U.S.

u

TAIWAN

se

u

PATENT

su

PA.

se

NO.

68643

99360

53242-TW-001

PAT. No.

FRANCE

CHINA

NO.

NO.

COPYRIGHT

U.S.E.

1

PAT. No. ZL

2696901

94222412.4

na

su

na

a

na

cca

u

u

on

To

intervalima.

“izluđuje" da uzrokujući glodavce frenetično kopaju pokušavajući pobjeći od zvuka.

Daljim zvuka oni djelovanjem i ometa

Fariki

se

SPRINT

d.o.o. BJELOVAR,

STRUČNA KONTROLA!

mjesto.

MLIJEČNIH PROIZVODA MLIJEKA! (autor:prof.dr.

Dimitrije Sabadoš)

UDRUGE

MLJEKARSKE

NARUDŽBENICA

KAKVOĆE

OCJENJIVANJE

mirnije

na

tel.

043 242893

HRVATSKE

IZDANJA

sele

100,00

Kn

sc.

MLIJEKO

-

TEHNOLOGIJA,

150,00

Kn

koju platiti: (navesti knjige), 60,00 Kn

PROIZVODI

Miletić) (autor:prof.dr. sc. Silvija GOVEDA

HRANIDBA

80,00

| HRANIDBA

dr. sc. (autori: dr.sc.

pouzećem

2.

uz

narudžbenicu

na

žiro račun

HMU:

30102-678-5514

| PREZIME

IME

30,00 Kn

KOZA

S. Feldhofer, dr. sc.

ADRESA

S. Banožić,

N. Antunac)

SVE

KUPUJEMO

VRSTE

I TIPOVE

Javite nam

se

radi

ili

prodaje, nabave Zagreb

+

RENOVIRANE

adresu

posredovanja

Ilica 31/II1

na

+

(RABLJENENEISPRAVNE) I

UREĐAJA

MUZNIH

I PRODAJEMO

14

1.

Kn

(autor:dr. sc. Stjepan Feldhofer) UZGOJ

ću

naslov

Ljubica Tratnik)

I MLIJEČNI

MLIJEKO

.........-——

BIOKEMIJA,

MIKROBIOLOGIJA (autor:prof.dr. sc.

naručujem knjigu neopozivo

Ovime

Hrvatska

mljekarska udruga

tel. 01/4812-410

list

Mljekarski

KOZARSTVO

I

OVČARSTVO

vrijeme isporuke mlijeka za daju upute higijeni i mužnje postupak mlijekom kozjeg i ovčjeg mlijeka nakon Navedenih u mužnje. uputa proizvođač pridržavati ukoliko želi ostvariti Vindija uspješnu d.d. d.d. radnjuWindija Radi zdravstalnog praćenja navedenog p roizvođači Piše: moraju vet. Vesna Jovanović stanja životinja uzgajivači stvenog dipl. koza i ovaca ugovora prilikom potpisivanja Bunta moraju pridržavati dostaviti izdanu od vetei ostalih zakonskih odredbi potvrdu (Zarinarske ambulante iz kon o veterinarstvu N.N. br. 70/97 koje je Sezona i jarenjajanjenja vidljivo: Naredba zaštite žimjerama koza i uzgojima proizvođača jepri kraju. dajesvaka od zaraznih i nametničkih votinja Na stadima koza i vlastadu bolesti i poremepretražena njihovom financiranju sništvo će mlićenu vimena. proizvođača koji 2000.

N.N. br. sekreciju Mlijeko godini 145/99.). d.d. trekoza i Yin&ija koza i jekoisporučivati poremećenom Uzgajivači imaju obaviti određene vimena bakobvezu i: baju priprekrecijom organizirati Svake Nakon utvr1. svake radnje. godine prijeteriološki pretražiti. drugi pregled koze i isporuke mlijeka proizvođači pot- đenogpozitivnog bakteriološkog poremećenu d.d. ugovor nalaza o vimena pre6 nakon Windija pisuju vrijeme provođenja kreciju mjeseci Osnovni i do isteka karence uzimanju mlijeka. pred- sekrecije prvog pregleda obavljenog 2. krvi uvjetisuradnjusljedeći: branjuje stavljanje mlijeka drugi pregled rasplodnih domaćinstvo biti muških smje- promet životinja neposredno prišteno 30% koza i stadu otkupnompodručju daje jepripusne d.d. serološki brucelozu 3. krvi kod Vindija popretraženo vađenje svakog dnevno da krv i proizvođač ispoje rasplodnih jarčeva bačaja ručivati 30 1 4. koza i najmanje kozjeg pretraženabrucelozu, prije uvođenja odnosno 20 I što i krvi brucelozu. ovčjeg mlijeka, leptospirozu paratuberkulozu. uzgoj pretrage i Po ugovora propodrazumijeva držanje većeg potpisivanju stadu. Osim izvođačem i gore broja životinja dogovori mjesto Pripreme

preuzimanje

te

se

osnovne

nam

o

s

se

mora

su-

s

se

u

o

-

muzna

-

ovaca

ovca

u

na

u

-

ovaca

s

se-

se

mora

ovaca

se

mne

muzne

ovce

s

na

se-

za

za-

za

su

se

u

mora

-

na

ovaca

-

u

sezone

na

mora

-

-

ovnova

na

ovaca

u

na

s

u

se

SELEKCIJA

Obnova

matičnog

stada

na

I REPRODUKCIJA

4.277 krava

godini ali prethodnu godinu, povećalo i krava odnosu obiteljskim gospodarstvima izlučenje 1998.

26%. godinu Selekcijske službe najvećim p ostotkom Piše: Vesna Bulić ko istovremeno Vinkovci i dipl. ing. izlučenje grla nije izlučenjaOsijek, i iz Izlušto tiče izlučenjeproizvodnje. Požega, selekcijske krava službe Dubrovnik da ukoliko U tablici jeprikazan uzgabroj čenje je moguće je radom iz odustane tom poduzgojno selekcijskim jateljnekograzloga kraju zastupljeno ovčarstvo, 1998. i 1999. od krava pa godini godini, broj sudjelovanja provedbi je stogaovajbroj izlučenih krava iz rada ili dođe te simboličan. staselekcije gojnoselekcijskog Popunamatičnog stada.

Podatak izludo rada da popuna promjene organizaciji obavljena jenajvećim dijelom kod službe.

Na 14.566 čenju mliječnih gospodarselekcijske obiteljjunicama vlastitog uzgoja odnosi izluskom stava stvarno došlo do zatim obuhvatom iz popugospodarstvu je grla, iz dok krava 5.687 kučenje životinje proizvodnje, povećanja broja pod lacije grla,potom kod radom 1999.

3.794 obiteljskog gospodarstva gojno selekcijskim pljenim grlima grla. za

odnosu

u

na

se

u

na

na

s

su

a

se

znamo

u

u

u

o

uz-

u

s

se

na

uz-

sva-

list

Mljekarski

u

s

a

s

15

SEDEKCHA

I REPRODUKCIJA.

ooo

ooo

roni

podselekcijom Popuna stada Izlučene | Kupljena krave Junice grla Obupod selekcijom | | vi.

31.12. uzgoja hvatiz ['31.12.

Selekcijska drugog izselekcije | | | Junice % | | uzgoja popul.

1998. 1999. Broj [Krave služba Ukupno 850 114 45 612 891 | | | 79 26.99 3301 3260.

Zagreb 741 1 105 70_ 2278 565 2971 658 | 2888 Sv. I.Zelina | 1432 332 63 13 | 1024 1571 5457 | | | | Vrbovec 5596 28.07 1202 671 67 8 | 717 26.92 456 3148 2663 | | | Krapina 1002 17 409 19 | 3825 | 561 | 1657 | 557 3384 Karlovac 236 | 1328 5 265 822 821 4260 Varaždin | | | 4767 19.00 1465 25 167 326 947 | 1037 23.17 4903 4475 | | | Đurđevac1140 217_| 195 106 872 622 3282 28.93 3014 | | | Koprivnica Virjel| 325 45 1425 | 1862. | 388 | 27.22 | 238 | 42 Sv. I.Žabno 849 296 4 30.96 418 131 680_| 2196 | 2365 Križevci 2154 473 84 193 | 1928 27.42 1404 7257 7031 | | | | Bjelovar 1744 666_| 57 963 921 4091 | 23.53 | 100 | 4872 V.Zdenci 1107 12 92 246 757 | 1005 3852 3750 | | | Čakovec 26.82 62 186 90 | 1306 4329 Sisak | 4520 | 1115 | 25.75 | 968 | 32.83| 489 6 418 97 | 1010 660 Virovitica 2010 | 2360 773 169 30 6 887 33.67 568 2520 | | | | 2684 Požega 938 65 58 4963 1195 4706 | | | | 813 o 24.07 SI. Brod 1628 222 387.

098. | | | 4804_ 4861 1685 101 34.66.

Osijek 36 979 2 231 710 1328 34.21 | 3881 3532 | | | Vinkovci 834 151 268 11.83 392 2831 | | | 2265 | Poreč 291.

616 329 186 76.225 339 17.36 1952 | | | Gospić 2229 108 Ti die 5 27_| 185 15 104 | Zadar 25.96 80 56 2 22 2 4.25 47 125.

Drniš 175 28 102 15 423.

Imotski 369 | 121 | 32.79. 30 229 92.

26 96 15 43 10.07 613 427 | Rijeka 32 2230 8 Sd6029 DE Dubrovnik [24.047 5.687 | [19.772 | | 810 | 80.198 75.921 UKUPNO: 26.00 14.566 2.984 :

|

|

a

|

|

|

[

|

[|

|

|

|

|

|

|

|

|

|

e

|

|

|

|

|

|

|

-

-

[285

s

zsp

-

vea

|

|

životinja

označena

Pravilno

proizvofikacija jedinke nekoliko đača kojiposjeduju nikakav životinjapredstavlja farmama gdje problem, veći nalazimo pobrojživotinja velike nekad napore. iziskuje kvalitetno Kako bi goveda mogli moraju identificirati, životinje Veooznačene. biti pravovaljano bitno da tele bude označeno je život i i da što po rođenju ranije brojpod kojimje registrirano da bude te životinju unikatan, ili do od prati rođenja prodaje klanja. svake

ne

preduvjet

ostvarenje

za

podataka

baze

jedinstvene

no

na

sve

rasposvoje s taje dipl. ing. tako i znati svaku jedinku, čimbenike Pravilno označena prakoji odgovarajuće životinja zdravstveno state uspješnu proizvodnost, predstavlja i ostale i zootehnoreprodukcije nje, stanje provedbuuzgojnih unutar važan zahvat loških poslove koji odvijaju je mjera.

Taj identiPravilna farmerove kako samoga koji staje. farmera,

Piše:

Davor

Pranić

mora

unutar

za

osnovu

za

se

za

16

ma

list

Mljekarski

“E LEKCIJA

Fs

REPRODUKCIJA

tetovira čne ušne markice žute UŠNA TETOVAŽA označavanju je: boje, ušne strane oblika identifikacijanutarnje školjke donjem permanentna dijelu pravokutnog lakoća i izduženim trokutastim aplikacije posebno dizajniranim klještima gornjim ostapouzdanost koja dijelom odgovarajućih dimenzija. pastom tetoviranje da čist i način od lica i Lice životinju vljavidljiv, trajan predstavlja Sastoje naličja. i minimum disUkoliko nalazi sigurnost ostavlja identifikacije. životinja (prednja strana) komfora tetovirana kvalitetan uške i strane nije tarnje njemuje načini način retku oznaka Najčešći označavanja identifikacija jeproblema-vidljiva gornjem VRATNA OGRLICA danas tična. žisredini oznaka HR te napor Očitavanje je HSSCdosta kod komnisu dvoznamenkasti kod upotrebljava votinju jerbrojevi vidljivipripadajući a, načina ishrane živote i U pjuterskog distance, jeprilikom očitavanja pasmine županije.donjem krafiksirati ušnu retku nalazi tekući šesterotinja.

Nijeuputnostavljati potrebito školjku. nalaze Životni teže očitati kod neograznamenkasti svake koje brojje broj jedinke. đenim može doći tamno Na markice oznaka pašnjacima jer životinja kojeimaju pignaličju je do Predmentirano uho. koda i sredini ozljeđivanja životinja. županije pasmine, nost vratne markice bar označavanja MARKIputem PLASTIČNAUŠNA kod, posljednjem lakoća retku tekući CA ogrlice je identifikacije, pripadajući broj kombinaciji tetoviranjem naročito ke numerički prilikom mužnje prolasnačin označajedinke (alfa kod). predstavlja najširi kom antene. pokraj portal Plastične ušne markice vanja goveda.

Označavanje podvije DEPIGMENTACIJA KOŽE ušne markice tisnule iz markipouzdaniji jenačin, opticaja mjedene metodom označuju da markica nisu jer slučaju jedna koje praksi pokazale ali kategorije životinja, pre- izgubi Ušna markica Planira druga ostaje. najboljim rješenjem. poručuje označavanje životinja može teletu odmah aplicirati označavanje goveda 6 plastičnim starosti. Kod malih prijemjeseci nakon bez ikakvih ušnim markicama oba porođenja tkivo uha, životinja jenježno,zbog sljedica. korištečime bi Najuočljivije je izbjeglo malih tetoviranje nismo površina moguć- njecrnih slova otežava žutoj podlozi. posao životinja nosti kvalitetno označiti koje životinju.

Prednost asistenta. je mogućnost očitavanja Metoda kogakontrolnog dušikom unis tekućim i strane. prednje stražnje ICAR-a štava kožu i označeno Slijedeći dlaku, upute markice izraHrvatska će Najkvalitetnije čavanju ž ivotinja, mjesto ostaje lagano izbljeđeno. đene od Vlasnik teško može identificirati poliuretanske krenuti označavanjem goveda Plastične ušne markice oba uha time da bi fazi života. Broime moraju životinju ranoj upisalo biti i nalaze butu i _markici trajne devijacije otporne jevi najčešće životinje lijevom vodu i atmopermanentne lako distance. markici desnom uhu tj. uočljivi uhu, rezistentne dobi ime oca kako bi sferilije, MIKROČIP - predstavlja trošenje upisivalo i neke mehabru alternativu dolazilo do incesta. ispisa otporne označavanja ničke te budućnosti iako se utjecaje,otporne (re- Svi podaci današnjim o životinjama koje UV -dobar zistentne) zrake, jerje uvjetima nijepokazao označene ušnom propisnom markica krhka i puca.

Markica praksi.

Mikročip nijevidljiv, markicom HSSC-a dodijeljenim biti ili printana ispisana identifikacija životinje jeotežana, životnim brojem, markerom.

Ušna u pisuju markica pa apli-računalni sustav i preporučuje kombinacija cira između deponiraju krvnih žila ušnom markicom. području mikročipa bazi Ulazak bazu ušima. Prednost standardiziran i dosta stvari podataka. identifikacije Nije ušnom markicom nedorečeno laka mipodataka moguć je životinja je (inplantacija, je u te upisivanje životnog broja Životinju jedinke, identifikacija gracijatijelu itd.). distance, što znači da svi vezani uz su otvorenom teško bar podaci gućnost ponekadje očitavanja pomoću neku evidencikoda identificirati. Ako važan identifijedinku (matična koji je mikročip je vratno sustav klaonija, laktacijska apliciran proizvodnja, potkožno tkivo,kaciju liniji klanja U evii pojedine životinjedozvoljapoticaja, Hrvatskoj opticaju, pregledi porijekla, i koriste svih vajupristup očitavanje čitačem, uzgajivača označavanje dencije itd.) povezani već vrsta nalaze životnim bježe.

Mikročip predstavlja goveda koja pod jedinstvenim brojem j enačin dinke. skup označavanja. selekcijskim obuhvatom, plastiPri

važno

u

se

-

s

s

s

-

za

-

za

-

se

se

na

s

unu-

na

su:

u

za

-

u

se

s

se

vama

se

na

u

a

a

-

u

u

sva-

s

s

su

-

ovom

se

se

sve

u

se

ce

se

u

ne

se

se

na

a

se

u

na

sva-

s

o

a

su

mase.

s

u

u

s

se

na

na

su

se

na

na

s

ozna-

a

na

u

na

u

se

ne

na

u

u

na

u

su

a

s

mora

se

se

se

u

u

s

u

u

na

samo

s

na

uz

mo-

za

u

na

ne

u

cama.

su

se

u

za

se

Mljekarski

list

17

I REPRODUKCIJA

SELEKCIJA

aplicirana

kica

027029 Slika

1. Prikaz

ušne

markice

apliciranja

poŽelja ujedinjenjem pravovaljan populacigućnosti cjelokupne dataka raširena datak.

Europi. je Republici Hrvatskoj, jegoveda bile bazi voljZemlje S kandinavije baoformiti jedinstvenoj podataka jedinstvenu Cilj je i voditi datoteke softverom ujediniti svoje bi cilj je jedinstvenim pratila kojoj podataka bazi. No bi Da to jednoj nekoliko podatke do klaonice. od entuzijasta. životinja rođenja tisistemi a označavanja, uniforkrenuti treba njihovi baze Svi postiglo životinji tj. podaci toliko i baze podataka, žinačinom mnim bi označavanja podataka ujedinile jednu likuju da to nisu uspjeli. od kao centralnu: preduvjeta votinja jednim (porijeklo, selekcijska baza Problematika ujedinjenja buduće veterinarska povezivanje. (reproizvodnja), člaeskalirat će željom podataka stočarbave Ustanove zdravstveno koje stanje), produkcija, nica EEZ-ce posjedovanjem klaoniskom terenu, (hranidba), problematikom savjetodavna softbaze podataka, jedinstvene klanačin uniforman čka liniji verski prijedlog (kvaliteta provode NRS-ov proje i ostale. iz imenu IRIS goveda čegaje nja) označavanja p o koji gramski paket biti da vidno mogu način U E urope obrađuje zemljama zapadne besprijekoran Vebazi da jedinstvenoj podataka. zakonom goveda propisano populaciju je pozamašnu službe terinarske terenu biti označena Poljskoj, Portugalu govedamoraju Nizozemskoj, uvedena način i Važnost po i prinživotinje jednom čavaju svakog jedinstven Luksemburgu. druslužba da bazu po s elekcijska programa cipu, je je jedinstvenu podatakakoju softverskog Ministarstvo Svake ima uvid.

Ministarstvo i npr. gom, zbogčega razumljiv lagan interpretaciju, i koiz da te Savje-godine poljoprivrede šumarstva, posebnooformljena lagano njegamogu i dr. i todavna obilazi teren izvući udruge provjerava služba, informacije. misija željene nisu Hrvatska što da li Kako bi to ustanove znanstvene prije provodipraksi. integracijapribližila europskim bi što morala ma, pribjeći prije VETERINARSKE SELEKCIJSKI uniformnom označavanja UMJETNO M.P.Š.

1 OSJEMENJIVANJE maksiSVih te ——P vrsta =. | Životinja, LABORATORIJ KORISNICI ZA malnoangažirati kakobidobila SELŽBA bi ICAR-ov pečat aka ne? cirkulirale nesmetano PEDRENNE FO životinje šire. i SLUŽBE KLAONICE m unijom Europskom

dobiti

Obuhvat

baza

za

po-

u

u

su

s

u

ne

se

u

zu

u

sve

se

s

sve

o

se

me

se

raz-

u

za

se

za

na

a

mesa

ne

sva

na

u

ne

na

sva

na

ozna-

u

na

u

u

za

se

u

mo-

se

CENTRI

u

se

ZA

CENTAR

načinu

STANICE

+

E

2

aaa

se

ZNANSTVENE

ANALIZU

:

Šira!

USTANOVE

SAVJETODAVNA

:

2

aNiEKa

-

TESNA

čime

FARMERI

-

18

:

p

sa

:

iDR. ž

e

i

naše

sea

STANICA

list

Mljekarski

kultura

Proizvodnja i korištenje krmnih

Prilog pripremio: prof.

dr.

Hrvatska

sc.

PALOG

u

Štafa

Zvonimir

je geografski smještena zapadu proizvodnju korištenje Panonske nizine Dunava i aliina Save, načine. porječju Drave, nji- uvjetima, hovih zatim To naročito odnosi i pritoka, brdskopodručju, proizvodnju korištenje te različitim i krmnih kultura Mediteranu, planinskom geološkim podlogama obiteljskim gospodarstvima, kojikrmi nadmorskim visinama. namiruju potrebevoliminoznoj(zelena, i koncentratima Na tako raznolikom visinskom i sijeno, silaža) (zrnate prokulture). geografskom Većina krmnih kultura koristi zelenu različitim storu te vrlo košnjom geološkim podlogama viškovi krme dok krmu, različite klimatske U se, jeumjeproizvedene siliraju prilike.

Panonskoj nizini neke mogu sušiti kontinentalna klima sijeno. vlažnijom varijantom Budući da krmne kulture koriste i istoku. U brdskouglavnom zapadu suhijom varijantom i neke ovisno i stadiju razvoja, prijelazu planinskom pojasu je, lokaciji nadmorskojvegetativnom veliko klime generativni stadij (ljuljevi), djeteline, grahorice, visini, variranje planinske specifičnim i do pune do kokotlinama i grašak cvatnje, njihova vegetacija značajkama visoravnima, nagibu, kraća od pune znatno udolinama.

U mediteranskom klime rištenja (košnje) je vegetacije. pojasu značajke kraće većina krmnih ovise od mora, vegetacije kratkotrajnih udaljenosti inklinaciji, geološkojZbog kultura može koristiti između otocima. interpolacijom dvije podlozispefičnostima kulture i različitim Uz glavne razlike plodorednim sustavima, reljefu, geološkoj podlozi, utjecajukao kultura i velikih druga vegetaciji istoj površini. te Hrvatske, rijekajezera području Neke krmne kulture mogu koristiti čitav niz kratkotrajne mikroklimom jošje područja koja svojim zelenu krmu ili tako da ranije i više ili napasivanje, izraženim specifičnostima,manje ograničamogu vajućim čimbenicima, djelujekulture, koji bitičak i nekih krmnih presudniuspješno uzgajanje na

i

za

u

klimatski

u

različitim

razne

u

se

na

na

na

ma

se

na

se

su

za

a

reno

s

se

za

na

se

na

u

na

o

u

a

sa

na

o

sa

se

na

u

u

mora

u

na

s

se

sa

za

na

a

za

kultura

na

oranicama.

ograničenja i svim tako da jednakolimitirajuća stadijima razvoja, i određene kulture i izvjesna ograničenja kultivari mogu ili više koristiti manje uspjehom krme. proizvodnju Pod klime, utjecajem različitoj geološkoj podrazvila tla različitih lozi, osobina,kojima formiralo mnoštvo djelovanje čovjeka travnjačkih kao ograzajednica,krajnji stadij razvoja vegetacije ničen Na dubokim i utjecajem čovjeka.ravničarskim, veći dio plodnijim tlima, površina podtravnjacima je ratarskih kultura.

Prema preoran proizvodnju ratarsku Klappuspješnu proizvodnju pod krmnim kulturama trebalo bi biti od u zastupljeno četvrtine do oranica. jedne jedne petine Izbor krmnih kultura oranicama uvjetovan je klimom i tlom te ali i potrebamakoličini, kakvoći, obliku ovisi i gospokrme, još opremljenosti načinu i obliku određenu i vrstu darstva, korištenja stoke te visinu kategoriju proizvodnje.

Na Hrvatske više ili području manjepovoljni klimatski i edafski uvjetiproizvodnju velikog broja krmnih kultura. radom stalno Selekcijskim kreiraju novi kultivari različitih osobina i kakvoće prilagođeni Ta

nisu

sve

za

kulture

i kultivare

u

se

uz

s

a

su

za

na

se

na

se

za

za

na

na

a

o

za

su

za

se

list

Mljekarski

na

uz

se

na

Proizvodnjakorištenje i

»——;[;do-edmdoPAR/LOG

kultura

krmnih

nakon

kultura

može

voluminozna

istoj površini skidanja interpoliranih proizvesti potrebita zelenu krmu može pogospodarstvima kojom namiruju organizirati uspješna proizvodnja obiteljskim 1 hektaru roku do tri krave trebe gotovo glavnih kultura, koje siju optimalnom jednu 4% To naročito dolazi do ako koriste dnevnom od 10 do 15 1 sjetve. izražaja, proizvodnjom mlijeka i vrlo kultivari kraće masti. uvjetima raniji vegetacije. mliječne Međutim, povoljnim i Znatan uzintenzivna odretome znanost ulaganja proizvodnju korištenjem, doprinos je koja je đena utvrdila tehnološka nekim područja najpovoljnija površinama, mogućejeproizvesti potrebitu odnosno i načine kultura te krmu čak i četiri krave muzare, proizvesti rješenja proizvodnje korištenja različite sustave, pa čak iviše. plodoredne kojima primjenom 10d012.0001mlijeka pojednom hektaru, krmne kulture koriste krme po Da bise tako velika mehanizacije jedinici proizvela takvom načine.

U sustavu treba koristiti čitav niz prizvodnje površineslijedu, sjetvu kulturom. slobodnim kultura ili poljoprivredne površine uvijek pokrivene smjesa k ultura, sijanih Na način različitim kulturu ili taj smanjuje erozija tla, nepovoljnopovršinama usijavanih štetnika i sunca, ovisno kovima djelovanje smanjuje seširenje korova, skidanja predhodnog sjetve bolesti kultura iz jer uvođenjem porodica usjeva. drugih ciklus rasta i tlo drži stalno prekida njihov razvoja, krmnih U korištenjem prifarmskom plodoredu fiziološki aktivnom Ako tlo stalno stanju. je pod kultura od slijedu,najranijeg proljeća, zadnja kulturom fotosintezom stvara njemu organska dekada do pa zahlađenja studenom, travnja, jačeg svake izvor tvar koja je godine obnovljivienergije, može zelena krma izravno osigurati korištenje, iskoristi transferom koji energije proizvodu određenim od 200 do 220 polja, trajanju dana, tržište dr. meso, i mlijeko, podmladak Mediterana čak iviše od 250 dana tijekom područjima Nakon krmnih kultura tlu skidanja ostaje godine. i lako razgradivog korijena strni, kojima obogaćuje tvari i način održava tlo organskom taj plodnost krme u na tla naročito ako Proizvodnja slijeduobiteljskim određenoj razini, interpolirane kao tehnološka osnovica ili kulture iz mahunarki gospodarstvima porodice kupusnjača. hektaru krmnih kultura za visoku po proizvodnju mlijeka Interpolacijom istoj površini više suhe tvari po znatno proizvede jedinici Na i gospodarstvima nizinskog dijelom obiteljskim može po jedinici površine, odnosno, površine može intenzivnom probrdskog pojasa Hrvatske, veći stoke. stoke prehranitibroj Povećanjem broja zelena i namiriti izvodnjom korištenjem potrebita više proizvede stajskog gnojapotrebitog krma od 200 do izravnu hranidbu polja trajanju naročito tla težih i fizikalnih gnojidbu tla, lošijih i duže od 250 dana 230 mediteranskom dana, Redovitim osobina. veće količine stajskog unošenjem i izravnim To godišnje. postiže proizvodnjom fizikalne osobine tla i gnoja poboljšavaju proširuje krmnih kultura principu korištenjem slijedu, i ostalih kultura i areal krmnih uzgajanje dviježetve godišnje. tla fizikalnih osobina nisu bila kojazboglošijih treba racioU i određenih kultura ili prifarmskom plodoredu površine prikladna uzgajanje sjetvu da iskorištavati doba nalnijim gospodarenjem taj način, korištenje povoljno godine. manje kvalitetne krme i krmnih kultura oraninjima proizvede dovoljno Sjetvomkorištenjem količini i zelene u slijedu, potreba gospodarstva principu uvijek površine, zadovoljenje kakvoći. Za tu svrhu dobiven velik i brdskom je selekcijom broj nizinskom, dijelom pojasu Hrvatske, kultura kultivara različitih vrsta, prikladnih različitim agroekološkim uvjetima, koji uzgajanje i različitim rokovima mogu sijati sjetve koji između kulture. interpolacijudvije glavne prikladni između kulture Za posebice interpolacijudvije glavne kratku neke krmne kulture koje imaju prikladne i vegetaciju iskorištavaju vegetativnom stadiju ili iz vegetativnog generativni razvoja prijelazu stadij. krmu Neke kulture mogu u čistoj uzgajati neke i imaju kulturi, smjesama.

Smjesepravilu odnosu kulture gustom čiste jer prednosti hranjiva, vodu, sklopu bolje iskorištavaju tlo, svjetlo, lakše kose i više urode suše, daju manjepoliježu, za

se

krma

na

se

se

za

u

muzare

s

na

se

s

u

za

na

u

za

se

u

suvremene

na

razne

su

masa

za

u

na

se

ro-

u

u

o vremenu

se

a

se

u

u

na

se

u

a

se

se

u

s

za

za

a

u

u

-

u

masa

se

se

na

na

su

na

se

se

se

se

za

za

s

a

u

u

se

se

na

u

se

na

za

ona

za

za

na

u

se

na

cama

na

a

za

na

na

u

u

za

a

u

se

su

u

za

su

se

u

na

u

se

a

za

u

u

u

na

u

se

1

Mljekarski list

Proizvodnjakorištenje i

krmnih

kultura

PRLOG

=

Ozime

krmne

Za

ishranu

kulture stoke

proljeće koristiti čitav niz ozimih kultura koje dospijevaju od sredine kontinentalnom korištenje travnja podmediteranskom već ručju, području početkom travnja, pairanije.

Postupno prispijevanje uporabu zelenu krmu omogućuje korištenje slijedu tijekomcijelog proljeća.

Viškovi krme mogu nekih proizvedene silirati, kultura ili sušiti smjesa sijeno.

Postupnim prispiozimih kultura oslobađa jevanjem korištenje naknadnih kultura dužem površinasjetvu tako da čitavo doblju, proljetna sjetva protegne i može vrlo kvalitetno obaviti. i i proljetno razdoblje prinose boljeg omjera hranjiva proizvodaOzime kulture vrlo kvalitetnu zelenu visočime može daju krmu, razgradnje tijekom probave, utjecati ke stočarske prinose, prikladne uporabu korištenjem usmjerenostivisinu proizvodnje. hanizacije.

Za različite interpolaciju posebice Krmne prikladne i repice kupusnjače kulturi ili krupnozrne mahunarke, čistoj smjesi oziNajranije korištenje proljeće prispijevaju žitaricama kao i neke brzo kupusnjače koje formiraju repice i Mediteranu i stočni do ogrštice, kelj, veliku izvanredne kakvoće,koje mogu kao ozimi Ako stočni cvatnje najraniji usjev. kelj kao One veliku uzgajati međuusjevi. imaju ili i uđe dobro posije vrijeme presadi razvijen dobro pokrovnost, svojim razvijenim korijenovim Odkrmnih zimu, uporabu proljeće dospijeva prvi. sustavom oranični i tlo. prožimaju sloj dreniraju repica proljećekorištenje najranije prispjeva Nakon tlu velika njihovog preoravanja ostaje Perko PVH. lako i vrlo razgradivog korijenja strni, zbogčega To hibridna krmma je repica koja prispijeva dobar većinu kultura tlo predusjev jer ostavljaju korištenje već dekadi Prikladan drugoj travnja. je biološki vrlo fizikalne povoljnom stanju, poboljšavaju uvod ishranu zelenom Za zelenu krmu osobine i tla. plodnost koristi 10 do 15 može i više. U dana, početku ima niske do 30 u Međuusjevi gustim sklopom čuvaju prinose (20 vlagu tlu, korištenja t/ha),punoj život edafona može i od 80 t/ha. U omogućuju (živi organizmi tla), prinose spri- cvatnji premašiti zelenoj masi ima bolesti i štetnika te malo suhe tvari brže ali ima puno ječavaju širenje omogućuju (10,0%), iste kulture istu surovih do vraćanje robavljivih bjelančevina površinu.

(1,6 1,8%). krobna sorte Perka 6 do 7 vrijednost zelenoj masije i krmnih kultura u tlo Sjetvomuzgajanjem slijedu, %. stalno zelena Na je pokriveno (uvijek površina). taj Nakon Perka krmna način iskorištavanje iskorištava prispjeva ali i svake bolje tlo, vegetacije Starška visoke ogrštica koja daje od jednako transferom prinose sunca, obnovljivi izvor, energija koje zelene mase, ali ima 12 do 16 % suhe tvari animalni zelenoj meso, energije dobije proizvod mlijeko, do 2,0 % surovih i 7 dr. masi, 1,8 probavljivih bjelančevina podmladaki do 8 % škrobnih Osim navedene krmne jedinica. voluminoznu krmu treba i Stoga zelenu krmu koristiti i proizvoditi pri- repice mogu ogrštice, farmskom intenzivno i tako da plodoredu, kultivari slijedu, rasta naročito oni višeg uljane repice, ima krme visoke kakvoće uvijek dovoljno prikladne smanjenom količinom ieruka kiselina. glukozinolata stoke silažii namirenje potreba zelenoj krmi, sijenu, U dnevnom obroku i 25 do 30 repica ogrštica daje klimatske i edafske čimbenike zrnu, uvažavajući kravi. Ako bi davala veća količina od po kg kao i proizvodnji, opremljenost gospodarstva naročito starih sorti sadrže više navedene, iste. Problem koje i iskorištavanje je, dakle, kako, kada, i eruka bi doći do glukozinolata način krmne kulture kiselina, moglo sorte, koji proizvesti (vrste, i navedeni i krvavog mokrenja ili znojenja jer spojevi hibride, njihove smjese) sjetvom, nadosijavanjemštetno rad štitne Kod novih sorti slobodne ili zasidjeluju žlijezde. usijavanjem tijekom vegetacije udio eruka kiselina i odnosno kako iskoristiti uljanih repica glukozinolata janepovršine, proizvedenu nekoliko tako da nisu puta, visoke kakvoće izravnu smanjen je praktički slijedu uporabu ako navedene zelenom određenu i vrstu škodljive životinje daju naprijed krmom kategoriju stoke, količine. krmnih viškove ista krme sušeTehnologija proizvodnje repica proizvedene spremiti siliranjem, kaoi ilikao je tehnologija proizvodnje njem sijeno, repicaulje. zelenom

u

krmom

može

se

za

u

a

u

za

za

u

se

a

za

za

se

za

u

raz-

se

na

se

mase

se

na

a

su

za

me-

su

u

u

sa

za

u

me

masu

a

ana

se

se

na

u

a

za

u

u

u

za

masa

su

za

za

u

u

za

u

masom.

se

a

a u

na

u

se

za

se

u

-

u

za

se

u

sa

za

na

se

u

se

za

na

na

na

masu

u

one

za

za

za

se

a

za

zrno.

Mljekarski list

za

II

i korištenje

Proizvodnja

PRILOG

kulturas——;[A—;A;d»=d;;o/oo

krmnih

|

ozimim

grahorisušenjem sijeno camailisiliranjem. žitarice rezultati ako ozime Bolji postižu mahunarkama koriste smjesamakrupnozrnim kulturi. koriste ako nego grašak, čistoj grahorice, kulturi žitarica zelenu krmu u Od čistoj jarih ako rezultati koristi zob, ali bolji postižu najčešće ili kultivarima grahoricama graškom, sijesmjesi rasta. visokog tipa zelenu

krmu,

s

za

se

se

s

u

-

u

se

za

se

se

se

s

u

mahunarki

Smjese

sa

žitaricama osim

žitarica

čistoj uvjetima i mahunarke.

Ozime i kulturi koristiti ozime jare jare koriste kulturi krmu žitarice zelenu čistoj i rokovima kada nisu onim povoljni uvjetima sjetve žitarica i mahunarki. smjesa uvjeti uzgajanje i mahunarke mogu uzgajatičistoj Krupnozrne iskoristiti čitavu kulturi, ali je teško zbogpolijeganja vlažnim uvjetima proljeća proizvedenu koja često kvari, tako da korištenju grahorica gubici pri vrlo veliki. odnosno krmu za graška i navedenih je razloga grahorice grašak bolje Zbog znatne jer sijatiu smjesama žitaricama smjese imaju ižitarica i mahunarki odnosu čisti prednosti usjev Izbor kultivara prednostismjesa). (naprijednavedene U

našim

se

mogu

se

za

u

u

samo

u

za

se

se

masu

u

u

su

sa

deinšva

smjesa punom Travno 'krmu, zelenu oWnosno'za korištenj za sušenje sijeno a

u

na

+,

id

i

Ozime

žitarice

jare

Ozime

za

zelenu

krmu

kulturi mogu

koristiti za

čistoj žitarica ozimih Od zelenu krmu proljeće. žitarica, koristi raž, kao najozimija najčešće Ona ostale vrste povoljni. manje uvjetima koji do završetku koristi klasanja. vlatanjapočetka pri ozimi raži Nakon prispijeva ječam(visoki košnju do koristi završetku On vlatanja pri kultivar). klasanja. početka koristi nažalost Tritikale dovoljno iako ima čitav niz dobrih krmu u zelenu proljeće, osobina. svibnja, Prispijeva korištenje početkom do koristiti 8 do 14 dana može punog pa vlatanju, mahunarkama nosač Vrlo dobar smjeje klasanja. žitarice

u

rano

se

u

u

se

su

se

za

za

se

u

se

nas

za

ne

on

a

za

u

se

u

sama.

mogu (visoki kultivari) pšenice završetku 12 dana 8 do krmu zelenu proljeće One nešto do punog pa sporije klasanja. vlatanja, niže nešto raži tritikale, ali otvrdnu odnosu daju Ozime

se

u

u

na

u

urode

koristiti za

mase.

najčešće najviše koristiti i to od može zob, početka koja najduže zriobe. Može do voštane pa početka metličanja, ozimim mahunarkama koristiti i smjesama Za

zelenu

krmu

i

koristi

se

ozima

se

se

u

s

za

Mljekarski list

Proizvodnjakorištenje i

žitarica

krmnih

kultura

7S/Loa

um—oomemoemesomna

jeznačajan jer njemu vrijeme te ali i odnosno korištenja proljeće,kakvoća, ovisi

o

dužina

i način

u

ukusnost

krme.

Ako

smjese ranije koristiti, sije veći udio žitarice (raž, tritikale), smjesasije ranije rokova Ako jesen,početku optimalnih sjetve. ozime tada smjese sije siliranje,prednost treba dati i zobi pšenici sjetvomgušćem sklopu jer iskoristi pa kasnije prispjevaju siliranje, bolje grašlje p šenice krimi?

4] rodnost odnosno Smjesa ozimog. grahorica, graška. odnosno zrna proizvodnju silirati i mahunarki raži ili Mogu smjese ali dolaze tritikale, ranijeskidanje, najčešće tvrde naročito vrijeme sjetve kukuruza, zbog slame, mahunarki i žitarica mogu Smjese može biti sijati jesen i poliploidne raži, problema prisiliranjukao ozimi usjevi, ili kao U proljeće ali i kod jari usjevi. iz silosa mase, usitnjavanju izuzimanja ozimom roku i sjetve ako optimalno usitni vrijeme Ako je kraj želi silirati rujna dovoljno. smjese prva polovica U i listopada. povoljnim fazi uvjetima ranijeproljeće, optimalnoj korištenje mediteranskom može i ali zelenu području sijati raži i tritikale kasnije, krmu, smjese nemaju dovoljno sigurno žitarice nabusati prezimljenje suhe tvari. Tako veliku trebaju teško još da jeprovenuti amahunarke formirati nekoliko ili grana jesen, udio suhe tvari tlo, od 30 postigne optimalni (viši %) jer čak iz površine tla. zelena raži i tritikale smjesapočetku klasanja treba što U proljeće ima oko 18 do 20 % suhe tvari. smjese sijatijemogućeranije naročito (kraj veljače početak ožujka).

Mahunarke, Vrlo dobra iskustva silipraksi postignuta treba oba roka 6 do 8 U grašak, sijati duboko, ozime i silirane ranjemsmjese pšenicegraška i uvjetima gdje postoji mogućnost izmrzavanja gdje zriobe U zriobi početku mliječne pšenice.mliječnoj visokih ali i podzemnih voda, stagnirajućih ima pšenica jošuvijek značajnu ukusnost, smjesa daje površinskih voda tlima ozimom roku propusnim vrlo visoke urode ima (50- t/ha), povoljansjetve, treba 8 cm, pa čak i 10 grašak sijati suhe tvari,tako da treba nakon postotak je dubine 70 košnje burom.

Tako duboko područjima jakom okretati i Masa kraća odnosu provenjavati.je kultivar Maksimirski ozimiformira posijan pup graška raži i ako usitni lakše smjese dovoljno određeni čak tlu.

Zato i pri p ovršini tla, broj biljaka izuzima iz ili bala. silosa i bolje podnosi nepovoljne uvjete vjetra sriježi.

Grašak zriobi Sve smjesipšenicom mliječnoj mahunarke nemaju krupnozrne jednaku krupima već formirano ali vrlo zrno, pšenice noću jošuvijek varira čak i Krupnoća biljci. kvalitetnom Goveda vrlo dobro obično prihvaćaju etažama.

Najkrupnije je doljnjim silažu što odražava pozitivno i mahuni proizvodnjuKrupnoća ovisi po broj uvjetima i sastav.

Nedostatak mlijeka njegov i U sušnim smjese pšenice cvatnji formira nalijevanju. uvjetima što graškom je dospijevauporabu često znatno kasnije, kraj manji Budući da broj koja sitnija. kada rokovi naknadnih kultura svibnja, varira sjetvu mahunarki ovisno vrsti i kultivaru, manjepovoljni, joškasnijesiliranje prispijevaju izraziti jednostavno nije moguće sjetve kg/ha. zobi i mahunarki.

One vrlo ukusnu smjese daju krmu, izraziti je prema Stoga pravilnije gustoći sklopa ali količine vode znatne tlu. potroše zrnima po jedinici sjetve površine.

Ako želi koristiti treba obično više smjese sušenje, sijati Za zelenu krmu sjetve dlakave ili obične, ovisno smjese grahorica i kakvoći krme panonske hunarki, uvjetima proizvodnje i ajoš zobi ljuljem.

Akose i načinu zobi, bolje talijanskim te i siju koju želi postići korištenja uvjetima ozimom roku te rokovima Graška zelenu krmu sjetvekošnjusmjese 80-100 prispijevaju sjetve. sije ako početkom lipnja, raži i tritikale siju jare smjese košnju do 120 po m". U smjesama sije Tada i kao iu prispijevaju polovicom lipnja. norma, uvjeti doljnja smjesamasilažu, pšenicom i zobi sušenje povoljniji.

Graška sije gornja sjetve. proizosim što određeni urod Žitarice 100 do 130 m? mase, smjesi po daju vodnju (niski tipovi) sije služe kao potpora mahunarkama da kulturi. pa je učistoj polegnu, vrlo izabrati kultivare žitarica Grahorice 100 do 150 značajno koji imaju po siju smjesama čvrsti bus, i rasta ako želi sušiti i do 200 jakobusaju, višeg tipa imaju m", sijeno po sije određenu odnosno da mogu dobro nositi m'. od 200 do 300 Žitarice lišća, smjesama siju klijavih veliku mahunarke. česte po m“. U uvjetima gdje proljetne oluje želi što

se

tada

a

u

se

se

na

se

masa

za

u

one

za

se

za

se

s

one

za

u

a

se

u

u rano

mase

se

ne

se

u

u

u

za

za

se

za

u

masu

se

uz

masa

u

a

u

su

u

na

cm.

u

nema

na

u

mase

na

na

cm

ne

u

u

masu

s

se

u

na

ne

s

s

se

a

u

u

s

zrna.

zrna

na

masom.

zrno

se

na

u

zrna

o

u

s

se

za

su

zrna

za

a

masa

su

zrna

za

o

norme

u

norme

u

se

u

za

su

sa

-

norme

ma-

o

sa

se

u

za

a

za

se

za

su

se

zrna

s

za

se

za

se

u

as

norma

zrna

za

se

zrna

ne

one

se

su

a

masu

masu

Mljekarski

sa

za

u

zrna

list

se

u

zrna

se

zrna

se

su

s

V

kultura

Proizvodnjakorištenje

krmnih

i

PR/LOG

=

i nadzemna

koraba, podzemna uljane repice, svi stočne iz repe repa, porodica drugih postrna idr. stočne mrkve tipovi, naknadni kao Iz trava porodice moguse sijatiglavni hibridi različite dužine vegekukuruz i postrni usjev: volusirak krmni i proizvodnju tacijeosobina, i

krmne

a

-

za

minozne

i za

mase

razni hibridi

zrno,

sa

sudanskom

razni

porodica druge odnosno prosa, muhar,ljuljevijedno, tipovi za iz proizvodnjuzrna:1. tičar, još drugihporodica Jartgrašak korištenje, višegodišnje Pc si zelenu krmu i suncokret fazi seradela, silažu, bundeve, u.ramijoj kulture. krvara i manje zastupljene druge trava krmni sirak isudanska da žitarica treba Budući oborina količinom većom opisani zastupljenost lista br. 4/1997. g. i br. bi došlo do bitiveća da Mljekarskog brojevima polijeganja smjese. br. listu stočni kao i 12/1999. obrada Osnovna osnovna g., kelj Mljekarskom predgnojidba, tla, 3/1999. g., ovdje ozime 2/1994 g., te stočne ista kao i repe broju je priprema tla, sjetvena gotovo neće U istim žitarice i izvodi kretanju njima govoriti. sijačicama.

30 do 40 KAN-om smjese prihranjuju vegetacije krmnih kultura Intenzivno i kakvoći krme dušika. Po iskorištavanje koju potrebi čistog kg/ha 10 krava za istom na izvršiti može želi gospodarstvu slijeduobiteljskom prihrana još jedna postići, od 151 dnevnom s muzara količinom proizvodnjom hranjiva. masti kravi s 4% Maksimože po Od kultivara mliječne mlijeka sijati graška ozimog i mirski ozimi i Poneka dan modelu navedenom U moguće j e sijati grašak), (jari višegodišnjih jeprikaz kultivare. Od kultivara obične ozime grahorice rezultata druge postignutihpokušalištu istraživanja ima od može sorta i fakulteta (Štafa sijati Ratarka, jarih uspjehom sur.).

Zagrebu Agronomskog tržištu. Jari kultivari više kultivara krmom zelenom rezultatima Prema krupnije imaju postignutim tržištu dlakave Od do sredine hraniti stoka od može pa sjeme je grahorice sjeme. travnja, Panonske U kultivara 220 dana. od studenom u trajanju grahorice Igman. hlađenja kultivara. domaćih čak i znatno pa jeseni, pojedinim godinamalijepom duže. i Istarska Landsberška smjesa ozime Prve prispijevaju proljeće korištenje krmu zelenu mahunarki Od sitnozrnih u čistoj uvod hranidbu One pogodne kupusnjače. koristise inkarnatka kulturi ili laganim,zelenom smjesama i kreću daju vegetacijom jer krmom, inkarnatkom Od tlima. rahlim i smjesa propusnim Prva kvalitetne visoke urode proljeće.

Landsberška graho(50kg/ha smjesa najpoznatije Može Perko PVH. krmna prispijeva repica korištenje i i 20 10 inkarnatke) koristiti zelenu krmu do pune ljuljakg/ha talijanskog rice,kg/ha cvatnje trajanju 10 Istarska kgengleskog10 do 14 dana. Nakon Perka PVH smjesa (30kginkarnatke, uporabu 1 roškaste i 3 po ha.).

Obje smiljkite kg ljulja da tako krmna Starška, ogrštica prispijeva krmu koriste 00000000000smjese siju jesen, i ozime mogu ogrštica repice pojedinim godinama izvesti može navedenih Osim još koristiti zelenu krmu od 14 do čak 20 dana. smjesa proljeće. izvedenica niz čitav uvjetima Iza ozimih prilagođenih zelenu krmu prispijeva kupusnjača i kakvoće količine krme, potrebama proizvodnje, ozime raži da raž. Budući ozima ogranije korištenje i educiranosti gospodara.čeno opremljenosti gospodarstva raž 8 do 10 dana u sijati proljeće,jebolje iliozimim ozimom kulture Ostale krmne (bolji graškom grahoricom smjesi duže mahunarki raži i mogu može vrsta i Osim navedenih rezultati) jer smjese smjesa proljeće urode i iveće stoke ishranu kultura čitav niz krmnih kvalitetnije daju koristiti, sijati dala raži i i krmom voluminoznom korištenjaje Smjesa graška početku silaža, sijeno (zelena, zelene navedeni koncentrata. odnosno tablicu). (vidi prinos prosjeku proizvodnju korijen), zelene i viši raži Nakon volumahunarki Od prirodi postižu klasanja proizvodnju krupnozrnih raži i ozime kakvoće. ali bob mase, minozne ozimog Smjesa mogu lošije stočni, lupine, jošsijati: od više krme ako silirati može aleksani sitnozrnih od i proizvede graška perzijska vignadr., soja, zelenom kulturi ili uporabu predviđene smjesama čistoj djetelina drijska ozime završetku već i DTS. Iz te smjese korištenja pri Odmah, porodice djeteline druge ljuljevima tritikale raži i i hibrida: niz kultura čitav može smjesa prispijeva uporabu graška, sijati kupusnjača i uravnotežen rast ima vrlo Ta krmne i i svi stočni razvoj. graškom. smjesa rotkve, križanci, uljane kelj,tipovi zatim

travom,

iz

vrste

trava:

za

“

AKERAR

To

za

u

su

ne

u

a

u

za

se

se

o

s

se

u

se

s

se

se

a

s

na

a

se

u

na

se

na

za-

nas

u

nema

u

s

u

za

za

u

za

su

na

u

a

rano

s

mase

rano

za

u

su

u

za

se

za

ove

se

se

za

a

u

u

u

se

za

za

u

na

s

rano

se

u

se

mase.

a

za

u

na

mase

za

se

za

se

mase

a

u

se

VI

se

se

u

s

masom.

za

za

s

list

Mljekarski

krmnihkultura Proizvodnjakorištenje i

S

o

vanno

/9/LOG

eon

klasanjem grašak cvatnju, (visina biljaka cm). je vrlo visoki urodi tom vrlo sredinom Sirak koristi smjesompostižu srpnja. slijedu zaključno kvalitetne krme stokavrlo rado U dekadom od oko 100 koju jede.godinama drugom listopada, trajanju dana. Budući da sirak i stočni se povoljnim prilikamaproljeće, postižu pri kelj najbolje podnose završetku iviši urodi od sušu od svih navedenih kultura i korištenja navedenog slijedu, viškovi mogu silirati.Ova može zelenu krmu pa tablici, smjesa najprikladnije korištenje tijekom koristiti zelenu krmu u od 10 do 14 dana. kako to tablici. u trajanju sušnog dijela ljeta, je prikazano Nakon ozimih i kultura ozime i skidanja jarih početkom Smjesa pšenice graška prispijeva košnju može nekim da krmni sredinom može koristiti od završetka srpnja dogoditi godinama svibnja, sirak od 15 dana i do i do 20 pa pa pune cvatnje nije dospio košnju period vlatanja, pšenice trajanju zelenom krmom otkosa DTS. Nakon dana. U zriobi drugog mliječnoj pšenice (kraj svibnja, početak popuni odnosno može silirati.Tada visoke urode zelene skidanja ozimog, jarog graškazobi, sije lipnja) daje stočni istu i na biličak znatnoviši iod kelj površinu.

Stoga prinosi koji siliranje koji praksi tom roku stočnim niži od 60 t/ha.Silažu i sorte Sana Maksimirski postižu sjetve keljem pšenice graška ozimi stoka svim rado U prinosa koji postižu sjetvomtravnju je gospodarstvimajela. uobičajenih ili Stočni kada bile korištene navedene ozime svibnja. kelj sijan tijekom lipnja praksi, smjese, početkom već sredinom muznost po kravi, korištenje kolovoza, postignuta jepovećana povećana prispijeva čito ako ima i dušičnim bezmasna suha tvar udio masti i vlage primjerenu gnojidbu mlijeku, povećan dnevne količine bjelančevina.

Povećanje namuženog gnojivima. bilo litre po kravi dnevno.

Ako ima zelene krme stočni mlijeka je prosjeku dvije dovoljno druge kelj treba Od ozimih već količinu korekturu smjesa najkasnije uporabu prispijeva koristiti, manju i ozime zobi i dnevnom obroku.

U može dati vrlo visoke smjesa bjelančevinama energiji graška koja urode stoka vrlo rado više do gotovo mase, povoljnim uvjetima uglavnom proizvede koju jede od voštane zriobe Viškovi često i 20 dana. stočnog kelja potreba. proizvedene zobi, trajanju preko kukuruzom iliako ima viška zobi i vrlo dobro silira.Za Smjesa graška proizvedene siliranje,siliraju sirka. kao i treba imati smjesepšenicom, povećani udio žitarice masi 60 To ozime silažu hi(oko %). postiže sjetvom Poslije skidanja smjese siju oko 300 žitarice i 80 do 100 bridni sirak zelene krme i kukuruz zrna/m? graška proizvodnju 100 KAN-a.

Takva po Samo dvije prihrane kg/ha smjesa proizvodnju siliranje. manja p ovršina obično veće urode od 60 t/ha. kukuruzom koristi daje enerzrno, pod namirenje Jara Poneka zobi dnevnom obroku. tablici vidi da U smjesa graška pristiže getskih potreba već dobro može pa uporabu prvoj polovici lipnja, iranije, organiziranoj proizvodnji potrebe koristiti zelenu krmu do voštane zriobe ozimim kulturama zelenu krmu isilažu 10 početka ijarim zobi od 20 i više dana. Ova može i krava dnevnom od trajanju smjesa proizvodnjom 151mlijeka silirati.Ako želi sušiti onda namiriti od mogu sijeno, umjesto površini2,15 ha, potrebe koristite kultivare i osim krmi od ha. graška jare grahorice.

Grašak, sijenu dijelomzelenoj površini1,18 što ima i mahunu od deblju stabljiku krupniju Ukupna potrebna površina namirenje potreba ima i voštanu grahorice, krmi presvlaku kojapriječi voluminoznoj i (zelena, sijeno, silaža) dijela vode.

Kod kada koriste odpuštanje koncentrata smjesa, (zrno kukuruza) namirenje treba lomilicu kako bi sušenje, uporabiti obroku iznosi ha. Nedostatak polomile getskih potreba 3,33 čime ubrza i stabljike sušenje kukuruza od 4366 umjereno kg namirenje energetskih lišća. pažljivo okretanje obroku zbog gubljenja (trušenja) od ha potreba proizvede površini 0,67 Nakon ozimih kultura zelenu kao kultura. Na skidanja krmu, druga istoj površini proizvede odnosno istu zelene ozime 31 kao t rezerva, silažu, slijedusiju površinu, smjese koja naknadne kulture kako navedeno tablici. može silirati. u odmah, je Pri naknadnih kultura treba dati sjetvi prednost voluSveukupna potrebita površina prozvodnju kukuruzu hibridima će zrna, grupe koji proizvodnju minozne krme i kukuruza (zelena, silaža, sijeno) i to nakon ozimih i sigurno dozrijeti kupusnjača namirenje potreba energiji koje dovoljno smjesa sraži.

10 krava dnevnom voluminoznoj krmi, Nakon ozimih odnosno od 15 1 odnosno smjesa graškatritikale, proizvodnjom mlijeka, ukupnu krmni kako bi što od 45.7501 iznosi ha. pšenicom, sije (hibridni) sirak, godišnju prozvodnju mlijeka 4,0 Na hektaru krme ranije prispio transkorištenje. jednom proizvede koja Akosu i ferom krmni nešto veća od rasta, povoljni uvjeti prisjetvi tijekom energije mlijeko je pretvorena sirak već nakon 50 dana 11.400litara. prispijevauporabu tritikale ulazi i

punu

u

80

pa

do

100

se

To

se

vremenski

već

u

s

u

s

u

mase

u

se

u

se

za

one

su

za

za

za

a

se

se

u

za

u

se

sa

se

mase

za

su

se

su

u

se

u

se

na

u

su

za

naro-

uz

u

u

ne

samo

za

na

za

u

u

se

mase

u

se

se

masa

s

mase

s

u

se

za

zrna

uz

za

za

mase

za

se

mase

za

cv.

sa

za

u

se

a

se

za

u

se

se

u

na

za

za

u

se

se

za

muzaras

za

na

a

na

na

na

za

na

se

za

za

se

se

mase

uz

ener-

u

zrna

za

u

se

na

za

u

se

se

na

mase

se

za

za

zrna

za

na

u

za

nema

muzara

s

s

za

se

za

se

u

za

Mljekarski list

VII

Proizvodnjakorištenje

krmnih

i

»—;[|;dmommPA/LOG

kultura

[

Iqeujod Iqeujod iqeuod iqeujod euep B[UPAEJSLO)JSI L6 L6 26 26 ze od od og og

EAEJY

QL EZ “o[usipoB PISJEPUSJEM '0L02'0K0Z'H02'H'02'01'02veselu veselu geseluw oeselu 291"2'91 '8'91 "8'91 8'9L OUJSIJA |

|

'01'01

e,ez

|

|

|

a

'16z) nzejis

'0r'01

e[lnp PUISJAOd SZ Lao) stro € zvo 92'0 6+r0 84'0 LO'0 le'0 eu +r0 nusjepodso6 1 euwenjnyj [ nsew poin eu/1 00 00+974924818612924Zivi 0'8 euge[ijwu uuef woysfjsuqo ogunyny nzejis OUJZ OUJZ OUIZ VAI pod XEJIS XeJIS MBJIS %p eZ EZ EZ ez supeuyeN ljex1ugois [ox ONdNxin ZniniNyj ZninN»j zninjnyj zninyinyj IUPUQIH IUPUqIH IUPUGIH eueye[ijwJRV E 1uoys npelijs -

ez eyse16 |

sojuesd

|

osolws

|

|

s

|

|

SL R[UBAEISMOYJSI EUEP Ot or ot ot 91 02 92 eweinyny wofuponzjoid n

|1qeuod og

|

|

|

DJSIEPUOJEX '9'0€'901'9'01'“v0'S2.'ggl'g'g- 'g'g2-'9'0€-“11 wujuwuyOLJONUA 91 +929 91 'g'92 t'91 'g'sz wouxsup

aulizo 'BMOZOJ oseuI OĐY suejez (NULI

Iqenod 1qeujod ae od og 1

eselu'01to '9/

eujsinod | nuwuyj sz 56'0 v0'1 uo sti

BUISIAOJ vrostogrozvo92'0 oz'i Ov'0 eu ejeznu s[ueneJsuoys] s

nuejez

niniuwueu OL 8Ue& es [91] uwoloy LE swuy PO noza1 nuponziod

1

eweJnjnNi 6'S& ouelils bel[i

Nuuy oONe&N 0'99'€r 9'8€ ste eu/l VerS'zg |

nuejoz e[UpoAzIo1d

|

|

zn ey ez00'+ euisinod Isouzi

ez eoluesd eoluesd o[exNu11 SImuNi esefwus unel 1q07 IZEJ nzejis ez 1qoz eyse16 eysei6 sJnyjny exseu6Jel 80118150 &xSEIGeygei5 ujuizo eune. eseznui exse6 ez eunjzuejuj nuiS1a euqenod esolus suwizo npelijs Jel Bouiizo Gouizo Bouuizo Bouizo Gouizo oysuijejsfg nuooz pod pod *'oso[uws 01 ouefis &01de1 GoJel eudnyne\s ez ONdNXiN ONdmin suzg ewizo :e21[qey ONd eqenod oz eselus eselug esefus ese[us eselug eselug ez euminyi sWuIzg euizo NN La Sia “9 'g |

|

|

|

|

|

1

|

1

n

“v

VIII

list

Mljekarski

GOSPODARSTVO

Ekonomski

učinci

iskorištavanje je obradiva stalno površina pokriu proizvodnje krme slijedu od oko 219 (utrajanju dana). u Težište modela krme proizvodnje obiteljskom slijedu gospodarstvu obiteljskom gospodarozimim stvu kulturama i je ozimih smjesi kultura, koje nisu gu iako povrPiše: doc. dr. sc. Zoran značajno manjim dovoljno zastupljene, Grgić šinama veće količine vrlo visoke i proizvoditi postižu prinose kvalitetne krme. Osim niže Nakon ozimih cijene hranjiva. skidanja Napomena: kultura odmah naknadne proizvodnje mlijeka, mogućeje siju članak suradOvaj stada ili kulture jenačinjen osnovnog sirak i stočni držanje većeg (kukuruz, dr. Zvonimirom Štaslobodnih njom prof. koriste i korištenje površina kelj) koji tijekom ljeta i fom ekonomskog gledišta obja-drugu zelenu hranu i silažu. Po p roizvodnju. jeseni tehnološke šnjava postavke krmnih kultura proiz- Proizvodnja do potrebi jačih z ahlađenja krme dane vodnje slijedu, koje i može koristiti stočni slijedu predstavlja zasijavanje kelj. dr. Zvoniposebnom prilogu prof. mira Štafe broju “Mlje-Grafikon 1: Vrijednost i troškovi krme proizvodnje proizvodnju slijedu lista". karskog ] Kao od neučinjedan razloga | kovite (kn) proizvodnje mlijeka šim proizvodnje obiteljskim gospodarstvima, često navode i neodgovarajuća slabi i relativno struktura, prinosi vrijednost veliki troškovi vlapri proizvodnji kultura

tako

da

vena

u

u

na

u

se

nas

na

mase

se

s

za

se

s

za

u

u

se

su

u

u

ovom

za

25.000

u

r-—-—————————

|

u

20.000

na-

se

i |

15.000

10.000

stite stočne

hrane.

Pri analizi ka-

i

Troškovi | i paciteta proizvodnje obiteljskih | Kongospodarstava području tinentalne poljoprivredne regije uočena Republike Hrvatske, > = velika utrošaka rada i odstupanja te materijalaprinosa priproizvlastite stočne hrane vodnji (zelena masa, silaža i sijeno, zrno).Grafikon 2: Potrebne površinekulture krmnom slijedu Kako troškovi vlastipripremanja 16 hrane čine dio te stočne najveći 14 goscijene mlijekaobiteljskim 12 | podarstvima (ipreko50%),potrebno jebolje ustrojiti proizvod- ši | krme | gospoPu nju obiteljskom Spasi.

RK: ] darstvu.

FI Pritom iskoristiti | valja 06, koristiti I povoljne prirodne uvjete, | 0,4 B i odgovarajuće kombinacije slijed 0,2 n kultura te suvremena 1 primijeniti i + tehnološka da bi što rješenja ad e g iskoristio Ko eg e. bolje Pedi genetski potenhi = kulture i ostvarili što veći Si KE cijal i BB Ko po kvalitetne krme.

VP OS 6 o & prinosi Ka. krme € Proizvodnjom slijedu £ BS obiteljskom gospodarstvu 5.000

na

su

DTS

OSIRAK

JARI

KUKURUZ

KUKURUZ

OZIMA

OZIMI

SMJESA

GRAŠAK

ZA

ZAZRNO

REPICA

GRAŠAK

GRAŠKA

SiLAŽU

1

PŠENICE

-

-

-

Troškovi

-

proizvodnje

Vrijednost

za

proizvodnje

u

RE

=

u

Nr

+—

Bg

bno"

na

ud

Kuš

—

=

4

—i

a

o

ne

Pb

0

se

2

>

O

S

u

na

mo-

Mljekarski

list

19

EE

GOSPODARSTVO

JEEP vlastite hrane

3: Troškovi

proizvodnje jedinici taj

gotovopotpunosti iskoristiti sunčeva energija fotosintezu. Ovisno kombinaciji kulture od do proizvode 13,2 odnosno t/ha suhe tvari, 25,2 1.340 do 2.380 kg/ha probavljivih škrobkunama bjelančevina, energije nim od do jedinicama10,67 12,56 Utvrđenim neto Troškovi t/ha. prinosima od 992 do 1731 obroka osigura odnoprobavljivih bjelančevina, 1227 do 1435 obroka energije škrobnim jedinicama, koje potreba Uobičajeno potrebnenamirenje od 15 1 mlidnevnu proizvodnju dohotka Grafikon 4: masti. s4% Mogućepovećanje gospodarstva obiteljskog mliječne jeka stada ili slobodnih korištenjem površina povećanjem Prema ratarsku podacima višegodišnjih proizvodnju faispitivanja Agronomskom kultetu (voditelj prof.

Zagrebu dr. Zvonimir Štafa), površini od 2,73ha,osigurava (kn) zelena silaža i krma, potrebna Zas ra Dohodak od 307 manjak kg kukuruza.

Potrebe sijenu, namire i dijelom zelenoj krmi, ha. od površini 0,89 Ukupna potrebna površina namirenje dnev10 krava bilje Kupusnjače Povećanje potreba Industrijsko od 15 1 proizvodnjom mlijeka iznosi Sadašnjidohodak BIDohodak 4% mliječne masti, 3,62 1 ha ha. po je2,76 Opterećenje korištena i troškovi 1: Tablica površina Prosječne prinosi, potrebe, grla. krme u Proizvodnjom slijedu obroka oko 3.520 po proizvodi krhektaru. Troškovi proizvodnje oko 5.800 kn/ha,vrijednost oko 8.200 kn/ha. U proizvodnje prosječnim uvjetima proizvodnje naših se gosobiteljskih mlijeka podarstava jednakovrijednu krme koriste količinu značajno veće površine (10proizvodne dobivenim Prema može ozimih i naknadha). podacima 12 kukuruza) proizvesti (zrno Kombinacijom ozimih kukuruza nakon nih krmnih te DTS-a gospoobiteljskih anketiranjem kulturaismjesa sjetvom darstava krmnih kultura. voluminozna Kontinentalnoj poljoosigurava potrebna rokova i krma proprivrednoj regiji Hrvatske, sjetve (zelenasilaža isijeno) cijelu Kombinacijom krme Na stalno kultura tlo dio koncentrata Isto po jedisječna proizvodnja je pokriveno. godinu. tako, Grafikon

spremanja mlijeka

eni

O

po

će se način

u

za

o

se

a

u

u

se

sno

su

u

za

za

Predloženo

za

na

u

na

se

samo

8

zrno

zrna

uz

8

na

a

se

na

za

Ratarske

osnovnog

s

muzara

kulture

stada

nom

!

s

se

a

me

za

se

u

se

za

20

list

Mljekarski

GOSPODARSTVO

.—.——o——

Prosječni prinosi proizvodnjeu slijedu i Kombinacija kultura kultura mase Prinos Kombinacija tha slijedu slijedu grašak Oz. izob 46,3 Jari ogrštica Kukuruz Stočni 10 kelj

Tablica

2:

krme

u

Oz.

56,3

grašak

i raž

Kukuruz

za

120,7

grašakpšenica sirak Šećerni Oz.

i

Ozima zobi grašak Stočni kelj

_

JE

SLIJEDU

U

KRME

PROIZVODNJA

8

zrno

i Oz.grašak pšenica

45,9

Kukuruz

41,2

za

silažu

UKUPNO

Oz.

72,6

Sirak 9

za

45,9

53,9

52,5

87,1

grašakpšenica i

zelenu

za

45,9

krmu

72,6

UKUPNO

118,5

:

:

dr. Štafa fakultet Agronomski Zagrebu Izvor: Prof.

79,5

118,1

UKUPNO

grašak pšenica i

UKUPNO

38,6

|

ŠTO

8.

125,1

UKUPNO

5

7

72,6

UKUPNO

103,7

Kukuruz

53,6 48,1

tritikale i grašak sirak Šećerni

4.

72,2

UKUPNO Oz.

10

zrno

Oz.

3.

6

43,6

UKUPNO

2

31,5

zrno

UKUPNO

mase

tha

u

za

1

Prinos

:

|

u

je površine obroka, troškovi 2.680 proizvodnje kn/ha, vrijednost proizvodnje

KRMNIH

KOMBINACIJE

?

i sur.

Z.

nici

KULTURA

oko

1.320

su

krmnih Zasijavanjei iskorištavanje kultura tako da je obradiva površinau od oko 219 dana trajanju

travne 1) Djetelinsko

stalno

3)

Jari grašak

4) Kukuruz

5) Kukuruz

za

oko

4.200-4.900

za

Prema

zmo

navedenom kako

se

grašak

dobrom

u

Stočni

2) Uravnoteženi,kvalitetniobrok

s

za

površine dodatnu (većidohodak) proizvodnju

na

NEKORIŠTENJA

Visoki troškovi

2). Otpor novim tehničkim rješenjima

Poslovni rizik ratarske i

|

l

PREPORUKA s većim Gospodarstvima brojemmuznih grla i s odgovarajućim površinama 2) Gospodarstvima

1)

mehanizacijom ratarskom

na velikim govedarskomproizvodnjom površinama

na

i kvalitetni

sredstava u financijskih

gospodarstvima 5) govedarske proizvodnje

s

zaštitna

3). Visoka ulaganja površine po jedinici

muz-

rokova

Snažno

1) Tradiciionalnost uzgojakrmnog bilja

s kombiniranom 3) Gospodarstvima

može

zaključiti proizvod8) Smjesagraška ipšenice krme gospou njom slijedu kelj 9) darstvu 10 muznih i raspogrla loživim od 10 površinama ha,popovestoji mogućnost dodatnog NEDOSTACI stada 20 osnovnog ćanja nih površine ili alterjedinici 1) po grla podmlatkom agrotehničkih poštovanje 2) nativne kvalitetainputa (sjeme, 3) Odgovarajuća bilinogojske proizvodnje sredstva) gnojivo, 6 ha Pri povepreko površine.

Veliki kapaciteti proizvodni 4) iste mehanizacija, (obradivepovršine, ćanju broja grla korištenjem objekti) smještajni veći površine ostvaruje godišnji oko 52.000 koriprihod kn, slobodnih štenjem površina pri krme u slipravilnoj proizvodnji Shema 1: Prikaz od temeljnih jedu prihodi povećani krme 28.500 do 37.050 kn. U odnosu obilježja proizvodnje slijedu obiteljskom i dosadašnje prosječne prihode gospodarstvu hodak obiteljskih gospodarstava, povećanje prihoda je slučaju 7) Ozimi

površini 1) Visoki prinosi po korištenoj

4) Nedostatak

kn/ha.

silažu

6) Ozima repica

PREDNOSTI

RAZLOZI

a

2) Sirak

pokrivenakulturom.

3) Slobodne

smjese

i

se

za

a

su

u

na

u

u

Mljekarski

list

21

rr

GOSPODARSTVO

PREVEZENO

ETEK RSK

PEEK UJ

ORO

OJEKČRISKCSENI

nedovoljnog provođenja govedarstvu 108%, gojstvu načina i radnih oko 116%. dohotka ovog U slučaju proizvodkorištenja agrotehničkih postupaka hrane našim i vlastite stočne krme slobodproprocesa nje spremanju korištenja alternativnog tradicionalna nih gospodarstvima mjerilima izvodnjimlijeka,sukladno gospodarprihodi površina i žitarica postva proizvodnjauobičajeni tehnologije. otpor proizvodnjom novim tehničkim modelom Predloženim oko 20-30% i 32-44% porješenjima, proizvećavaju sebice povemanjim gospodarstava vodnje krmogbiljaslijedu uzgojažitarica, kombiniranjem i osnovnim stadom osnovici 10 muznih i šećerne repe. raspoloživim ćavaju (na kupusnjača Isto troškovi krava s 15 litara model proizvodnim kapacitetima. mlijeka) Preporučeni proizvodnje srednedostatak stočne hrane vlastite krme u gospotrebnih prosječno tako, obiteljskom slijedu veće kuna stava trenutnu po jedinici po ulaganje 0,95 kilogramu.

0,89 podarstvu nije pogodan 2.680 osnovni razlozi većini gos(suobičajenih preporukepovršine Ipak, obiteljskih primjenu i veliki prokrme 5.800 kn modela Osnovni po hektaru) proizvodnje pred-ovog podarstava našim izvodni rizici gogospodarpotrebekupnjom provođenja pred-smanjene uvjeti uspješnog ni nisu skim uravnoteženi stočne kvamodela tove uvjetima, potaknuli hrane, osiguranje loženog širu ivisoki veće obrok vrlo kvalitetne krme proizvođače mlijeka tehnološkog potencijala litetnog vrlo suvremene osnovnog proizraspoloživih primjenu opravdane iskorištenja poljo-stupanj stada, bilinoIl bilja slijedu. vodnje krmnog površina. mehanizacije privredne

većegbroja grla za

oko

i

a

razlozi

Osnovni

te

za

u

u

su

suvremene

se

za

s

u

se

s

u

za

na

za

na

u

u

su

nas.

u

za

su

na

u

u

Stanje d.d.

LURA

proizvodnji u

mlijeka

formira

Uniji cijena mlijeka sastafizikalno prema kemijskom industriji i mljekarskoj i somatskih stanica vu, broju broju U slučaju mikroorganizama.

Doekonomske državne Piše: dr. sc. Petar Bosnić politike. Hrvatska uvjete primjenjuje maća sukladno proizvodnja mlijeka jemanja kvalitete sirovog mlijeka Hrvatska od pa Odnosi godišnje potražnje, mliU propisima Europske Unije.

Hrvatskoj proizvodnja uvozi iviše od 30% i svojih potreba kroz više preradi proizvodnji, otkupu, jeka promatra pitanje i kroz razliobliku i tržištu sirovog mlijeka mliječnih proizmlijeka proizvođači, cijena kojupostižu čite kroz voda proizvode.

Značajan mliječne i osnovi sljedeće po promatraju stanja realnog uvozi dio tržišne elemente: ekonomske proizvoda mliječnih i razvojaunapređivanja gućnosti već 1. Struktura industrija mljekarska Proizvođačka stočarstva. mlijeka proizvođača grane U hrnici i trgovačke organizacije. razini kapaciteti proizvodni mlijeka je prodajna cijena investira vatsko i tržišnost mli2. Produktivnost gospodarstvo i objek-strani zemalja razvijenih i proces je jeka kapital ovaj kotivnih razloga njezinom i kvaliteta 3. industriji, mljekarskoj započeo i Proizvođači mlijeka Cijena mlijeka tako da će rekcijom. i 4. Proizvođačka mlijeka proizvođači prodajna cijena p romoraju mljekarska industrija domaćem mljekarska industrija matrati tržišni iekonomski mlijeka položajtržištu biti izloženi mli5.

Nabavne međunarodnoj i te cijene sirovog jedne drugedjelatnosti konkurenciji. interesu trenutačnom inzistirati jeka 6. i Stočari proi mliječnih Prodajne cijene proizvođači mlijeka potrebama. izvoda da industrije mljekarske trebaju svoju s uradnju mljekare mljekarska ocjene je Daju Obveze Hrvatske tržišnim zasnivati koje proističu poslovnim povoljnijem položaju, industrija članstva iz Suočeni odnosima. da Svjetsku budućeg činjecijene mlijeka utječeotkupne ili nicom da te dase (WTO) Organizaciju Trgovinsku mliječnog nerazvijenost mljekarska uizvjesnoj mjeri članstva kao Zajednici Europskoj nepovoljni higijengovedarstva, industrija postavlja monopozaštite odnose sko-tehnološki Proizvođači tržištu. lista smanjivanje uvjeti proizvodnje mlijeka libedomaće zadoda tako bore da mogu pravo proizvodnje mlijeka, utječu imaju legitimno Ove tržišta i U kvalitete mjere ralizaciju mlijeka. voljiti kriteriji proizvodnje, interese, uvjete svoje i ekonomski te veću potporu očekivanjima suprotnosti Europskoj razvijenim zemljama položaj se

ovom

ne

se

u

sve

u

a

se

mo-

ne

ne

su

uvoz-

ove

na

se

nema

za

u

na

ne

na

se

na

u

smo

na

u

sa

u

se

na

se

za

se

na

ne

uvoza.

su

22

u

s

list

Mljekarski

o

O IV

o

O

O

o

vanno

JOP (/(

IRSTTO

proizvođača mlijekapoticanjem Daljnja stanjamlijeka usitnjenoj proizvodnji i ekoodnosa karakteproizvodnje poboljšanjem proizvodnji mlijeka organizirala otkup mlijeka Državna rističan ulazak se nomskog položaja. poli-mljekarskoj industriji nerazvijeno gospodarje tika da će takozvanom stvo. U krizi opredjelila gospodarskojmljekakapitala Hrvatsku, podstranog određene da li će prelaznom periodu prilagodbe ručje financiraju poslovne mljekarstva.

Pitanje je aktivnosti što početi smanjivanjem mjera svojih kooperanata, inokapital ulagati razvoj govedarštite S strai agrara. i stva domaćeg druge nije dovoljno riješava pitanje proizvodnju mlijeka uvjetivažne stočarske programa grane gospodarskih hiperprodukcije razvoja mlijeka odnose Osim i mjerakoje razvojvijenim proizvodnje. komercijalnog zemljama Europskom radi odnosa može tržištu?

Strani će i proizvodnje mlijeka stvaranja mljekarska industrija partneri kapital slobodnim tržišinteres ostvarivati uvjetaizlaganje savjetodavno participirati proizsvoj primarno nim i međunavođačima kroz aktivnosti našem tržištu ili odnosiuvjetima poslovanja mlijeka poslovnim ekotehdruštvima. rodnoj konkurenciji.

Agrarno unapređivanju proizvodnje, mljekarskim nomske i kvalitete mjere drugim zemljama nologije mlijeka.

Razvoj, nisu selektivne i odnose U odnosi investiranje, razvijenim kreditiranje zemljama tekućeg obveze i domeni proizvodnju poljoprivrednih poslovanja mljekarskih kompanija gospodarveć i stvenika temeorgana i institucija. proizvoda prehrambenu drugih proizvođača mlijeka i tržište čime osim ekotržišnim industriju hrane, lje isključivo proizvodnja kupo- Agrarna stvara stabilnost.

U ima i stratešku dugoročna prodajnim uvjetima.

Gospodar-nomskogznačaja i će stvenici i i i uvjetima hiperprodukcije mlijeka razvojinvestiranje razvijati poticati rje-ulogu, i radi strateških okviru finannacionalnih autonomno pomliječnih u proizvoda aktiviraju šavaju interventne državne ali dok državne ekonomskim kriprema primjenjuju cijskih institucija, mje- treba, određenu i dumjere. terijima. pružaju podršku Veći dio Hrvatska stabilnost.

U našim proizvođača mlijeka goročnu jepoljoprivreda uvjetima zaostatku odnosu po Hrvatskoj svojim značajkama, položaj proizvođača mlijekačajnom struki sodnosima i proizvodnim kapacitetima, povezuje vijenesrednje razvijene mljekarske zemlje turi opreme, i U objekata zemljišta industrije. zahtjeva intenzivnija Hrvatskoj mljekarulaganja ska nabavi agrara u cjelini. obilježja tržišnog poslovanja. industrija razvoj prilagodila karakteristika

za

te

u

u

za

u

u

u

za-

sa

re

za-

u

ne

u

ne

nema

ma

se

u

na

ove

raz-

na

za

s

na

na

mas

u

ne

se

samo

na

su

u

na

se

se

na

ona

se

se

re

u

u

u

zna-

na

raz-

se

se

nema

u

u

NOVA

KNJIGA

izdanju

U

Hrvatskog

zavoda

savjetodavnu

službu

“SPREMANJE

SJENAŽE"

nića,

dipl.inž. Damira

IZ HZPSS

iz

poljoprivrednu

za

tiska

je izašla

knjiga

autora:

dr. Ivana

Katali-

Pejakovića

te

prof. dr. Josipa

Brčića.

Ovo

je prva

knjiga o spremanju

sjenaže

na

našem

jeziku,a namijenjena je ponajprijepoljoprivrednicima, ali zasigurno će biti proizvođačima mlijeka i mesa,

korisnai stručnjacima, učenicima škola poljoprivrednih istudentima

agronomije iveterine.

i

Na112stranica, u

knjizisu

voluminozne

spremanje

u boji, 36 slika dijagrama 16fotografija opisana dva načina konzerviranjakvalitetne

sjenaže spremanje sjenaže u plastičnebale. krme:

Knjigaje bogata praktičnim preporukama

u

silos

iuputama

i

pa

može

poslužitikao priručnik ili vodič za uspješno vrste krme, koja će uskoro spremanje ove postati krava

za

u

preživača,a poglavito mliječnih većui profitabilniju proizvodnjumlijeka.

dominantna

ishrani

Knjigu možete

kupitiu svim podružnicamai ispostavama Hrvatskog zavoda naručitii pouzećem.

za

poljoprivrednusavjetodavnu službu. Možete

je

Izdavač:

Cijena je knjige 80,00 kn (uvećano za troškove

poštarine).

Hrvatski zavod

poljoprivrednusavjetodavnu službu 78 Zagreb, Ulica grada Vukovara za

tel.01/6106-190,fax.01/6109-140

Mljekarski list

23

REPORTAŽA tek!

Prvi mi je rođendan S

odazvali

i ponosom

radošću

velikom

smo

se

“Željka?

u Vukovaru.

kutića

Dječjeg

1. rođendana

gradaVukovara, proslavi Poglavarstva pozivu

“Željka" prikupljenim obnovljen je pisali Dječji svojevremeno Hrvatske ZA OBNOVU “LITRA nazivom udruge, VUKOVARA",organizaciji mljekarske MLIJEKA akcijom pod kutića obnove i samog list sustavno čemu upravo tijekom otvorenja čitateljstvo Mljekarski izvještavao svoje je vrtić danas slavi da zaslužni naši “Željka". velikoj obnovljeni prilozima mjeri dragi čitatelji svojim Upravo donekle naslovne slike želimo barem motiva Vam rođendan. putem približitivanjski čitatelji, Stoga, dragi istaknutom spomen pločom, kojoj piše: dojamobjekta, humanitarne Hrvatske sredstvima kutić “Željka" Ova mljekarske udruge, akcije obnovljena je zgradaDječji Kao

humanitarnom

sredstvima

kutić

što smo

u

o

u

su

samo

s

na

s

-

22. 10. 1998.

Ulaskom

dojma. svakog vanjskog izgled, toplina unutrašnjostije vanjski je Naravno, i tako i kako i ili odgajatelja pedagoga, izazivaju toplina gordost, djece njihovih slučajnog prolaznika, posjetitelja znak topao divljenje, njihov pogled Znak to i izraza dobrodošlice. je je svaku i zahvale poklonajmanju sitnicu. njenu duh

to samo

i

znatno

iznad

a

za

izvođenja uvježTijekom banogprograma osjeća ustrajda ostavi i nost želja prisutne što bolji dojam. dobro se

se

I ostavili

su

na

i to

ga

snažno

na

Nesvjesno svakoga slike i prizori napaćenog ruci svijeća Vukovara, goruća simbolično i podsjeća djeteta svakog od

se

nas.

nižu

nam

u

a

snažan

upozorava

na

i

Vukovaraca.

duh

Vukovara

njegovih

duha

Upravo vjerujući Vukovaraca i povratak njihov odlučili porušeni grad ustanovu, pograditi dječju jer bi bio vratak bez povratak. djece u

snagu

u

smo

sa-

ne

lista, čitatelji Mljekarskog Dragi zahvaliti želimo jošjednom kutića ime 40-ak polaznika Dječjeg nesebičnom Vašem “Željka", 1997. tijekom cijele izdvajanju Vaša da za uzvrat godine, znajteje onima i dar koji plemenitost, Vukovara svakodnevici tmurnoj to DJECA. najviše obećavaju, u

vam

na

a

u

B

a

Izvođenje programa

24

proslave 1. rođendana prigodom

su

-

Uredništvo

list

Mljekarski

REPORTAŽA junica ukupnomcijenom Održane aukcijske prodaje 4.509.476,80 kn, ukupnom iznosu kredita od kn.

4.399.760,40 Za kuprogram kreditiranja ostalih iznosu kredita od paca (Viroviti245.130,00 područja Bulić Vesna Piše: dipl. ing.

Siodnosno kn po Varaždinske, kn, 9.187,00 grlu čko01. 12. ?

Gredi tekst Vezano sačkoBrodskoBabinoj podravske, Mljekarskog 99.

Vukovarsko32 62 lista br. 11. održanim savske, Zagrebačke, gdjeje kupcakupilo moslavačke, poaukcijskim Karlovačke i od juniceukupnomcijenomsrijemske, Koprivnirasplodnih junica plodne prodajama čko-križevačke održane od Ministarstva i šužupanije) 570.820,00 kn, ukupnom poljoprivrede i to: iznosu kredita od odobrena marstva aukcijske prodaje 564.780,00 kn, jošdvije jeprodaja još 10. 11. *99.

29 odnosno kn po 200 9.206,00 grlu Virju gdje je rasplodnih junica program 79 07. 12. '99.

Sv. I. Žabnom Podukupacakupilo rasplodnih jukreditiranja povratnika nica od 20 38 i isto toliko program gdjeje kupaca kupilo ukupnom cijenom navlje, kn, ukupnom junica ukupnomcije-756.650,00 kreditiranja rasplodnih junica plodnih iznosu kredita od od ostalih U pro738.510,00 kn, 362.670,00 kn, ukupkupce područja. odnosno kn po iznosu kredita od gramu 9.577,00 grlu 356.900,00 kreditiranja povratnika -17.11.?99.

Rovišću 15 kn po odnosno održano j e gdje kn, 9.543,00 grlu Podunavlje jejošpet 32 08.12. '99.

Goli 10 kupaca kupilo rasplodne junice gdje je aukcijskih prodaja rasplodnih juod 19 nica i to: kupacakupilo rasplodnih ju- ukupnomcijenom 315.950,00 iznosu kredinica od kn, ukupnom cijenom ukupnom Velikim Zden24. 11. "99. od odnosno izta kn, 303.370,00 kn, 173.190,00 ukupnom cima 12 30 gdje je kupaca kupilo nosu kredita od 171.540,00 kn po kn, 9.873,00 grlu. cirasplodnih junicaukupnom održano odnosno kn po Ukupnoje 9.115,00 grlu petnaest od jenom 295.210,00 kn, održano dvanaest aukcijskih prodaja rasplodnih juUkupnoje iznosu kredita od ukupnom nica kuprogram kreditiranja aukcijskih prodaja rasplodnih odnosno 283.370,00 kn, 9.840,00 ostalih paca programu područja, kojima junica kreditiranja kn po grlu 234 611 povratnika Podunavlje, kupcakupila rasplodgdje nih od bili stočari Vukovar234 25. 11. '99. Šljivoševcima kupca junicaukupnomcijenom i 15 27 6.072.877,00 kn, ukupnom skoOsječkogdjeje kupacakupilo iznosu kredita od kn. ske Na županije. aukcijama 5.762.633,00 plodnih junica ukupnomcije-srijemske je baranj476 od ukupno rasplodnih 245.050,00 kn, ukup- kupljeno od

s

a

u

s

nom

uz

u

-

ras-

o

s

a

u

su

za

u

-

u

u

-

s

ras-

za

a

s

za

nom

s

a

u

u

nom

u

u

u

-

s

a

s

u

u

-

a

u

s

a

u

za s

u

u

na

su

su

s

u

-

a

u

dr.

sc.

ras-

s

nom

a

u

USKRŠNJI POPUST

ISKORISTITE

OD

25%

NARUDŽBENICA Neopozivo naručujem "GOVEDARSTVO" Caputa Ime

i

primjeraka knjige prof. od kn. po cijeni 150,00

Pava

prezime:

Adresa/tel./faks: Iznos

u

kunama

7, žiro-račun

obliku

Knjiga jepisana u

Opće

osobine

podmlatka

govedarstva

e

e

udžbenika Postanak

Proizvodnja mlijeka

list

Mljekarski

te na

goveda

e

uplaćujemo na

račun:

"CELEBER"

d.o.o.

30101-603-30832, tel. 01/688-500

409 stranica Prirodna

obrađuje poglavlja:

svojstva goveda

Proizvodnja goveđeg mesa

e

Zagreb,Mateja Sv.

Osobitosti

goveda

Razmnožavanje

Uzgoj

e

Pasmine

u

genetskoj izgradnjiproizvodnih kapaciteta goveda

e

goveda

e

25

življenja

zltura —

krovu

kuće.

njihove selu Čigoč to izraženo je sisačkoj Posavini Proljeće sebno u ima status Posavini koje sisačkoj sela roda.

Europskog bile obrezana proljeće Sve koje Piše: Ivan Sinovčić prof. spomenuto narasle vrlo do više savitljive tekstu žalost jeseni postaje Posavci koristili mladice i koje svršeno prošlo vrijeme potsjeraznih devetnaU Posavaca pletenje košara,naj- ćanje mjesecuožujku, generacije s tarije kukuruviše katoličkom dana snopova prema kad selu vezanje estog živjeli ljudi mlada dok zovine kalendaru dan harmoničnom skladu poslije berbe, je Josipa je Svetog prirodom služila sušena kora takozvano odnosno To vezanje svojoj radnika, okolini, zavičaju. više selu JOSIPOVO - koje ljude namjenskejebio i osnovni razlog vinograda.

Zbog kojega zbog vrba prema “POzbirku vrijednosti je tradiciji stoljetnoj pred- uporabne napisao pjesama drvo iako Posavce sveto iz SPOMENAR".

SAVSKI početak proljeća stavlja gotovo koje liku od Na21. stvari topole koja uglavnomVam, štovani čitatelji, počinje ožujka. izdvajam koristila izradu letava i i to dasaka,pjesmuprigodnu događa sisačkoj priliku, kratke istina loše kvalitete Posavini.

Posebnu POzbog nazivom U proljetnu “PROLEĆE pod ali dost i idiličnu sliku čine kao SAVSKOM je ipakstoljećima posavskatrajnosti, DVORIŠĆU“" služila te svrhe. dvorišta Zbog svojegsvojevrsnu bogatija životinjski uspomena ilustraciju visine i do 30 od rasta, paselima SISAČKE POvisokog podmladak pilića, purića, življenja bila idenaročito metara, SAVINE. njena krošnja je čića, guščića, teladi, alno ždrebadi čavki, koja ponos uzgajivača mjesto gnijezda i gavrana autohtone vrste koje proljeće posavskog konja Posavcima hlabile veliki odnosno posavca jer problem Hrvatskog krale kad To to ptice grabljivice koje jevrijeme dnjokrvnjaka. male dvorištima vrba i sokovi po granama pačiće, piliće, nabujaju i ali i drveća gušćiće puriće, posijanim najčešćeg koje topola, roda

na

u

u

u

su

ovo

su

Po-

u

ovome

sve

na

su

a

za

za

u

na

su

s

za

-

svom

u

na

za

za

za

ono

sam

raz-

se

u

se

ravno

za

u

za

ovu

ra-

u

za

u

a

za

su

su

vrana

u

su

su

u

na

ra-

ste

na

Save.

obalama

Kad

se

redom

oranicama

na

vadile

su

tek

kukuruza

sjemenke prvi pupolj-proklijale pojave morali cice i odnosno tako poseljaci zbogčega ci, bile i noviti Zato mladi Posavci sjetvu. listovi, počinju PROLEĆEU POSAVSKOM razliku vrba ostale omražene ptice (opsekanjem) obrezivanjem DVORIŠĆU lastavisoko koriste od debelim granama cijenjene sjenice, koje Z VOĆA BOŽIČNA SLAMA KAD O PANE naročito rode. Na i svrhe. Između SE GRANE slavuja, ostalog vice, 1VRBOVE OMLADE VIŠE V JUTRO NEVIDI SE SAPA vrhove vrba krava granama gnijezdile ispašu koje objedaju SE Z TRAPA LANJSKE JABUKE VADE i krasvrake također slatku vrbovu mladih grana i gule grabljivice DOŠLE I SU dok bi koru. dupljimaPOSAVCIMA LASTAVICE Zatim,preostalo granjedljivice, NAJMILIJE TICE također koristi kao OBLEĆE vrapci koji građevni materijal gnijezdili OKOKOŠNICE ČELA KLEPEČE NA STAROM KROVU RODA naročito činili izradu dozreloj pletenih plotova kojima štetu, mali Posavci Zato DVORIŠČE i ŽIVINEJE PUNO pšenici. ograđeni pašnjaci IŠČE MLAKICU MALO LIGE iz sadrži zdušno vadili drvo kao jaja njihova gni- DOK PURE ogrijevno koje DRČI LEPTIROM ZA odretako dimu sušeno ČUĆI pa ŽUTI P ILEK POD jezdauspostavljajući tanin, KVOČKOM i đenu ravnotežu između okus i drva ljudi STARI MAČEK SVE BRŽE gorak vrbovog PREDE tiče lastavica i RŽE miris. Malim PosavCVILIJU PUJCEKII CUJZEK intenzivan Što ptica. roda, JOČA MATERUM GNOJ NAMEČE Z kod vrbovih cima kora od mladih status imajuposeban PROLEĆE ITAKJE NAVEK SAKO Oni naime vesele izradu raznih Posavaca. služila grana je LAKŠE SE DIŠE DANI SU TOPLEŠI | čak svirale dolasku kao što u proljeće, njihovu igračaka STARI DEDEK NEKAŠLA VIŠE štali SE KREČE 1 BABICA i diče time ako STARA LAKŠE je njihovoj (prcke) usnici, (fućke) zviždaljke DVORIŠČE DOŠLO JE PROLEĆE| U POSAVSKO lastavica raznih veličina. Na vrbama napravila gnijezdo, rogovi vrba

granama

su

mace

zvane

su

s

one

za

se

s u

a

za

razne

su

se

se

u

su

se

na

za su

su

naravno

ne

meso

na

nema

se

one

se

za

su

se

razne

u

a

26

list

Mljekarski

ŽIVLJENJANA

KULTURA

danima

SELU

ljetnim pobožnost je ozbiljnosti i nade Korizma doba osobito draga mjestima gdje je kalvarija, tj. postaje Križnog puta Za Korizme Crkva neki drvored ili vrijeme Piše: parku Keglevićželi da Stjepan dipl. ing. više kao Sv. I. Žabnom, ili vjernici posvetecrkvu, bitnim kako razmišljanjima pitanjima to cijelom brežuljku je života i odnosa prema Bistrici. U našeg Bogu numentalno Mariji i Ksaveru svaku ljudima.

Zagrebu je U našim svakodnevnim uklesan i briga-postaju Križnog puta iz hrvatske poodržavanje materijalnog tragični događaj života više moliti to doba U čak 200 valja vijesti.

Požegi je godina češće crkvene obitelji, posjećivati stajala kalvarija brežuljak koji izmiriti suvremeni vandali teško se, ošteobrede, ispovijedati iz tili.

Križni osobito svečano i Bogom ljudima svojeg put ali i onima iz narodnim kruga, drugihobavlja nošnjama i narodnih ših i otoka vjerskih zajednica. primorskih mjesta odreći nekih nebitnih čemu češće i strani Valja sudjeluju izlascima turisti. uživanja hrani, odjeći, i darivati one oskutome Križnom koji poPjesme putu imamo ih svakom stale narodne i dijevaju, zajedničke koraku. hrvatskom i sjeverujugu, najNarodni doba Koričešća običaji je nisu kao kod Stala tužna posebno bogati plačuć Mati, Doba kako Gledala kako drugih vjerskih blagdana tijekom Korizme, je je pati, Glad selima bila vrlo svima četrdeset dagodine. je traje Sin križ poznato, uzdignut. joj česta od do ovisi datumu upravo na, veljačesvibnja.Dušom njen početak r azboljenom, njenom Na ili bio kada slavi Uskrs. Ove Čistu srijeduPepelnicu jubilarne da Rastuženom, ražaljenom, korizma 8. kući, godine započinje ožuj-je običaj Prolazio mač naročito i smočnici ljut. je kada i ČISTA kuhinji najka, je SRIJEDA, Hrvado korizmene opere, Isto tako savjesnije tj. oluži, traje krajapete općepoznate pjetice čak 16. kad “Puče “O Bačkoj kuhinjsko nedjelje, tj. travnja, mojpreljubljeni", držale nad kako bi CVIJETNICOM Veliki Isuse da muku posuđe ognjem započinje daj pjevam, tvoju i nestao svaki ili straispržio trag tjedan. lijevam?

“Počinje masnoći.

Nekad korizmenih dana mnogo šna muka Isus “Ja Četrdeset popostilo, koju trpi Bog", i i nastalo Bože od p osta poglavito srijedom, petkom kore, molitve, je kajem mili, svakoga subotom. kao spomen onih 40 dana Nedjeljom jelo,grijeha moga, koje moje gorko ali svim Jelo Isus nakon tebe i krajevima. je Krist, neposredno cvili, jer u vrijedih Boga? još dva dan. Na neke Vrhunac svih križnih uglavnom proveo u puta krštenja rijeci Jordan, druge. istočnom Hrvatčetrdeset vodi naš bogatijem dijelu pustinji gdjejepostio j eonaj kojega puteva ske bio to “bili dana i četrdeset noći.

Nakon starac" Sv. Otac Ivan je smok", mlijeko, “Bijeli sir i suhom takve krenuo Pavao ostacima Koloseuma vrhnje, pogačom, priprave je javna II, maslom. učeniRimu tlo juha mogla zapržiti propovijedanja, skupljanje čije je natopljeno krvlju nesilice to ka i čuda. Naziv “Kokršćanskih mučenika.

Jaja rijetko jelo jer stvaranje doba rizma" našem dolazi od nesu, pa je jajavaljalo Iz korizmenih žalosti jeziku zbog sačuvati nasad.

U Korizmi za stare romanske “carisma" iz ke i smrti iz svih molitava riječi Isusove, nosila skromna bez ukrasa razvila latinska nošnja, i koje riječ i “quaizmirenja Bogom ljudima, i tamnih što znači boja. dragesimus" neminovno će broj40, trak zasjati danas takorizmena pa životu Omiljela pobožnostnade da ćemo i ovom korizma naziva hrvatskom narodu lijanskom jeziku iza Korizme dolazi jeKRIŽNI sretniji biti, jer što znači četrdePUT obično “Quadragesima?" života nad smrti dolazi koji obavlja pet- pobjeda setnica. kom i U USKRS! pronedjeljom. lijepim m ova

-

u

sv.

uz

u

se

uz

u

na

o

mo-

u

na

ma

uz

za

u

u

uz

se

s

su

s

se

s

u

na-

u

se

sve

u

u

na

a

na

su

na

a

u

ova:

zme

nam

na

na

a

o

se

se

sve

u

a

u

a

u

sa

su

su

sme

se

suze

se

se

a

se

se

na

ne

meso

srce

u

se

na

u

sa

u

se

a

u

u

s

se

u

u

mu-

se

se

s

u

se

u

suvremenom

nama u

u

se

-

list

Mljekarski

27

ŽIVLJENJANA

KULTURA

SELU

U čast našeg nastavnika se

u

parku

-

FERDI

“Hrvatsko

u

piše:

se

PJESME

sva

na

u

RUSANU

baveći

PRIJATELJI NJEGOVI IŠTOVATELJI HARNI

1886.

1850. osniva

pisaokomponirao. dobrovoljačko glumištno društvo“, vjerojatno jedno od izvodi Rusanov komad prvih Hrvatskoj, koje “TRI Vrlo MLADOŽENJE NAJEDAMPUT". je da izvode hrvatskom značajno djela jeziku. i intenzivno Dvadeset provodiVirju petgodina

nalazi

središtu Virja,

na kojem spomenik ŠIRITELJUHRVATSKE

Godine

i

DIO

kulturnim

LJUBAV

ŠTO JE

radom.

ZA

VIROVCIMA

JE

I HRVATSKU

PJESMU

OSTALO

se

TEMELJ

DALJNJEM

USA-

RIJEČ RAZ-

ŽIVOTA Ferdo Rusan ušao hrvatske antologiju nije ni ga knjževnosti, spominju enciklopedije.

Teško što onoga jegovoriti umjetničkoj vrijednosti da je je kulturnojenapisao,činjenica učinio mnogo... jesnom području povi-

JOŠ MU

PJESMA OTAČBINOM SKLADNO JEČI, SRCA BUDI, SMIERNO TRUDOM1I VJEŠTINOM DA NAM BUDU LJUDI LJUDI.

U TOM

KULTURNOG

VOJU

GODINE

MJESTU.

u

a

ne

o

no

na

je prosinca rođen 1810., potječe iz I će biti Nakon vojnik. vojničke obitelji. odlazi rat u školovanja njegova pukovnija Italiju. velik interes Mladi poručnik nijepokazivao duši više vojsku.

Njegovoj pjesničkoj odgovarali militarizam. boravka kulturni užici nego Za vrijeme obilazi što dalo da Italiji kazališta, je poticaj kulturnom radu. Budući da poslije posveti talijansko traži podneblje nije pogodovalo njegovu zdravlju, zatim Pečuh.

U premještaj najprije Temišvar, Pečuhu otkriva ilirsku član i čitaonicu, postaje njen Tamburaška sekcija vatreni ilirac. Po koristi talenat prvi svoj pjevača put zavidan i U teatru postiže uspijeh.pečuhanskom dobilo ime i naše Po zvanični kruhrvatskom što njemu je svoje prezime pjesmom, nastupa Hrvatsko društvo 1879. ostalo ilirsko pjevačko godine govi njegovo djelovanje zamjeraju. i kvalitetno šarolikim Temišvar što toga koje predstavilo javnosti premješten Zbog jeponovno tokom loše 1842. programom opet cijelog vijeka pa utječenjegovo zdravlje, godinepripremljenim i humana “Rusan" rodnu Podravinu odlazi mirovinu. vraća U djelovanja. je organizacija koja članovima dubokim vodi mir. i ali konačno nalazi sebe i brigusvojim osjećajem bolestan, svoj bio i U to ljudskog razumijevanja.

Nije najpoznatija pjesma prijateljstva vrijeme nastaje njegova da nekom i rodna Podravina".

Rusan pomogne rijedak slučaj materijalno moja nije “Lijepa nesreća.

Osim često ako ga jepogodila toga, neke članovi društva kolektivno sudjelovali gradnji članu ili članici svakom prilikom vjenčanja kuće, dar. bi čestitku ilisimboličan uputili pismenu aktivnost nakon završetka društvena Najživlja je kada zabavi rata, prvog svjetskog pokušavaju zaboraviti strahote rata i posljedice. njegove Ferdo

18.

Rusan

on

u

za

su

mu

u

u

s

se

a

u

mu

osnovano

uz

se

u

na

u

se

o

umoran

s

se

samo

su

u

a

se

Revidirana

su

pravila

hrvatske

Članovi dramske

28

sekcije ispred spomenika

Ferdi Rusanu

u

društva:

narodne

i

i

a)širenje umjetničke pjesme glazbe programa b)priređivanje prosvjetnih €)raspačavanje knjiga diletantske d) predstave Mljekarski list

ŽIVLJENJANA

KULTURA dva

izveden

koncert

SELU

izgradnju doma.

Bila to kratka kroz Rusanovu gasnog je šetnja davne bogatu stoljetnu prošlost.

Povijest započeta 1879. burnih i puna u spona godine, događaja padova...

Prkosni duh “Rusanovaca" svim odolijevao je i nedaćama. bila vila pritiscima Pjesma je vodilja Rusanovce od do pa koja je pratilakolijevke groba.

Pratila i neke životne pune je ljudske sudbine, radosti i i ljubavi, ponekadbolnog grča. navrata

vatro-

za

a

BILA

KOJI Folklor

JE

1930.

PJESMA

UMORNOG

SELJAKA

NAPUŠTAO JOŠ TOPLU

JE

HRLIO

TO

DA

U

PROTEKLOGA

PJESMI

BRAZDU

I

TEŠKOĆE

ZABORAVI

DANA...

godine jeprosvjetna sekcija, koja Danas Više NIJE BRAZDA TOkako imala zadatak da jedrugačije. po je, je Pravilniku, niti žudi Tišina “Rumeđu članovima diže PLA, seljak pjesmom. je a) znanjepri-sanovim Prekrasno izvezene vrednom da članove uči načinu prostorijama“. podravživotu,svoje boljem ske tužno vise bez i rada i da oštri i nošnje duh smijeha, pjesme, plesa... života, značaj razvija pobude bila i tada i to bila ja da pomogne razvitku Rusanovka, je najdraža b) organizacijske svijesti kao odlazak među članovima najvažnija i solidarnost obveza, crkvu, gotovo njegujući prijateljstvo barem svake da učini život mladima nedjelje. selu e) privlačnijim BILO JE TO.. bolnim uzdahom da kažem, d) sudjeluju prosvjetnim priredbama tko zna, VALJA UVIJEK MISLITI I MOŽDA, Već točki Pravilnika da prvoj naglašava jepoDOBRO SEBI I SVIMA OKO SEBE... ŽELJETI litika takva sekciji zabranjena.

Najvjerojatnije je Tko što će NOVO očuvati od niz donijeti SUTRA, apolitičnost uspjela raspuštanja (dugi NOVO ILJEPŠE... društvo. nadajmo godina) da od koncerata koZanimljivo je, prihodi ristili Tako Sa Trešek drugim Štefica pomoć organizacijama.je štovanjem osnovana

suvremeno

za

o

u

mu

sam

u

na

sa

u

u

se

u

zna

nam

se

ovo

su

se

za

u

OBIČAJI

NARODNI

U

Običaji

slavonskom u

selu

Otok

kolu

nisu

uhvatili

već

ruke

pr-

susjeda drugoga, kolu ruke bile cijelom prekrštene.

Ako netko želio (nastavak izbr.2/2000.) je poskočiti, nije zatezale tuđe mogao ga jer dnostavno Na ruke.

Igra(kolo) putu. pokladni i utorak “otiod Otočani rado Dvije djevojke koje plesalo plesali, ponedjeljak male" uhvatile kuće do kuće i kući bito mladići i išli jednog mladića, svakoj djevojke koji bi kolo tako da malo “ko med". je jedna d rugu poigralo. gajdama pčele kako bi Kada kući bili Kolo gledala ili oči, kojoj plesali nedjeljom i išle mogle “pazit? nadpjevavati jesvecem, svatovi, ondje p oslijepodne poslije večernje mise, dna Ako da i drugu. obadvije lijepo djevojke naplešu napjepokladama,svatovima, djetada nitko večer dolazili i pjevale, nije drugi i mladići i divaju, pred vojke plesali kolu već da mladići.

Ako bilo pjevao njih dvije, Od do Sveta nije gajdaša, Svetog Andrije bi će nadodnosno vidjelo koja uhvatili bi koju tri Otočanke nisu ni kralja pjevaleruke i glazbe, pjevati. hodali uokolo.

Jedan ni to adventa i je plesale, jevrijeme Ako posvadvije djevojke Božića. Otočanke nisu tada nosile pjevao,drugi njimotpjevali đane, jedna j e drugoj zapjevala, iste stihove kao: veliku i svilu, rekle pjevale plesale pa joj jeodgovorila od Sveta tri Obično bilo “Sve i i što-misle i što kralja. je klinjem preklinjem,jednadrugoj kolo kućom ili da neću udavati. misle. prednečijom jevoga

pa

su

u

su

na

su

su

se

oso-

u

su

za

se

se

na

su

su

na

ravno

u

u

se

su

se

a

su

u

su

o

u

se

a

u

su

samo

vanu.

se

se

za

su

a

za

a

a

su

ova

se

su

ne

se

Mljekarski

list

29

OBIČAJIPm

MARODNE

Pričali

koscima.

Otočani

zivali su

(ženske pjesme Poezija Dječje igre(brojalice): sedam kosaca kosilo poskočice) kakopo igralastrani, Djeca nestali i Učile pokalivadi, je daleko od potom junačkezali Pjesme: roditelja: nebu. žmirio je Čikigre: drugipjesme,prenosile Jedan Od sedam bi Navečer koje ljeti zvijezda viknuo: sakrivali. sastajali predajom.

Zadnji je kao četiri četiri vide kakvu tko sjeveru, što sakrio. nakon pa je Onajkoji divančik, malo kotača kolima, ili ali tražio ih pjesmupripovijepripovijest sobi; je je ježmirio, rudo. kao tri naprijed ukoso, bi ih slušali. Na dao bi bi netko od skrivača da taj Zvali drugi paziti, kolima. ih vilovskim širilei način i dotrčao pamtile, pjesme mjesto gdje ježmirio, izlazila ilizalazila Sa je bi viknuo ČIK! morao ponomijenjale. jer Bila večernjica. je zvijezda žmiriti. Ako Ženske pje- čeva pjesme dulje nekoga našao, je zamjena. davnim viknuo i otrčao doga- O pjevale smice, mjesto Otočani je svoje grkljanu jabučici i ČIK!, onajkogajenašao đajima junacima,poslije ovako: Muškarci imaju govorili koonima žmiriti. djevojke, pjevale žene je grkljanu, jabučicu im bili znale i više udarim: dragi.maju. koji dje-je Eva Igralo Kog jabučicu pojela je svoju ženske skraćivane Vremenom Okretali Adam krug jednonagovorila, kadjuje zmija udai Ponajprije gubili pjesme.

“Kog mjestugovorili: pa je zagriznuo, je svoju Ivanova im reci kao: “AI žalim." muški tako danas maj- zapala govori Stoga rim,ja u grlu, pa ka? i sl. da im se micao svatko Poslije pjevali puta grkljanu, imaju jabučicu iz veći odlomci tih većih tako dok im smeta. pjesama, žena je Igrali uklanjati počele kojih djevojke nije zavrtjelo. umetati Basne do deset: pa imena, Brojalice: Brojali nepoznata zimi Kada i nastale ka sebi čevrsvinje polju pjedraga, dvogalo, trogalo, Jednogalo, ih mršave do deset redaka. smice od ozeble bijahu svinjar jer šegalo, egumalo, galo,pegalo, pet kući. Velike bili To gozvrc". svinje je pustio poskočica. počeci šegumalo, dediljalo, bi “Da vorile: znale, Prema tim ponijele svadili pjesmicama tri, fratri Jedan, dva, A ostale kabanicu!" i njima kući vrati. druge. izmišljale i bi!" jabi,ja jaukale: udari Jedan pa brusili Kada mačku; Gatalice tačku, govorahu kosu, dade dici med."

Mačka O da brus rep, Četiri digne zvijezdama: zvijezde izgovara: okomitom reduši koscu “Koscu ti si ti si ti, Ja on, jedna drugom pile, pile, je ja, tri m njih, perje." položaju, popreko konj."

-

su

ne-

se

su

su

a

se

se

a

a

su

na

su

na

se

usmenom

se

se

se

znao

u

se

su

na

samo

na

morao

a

a

ne

su

su

na

se

suncem

-

sun-

su

vo

su

na

o

na

su

a

morao

a

su

samo

su

ce.

se

su

su

se

su

na

u

ne-

a

na

a

su

me

se

mu

samo

se

ne

su

samo

su

ne

s

se

se

a

na

u

nema.

su

ne-

su

u

su

su

su

su

su

u

se

smo

se

su

za

za

“I

uze

su

u

za

on

sam

a

na-

a

2000.

Ožujak,

Vašagrometeorolog Dražen kako nalaziti članke novina dnevnih da ćemo ovog Vrlo koji otkrivaju mjesecaprilozima jevjerojatno da bi bilo Kad bi to bilo tako možemo vodom lijepo jednostavno, vjerujte pojavu spriječiti prskanjem leda ceste. vodom tako i naše zimske dane riješiti politi i prometnice navodi autor naišli članak dnevnim novinama Prošle ovog mjeseca gdje njegov jednim godine tijekom Molimo i kako malim običnim vodom, voćnjaka. smrzavanje vinograda polijevajućisprečava prskalicama, vaš će trud biti od takvog načina da odustanete ivinogradu.

Zapamtite, mraza voćnjaku sprečavanja pojave od zašto da Eto šteta ogromna. uzaludan, odustanenavedene radnje. odgovora do kontinuirano se vode. dugo količine velike metoda zahtijeva Prvo, prskanje osigurati Drugo, iznad 0.0 odnosno Celzijusa. naraste trenutka dokle god temperatura zraka stupnjeva rasti, počne zanima više kako sati. i bez možemo Običnim pa prekida jedan, Vjerujemo postići prskanje prskalicama oslobađa kada koristi latentna što zašto tako je vode,koja toplina prskanja tijekom prskati?

Razlog dugo 80 kalorija vode oslobađa centimetra 1 da voda hladi. Valja pa topline, kubičnog smrzavanju naglasitipri neće smrznuti. vinove loze i voćaka pupovi prekida vode bez dovoljno sistema obzir dolazi Dakle, jeprskanje navodnjavanje, gdje uporaba će i lakše biti da tlo vlažno, ako tri dana. treba može pa trajati i tijekom prskanja Podsjetit hladiti te time će zato iz slojeve upravo spriječiti pojavu sporije pliće tla, dubljih provoditi toplinu Kaučić

mr.

nam

u

u

mraza.

#

sa

se

na

u

smo

vas

se

u

se

vam

a

i

sve

i

mora

ova

ne

ne

vas

ne

se

se

se

a

za

samo

u

ćemo

u

mraza

30

se

a

se

a

na

vas

a

ova

će

uz

ono

se

tlu.

list

Mljekarski

AR

The Service Company HENKEL-ECOLAB ZA

NOVU

ASEVI MUŽNJE

HIGIJENU

P3 OXI-FOAM P3 Blu-Gard P3 io-Shield P3-VELOUCID

MUŽNJA

HIGIJENSKA

KVALITETNO MLIJEKO sredstva za alkalnoi kiselo pranje te dezinfekciju (muznih uređaja, mljekovoda ihladnjaka za mlijeko) *

-

-

Henkel

Kučerina

Ecolab

ručno pranje

Zagreb

tel: 01/36

5,

sredstva za

d.o.o.

51

fax: 01/36

383;

51

mob:

388;

098/364

361

RADOVA

KALENDAR

kamenjaru Biljke radovi Proljetni im i časte cvatu potrebna biljke ako naročito vrijeme je jevoda, svi krenuti i početkom proljeća također jerće suho.

Kantoci Darko Piše: potrebno Biljke je dipl. ing. i može dogoditi lukokupovinu Ocvale cvjetove prihranjivati. artikla. bez da ostanete potrebnog redovito uklanjajte bilja vičastog izciklami Kada listovi,kako požute bi nepotrebno iscrpsadi vadite gomoljčić koji opet Lišće sjemena. ljivale stvaranjem možete smjestiti lukovicu. ujesen.

Azaleju hrani ostavite jer sobne vrt. Nakon mnoge cvatnje lukovice i goKada lišće osuši, i neugledpropadaju postaju iz biljke izvadite zemlje, sušite, molje nabavci novog ne, pa razmislite iduću očistite i spremite bilja.

ITRAJNICE LJETNICE ARANŽIRANJE CVIJEĆA iznosite nasad zrak, Oprezno Neki proljeće jedvadočekaju vodite računa čemu pri Odlazeći bi uživali kako cvijeću. sami niste vima. Ako sijali cvijeće, brati nemojte cvijeće, jer sada prirodu da nabavite bliži vrijeme proljetni mjesec,po Ožujak jeprvi zaštićene zakonu nabavka ionako ništa Uskrsa produžuje sadnice, prije i ivisibabe čak vrste, mnoge jaglaci, ovisno i imamo radi planu pa svibanj lipanj, travnju zemlji, kapa svako ubiranje predstavlja I zemljusadnju sadnje.

Pripremite mnogo travnju posla.

I bez djelo (ako ulove). te U već i usitnjavanjem prekopavanjem cijelog proljeća. tijekom ili možete šumskog cvijeća poljskog stavku teksta gnojenjem. podsjećamo Grana uživati proljeća. zimi štibojama Uklonite obaviti grane što treba prokoje cvasti. sobi danima će forzicije i tile pregledajte biljke. trajnice ljeće. vazi i granu kestena Možete držati hladnoće Ako KUĆNO BILJE izdigle, zbog listovi i kako otvaraju promatrati neke utisnite ih kada podijezemlju, Proljeće jerazdoblje će I i izgledati cvjetovi. jorgovan lite prvo Biljke koje prije cvatnje. budi, j avlja prirodi iskoristiti i vrlo možete lijepo, rasadite cvatu nešto I sobi krajem proljeća. cvijeće. vašoj sigurno voćaka. grane i Počnite korov, zimi. lončanice cvatu neke cvate, plijeviti zalijevati BILJE I U CVIJEĆE UKRASNO ivaše povremeno Ovo svibnju prihranjivati. osjećaju buđenje prirode možete U cvatu, ako biti sretne iznijeti pelarće travnju mnoge mnoge bujno ilipnju trajnice pa biljke, i vodeoslonac. im asparaguse im veće lonce ili ih pa gonije, fuksije, je potreban presadite kuću. O uvečer ih vratite Ovo barem RUŽE nike, zemlju. je promjenite i kada sadite vodite računa cvatu Afričku i je ruža mjesec jer Svibanj razmnožavanja. vrijeme Poneke uklasvakom vrtu. ih, razmnožiti možete osjetljive. ljetnice jer Okopavajte ljubičicu putem čnite redovito i i redovito možete zalijevati prihravrste zalijevajte njajte korov, mnoge lista, druge će vaše U njivati bilje.

Zimi reznicama. razmnožiti lisnim proljeće prihranjujte. lisne ruže KAMENJAREI pa i sukulente ste uši, vjerojatno napasti drugo bilje kaktuse, štititi. ih bile LUKOVIČASTO BILJE oskudno jer biljke jepotrebno zalijevali, TRAVNJAKI Ž IVICE kada kaSada kada Proljeće jeperiod je mirovanja. periodu zelenu krasnu Teško dani ima punom boju Travnjak je sjaju. menjara nastupili topliji pojačajte može od vrućina narcisa ili cvat reći da li i kojih jer ljepši je počinje prihranjivazalijevanje, i kvalitetan li dana vremenske Ako Želite poizgorjeti. lijep cvatnja ostalog mjesec kasnije prilike nje. i redovito kamenite dana iznesite ga zalijevajte travnjak, iberisa, gušarke, bilja: tijekom voljne, bilje U i No trave ih ali držite otvoreno, proljeće počinje drugih. proljeće nijeprihranjujte. sjeni. kada kasnih od Kada Živicu potrebno košnje. je biljkama vrijeme prođeopasnost redovito orezivati. Odrezane već ima nakon granto mnogo mrazeva, posla. divimo, proljetnih je kako bi smetale čice uklonite ukloniti grane Potrebno 15. ledenih svetaca, koje je poslijesvibnja, neuredno. treba Svaki kamen štitile nasad. rastu, možete i noću bez djeluju daljem biljke bojazni nisu učvrstiti dok vani.

UKRASNOGRMLJE biljke još ostavljati i lukovice razrasle. Sade Većina niste zime nabavili Ako grmlja je ljiljana ukrasnog tijekom nakon te zaštitu i sredstva cvatu, ga gomolji dalija.

Krajem cvatnje potrebno gladiola zemlju, svježu suhe i sloi kane. sade orezati. Uklonite učinite to što različita je prijesvibnja gnojiva, i lukovi-

na

su

vam

u

u

se

se

ne

se

u

ono

se

o

za

sezonu.

na

o

mrazo-

u

u

se

su

novom

se

no

na

se

a

ne

o

u

na

ne

za

u

samo

vas

zneno

na-

na

vas

u

su

u

osnovno

u

u

se

su

se

se

a

u

u

rano

se

sve

a

u

a

u

u

no

mrazu

u

su

a

su

su

u

u

nema

a

su

u

na

se

sezona

samo

a

ne

su

a

se

u

se

a

za

se

32

sve

Mljekarski

list

h|/,5\/41f0

oops

i

RIDOLA

mljene prorijedite svibnju počinje sadnja presad-suhog možete isaditi nica režući Ako niste proljeće grmlje,anakon toploljubivog povrća.

Počinjekrošnju grančice. svaki grm dobro borba bolesti i štetobavili sadnje zalijte. protiv korova, gnojidbu,proljeće priobavezna aktivhranite voćke.

Redovito nika, zalijevanje je pratite i zdravstveno POVRTNJAK stabala i po nost, povremeno prihranjivanje. stanje mimoilazi ni obaviti zaštitu.

VOĆNJAK je Proljeće povrće. potrebi potrebno već bere Neke voćke već cvatu i prvo U travnju povrće, potrebe svih kultura. vodom naročito počinje sjetva povrtnih velike, grane

grm.

U

U

Još

vremena.

možete

čistiti

u

a

ne

se

a

za

su

za

CVIJEĆE

VRTNO

ih zaštitili od

vanjskih nepovoljnih Razmnožavanje cvijeća vremenskih Reznice i tek utjecaja. treba štititi od zakorjenjene biljke Piše: žavamo lukovičaste i Darko Kantoci i jakog vjetra. dipl. ing. gomoljaste svake treće biljke RAZMNOŽAVANJE godine. može razmnožavati Cvijeće IZBOJIMA POLOŽENICAMA RAZMNOŽAVANJE više lukovicanačina; sjemenom, tako Kod nekih vrsta ma, Ovaj postupak provodi pocvjetnih gomoljima, izbojima, dijeda matične ili grma, reznigrančica biljke javljuju ljenjem izboji koji svojimbode korijena ili vrh ostavi vrhovima i ciiz cama, zemlju njezin pupove lišćem, položenicama kojih malo iznad Nakon što mlada ukorzemlje. razvija biljčica jepljenjem. koja odreže i Nakon odgrančica ukorijeni, SJEMENOM jenjuje. ukorjenjivanja RAZMNOŽAVANJE stalno vrtu. od u presađuje mjesto grma i vajaju matičnog dalje Ovo način je najjednostavnijisamostalno Na RAZMNOŽAVANJE LIŠĆEM uzgajaju. ovaj iz razmnožavanja.

Biljke uzgojene način razmnožavaju ljubičice. Biljke poput begonije, žive i gloksinije sjemena dugo pravilno i dr. razmnožavamo listovima.

Sa RAZMNOŽAVANJE iz razvijaju.

Biljke uzgojene sje-DIJELJENJEM KORIJENA matične listi klimi biljke stariji bolje prilagođavaju nekoliko strane od ga mjesta metodonje biljka Dijeljenjem uzgojenih drugim korijena uglavnomzarežemo. Nakon toga list donjom dama. razmnožava Sjeme jednogodišnjeg cvijevišegodišnje cvijeće stranom i ća supstrat irisa rasta, stavljamo grmolika poput najbolje jekupiti, jerosigurava klinčića, učvrstimo. i božura. ga kvalitetne karakteristične kolagano Supstrat Biljka zajedno biljke biti vlažan. Lonac i sortu. izvadi iz vrstu možete kooštrim predovoljno rijenom Kasnije zemlje, i držinožem ristiti razreže bala ste krijemo plastičnom folijom sjeme cvijeća koje zasijali. korijenova vlažnom i Pri tome nekoliko važno da zasebno toplom mjestu, je sjeme dijelova koji zaštićenom od sade imale i direktnog u biljaka koje mjesto cvijetnjaku. naljepše Nakon nekog REZNICAMA najzdravije cvjetove prvoj cvatnji.

RAZMNOŽAVANJE zanim lista će i čuva dijelovima pojaviti Sjeme pokupi, prosuši reznicama obaRazmnožavanje mlade hladnom i suhom do biljčice koje r asađujemo. mjestu sjetve. način da matične vlja RAZMNOŽAVANJE RAZMNOŽAVANJE odreže i stavi biljke grančica CIJEPLJENJEM LUKOVICAMA I GOMOLJIMA S debzemlju zakorjenjivanje.

Uz lukovice i skine Cijepljenjem uglavnom povreljeg gomolje dijela grančice i ruže, izrastu koliko listova blizu lukovice i novi Kako bi množavaju kamelije azaleje. manje reznice što Takve i lukovice gomolji. prirasle bolje ukorijenile, Cijepljenjem spajaju pupovi žemo i sadimo hormone matične gomolje odvajamo uporabiti praškaste biljke podlogom divljaka. mostalno.

Lukovičasto i Da bi važno mogu koji gomoljakupiti boljim operacija uspjela, sto može i iz Za da i i cvijeće uzgajati trgovinama.ukorjenjivanje je plemka podloga imaju ali koriste Reznice sokova. sjemena,taj jepostupak dugospecijalni supstrati. dovoljno Cijepljenje i i oblačna trajan nesiguran proizvodnjikoje ukorjenjuju potrebno je obavlja tiha, Ovako kako bi bez primjenjuje. pokriti plastičnom folijom padalina. sunca

se

na

se

se

se

na

nose

za-

u

se

se

se

se

se

na

se

se

se

mena

uzmemo

se

s

na

se

na

se

za

mora

s

se

na

se

sa

uzme

mo

se

na

sunca.

na

su

vremena

u

se

na

zare-

se

na

se

na

se

s

se

u

na

se

meno

se

ne-

reza.

raz-

se

mo-

se

sa-

s

s

se

se

u

ova

se

se

u

ne

se

se

za

vremena

razmno-

list

Mljekarski

33

o IA o

Otkrit ću ZCROATIA

x

Vam

tajnu kvalitete moga

mlijeka!

mljekarskih čistoće muzilica, Moj vlasnik održavanje koristi: s mlijekom u i ostalih posuda kojedolaze dodir kanti 5330 C BIS za

m

se iviu njegovu učinkovitost!

Uvjerite

KAKO? Ukratkoću vam

objasniti: muznih

jedinica potapanjem ispiranje provesti poslije mužnje odstraniti četkama mlaku nakupine po mogućnosti grublje o dgovarajućim vodu; predispiranje: do da ne dođe vodom vrućom ne nečistoća. provoditi ispiranje Napomena: te da se lakše emulzija. mliječna isplahne koagulacije kazeina, svake

u

vode

100

do

150

tople otopiti pranjedezinfekcija: U žlica ili3/4 8 BIS-a C 5330 pripremljenu jogurt(5 jušnih odstraniti četkom i po muzne potrebi potopiti jedinicečaše). otopinu nečistoća. nakupine i

-

u

10

litara

-

-

SLUŽBA TEHNIČKE PRIMJENE MARKETINGA INDUSTRIJE 031-513-593; 031-513-503 tel: fax: PRODAJA

(tel:031-513-574, 513-577;

fax: 031-513-503

mlakom

isprati ispiranje: jedinice i f— vrućom) Himože muzne

vodom

g

NAŠIH MALIŠANA

ODGOJ

j e kaznu, onda uvijek dosljedKako kazniti dijete noi od 4-te provoditi.

Dijete godine može biti tako nadalje kažnjavano Tada će malimajka n ježno utješiti Piše: da otići kut ili dipl. odgajatelj Zrinjka šana prekinuti igru, krilu. Kada dijete neki dio stanu, prostora Keglevićsmiri treba gdje opaspoučiti dijete toj može toliko minuta stajati nosti način da Stević i dijete taj koliko ima Evo godina. jednog priruku vrućem loncu oprezno približe vaše ima mjera: dijete gostemamine pec, riječi: “Pec, jako ke i zajedničkoj igri legoTako će malo vršnjavruće, joj.joj". dijete zavisti ma, radi, razbije lakše razabrati što prijatelju mislila kockaje tek netom kuću. njegovu izgrađenu kada opasnost jeupozoravajući budući da ste i Vi, tada, vidjeli nužno povikala.

Dakle, jedjetetu donosite sud tko tome pravedan zabrane i naredbe dati obrazlagati, kriv, iz je svoje d ijete izdvajate uvida.

Ako mogućnost vlastitog društva i šaljete “hlađenje" “održati morate tropredavanje" 6 min., ako radi drugu p rostoriju učinite to vrlo kratkim godišnjaku Predlažete takoStara svezi poznata izreka šestogodišnjaku. prijekorom (1/2 minute). đer da kaže: “Batina tog djetetu vrijeme KADA I KAKVA kažnjavanjem djece KAZNA “time-out-a" razmisli iz izašla“. U poKazna je raja današnje vrijeuslijediti uvijek prema po postupku prijatelju, ODMAH psiholozi skloniji nakon suprotnoj čina nepoželjnog vratku važno da kritici: “Batina iz izašla“. igru je nije raja da zato jednostavno dijete poveže i kao nisu Batine, prvo, ispriča predloži zajednički odgojnakaznu s tim što jeučinilo. Odba“pokuće. ovakvim služi popravak“ Dakle, mjera koja bolji kazne i odgoj dje- civanjem zakašnjavanjem učimo i stalno fizičko kace, pogotovo stupkom dijete socijalno smisao gubi svoj jerdijete te stvaramože ostaprihvatljivom zaboravi ponašanju, što žnjavanje djetinjstvu to To je pogriješilo. buduća viti dobra Već temelje prijatrajne ozbiljne posljedice. konkretno znači da pogreška učikao malo često fizički teljstva. dijete koje je biti kamože njena p oslijepodne i agreoblik kazne kažnjavano postaje No, crtikoji god žnjena roditelji uskraćivanjem gledanja sivno te stvara sliku ća TV-u negativnu tu istu nikako upotrebljavali (fizičko kažnjavanje, večer, često da zločesebi, govoreći tek sutradan. stvari je uskraćivanje djetetu dragih i sl. Bez i sto, odlazak neposlušno uočavanja Nadalje, važno da kazna bude slatkiši, gledanje crtića, je dobrih i i PRIMJERENA spominjanja njegovih Prestropark sl; razgovori špotancije pogrešci. bina može stvoriti uopće će će tonom, ga kazna povišenim objašnjavanja; promašit svoj cilj jer sebi sliku kutu i važno pozitivnu kojaje da kao neprave“hlađenje? je sl.) je dijete doživljavati bično važna da dan što to činite zato pravilan razvoj.

Ono potez svojih dijete razumije roditelja. rečeno stvado stalo i što neće raditi tu Najkraće agresijom već će je njega prestati uloga grešku odraagresija jerdijete skrivati kako ga bi oponaša roditelja jest p omaganje početi prihvadrugi sle i to i nesvjesno.

Umjesto sredine pljuskiput uhvatili prećanju p ravila ponašanja djelu.

Znači, udaraca po po prstima živi. Uz i kazne stažnjici, isl., smisao stroga kazna gubi kojoj pokude pouke. mnogo neobično Na bitno hvaliti korisniji razgovori. vrlo je dječji dijete razvijen osjećaj DO TRI GODINE DJECA dobro učinilo i i isticati treba štoje pravedno neposredno uvijek U života do treće goda računati. to “loše razdoblju kažnjavamo djelo", Tako, primjerice osobenost. čaše, dine, djetetove potrebe ljubav- nenamjerno cijelu djetetovu Dakle, razbijene i ukazati šalice i treba vaze, lju, nježnostima razumijevanjem nastojati djetetu sl., dijete svjetle, vrlo ličnosti strane više pa puta roditelja jake, grubostkažnjavati. pozitivne njegove Dijete i udarci tom ili zato periodu posebnozdušnoj gdje slučajevi igri neposlušnosti još nedovoljno štetni. Tada bitno da zabrane male “sive zone". spretnom spomenute je dogode Dijete kratko i rečene. znati da često i pa precizno Primje-zgode roditelji imaju njega rice biti upozoreno iznenadi to dijete povjerenja godno je najbolji ugledavši poticaj razbijene neku opasnost kojomjošnijedijelovepoduili začuvši zvuk bolje ponašanje.

Svoje p ovjerenje imalo iskustva. Kada ćemo stakla.

U takvim neposrednog pokazat puknuća toplim p ogledom, prigomalo vrelom loncu smirenim dama treba dijete približi glasom kažnjavati ( nakon p rijekora dijete jer kad uzvikne i i bi pa kazna bila “ZNAM DA SI štetna. majka prestrašekazne) riječima: nim “Ne vruće ME Ako veće I DA TO SLJEkakve vrste glasom: diraj, je!“, RAZUMIO dijete će i DEĆI PUT i dijete prestrašiti NEĆEŠ UČINITI." zaplakati. ponašanja kojegreške zaslužuju treba

primjereno

mora

u

svom

u

se

u

o

samo

na

mama

uz

u

mama

na

sve o

na

u

se

u

o

s

svom

za

o

mora

me

svom

-

a

su

u

mu

se

za

a

ona

u

mo

za

samo

o

na

a

mu

-

u

oso-

ono

ne

o

neo-

u

za

se

vam

ra

se

u

ne

na

u

su

za

za

sve

za

za

ono

a

sve

one

na

ne

su

su

se

u

u

su

su

ne-

se

mora

ono

na

samo

sa-

mo

mora

u

neu-

-

s

se

ne

za

na

ne

zna

se

Mljekarski

list

35

VAŠLIJEČNIK olakšati

kako

načina

Osam

alergiju

proljetnu

:

Piše: dr. Ivo Belan

ciha!

ah,ah, Ah,proljeće, to šmrcanja kihanja, Da, je i To alergija. suzenja.jevrijeme i Šafrani cvijeće je proljetno drugo isto tako i biljke izraslo, inTu pune peludi. i plijesni,tako da bude ugodno t oplo, razni faktori sekti i tuš. kući. To mnogidrugi “Lijekovi vašoj je hladno. izazvati ako vaša neće mogu alergiju. mnogo koji pomoći kotravu.

3. Pokosite Smanjite kosa i efikasni brinite. pokriveni odjeća još uvijek Postoje Ali, trave ličinu polena košnjom će tim nositi načini kako proisprati Tuširanje koje polenom. itd. Većina vrtu dvorištu, često će slablemima da bi reakciju smanjiti pelud mogli proljeće može ako trava cvjetati ju botaničar bez svrbeža suhim i viti objašnjava organizma", kosite. redovno dr. James očima.

Thompson. strategija4. Postanite kosac Ovdjeje maskom.

7.

Uzeti stručnjaci koje protiv alergija izlaganja lijekove prije Kad kosite travu stavite masku ii oni od “Čak savjetuju: koji boluju alergenu. i nos, kako biste usta spriječili kaže obrađivati radi. astme čemu 1. mogu > Doznajte vrt", da Važno je udisanje polena.

Nacionalda li kišete i šmrcate američkog alergolog Doznajte lice i ska čvrsto nemojte prianja Richard dr. astmu ili centra to nog je alergije zbognapada više istu masku uporabiti puta. Farr. “Uporabivši inhalator Preili sezonska svoj prehlada gripa. količine 5. izašli van, što ste i dolaze hlada Izbjegavajte najveće nego prije gripa tempezraku Količina možete polena polena. neporaturom, guspriječiti ždrijelom, upaljenim nakon kiše. možete srednu bolovima stim nosnim manja uvijek je nego reakciju, iscjetkom, koristi. Neke i imati Inače, itd. pronajsigurnije vrijeme dugotrajnije lijekovi Antihistaminici, zavisi kuće aktivnosti izvan neće ta tiv osobe,kojenemaju alergične alergija, poboljšati takistu živite. U seoskim tome Prave astmu, mogu podprimijeniti gdje alergije uglavnom stanja. količine tiku" mnogo peludi stručnjak najveće poručuje drugi (često ručjima kihanja izazivaju 15 oko Mansfield. On kaže da nosni dr. vodenasti brzom tijekom dana, zraku, Lyndon nizu), uzeti neki i sati, kada je svrbež očima, visoka, alergija lijek protiv temperatura iscjedak, i izlaska iz kuje jak je vjetar vlažnost antihistaminik, prije sja, gubiušiju, ždrijelu, začepljenost koniska. U će može mirisa i sinusne tak gradovima najveće spriječiti alergični napad. glavoosjeta 19 sati. da ličine oko često Antihistaminici po8.

Izgleda bolje. prašini.

“Ugušite" grinje zrači iz razlikoKonačni mažu. zrak povlažan građevina toplina koja ključ proljetni Topao, visoko zadržava i ili da među tiče ljudi polen gripa prehlada vanjuje populacijsku eksploziju dok od duže nastupi svježija jednogzraku, rijetko traju prašini, najvećem grinjama da večer prestaroku polen koja dopušta Napadi alergije tjedna. alergijskih problema niže ceste. uzrok alerdok nestane žive duboko novima.

Takve smjesti staju grinje kućni i 6. unutar ljubimac). Čišprpelud, gije (npr.

Najefikasnija namještaja tepiha.

Tuširanje. nakon ih može kuće hladno.

2. prenego odstraniti, izlaganja ćenje pomoć t oplije Radije količinama velikim ali suhi zrak može. stanu peludi je Regulirajte temperaturu ap

-

sezona

razne

a

su

a

vam

ne

su

ne

u

s

se

svom

ne

u

nosom

sa

osam

s

na

o

se

ma-

s

uz

za

s

u

samo

ne

za

o

u

u

-

su

nosu

u

-

sunce

sva

su

u

ona

u

u

ne

se

ne

u

na

ne

ne

va

u

36

uz-

u

u

list

Mljekarski

IZRADA

LAKTOFRIZA

Laktofriz

/

jecilindričnog tip Izrađen iz AISI izvana je nehrđajućeg materijala304,izoliran, oplašten elektrona nehrđajućim limom, opremljenpoklopcem gornjoj strani, motornom termometrom, redukcijskom mješalicom, digitalnim mjeračem, strane, programatorom s izljevom 051,gumenimčepom unutarnje koji sve i temperature, povezuje funkcije (očitanje uključivanje isključivanje i i Sve mješalice, uključivanje isključivanje kompresora) kompresorom.

Dno laktofriza nogama. zajedno smješteno je postoljeregulacionim “Alfa Laval". freonom na tipa Hlađenje donjoj podnici. oblika

“Alfa

/.

Laval"

sa

na

Garantni

(Dukat, Zadar) Mljekara “VINDIJA"

-

godina).

-

“KOKA"

Varaždin

“LEDO"

Zagreb

-

“MLJEKARA"

Veličine:

100

-

od

2000

horizontalne

Split

20001

-

vertikalne

Pula

“MILS"

-

od

d.d.

Varaždin

12

-

d.d.

Sirela,

sa

mjeseci. servis i rezervni od sedam Osiguran (uperiodu dijelovi rok

-LURA

izvedbe

-

12

000

Županja

“DOMIL"

-

-MLJEKARA

I

“Antun

izvedbe

Bohnec"

“ZDENKA"

-

Veliki -“KIM"

Zdenci

Karlovac

KARLOVAČKA

-

PIVOVARA

IZRADA TRANSPORTNIH CISTERNI ZA MLIJEKO i Kapacitet 1000 2500 litara (neizolirani izolirani)

“ZIM"

-

Zenica

-

“MLJEKARA

-

SARAJEVO" -“MLJEKARA

PRENOSIVE ZA

PRIJEVOZ

SA

PUMPOM

CISTERNE

MOSTAR"

MLIJEKA “MLJEKARA

-

TUZLA"

_

“DONA"

Gornja

Stubica

“ETOL"

-

-

PRENOSIVE

CISTERNE

MLIJEKO

-

PRIJEVOZ

ZA

-

“KARBON"

ILI

SKLADIŠTENJE

“PLIVA"

-

-

e

va

s S1 pi

mn ox

>“ NNNSISISTENEEE" =

IPK

opreme poduzeće proizvodnju i za prehrambenu kemijsku industriju \c/tax: tel.: (049) 287(049) 287368; 377,

“INA"

Celje Osijek Zagreb Zagreb Zagreb

za

287375,

287-366

Probiotik GD

Vindija funkcionalni je light(lagani) jogurt, s nedavno otkrivenom kulturom mikroorganizama BBL kojaje ispitanau istraživačkocentru Morinaga (Japan). razvojnom Po okusu i učinku izvanje konkurencije.

Za odrasle idjecu,prisvakodnevnoj konzumaciji,ima zdravstveniučinak: Stanje Djelovanje pospješuje imunitet metabolizam _ potiče ublažava osteoporozu peristaltiku pojačava florucrijeva obnavlja pretilost smanjuje stres smiruje —

—

—

_

QA LITE, CamiĐ

_

—

Vi indija

pa

—

Kakva

snaga

u

tako

malo

grama!