Issuu on Google+

PARTIZANSKA I KOMUNISTIČKA REPRESIJA I ZLOČINI U HRVATSKOJ 1944.-1946. DOKUMENTI

ZAGREB I SREDIŠNJA HRVATSKA

Drugi dio


Nakladnici: Hrvatski institut za povijest - Podružnica za povijest Slavonije, Srijema i Baranje Slavonski Brod Hrvatski institut za povijest Zagreb

Recenzenti: Dr. sc. Nikica Barić Dr. sc. Zdenko Radelić


PARTIZANSKA I KOMUNISTIČKA REPRESIJA I ZLOČINI U HRVATSKOJ 1944.-1946.

DOKUMENTI ZAGREB I SREDIŠNJA HRVATSKA Drugi dio

Hrvatski institut za povijest Podružnica za povijest Slavonije, Srijema i Baranje SLAVONSKI BROD Hrvatski institut za povijest ZAGREB 2008.


PARTIZANSKA I KOMUNISTIČKA REPRESIJA I ZLOČINI U HRVATSKOJ 1944.-1946.

DOKUMENTI

knjiga 3 ZAGREB I SREDIŠNJA HRVATSKA Za nakladnike: Dr. sc. Mato Artuković Dr. sc. Stjepan Matković Priredili: Dr. sc. Vladimir Geiger Mate Rupić, prof. Mr. sc. Mario Kevo Egon Kraljević, prof. Zvonimir Despot, dipl. teol. Lektorica: Nikolina Krtalić Obrada slikovnih priloga: Ivan Majdak Izrada kazala: Luka Gavranović Naslovnica: Lidija Janković Slog i tisak: Tiskara Rotim i Market Naklada: 1000 primjeraka

CIP zapis dostupan u računalnom katalogu Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu pod brojem 672450

ISBN 978-953-6659-36-4 (Podružnica) ISBN 978-953-6324-65-1


130. 1945., lipanj 28. Zagreb

Predstavka pročelnika Odjela zdravstva zagrebačkog Oblasnog NOO-a Stjepana Brlića i člana Komisije za kampanju zagrebačkog NOO-a Ivana Petanjeka upućena predsjedniku Narodne vlade Hrvatske Vladimiru Bakariću, kojom pojašnjavaju brojne nepravilnosti koje su prisutne u vlasti i navode da u “narodu vlada sveopće nezadovoljstvo” _____________

Zagreb 28. lipnja 1945. PR E D S TAV KA Na druga predsjednika Vlade Bakarića. DRUŽE PREDSJEDNIČE! Niže podpisani prošli smo u životu mnoga politička i gospodarska iskušenja i zato kao stariji ljudi smo ušli u N.O.B. da doprinesemo naš obol za oslobodjenje zemlje. Isto smo se stavili i danas, da doprinesemo naš obol u obnovi zemlje. Druže predsjedniče! Ali zato i smatramo za dužnost da iznesemo naša opažanja izravno pred Vas, da Vi o tome razmislite. 1./ Pojedini naši Kotarevi i Okruzi donijeli su svoje proračune budžeta za srpanj i prosinac. Opazilo se je da kod naših kotareva vlada prevelika prenapučenost namještenika i u Okruzima isto tako, i da se ogromna svota troši na namještenike, tako da premašuju lični izdaci materijalne izdatke. Tako je u našem okrugu. A željni smo znati i za druge Okruge. Prilažemo podatke iz govora Stjepana Brlića kojeg je održao prigodom diskusije o proračunu našeg Okruga. Predlažemo, da se u svim Okruzima zaposle sposobne sile činovnika. da se donese strogi zakon o svjesnoj sabotaži, koja bi se kažnjavala smrću. Nehaj rada, da se kažnjava prisilnim radom. Da se uvede stroga politička kontrola i da se uzmu svi sposobni činovnici na rad koji se nisu ogrešili teže o N.O.B. a svi drugi, pa bili oni i partizani, da se rasporede na ona mjesta za koja su sposobni, bio to rad u tvornici ili na polju privrede. Držimo, da bi se time uštedile ogromne sume novaca u korist podizanja zemlje i odpalo bi nezadovoljstvo a i reakcija ne bi mogla pokazivati prstom i reči: Gledajte ovi zaposlivaju nesposobne ljude kao što su i ustaše radili. Napominjemo, da će naš zdravi kadar činovnika moći izaći samo iz škole, a ne nikako uvježbavanjem starijih ljudi za činovnike. Takove škole bi narod vrlo mnogo koštalo, a stvorilo bi se i razumljivo nezadovoljstvo. 2./ Naša opažanja su, da mjestni N.O.O. ne mogu vršiti svoje dužnosti radi preopterečenosti rada, a i radi manjkavosti sposobnosti, jer svi forumi nalažu i prebacivaju posao na mjesne N.O.O., koji bi morali napustiti sav svoj rad uslijed opterečenja poslom, a to je nemoguće, jer su to svi ljudi koji moraju raditi svoje poslove, ako hoće živjeti. Ako mi tvrdimo, da naši

453


mjesni N.O.O vrše svoju dužnost na zadovoljstvo, onda mi to sami sebi lažemo i u ovakovu zabludu ne smijemo ići. Mi podpisani gledamo u tome našu propast, jer smo svjesni što će se dogoditi. Zato predlažemo, da osnuju čim veći općinski N.O.O. da se u njih zaposli sposobne ljude kao činovnike a pod kontrolu naših ljudi, a mjesni N.O.O. da vrše funkciju bivših općinskih odbornika, i tako će se rad moći odvijati na opće zadovoljstvo a narod će lakše moći platiti one činovnike, nego da se iz svakog sela dangubi nekoliko ljudi i da prave razne greške, koje stvaraju nezadovoljstvo. Napominjemo, da u partizanskom životu, su ti odbori ispunili svoju zadaću ali u mirnodobskom životu neće moći, a to se već u praksi pokazuje. To je vrlo hitna stvar, jer svaki sat je po našu štetu. 3./ Kotareve se misli rasformirat na manje. Držimo, da bi to bila teška greška, jer bi se time narod još više obteretio porezom. Broj činovnika bi se povećao i ne bi se time postiglo željenih rezultata. Ovo govorimo iz iskustva, koje smo proživjeli prigodom cjepanja raznih općina. Stojimo na tome, da se broj činovnika svakako smanji a ne povečava, i napominjemo, da jedan sposoban činovnik vredi više nego dvadeset nesposobnih, a da je radi broja činovnika u naroda već sada nezadovoljstvo to kao zreli ljudi moramo vidjeti i ne smijemo tajiti. 4./ Stojimo na stanovištu da treba pomoći privatnu inicijativu, jer vjerujemo da bez privatne inicijative naša zemlja neće biti godinama obnovljena. Treba naći ograničenje bogaćenja, ali treba stvoriti volju za rad, dati poduzetnim ljudima, da pokažu svoje sposobnosti na obnovi zemlje, što će nam vrlo dobro doći a mi ih imamo, ali ako mi ne znamo njihove sposobnosti iskoristiti naša je neoprostiva greška, jer ćemo time nanjeti ogromne štete narodu i državi. 5./ Osigurati treba transport automobilima iz Okruga u Okrug lokalni promet, u gradovima dovoz materijala na gradje kuća, cesta itd. Napominjemo, da su u Zagrebu bila samo 4 poduzetnika od g. 1924. koji su imali svoje automobile za dovoz šljunka, pjeska i cigle, na gradnje. Isti ljudi su dovezli materijala za pol Zagreba, ali se pri tom nisu obogatili, jer su sami sjedili za volanom i brinuli se, da je išlo sve u redu. Isti ti ljudi su ostali bez automobila. Nešto su ih uzeli Njemci nešto ustaše zadnje godine prije rata automobilizam se je znatno proširio. Nekoji su automobile raskopali i tako ih sakrili i sačuvali, a danas su im oduzeti stavljeni u razna dvorišta, da se upropašćivanju. Naše je mišljenje kad bi vlast pozvala sve te ljude i reči im, da svoja prevozna sredstva urede, već bi oni od kada dopremili sol iz naših primorskih krajeva, a obavili bi i druge poslove i ne bi besposleni šetali po Zagrebu kao nezadovoljnici. Dalje, kad bi vlast dozvolila kupnju od vojske automobila kojih ima i ti ljudi to su sve sami mehaničari, kruhoborci, oni bi stvorili jedan jaki kader prevoza koji bi i te koliko koristio našoj obnovi. Većim djelom to su bili naši dobri simpatizeri koje i dobro poznamo. 6./ Treba uvesti rad na željeznicama. Pogledajmo, na zagrebačkim kolodvorima treba čekati čitav sat, jer stoje tamo vojnici koji ne znaju dobro čitati propusnice, a kraj toga otvara se samo jedan izlaz, a opaža se da su ti vojnici dosta puta grubi prema putnicima. Treba na to upozoriti njihove Komande, da ne prave loš utisak. 7./ Pojedini vojnici dolaze doma kućama. Napadaju mjesne N.O.O. izražavaju se tako, da se i groze pojedinim predstavnicima vlasti. Trebalo bi upozoriti sve vojne Komande, da se pojedini vojnici ne mješaju sa grožnjama u civilne vlasti, i da na taj način krnje ugled civilnim vlastima. 8./ Opaža se, da ljudi prigovaraju Jedinstvenom Frontu, što se šalju na političke mitinge premlade ljude koji svojim nastupima ne znadu ljude predobiti nego ih razočaraju Dogodilo se je slučajeva, da su pojedini ljudi koji su inače funkcioneri naše vlasti povukli se i rekli,

454


ako će nas ovakvi ljudi voditi, onda ne ćemo kruha jesti. Predlažemo, da se tome posveti velika pažnja. Da se ljude koji se šalju na političke sastanke, paziti na njihov predživot, da li su bili pijanice, rasipnici, osobito tamo gdje ih narod poznaje, jer povjerenje u narodu nije baš lahko steći, a još teže, ga je sačuvati. Narod ne voli prevelikog diktata to se je pokazalo najbolje u ove 4 godine rata. Bilo bi poželjno da se stariji ljudi koji uživaju autoritete medju narodom šalju. Narod treba pomno izgradjivati. 9./ Opaža se, da je omladina po nekojim selima previše, prepuštena sama sebi. Održavaju se sastanci previše dugo u noći čak i do jedan sat u noći i sve to po nekoj komandi koja se kosi sa odgojem djece. Nekoji roditelji su se na to pritužili ali su dobili oštru opomenu od pojedinaca, koji su zaduženi po omladini. Roditelji dalje šute videći to neki teror, da mora prestati biti odgojitelj svoga djeteta osobito ženskog. 10./ Opaža se, da ljudi u raznim logorima leže i da su prepušteni samo onim ljudima, koji vrše nadzor nad njima. Napominjemo, da treba ljude koji su u logorima čim prije podvrči istrazi, neduže pustiti a krivce dati na racijonalno iskorišćivanje na isušenje Lonjskog polja, gradnju cesta i mostova i na poljoprivredne radove. 11./ Treba paziti, da se ne hapse ljudi na temelju lične mržnje, da se time opterečuje aparat istrage i stvaraju nepotrebni koncetracioni logori. Napominjemo, da bi trebalo biti hapšenje, ne na anonimne, prijave nego samo na pismene prijave i potpisom prijavitelja, koji bi za svaku laž morao biti najstrože kažnjen. Napominjemo, da su sistem denuncije uveli ustaše koji se još sada nije iskorijenio. Bilo bi dobro, da Vlada donese jednu osnovu, po kojoj se ljudi imadu hapsiti i zašto, da se hapse, i da se dade OZNI točna direktiva po kojima ima postupiti. Svaka samovolja pojedinaca i nepromišljenost stvara kod naroda nezadovoljstvo. Bilo bi poželjno da se kod OZN-e postave šefovima naši borci sa višom naobrazbom po mogućnosti sudskom ili pravnom silom. 12./ Zadruge treba čim prije formirati i tu se ne smije ničim štediti tako, da zadruge stupe odmah na rad, jer time će biti rešeni veliki problemi rada. 13./ Sajmove treba otvoriti na temelju putnica donesti uredbu po kojoj će kupovati mesari a seljaku dozvoliti slobodnu trgovinu na stoci svim njegovim produktima po ustanovljenoj cijeni prama dinaru kakovu će imati kupovnu moć. 14./ Kod odlučivanja kupovne snage dinaru treba imati mnogo svjesti i razuma da neće biti seljački stalež opet porobljen, da će morati pješke u grad nositi svoje proizvode i davat ih bez cijene kako je to bilo za stare Jugoslavije. Treba imati u vidu da je seljački narod podupro Komunističku partiju i životima i hranom i da je dao sve od sebe za oslobodjenje zemlje. 15./ Mlinovi su važna gospodarska privreda treba paziti, da imadu mogućnost dalnjeg rada. Mlinovima treba dati za njihovo uzdržavanje obitelj osoblja sve ono što ne treba za uzdržavanje mlinara, sve žito mora prodati uz naredjenje vlasti obskrbe uz cijenu kako će žito koštati. 16./ Treba uvesti plaćanje poreza po općinama, jer se na taj način izbjegava dangubljenje porezovnika po kotarevima a prištedjuju se i nadnice činovnika za ovršnim putem utjerivanje poreza. 17./ Šumarstvo se imade voditi po naredjenje stručnjaka, da se narod obskrbi potrebnim gorivom i gradjevnim materijalom, a ostalo da je pod nadzorom kotarskih šumara. 18./ Svi činovnici koji nisu sposobni, pa bili oni i partizani, treba da se odpuste iz činovničkih mjesta, i da se raspodjele na ona mjesta za koja su sposobni bio to tvornički rad ili poljoprivredni. 19./ Dogodilo se je slučajeva, da su pojedini vojnici došli na dopust u sela i zagrozili se pojedinim seljacima, da će obračunati sa njima, jer oni nisu seljaci nego kulaci. Ovo

455


su neumjesni ispadi u ovo vrijeme i trebalo bi upozoriti komande koje puštaju vojsku na dopust, da se to ne ponavlja obzirom na današnje prilike. To je vrlo nezgodna pojava. 20./ Jedno od najkrupnijih pitanja kroz prosperiteta našeg naroda osobito Zagorja i Prigorja jeste kolonizacija. Hrvatsko Zagorje je tako prenatrpano s pučanstvo, da se njegov problem života ne može riješiti bez pitanja kolonizacije. Zato predlažemo, da se odmah osnuje ured za kolonizaciju, te da se u taj ured postave ljudi koji razumiju narod i narodno gospodarenje koji poznaju Zagorje i Prigorje, koji će znati predobiti narod da će se voljom odazvati kolonizaciji, da će znati organizirati taj veliki posao i poželjno je, da to budu ljudi koji su rodjeni u Zagorju a već su pred nekoliko godina sami se, kolonizirali i tako već stvorili prosperitete života. 21./ Treba posvetiti najveću pažnju narodnom zdravlju. Poznata je stvar, da samo zdrav čovjek imade zdravi duh, da je osnovni temelj blagostanja jednog naroda zdravlje. Zato treba prvenstveno naći budžetsku mogućnost za osnivanje u svakom općinskom N.O.O. zubne i liječničke ambulante. Liječnici treba da budu državni namještenici isto tako i zubari. Do sad je bio narod živ teritorij za eksploataciju od strane liječnika i s time treba odmah prestati treba proraditi i u školama, da djaci dobiju volju za studiju medicine. 22./ Veterinarstvu treba da mu se omogući rad u svim općinskim N.O.O. Isti treba da budu državni namještenici. 23./ Liječnike i veterinare koji su pohapšeni treba podvesti odmah na istragu, i koji nisu krvavi a nešto ipak krivi treba dati odmah na raspoloženje u vojsku, da tamo pod kontrolom, a naše simpatizere koje je vojska mobilizirala uzeti ih iz vojske van, i dati narodu na službu. 24./ Politički nadzor nad činovnicima i industrijom mora biti sposoban, da se brine da će svi aparati biti iskorišćavani do maksimuma a ne kako je to danas u pojedinim kotarevima. Stvarno radi samo par sila a ostalo samo gazi po petama jedan drugome. 25./ Narod trpi od nestašice soli. Hitna je stvar, da se doveze so. Naši ljudi u Jedinstvenoj Fronti govore vani ljudima, da u Splitu imade hiljadu vagona soli a narod pita: Zar narod treba da pati nestašicu soli kraj hiljadu vagona soli? I veli: Zar vlast nema sposobnosti da organizira prevoz te soli. 26./ Treba da se donese zakon o opijanju. Pijanstvo je rak rana našeg naroda i treba, da se donese strogi zakon o tome još stroži za naše funkcionere narodne vlasti. Svaki prekršaj treba, da se kazni prisilnim radom i to u onom mjestu gdje živi, tako da se posrami pred narodom, da je pijanica. Kazna neka bude kopanje graba i popravak puteva. 27./ Opaža se da vojska imade konja koje pretjeriva iz mjesta u mjesto. Ti konji se hrane a ništa ne privredjuju. Trebalo bi sve ovakove konje raspodjeliti i na pojedina gospodarstva, da privredjuju a ne da se badava hrane. 28./ Opaža se da su ljudi koji su bili naši simpatizeri i davali pomoć i kao takovi bili uhapšeni pa uvrštani u redove domobrana, da se klate po logorima i ne zna se za njih, a jedni su bili uhapšeni na poticaj nekih drugova radi ranije lične mržnje. Trebalo bi o tome povesti strogo računa jer u logorima trunu životi, ako su to nevini životi to je naša sramota. Prilažemo Vam prepis jedne molbe, da se moli iskop lješine jednog čovjeka koji je ubijen u Dugom Selu a naša vlast potvrdjuje, da je bio simpatizer a takovih slučajeva imade mnogo. Opaženo je, da su pojedini vojnici putem streljali ljude koji su bili tjerani od Narte do Bjelovara i kod jednog ustreljenog domobrana nadjen je list u kojem je pisalo: Draga majko nemoj se za mene žalostiti ja ću za koji dan doć kući, jer mi domobrani koji nismo ništa krivi biti ćemo svi pušteni kući.

456


Druže predsjedniče! Ovako su radili ustaše. Hoćemo li i mi poći njihovim stopama? Naša nakan nije braniti krvoloke, ali stojimo na stanovištu suda i pravde. Druže predsjedniče! Držimo, da bi trebalo posvetiti najozbiljniju pažnju našim narodnim sudovima, našoj komisiji za utvrdjivanje ratnih zločinaca. Možda je i medju njima potrebno uvrstiti sile iz naših redova, sa sudskom i pravnom praksom. Druže Predsjedniče! Iznijeli smo Vam naše mišljenje u ovih 28 točaka i naše je uvjerenje, da moramo istini u oči gledati, da moramo razabirati crno od bjeloga, moramo biti istine svjesni, a ne se zavaravati nikakovim fantazijama i umišljanošću jer zakon života je grub i neumoljiv. A mi smo narod tvrd koji se nije dao nikad nikom pokoriti, voli pravdu za koju se je borio, ali naš narod nije njemački Friz koji je samo pokorno šutio naš narod misli, daje i uzkraćuje. Kad se ide medju, narod, narod kritikuje. Pred nama koje poznaju, a koga ne pozna šuti. Jer veli ako ću što govoriti bojim se da ne odem u 13 bataljon. U narodu vlada sveopće nezadovoljstvo. To se trebate uvjeriti. To nije samo u jednom kotaru, to je svagdje. To je istina a narod ima izvjesnih razloga za to. Tko ide van na teren, pa to ne vidi taj nema sposobnosti da organizira jedan narod. I tko veli, da je narod zadovoljan taj laže ili svjesno ili nesvjesno greši. Mi niže podpisani uzeli smo si za zadatak da sve to iznesemo pred Vas i da Vi o tome razmislite. Držimo da nam to nalaže narodna dužnost. Pročelnik odjela zdravstva zagrebačkog O.N.O.O. Stjepan Brlić [v.r.]

_____________

Član komisije za kampanju zagrebačkog N.O.O.Petanjek Ivan [v.r.]

Izvornik, strojopis Državni arhiv u Zagrebu, 34-2, kut. 34.

457


131. 1945., lipanj 29. Zagreb

Presuda Vojnog suda Komande grada Zagreba Miroslavu FilipovićuMajstoroviću316 i “družini”317 _____________

VOJNI SUD KOMANDE GRADA ZAGREBA Sud. broj 290/45 U

I M E

N A R O D A

J U G O S L AV I J E !

Vojni sud Komande grada Zagreba sastavljen od kapetana Ranogajec Vlade kao pretsjednika, majora Rapaić Ljubodraga i redova Borovac Jovana kao članova suda, Radan Dr. Ota kao zapisničara, a u prisutnosti Popović Dr. Zdravka sudskog istražitelja kao zastupnika optužbe u krivičnom predmetu protiv okrivljenog Filipović-Majstorović Miroslava i družine, radi djela iz čl. 13 i 14 U.V.S. nakon održanog glavnog pretresa, u prisustvu okrivljenih donio je dne 29. VI. 1945 p r e s u d u 1/ Okrivljeni FILIPOVIĆ-MAJSTOROVIĆ MIROSLAV, sin Ante i Marice rodj. Radulović, rodjen 5.VI.1915 u Jajcu, katolički svećenik, bez imovine, navodno neosudjivan, 2/ Okrivljeni GERMOGEN MAKSIMOV, sin pok. Ivana, rodjen 10.I.1861 u Stanjici Negavskoj /Donska oblast/ dovršio teologiju u Kijevu, rukopoložen za svećenika u Novočerskatu, episkop, navodno neosudjivan,318 3/ Okrivljeni MIFKA SPIRIDON, sin pok. Ivana i Antonije rodj. Carman, rodj. 1902 u Samoboru, pravoslavne vjere, Srbin, udovac, bivši pravoslavni svećenik, sudjen 1936 god. od Okružnog suda u Bihaću radi utaje na četiri mjeseca strogog zatvora, 316 O M. Filipoviću-Majstoroviću, usp. Z.[dravko] D.[izdar], Filipović, Miroslav, u: Tko je tko u NDH. Hrvatska 1941.-1945., Zagreb, 1997., str. 114.-115. 317 Optužnica i presuda protiv “Filipović-Majstorović Miroslava i družine” objedinjavala je zbog “racionalizacije” procesa pedeset i osam međusobno nepovezanih optuženika različitih zvanja i vjera. Očito, zbog “zvučnosti” procesa prvooptuženi je bio M. Filipović-Majstorović, fratar, ustaški bojnik, odgovoran za masovne zločine nad srpskim stanovništvom u NDH, koji je, među ostalim, obnašao dužnost zapovjednika u logorima Jasenovac i Stara Gradiška, a zbog zločina prozvan “fra Sotona”, te i isključen iz franjevačkog reda. Optuženo je i osuđeno, osim vjerskih poglavara, evangeličkog biskupa dr. Philippa Poppa, mitropolita Hrvatske pravoslavne crkve u NDH Germogena i zagrebačkog muftije Ismet ef. Muftić i niz drugih istaknutih crkvenih dužnosnika katoličke, evangeličke, grkokatoličke, pravoslavne i islamske vjeroispovijesti, kao i niz civilnih osoba. O procesu i presudama je Tanjug opsežno izvijestio javnost. Usp. Inspiratore i izvršioce nečuvenih zločina nad našim narodom i njihove pomagače stigla je zaslužena kazna, Vjesnik, Zagreb, 30. lipnja 1945., str. 2.; U Zagrebu su osuđeni na smrt poznati zločinci i sluge okupatora, Borba, Beograd, 2. srpnja 1945., str. 3. 318 Usp. V. Geiger, Sudski procesi vjerskim dostojanstvenicima u Hrvatskoj 1945. godine. Smrtna presuda poglavaru Hrvatske pravoslavne crkve u NDH mitropolitu Germogenu, Vladavina prava, god., III. br. 6, Zagreb, 1999., str. 89.-102.

458


4/ Okrivljeni ŠEGVIĆ KERUBIN, sin pok. Mije, rodj. 23.II.1867 u Splitu, katolički svećenik i prof. filologije, navodno neosudjivan, 5/ Okrivljeni LUKIĆ STJEPAN, sin Luke i Jane r. Grižinić, rodj. 11.X.1904 u Zagrebu, rkt. vjere, Hrvat, tramvajski radnik, oženjen, otac dvoje djece, pismen, navodno neosudjivan, 6/ Okrivljeni GUBERINA IVO, sin Petra i Dume r. Bujas, rodj. 14.XI.1897 u Šibeniku, svršio teologiju u Rimu, katolički svećenik i župnik, rkt. vjere, Hrvat, navodno neosudjivan, 7/ Okrivljeni KUPČEVSKI SERAFIM, sin pok. Teodora i Marije rodj. Ivanove pravosl. vjere, rodom iz Adjigola kraj Odese, rodj. 28.IX.1894, zavičaj. u kot. Ivanić, bivši paroh u Ivanić gradu, Jugoslav. državljanin, svršio duhovni seminar u Odesi i teologiju u Beogradu, udovac, otac dvoje djece, navodno neosudjivan, 8/ Okrivljeni RUKAVINA IVAN, sin Martina i Marije, rodjen 25.X.1908 u Kaludjerovcu, oženjen, otac dva djece, navodno neosudjivan, 9/ Okrivljeni LAZIĆ PETAR, sin pok. Nikole i pok. Dimitre, rodj. Nikšić, pravosl. vjere, Srbin, rodj. 17.IV.1892 u Barletama, opć. Lički Osik, drž. čin. u penziji, jugosl. državljanin, oženjen, otac jedan djeteta, navodno neosudjivan, 10/ Okrivljeni TIMKA IVAN, rodj. 11.IX.1906 u Kucuri, Bačka, Jugosl. državljanin, Rusin, grko-katolik, neoženjen, župnik župe Sv. Ćirila i Metoda u Zgb-u, navodno neosudjivan, 11/ Okrivljeni POPP FILIP, sin pok. Matije, rodj. 23.III.1893 u Bežaniji kraj Zemuna, Jugos. državljanin, svršio teološki filozofski i pravni fakultet, evangelički biskup u Zagrebu, posjeduje imovine, navodno neosudjivan,319 12/ Okrivljeni VIJANT PETAR, sin Ivana i Kate rodj. 18.IV.1911 u Zavidovićima, evangeličke vjere, postolar i agent, oženjen, otac jedan djeteta, navodno neosudjivan, 13/ Okrivljeni MUFTIĆ ISMET, sin pok. Čašefa, rodj. 1876 u Žepču, Islamske vjere, svršio šerijatsku školu, civilni imam i muftija, navodno neosudjivan, 320 14/ Okrivljeni MRIHIN DIMITRIJE, sin pok. Filipa rodj. 16.IX.1898 u Meškom (Donska oblast) bivši pravos. svećenik, navodno neosudjivan, 15/ Okriv. ŠARIĆ MIJO, sin Mile i Ane, rodj. 1905, oženjen, zemljoradnik, bez djece, navodno neosudjivan, 16/ Okriv. PAVLEČIĆ DRAGUTIN, sin Milana, rodj. 24.V.1921 u Josip Dolu rkt. vjere, Hrvat, neoženjen, krojač i šofer, navodno neosudjivan, 17/ Okriv. KRAMAR STJEPAN, sin pok. Antuna i Lucije rodj. Povaleji, 23.VII.1883 u Vinagorju, katol. svećenik, umir. profesor i kateheta, navodno neosudjivan, 18/ Okriv. BORISOV ALEKSEJ, sin pok. Abrama, rodj. 15.III.1894 u Šliserburgu u Rusiji, bivši operni pjevač i djakon srpsko-pravosl. crkve, navodno neosudjivan, 19/ Okriv. KOVAČIĆ NIKOLA, sin pok. Nikole i Milice, rodj. 6.I.1923 u Zaprešiću, zidarski pomoćnik, rkt. vjere, Hrvat, neoženjen, posjeduje imovine, navodno neosudjivan, 20/ Okriv. RADIĆ TOMO, sin pok. Mirka i Mare, rodj. 3.XI.1900 u Zvečaju, Hrvat, rkt., neoženjen, radnik, navodno neosudjivan, 21/ Okriv. GLAVAŠ RADOSLAV, sin pok. Petra i Mare rodj. Marinović, rodj. 29.X.1909 u Drinovcima, franjevac i nastavnik na franjev. gimnaziji u Širokom Brijegu, Hrvat, rkt., bez imovine, navodno neosudjivan, 321 319 Usp. V. Geiger, Sudski procesi u Hrvatskoj 1945. godine. Smrtna presuda evangeličkom biskupu dr. Philippu Poppu, Časopis za suvremenu povijest, god. 27, br. 1, Zagreb, 1995., str. 157.-166. 320 Usp. V. Geiger, Sudski procesi vjerskim dostojanstvenicima u Hrvatskoj 1945. O smrtnoj presudi muftiji Ismetu ef. Muftiću, Marulić, god. XXIX, br. 2, Zagreb, 1996., str. 233.-235.; Z. Hasanbegović, Muslimani u Zagrebu 1878.-1945. Doba utemeljenja, Zagreb, 2007., str. 402.-403., 548.-550. 321 O sudbini fra R. Glavaša, usp. A. Baković, Hrvatski martirologij XX. stoljeća: Svećenici - mučenici Crkve u Hrvata, Zagreb, 2008., str. 211.-212.

459


22/ Okriv. CVIJANOVIĆ JOCO, sin Stevana i Smiljane rodj. Borotić, rodj. 17.VIII.1888 u Gor. Miholjcu, Srbin, pravos. vjere, svećenik, posjeduje imovinu, navodno neosudjivan, 23/ Okriv. BAŽINSKI ŽELJKO, sin Stjepana i Terezije Kroh, rodj. 29.VII.1920 u Djulovcu, Hrvat, rkt., oženjen, klobučar, navodno neosudjivan, 24/ Okriv. PAVELIĆ LUKA, rodj. 5.X.1907 u Smiljanskom Brdu kraj Gospića, poštar, Hrvat, rkt., oženjen, otac troje djece, navodno neosudjivan, 25/ Okriv. GRBAC ZORA, kći Josipa i pok. Ivanke rodj. Krizmanić, rodj. 4.V.1926 u Zagrebu, Hrvatica, rkt., navodno neosudjivana, 26/ Okriv. KOSTIĆ DRAGAN, sin Boška i Agatije rodj. Prica, pravosl vjere, rodj. 9.IX.1906 u Visokom, sudac, oženjen, bez djece, navodno neosudjivan, 27/ Okriv. ŠPLAJT FANIKA, sada sestra Gaudencija, kćer pok. Jure i pok. Uršule rodj. Boljšić, rodj. 14.II.1911 u Desiniću, svršila školu ss. pomoćnica, navodno neosudjivana,322 28/ Okriv. PAVUŠEK IVAN, sin Stjepana i Slavice, rodj. 25.X.1923 u Sisku, oženjen, postolar i agent, navodno neosudjivan, 29/ Okriv. SAVNIK MARTIN, sin Josipa i Ane, rodj. Šoba, rodj. 18.X.1890 u Starom Gradu, opć. Videm Krško, Hrvat, rkt., oženjen, otac troje djece, policijski kažnjavan, posjeduje imovine, 30/ Okriv. ZBORNIK ANICA, kći pok. Ivana i Marije rodj. Rajh, rkt., rodj. 14.VII.1894 u Našicama, učiteljica dječ. zabavišta, udovica bez djece, navodno neosudjivana, 31/ Okriv. BORIĆ PETAR, sin Stjepana i Terezije r. Bobinac, rodj. 25.XI.1908 u Martinščini kraj Zlatara, Hrvat, rkt., oženjen, bez djece, navodno nekažnjavan, posjeduje imovine, 32/ Okriv. SUPANC FRANJO, sin Franje i Ane, rodj. Horman, rodj. 2.VI.1904 u Zagrebu, trg. pomoćnik, rkt., oženjen, otac tri djece, Hrvat, navodno neosudjivan, 33/ Okriv. STIPETIĆ BLANDA, kći Ivana i Marije r. Kučević, rodj. 27.VI.1889 u Vučiniću, rkt., sestra pomoćnica, navodno neosudjivana, 34/ Okriv. NEMEC BEATA, kći pok. Matije i Franciske, rodj. Kosec, rodj. 1895 u Vel. Bukovcu, Hrvatica, rkt., čas. sestra, navodno neosudjivana, 35/ Okriv. SMREKAR MIRKO, sin Janka i Marije r. Kuhar, rodj. 30.X.1919 u selu Klistava, opć. Krapina, brijački pomoćnik, ustaša, oženjen, otac jedan djeteta, bez imovine, navodno nekažnjavan, 36/ Okriv. MATOV STJEPAN, sin Stjepana i Jane rodj. Zbukvić, rodj. 23.X.1901 u Podsusedu, radnik, rkt., oženjen, otac jedan djeteta, Hrvat, navodno neosudjivan, 37/ Okriv. SOMEK ALBERT, sin Mirka i Marije r. Šoštarko, rodj. 8.IV.19[...]323 u selu [...]324 Klanjca, Hrvat, rkt., oženjen, bez djece, 38/ Okriv. GRETIĆ JULIUS [...]325 39/ Okriv. GRABOVAC LIDIJA, kći Ivana i Ulke r. Marjanović, rodj. 3.VI.1929 u Livnu, neudata, kućanica, rkt. vjere, Hrvatica, neosudjivana, 40/ Okriv. DORIĆ ZORA, kći Ivana i Milke Marjanović, rodj. 5.IX.1921 u Livnu; udovica bez djece, činov., rkt. vjere, Hrvatica, navodno nekažnjavana, 41/ Okriv. STANIĆ KLEMENT, sin Joze i Marije r. Kušević, rodjen 21.XI.1907 u Garevcu, Hrvat, rkt. vjere, oženjen, otac 2 djece, imovine ne posjeduje, navodno nekažnjavan 42/ Okriv. FREY ANTUN, sin Valentina i Elizabete, rodjen 1896 u Bućevcima, oženjen, otac 2 djece, navodno neoptuživan, O sudbini s. F. (Gaudencije) Šplajt, usp. Isto, str. 957.-958. Nečitko. 324 Nečitko. 325 Nečitko. 322 323

460


43/ Okriv. KREČINIĆ OMER, rodjen, 28.II.1816 u Lugu, opć. Ostrožac, činovnik, udovac, bez djece, navodno neosudjivan, 44/ Okriv. GLAVUZINA VLADIMIR, sin pok. Jure i Ruže Martinović, rodjen 7.VIII.1913 u Kuševu, opć. Mostar, Hrvat, rkt., oženjen, otac 1 djeteta, trgovac, pismen, navodno neosudjivan, 45/ Okriv. ŠIKIĆ ŠIMUN, sin Josipa i Jele, rodjen 1914 u selu Štikava, kot. Gračac, želj. radnik, neoženjen, navodno nekažnjavan, 46/ Okriv. BARTOLOMEJ PETAR, sin Matije i Marije, rodj. 1896 u Brčkom, oženjen, otac 1 djeteta, navodno nekažnjavan, 47/ Okriv. JANJETIĆ STJEPAN, som Bože i Ane rodjen 1889 u Drnišu, oženjen, otac 7 djece, imovine ne posjeduje, navodno nekažnjavan, 48/ Okriv. BRAJDIĆ STJEPAN, sin Dragutina i Dragice, rodjen 1906 u Modrušu, neoženjen, namještenik, navodno nekažnjavan, 49/ Okriv. BELAVIĆ NADA, kći Blaža i Marije r. Milaković, rodjena 3.III.1925 svršila gradj. školu, neudata navodno neosudjivana, 50/ Okriv. BJELOBRAJDIĆ ZDENKA, kći Ladislava i Marije, rodjena 1923 u Zagrebu, neudata, navodno neosudjivana, 51/ Okriv. HERCEG IVAN, sin Franje i Kate, rodjen 1913, oženjen, otac 1 djeteta, obrtnik, navodno neosudjivan, 52/ Okriv. PRPIĆ IVAN, sin Tome i Elizabete, rodjen 1922 u Vel. Bečkereku, neoženjen, student, navodno neosudjivan, 53/ Okriv. DJUMIŠIĆ REMZIJA, rodjen 12.IV.1922 u Banja Luci, Hrvat, musliman, student prava, neoženjen, navodno bez imovine, 54/ Okriv. MARKOVIĆ IVAN, rodjen, 26.I.1924 u Ličkom Osiku, činov. vježbenik, Hrvat, rkt., oženjen, otac 1 djeteta, 55/ Okriv. ŽUBRINIĆ STJEPAN, sin Stjepana i Marije Atalić, rodjen 10.XI.1912 u Otočcu, Hrvat, rkt., oženjen, priv. namještenik, navodno nekažnjavan, 56/ Okriv. JUG BRANKO, sin pok. Djure i Marice r. Grmuden, rodjen 6.XI.1923 u Zagrebu, poreski činovnik, Hrvat, rkt., neoženjen, bez imovine, navodno nekažnjavan, 57/ Okriv. TOMČIĆ GUSTAV, sin Antuna i pok. Maje rodjen 1.VIII.1913 u Beču, trg. pomoćnik, Hrvat, rkt., oženjen, otac dvoje djece, bez imovine, navodno nekažnjavan, 58/ Okriv. STIPLOŠEK JOSIP, sin Marije Stojko, rodjen 23.XII.1904 u Fužinama, rkt., oženjen, otac 1 djeteta, limar, bez imovine, navodno neosudjivan. k r i v i s u : što su i to: Filipović-Majstorović Miroslav, Lukić Stjepan, Guberina Ivo, Vijant Petar, Grbac Zora, Glavuzina Vladimir, Glavaš Radoslav, Smrekar Mirko, [...]326, Stiplošek Josip, Gretić Julius, Stanić Klement, Krečinić Omer, Šikić Šimun, Bartolomej Petar, Janjetić Stjepan, Brajdić Stjepan, Belavić Nada, Bjelobrajdić Zdenka, Herceg Ivan, Prpić Ivan, Djumišić Remzija, Pavelić Luka, Bažinski Željko, Radić Tomo, Marković Ivan, Pavlečić Dragutin, Žubrinić Stjepan, Kovačić Nikola i Jug Branko bili članovi zloglasne terorističke organizacije tzv. “ustaša” koja je bila u službi stranoga zavojevača. dakle su: počinili krivično djelo ustaštva. Napose su krivi: 326

Nečitko.

461


1/ FILIPOVIĆ-MAJSTOROVIĆ MIROSLAV što je a) Nakon kapitulacije Jugoslavije, a po dolasku ustaša na vlast, postao jedan od vodećih komandanata ustaške terorističke vojske, te je sudjelovao u Bosni u tzv. čišćenjima, u kojima je masovno ubijao nevino stanovništvo i palio narodnu imovinu, tako da je na pr. Drakulići kod Banja Luke potpuno sravnio sa zemljom, a ubio preko 2000 muškaraca, žena i djece, b) Kao komandant ustaškog logora u Jasenovcu u razdoblju od 10.VI.1942 do 27.X.1942 izvršio bezbroj masovnih pokolja zatočenika (muškaraca, žena i djece) i to vlastitom rukom ili je naredjivao odredjenim ustašama. c) Kao zapovjednik logora u Staroj Gradiški u razdoblju od 27.X.1942 do 27.III.1943 izvršio masovne pokolje nevinih i bespomoćnih zatočenika, d) Kao komandant ustaške bojne izvršio je bezbroj akcija protiv nevinog stanovništva u Hercegovini u vidu tzv. čišćenja u kojima je masovno ubijao na hiljade nevinih muškaraca, žena i djece i palio narodnu imovinu, dakle počinio krivično djelo neposrednog izvršitelja i naredbodavca masovnih ubijanja, mučenja, odvodjenja u logore, paleža, pljačke i uništavanja narodne imovine. 2/ GERMOGEN MAKSIMOV što je a) primio položaj ime i naslov metropolita zagrebačke, a kasnije i patriarha tzv. hrvatskepravoslavne crkve, koja je bila stvorena po zločincu Paveliću, da bi se što lakše ostvarilo posvemašna okupacija Jugoslavije, i da bi se razbilo jedinstvo srpskog naroda u Hrvatskoj i izazvao bratoubilčaki rat, a sve to u namjeri da posluži okupatoru što lakše porobio narode Jugoslavije i kako bi se što bolje sakrili ustaški zločini, počinjeni nad nevinim stanovništvom, b) sa toga položaja i kroz tu organizaciju po nalogu Pavelića, a u službi stranoga zavojevača nasilno provodio i tjerao u članstvo Srbe u tzv. hrv. prav. crkvu te je na taj način skrivio smrt hiljadama Srba koji su prilikom tih prevodjenja u masama ubijeni, c) sa toga položaja kroz tu organizaciju po nalogu i u službi okupatora raspirivao nacionalnu, rasnu i vjersku mržnju, pokušavajući na taj način izazvati bratoubilački rat, a sve to u namjeri slabljenja jedinstvenog otpora naroda Jugoslavije protiv stranog zavojevača, d) sa tog položaja i kroz tu organizaciju podržavao tjesne političke i prijateljske veze sa vrhovnim funkcionarima okupatora i njegovog terorističkog napadača, te stavljajući se u potpunu službu okupatora harangirao je na sastancima formacije čerkeza na pokolj mirnog i nevinog stanovništva. e) godine 1942 izdao poslanicu po nalogu okupatora, u kojoj je pozivao pripadnike NOP, da napuste borbu protiv okupatora i da se vrate svojim kućama, te je na taj način stavljajući se potpuno u službu okupatora pokušao razbiti jedinstvo narodno-oslobodilačkog fronta i oslabiti borbu, te omogućiti okupatoru i njegovim slugama, da izvrše što lakše pokolj nad narodima Jugoslavije, dakle je počinio krivično djelo služenja okupatoru i njegovim pomagačima i djelo pomagača i podstrekača na masovna ubijanja naroda i uništenje narodne imovine. 3/ MIFKA SPIRIDON što je a) kao svećenik srpsko pravoslavne crkve prihvatio se je u 1943 godini na vlastitu inicijativu, a posredstvom Germogena položaja i naziva svećenika tzv. hrvatsko pravoslavne crkve u Zagrebu, koja je bila stvorena po zločincu Paveliću, da bi se što lakše ostvarila posvemašnja okupacija i da bi se razbilo jedinstvo srpskog naroda u Hrvatskoj i izazvao bratoubilački rat, a sve to u namjeri da posluži okupatoru, kako bi što lakše porobio narode Jugoslavije i kako bi što lakše sakrili ustaški i nacistički zločini, počinjeni nad nevinim stanovništvom,

462


b) kao svećenik t.zv. hrv. pravoslavne crkve kao ispovjednik pravoslavnih zatočenika logora Jasenovac prisustvovao masovnom ubijanju istih, te sam učestvovao u tim ubijanjima, c) u gore opisanom svojstvu primio položaj, ime i naslov paroha u Goraždama u Visokom u tzv. hrv. pravoslavnoj crkvi, te sudjelovao u organizaciji “Parohija” u Bosni i Hercegovini, d) god. 1944 primio položaj, ime i naslov episkopa sarajevskog t.zv. hrv. pravoslavne crkve i ovaj si položaj prisvajao sve do oslobodjenja Sarajeva, e) u gore opisanom svojstvu vršio dužnost “nastavnika” na tzv. hrv. prav. bogosloviji u Sarajevu, dakle počinio krivično djelo služenja okupatoru i domaćim izdajicama i kao takav bio neposredni izvršitelj, pomagač i potstrekač, masovnih ubijanja proganjanja i odvodjenja u logore nevinog stanovništva, kao i pomagač kod prikrivanja ustaško-nacističkih zločina, 4/ LUKIĆ STJEPAN što je a) kao organizirani ustaša počinio niz zločina i nedjela kada je kao ustaški satnik došao iz inozemstva u Zagreb 1941 god. zajedno sa ostalim ustaškim koljačima, b) neustanovljenog dana mjeseca svibnja 1941 god. u selu kraj Cetina zaklao 4 Srbina, a mjeseca lipnja 1941 u selu Gudovcu kraj Bjelovara zaklao 10 Srba, c) god. 1941 i 1942 kao komandant VI. satnije III. ustaške bojne izvršio masovne pokolje nad našim stanovništvom u Bosni, Kordunu, Baniji, Podravini i Moslavini, palio napuštena sela i pljačkao blago i ostalu imovinu, d) u vremenu od prosinca 1942 do početka 1943 godine izvršio je masovne pokolje kao ustaški satnik u Jasenovcu, gdje je nožem zaklao deset zatočenika, dakle je počinio krivično djelo neposrednog počinitelja masovnih ubijanja, mučenja, paleža, uništavanja i pljačke narodne i državne imovine i bio funkcioner terorističkog aparata u službi okupatora. 5/ GUBERINA IVO što je a) kao organizirani ustaša i kao bivši ustaški emigrant jedan od najbližih saradnika zločinca Pavelića, rukovodio kao ustaški bojnik PTS-a u mnogobrojnim zločinima, koji su izvršeni od strane okupatora i njegovih pomagača na području tzv. NDH. b) kao ustaški “ideolog” unutar klero-fašističkih organizacija kao što su bile “Domagoj”, “Križari” i sl. širio i propagirao ustašku “ideologiju” u cilju da zatruje narod sa protunarodnim shvaćanjima ističući naročito, da je narodno oslobodilački pokret komunistički, a da je komunizam neprijatelj čovječanstva, te da je narodno-oslobodilačka vojska uperena protiv Hrvata, c) izdao više knjiga i brošura, kao na pr. “ustaštvo i marksizam”, zatim pisao članke u “Hrvatskoj smotri”, “Spremnosti”, “Hrv. Narodu” i t.d., te održavao niz propagandističkih predavanja u kojima je napadao narodno-oslobodilački pokret, nazivajući ga komunističkim a komunizam označujući, kao neprijatelja čovječanstva, a sve to u cilju da raspiri mržnju medju narodima Jugoslavije i da razbije jedinstveni front i oslabi narodno-oslobodilačku borbu, d) u mjesecu svibnju 1942 održao u Neretvanskom selu Kominu političko-propagandistički govor pripadnicima zloglasne Francetićeve “Crne legije”, u kojem je govorio harangirao ustaše na masovni pokolj nevinog stanovništva i na pljačku i palež narodne imovine, dakle je počinio krivično djelo potstrekača, organizatora i rukovodioca, masovnog ubijanja, prisilnog izseljavanja, pljačke i uništavanja narodne imovine i što je bio funkcioner terorističkog aparata u službi okupatora.

463


6/ KUPČEVSKI SERAFIM što je a) kao svećenik srpsko pravoslavne crkve prihvatio se na poziv Germogena položaja i naziva svećenika paroha tzv. hrv. pravoslavne crkve koja je bila stvorena po zločincu Paveliću, da bi se što lakše ostvarila posvemašnja okupacija Jugoslavije i da bi se razbilo jedinstvo srpskog naroda u Hrvatskoj i izazvao bratoubilački rat, a sve to u namjeri da posluži okupatoru, kako bi što lakše porobili narode Jugoslavije i kako bi se što lakše sakrili ustaški nacistički zločini počinjeni nad nevinim stanovništvom, b) u ovako osnovanoj crkvi primio položaj, ime i naslov erhijerejskog namjesnika i obavljao službu člana odbora za ustrojstvo ove crkve, člana “crkvenog suda”, katehete na zagrebačkim gimnazijama, sve to u namjeri, da pruži takvim aktivnim djelovanjem stvarnu i moralnu pomoć i podršku okupatoru i njegovim pomagačima u njihovim namjerama za masovnim istrebljenjem Srba u Hrvatskoj i da bi oslabili i razbili jedinstveni narodnooslobodilački front dakle počinio krivično djelo služenja okupatoru i njegovim pomagačima i djelo pomagača u masovnom proganjanju i ubijanju nevinog stanovništva i u prikrivanju ustaških i nacističkih zločina. 7/ ŠEGVIĆ KERUBIN što je a) u 1941 god. nakon dolaska njemačkog okupatora pružio odmah Paveliću i ustaškoj “vladi” svoje usluge u radu za organiziranja i učvršćenje vlasti okupatora odnosno njegovih pomagača ustaških koljača, a sve to u cilju porobljavanja naroda Jugoslavije, b) kao saradnik ustaškog pokreta i lični prijatelj zločinca Pavelića odlazio 1941 godine u tzv. diplomatske misije u Italiju i tamo se sastajao sa pretstavnicima fašističkoga režima, s Emone di Savoia i Benito Mussolinijem, c) propagirao svoje “teorije”, izdavanjem knjiga za vrijeme okupacije o gotskom porijetlu Hrvata na više jezika (talijanskom i njemačkom), nastojao dati teoretsku i ideološku podlogu i opravdanje cjelokupnom zločinačkom radu zloglasne terorističke organizacije “ustaša” a sve to u namjeri, da izazove bratoubilački rat i da raspiri rasnu mržnju medju narodima Jugoslavije, d) ovakovim svojim radom pružao okupatoru i njegovim slugama - ustašama - moralnu pomoć i podršku u njihovom provadjanju djela oko masovnih progona i ubijanja Srba i ostalog stanovništva ne arijevske pripadnosti, saglašavo se sa tim vjerama, te se je u cilju pljačke i sam domogao židovske imovine u Livadićevoj ulici br. 22. dakle je počinio krivično djelo pomagača okupatora i njegovim slugama, pružajući im moralnu pomoć i podršku za provadjanje masovnih progona i ubijanja nevinog stanovništva te djelo pljačke narodne imovine. 8/ RUKAVINA IVAN što je od 1941 god., pa sve do oslobodjenja Zagreba, kao organizirani ustaša bio agent ustaške nadzorne službe, te je učestvovao u hapšenjima zlostavljanjima, mučenjima i ubijanjima nevinog stanovništva vršeći lično racije i premetačine, dakle je počinio krivično djelo neposrednog izvršitelja masovnog ubijanja i mučenja nevinog stanovništva. 9/ LAZIĆ PETAR što je a) na poticaj tzv. Ministarstva pravosudja ustaške “vlade” u Zagrebu, sudjelovao pri sastavljanju pretstavke, koja je imala poslužiti kao podloga za osnutak tzv. hrv. pravoslavne crkve, koja je osnovana po zločincima Paveliću, da bi se što lakše ostvarila posvemašnja okupacija Jugoslavije i da bi se razbilo jedinstvo srpskog naroda u Hrvatskoj i izazvao bratoubilački rat, a sve to u namjeri da posluži okupatoru, kako bi ovaj što lakše porobio

464


narode Jugoslavije i kako bi se što lakše prikrili ustaški zločini počinjeni nad nevinim stanovništvom, b) u ovako organiziranoj crkvi prisvojio si ime položaj i naslov [...]327 odbora crkvene 328 [...] u Zagrebu i člana odbora [...]329 moralnu pomoć i podršku ustašama u njihovim namjerama za masovnim istrebljenjem Srba u Hrvatskoj kao i razbijanjem jedinstvenog narodno-oslobodilačkog fronta, te je za ovaj svoj izdajnički rad odlikovan od zločinca Pavelića. dakle je počinio krivično djelo saradnje sa okupatorom i služenja okupatoru i njihovim pomagačima pružanjem moralne pomoći i podrške za daljnje provodjenje masovnih progona nad nevinim stanovništvom. 10/ TIMKA IVAN što je a) sudjelovao kod organizovanja, tzv. ukrajinske legije, koja je vodila borbu protiv narodno-oslobodilačke vojske u Bosni, b) 7.V.1945 u Zagrebu izdao zločince Vasilju Vojkanovskom, predsjedniku zloglasne terorističke neprijateljske organizacije tzv. Ukrajinaca u NDH, lažni list na ime Vladimira Price, u cilju da ga kao zločinca sakrije od naših vlasti, c) 27.V.1945 sakrio u svom stanu u grko-kat. sjemeništu u Zagrebu zločinca Vojkanovski Vasilja i ako je znao da ga naše vlasti traže kao ratnog zločinca, dakle je počinio krivično djelo pomagača neprijatelja i pripadništva oružanim formacijama u službi neprijatelja, prikrivanja ratnog zločinca i time pomaganja neprijatelja. 11/ POPP FILIP što je a) postao i bio član ekspoziture zloglasnog Gestapoa u Jugoslaviji, b) kao član zloglasne petokolonaške organizacije “Kulturbunda” bio u tijesnoj vezi sa predstavnicima njemačkih nacističkih vlasti pomažući im u razornom radu još u bivšoj Jugoslaviji, u cilju da se pripremi okupacija i porobljavanje naroda Jugoslavije po fašističkom zavojevaču, c) kao član ekspoziture Gestapoa tzv. “Kulturbunda” stajao u vrlo tijesnim odnostima sa ustaškim funkcionerima bivše NDH, te kao takav predvodio tokom okupacije u više navrata delegacije predstavnika njemačke evangeličke crkve Paveliću i ustaškim ministrima, tražeći razne usluge, a i dajući im potporu u njihovom zločinačkom djelovanju, protiv naroda Jugoslavije. d) Kao član “Kulturbunda” bio u službi okupatora i u tu svrhu podržavao političke odnose i vezu sa šefom nacističke okupatorske vlasti u Zagrebu Kascheom, posjećujući njega lično, kao i svečanosti koje je ovaj u Zagrebu priredjivao i na taj način nastojao je da dade moralnu podršku fašističkim zlikovcima, e) Kao član “Kulturbunda” bio je na intimnoj večeri kod zločinca Pavelića i za uzvrat tog prijateljstva primio je od Pavelića na poklon židovsku palaču Deutsch-Maceljskog, u koju je smjestio svoju kancelariju, f) Stojeći na čelu njemačkog evangeličkog svećenstva, koje je u velikoj većini bilo nastrojeno nacističkim i zastupajući njihove i svoje interese, protivno interesima naroda Jugoslavije, pomagao najlojalnije okupatora, radeći protiv osnovnih interesa NOP-a, razbijajući na svakom koraku jedinstvo svih naroda Jugoslavije i za takav zločinački rad odlikovan je od zločinca Pavelića odlikovanjem Velereda za zasluge, dakle je počinio krivično djelo služenja okupatoru i pljačke narodne imovine. Nečitko. Nečitko. 329 Nečitko. 327 328

465


12/ VIJANT PETAR što je a) kao aktivni ustaša u studenom 1941 godine dobrovoljno stupio u IX ustašku pukovniju u Travniku, u kojoj je vršio masovni pokolj nevinog stanovništva i palenjem i pljačkom narodne imovine u Turbetu i okolini, b) u jesen 1943 stupio u redarstvenu službu, u kojoj je ostao sve do oslobodjenja, te je kao ustaški agent hvatao, zlostavljao, ubijao i mučio pripadnike NOP-a i njegove simpatizere i silovao bezpomoćne žene, c) kao aktivni ustaša vršio propagandu i harangirao na masovni pokolj i zvjerstva protiv nevinog stanovništva, dakle je počinio krivično djelo aktivnog pripadništva neprijateljskim oružanim formacijama i neposrednog izvršitelja masovnih ubijanja, mučenja [...]330 narodne imovine [...]331 13/ MUFTIĆ ISMET što je a) u mjesecu travnju 1941 god. odmah po osnutku izdajničke ustaš. vlade u t.zv. NDH, kao islamski muftija u Zagrebu, zloupotrebivši i iskoristivši utjecaj, koji je po svom vjerskom položaju mogao imati na svoje gradjane islamske vjere, sastavio i pročitao proglas preko radia, u kojem je pozvao sve gradjane muslimane na saradnju s okupatorom i njegovim pomagačima - ustašama, pružajući na taj način okupatoru i njegovim slugama izravnu pomoć za porobljavanje naroda Jugoslavije. b) prisustvovao mnogim sjednicama ustaške vlade, na kojima su donesene razne odluke o organizaciji vojne sile na štetu N.O.P-a, progonu Srba, o uvodjenju rasnih zakona i progonu lica nearijevske rasne pripadnosti i sudjelovao na taj način u organiziranju masov. progona i ubijanja nevinog stanovništva, dakle je počinio krivič. djelo pomagača okupatora i sudjelovanja odnosno organiziranja izvršenja masovnog ubijanja stanovništva i pljačkanja narodne imovine. 14/ MRIHIN DIMITRIJE što je a) kao svećenik srpsko-pravoslavne crkve primio položaj, ime i naslov svećenika t.zv. hrvatske pravoslavne crkve, koja je stvorena po zločincu Paveliću, da bi se što lakše ostvarila posvemašnja okupacija Jugoslavije i da bi se razvilo jedinstvo srpskog naroda u Hrvatskoj i izazvao bratoubilački rat, sve to u namjeri da posluži okupatoru, kako bi ovaj što lakše porobio narode Jugoslavije i kako bi se što bolje prikrili ustaški zločini nad nevinim stanovništvom, b) od rujna 1944 do travnja 1945 bio u četničkim odredima u Bosni, gdje je četnicima držao propovjedi, govoreći protiv NOP-a, potstrekavajući na bratoubilački rat i pokušavajući razbiti jedinstvo srpskog i hrvatskog naroda, dakle je počinio krivično djelo pripadništva četničkim formacijama u službi neprijatelja, te pomagača u masovnom proganjanju i ubijanju nevinog stanovništva, i u prikrivanju ustaško nacističkih zločina. 15/ ŠARIĆ MIJO što je a) kao organizirani ustaša od 1941 god. pa sve do oslobodjenja bio u ustaš. miliciji i kao takav učestvovao u progonima, zlostavljanju, mučenju i ubijanju muškaraca, žena i djece, te palenju i uništavanju narodne imovine, dakle je počinio krivično djelo aktivnog ustaštva i neposrednog izvršitelja masovnih ubijanja, mučenja, paleža i pljačke narodne i drž. imovine. 330 331

466

Nečitko. Nečitko.


16/ PAVLEČIĆ DRAGUTIN što je kao pripadnik ustaš. milicije u Josip Dolu kraj Ogulina vršio masovna hapšenja i ubijanje Srba i medju ostalim uhapsio i Šegan Radu. Uhapšene Srbe djelomično je ubijao, a djelomično otpremao u razna druga mjesta, gdje su bili pobijeni, dakle je počinio krivično djelo aktivnog ustaštva i neposrednog izvršitelja masov. ubijanja nevinog stanovništva. 17/ KRAMAR STJEPAN što je a) kao kateheta na preparandiji u Zagrebu osnovao i organizirao klero-fašističko društvo pod nazivom “Udruženje učitelj. pripravnika”, koje se je zasnivalo na načelima netrpeljivosti borbe protiv NOP-a, a u cilju špijuniranja i prokazivanja svih simpatizera NOP-a iz redova djaka i profesora i to u vrijeme najtežih ustaš. progona, b) znajući za masov. progone okupatora i ustaš. zločinaca, sastavio kao kateheta na preparandiji u Zagrebu popis djaka i profesora, koji nisu bili klero-fašistički nastrojeni, optužujući ih u tom popisu kao marksiste, te zatim popis službeno dostavio ustaš. ministarstvu nastave, tražeći hitno riješenje istoga, dakle je počinio krivično djelo služenja okupatoru i djelo ustaš. špijuna, pomagača pri hapšenjima, mučenjima i ubijanjima nevinog stanovništva. 18/ BORISOV ALEKSEJ što je a) [...]332 pravoslavne crkve primio [...]333 ime i naslov kao i službu ceremonijala u t.zv. pravoslavnoj crkvi osnovanoj od zločinca Pavelića u cilju što lakšeg ostvarenja posvemašnje okupacije Jugoslavije i razbijanja jedinstva srpskog naroda u Hrvatskoj i izazivanja bratoubilačkog rata, a sve to u namjeri da posluži okupatoru, kako bi ovaj što lakše porobio narode Jugoslavije i kako bi se što bolje prikrili zločini počinjeni nad nevinim stanovništvom, b) u razdoblju od 1942 do 1945 postavljen po ustaškom Ministarstvu pravosudja i bogoštovlja na razne svećeničke i administrativne dužnosti u “Mitropoliji” t.zv. hrvatske pravoslavne crkve i što je primio za svoj zločinački rad od Pavelića odlikovanje “Zasluge i savjestan rad u crkvi”, c) u gore opisanom svojstvu sudjelovao u organiziranju hrvatskih pravoslavnih parohija u Hrvatskoj, dakle je počinio krivično djelo služenja okupatora i njegovim pomagačima u masovnim proganjanjima i ubijanjima nevinog stanovništva i u prikrivanju ustaško nacističkih zločina. 19/ KOVAČIĆ NIKOLA što je nakon stupanja u ustašku vojnicu u sastav prve ustaške pukovnije mjeseca svibnja 1941., pošao u Bihać, a zatim u Liku i Lipik, gdje je vodio borbu protiv NOV-e i konačno 1943. god. otišao u Jasenovac, gdje je u zloglasnom logoru vršio masovni pokolj, dakle je počinio krivično djelo aktivnog ustaštva i vršenja masovnog pokolja nevinog stanovništva. 20/ RADIĆ TOMO što je kao ustaški dovodnik u raznim ustaškim formacijama sudjelovao u akcijama u Prijedoru, Petrovcu, Ključu, Varcar Vakuf, Glamoču, Kostajnici, Bos. Novom, Bugojnu i Kupresu, u kojim je akcijama ubijeno više boraca NOP-a, a u t.zv. čišćenjima izvršeno masovno ubijanje nevinog stanovništva i pljačkanje i uništavanje narodne imovine, 332 333

Nečitko. Nečitko.

467


dakle je počinio krivično djelo neposrednog izvršitelja masovnih ubistava i pljačkanja narodne imovine. 21/ GLAVAŠ RADOSLAV što je a) kao nastavnik franjevačkog seminara u Širokom Brijegu i Travniku propagirao medju svojim djacima ustaštvo, te pozivao djake na istrebljivanje Srba u Hrvatskoj, pa je tako iz redova svojih djaka odgojio čitav niz koljača, koji su kasnije u Jasenovcu i drugim logorima sprovodili u djelo njegove “ideje”, koljući Srbe dovedene u logor, b) kao aktivni ustaša putem veza sa zločincem Milom Budakom dobio i prihvatio se položaja pročelnika odjela za bogoštovlje Ministarstva pravosudja i u tom svojstvu pomagao okupatora i njegove sluge u svim nedjelima protiv naroda Jugoslavije. c) rukovodio i saradjivao u napred spomenutom svojstvu sa ustaškim funkcionerima na planu stvaranja t.zv. hrvatske pravoslavne crkve, koja je osnovana od zločinca Pavelića, radi lakšeg ostvarenja posvemašnje okupacije Jugoslavije i razbijanja jedinstva srpskog naroda u Hrvatskoj i izazivanja bratoubilačkog rata, a sve to u namjeri da se olakša okupatoru porobljavanje naroda Jugoslavije i da što lakše prikriju zločine ustaša nad nevinim stanovništvom, d) u ožujku 1945 god. održao na zagrebačkom radiju propagandno predavanje pod naslovom “Krvavi ples partizana na Širokom Brijegu” u kojem je predavanju napao narodno oslobodilačku vojsku i tekovine NOV-a, pozivajući hrvatski narod protiv slobodoljubivih naroda i time pokušao da izazove bratoubilački rat, e) po ustašama razgrabljenu i prisvojenu imovinu srpske pravoslavne crkve samovoljno dijelio svima izrazitim protivnicima NOP-a i to kako pojedincima, tako i zajednicama. dakle je počinio krivično djelo potstrekača masovnog ubijanja mirnog naroda te služenja okupatoru i sudjelovanja u pljački narodne imovine. 22/ CVIJANOVIĆ JOCO što je kao svećenik srpsko pravoslavne crkve [...]334 a to sve u namjeri da se okupatoru olakša porobljavanje naroda Jugoslavije i što boljeg prikrivanja zločina ustaša nad nevinim stanovništvom, dakle je počinio krivično djelo služenja okupatoru i njegovim pomagačima i kao takav bio pomagač u masovnim proganjanjima i ubijanjima nevinog stanovništva kao i u prikrivanju ustaško nacističkih zločina. 23/ BAŽINSKI ŽELJKO što je kao organizirani ustaša sa činovima dorojnika, zastavnika i konačno ustaškog poručnika sudjelovao u bezbrojnim akcijama, u kojima su pod vidom čišćenja vršena masovna ubijstva nevinog stanovništva raznih sela u okolini Kostajnice i uništena i spaljena narodna imovina. dakle je kao aktivni ustaša izvršavao masovne pokolje i uništavao narodnu imovinu. 24/ PAVELIĆ LUKA što je a) što je kao povjerenik ustaške vojnice u kolovozu 1941 vršio masovne pokolje u Divoselu, Čitluku i Crnici, te uništavao i palio narodnu imovinu i vršio masovno hapšenje Srba, koje je otpremao u Jadovno, gdje su bili ubijeni, b) sudjelovao u paljenju škola u Divoselu i ubistvu Podgonjak Pere, Krajnović Save, trgovca Marka i drugih, dakle je kao aktivni ustaša počinio krivično djelo sudjelovanja u masovnim ubistvima, odvodjenjima u logore pljačkanje i uništavanje narodne imovine. 334

468

Nečitko.


25/ GRBAC ZORA što je a) kao organizirana ustašica bila član ustaške-nadzorne taborske službe zajedno sa zloglasnim koljačem ustaškim zastavnikom Milinkovićem Ivom, te je kao takova prijavljivala i špijunirala sve one, koji su bili protiv ustaškog pokreta, b) kao član ustaške obrane bila nadzornica ustaške bolnice u Jasenovcu i Staroj Gradiški, zatim nadzornica zatočenica u Mlaki i u zloglasnoj kuli u Jasenovcu, kao i nadzornica ekonomije u Jablancu, te su pod njenom upravom i nadzorom bile mučene i ubijane zatočenice, bilo direktno od nje ili po njenom naredjenju, c) kao povjerljiva osoba i ustašica radila je na primanju i odašiljanju šifriranih radiograma na radio stanici u Lepoglavi, dakle je kao aktivna ustašica počinila krivično djelo masovnog ubijanja i mučenja zatočenika. 26/ KOSTIĆ DRAGAN što je a) u mjesecu travnju 1944 godine primio dužnost u odjelu za bogoštovlje ustaškog ministarstva pravosudja u Zagrebu i u tom svojstvu kao referent za pitanja tkzv. Hrvatske pravoslavne crkve, koja je osnovana po zločincu Paveliću radi olakšenja posvemašnje okupacije Jugoslavije od strane okupatora i u cilju razbijanja jedinstva srpskog naroda u Hrvatskoj i izazivanja bratoubilačkog rata, u namjeri olakšanja okupatoru i njegovom provodjenju porobljavanja naroda Jugoslavije i da omogući prikrivanje ustaških zločina nad nevinim stanovništvom, b) u gornjem svojstvu saradjivao je u odboru za organiziranje Hrvatske pravoslavne crkve, na formiranju novih parohija, izradbi pravilnika o radu crkvenih općina, bračnih pravila i crkvenog sudskog postupka, dakle počinio krivično djelo služenja okupatoru i njegovim pomagačima i kao takav bio pomagač u masovnim proganjanjima i ubijanjima nevinog stanovništva, kao i u prikrivanju nacističko-ustaških zločina 27/ ŠPLAJT FANIKA što je a) nakon oslobodjenja Zagreba od J.A. u svojstvu časne sestre pomoćnice dječjeg doma na Antunovcu stupila u vezu s razbijenim ustaškim banditima, oglašenim narodnim neprijateljima i pomogla im da se sakriju od narodnih vlasti i da izbjegnu odgovornost pred narodnim sudom, dajući im hranu, novac i odijelo i pružajući im utočište u dječjem domu “Antunova” te je tako sakrila jednog njemačkog bandita, ustašu Tolja i druge, b) za vrijeme ustaške vladavine održavala prijateljske odnose s ustaškim generalom Šancerom i ministrom Tortičem i kao pomoćnica u dječjem domu “Antunovac” odgajala povjerenu joj djecu u ustaškom duhu i neprijateljskom raspoloženju prema NOP-u, dakle počinila krivično djelo služenja okupatoru i pomaganja aktivnim ustašama, narodnim neprijateljima. 28/ PAVUŠEK IVAN što je kao ustaški agent špijunirao i prijavljivao simpatizere NOP-a, te je tako medju ostalim prijavio Radića Ivana i Latina Zlatka, koji su po ustaškom redarstvu radi toga bili uhapšeni, dakle je kao aktivni ustaša počinio krivično djelo služenja neprijatelju i djelo pokretača i organizatora masovnog hapšenja nevinog stanovništva. 29/ SAVNIK MARTIN što je 1941 g., pa do oslobodjenja kao agent zagrebačkog redarstva i referent za političku evidenciju vršio hapšenja, racije i pretrage stanova, te upućivao u logore simpatizere NOP-a, dakle, kao aktivni ustaša počinio krivično djelo masovnog hapšenja i odvodjenja nevinog stanovništva u logore.

469


30/ ZBORNIK ANICA što je održavala veze s ustašom Hripkom Josipom i preko njega s njegovim bratom Hripkom Stjepanom, te je u sporazumu s optuženom Stipetić Blandom smjestila dvojicu ustaških koljača u dječje odjeljenje bolnice Milosrdnih sestara, u namjeri da ih sakrije i da im omogući da izbjegnu odgovornost pred narodnim vlastima, te je u tu svrhu sakrivala jednoga od njih pod lažnim imenom Barić Franje i davala im hranu, dakle je počinila krivično djelo služenja neprijatelju i pomaganja aktivnih ustaša, narodnih neprijatelja. 31/ BORIĆ PETAR što je kao organizirani ustaša prijetio simpatizerima NOP-a logorom, prijavljivao ih, te krećući se stalno u društvu visokih ustaških funkcionera denuncirao mnoge simpatizere NOP-a, a jednom zgodom u svojoj kući ubio jednog partizana, dakle, kao aktivni ustaša počinio krivično djelo ubistva i upućivanja nevinog stanovništva u logore. 32/ SUPANC FRANJO što je kao aktivni ustaša 1941. g. dobrovoljno ušao u sklop ustaške bojne Grič i s istom sudjelovao u mnogobrojnim akcijama na Kordunu i pod vidom čišćenja vršio s tom jedinicom pokolj nevinog stanovništva, pljačku i palež narodne imovine, dakle kao aktivni ustaša počinio krivično djelo učestvovanja u masovnom pokolju nevinog stanovništva i pljačkanju narodne imovine [...]335 33/ STIPETIĆ BLANDA što je [...]336 dana 7.V.45 na molbu optužene Zbornik Anice primila u bolnicu ustaškog tabornika koljača Hripku Stjepana, za kojeg je znala da se krije pod imenom Barić Franje, te ga smjestila u podrum dječjeg skloništa dajući mu hranu, a sve to u namjeri da toga ustaškog koljača zaštiti pred narodnim vlastima, dakle je počinila krivično djelo služenja neprijatelju i pomaganja ustaša. 34/ NEMEC BEATA što je a) po nalogu svoje pretpostavljene Stipetić Blande, znajući da se pod imenom Barić Franje krije ustaški tabornik koljač Hripko Stjepan primila istog na dječje odjeljenje, smjestila ga u podrum i davala mu hranu, b) istom zgodom prikrivala u istom podrumu ustašu Ljubić Jozu, a nije ga prijavila nadzornim vlastima, dakle je počinila krivično djelo rada protiv narodne vlasti. 35/ SMREKAR MIRKO što je a) kao član ustaške terorističke organizacije i pripadnik VII. bojne V. ustaškog stajačeg zdruga u razdoblju od 1941 do 1943 god. sudjelovao u akcijama i pod vidom tzv. čišćenja izvršio masovni pokolj nad nevinim stanovništvom u okolini Kostajnice, Dvora, Artića, Zamlača i Imotskog, vršeći pritom pljačku imovine narodne i palež sela. b) 1943 god. iz ustaša prešao u gestapovce u Oroslavlju i kao gestapovac služio okupatoru sve do mjeseca kolovoza 1944 god. hapseći i zlostavljajući simpatizere i pripadnike NOP-a, dakle je kao aktivni ustaša počinio krivično djelo pomagača i neposrednog izvršitelja masovnog ubijanja, paleža i uništavanja i pljačke narodne i državne imovine. 36/ MATOV STJEPAN što je 335 336

470

Nečitko. Nečitko.


a) kao aktivni ustaša zlostavljao radnike, vršio noćne pohode i pretrese u radničkim stanovima, pretio se svim simpatizerima NOP-a i denuncirao ih, te su na osnovu tih prijava mnogi radnici simpatizeri NOP-a upućeni u logore, gdje su ubijeni, b) u 1942 god. predvodio odred ustaškom racijom u selo Jarak i tamo pucao na simpatizere NOP-a i silio radnike da pozdravljaju sa ustaškim pozdravom, dakle počinio krivično djelo aktivnog ustaštva i pomagača u masovnim ubijanju, te odvodjenje u kaznene logore nevinog stanovništva, 37/ SOMEK ALBERT što je kao aktivni ustaša u željezničkoj bojni sudjelovao u borbama protiv partizana, te je terorizirao radnike tvornice u Slav. Brodu, nagovarajući ih da se upišu u ustaše, a denuncirao one, za koje je smatrao da su simpatizeri NOP-a, dakle je počinio krivično djelo sudjelovanja u masovnom ubijanju naroda i propagande u službi neprijatelja, te denuncirao nevino stanovništvo. 38/ GRETIĆ JULIUS što je kao aktivni ustaša sudjelovao u noćnim racijama i hapšenjima u Sisku i okolici, te je predavao simpatizere NOP-a ustaškim vlastima, koji su ih tada gonili u logore, gdje su masovno ubijani, dakle je počinio krivično djelo izvršitelja masovnog odvodjenja nevinog stanovništva u logore i sudjelovanja u masovnom mučenju i ubijanju ljudi 39/ GRABOVAC LIDIJA što je [...]337 sakrivala ustaše i da ih pomaže, nije iste prijavila narodnim vlastima, dakle je počinila krivično djelo rada protiv narodne vlasti. 40/ DORIĆ ZORA što je znajući za rad optuž. Šprajt Fanike, tj.j. znajući da je ista sakrivala ustaše i da im pomaže, nije iste prijavila narodnim vlastima, dakle je počinila krivično djelo rada protiv narodnih vlasti. 41/ STANIĆ KLEMENT što je kao žandarmerijski narednik u području Marije Bistrice, Žitomira i Sv. Ivana Zeline izdavao naredjenja za hapšenje pripadnica NOP-a, kao i za hvatanje vojnih bjegunaca iz redova Pavelićeve vojske te je tako jednom zgodom pod njegovom komandom ubijen aktivista NOP-a Papić Pavao, a 4 simpatizera, koje je uhvatio i predao ustaškom redarstvu u Zagrebu, upućena su u kažnjenički logor. dakle je kao aktivni ustaša počinio krivično djelo sudjelovanja u masovnom ubijanju i hapšenju nevinog stanovništva i upućivanju u kažnjeničke logore. 42/ FREY ANTUN što je a) u 1941 god. kao član seljačke zaštite na terenu Banja Luka - Sarajevo razoružavao vojnike bivše Jugoslavenske vojske, b) bio član njemačke “Volksgruppe” i njemačkog “Manschafta”, te kao takav nosio oružje i uniformu njemačkog vojnika, dakle počinio krivično djelo pripadništva oružanim formacijama neprijatelja, natjeravanjem naroda da preda okupatoru oružje. 43/ KREČINIĆ OMER što je kao organizirani ustaša bio funkcioner PTS-a a 1942 god. stupio u ustašku bojnu PTS-a s kojom je vršio masovni pokolj nevinog stanovništva, dakle počinio krivično djelo sudjelovanja u masovnom ubijanju naroda 337

Nečitko.

471


44/ GLAVUZINA VLADIMIR što je a) nakon oslobodjenja Zagreba krio ustaškog koljača Ostojić Peru iz Mostara u svom magazinu, te omogućio da isti sa propusnicom, koju je na prevaru dobio, pobjegne iz Zagreba i izbjegne zasluženoj kazni, b) 1941 god. odkupio židovsku radnju Bremer Franjice, a 1943 god. prostorije i namještaj židovske radnje “Rekord”, te obadvije radnje koristio za sebe, c) kao vlasnik radnje za izradbu kapa zatražio molbom od MINORS-a da mu se dodijeli izradba vojničke robe, što mu je kao povjerljivom ustaši i odobreno, dakle je počinio krivično djelo rada protiv narodne vlasti, sudjelovanjem u pljački i pomaganje oružanih formacija neprijatelja. 45/ ŠIKIĆ ŠIMUN što je sudjelovao u mnogobrojnim hapšenjima simpatizerima NOP-a, te je kao stražar držao stražu u Kostajnici u jednom logoru, u kojem su Nijemci i ustaše zatvarali i ubijali partizane i pristaše NOP-a, dakle je počinio krivično djelo služenja okupatoru i njegovim pomagačima i sudjelovanja odnosno pomaganja masovnog ubijanja nevinog stanovništva. 46/ BARTOLOMEJ PETAR što je kao organizirani ustaša održavao vezu izmedju ustaškog tabora i pripremne bojne, koja je vršila akcije pod vidom tzv. čišćenja, u kojima je masovno ubijano nevino stanovništvo i palenja i uništavana narodna imovina. Osim toga sudjelovao je u mnogobrojnim racijama, u kojima su hapšeni mnogi nevini ljudi, dakle je počinio krivično djelo pomaganja masovnom ubijanju nevinog stanovništva i paležu i uništavanju narodne imovine. 47/ JANJETIĆ STJEPAN što je a) kao redarstveni stožerni vodnik sudjelovao u mnogobrojnim racijama u kojima su masovno hapšeni nevini ljudi. b) kao agent na otsjeku Pavelićevog osiguranja denuncirao simpatizere [...]338 podnoseći protiv njih lažne [...]339 dakle je počinio krivično djelo [...]340 hapšenja nevinih ljudi [...]341 48/ BRAJDIĆ STJEPAN što je kao organizirani ustaša bio tabornik u općini Modruš, kada je tamo strijeljano oko 300 nevinih ljudi, po dolasku u Zagreb bio agent UNS-a i kao takav odlazio na teren u vojnopolitičkoj informativnoj službi, dakle počinio krivično djelo organizatora masovnog ubijanja nevinog stanovništva i špijunaže u službi neprijatelja. 49/ BELAVIĆ NADA što je kao organizirana ustaškinja u službi UNS-a i Glav. ravnateljstva za javni red i sigurnost aktivno učestvovala u zlostavljanju i mučenju simpatizera NOP‑a dakle počinila krivično djelo mučenja nevinog stanovništva. 50/ BJELOBRAJDIĆ ZDENKA što je nakon svog hapšenja primila od Jakova Pavelića iz ustaške obavještajne službe zadatak, da prati aktiviste NOP-a, te je prijavila svog bivšeg druga Šimić Stjepka, koji je na osnovu njene prijave bio uhapšen, a kasnije pušten na slobodu Nečitko. Nečitko. 340 Nečitko. 341 Nečitko. 338 339

472


dakle počinila krivično djelo služenja neprijatelju prijavljivanjem rodoljuba ustaškim vlastima. 51/ HERCEG IVAN što je kao organizirani ustaša bio pripadnik ustaškog tabora IV, pa je u 1943 stupio u PTS, s kojim je vršio masovna ubijanja nevinog stanovništva, u 1944 god. postao zapovjednik ustaške mladeži tabora IX, gdje je pokušao da odgaja mladež u protunarodnom duhu, dakle počinio krivično djelo organiziranja i učestvovanja u masovnim pokoljima i služenja neprijatelju agitacijom. 52/ PRPIĆ IVAN što je kao organizirani ustaša stupio u 1943 god. u PTS, te je nakon izobrazbe dodijeljen oklopnom sklopu kao dorojnik i kao takav sudjelovao na čišćenju u Nov. Marofu, gdje je ubijeno mnogo nevinog stanovništva, popaljena i uništena narodna imovina, dakle počinio krivično djelo sudjelovanja u masovnom ubijanju nevinog stanovništva, te u paležu i pljački narodne imovine. 53/ DJUMIŠIĆ REMZIJA što je a) kao činovnik ureda za podržavljeni imetak po ustašama opljačkanu srpsku i židovsku imovinu rasporedjivao i na taj način pomagao ustaškim banditima u pljačkanju i razgrabljivanju narodne imovine, b) u travnju 1944. god. položio ustašku zakletvu i time javno manifestirao svoju pripadnost ustaškim razbojnicima, sa kojima je već i ranije suradjivao dakle počinio krivično djelo sudjelovanja u pljački narodne imovine. 54/ MARKOVIĆ IVAN što je a) kao organizirani ustaša u jeseni 1941 god. pod komandom krvoločnog razbojnika Ljube Miloša sudjelovao u jasenovačkom logoru u Masovnom ubijanju zatočenika, b) kao blagajnik logora Jasenovac premješten u Zagreb, odakle je prigodom bježanja pred Jugoslav. armijom ponio 30,000.000.-kn. dakle počinio krivično djelo izvršitelja masovnih pokolja nad nevinim stanovništvom i pljačke državne imovine. 55/ ŽUBRINIĆ STJEPAN što je stupivši 1941 god. u ustaško zrakoplovstvo otišao u Njemačku na izobrazbu, a zatim kao legionar u uniformi njemačkog okupatora i napadača u svibnju 1942 god. na istočni front, gdje je izvršio 70 borbenih lijetova, te je bio odlikovan željeznim križem i željeznom medaljom za hrabrost, a nakon povratka u Zagreb izvršio 14 borbenih lijetova prov NOV, dakle počinio krivično djelo učestvovanja u neprijateljskoj njemačkoj vojsci protiv J.A. i naših saveznika. 56/ JUG BRANKO što je 1942 god. stupio u ustašku željezničku bojnu, a kasnije u zastavničku školu, te je kao vodni oficir u okolici Vel. Gorice i Siska sudjelovao u borbi protiv NOV-e i akcijama čišćenja, dakle je počinio krivično djelo sudjelovanja u masovnim ubijanjima naroda i u pljačkama narodne imovine. 57/ TOMČIĆ GUSTAV što je stupio u gestapovsku ekspozituru tzv “Kulturbund” i kao takav saradjivao sa nacističko fašističkim okupatorom u cilju porobljavanja naroda Jugoslavije, dakle je počinio krivično djelo služenja okupatoru i dosluha sa neprijateljem. 58/ STIPLOŠEK JOSIP što je a) 1942 god. položio Njemačkoj zakletvu na vjernost zločincu Hitleru i otišao u kurs, gdje je rasporedjen u njemačku avijaciju,

473


b) 1941 god. u sastavu I. satnije 2. pohodne pukovnije sudjelovao u Bosni u akcijama “čišćenja” i u mnogobrojnim ubistvima nevinog stanovništva i pljačke narodne imovine, dakle je počinio krivično djelo služenja okupatoru i vršenja masovnog ubijanja i pljačke narodne imovine. O p i s a n i m d j e l i m a s v i o k r i v lj e n i p o č i n i l i s u k r i v i č n a d j e l a r a t n i h z l o č i n a c a i n a r o d n i h n e p r i j a t e lj a i z č l. 13. i 14. U r e d b e o v o j n i m s u d o v i m a. Stoga su okrivljeni presudjuju na osnovu propisa čl. 13. i 14. u vezi sa propisima čl. 16. i 17. UVS i to: I. na kaznu smrti vješanjem, trajan gubitak gradjanske časti i konfiskaciju imovine: 1./ Filipović-Majstorović Miroslav, 2/ Mifka Spiridon, 3/ Lukić Stjepan, 4/ Guberina Ivo342, 5/ Pavelić Luka, i 6/ Marković Ivan, II. Na kaznu smrti strijeljanjem, trajan gubitak gradjanske časti i konfiskaciju imovine: 1./ Germogen Maksimov, 2/ Šegvić Kerubin343, 3/ Kupčevski Serafim344, 4/ Rukavina Ivan, 5/ Lazić Petar, 6/ Timka Ivan, 7/ Popp Filip, 8/ Vijant Petar, 9/ Muftić Ismet, 10/ Mrihin Dimitrije345, 11/ Šarić Mijo, 12/ Pavletić Dragutin, 13/ Kramar Stjepan346, 14/ Borisov Aleksej, 15/ Kovačić Nikola, 16/ Radić Tomo, 17/ Glavaš Radoslav, 18/ Cvijanović Joco347, 19/ Bažinski Željko, 20/ Grbac Zora348, 21/ Šplajt Fanika, 22/ Pavušek Ivan, 23/ Savnik Martin, 24/ Zbornik Anica349, 25/ Borić Petar, 26/ Supanc Franjo 27/ Stipetić Blanda350, 28/ Smrekar Mirko, 29/ Matov Stjepan, 30/ Somek Albert, 31/ Gretić Julius, 32/ Stanić Klement, 33/ Frey Anton, 34/ Krečinić Omer, 35/ Glavuzina Vladimir, 36/ Šikić Šimun, 37/ Bartolomej Petar, 38/ Janjetić Stjepan, 39/ Brajdić Stjepan, 40/ Herceg Ivan, 41/ Prpić Ivan, 42/ Jug Branko i 43/ Tončić Gustav. III. Kostić Dragan na 9 god. prisilnog rada i pet godina gubitka gradjanjske časti. IV. Nemec Beata na tri godine prisilnog rada i pet godina gubitka gradjanske časti. V. Grabovac Lidija na devet mjeseci prisilnog rada. VI. Dorić Zora na dvije godine prisilnog rada. VII. Belavić Nada na sedam godine prisilnog rada i pet godina gubitka gradjanske časti. VII. Bjelobrajdić Zdenka na trinaest godine prisilnog rada i 5 godina gubitka gradjanske časti. IX. Dujmišić Remzija na osam godina robije, pet godina gubitka gradjanske časti i konfiskaciju imovine. X. Žubrinić Stjepan na tri god. prisilnog rada. XI. Stiplošek Josip na pet godina prisilnog rada i pet godina gubitka gradjanske časti. Ova presuda postaje odmah izvršna u pogledu Kostić Dragana, Nemec Beate, Grabovac Lidije, Dorić Zore, Belavić Nade, Bjelobrajdić Zdenke, Žubrinić Stjepana i Stiplošek Josipa, dok u pogledu svih ostalih postaje izvršna nakon odobrenja po vojnom sudu II. Jugoslavenske Armije. Usp. dok. br. 226. Usp. dok. br. 230. 344 Usp. dok. br. 189. 345 Usp. dok. br. 228. 346 Usp. dok. br. 227. 347 Usp. dok. br. 224. 348 Usp. dok. br. 225. 349 Usp. dok. br. 231. 350 Usp. dok. br. 229. 342 343

474


O B R A Z L O Ž E N J E Njemački fašizam u provedbi svojih imperijalističkih ciljeva služio se svim sretstvima, da bi što brže i potpunije ostvario svoj cilj tj. porobljavanje naše zemlje. Preko zloglasnog gestapoa širio je propagandu, lažne naučne teorije i služio se raznim udruženjima i ustanovama, kao što su “Kulturbund” i sl. za slabljenje otpora protiv njegovog naleta u ostalim državama, raspirivanjem rasne i vjerske netrpeljivosti i za razbijanjem jedinstvenosti naroda, koji su bili spremni pružiti mu otpor. U tom svom radu naišao je na potporu i pomoć medjunarodne reakcije i najistaknutijih reakcionera u pojedinim zemljama. Svako sredstvo za postizavanje toga cilja, počam od na oko najnevinijih društava, pa do otvorenog terora vršenim masovnim hapšenjima, odvodjenjima u logore, mučenjima po tamnicama, klanjem, ubijanjem, maljem i drugim zvjerskim ubistvima, paležom i pljačkom, bilo je upotrebljavano. Unazad desetak godina fašizam je uz pomoć domaće reakcije i uz podršku starih protunarodnih vlasti pripremao teren za porobljavanje Jugoslavije. Literate kova Kerubina Šegvić, razvijali su razne teorije o rasama i prikazivali Hrvate gotima, a ne slavenima, kako bi na taj način što žešće razpirili nacionalnu mržnju naroda Jugoslavije i time oslabili njezin otpor med agresijom fašizma. Kulturbund kao temeljna masovna organizacija gestapoa okupljao je oko sebe petokolonaše, špijune i sabotere koji su po nalozima gestapoa širili zabunu i slabili otpor naroda Jugoslavije te pripremali teren za brzu i kratkotrajnu likvidaciju Jugoslavije. Kad je naš narod stupio u otvoren sukob sa fašizmom i domaćim reakcionerima, koji su prije isteka ovog rata za volju svojih ličnih interesa i interesa klika sakupljenih oko njih, htjeli predati naš narod na milost i nemilost fašističkim osvajačima, gestapo koji je ujedinio pod svoje rukovodstvo sve te reakcionere, dao im je kao ponovni zadatka, da terorom i svim razpoloživim sredstvima rade na razbijanju jedinstvenog otpora naroda i propagiraju rasne i vjerske netrpeljivosti, te nacionalnog i vjerskog šovinizma. Nije slučajno da su Germogen i Popp i Muftić i Guberina preko na oko različitih organizacija služeći i suradjujući sa istim gospodarom, radili na istoj liniji, harangirajući naše narode jedne na druge, raspirujući [...]351 vjersku netrpeljivost i šovinizam. Guberina i Muftić bili su oni, koji su vršili agitaciju i pozivali ustaše i muslimane, da pristupe zvjerskom klanju Srba, prikazujući kao da je srpski narod, a ne vladajuća reakcionalna klika, kojoj su i sami pripadali, kriva za stradanja i patnje Hrvatskog naroda i muslimanskog življa u prošlosti. Oni su gurnuli nož u ruke Filipoviću-Majstoroviću, Lukiću, Paveliću i Markoviću, u njihove grupe spadaju zločinac svećenik-koljač Mifka. Kad su uvidjeli da se terorom vršenim nad srpskim pučanstvom u Hrvatskoj ne može slomiti jedinstveni odpor Jugoslavije, njemački imperijalisti naredili su preko zločinca Pavelića izdajničkoj grupi reakcionera, okupljenih oko Germogena, koja je u većem svom dijelu već jedanput izdala svoj nalog, da se formira neka radna organizacija u vidu tzv. hrvatske pravoslavne crkve. Ta neka radna organizacija imala je zadatak, da obećavši Srbima u Hrvatskoj slobodu, i miran život, odvrati Srbe od aktivnog učešća u narodnooslobodilačkoj borbi i tako oslabi jedinstveni otpor naroda Jugoslavije protiv fašističkog okkupatora. Oni od Srba, koji su se dali zavesti obećanjima da mogu mirno živjeti kod 351

Nečitko.

475


svojih kuća, krvavo su platili tu svoju lakovjernost, što svjedoče popaljena sela Kalnika, Bilogore, Slavonije, Bosanske i Sremske posavine, te poklani i na zvjerski način po ustašama i Nijemcima pobijeni srpski stanovnici tih sela, koja su stradala nakon formiranja tzv. hrvatsko-pravoslavne crkve i unatoč toga, što su stupili u nakaradnu organizaciju. U stvaranju te t.zv. pravoslavne crkve i u daljnjem provodjenju u život zadataka koji su pred nju postavljeni, istakli su se Germogen, Kupčevski, Mrihin, Borisov, Cvijanović, Mifka i Glavaš. Mrihin je osim toga kao specijalni izaslanik te grupe izdajnik bio povezan sa četnicima izdajnik Draže Mihajlovića i u tom svojstvu služio ciljevima reakcije. Evangelički biskup Popp, kao najtjesniji saradnik zločinca Kaschea, Altgayera i Pavelića, iskorištavao je svoj rukovodeći položaj u organizaciji, kojoj je bio na čelu, ostvarujući preko pripadnika te organizacije naloge, uperene protiv interesa naših naroda, koje je preko tih svojih saradnika primao od Gestapo-a. Filipović-Majstorović Miroslav, koji je još u svibnju 1942 god. služio mise i bio ispovjednik, nije se žacao da obavlja najkrvaviji posao ubijanja maljem, klanja nožem i davljenjem zatočenika logora Jasenovac i Gradiška te da taj posao nastavi do konačnog sloma fašizma. Sa rukama zaprljanima još toplom krvi njegovih žrtava podijeljivao je oprost od grijeha svojim suradnicima u klanju. Ni Mifku nije smetala svećenička halja kod klanja i na drugi način izvršavanih ubistava u logoru Jasenovac. Marković je bio saučesnik u masovnom ubijanju u logoru Jasenovac. Zbornik Ankica, Šplajt Fanika, Stipetić Blanda i Glavuzina Vladimir davali su i poslije oslobodjenja Zagreba krvavog ustaškog terora, sklonište ustaškim koljačima i namjeravali ih spasiti od zaslužene i pravedne kazne za zaslužene zločine. Nemec Beata, Grabovac Lidija i Dorić Zora bile su im pomagači u tome, ali je njihova krivica mnogo manja, jer je dokazano, da se je Nemec Beata pokorila naredjenju predpostavljene Stipetić Blande, a inače je već dulje vremena pomagala narodno-oslobodilački pokret. Grabovac Lidija je vrlo mlada, te je djelo počinila pod utjecajem Šplajt Fanike, dok je Dorić Zora kriva, što je znala za namjere Šplajt Fanike, a nije o tome obavijestila nadležne vlasti. Timka Ivan, provodeći u život direktive za protunarodni rad, koje je u nizu posljednjih godina dobivao od poglavara organizacije, kojoj je pripadao, grkokatoličkog biskupa Janka Šimraka, zloupotrebio je svoj položaj župnika grkokatoličke župe Ćirila i Metoda u Zagrebu, sakrivajući u sjemeništu te župe pretsjednika neprijateljske terorističke organizacije tkzv. Ukrajinaca, zločinca Vojtanovski Vasilija, i izdao mu lažni krsni list na ime Prica Vladimira, sa namjerom da ga na taj način izbavi od odgovornosti za počinjena zlodjela. To je učinio, i ako je znao, da Vojtanovskoga traže narodne vlasti kao ratnog zločinca. Kramar Stjepan podnio je 1942 [...]352 policijskim vlastima popis [...]353 djaka i profesora preparandije u Zagrebu, na kojoj je on [...]354 osnivao, odgajao je buduće pijune i petokolonaše, trujući na taj način omladinu i pružajući krvavim ustaškim vlastima mogućnost vršenja masovnog terora nad narodom. Nije slučajno, da svi ovi napred navedeni pripadaju onoj istoj organizaciji kojoj je pripadao bojnik PTB-a, svećenik i župnik Ivo Guberina, koji je već dugo vremena harangirao protiv narodnih interesa. Pavelić Luka, Grbac Zorka, Šarić, Pavlešić, Kovačić, Radić, Bažinski, Borić, Supanc, Smrekar, Matov, Somek, Gretić, Krečinić, Šikić, Bartolomej, Brajdić, Herceg, Prpić i Jug Nečitko. Nečitko. 354 Nečitko. 352 353

476


upotrebili su kao ustaški koljači nož, koji im je u ruke utaknula klika reakcionera tipa Guberina, Šegvića i Muftića, vršeći kao ustaše masovna ubistva, pljačke i paleže nad našim narodom. U tom su se naročito istakli Pavelić Luka, koji je izvršio masovni pokolj Srba u okolici Gospića i Grbac Zora, koja je kroz tri godine bila učesnik zvjerskog ubijanja zatočenika u logorima Jasenovac i Gradiška. Ne manje krvavi posao obavili su ustaški agenti, policajci i žandari Rukavina, Vijant, Pavušek, Savnik, Stanić, Janjetić, koji su nemilosrdno progonili, hapsili, mučili i otpremali rodoljube, koji su se borili za narodna prava. Frey i Tončić pripadali su “Volksgrupi” i “Kulturbundu”, te kao takovi vršili špijunažu i prokazivali suradnike NOP-a. Žubrinić i Stiplošek iako Hrvati, nijesu se žacali da obuku njemačke uniforme, polože zakletvu zločincu Hitleru, te da služe u njegovoj avijaciji, čime su okaljali čast i ogriješili se o interese svog naroda. Kostić i Djumišić su kao činovnici vjerno služili Pavelićevim zločinačkim vlastima i to Kostić kao Srbin, u svojstvu referenta na tkzv. hrvatsku pravoslavnu crkvu, a Djumišić u pljačkaškom ravnateljstvu za ponovu. Djumišić je pored toga 1944 god. stupio u ustaše. Belavić Nada prisustvovala je kao pisarica kod preslušavanja rodoljuba u ustaškoj policiji. Belobrajdić Zdenka, koja je jedno vrijeme saradjivala u NOP-u prokazala je nakon svog uhapšenja ustaškoj policiji jednog svog bivšeg saradnika, koji je na temelju toga hapšen, i nakon četiri mjeseca zatvora pušten na slobodu. Rad tih i njima sličnih okupatora, u našoj zemlji imao je za posljedicu milione uništenih života, opustošenu, popaljenu i opljačkanu zemlju, a sada je na njima red da polože račun i podnesu odgovornost za zločine i nasilja, izvršene nad narodom i za zločine i nasilja izvršene nad narodom i za svoj izdajnički i zločinački rad u korist fašizma. Smrt fašizmu - Sloboda narodu!

Zapisničar /potpis nečitljiv/

M.P.

Pretsjednik:

VOJNI SUD KOMANDE GRADA ZAGREBA

Da je ovaj prepis vjeran svom originalu tvrdi: Zemaljska Komisija za utvrdjivanje M.P.355 zločina okupatora i njihovih pomagača Zagreb, dne. 22.XII.1945.356 _____________ Ovjereni prijepis, strojopis HDA, Zagreb, 306, GUZ, 4984/45., kut. 70.

355 Okrugli pečat: Federalna država Hrvatska Zemaljska komisija za utvrđivanje zločina okupatora i njihovih pomagača (u sredini zvijezda petokraka). 356 Pečat.

477


132. 1945., lipanj 30. Varaždin

Upravni odjel Gradskog NOO-a za grad Varaždin donosi odluku o prinudnoj upravi nad imovinom ing. Vladimira Damaške iz Varaždina, jer “postoji vjerojatnost, da isti bude od strane suda proglašen narodnim neprijateljem i suđen na konfiskaciju dobra”357 _____________

GRADSKI NARODNO OSLOBODILAČKI ODBOR ZA GRAD VARAŽDIN UPRAVNI ODJEL BROJ: 2153/1945 U Varaždinu, dne 30. lipnja 1945. Predmet: Damaška Vladimir Ing. Tekstilne d.d. u Varaždinu, prinudna uprava imovinom.Pošto je Damaška Vladimir inženjer Tekstilne d.d. u Varaždinu, svojim radom, koji je bio uperen protiv oslobodilačkog pokreta i tako služio i podupirao okupatorske vlasti to postoji vjerojatnost, da isti bude od strane suda proglašen narodnim neprijateljem i sudjen na konfiskaciju dobra to se na osnovu odluke Antifašističkog vijeća Narodnog oslobodjenja Jugoslavije od 21.XI.1944. o prelazu u državnu svojinu neprijateljske imovine, o državnoj upravi imovinom neprisutnih lica i o sekvestru nad imovinom koju su okupatorske vlasti prisilno otudjile, donosi u svrhu očuvanja ove imovine slijedeća O D L U K A

Stavlja se pod privremenu upravu cjelokupna imovina Ing. Damaška Vladimira iz Varaždina Svilarska ulica a za privremenog staratelja postavlja se Vrančić Zlatko Trg Slobode 10. Dužnost privremenog staratelja jest, da pod kontrolom i uputama gradskog N.O.O.a imade poduzeti sve potrebne mjere u cilju, da upravljana imovina ne bude raznešena i rasparčana, da ne nastupi nepravilnost, nepažnja, površnost ili propust jer treba da se tom imovinom najsavjesnije rukuje. Dalnja je dužnost staratelja, da ispita stanje imovine Ing. Damaška Vladimira i da sastavi popis imovine pod kontrolom i uputama Gradskog N.O.O.a i taj popis u četiri primjerka dostavi čim prije ovom upravnom odjelu. Privremeni staratelj treba da se stara za očuvanje imovine, da nastoji poboljšati ovu imovinu. Otudjiti opteretiti ovu imovinu privremeni staratelj nije ovlašten.O B R A Z L O Ž E N J E

Damaška Vladimir inženjer Tekstilne industrije u Varaždinu svojim radom, koji je bio uperen protiv oslobodilačkog pokreta i tako služio i podupirao okupatorske vlasti to je 357

478

Usp. dok. br. 234.


valjalo donijeti gornju odluku. Protiv ove odluke nezadovoljna stranka ima pravo žalbe putem ovog Upravnog odjela na Ministarstvu unutarnjih poslova ZAVNOH-a u roku od 8 dana po primitku ove odluke. O tom obavjest: 1./ Okružna uprava Narodnih dobara u Varaždinu 2./ Okružnom N.O.O. upravni odjel u Varaždinu 3./ Ing. Damaška Vladimir ili obitelj u Varaždinu 4./ Vrančić Zlatko u Varaždinu 5./ Gradski N.O.O. odjel za trgovinu i opskrbu 6./ Vojni sud u Varaždinu

Smrt fašizmu - Sloboda narodu! Pročelnik: ...359 [v.r.]

M.P.358

Izvornik, strojopis Državni arhiv u Varaždinu, 0652, 3/62.

_____________

Predsjednik: ...360 [v.r.]

133. 1945., srpanj 2. Zagreb

Vojni sud Komande grada Zagreba osuđuje Mirka Kovačeca (1884.) iz Zagreba zbog “aktivnog ustaštva” na dvanaest godina robije, trajan gubitak građanske časti i konfiskaciju imovine361 VOJNI SUD KOMANDE GRADA ZAGREBA Sud br. 232/45, 2.VII.1945.

_____________

U IME NARODA JUGOSLAVIJE!

Vojni sud Komande grada Zagreba sastavljen od kap. Ranogajec Vladimira kao pretsjedatelja vijeća, poručnika Kovačević Žarka i redova Bierobon Viktora kao članova vijeća, sekretara Radan Dr. Ota kao zapisničara u prisustvu istražitelja poručnika Županić Okrugli pečat: Gradski Narodno Oslobodilački Odbor Varaždin (u sredini zvijezda petokraka). Potpis nečitak. 360 Potpis nečitak. 361 Vojno-sudski istražitelj Vojnog suda Komande grada Zagreba podnio je 27. svibnja 1945. optužnicu protiv M. Kovačeca. Nakon presude od 2. srpnja 1945., M. Kovačec kaznu je izdržavao u logoru/zatvoru Stara Gradiška. Prezidij Narodne skupštine FNR Jugoslavije, Beograd na molbu o pomilovanju, smanjio je 7. lipnja 1946. kaznu M. Kovačecu na šest godina lišenja slobode i šest godina gubitka građanskih prava. Umro je na izdržavanju kazne, 10. kolovoza 1947., u bolnici Kazneno-popravnog doma Stara Gradiška. Usp. Državni arhiv u Zagrebu, 1007, VKR – 356/50. 358 359

479


Djure kao zastupnika optužbe u krivičnom predmetu okriv. Kovačić362 Mirka radi djela masovnog odvadjanja u logore, nakon održanog glavnog pretresa u prisustvu okrivljenoga donio je dana 2.VII.1945. godine sljedeću p r e s u d u Okriv. Kovačić Mirko pok. Martina i pok. Marije r. Wolger, rodjen 20.IX.1884. g. u Zagrebu, zavičajan u Zagrebu, sa stanom Skalinska br. 5, glazbenik, Hrvat, rkt., oženjen, bez djece, posjeduje jedno zemljište na Pantovčaku 111, i kuću na Pantovčaku 40, sudski navodno nekažnjavan k r i v j e 1. što je koncem 1941. g. dobrovoljno stupio u ustašku organizaciju III. tabor i položio ustašku prisegu, te u istom ostao do konca t.zv. NDH, dakle počinio krivično djelo aktivnog ustaštva, 2. što je od veljače do maja 1942. g. kao pripadnik ustaške bojne “5.XII.1918.” bio sa istom na terenu u Pokupskome i učestvovao u hvatanju simpatizera NOP-a i pljačkanju narodne imovine, dakle počinio krivično djelo pljačke narodne imovine, 3. što je od 15.X.1942 do 8.II.1945. kao pripadnik gore spomenute bojne držao stražu i patrolisao po Zagrebu, dakle počinio krivično djelo pomaganja okupatoru, 4. što je od opljačkanog židovskog imetka pribavio jedno zemljište i kuću, dakle počinio krivično djelo učestvovanja u pljački narodne imovine, pa je djelima pod 2 i 4 počinio djela ratnog zločinca, čl. 13 a onim pod 1 i 3 djela narodnog neprijatelja opisana u čl. 14 Uredbe o vojnim sudovima, pa se radi toga na osnovu čl. 16 i 17 spomenute uredbe i čl. 1 Uredbe o nadopuni Uredbe o vojnim sudovima o s u d j u j e na 12 godina robije, trajan gubitak gradjanske časti i na konfiskaciju imovine u smislu čl. 6 Zakona o konfiskaciji imovine od 9.VI.1945. Ova presuda postaje izvršna nakon odobrenje od strane Vojnog suda II. Armije J.A. O b r a z l o ž e n j e Priznanjem okrivljenikovim dokazana su djela iz dispozitiva optužnice. Priznaje da je stupio u ustaški pokret i da je bio na terenu u Pokupskome. Brani se da on nije učestvovao u akcijama, jer je bio preveć star te je radio u kancelariji. Takovu njegovu obranu sud nije uvažio, jer je ipak sudionik u svim pljačkama koje njegova jedinica vrši i s kojom on živi i radi, mada on lično ne izvršava samo djelo. Okrivljeni je takodjer priznao da je polazio na ustaške sastanke gdje su dobivali direktive za širenje ustaške propagande i vršenje nadzora nad svakim protuustaškim radom. Okrivljeni takodjer učestvuje u patrolama i stražarčenju po zagrebu i time direktno pomaže okupatoru. On takodjer od opljačkanog imetka kupuje jedno zemljište i kuću. 362

480

Ispravno bi bilo: Kovačec.


Poznato je da su ustaše prodavale opljačkanu židovsku imovinu svojim pristalicama uz vrlo niske cijene, te da su i ti t.zv. kupci bili u stvari saradnici u pljački. Jedan od takovih je i okrivljeni Kovačec. Polazeći od gornjih činjenica sud okrivljenog smatra za sudionika u akcijama u Pokupskome. On iako star i nesposoban za borbenu jedinicu ipak odlazi u Pokupsko i time pokazuje želju da aktivno učestvuje u borbi protiv naroda. On doduše ne sudjeluje u akcijama, ali zato vrši druge službe u jedinici koje su takodjer nužne i koje bi inače morao vršiti jedan drugi mladji ustaša. Radi svega izloženoga sud ga je proglasio krivim i presudio kao u dispozitivu. Sud nije primjenio najtežu kaznu, jer se je utvrdilo da lično nije bio krvavi ustaša te ga je presudio na kaznu robije. Ova presuda temelji se na propisima Uredbe o vojnim sudovima. Smrt fašizmu - Sloboda narodu!

Zapisničar: M.P.363 Oto Radan [v.r.] _____________

Pretsjednik, kapetan: Vladimir Ranogajec [v.r.]

Izvornik, strojopis Državni arhiv u Zagrebu, 1007, VKR – 356/50.

134. 1945., srpanj 3.

Dopis načelniku OZN-e za Hrvatsku o procjeni broja domobranskih i ustaških časnika te o njihovoj sudbini 3. VII. 45.

_____________

NAČELNIKU OZN-e ZA HRVATSKU Na traženu depešu može se poslati sledeći odgovor: U NDH bilo je zadnje vrijeme 5 – 6 hiljada aktivnih i oko 8.000 rezervnih domobranskih te oko 2.500 do 3.000 ustaških oficira. Svi su većinom zarobljeni u Sloveniji i u koliko nisu odmah riješeni, transportirani su u Srijem. Sada ima u Hrvatskoj oko 300 domobranskih oficira po logorima na prolasku za Srijem i isto toliko pod istragom. Ustaških oficira najviše do 50. U Zagrebu se prijavilo u maju 2.882 domobranska oficira. Od toga 1.607 aktivnih i 1275 rezervnih. Polovica je već riješena, dosta poslano u logore. Ostali prijavljeni bili su podoficiri, 363

Okrugli pečat: Vojni sud Komande grada Zagreba (u sredini grb DF Jugoslavije).

481


razni žandari, policajci, ustaše itd., svi ukupno do 17.000. Većina istih takodjer je rješena, a ostalo u toku. Za domobranske oficire u logorima nije utvrdjeno da su učestvovali u zločinima, osim što su služili neprijateljsku vojsku. Smrt fašizmu – Sloboda narodu ! _____________

Za odsjek šef major:

Kopija, strojopis HDA, Zagreb, 1491, 2.19. Z. Dizdar, V. Geiger, M. Pojić, M. Rupić (prir.), Partizanska i komunistička represija i zločini u Hrvatskoj 1944.-1946. Dokumenti, Slavonski Brod, 2005., str. 167.-168. – J. Jurčević, Bleiburg. Jugoslavenski poratni zločini nad Hrvatima, Zagreb, 2005., str. 324.

135. 1945., srpanj 5.

Izvješće o stanju u postrojbama Hrvatske divizije KNOJ-a i o masovnim likvidacijama _____________

OPUNOMOĆENIŠTVO OZNA ZA HRVATSKU DIVIZIJU KNOJ Str. Pov. Broj: 72 5. VII. 1945. godine Predmet: Izvještaj o stanju u jedinicama OZN-i za Hrvatsku I. VOJNIČKO STANJE Jasnu sliku o vojničkom stanju u jedinicama Hrvatske divizije Narodne Odbrane možemo dobiti i dati ako život jedinica gledamo u dva perioda. Prvi period označava vrijeme do posljednje masovne popune naših jedinica nakon konačnog oslobodjenja zemlje. Drugi period označava vrijeme od masovne popune naših jedinica pa do sada. Vojničko stanje u svakom od tih perioda imade svoje specifičnosti i karakteristike. Prvi period odlikovao se je relativno čvrstom disciplinom, poštivanjem rukovodioca, izvršavanjem naredjenja i vojničkim dostojanstvom i ponosom boraca Narodne Odbrane. Negativne karakteristike tog perioda sastojale su se u krutosti i neelastičnosti boraca i rukovodioca naročito kod izvršavanja specijalnih zadataka. /…/ U sadašnjem periodu, popunom raznoraznim borcima iz operativnih jedinica, disciplina je u svakom pogledu popustila. Naročito je popustila spremnost u izvršavanju specijalnih zadataka. Za ilustraciju evo nekoliko primjera: U I. bataljonu I. brigade /Karlovac/ tri

482


bandita na putu za streljanje pobjegla su. Isto streljanje nije trebalo da bude “konspirativno”. Iz zatvora u Brinju kojeg su osiguravale jedinice I. brigade, pobjeglo je jedanaest krvavih ustaša. Krivnja se je sastojala u tome što vodnik nije postavio stražarsko mjesto kod prozora. Vjerovao je u željezne gatre. /Mi smo stvar analizirali i predali na postupak štabu/. U istoj brigadi rezultat hapšenja jednog bandita bio je: mnogo pucnjave, naš jedan mrtav i dva ranjena, a bandit je pobjegao. U razdoblju od nepunih mjesec dana uslijed nespretnog baratanja oružjem četiri brigade u našoj diviziji imadu 9 mrtvih. Na prvom mjestu stoji III. i Zagrebačka brigada sa po tri mrtva. Iz istih razloga u diviziji imade u posljednje vrijeme 6 ranjenih. U samom Zagrebu imademo 10 slučajeva gdje su naši borci koji daju osiguranje zatvorima poslužili kao punktovi za vezu izmedju zatvorenika bandita i njihovih prijatelja i porodica. Pojave “stručnog” vodjenja istrage sa strane komandi četa i štabova bataljona su pored našeg stalnog urigiranja česte. Na pr. u II. bataljonu Zagrebačke brigade komandant bataljona, komandir i zamjenik komandira čete su vodeći istragu nad trojicom ljudi uhvaćenih na mitnici iste izmrcvarili i na koncu streljali i zakopali u lauf grabe na periferiji Zagreba. Interesantno je da samo jednom od njih znadu ime i prezime. U III. bataljonu III. brigade prilikom akcije na banditske ustaško-četničke grupice u šumi Žutnici, jedan vod je bio prisiljen da odstupi. Uzroci: površna procjena situacije. Pojave gundjanja i nezadovoljstva boraca prema rukovodiocima nijesu rijetke. Slučajevi samovoljnog uzimanja dopusta sa strane boraca i nižih rukovodioca su vrlo česti. Na pr. Komandir odjeljenja u Zagrebačkoj brigadi kao vodja patrole sprovodi grupu hapšenika u Osijek i vračajući se u Zagreb ostaje kod svoje kuće a vojnike uputi u četu. Isti dolazi u svoju četu nakon četiri dana. Slično je učinio pomoćnik komesara čete u IV. bataljonu Zagrebačke brigade koji je punih jedanaest dana lutao po Zagrebu. Trgovanje sa propusnicama i objavama za kretanje danju i noću nije rijetka pojava. Slućaj pisara u štabu Zagrebačke brigade u vezi sa Djuratek Stjepanom i Ečer Otom. /…/ Na Baniji kod Petrinje prilikom izvršenja vodjenja na streljanje jedne veče grupe bandita, odgovorni oficir iz štaba bataljona Narodne Odbrane poveo je za pripomoć i dobrovoljce civile iz okolnih sela. U istom bataljonu dešava se da novi borci koji su došli iz VIII. divizije /Muslimani/ neće da streljaju bandu, jer im to kako navode na dozvoljava “Alah” i “Din”. II. bataljon III. brigade osiguravao je na željezničkoj stanici u Djurmancu dva vagona bandita koji su vodjeni na streljanje. Banditi su provalili vrata i 30 ih je pobjeglo. Općenita karakteristika boraca i nižih rukovodioca Narodne Odbrane, u pogledu vojničkih nedostataka, sastoji se u slaboj spremnosti i stručnosti za izvršavanje specijalnih zadataka koje nam nameće situacija, a što je najvažnije u slabom shvaćanju političkih posljedica u užem i širem omjeru, koje nastaju uslijed površno i nepravilno vojničkih izvršenih zadataka. Pojave dezerterstva postoje kod novo pridošlih boraca. Najčešće vraćanjem u operativnu jedinicu, a rijedje odlaženje kućama. Točan pregled nemamo momentalno. Odnos boraca prema stanovništvu i Narodnoj vlasti je pravilan. Znaćajno je iznijeti da je u Zagrebu sa strane Narodne Odbrane otkriven do sada svega jedan slučaj pljačke civile pod maskom službenosti. Slučajevi pljačke zatvorenika su kod I. brigade koja živi relativno u najgorem ekonomskom stanju, dosta česti. Primjeri površno nabačeni ovdje su istiniti jer o njima kao i o iks drugih imademo detaljne izvještaje, a o važnijima i zapisnike. Ovakove i slične primjere imali smo u postupku mi ili štabovi a ovdje ih iznosimo za ilustraciju vojničkog stanja.

483


II. POLITIČKO STANJE

U jedinicama Hrvatske Divizije Narodne Odbrane političko stanje danas nije zadovoljavajuće. Imade dobar dio novih boraca koji neznaju ni tko je Vrhovni komandant, premda su nekoliko mjeseci bili u operativnoj jedinici. Pitanje bratstva i jedinstva u većem dijelu naših jedinica nije zadovoljavajuće. Na pr. u V. brigadi komandir čete Suša Ilija nakon streljanja trojice četnika izjašnjava se otvoreno, da će on kad dodje u hrvatsko selo Jasenice popaliti sve kuće. Česta je pojava da borci Srbi samoinicijativno zlostavljaju a po naredbi sa oduševljenjem streljaju krivce hrvatske narodnosti, a isto tako Hrvati krivce srpske narodnosti. Po pitanju Trsta i Istre stari borci su reagirali žučljivo sa mržnjom na Engleze i cjelokupnu reakciju izražavajući spremnost da se tuku, dok su novi čitavu stvar promatrali rezervisano i sa skepticizmom. Uslijed preopterećenosti sa službom priličan broj boraca je nezadovoljan. Nisu rijetke izjave da je Narodna Odbrana robija. /…/ Kao problem u vezi političkog rada i političkog stanja u jedinicama koje su u gradovima, a osobito u Zagrebu, pojavljuje se odnos boraca i nižih rukovodioca prema zatvorenim neprijateljskim elementima i njihovim porodicama. Taj odnos je općenito blag a ponekad i prijateljski. Primjeri da borci čuvaju stražu kod zatvora postaju blagajnici i magazineri pojedinim banditima govore nam dovoljno /Zagrebačka brigada/. Primjer da komandir zatvora potporučnik piše ljubavna pisma, zgodnoj ali ipak ustaškinji takodjer govori dosta. Nije potrebno govoriti da je povod takove rabote težnja za profitom u bilo kojem smislu, ali je potrebno naglasiti da se sa strane političkih radnika u našoj diviziji blag i popustljiv odnos prema banditima i njihovim pomagačima tumači kao pravilo vojničke pristojnosti. Imade pojava da se prelazi u drugu skrajnost. Najvećim dijelom stari borci iz Petrinjskog bataljona I. brigade, sadistički zlostavljaju bandite koje odvode na streljanje. To im je prešlo u strast tako da više nisu u pitanju sami banditi i možebitne politički neugodne posljedice, nego je u pitanju moralna egzistencija dotičnih boraca i rukovodioca. /…/ IV. RUKOVODEĆI KADAR /…/ U I. brigadi rukovodioci negoduju na činjenicu što drugovi iz ustanova narodne vlasti i JNOF-a ne misleći zlo, nazivaju Narodnu Odbranu vojskom dotičnog šefa OZN-e na tom sektoru. Na pr. “Putnikova vojska”, “Vladina vojska”. To imade svojih razloga, jer su ti rukovodioci stvarali P.P.K. čete i bataljone, ali je u današnjoj situaciji nepopularno i štetno. SMRT FAŠIZMU – SLOBODA NARODU !

_____________

Šef Opunomoćeništva – major: ZvonKomarica364 [v.r.]

Izvornik, strojopis HDA, Zagreb, 1491, 13.1.1. Z. Dizdar, V. Geiger, M. Pojić, M. Rupić (prir.), Partizanska i komunistička represija i zločini u Hrvatskoj 1944.-1946. Dokumenti, Slavonski Brod, 2005., str. 168.-171. 364

484

Zvonko Komarica.


136. 1945., srpanj 6. Zagreb

Iz zapisnika sa sjednice CK KP Hrvatske, Zagreb, održane 6. srpnja 1945., o političkom stanju, najznačajnijim problemima i zadacima _____________ ZAPISNIK sa sastanka CK KPH održanog dana 6. VII. 1945. godine u Zagrebu Prisutni drugovi: Vlado365, Stevo366, Vicko367, Marko368, Duško369, Rade370, Gašpar371, Savo372 i Mile373. Dnevni red: 1. Politička situacija 2. Najaktualniji problemi i zadaci pred part. organizacijom i 3. Razno. Drug Vlado ističe potrebu energičnog postavljanja riješavanja zadataka koji stoje pred nama. Trebamo se založiti protiv anarhije, koja vlada u našim organizacijama. Nužno je kažnjavati. Potrebno je istaći i ostvariti veći osjećaj odgovornosti pred Partijom. Mi stojim pred vrlo teškim problemima. Pitanje prehrane stanovništva, obnove zemlje i saobraćaja su značajni i teški374 problemi i zadaci, koji stoje pred nama. /…/ Stroge kontrole nemamo. To se vidi iz slijedećih slučajeva: 1. Streljanja zarobljenika se i dalje nastavljaju i pored naših opomena i kažnjavanja, /…/ 4. Stalno se ponavljaju provale u stanove od strane odgovornih drugova. Nužno je učiniti odgovornim Vladu Hrvatske za rad Oblasnog NOO-a. Oblasne NOOe učiniti odgovornim za rad u okružnim i kotarskim NOO-ima i t.d. Armiju treba učiniti odgovornom za rad i stanje u divizijama i t.d. Anarhiji treba stati na put, reda mora da bude. Dešava se da partijski rukovodioci neistinito prikazuju stanje i situaciju u svojoj oblasti odnosno okrugu. Tako smo dobili neistinite izvještaje u pogledu: 1. Tifusa u logorima (izjavljeno da ga nema, a u stvari ga je bilo), 2. Šovinizma i 3. Smjenjivanja starih partizana iz službe uopšte. Vladimir Bakarić. Ivan Krajačić. 367 Vicko Krstulović. 368 Marko Belinić. 369 Duško Brkić. 370 Rade Žigić. 371 Karlo Mrazović. 372 Savo Zlatić. 373 Mile Počuča. 374 Dopisano rukom. 365 366

485


Te stvari moramo urediti. Ako ne budemo mogli nikakovim drugim mjerama morati ćemo pristupiti smjenjivanju, hapšenju i streljanju krivaca, ako to treba. U Zagrebu se vrše zulumi. /…/ Drug Stevo se slaže sa izjavom druga Vlade. On iznosi da će u nedjelju biti savjetovanje načelnika OZN-e, na koje će trabati da dođe pored njega još jedan član CK. Na toj konferenciji morati će se ukazati na potrebu najoštrijeg kažnjavanja za propuste i griješke.375 Moramo kroz Partiju provesti duboki osjećaj odgovornosti za svoj rad. Nužno je partijski kažnjavati. Potrebna je najuža saradnja OZN-e i partijskih organizacija na terenu. Ne može da OZN-aš griješi ako je dobar Okružni komitet. /…/ Drug Gašpar ističe da je osnovna naša krivica što mi sve stvari ne držimo u ruci. Većina naših ministara su slabi ministri. CK treba da oštrije postavlja stvari. Nužno je jače zgrabiti u ruke posao. Potrebno je pozivati na odgovornost. /…/ Potrebno je više ići u narod. Nužno je izvršiti hitno reviziju stanja u logorima. Ko treba da se pusti neka se pusti. Narod zapaža birokratizam i osuđuje to. Aparat u našim nadleštvima je preglomazan. Bilo bi dovoljno 50%. Treba da nam bude parola “Manje priče – više rada”. Drug Marko: Mi nismo dovoljno odlučni da sprovodimo dokraja odluku. Osjeća se izvjesna rastrganost među nama. Nema dovoljno kolektivnosti. Treba da se do kraja sprovodi linija Partije. Treba da se jedinstveno sprovodi od CK pa na dole. Sve greške vidimo, ali ih ne odklanjamo. Nužno je to izmijeniti. Drug Savo: Svi reoni od 1 do 8376 pričaju o teškom stanju u zarobljeničkim logorima. Tu stvar treba urediti. Ima mnogo bezakonja. Po pitanju zadruga treba unijeti mnogo više jasnoće. Zadružni odbor pravi mnogo zbrke sa svojim radom. U posljednje vrijeme se predlažu zadruge po ulicama. Treba ljudima objasniti da je pol.[itički] sekretar O.K. odgovoran za rad OZN-e. OZN-a je pomoćni organ Partije. /…/ Drug Vicko slaže se sa svim tim mjerama. Uočava se među masama da mase prate govor Maršala Tita, ali da naše ustanove i naši rukovodioci ne nastoje da isti sprovedu u djelo. Zakon je ono što kaže drug Tito i mi moramo da to sprovodimo. /…/ Drug Vlado ističe potrebu da se u pogledu domobrana riješe sledeći problemi: 1. Ishrana, 2. Odjeća, 3. Tifus i 4. Onemogući i spreči tuča zarobljenika. On dalje ističe da je donešena odluka u Beogradu da se domobrani iznad 35 godina puštaju kući; ispod 35 godina idu u radne bataljone, a domobranski oficiri i podoficiri idu u logore. Treba u štampi istaći odgovornost domobranstva za ustašku vladavinu. Ovakav postupak prema domobranima (prema posljednjoj odluci) treba protumačiti kao velikodušnost. Treba obustaviti postupak u logorima. /…/ Smrt fašizmu – Sloboda narodu! _____________ 375 Usp. Z. Dizdar, V. Geiger, M. Pojić, M. Rupić (prir.), Partizanska i komunistička represija i zločini u Hrvatskoj 1944.-1946. Dokumenti, Slavonski Brod, 2005., str. 234.-236.; V. Geiger (prir.), Partizanska i komunistička represija i zločini u Hrvatskoj 1944.-1946. Dokumenti. Slavonija, Srijem i Baranja, Slavonski Brod, 2005., str. 343.-344. 376 Zagreb je tada bio podijeljen na osam rajona.

486


Izvornik, strojopis HDA, Zagreb, 1220, Zapisnik sa sastanka CK KPH održanog 6. VII. 1945. u Zagrebu B. Vojnović (prir.), Zapisnici Politbiroa Centralnog komiteta Komunističke partije Hrvatske 1945-1952., sv. 1 1945-1948., Zagreb, 2005., str. 62.-67. – V. Geiger (prir.), Partizanska i komunistička represija i zločini u Hrvatskoj 1944.-1946. Dokumenti. Slavonija, Srijem i Baranja, Slavonski Brod, 2005., str. 240.-242.

137. 1945., srpanj 6. Zagreb

Ministarstvo unutarnjih poslova FD Hrvatske izvješćuje oblasne i okružne NOO-e o svojoj odluci o uklanjanju vojničkih grobalja okupatora _____________

FEDERALNA DRŽAVA HRVATSKA MINISTARSTVO UNUTRAŠNJIH POSLOVA Odjel opće uprave Broj: 2.811/45.

Prepis

Zagreb, dne 6. srpnja 1945.

Predmet: Uklanjanje vojničkih groblja okupatora.

1./ Oblasnim N.O.-ima Dalmacije, Istre i Slovenije 2./ Okružnim N.O.-ima Savski kotar, Hrvatsko Primorje, Kordun, Lika, Banija, Zagreb, Varaždin, Bjelovar, Moslavina. 3./ Privremenom Gradskom N.O.-u - Zagreb

Fašistički je okupator platio brojnim žrtvama svoj pokušaj da istrijebi naše narode. Danak koji je on morao da dade u krvi, bio je ogroman iz razloga, što je okupator iskorištavao svaku priliku, da protiv naših naroda razjaruje i onako pobješnjele svoje bande. Tako je okupator sakupljao svoje poginule, prenosio ih na naročito uredjena groblja, gdje ih je sahranjivao uz posebnu paradu i uz učešće domaćih izdajnika. Uslijed toga ostala su iza kako je okupator protjeran iz naše zemlje, mnogo prostrana, izazovno smještena i brižljivo očuvana groblja okupatora, dok su kosti naših boraca kojekuda rasijane, većina bez ikakovog vanjskog znaka. Treba izbrisati svaki trag zloduha fašističke vladavine. Tako je potrebno i da se sravne sa zemljom svi vanjski znakovi, po kojima bi se razaznavalo mjesto, gdje su se dizala takova groblja. Stoga će te u pogledu tih groblja postupiti ovako.

1./ Ogradne zidove, plotove kao i druge predmete i sretstva kojima je bio omedjen prostor za groblje, na kojima su se odjelito pokopali okupatorski vojnici /Njemci, Talijani, Madjari i ustaše/ treba odstraniti.

487


2./ Vanjska obiležja na pojedinim grobnim humcima /krstove, ploće, konfesijske i sve druge znakove/ treba ukloniti tako da čitavo zemljište, koje je bilo odredjeno za groblje bude poravnano. 3./ Sa pojedinih grobnih humaka, koji se nalazi izvan skupnog groblja i izmješani su sa drugim grobovima, dignuti samo vanjske znakove. 4./ Lješine se nesmiju ni u jednom slučaju dirati, niti grobovi otvarati i prekopavati. 5./ Prostore, na kojima su se nalazili grobovi, ne smije se upotrebljavati za pokapanje novih mrtvaca. Ovaj se prostor može upotrijebiti kao rasadnik za ukrasno grobno bilje ili slične svrhe. 6./ Otstranjeni materijal sa grobova ne smije se raznositi. Drvo će se skupiti na jednome mjestu, izbrisati netragom svaki znak i natpis i po potrebi upotrebiti ga, dok će se kamen racijonalno upotrebiti, iza kako se predhodno otstrani bez traga, sve što je na njemu bilo uklesano ili zapisano. Od svih ovih postupaka izuzeta su grobišta i grobovi domobrana. Razumije se da se kod svega toga mora postupati na način, koji će ostaviti nedvojbeni utisak, da ovaj postupak nije nikako akt osvečivanja već je izazvan isključivo imperativom, da se ukloni sve, što bi moglo potsjećati na vremena fašističkog zuluma. SMRT FAŠIZMU - SLOBODA NARODU !

/M.P./ _____________

MINISTAR V.377 Krstulović v. r.

Kopija, strojopis Privatno vlasništvo V. Geiger, Nestanak Folksdojčera, Zagreb, 1997., str. 69. – Politički zatvorenik, god. X, br. 133, Zagreb, 2000. – Z. Dizdar, V. Geiger, M. Pojić, M. Rupić (prir.), Partizanska i komunistička represija i zločini u Hrvatskoj 1944.-1946. Dokumenti, Slavonski Brod, 2005., str. 176.-178.

377

488

Vicko.


138. 1945., srpanj 6. Karlovac

Prosvjetni odjel Okružnog NOO-a Karlovac izvješćuje Ministarstvo prosvjete FD Hrvatske o srednjim školama i navodi podatke o nastavnicima u Slunju koji su od strane JA osuđeni i strijeljani kao neprijatelji, koji su uhićeni i nalaze se u logorima ili zatvorima te o onima koji su zbog nepodobnosti odstranjeni iz škole _____________

[...] OKRUŽNI NARODNO OSLOBODILAČKI ODBOR KAR LO VAC PROSVJETNI ODJEL Broj 647 – 5272 Dne 6.-VII 1945. 378

Predmet: Izvještaj o srednjim školama i glazbenom zavodu.

FEDERALNA DRŽAVA HRVATSKA Ministarstvo prosvjete Odjel za srednju nastavu

ZAGREB.

Izvještaj o srednjim školama i glazbenom zavodu za mjesec lipanj 1945g. Da bi se omogućio završetak školske godine 1944/45 na srednjoškolskim zavodima u Karlovcu, sazvana je 16.VI. konferencija upravitelja srednjih škola, na kojoj je riješeno, da se započne sa obukom. Prisutni su bili: Sosić Ivan, profesor, privremeni upravitelj muške gimnaz. Kurelac Alfred, privremeni upravitelj žen. real. gimnazi. Jelačić Franjo, profesor, privremeni upravitelj uč. šk. Vukovac Vladimir, profesor, privremeni upravitelj niže real. gimnaz. Od strane prosvjetnog odjela prisustvovali su sjednici, Pročelnik: Ljubić i referent za osnovnu nastavu Berta Brdovec, te referent za srednju nastavu Kamenar Živko, profesor. /.../ Državna niža realna gimnazija u Slunju. Ova škola radi već od 15.II.1945 po planu i programu NOP-a. Škola radi sa dovoljnim brojem nastavnika. Potrebe gimnazije za sada su neznatne. Škola ima dva odjeljenja, I razred sa 53 muške djece i 31 ženske djece, svega 84 uč-ca. Škola je internatski uredjena, i uspjeh neće izostati, jer nastavnici daju iz sebe sve što mogu. 378

Grb DF Jugoslavije.

489


U toku mjeseca bilo je personalnih promjena na nekim srednjoškolskim zavodima. Na muškoj realnoj gimnaziji suspendirana je od nastavničke dužnosti N. Valčić (datum lipnja 1945 rješenjem Okr. NO-a), budući da je bila ustaški orjentirana. Reaktivirao se profesor B. Rukavina, ranije profesor na ovom zavodu, penzionisan za vrijeme NDH. Kao potreban nastavnik zaposlen je i Jurmić Vjekoslav, na zavodu zemljopis, jer je taj predmet ostao stručno nezastupljen. Profesor Bujanović Ivan predveden je kao domobranski časnik za Sisak ili Srijemsku Mitrovicu u zarobljenički logor, a kao znalac ruskog jezika i simpatizer NOP-a bio bi prijeko potreban, da se vrati na školu. Kateheta Ribić Rikar i Kranjčec Matija nalaze se u zatvoru. U pritvoru nalazi se i Dr. A. Hurm Na ženskoj realnoj gimnaziji bilo je prilično personalnih promjena. U pritvoru se nalazi Dušana Štimac i Lea Bledšnajder. Obje su puštene. Bledšnajder Lea puštena je na slobodu, i radina i čestita prema nahodjenju uprave škole ista je odmah zaposlena. O istoj nastavnici i same učenice misle lijepo. Dušana Štimac, Ivka Sigmund, Ana Grahovac i Lukrecija Maroević suspendirane su do daljnjega od vršenja dužnosti, kao nepoćudne. Bivši upravitelj Brajdić Ivo i nastavnik Adamović A. Zbog bolesti zatražili su dopust. Kako je nastala velika promjena zbog suspendiranja nekih nastavnika zaposlen je privremeno na ovoj školi Šašek Marijan, prije radio kao suplent u Osjeku na ženskoj realnoj gimnaziji. Poučava zemljopis i prirodopis. Za ruski jezik uposlena je Manojlović Darinka. dipl. stud. fil., a ispomaže na ovoj školi povjest Rastek Josip nastavnik muške gimnazije. U učiteljskoj školi radi 13 nastavnika. Sergije Gorodecki ranije nastavnik na ovoj školi streljan je. Budući da na učiteljskoj školi nije bio nitko verziran da predaje ruski jezik, Okr. NO dozvolio je dipl. stud. fil. Brajdić Milivoju da kao 12 bude honorarni nastavnik na ovom zavodu. U nižoj realnoj gimnaziji radi 9 nastavnika. Neki nastavnici na ovoj školi do danas se nisu javili, kao Cipruš Mihovil, dok je Capek Doroteja na bolesničkom dopustu. Kako nisu započeli u svim zavodima sa radom svi razredi nemoguće je dati pravu sliku polaznika. /.../ _____________ Izvornik, strojopis HDA, Zagreb, 5.4.3, XXXI, kut. 26.

490


139. 1945., srpanj 7. Petrinja

Sud za zaštitu nacionalne časti Hrvata i Srba u Hrvatskoj u Petrinji osuđuje katoličkog svećenika Nikolu Soldo (1917.) iz Petrinje, jer je “suradjivao s okupatorom i njegovim pomagačem na propagandnom i kulturnom polju, vršio propagandu u korist okupatora i pomagača širenjem nacionalne i vjerske nesnošljivosti te osudjivanjem oslobodilačke borbe naroda”, na trajan gubitak nacionalne časti i doživotni prisilni rad379 _____________

U

Knč 5/45.

P R E S U D A I M E N A R O D A !

Sud za zaštitu nacionalne časti Hrvata i Srba u Hrvatskoj u Petrinji, u vijeću sastavljenom od pretsjednika Mile Petrovića, članova Pinotić Janka, Kovačević Stanka, Gajdek Stjepana, Ignaca Vrhovnika kao članova vijeća, sa tajnikom Dr. A. Zokovićem te zapisničarkom Lidkom Šutej po optužbi javnog tužioca Banije protiv optuženika Soldo Nikole iz Petrinje, zbog zločina po čl. 2. tač. 1, 3, 7 i 9 Odluke o zaštiti nacionalne časti Hrvata i Srba u Hrvatskoj, na glavnoj raspravi odredjenoj naredbom od 7. jula 1945. a uz sudjelovanje javnog tužioca Banije Branka Drezge, samog optuženika, te branitelja Matije Tiljak, održanog dana 7. jula 1945. poslije predloga stavljenog od tužioca, da se tuženi proglasi krivim prema optužnici, te branitelja da bude blago kažnjen, presudio je: Optuženi Soldo Nikola, sin Ilije i Jele Buntić, rkt., rodjen 30.5. 1917. u Krasnu (kotar Stolac), nastanjen u Petrinji, jugoslavenski državljanin, vjeroučitelj, bez imovine, vojsku nije služio, neosudjivan, u pritvoru k r i v j e : a) što je od god. 1936. kao student teološkog fakulteta u Zgbu idejno propagirao osnutak Hrvatske države sa isključivim hrvatskim stanovništvom u istoj, te time odobravao rad Pavelića, svoje mišljenje zastupao pred kolegama a od dana sloma biv. Jugoslavije oduševljeno pozdravio osnutak neprijateljske tvorevine i njeno postojanje, te po njenom prestanku žali njenu propast, te što je kroz to sve vrijeme bio odlučan protivnik kao i danas NOP-a, dakle time saradjivao s okupatorom odnosno njegovim pomagačem na političkom i propagandnom polju, vršio propagandu u korist okupatora i pomagača širenjem nacionalne i vjerske nesnošljivosti, opravdavao okupaciju i osudjivao oslobodilačku borbu naroda; 379 Don N. Soldo izdržao je u kaznionici u Staroj Gradiški petnaest godina. Nakon pomilovanja službovao je u Krapini od 1960. do 1966., zatim je imenovan prebendarom Prvostolne crkve zagrebačke, a od 1967. do 1982. tajnik je Biskupske konferencije Jugoslavije, te je do smrti 1997. na drugim istaknutim crkvenim dužnostima. Usp. M. Zorić, Don Nikola Soldo - doživotna robija za nepoćudne tekstove, Politički zatvorenik, god. XII, br. 124/125, Zagreb, 2002., str. 38.

491


b) što je od 9.10.1943. do propasti neprijateljske tvorevine NDH saradjivao u listu “Hrvatska zemlja”, pišući mnogobrojne članke, u kojima je pozivao domobrane i ustaše na odlučnu borbu protiv NOP-a i za očuvanje NDH, dakle suradjivao s okupatorom i njegovim pomagačem na propagandnom i kulturnom polju, vršio propagandu u korist okupatora i pomagača širenjem nacionalne i vjerske nesnošljivosti te osudjivanjem oslobodilačke borbe naroda. Počinio je time djelo pod a) zločin po čl. 2 tač. 1 i 2, djelom pod b) zločin po čl. 2 tač. 1 i 2 Odluke o zaštiti nacionalne časti Hrvata i Srba u Hrvatskoj, sva djela kažnjiva po čl. 3 iste Odluke. Biva, stoga, sudjen na trajan gubitak nacionalne časti i doživotan prisilan rad, u koji se ima računati i istražni zatvor 6. jula 1945. Ova je presuda izvršna. O B R A Z L O Ž E N J E : Optuženik je tužen za svoje djelovanje za vrijeme djakovanja na sveučilištu odnosno za pisanje članaka u “Hrvatskoj zemlji”, tjednik, koji je izlazio u Petrinji. Optuženik, uglavnom, priznaje sva utužena djela. Djela, doduše, neindividualizovana, počinjena za vrijeme studentskih vremena, priznao je, a do toga priznanja je došlo, jer je htio prikazati svoj duševni razvoj, koji ga je, nužno doveo do ustaškog ideologa. Optuženik u svojem saslušanju od 6. jula 1945. otvoreno kaže, da je bio za jednu neovisnu hrvatsku državu, a da je toga mišljenja i danas. Brani se, da se ne slaže sa metodama, koje su se pojavile unutar ustaškog pokreta a koje su išle za nasilnim istrebljivanjem srpskog življa unutar granica NDH. Dodao je, da se je uvijeno suprotstavljao te izmedju redaka osudjivao nacionalsocijalizam i fašizam kao nazor na svijet te njihove metode. Optuženik je bio vjeroučitelj na mjesnoj osnovnoj školi. U Petrinju je došao 22.8.1942. U “Hrvatskoj zemlji” javlja se po prvi put u broju 9.10.1943. člankom “Jakobinci”. Posljednji mu je članak bio “Prividjaj i stvarnost” u broju 21. od 21.4.1945. Što se je moglo ustanoviti, napisao je nekih 52 članka, ispod kojih se nalaze oznake S.N. ili S. ili “do”, početna slova imena odnosno završetak prezimena. Većim dijelom svi su njegovi članci iz moralno-filozofske ili kulturno-prosvjetne domene te iz političkog područja. Članci iz prvih dviju grupa jesu u vezi sa savremenim kulturnim životom, specijalno sa pojavama u NDH, koju optuženik glorificira do neiznemoglosti. Na trećem (političkom) polju rada ispočetka je optuženik bio donekle oprezan. Pače, zapaža se izvjesna rezerva prema metodama. Medjutim ta blaža nota postepeno iščezava, pero mu postaje sve reskije a zanos prelazi u orgazam. Optuženik saradjuje u redakciji spomenutoga lista, on sam piše u rubrici “Ustaški pokret”. Članci su njegovi pod tom rubrikom ili programatske prirode ili brojni poziv za gušenje narodno-oslobodilačke borbe i perpetuiranje NDH. U članku “.......!”380 (broj 43) dolazi, šta više, do misli, da sadržinu socijalnog programa NOP-a uporedi sa onom ustaštva, pa kaže: “... socijalnost naših ideologija, za koje se borimo, ne može se postići uništavanjem narodnih dobara i samog naroda, nego uvažavajući patnje, bol, trpljenje protivnika, makar nosio drugu značku, kapu ili čitavu odoru.” Pustimo li postrance koordinalnu pogrješku u identifikovanju socijalnog programa 380

492

Točkice i u izvorniku.


NOP-a i onoga ustaštva, jer su u pitanju dva sasma suprotna tabora i svijeta, ipak se uočava u članku provjeravanja nekog humanzima i kršćanskog duha, koji se postepeno rasplinjuje u drugim člancima i potpuno odvaja od propagiranja ljubavi i saučešća u boli i patnji naroda. Isto tako u članku “Ustaški pokret” izmedju ostaloga, iznosi i ovo: “Taj isti ološ, koji je sačinjavao kriminalnu publiku sviju naših stranaka i pokreta u zadnjih dvadeset godina kriv je, da se za tolika zlodjela mogao optuživati čitav jedan pokret, koji je u hrvatsku povijest ušao s najčišćim načelima, što ih je ikada čuo ovaj narod”. Hiperbolička konstatacija i pretjerana egzaltacija ustaških načela nalazi ipak opravdanje ustaških zlodjela u tobožnjem importiranom kriminalnom ološu, talogu svih stranaka, kao da ustaške glavešine nisu bili pravi začetnici, potstrekači i inspiratori tih zlodjela. Optuženik hoće da apstrahira od pokreta i “najčišćih načela” taj ološ, kojemu isključivo pripisuje ta zlodjela, kao okupator i ustaški sluge nisu tim zlodjelima planski ostvarivali svoja načela. Optuženik, inače, ne osudjuje zlodjela kao takova nego za to, što je zbog njih optužen ustaški pokret, ukoliko je zbog njih i dobio upočetak najveće kriminalnosti. Optuženik je slijepi pristalica ustaškog pokreta, kako to dokazuje u nizu članaka. “Ustaštvo je nastavilo pravednu borbu za hrvatsku narodnost i državnost, odlučno, otvoreno, bez maske, bez polovičnih ciljeva”, kaže on u članku “Hrvatski ustaški pokret” u broju 5. od 29.1.1944. “Kojekakva spočitavanja ustaškom pokretu ne će nikom poslužiti za ispriku, jer mnogo manjkavosti morao je svako očekivati, ko je shvatio zamašnost historijskog zadatka i težinu priprava za taj zadatak”, iznosi optuženik u članku “Pred odlučnim časom” u br. 31. od 29.7.1944. Tu on već izlazi iz rezerve, pa ustaškom zločinačkom i terorističkom režimu tek blago predbacuje “mnogo manjkavosti” a stavova raznih ustaških protivnika supsumira kod pojam “kojekakvih spočitavanja”. U članku “Zašto smo ustaše?” (br. 50. od 9. 12. 1944.) optuženik piše: “U ustaškim i domobranskim odorama pao je cvijet hrvatske mladosti kroz ove tri godine, braneći naša hrvatska ognjišta i gole živote goloruke raje od partizansko-četničkih ‘osloboditelja’”. Taj je članak programatske prirode kao i onaj “Vječno ustaštvo” u broju 4. od 20.4.1945. U potonjem otskače deviza: “... održanje NDH i za rušenje Jugoslavije u svakom obliku.” Optuženik se ne ograničava da u granicama akademske diskusije i referata iznese svoj principijelni stav prema komunizmu, kao nazoru na svijet, koji je suprotan njegovu naziranju sa stanovišta na kršćanstvo nego uskog dogmatskog i ekskluzivnog vjerskog naučanja. On svijesno čini zabludu o tobožnjoj opasnosti, koja prijeti od bratskog ruskog naroda, njegove državne organizacije SSSR, rukovoditeljice oslobodilačke borbe boljševičke partije i njenog djela: crvene armije. Članak “San i java” (br. 50 od 11.12.1943.) isprepleten je najgorim nestašicama i svijesnim lažima, koje je kroz decenije servirala svijetskoj javnosti, propaganda fašističkih vodja i profašističkih kapitalističkih magnata. U njemu se blate i svijetle uspomene na genijalne inicijatore i realizatore socijalnog pokreta kod bratskog ruskog naroda. U članku “Evropska solidarnost” (br. 13 od 25.3.1944.) za “anglosaski imperializam” postavlja se “azijatski boljševizam”, te tako jeftino likvidira borba Velikih saveznika, koji su doprinijeli silu žrtve za uništenje fašizma. Prema članku “Vječno ustaštvo” (br. 3 od 20. 1. 1943.) “Na evropskom Jugoistoku od Ustaštva nema jače brane protiv boljševizma”. U članku “Ustaštvo u pravcu političkog integriranja” uz “američke primitivce” vidi “boljševičke barbare”, pri čemu je mišljen ruski narod kao vojnički i politički organizam. Optuženik ide dosljedno, on je zahvalan za donesenu “slobodu” njemačkom Reichu s njima povezuje i sudbinu hrvatskoga naroda, on je otvoreno za okupatora, u kojemu vidi spasioca Evrope i hrvatskoga naroda. Tako u članku “čemu se vesele” (br. 30. od 13.5.1944.)

493


optuženik piše i ovo: “Poraz Nijemaca za nas ne znači nikakav mir, nego prelaz u najveća iskušenja”. U članku “Čankuriška Kina ili Treći Reich” optuženik je napisao i ovo: “Mi ćemo ustrajati sa Trećim Reichom u čvrstom uvjerenju, da njegova sudbina znači sudbinu Evrope i ‘Hrvatske’” te se dalje govori o “vodstvu trećeg Reicha”. Pod pojam “Čankuriška Kina” strpava optuženik Saveznike te pod tim podrugljivim imenom nastoji omalovažiti stvar slobode, mira i blagostanja, koji su zastupali ti saveznici. Pasus “... upravo njemački Reich pomagao je uspostaviti NDH i do danas ju podržavao svim sredstvima” iz članka “Na pragu pete godine” (br. 15. od 9.4.1945.) najbolje karakteriza postanak i svrhu NDH, te očevidno izbija iz njega opravdanje okupacije, bez koje bi vještačka tvorevina NDH uslijedi silnog naleta NOV-e davno prestala biti stvarnost, podržavana od stvarnih faktora a protiv samog naroda. Optuženik je uporan protiv NOP-a te sistematski osudjuje oslobodilačku borbu naroda. U članku “Jedina dužnost i najviši zakon” (br. 1. od 1.1.1944.) iznosi: “Komunistički partizani i dalje će uništavati hrvatski narod i hrvatsku zemlju, jer misle, da to koristi za ciljeve njihove svijetske politike”. U članku “Društvena i nacionalna svijest” (br. 4. od 22.1.1944.) optuženik piše: “... komunističkom partizanstvu, koje nema ništa sa našom narodnom prošlošću i koji je najveći živi protivnik hrvatske države i hrvatskog naroda.” U članku “Anglosasi i Evropa” (br. 12. od 18.3.1944.) o prvoborcu, vodji naroda i genijalnom maršalu Jugoslavije Josipu Brozu Titu piše: “‘Tito’ u kojem očito izbija svijest za ponižavanje njegove osobnosti.” U članku “Zašto smo ustaše” (br. 50. od 9.12.1944.) spominje se “partizanskočetnički konkubinat” narodno-oslobodilačka vojska se uklapa u navodne znakove, kojima se hoće osporiti taj značajni smisao, a dodaje se, da “ustaše (pa i on “mi”) ne vjeruju, da će ona donijeti slobodu i blagostanje.” U članku “Nakon protestne skupštine” (br. 16. od 14.4.1945.) koji počinje vidovitom pasusom “Po svim znacima rat se približuje svome kraju” ipak masovnu rijeku narodnih boraca nazivlje “šakom komunističkih palikuća i izdajica” te se govori o srbo-komunističkom življu u Titovoj Jugoslaviji. Iz svega toga proizlazi, da je optuženik sve oštrice svoga pera uperio protiv Komunističke partije Jugoslavije, rukovodioca Narodnooslobodilačke borbe, koju omalovažava a njenog genijalnog vodju maršala Tita ignorira. On svijesno izvrće činjenice, te NOP - sa njegovom jezgrom komunističkom partijom poistovjećuje sa veliko-srpskom izdajicama. Optuženikov se rad, medjutim, ne kreće isključivo na polju principijelnosti i u granicama idejnog svijeta. On zalazi u borbenu arenu, on harangira, on je aktivista i pragmatista ustaški. On traži “djelo”, traži bratoubilačku borbu, hoće da se sa okupatorom poveže na život i smrt. Reda se niz članaka u tom smislu. “Došlo je vrijeme kada svaki Hrvat mora pokazati djelom, da nije ravnodušan prema hrvatskoj državnosti” (Članak “Pred velikim odlukama” br. 3. od 8.1.1944.). “Njegov svijetli primjer nadahnjivat će i dalje njegove čarkare, dok ne donesu ispaćenoj zemlji slobodu i mir kroz bljesak gorućeg praha i olova” (Članak “Ustaški pukovnik” br. 3. od 19.2.1944.) “... jer i hrvat. državno vrhovništvo će biti u budućnosti ono, što od njega učine složne, odlučne hrvatske snage, spremne na svaku žrtvu, svako pregaranje” (članak “Primjer Finske” br. 14. od 1.4.1944.). “Jer će onaj, tko nam kani uzeti slobodu i život, morati preći preko tisuću hrvatskih grobova” (članak “30.IV.1671” br. od 30.4.1944.). “Stoga će hrvatski narod od svakog Hrvata opravdano ražiti računa što je i kako je učinio za te naše najveće svetinje u najsudbonosnijem vremenu naše povijesti” (Članak “U času velikih odluka” - br. 37. od 9.9.1944.). “- doklegod bude potrebno naše će ustaše sve svoje domove, plugove, strojeve i urede ostavljati, da ginu za svoju NDH.” Članak “Natrag k Starom” br. 9. od 24.2.1945.). “Da bi oni (NDH) živjela trajno, potrebna

494


je trajna ustaška borba, nesmiljena i beskompromisna...” “Kadgod to zatraži držanje ND Hrvatske borit ćemo se zajednički sa svima” “Jamče nam to ustaške postrojbe, koje će nastaviti borbu svim sredstvima i pod svim okolnostima za daljnji opstanak NDH” (Članak “Na kraju pete godine” br. 15. od 9.4.1945.) “To je čas, kada se i kod nas Hrvata zahtjeva najveća budnost, svijest i borbenost”. “Ne će nikada pustiti iz ruku oružje”. “Svaki Hrvat danas je svijestan, da u ovom podivljalom svijetu samo oružana borba može biti jamac naše slobode i budućnosti” (Članak “Nakon protestne skupštine” br. 16. od 14.4.1945.). “... hrvatska majka radja ustaše, koji će znati braniti i obraniti svoje životno djelo, svoje NDH” (Članak “Prividjaj i stvarnost” - br. 21. od 21.4.1945.). Optuženik je u svojoj propagandi postepeno postajao sve agilniji i konkretniji, otvoreno je pozivao na borbu protiv oslobodilačke vojske a za podržavanje okupatorove tvorevine. Optuženik je u svojem saslušanju pred sudom izjavio, da se ne slaže sa metodama, koje su se pojavile unutar ustaškog pokreta, koje su išle za nasilnim istrebljenjem srpskog življa. On to nije pokazao svojim pisanjem, pa sve kada bi se i uzele i najdalje aluzije, koje bi se mogle pronaći “izmedju redaka”. Njegovo pisanje ja pače nabujalo, prešlo izvan redaka, jer onaj ton ne bi smio imati jedan svećenik, pogotovo onaj, kojem je bilo povjereno učenje vjeronauka školskoj djeci. Optuženik je u “Hrvatskoj zemlji” definirao u listopadu 1943., vremenu, kada je, poslije kapitulacije Italije, Njemačka ipak izvršila konsolidaciju svojih pozicija. Medjutim, što je dalje tok povjesni postepeno uništavao pozicije Njemačke, optuženik je sve ekskluzivniji i borbeniji. Kod njega ne prevladava oprez, historijski dogadjaji kod njega ne donose korekciju ranijega stava. On ustraje, on ide do dna, iako mu je morala biti poznata ona latinska izreka koja, prevedena na hrvatski glasi: “Ljudski je griješiti, ali djavolski ustrajati.” Iz pisanja optuženika izbija erudicija, veliko poznavanje djela svijetske literature i filozofije. To ga svejedno ne priječi, da u svojem pisanju uzme neki stav iščekivanja. On piše i pozivlje u borbu a u tom upotrebljava sve argumente i ulaže sve svoje znanje. Šta je NDH bliže svojem iščeznuću, za optuženika je ona fatamorgana, prema kojoj besprekidno usmjeruje svoje želje i zahtjeve. On je nepopravljiv. U članku “Na pragu pete godine” daje svoj “credo”: “Ako smo mi Hrvati zato za nekoga ‘kolaboracionisti’, ‘profašisti’ ili dapače ‘ratni zločinci’, mi to rado ostajemo i u buduće”. To je napisano niti mjesec dana prije oslobodjenja. Optuženik i na saslušanju od 5.7.1945. pladira za NDH, on je i dalje protiv NOP-a, iako je morao uočiti, da taj ne ide za progonom crkve ni pobijanjem vjere ili porobljivanjem hrvatskoga naroda. Ne stoji optuženikova obrana, da se je on suprotstavljao i osudjivao nacionalnisocijalizam i fašizam kao nazor na svijet. On je s tim nazorom srastao, on ga je prigrlio, te time upravo i pokazao, da je daleko od prave kršćanske nauke, koju nacizma i fašizam negiraju, jer su upotrebljavali metode, koje s tom naukom nemaju ništa zajedničkoga. Optuženik je identificirao politički profit ustaških izdajnika sa interesima hrvatskoga naroda, a za održanje tih političkih profitera prekinuo je sa naučavanjem mira i ljubavi, jednakopravnosti i slobode najvećim tekovinama čovječanskog duha. Optuženik nije koljač, ali je koljački mentor. On se ne žaca politički djelovati u sredini, u kojoj je palo na hiljade i hiljade nevinih srpskih žrtava. On nije bio doduše u prvim godinama ustaške strahovlade ovdje, ali on nastavlja djelo raspirivanja nacionalne i vjerske nesnošljivosti, opravdanja okupacije i osudjivanja oslobodilačke borbe. On potencira svoje studentsko djelovanje, te svoj položaj naučavatelja ljubavi prema bližnjim zloupotrebljava propagiranjem vijernosti prema okupatoru i širenjem ideje zatiranja političkih protivnika.

495


Očevidna je kod optuženika svijest o saradnji sa okupatorom i njegovim ustaškim slugama. U optuženikovim se djelima stječu sva obilježja zločina prema članu 2 i nabrojenim njegovim tačkama i Odluke o zaštiti nacionalne časti Srba i Hrvata u Hrvatskoj, sva djela kažnjiva po članu 3 iste Odluke. Za optuženika postoji jedina olakotna okolnost: dosadanja neporočnost. Studentski rad optuženika te kasniji nečastan i izdajnički rad člankopisca kroz nekih godinu i po dana te posljedice, koje su od toga rada proistekle, ukazuju na stepen optuženikove krivične odgovornosti. Trajan gubitak nacionalne časti ima da optuženika za uvijek eliminira iz javnog života, koji je on - uprkos svijetlih tačaka NOB-e, kojoj se je divio cio slobodoljubivi svijet - trovao svojim pisanjem, koje je protkivao citatima velikih pisaca, a da na taj način nasjednu razni lakovjernici. Isto tako i doživotan prisilni rad ima da bude uzvratno prisilno uposlenje, koje će ga odvojiti od lagodnog života, koji mu je omogućavao faksifikovanje povijesnih dogadjaja, koljanje nacionalne časti, te usmjerenje borbe protiv narodnih interesa i tekovina, koje su podloga izgradnje nove Jugoslavije, u koju on nije vjerovao ranije niti sada, kada su ga i doživljeni dogadjaji mogli i morali o protivnom uvjeriti. Dakle, nametnuta kazna odgovara stepenu krivične odgovornosti, pa je bilo red izreći kao napred.

Petrinja dne 7. jula 1945.

Zapisničar: Šutej v. r.

SUD ZA ZAŠTITU NACIONALNE ČASTI HRVATA I SRBA U HRVATSKOJ

_____________

Pretsjednik: Petrović v. r.

Kopija, strojopis M. Zorić, Don Nikola Soldo – doživotna robija za nepoćudne tekstove, Politički zatvorenik, god. XII, br. 124/125, Zagreb, 2002., str. 38.-42.

496


M. Ferenc, Kočevska pusta in prazna. Nemško jezikovno območje na Kočevskem po odselitvi Nemcev, Ljubljana, 2005., str. 304.


140. 1945., srpanj 7. Zagreb

Zemaljska komisija za repatrijaciju Nijemaca pri Ministarstvu unutarnjih poslova FD Hrvatske, izvješćuje upravne odjele oblasnih, okružnih i gradskih NO-a o postupku repatrijacije (iseljavanja/protjerivanja) Nijemaca/folksdojčera

_____________ ZEMALJSKA KOMISIJA ZA REPATRIACIJU NJEMACA PRI MINISTARSTVU UNUTRAŠNJIH POSLOVA FEDERATIVNE DRŽAVE HRVATSKE Broj 1/45. Predmet: Njemaca naših državljana repatriacija (iselenje Njemaca) - upute. 1) Oblasnom N. O.-u za 2) Okružnom N. O.-u za 3) Gradskom N. O.-u za

P r e p i s:

Zagreb 7. VII. 1945.

Istru, Dalmaciju i Slavoniju Liku, Kordun, Banija, Gorski Kotar, Hrv. Primorje, Varaždin, Zagreb i Bjelovar. grad Zagreb

Za sve Upravni odjel

Predsjedništvo Ministarskog savjeta D.F.J. svojim aktom broj 122 Pov. od 11. VI. 1945.381 dostavilo je slijedeće: “Vlada Jugoslavije stoji na stanovištu da sve Njemce koji se nalaze u okviru granice Jugoslavije raseli i uputi u Njemačku, čim se zato otvore povoljni tehnički uslovi.Mi na ovo imamo pravo iz slijedećih razloga: 1) Što su Njemci, koji se danas nalaze u Jugoslaviji kolonizirani od strane Njemačkih osvajača na zemljište koje je pripadalo Jugoslavenima.2) Što su Njemci njemačke manjine od dana naseljavanja u našu zemlju, a sve do danas radili protiv interesa naroda Jugoslavije, stavljajući se u službu Njemačkih imperijalista. To se naročito ispoljilo u toku ovoga rata, kada su oni sa svim sredstvima aktivno angažovali se u borbi protiv naše vojske i Narodno-oslobodilačkog pokreta uopće.3) Što su njemačke manjine u Jugoslaviji u toku ovoga rata počinile toliko zla narodima Jugoslavije, da bi njihovo daljnje zadržavanje u okvirima granice Jugoslavije smetalo sređivanju i izgradnji naše državne zajednice.[”] Na osnovu iznošenog u obzir za iseljavanje dolaze svi Njemci i Njemice po slijedećem kriteriju: 381

498

Usp. Arhiv Jugoslavije, Beograd, 50-35-73.


1) Kome je materinski jezik Njemački (potječe iz braka Njemca ili Njemice).2) Tko potiče iz braka u kome je otac Njemac.Od ovoga se izuzimaju: l. Tko je aktivno pomagao narodno-oslobodilačku borbu (ostaje zajedno sa svojom užom porodicom-djeca otac i majka).Pod nazivom aktivno podrazumjeva se sledeće: a. Koji su učestvovali kao partizani ili vojnici u narodno-oslobodilačkoj vojsci ili su radili aktivno u Narodno-oslobodilačkom pokretu.b. Koji su bili prije rata asimilirani kao Hrvati, Slovenci ili Srbi, a za vrijeme rata nisu pristupili Kulturbundu niti istupili kao članovi njemačke narodne grupe.c. Koji su pod okupacijom odbili da se na zahtjev okupatorskih ili kvislinških vlasti deklariraju kao pristalice njemačke narodnosne grupe.2. Njemice udane za Jugoslavene sa djecom.3. Djeca do uključivo 16 godina iz braka Jugoslavenke sa Njemcem, u koliko se takova Jugoslavenka odluči da ostane u zemlji i napusti muža Njemca. Ženi Jugoslavenki udatoj za Njemca ostaje slobodno da bira da li će poći sa mužem ili će ostati u zemlji sa djecom do 16 godina. U koliko se radi o ženskom bračnom partneru nejugoslavenske narodnosti takva je žena dužna da slijedi muža Njemca.4. Ona lica koja nedvojbeno dokažu da su austrijski državljani ili austrijske narodnosti nemaju se seliti. Pri tome treba budno paziti da se kao takovi ne iskažu lica njemačkog državljanstva ili narodnosti. Ovo se odnosi na ona lica koja su se ogriješila kao i pripadnici Njemačke odnosno Njemci, jer u tom slučaju za njih važi isti kriterij repatriacije. Ako su Austrijanci bili u Kulturbundu dužni su se iseliti. -----------------U svrhu rapatriacije Njemaca sa strane nadležnih Ministarstava obrazovana je Zemaljska komisija pri Ministarstvu unutrašnjih poslova, koja je dužna da organizira i rukovodi, nadzire i dr. rad oko repatriacije Njemaca, pa se radi toga za taj rad daju slijedeće direktive: I. OBRAZOVANJE KOMISIJE I NADLEŽNOST Pri svim Oblasnim, Okružnim, Kotarskim i Gradskim narodnim odborima IMAJU SE ODMAH OBRAZOVATI KOMISIJE iz slijedećih nadleštava: Upravnog odjela, socijalnog odjela, organa OZNE. Svako nadleštvo daje po jednog člana. Komisije djeluju pri Upravnom odjelu koji im je dužan dati potreban personal, kancelarije i drugo.Oblasne, Okružne, Kotarske i Gradske komisije dužne su odmah da na svom teritoriju provede u život repatriaciju Njemaca u suradnji zainteresiranih odjela. Socijalni odjel dužan je starati se o ishrani, sanitetu i dr. a Upravni odjeli pomoću svojih organa i uz pomoć organa Narodne odbrane organizirati i izvršiti sakupljanje, logorisanje i dr. Oblasne odnosno Okružne komisije rukovode poslovima repatriacije na svom teritoriju i nadležne su rješavati sve sporne slučajeve oko iselenja, a u iznimnim odnosno težim i kompliciranijim slučajevima naročito ako su masovnijeg karaktera dostavljati na rješenje ovoj Zemaljskoj komisiji.Za transportovanje i prebacivanje putem željeznice obratiti se na područne željezničke ustanove, koje će u svemu izlaziti u susret, jer su o tome sa strane Ravnateljstva državne željeznice u Zagrebu obavještene.II. NAČIN IZVOĐENJA REPATRIACIJE Oblasne odnosno Okružne komisije preko Kotarskih i Gradskih komisija ODMAH će izvršiti popis Njemaca i to: posebno oni koji se imaju repatrirati a posebno oni koji će

499


ostati u zemlji. Popis treba da sadrži ove rubrike: redni broj, prezime i ime te očevo ime (kod udatih žena djevojačko prezime) rodjenja: godina, mjesto, općina i kotar, stanovanja: mjesto, općina i kotar, od kada živi u zemlji, državljanstvo zanimanje, da li je bio član organizacije njemačke narodne skupine (Kulturbund) ili bilo koje druge organizacije, opaska (primjetba).U spisku Njemaca koji ostaju i dalje u zemlji u primjetbi kod pojedinog detaljno obrazložiti na osnovu čega se isti zadržava.Na osnovu ovakovog popisa t.j. popisa onih koji dolaze u obzir za iselenje pristupiti prikupljanju istih (u koliko to već do danas nije učinjeno) i smeštanju u prihvatne stanice (privremene logore). Prikupljanje ovih Njemaca imaju izvršiti organi Upravnih odjela uz asistenciju Narodne milicije, a u nedovoljnom broju Milicionera i sa organima Narodne obrane. Prigodom prikupljanja dozvoliti pojedinoj osobi da sobom ponese: 2 para odjeće i obuće, (žene imaju pravo na 3 do 4 haljine), 3 para veša, pokrivač, kaput te lične dokumente i potrebštine kao što su četkice za zube, pasta i sl. Nadalje je dozvoljeno ponijeti sa sobom vjenčani prsten (burma), naušnice, lični sat, nalivpero, a kod neoženjenih i neudatih i obični prsten u koliko na njemu nema burme, nadalje obiteljsku uspomenu u koliko je ima i hrane za 8 dana.Prigodom prebacivanja iseljenika i njihovih porodica po mogućnosti koristiti prevozna sredstva, a obavezno to činiti za nemoćne, starce te sitnu djecu.Kod ovog posla ne služiti se metodama koje bi mogle narušiti ugled i autoritet naših Narodnih vlasti i organa, već u provođenju ovih mjera rukovoditi se principima čovječnosti i biti dovoljno elastičan, no unatoč toga biti neumoljiv i energičan i rukovoditi se principima iseljavanja. U dvojbenim slučajevima t.j. da li netko ostaje ili ide radje neka ide-nego li ostane.Najstrožije se zabranjuje maltretiranje (pljačka, ubijanje i sl.) osoba, koje se iseljavaju. Za svaki ovakov čin počinitelji će biti pozvani na odgovornost.III. PITANJE IMOVINE Iseljenici od svoje imovine imaju pravo ponesti samo ono što je u predhodnoj tački naznačeno. Sva ostala imovina ima se konfiskovati u smislu Zakona o konfiskaciji koji je Zakon odštampan u Službenom listu D.F.J. broj 40 od l2. VI. 1945.Komisije za rapatriaciju nemaju ništa zajedničkoga sa imovinom prigodom rapatriacije jedino što su dužne kod svakog iseljevanja obavjestiti Upravne vlasti kako bi iste mogle za vrijeme osigurati imovinu. IV. RAZNO Oblasne, a gdje ovih nema Okružne komisije dužne su u roku od 8 dana dostaviti ovoj Zemaljskoj komisiji u 2 primjerka popis Njemaca koji se iseljavaju sa odnosnim podacima, te u 1 primjerku popis onih Njemaca koji se ne iseljavaju t. j. ostaju u našoj zemlji.Odmah po prijemu ovih direktiva najhitnije (bilo kurirom ili depešom) dostaviti ovoj komisiji ukupan broj lica za iselenje te gdje su sada smješteni u logore. Ovo nam je žurno potrebno kako bi imali pregled i poduzeli dalnje. potrebne mjere.Oblasnim odnosno Okružnim komisijama prepušta se upotreba radne snage iseljenika dok se nalaze u logorima.Sve ove poslove savjesno i odmah izvršiti, jer će odmah iza toga uslijediti transportovanje iseljenika sa cijele teritorije Hrvatske u Njemačku.U koliko ovim direktivama nisu obuhvaćeni svi momenti oko repatriacije mogu Oblasne, Okružne ili ostale komisije rješiti po svom vlastitom nahodjenju, a samo u kompliciranijim

500


i težim slučajevima najkraćim putem tražiti uputstva od Zemaljske komisije. Isto tako najhitnijim putem zatražiti tumačenje ovih direktiva u koliko bilo što nije jasno.SMRT FAŠIZMU SLOBODA NARODU!

Da je prepis vjeran originalu tvrdi: _____________

Za zemaljsku komisiju: P.382 Müller v. r.

Kopija, strojopis HDA, Zagreb, 816, kut. 1, fasc. 5. V. Geiger, Folksdojčeri. Pod teretom kolektivne krivnje, Osijek, 2002., str. 61.-67. – Z. Dizdar, V. Geiger, M. Pojić, M. Rupić (prir.), Partizanska i komunistička represija i zločini u Hrvatskoj 1944.-1946. Dokumenti, Slavonski Brod, 2005., str. 179.-182. – V. Geiger (prir.), Partizanska i komunistička represija i zločini u Hrvatskoj 1944.-1946. Dokumenti. Slavonija, Srijem i Baranja, Slavonski Brod, 2006., str. 245.-248.

141. 1945., srpanj 8. Zagreb

Prijedlog OZN-e za grad Zagreb o upućivanju na prisilni rad 19 Zagrepčana, Nijemaca _____________

PRIJEDLOG ZA UPUĆIVANJE ZA RAD DNE 8. VII. 1945 god. 1./ METZGER JAKOB

- privatni činovnik, član Kulturbunda od 1932 god. u Kulturbundu vršio dužnost bloklajtera. Aktivno vršio propagandu protiv NOP-a, i zato se na smatra uopšte krivim. 2./ REINER FRIDRICH - član Kulturbunda od 1938 god., proputovao je veliki dio svijeta, a u Zagrebu je imao Inportno-Exportno poduzeće, tako da je sigurno da se bavi ob. službom. Za vrijeme NDH-a često putovao u Italiju i Njemačku. U njegovom poduzeću mogli su biti namješteni samo Njemci. 3./ HIPPENREITER IVAN - član Kulturbunda od 1941 god. dentista. Imao je od ustaša dozvolu za nošenje oružja, koju mu je dozvolu ispostavila glavno ravn. za j. r. i sig. Prema tome bio je bez svake sumnje u njihovoj tajnoj službi, što neće da prizna. 4./ HEMM JAKOB - ing. tehnički činovnik. Član Kulturbunda od 1941 god. Preko Kulturbunda dobio je i namještenje. Održavao je veze sa funkcionerima NSDAP, koji su radili u njegovom poduzeću. Nosio je uniformu Volksgruppe i uopšte se isticao kao Njemac-nacista. 382

Petar.

501


5./ KERN IVAN

- član Kulturbunda od 1942 god. Kupio je od Radiše židovsku radnju i njome se koristio do sada. Izjavio je da nije otišao iz Zagreba da neizgubi tu trgovinu. U trgovini Njemcima je prodavao robu za novac, Hrvatima samo za živežne namirnice, što priznaje. Nosio je uniformu Kulturbunda, odilazio na oružane vježbe i još danas daje utisak zagriženog naciste. 6./ SIBRET MAKSO - član Kulturbunda od 1941. god. Još danas drzak i zagrižen nacista. Pisao ženi pismo što će izjaviti i da mu se nesmije ništa oduzeti. Unatoć toga što mu je pismo nadjeno nepriznaje ništa. 7./ HARTMAN NIKOLA - član Kulturbunda od 1942 god. trgovački pom. kod Meinla, u zadnje vrijeme u pomoćnoj policiji. Prilikom [ulaska] J.A. u Zagreb govorio je susjedima: “To neće ostati dulje od 14 dana, to su nepismeni ljudi kao i njihov Tito”, ali to neće priznati. Uskoro poslije toga poćeo je hodati u partizanskoj uniformi. 8./ GLAS MAKS - član Kulturbunda od 1941 god., a od 1942 god. njemački državljan i član NSDAP-e. Prije je bio konobar i u njemačkoj vojsci služio kao konobar u oficirskom kasinu. Vrlo je vjerojatno da je radio za njemačku ob. službu. 9./ DÖRR VIKTOR -član Kulturbunda od 1941 god i niži funkcioner činovnik Ministarstva vanjskih poslova u NDH. Najprije je lagao da nije imao nikakove funkcije u Kulturbundu ali mu je kasnije dokazano da je imao. 10./ VELEBIR VIKTOR - član Kulturbunda od 1941 god. Kao poručnik “Vražje” Divizije i Pavelićeve I Udarne divizije bio na terenu u Kordunu u Bosni. Pokušao pobjeći iz logora Jankomir, ali je uhvačen. 11./ LISTNER VIKTOR - član Kulturbunda od 1942 god. Grozio se radnicima da će ih Njemci naučiti pameti, a komuniste da će uništiti. Roditelji i braća pobjegli su mu u Njemačku kao Kulturbundaši. 12./ ROHRAUER KARL - član Kulturbunda od 1941 god. 1942 do 1943 god. radio u Crnoj Gori i tamo bio neko vrijeme na oslobodjenom teritoriju, a kasnije se vratio. Poznavao je tamo neke četnike. 13./ MADER KARLO - član Kulturbunda od 1941 god. Najprije je bio upravitelj imanja grofa Turka u Kutjevu, a 1943 god. otišao u Njemačko trgovačko društvo Agraria u Osijeku. U Kutjevu bio je organizacioni vodja Kulturbunda. 14./ BALER JOSIP - član Kulturbunda od 1941. god. Bio je vodja mjesne grupe u Kutjevu, te se službeno isticao na svim priredbama, a održavao je takodjer i sastanke. 1943 god. pobjegao pred Narodnom vojskom u Zagreb. Sin mu služio u SS trupama. 15./ BRKLJAČIĆ VILFRID - član Kulturbunda od 1941 god., kasnije u E.S.-u. Nakon toga bio u SS diviziji “Tigar” u Vinkovcima. Odanle pobjegao u Zagreb.

502


16./ VUČETIĆ HILARION - član Kulturbunda od 1941 god. do sada. Bio činov. njemačkih gradjevinarskih firma u NDH. Od 1943 g. ES-u, a od 1944 god. u njemačkoj pomoćnoj policiji. S njima se povlačio u Sloveniju, a odanle pobjegao natrag u Zagreb. 17./ TURIN AUGUST - član Kulturbunda od 1941 god. a 1942 god. primio njemačko državljanstvo. Bio blagajnik u direkciji državnih željeznica u Zagrebu. Prilikom saslušanja pokazao se kao drzak i zagrižen nacista. 18./ HALUPKA MARTIN - član Kulturbunda od 1941 god. a od 1943 god. u njemačkoj pomoćnoj policiji, zaposlen kao tumač i kao prenosilac povjerljive kurirske pošte. Po zanimanju konobar posluživao je oficire motoriziranog odjelenja divizije Prinz Eugen. Prije ulaska J.A. u Zagreb pobjegao u Samobor, a pri pokušaju da se natrag prebaci u grad uhvačen je. 19./ KAJMER JOZEF - član Kulturbunda od 1941 god. Radio je na željeznici gdje se isticao kao nacista i prijetio radnicima. Smrt fašizmu - Sloboda narodu!

Izvornik, strojopis HDA, Zagreb, 1491, 30/31.

_____________

ŠEF OTSJEKA ...383 [v.r.]

142. 1945., srpanj 9. Zagreb

Presuda Vojnog suda Komande grada Zagreba vojnim dušobrižnicima Oružanih snaga NDH _____________

VOJNI SUD KOMANDE GRADA ZAGREBA Sudb. Br. 347/1945 9. VII.1945. U IME NARODA JUGOSLAVIJE

Vojni sud Komande grada Zagreba sastavljen od poručnika Kovačević Žarka kao predsjedatelja vijeća, kapetana Valjan Vladimira i redova Pierbon Viktora kao članova vijeća, sekretara Radan dr. Ota kao zapisničara, u prisustvu istražitelja Lončar Ivana kao zastupnika optužbe u krivičnom predmetu protiv okriv. BOCAK VALENTINA i družine radi služenja okupatoru, nakon održanog glavnog pretresa u prisustvu okrivljenih donio je dana 9. VII. 1045. slijedeću 383

Potpis nečitak.

503


PRESUDU

Okrivljeni : 1. bocak valentin Stjepanov i Barbare rodj. Celovec rodj. 4. II. 1913 u Prikraju, kotar Križevci, zavičajan i stalno boravi u Križevcima, svećenik, rkt. Hrvat, neoženjen ne posjeduje imovine, navodno nekažnjavan384 2. ŠABALJA IVAN, pok. Ivana i Jelene. Rodj. Milčetić, rod. 22. V. 1915. u Podratu, kotar Krk, zavičajan i nastanjen u Zagrebu, svećenik, rkt. Hrvat, neoženjen, ne posjeduje imovine, navodno nekažnjavan385 3. VRANČIĆ ANTUN, Pavlov i Anastazije rodj. Trislić rod. 13. X. 1913. u Tovarniku, kotar Šid, zavičajan u Tovarniku, stalno nastanjen u Sremskim Karlovcima, svečenik, rkt. Hrvat, neoženjen, ne posjeduje imovine, navodno nekažnjavan386 4. ŽIVKOVIĆ ILIJA pok. Lovre pok. Marije r. Dabić, rod. 4. IX. 1910. u Štitaru, kotar Županja, zavičajan u Štitaru, nastanjen u Đakovu, profesor bogoslovije, neoženjen, rkt. Hrvat, ne posjeduje imovine, navodno nekažnjavan 5. MEDIĆ HERBERT Egona i Marije rodj. Gerstner, rod. 10. XI. 1913. u Čepinu, kotar Osijek, zavičajan u Čepinu, zadnje stalno boravište u Podvinju, svečenik, rkt. Hrvat, neoženjen, ne posjeduje imovine, navodno nekažnjavan krivi su što su kao vojnici svećenici i viši časnici aktivno sudjelovali u neprijateljskoj vojsci te iskorišćujući položaj i ugled svećeničkog staleža putem propovijedi širili propagandu za krvoloka Pavelića i NDH, te podstrekivali mržnju prema narodima Jugoslavije, dakle počinili krivično djelo pripadništva neprijateljskim oružanim formacijama, širenja neprijateljske propagande i pomaganja neprijatelju pa su time počinili djela narodnog neprijatelja opisanog u čl. 14 Uredbe o vojnim sudovima; napose k r i v i s u: Onaj ad 1./ Bocak Valentin što je vršio dužnost pobočnika logornika u Križevcima u ono vrijeme kada je logornikom bio Fištrović, organizator i izvršitelj masovnog hapšenja, paleža i ubijanja u Križevcima i okolici, dakle počinio krivično djelo učestvovanja hapšenja, paleža i ubijanja mirnog stanovništva, pa je time počinio djela ratnog zločinstva opisanog u čl. 13 Uredbe o v. s. Ona ad 2./ Šabalja Ivan Što je [od] konca 1943. pa do sloma tzv. NDH bio ustaški bojnik, dakle počinio krivično djelo aktivnog ustaštva. Stoga se okrivljeni Bocak Valentin, Šabalja Ivan, Živković dr. Ilija i Medić Herbert na osnovu čl. 16 i 17 Uredbe o vojnim sudovima

384 O sudbini vlč. V. Bocaka, usp. A. Baković, Hrvatski martirologij XX. stoljeća: Svećenici - mučenici Crkve u Hrvata, Zagreb, 2008., str. 79.-80. Usp. dok. br. 253. 385 O sudbini fra I. (Augustina) Šabalja, usp. Isto, str. 606. 386 O sudbini vlč. A. Vrančića, usp. Isto, str. 713.-714.

504


PRESUDJUJU na kaznu smrti strijeljanjem,387 trajan gubitak građanskih časti i konfiskaciju imovine u smislu čl. 6 zakona o konfiskaciji od 9. VI. 1945. Ova presuda postaje izvršna nakon odobrenja od strane Vojnog suda II. Armije J.A. O b r a z l o ž e nj e Okrivljeni priznaju da su bili u neprijateljskoj vojsci na visokim časničkim položajima, ali se brane da su izvršavali samo svoju duhovničku dužnost. Takovu obranu sud je odbacio kao neosnovanu, jer je njima kao svećenicima bila dužnost da ukažu na sve strahote koji su ustaški i švapski zločinci počinili po našoj zemlji i da pozivaju narod da stupi u borbu protiv okupatora. Protivno od toga oni svojim govorima podižu moral neprijateljskim vojnicima i potiču ih na daljnju borbu protiv vlastitog naroda. Tim svojim propovijedima, koji su u stvari obična agitacija za ustaški režim oni su samo produbivali teški i krvavi rat i njegove strašne posljedice u našoj zemlji. Oni su svojim ugledom i svećeničkim položajem služili ustaškim i nacističkim banditima i tako zlo upotrebili svoj položaj. Neki od njih pošli su tako daleko da su obavljali razne ustaške funkcije, tako je n. pr. okrivljeni Bocak bio pobočnik logornika u ono doba kad su u Križevcima vršena masovna hapšenja i ubojstva. Svojim radom okrivljeni su se teško ogrešili o interese naroda, oni su to prećutno priznali svojim bijegom pred narodnom vojskom. Oni koji tvrde da su radili po svojoj savjesti i dužnosti nalaze se skupa u društvu sa koljačima i banditima u bijegu pred vlastitim narodom. Krivnja je njihova dokazana a posljedica djela teške, pa je sud donio presudu kao u dispozitivu, koja se temelji na propisima Uredbe o vojnim sudovima.

Smrt fašizmu – sloboda narodu ! Zapisničar : Dr. Radan [v.r.] M.P.388 _____________

Pretsjedavatelj vijeća: Kovačević Žarko [v.r.]

Izvornik, strojopis HDA, Zagreb, 306, Vojni sud Komande grada Zagreba, 347/45. Z. Dizdar, V. Geiger, M. Pojić, M. Rupić (prir.), Partizanska i komunistička represija i zločini u Hrvatskoj 1944.-1946. Dokumenti, Slavonski Brod, 2005., str. 185.-187.

387 388

Dr. I. Živkoviću i H. Mediću smrtna kazna je zamijenjena zatvorskom kaznom. Okrugli pečat: Vojni sud komande grada Zagreba.

505


143. 1945., srpanj 9.

Vojni sud Vojne oblasti “Zagrebačke” JA, Vijeće kod varaždinske komande područja, osuđuje Đuru Fosina (1897.) iz Kalinovca (Đurđevac) zbog “djela ratnih zločinaca i narodnih neprijatelja” na kaznu smrti strijeljanjem, trajni gubitak građanske časti i konfiskaciju imovine _____________ [...]389 VOJNI SUD VOJNE OBLASTI “ZAGREBAČKE” JUGOSLAVENSKE ARMIJE VIJEĆE KOD VARAŽDINSKE KOMANDE PODRUČJA Sud .broj: 132/45 Dne 9. VII. 1945390 U

I M E

N A R O D A

J U G O S L AV I J E !

Vojni sud Vojne oblasti “Zagrebačke” J.A. - Vijeće kod Komande Varaždinskog područja, sastavljeno od kapetana Kezele Slavka, predsjednika Vojnog suda Vojne obl. “Zgb” kao predsjednika vijeća, Knežević Josipa pom. komandanta grada Varaždina, Paunović Zvonka, pom. ref. Kvp. kao članova vijeća te Šarić Borivoja sekretara ovoga suda kao zapisničara, uz sudjelovanje Šoštarić Ladislava suca istražitelja kao zastupnika optužbe u kriv. predmetu protiv Fosin Gjure iz Kalinovice391, radi kriv. djela ratnih zločinaca i narodnih neprijatelja uz sudjelovanje okrivljenog donio je na svome zasjedanju održanom dne 9. srpnja 1945. slijedeću: P R E S U D U Okr. Fosin Gjuro, sin Valenta i Ane rodj. Jančir, rodj. 23.III.1897 u Kalinovcu, opć. i kotar Djurdjevac, Hrvat, oženjen, rkt. vjere, otac jednog djeteta, pismen, svršio 4 raz. osn. škole, ratar i trgovac, posjeduje oko 50 jutara zemlje i dvije kuće, vojsku služio A.U. neosudjivan, uhapšen 6.VI.45. k r i v

j e :

1. što je po dolasku okupatora njemaca i ustaša u našu zemlju stupio u njihovu službu, kao organ Zempra, za prehranu fašističke vojske pa je počinio: a) od studenog 1941 pa do ožujka 1942 g. vršio dužnost nabavljača stoke na kotaru Djurdjevac koja stoka je bila upotrebljena za prehranu ustaške i okupatorske vojske uopće, a bila je slana u Zagreb, Brod, Prijedor i Varaždin. Grb DF Jugoslavije. Pečat. 391 Ispravno bi bilo: Kalinovca. 389 390

506


b) od ožujka 1942 godine do srpnja 1944 kao osoba povjerenja vršio dužnost blagajnika kod Zempra, a uz to i dužnost povjerenika iste na nabavi prehrambenih sredstava za prehranu okupatorske vojske, kao u jug. tako i u Njemačkoj. c) od srpnja 1944 do sloma NDH. vrši tu dužnost u Varaždinu u koje vrijeme dolazi u Madjarsku, gdje dolazi u vezu sa “Bijelom Gardom” u svrhu špijunaže prolazeći mjesto Čakovec, Mura, Kerestur, Gjekanješ, Vizervar, zatim u Varaždin, Ferdinandovac, Kalinovac, dakle je počinio kriv. djelo službe neprijatelju kao funkcioner i organ Zempra za prehranu okupatorske vojske i špijunaže za neprijatelja, pa je time počinio kriv. djelo narodnih zločinaca i narodnih neprijatelja opisano u čl. 13 Uredbe o vojnim sudovima. Stoga se temeljem čl. 5, 16, 17 i 27 Uredbe o Vojnim sudovima P r e s u d j u j e :

Okr. Fosin Gjuro na kaznu smrti strijeljanjem, trajni gubitak gradjanske časti te konfiskaciju njegove imovine uz ograničenje po čl. 6 Zak. o konf.392 Ova presuda postaje izvršna nakon odobrenja Višeg vojnog suda u Zagrebu. O b r a z l o ž e n j e

Okrivljeno djelo pod a) i b) priznaje u cijelosti a djelo pod c) samo djelomično. Poriče da bi u svom putovanju u Madjarsku i vršio špijunažu za neprijatelja i imao veze sa Bijelom gardom. No kao baš taj teren po kojem je okrivljeni putovao leglo “Bijele garde” i ljudi sa kojima se na tom putu sastajao bili su pripadnici iste, pa je radi toga šogor okr. Janković Tomo odgovarao pred narodnim sudom, nesumljivo je da je pored ostalog svog posla na tom putu bavio se i špijunažom za neprijatelja, pa mu se to djelo treba uzeti kao krivica. Da je gore navedena djela okrivljeni zaista počinio potvrdjuje još i činjenica, da je čitavo vrijeme paševanja fašista krvnika po našoj napaćenoj zemlji, zdušno i vjerno služi iste osiguravanjem prehranom istih i to ne samo u našoj zemlji već je ta hrana slana u Njemačku. Činjenica je da je svinje, blago i ostalo oduzimano od naših simpatizera, što mu treba upisati kao naročita otežica. Olakotnih okolnosti nema. Zbog svega gore izloženog okrivljeni postoji težak zločinac i nepomirljivi protivnik svog naroda, te da su mu interesi iznad opštih te je kao nepopravljivog člana ljudske zajednice vijeće najstrože presudilo. Ova presuda donijeta je na temelju propisa Uredbe o vojnim sudovima. SMRT FAŠIZMU – SLOBODA NARODU!

ZAPISNIČAR M.P.393 PREDSJEDATELJ - KAPETAN: [Borivoje] Šarić [v.r.] Slavko Kezele [v.r.] _____________ Izvornik i prijepis, strojopis Državni arhiv u Varaždinu, 0652, 1/203. 392 Okružni NO Varaždin dostavio je 11. rujna 1946. Kotarskom sudu u Varaždinu presudu Vojnog suda Vojne oblasti zagrebačke Đ. Fosinu, uz molbu da provedu konfiskaciju njegove imovine. Usp. Državni arhiv u Varaždinu, 0652, 1/203. 393 Okrugli pečat: Vojni sud Vojne oblasti Zagrebačke Jugoslavenske Armije Vijeće kod Varaždinske komande područja (u sredini grb DF Jugoslavije).

507


144. 1945., srpanj 9.

Vojni sud Vojne oblasti zagrebačke, Vijeće komande varaždinskog područja, osuđuje Emila Obsiegera (1902.) iz Ivanca (Varaždin) zbog “djela ratnog zločinstva i narodnih neprijatelja” na kaznu smrti strijeljanjem, trajan gubitak građanskih časti i konfiskaciju imovine _____________

VOJNI SUD VOJNE OBLASTI “ZAGREBAČKE” J.A. VIJEĆE KOMANDE VARAŽDINSKOG PODRUČJA Sud .broj: 130/45 Dne 9. srpnja 1945 U

I M E

N A R O D A

J U G O S L AV I J E !

Vojni sud Vojne oblasti “Zagrebačke” J.A. - vijeće Komande Varaždinskog područja - u vijeću sastavljenom od kapetana Kezele Slavka, predsjednika Voj. suda Vojne oblasti “ZGB” J.A. - kao pretsjedatelja i Kostadinović Miloša zamj. komandanta K.V.P. te Kunštek Mirka referenta sekcije suda kao zapisničara uz sudjelovanje zastavnika Šoštarić Ladislava suca istražitelja ovog suda kao zastupnika optužbe u krivičnom predmetu protiv Obsinger394 Emila, st. iz Varaždina, radi djela ratnog zločinstva i narodnih neprijatelja, nakon dovršenog usmenog pretresa donio je dana 9. srpnja 1945. slijedeću P R E S U D U Okrivljeni Obsinger Emil, sin Josipa i Marije r. Hirštald (roditelji porijeklom Česi) rodjen 23.II.1902 god. u Varaždinu, sa prebivalištem u Varaždinu, rkt. vjere, Hrvat, trgovac, pismen sa 4 r. gradjanske škole i 3 r. trgovačke škole, oženjen, otac 4 djece, posjeduje pilanu, 3 kuće u Varaždinu i Koprivnici, jugoslavensku služio 11 mjeseci, u neprijateljskoj vojsci imao sina Josipa kao domobrana, za kojeg sad ne zna gdje se nalazi, a sin Emil nalazi se u zatvoru, neosudjivan, uhapšen 16.V.1945. k r i v

j e :

1) što je odmah početkom NDH stavio se na raspoloženje ustaškim vlastima, kao organ za nabavu hrane i davanja materijalne pomoći i to: a) od samog osnutka NDH pa do konca srpnja 1941 nabavljao preko ustaškog povjerenika hranu iz okolnih sela Ivanca, sa sjedištem u Ivancu za prehranu okupatorske vojske, b) nakon što je napustio dužnost sakupljanja hrane za okupatorsku vojsku u Ivancu, otvorivši mjenjačnicu žita u Varaždinu, pa zaradjivajuć ogromne svote novaca iskorištavajuć 394

508

Ispravno bi bilo Obsieger.


uz minimalne nadnice fizičku radnu snagu svojih radnika s jedne strane, a prevarom seljaka iz svih okolnih sela Varaždina s druge strane, dolazi do ogromnog kapitala te daje okupatoru pomoć u raznim oblicima, kao na pr. brašno, gradj. drvo, benzin, lim, auto i 5,600.000 Kn. u novcu, tj. sveukupnu vrijednost od 20,000.000 Kn. dakle je počinio krivično djelo pljačke narodne imovine, iskorišćivanje radne snage našeg stanovničtva te pomaganje neprijatelja ishranom i novčano, pa je time počinio krivično djelo ratnog zločinstva iz čl. 13 i narodnih neprijatelja iz čl. 14 Uredbe o Vojnim sudovima. Stoga se temeljem čl. 5, 16 i 17 Uredbe o Vojnim sudovima o s u d j u j e : na kaznu smrti strijeljanjem, trajan gubitak gradjanskih časti te konfiskaciju njegove imovine uz ograničenje čl. 6 Zakona i konfiskaciji. Presuda postaje izvršna nakon odobrenja po Višem vojnom sudu.395 O b r a z l o ž e n j e Sud je na temelju priznanja našao, da je okrivljeni kriv po svim djelima za koje se optužuje, te mu je odmjerio kaznu, nalazeći da je svojim radom bio štetan po NOP i eksploatator svog naroda u najtežim vremenima, dok s druge strane pomagač neprijatelja, te nalazi da izrečena kazna odgovara težini učinjenih djela. Presuda je donijeta na temelju odredaba Uredbe o Vojnim sudovima. SMRT FAŠIZMU – SLOBODA NARODU!

Zapisničar [Borivoje] Šarić [v.r.]

M.P.396 _____________

Predsjedatelj - kapetan: Slavko Kezele [v.r.]

Ovjereni prijepis, strojopis Privatno vlasništvo

395 396

Usp. dok. br. 169. Okrugli pečat (otisak nečitak).

509


145. 1945., srpanj 10.-11. Zagreb

Optužni prijedlog Vojno-sudskog istražitelja Vojnog suda Komande grada Zagreba i presuda Vojnog suda Komande grada Zagreba činovnici Nadi Turkalj (1921.) iz Zagreba, zbog “saradnje sa okupatorom” na šest mjeseci prisilnog rada bez lišenja slobode i pet godina gubitka građanskih prava na državnu službu _____________ VOJNOSUDSKI ISTRAŽITELJ VOJNOG SUDA KOMANDE GRADA ZAGREBA Sud br. 249/45. Dne: 10.VII.1945. podiže slijedeću

O P T U Ž N I C U

Protiv: zato

Trukalj Nade, Ivine (generalije kao u istražnom zapisniku) što je, kao simpatizer Nijemaca i ustaša, obavljala povjerljivu i za okupatora korisnu službu; agitirala za Nijemce, prikazujući ih kao fine i učtive, te se stalno kretala u njihovom društvu. Dakle, pomagač okupatora i agitator u njegovoj službi pa je počinila krivična djela iz čl. 14. U. V. S. Zahtjevam da se proglasi krivom i osudi na tri mjeseca lišenja slobode i gubitak prava na javnu službu kroz tri godine. Vojnosudski istražitelj u zastupanju optužnice: …397 [v.r.] ___________________________________ VOJNI SUD KOMANDE GRADA ZAGREBA Sud br. 249/45 Dne 11.VII.1945. U

I M E

N A R O D A

J U G O S L AV I J E !

Vojni sud Komande grada Zagreba, u vijeću sastavljenom od kapetana Ranogajec Vlade kao pretsjedatelja, poručnika Miljević Stanka i borca Borovac Jovana kao članova vijeća, te Crnković Juga kao zapisničara, a u prisutnosti Berčić Vojdraga vojno sudskog istražitelja kao 397

510

Potpis nečitak.


zastupnika optužbe protiv Turkalj Nade, radi djela saradnje sa okupatorom, nakon održanog glavnog pretresa u prisutnosti okrivljene, donio je dana 11.VII.1945. slijedeću p r e s u d u Okrivljena Turkalj Nada, kći Ive i Olge rodj. Rukavina, rodj. 24.X.1921 u Zagrebu, nastanjena Mihanovićeva 20, činovnik državnih željeznica, hrvatica, rkt., neudata, bez imetka, sudski navodno ne kažnjavanja, k r i v a j e Što je: kao simpatizer Nijemaca i ustaša obavljala povjerljivu i za okupatora korisnu službu, agitirala za Nijemce prikazujući ih kao fine i učtive, stalno se krečući u njihovom društvu. Dakle: počinila krivično djelo pomagača okupatora i agitatora u njegovoj službi, Pa je: počinila krivično djelo narodnog neprijatelja u smislu čl. 14. U.V.S. P r e s u d j u j e na 6 mjeseci prinudnog rada bez lišenja slobode i 5 godina gubitka prava na državnu službu. Ova presuda je odmah izvršna. O b r a z l o ž e n j e Okrivljena u cijelosti priznaje svoja djela, te ih sud smatra dokazanima. Okrivljena u pomanjkanju rodoljublja i narodne svjesti stavlja svoje usluge u službu okupatora, prikazujući ih svuda kao fine i učtive, te zapravo ne zna niti osjeća na svojoj koži značaj okupacije. Sud je stekao uvjerenje o njezinoj krivnji, te je donio presudu kao u dispozitivu, koja se temelji na Uredbi o Vojnim sudovima. Smrt fašizmu - Sloboda narodu!

Zapisničar: M.P.398 Jug Crnković [v.r.] _____________

Pretsjednik, kapetan: Vlado Ranogajec [v.r.]

Izvornik, strojopis Državni arhiv u Zagrebu, 1007, VKR – 359/50.

398

Okrugli pečat: Vojni sud Komande grada Zagreba (u sredini grb DF Jugoslavije).

511


146. 1945., srpanj 11. Zagreb

Izvješće javnog tužitelja II. JA o nepravilnostima u postupku prema ratnim zarobljenicima _____________

I Z V J E Š TAJ Po predmetu Ministarstva unutarnjih poslova F.D.H. Pov. broj 44/45 od 1/VII 1945 g.: O nepravilnim postupcima pripadnika J.A. prema ratnim zarobljenicima i narodu. 1. Kad je postojao logor u Pakracu da su čuvari logora ubili dvojicu domobrana, zatim tukli narod koji je donosio hranu istima. Stvar po toj točci nije do danas definitivno ispitana, niti točnost tog navoda utvrđena. 2. Da je u Slavonskoj Požegi u zarobljeničkom logoru gdje je bilo smješteno 30.000 ratnih zarobljenika ubijena dvojica od strane čuvara logora, radi toga što su primali hranu od naroda. Na licu mjesta utvrđeno je po izjavi druga poručnika Milana Uskokovića, Komandanta mjesta Slavonska Požega, slijedeće: “Sredinom mjeseca juna o. g. došlo je pred logor 150 civila koji su donjeli hranu zarobljenicima. Uprava logora dobila je naređenje od Komande Mjesta Slavonska Požega da hranu prima i zajednički djeli među zarobljenicima. Uprava logora saopštila je to civilima. Donosioci hrane nisu se htjeli držati tog naređenja, nego su na svoju ruku prilazili žici i davali hranu kako su kome htjeli. Čuvari ovog logora nekoliko su puta opominjali narod da se drži naređenja. Narod je na to počeo negodovati i šaputati između sebe da će razoružati čuvare logora i osloboditi zarobljenike. Stražari su odstranili civile i zabranili svaki prilazak žici, i narodu i zarobljenicima. Zarobljenici se nisu htjeli pokoriti tome nego su ponovno prilazili žici i tražili hranu. Kada nije bilo moguće mirno sprovesti naređenje stražarima nije preostalo drugo nego da upotrebe oružje, predhodno opomenuvši i zarobljenike i narod. Ponovnim pokušajem zarobljenika, nakon toliko opomena, stražari su zapucali i na taj način ubili jednog domobrana-ustašu i jednog lakše ranili. Nakon toga događaja došao je potpukovnik Roc iz Štaba X. Divizije i zabranio je upravi logora da više nesmije primati hranu od civila za zarobljenike. 3. Da je 17. juna 1945 godine u selu Cernik ubijeno 4 domobrana iz transporta od 3000 zarobljenika koji su praćeni iz Slavonske Požege u Novu Gradišku, i da je istog dana ubijen još jedan domobran od nekog majora pištoljem i to sve radi primanja kruha od naroda. Po toj točki utvrđeno je slijedeće: Štab X. Divizije izdao je naređenje Štabu IX. Brigade da sa jednim bataljonom izvrši pratnju tog transporta. Pomoćnik komesara iste brigade, drug kapetan Milovan Samardžić, izjavljuje u vezi s tim:

512


“Ja sam organizirao ovaj transport, dao upute rukovodiocima. Postrojio cijelu kolonu, održao kratki govor i podvukao kakve će izaći posljedice ako bi koji od zarobljenika pokušao bježati ili napasti pratioce. Kolona je krenula. Ja sam sa motorom otišao naprijed. Kolonu sam sačekao u selu Cernik kod Nove Gradiške. Tu mi je saopšteno sljedeće: Da su dvojica ustaša ubijena, radi toga što nisu mogli ići, a druga dvojica što su pokušala sakriti pod most, a jedan što je zločinački i razbojnički napao na komesara čete u namjeri da ga razoruža. Napominje se da je ta grupa zarobljenika išla na likvidaciju, jer su to sve bili ustaše, koljači, žandari i policajci. 4. U selima kod Nove Gradiške ubijena su razna lica i zakopana u neprijateljske rovove. Istina je i utvrđeno je da du od strane OZN-e IX Krajiške Brigade i to nakon izvida i temeljno provedene istrage, ubijeni 21/VI/45 trojicu ustaša, a 22/VI/45 još dvojicu. 5. Da je 20 vojnika IX Krajiške brig. ubilo 50 domobrana u šumi. Utvrđeno je po izjavi komandira straže i zatvora kod okružne OZN-e Odsjek III kod Nove Gradiške, slijedeće: Dana 18. ili 19. juna o.g. dobio sam zadatak da likvidiram jednu grupu ustaša legionara i žandara, ukupno 52. Naređenje mi je izdao šef Okružne OZN-e. Kako put nisam poznavao, uzeo sam za vodiča predsjednika NO-a Šumetljica399. Zadatak sam izvršio. Sa mnom je još išao isljednik kod OZN-e drug Stevo, sa sedam boraca Narodne obrane. 6. Da je između sela Guletinca400 i Šumetlice nađeno 6 ili 8 leševa, koje su seljaci naknadno zakopali. Po ovoj točci još nije ništa definitivno utvrđeno. Javni tužilac za Okrug Nova Gradiška vrši izvide i o rezultatima će izvjestiti. 7. Da je od Siska preko Jasenovca do Novske praćena od straže Komande Mjesta Sisak 900 zarobljenih domobrana i da je kod Jarka u Muratoviću u blizini Jasenovca nađeno 5 ubijenih od kojh je jedan bio zaklan, a drugom razbijena lubanja. Isto, po ovoj točci nije ništa pozitivno utvrđeno do sada. Izvid će se ponovno vršiti. 8. Da je komesar IX. Krajiške brigade htio sa dva vojnika da izbaci iz kuće u Novoj Gradiški jednu obitelj, zatim da je došao u zgradu Gradskog NOO-a i tajniku rekao: Da se civili izbace van, da su oni vojska, a da ih se civili ništa ne tiču, da su oni došli i postavili Narodnu vlast, pa ako ta vlast ne valja da će je oni ukloniti. Po toj točci utvrđeno je slijedeće, i to izjavom Komesara IX. Krajiške brigade, druga majora Marić Slavka i kapetana komesara Mehmeda Džinića koji izjavljuju: “Istina je da smo se mi povodom stana kritički i nešto oštrije osvrnuli na nedovoljnu pažnju od strane narodne vlasti prema vojsci”. Drug major Slavko Marić rekao je medju ostalim: “Da mi nismo očekivali ovakav postupak od strane Narodne vlasti prema vojsci, već smo mislili da će nam ona u svemu izaći u susret, a tvrdim da nisam rekao ono kako navodi tajnik Gradskog NOO-a.” Napominje se da je taj isti tajnik Gradskog NOO-a smijenjen sa svoje dužnosti radi vjerovatno nepravilnog postupka prema vojsci i narodu. S obzirom na gore utvrdjeno stanje nakon provedenih izvida na licu mjesta, mišljenja sam da ti slučajevi predstavljaju netačno izvršenje dobivenih vojničkih zadataka, a ujedno napominjem da nije postojala dovoljna kontrola predpostavljenih nad pravilnim izvršenjem dobivenih zadataka. Za sve te prekršaje krivce treba pozvati na disciplinsku odgovornost. 399 400

Ispravno bi bilo: Šumetlica. Ispravno bi bilo: Giletinaca.

513


Smrt fašizmu – Sloboda narodu !

Javni tužilac II armije potporučnik M.P.401 P.402 Drago [v.r.] _____________ Izvornik, strojopis HDA, Zagreb, 421, kut. 97/b.b. Z. Dizdar, V. Geiger, M. Pojić, M. Rupić (prir.), Partizanska i komunistička represija i zločini u Hrvatskoj 1944.-1946. Dokumenti, Slavonski Brod, 2005., str. 192.-194. – J. Jurčević, Bleiburg. Jugoslavenski poratni zločini nad Hrvatima, Zagreb, 2005., str. 313.-314. – V. Geiger (prir.), Partizanska i komunistička represija i zločini u Hrvatskoj 1944.-1946. Dokumenti. Slavonija, Srijem i Baranja, Slavonski Brod, 2006., str. 270.272.

147. 1945., srpanj 11. Zagreb

Izvješće o radu javnih tužitelja karlovačkog i banijskog okruga _____________

I Z V J E Š TAJ Sa mog obilaska Javnih tužioca karlovačkog i banijskog okruga (od 4. do 9. t. mj.)

Rad Javnih tužioca oba okruga počeo je uglavnom da se odvija po svim odjeljenjima. Ipak, i ako su imenovani pomoćnici pojedinih odjeljenja, ne može se kazati, da su sva odjeljenja razvila podjednako svoj rad i u radu dala jednake rezultate. Ovo naročito važi za odjeljenje općeg nadzora. Okolnost da su na čelu ovih odjeljenja pomoćnici, koji su tek nedavno stupili na ovu dužnost, ne može objasniti činjenice, da ova odjeljenja općeg nadzora još nisu proradila, već uzrok treba tražiti i u tome da je još i samo radivo i djelokrug rada ovog odjeljenja nedovoljno jasan i određen, pa je stoga potrebno u pogledu rada ovog odjeljenja dati šira razjašnjenja i konkretnije upute. Isto tako okolnost da još nisu formirani društveni aktivi na prvom mjestu – nisu izabrani narodni tužioci, uticala je da ovo odjeljenje nije dobilo inicijative odozdo za svoje djelovanje. Peronalna odjeljenja, i ako su izvršene razne pripremne radnje nijesu bila još otpočela sa izborom narodnih tužilaca. U glavnom date su upute odborima JNOF-a da isti sprovedu odnosne izbore po okrugu, a da se pri tom nije zadužilo određene drugove iz fronte koji bi neposredno pomogli sprovođenja samih izbora. Dalje, održane su konferencije sa sindikatima, kao i predavanja. Zaključeno je da se propaganda još više pojača, da se održe nova predavanja i konferencije, te da se na terenu rukovodi s izborima i osigura njihovo brzo obavljanje. Još dok sam bio na terenu izbori po tvornicama i poduzećima u Karlovcu počeli su se obavljati. Oba javna tužioca izjasnila su 401 402

514

Okrugli pečat: Javni tužilac II. armije (u sredini grb DF Jugoslavije). Polak.


se da im više nije potrebno stručnog kadra. Javni tužioc Banije traži da se rješi pisanje Bačić Marijana koje je upućeno Personalnom odjeljenju J.T. Hrvatske. Inače, on ima mogućnosti da sam riješi eventualne potrebe. On također smatra, da nije potrebno određivanje javnih tužioca po katarevima tog okruga, sem za grad Sisak, koji već djeluje. Pravnici Sentić i Bolanča zadovoljavaju sa svojim radom dok druga dva pravnika kod javnog tužioca karlovačkog okruga (iz bivšeg pravobranioštva) još ne pokazuju dovoljne snalažljivosti. Krivična odjeljenja razvila su rad; običnog kriminala je malo, sa izuzetkom dvostrukog ubistva koje se nedavno dogodilo u karlovačkom okrugu, a čemu je bio povod neki spor. Nekih naročitih problema nema, jer su sudovi sređeni. Rad sudova nacionalne časti bio je do mog dolaska slab. Razlog tome je što Javni tužioci nijesu proveli potrebnu saradnju sa ostalim vlastima radi prikupljanja potrebnih podataka i provođenja istrage nad licima koja se ogriješila o nacionalnu čast. Na zajedničkim konferencijama u Karlovcu i Petrinji s pretstavnicima suda nacionalne časti, vojnog suda, Ozne i Okružnog NOO-a, radi ubrzanja postupka i rada suda nacionalne časti zaključeno je da se zajednički prikupi materijal i povede postupak na prvom mjestu protiv onih lica koje su privedeno sarađivali s okupatorom, kao i onih koji danas prikriveno rovare protiv narodne vlasti, te da im se čim prije sudi. Posebno, u Baniji izvjestan broj okorelih Mačekovaca nastavlja sa svojom protunarodnom rabotom, pa je odlučeno da se oni predaju sudu. 7. o. mj. održano je pred sudom nacionalne časti u Petrinji suđenje poznatom tvorničaru Gavriloviću403. Istog dana suđeno je ustaškom agitatoru i inspiratoru bratoubilačke borbe popu Soldu.404 Isti je ustaša od 1936. g., a od 1942. aktivno je sarađivao u lokalnim petrinjskim novinama i pozivao Hrvate na oružanu borbu protivu neprijatelja NDH. Na saslušanju je izjavio da on i dalje smatra NDH kao državu koja odgovara hrvatskom narodu, te da u hrvatskoj nema mjesta nikome sem Hrvatima. Smatram da je Javni tužilac pogriješio kada je optuženog Solda predao sudu nacionalne časti, pošto isti treba jedino da odgovara pred vojnim sudom, pošto se radi o teškom zločincu. O tome sam upozorio javnog tužioca prije nego što je isti predao optuženom Soldu optužnicu. Kako sam kasnije saznao narod je zaista na samom pretresu tražio da ovom zločincu sudi vojni sud. Na zajedničkim konferencijama s predstavnicima sviju ustanova raspravljeno je pitanje borbe protiv šovinizma i uopšte primjene novih narodnih zakona. Sa strane drugova Javnih tužilaca istaknuta je potreba bezuslovne primjene zakona nad svim onima, koji te zakone krše. Tu je također konstatovano da do sada nije bilo dovoljne koordinacije rada svih djelova narodne vlasti, te će se ubuduće češće održavati ovakve konferencije. U karlovačkom okrugu nema nekih posebnih pojava šovinizma i izrazite neprijateljske djelatnosti, dok se u banijskom okrugu manje grupice četnika aktiviziraju, pa su prošlih dana isti ubili iz zasjede dvojicu partizana. Osim toga vlast je u Baniji napravila krupan propust kod povratka, pred ustašama odbjeglih Srba, kojima se nije njihova imovina dala natrag, pa su se neki počeli vraćati u Srbiju, što je također moglo podržavati šovinističko raspoloženje. U pogledu pučanstva sela Zrinja u Baniji koje je pred našom vojskom bilo odbjeglo a koje se sada vraća svojim kućama, vlasti su donijeli odluku da se istima privremeno ne dozvoli povratak u njihovo selo, već da ih se smjesti po drugim selima, radi toga što bi njihov povratak uznemirio okolni srpski živalj.405 403 Đuro ml., presudom Suda za zaštitu nacionalne časti Hrvata i Srba u Hrvatskoj, 7. lipnja 1945. osuđen je na doživotni prisilni rad i konfiskaciju imovine. Nakon nekoliko godina uvjetno pušten, te 1957. emigrirao iz Jugoslavije. 404 Nikola, osuđen je na doživotni zatvor. Kaznu, koja je kasnije smanjena na 20 godina, izdržavao je u Staroj Gradišci od 1945. do 1960. 405 Usp. dok. br. 47. i 332.

515


U karlovačkom logoru nalazi se oko 400 zatvorenika. Njihovo ispitivanje se odvija dosta sporo, uslijed toga što Ozna nema dovoljan broj islednika, dok u banijskom logoru ima svega 60-ak. Ukazao sam potrebu da se što prije ispitaju ovi zatvorenici i o njima donese odluka. Javni tužilac okruga Karlovac iznio je da je nedavno II. Armija uputila tamošnjoj diviziji 1700 zarobljenih ustaša i domobrana radi njihovog likvidiranja. Međutim Ozna Hrvatske javila je karlovačkoj Ozni, da se između upućenih proberu zločinci. Tako je bilo likvidirano oko 300. Divizija je međutim htjela da likvidira i daljnjih 500, ali se Ozna tome usprotivila a Javni tužilac intervenirao, tako da do toga nije došlo. Ova intervencija Javnog tužioca bila je sasvim umjesna, pošto se među upućenim nalazilo i oko 150 lica iz karlovačkog okruga. Posebno pitanje je zakonito provođenje konfiskacije, tako je zapaženo da je konfiskovan i lični dio imovine osuđenika–seljaka i ako čitava imovina zajedno sa zemljištem nije dovoljna da se sa njom izdržava osuđenikova obitelj. Mišljenja sam da ovo treba otkloniti i povratiti pogođenim obiteljima, pa sam to i predložio Javnom tužiocu Banije. Javni tužilac okruga Karlovac istakao je da se mnogi boje da pokrenu pitanje kod nepravilno provedenih konfiskacija. Ovo dokazuje da još nije dovoljno shvaćena funkcija javnog tužioca kao čuvara zakona. Nadalje se postavilo pitanje kako sprovesti konfiskaciju imovine [lica] koja su ranije bila likvidirana bez formalne sudske presude? U Petrinji su vlasti nepravilno postupile, kada su neke građane iselile iz njihovih stanova našto je Tužilac intervenirao. Javni tužilac Banije je pokrenuo postupak protivu dva člana Kotarskog NOO-a Sisak, radi razvlačenja narodne imovine i ukazivanja zaštite ustašama. Javni tužilac Banije također je intervenirao prilikom otpuštanja iz pošte nekih partizana, koji su u njoj radili a pruzimanja u službu ranijih poštara, od kojih su se neki ogriješili o nacionalnu čast, pa će biti predani sudu. Zbog ovog postupka bila je nastala oštra situacija. Društvo Schell u Sisku posjeduje znatne količine gasa, od kojeg narod jako oskudjeva, a koje leži u magazinima tog društva što koriste pojedinci i sa tim gasom švercaju. Bilo bi neophodno potrebno da se intervenira, te da se narodu pruži mogućnost da dođe do gasa. Građanska odjeljenja također djeluju. Nije bilo ulaganja nadzornih žalba na odluke sudova. U okrugu Banije na odluke općinskih sudova narod se je u više slučaja žalio. Smatram da treba sprovesti ukidanje ovih sudova, kao što je to već učinjeno u nekim krajevima, a što je i predviđeno u organizaciji narodnog sudstva. U Okrugu Karlovac najveći broj predmeta ove vrste su brakorazvodne parnice i to na tužbu muževa partizana. Kao glavni razlozi u tim tužbama navodi se da se njihove žene neće da se aktiviziraju da učestvuju u javnom životu, te da su zaostale itd. Ovakva stanovišta su iz osnova pogriješna i nepravilna, te bi štetila interesima kako pokreta tako i samom ugledu tih pojedinaca. Oni koji su se podigli iz borbe i izgradili kroz nju dužni su da sa svoje strane učinu sve da i svoje žene podignu na taj nivo. Sa svim pomoćnicima pojedinih tužioca držao sam konferencije o radu njihovih odjeljenja i o novim narodnim zakonima, te im ukazao na potrebu da te zakone zajednički izučavaju. Zagreb, 11. VII. 1945. Danilo Plamenac [v.r.] _____________ Izvornik, strojopis HDA, Zagreb, 421, kut. 97/b.b. Z. Dizdar, V. Geiger, M. Pojić, M. Rupić (prir.), Partizanska i komunistička represija i zločini u Hrvatskoj 1944.-1946. Dokumenti, Slavonski Brod, 2005., str. 195.-197.

516


148. 1945., srpanj 12.

Izvješće Dimitrija Georgijevića, opunomoćenika OZN-e za Jugoslaviju, upućeno Aleksandru Rankoviću, načelniku OZN-e Ministarstva narodne obrane DF Jugoslavije, o pregledu ratnih zarobljenika u Jugoslaviji po narodnostima, po mjestima logora/rada i po činovima, te o nekim nedostacima _____________

GENERAL LAJTNANTU ALEKSANDRU RANKOVIĆU Šaljem Vam po vašem naređenju pregled ratnih zarobljenika na teritoriji Jugoslavije po narodnostima, po mestima logora (rada) i po činovima a takođe i o nekojim nedostatcima. A). Nemaca Mesto logora

Maribor Kranj Borovice Šent Vid Rijeka Vrbas Apatin Vršac Senta Zemun Sremska Mitrovica Novi Sad Ruma Vukovar Pančevo Petrovgrad Beograd Veles Smederevo Bosanski Petrovac Prijedor

Oficira 139 2620 1 23 46 6 -

Podoficira

921 372 1126 103 18 -

Redova

7915 1595 1987 800 1000 300 12 1 2027 455 2243 2293 1506 3031 4458 2951 139 423 11 10

Svega

8054 1595 1987 800 1000 300 12 2620 1 2027 1377 2243 2688 2632 3031 4458 3100 157 423 17 10

517


Karlovac Petrinja Sisak Osijek Našice Vinkovci Podravska Slatina Slavonski Brod Nova Gradiška Virovitica Daruvar Knin Split Metković Zagreb Ludbreg Otočac Ploče Đakovo Grubišno Polje Pakrac Slavonska Požega Crikvenica Sušak Bjelovar Užice

SVEGA

-

2835

-

4569 4878 5000 3405 779 1483 1093 2923 354 2035 1194 564 992 823 3890 514 2299 114 602 793 459 473 525 635 1948 500

2540

76001

Podoficira

Redova

60

864

4569 4878 5000 3405 779 1483 1093 2923 354 2035 1194 564 992 823 3890 514 2299 114 602 793 459 473 525 635 1948 500

81376

B). Austrijanaca Mesto logora

Maribor Borovice Zemun Vukovar Demir Kapija Bosanski Petrovac Prijedor

518

Oficira

SVEGA

22 1 1 24

60 -

166 96 584 4 7 7

Svega

22 166 96 644 4 8 8 948


V). Italijana Mesto logora

Kranj Borovice Šent Vid Rijeka Vrbas Apatin Vršac Senta Zemun Sremska Mitrovica Novi Sad Ruma Vukovar Pančevo Beograd Demir Kapija Smederevo Niš Jagodina Bosanski Petrovac Prijedor

Oficira

SVEGA

22 8 5 35

Podoficira

Redova

119

11969

Podoficira

Redova

1

15955

50 35 34 -

1700 25 397 1000 1823 4 7 306 798 75 3 348 2 802 1918 1000 1000 750 7 8

Svega

1700 25 397 1000 1823 4 22 7 306 848 75 3 348 2 845 1957 1000 1000 750 7 8

12123

G). Ustaša Mesto logora

Apatin Vršac Senta Zemun Novi Sad Ruma Pančevo Petrovgrad

Oficira

SVEGA

68 6 74

1 -

5866 226 2 1960 61 4793 3047

Svega

5866 68 226 2 1960 68 4793 3047

16030

519


D). Domobrana Mesto logora

Maribor Vršac Ruma Vukovar Pančevo Bačka Palanka Beograd Bosanski Petrovac Prijedor

Oficira

SVEGA

7 1734 4 19 19 1738

Podoficira

Redova

8

1699

Podoficira

Redova

-

544

1 7 -

83 117 2 420 200 410 467

Svega

7 1734 83 118 2 420 211 429 486 3490

Đ). Četnika

Apatin Ruma Belje Vukovar

Mesto logora

Oficira

SVEGA

-

-

20 26 493 5

Svega

20 26 493 5 544

E). Mađara Mesto logora

Apatin Vršac Senta Sremska Mitrovica Ruma Vukovar Pančevo Demir Kapija

520

Oficira

SVEGA

12 12

Podoficira

Redova

8

909

3 5 -

92 502 48 39 226 1 1

Svega

92 12 502 51 39 231 1 1 929


UKUPNO BROJNO STANJE PO MESTIMA RADA Mesto logora

Maribor Kranj Borovice Šent Vid Rijeka Vrbas Apatin Vršac Senta Zemun Sremska Mitrovica Novi Sad Ruma Belje Vukovar Pančevo Petrovgrad Bačka Palanka Beograd Veles Demir Kapija Smederevo Niš Jagodina Bosanski Petrovac Prijedor Karlovac Petrinja Sisak Podravska Slatina Osijek Našice Vinkovci Slavonski Brod Nova Gradiška Virovitica

Oficira 168 4456 1 29 58 5 26 20 -

Podoficira

974 373 1192 145 18 34 -

Redova

7915 3295 2174 1197 2000 2123 5994 736 2431 1301 4278 2505 493 2786 7829 7505 420 3953 139 1923 1423 1000 750 435 492 4569 4878 5000 1093 3405 779 1483 2923 354 2035

Svega

8083 3295 2174 1197 2000 2123 5994 4456 736 2431 2276 4278 2907 493 3978 7829 7505 420 4156 157 1962 1423 1000 750 461 512 4569 4878 5000 1093 3405 779 1483 2923 354 2035

521


Daruvar Knin Split Metković Zagreb Ludbreg Otočac Ploče Đakovo Grubišno Polje Pakrac Slavonska Požega Crikvenica Sušak Bjelovar Užice

UKUPNO

-

4763

-

2736

1194 564 992 823 3890 514 2299 114 602 793 459 473 525 635 1984 500

107941

1194 564 992 823 3890 514 2299 114 602 793 459 473 525 635 1984 500

115440

Na licu u logorima:............................................115440 Do sada repatrirano:..............................................2580 Spremno za repatrijaciju:......................................7925 Izdato Saveznim Ministarstvima.........................43166 UKUPNO:..............169111 Dostavljajući gornji pregled brojnog stanja ratnih zarobljenika po narodnostima, činovima i mestima rada dajemo sledeću napomenu: 1. - Pošto kartoni nisu još popunjeni i dostavljeni ovome odelenju nemamo tačnih podataka o pripadnicima S.S. trupa, Gestapoa, Feldžandarmerije, Šuc-policije i drugih. Kada se izvrši formiranje po bataljonima, predaja istih na radove Saveznim Ministarstvima i izvrši popunjavanje kartona podataka biće organizovana obaveštajna služba po svima bataljonima u cilju da se ustanove tačni podatci i pripadnosti po trupama kod ratnih zarobljenika kao i da bi s otkrili ratni zločinci među domobranima i nemcima, koji su služili u diviziji “Princ Eugen”, Gestapou, S.S. trupama i Ustašama, ali svoje ime i prezime menjaju: pa se pod tim novim imenom kamufliraju. 2. - U Vršcu je smešten oficirski logor, koji sada broji 4.456 oficira i to: Nemaca 2.620 Italijana 22 Ustaša 68 Domobrana 1.734 Mađara 12 U tom logoru smeštaj je vrlo gust a vode nema: zbog toga su se pojavile razne zarazne bolesti.

522


Odelenje ratnih zarobljenika M.N.O. donelo je rešenje da se oficiri razdele na dva logora i to: a) U Vršcu ostaju Nemci, Ustaše, Talijani i Mađari. b) U Kovin odlaze svi domobrani. U Vršcu su preduzete mere da se iskopaju bunari u logoru a također se vrši dezinfekcija i širi razmeštaj. Komanda područja Petrovgrad ima da dodeli slamu i slamnjače, a po mogućstvu krevete ili da izradi dušeke. U Kovinu će biti oficiri smešteni u biv. Svilari gde je obezbeđena voda, kupatilo, dezinfekciona komora, ambulanta, kujna i t.d. Komanda područja Petrovgrad također ima da obezbedi slamu i slamnjače, a po mogućstvu krevete odnosno izradi dušeke. Prebacivanje domobrana oficira u logor Kovin biće izvršeno 18 jula 1945 godine. 3. - Oficiri domobrani nisu imunizovani protiv pegavog i trbušnog tifusa, pa se kod njih pojavila zaraza i do sada ima 2 slučaja pegavog tifusa i 8 na posmatranju, zato je potrebno hitno izvršiti imunizovanje protiv pegavog i trbušnog tifusa. Kod Nemačkih oficira se razvila malarija i stomačne bolesti, ali su preduzete sve higijenske mere da se zaraza lokalizuje. Pitanje dijetalne ishrane obolelih oficira od stomačnih bolesti nije još regulisano, pa je potrebno da se naredi preko Štaba III Armije (Sanitetsko odelenje), da se ovo pitanje što pre reguliše. 4. - Obuća i odeća kod zarobljenika je vrlo lošeg stanja, ima veliki broj bosih i pocepanih. Većina ratnih zarobljenika nema šinjela. Obuće nedostaje 35-50% Odela nedostaje 20-30% Ćebadi nedostaje 80% Veša nedostaje 75% Šinjela nedostaje 80% Po ovome pitanju Odelenje za ratne zarobljenike MNO je informisalo Komandu pozadine M.N.O. Ovome pitanju treba Komanda pozadine da posveti punu pažnju i da preduzme energične mere radi nabavke obuće i odeće, do nastupanja zime. 5. - Pitanje vođenja privatnog dopisivanja ratnih zarobljenika sa porodicama u zemlji i u inostranstvu nije rešeno. Međutim zarobljenici izjavljuju želju da im se ovo omogući. Isto tako nije rešeno pitanje slanja paketa i novčanih pošiljki porodica ratnim zarobljenicima. Ako će ovo biti omogućeno, onda treba regulisati i narediti koliko može mesečno ratni zarobljenik pisati pisama /dopisnica/, odnosno koliko može primati paketa ili novčanih pošiljki.

523


Pošto je cenzura pismonosnih pošiljki u unutrašnjem saobraćaju u Jugoslaviji ukinuta, trebalo bi regulisati način cenzure - pregleda zarobljeničke pošte - paketa i novčanih pošiljki, gde će se i preko koga vršiti /u Armijama/ ili Odelenju za ratne zarobljenika M.N.O. 6. - Do sada je predato Saveznim Ministarstvima 43.166 rat. zarobljenika, a nalaze se još u logorima 110.984, koji rade na različitim poslovima, očekujući uzimanje na radove od strane Saveznih Ministarstava. Savezno Ministarstvo saobraćaja oteže preuzimanje ratnih zarobljenika na radove, jer nije spremno da primi iste, zbog toga što nije regulisalo smeštaj i njihovu ishranu. Analogno postupaju i ostala Ministarstva. Trebalo bi narediti Saveznim Ministarstvima da što pre preuzmu ostatak ratnih zarobljenika za radove iz logora. Smrt fašizmu - Sloboda narodu! 12 /VII. 45. g. _____________

Pukovnik406 Georgiević407 [v.r.]

Izvornik, strojopis Privatno vlasništvo Z. Dizdar, V. Geiger, M. Pojić, M. Rupić (prir.), Partizanska i komunistička represija i zločini u Hrvatskoj 1944.-1946. Dokumenti, Slavonski Brod, 2005., str. 198.-205. – V. Geiger (prir.), Partizanska i komunistička represija i zločini u Hrvatskoj 1944.-1946. Dokumenti. Slavonija, Srijem i Baranja, Slavonski Brod, 2006., str. 275.-282.

406 407

524

Rukopis. Dimitrije.


149. 1945., srpanj 13. Zagreb

Otpusnica iz zarobljeničkog logora Savska cesta za Stjepana Puškaša (1893.) iz Zagreba _____________

K O MAN DA LO G O RA SAV S KA C E S TA Dne, 13. srpnja 1945.

OTPUSNICA

Za PUŠKAŠ STJEPANA Po zanimanju podvornik Rodjen 18.XI.1893. Sa stanom u Medulićeva 33 Priveden 13. lipnja 1945. Pušta se kući na slobodu Smrt Fašizmu Sloboda Narodu! M.P. Da je ovaj priepis suglasan sa svojim izvornikom potvrđuje DRŽAVNA UČITELJSKA ŠKOLA U Zagrebu 16.VII. 1945. Rukovodilac Nikola Pavić [v.r.] M.P.408 _____________

Komandant: potpis nečitljiv

Ovjereni prijepis, strojopis HDA, Zagreb, 20.1.1., kut. 144.

408

Okrugli pečat: Okružni narodni odbor Zagreb (u sredini zvijezda petokraka).

525


150. 1945., srpanj 14. Zagreb

Javni tužitelj Hrvatske, Zagreb izvješćuje Javnog tužitelja DF Jugoslavije, Beograd o političkim prilikama u Hrvatskoj te ukazuje na niz poteškoća, nastalih uz ostalo i samovoljom JA, OZN-e, Narodne milicije i raznih organa “narodnih” vlasti _____________

JAVNI TUŽILAC HRVATSKE409 Pov.Br. 55 – 45 Zagreb, 14.VII.1945 Izvještaj br. 2. JAVNOM TUŽIOCU DEMOKRATSKE FEDERATIVNE JUGOSLAVIJE410 BEOGRAD I. Političke prilike u vezi sa nekim općim pitanjima:

/…/ Još uvijek su glavne snage političkog rada i pozornica glavnih političkih dogadjaja skoncentrisane u novo oslobodjenim krajevima, gdje se naše snage prikupljaju, organiziraju i upoznavaju sa novim političkim problemima. Svagdje a naročito u novo oslobodjenim krajevima Hrvatske osjeća se ofenziva reakcije. /…/ /…/ Stup reakcije, njen organizator i nosioc je katolička crkva i njen kler, skoro stopostotno na čelu sa nadbiskupom Stepincem. /…/ Popovi djeluju vrlo oprezno i lukavo iskorištavajući vjersku zaostalost naroda, opće teško stanje izazvano ratom, opću nestašicu živežnih namirnica, sušnu i nerodnu godinu itd. Mogu reći da su u Zagrebu drski, što dokazuje naročito organizirana demonstracija, u kojoj su klero – mačeko – ustaški elementi iskoristili tradicionalnu procesiju hiljada vjernika Mariji Bistričkoj i vješto povukli masu da skandira: “Hoćemo Boga za kralja”, “Vjeronauk u školu”, “Crkveni brak” itd. Općenito stvaraju psihozu o ugroženosti crkve i vjere. Opći metod i oblik njihove propagande je često pozivanje i organiziranje skupnih “molestvenija”. /…/ I oni propovijedaju bratstvo i opraštanje krivnje i grijeha: “Tko tebe kamenom – Ti njega kruhom” itd. /…/ Mi se još u odgovoru na ovu propagandu ne snalazimo, niti je zauzet u tom smislu jedan principijelan stav i metod borbe. Propušta se dragocijeno vrijeme, da se sa argumentima 409 410

526

Jakov Blažević. Dr. Jože Vilfan.


dokaže sve ovo kao provokacija i pokušaj, da se ne uoče okupatorski sluge, popovi, koljači i organizatori ustaških zločina i da se i za njih t.j. popova i još dalje iza religioznih masa sakriju ustaško-mačekovski banditi. Na ovo još ni u novinama im nismo odgovorili, a kamoli još da smo organizirano poveli mase u borbu protiv ovakovih provokacija i podvala. Gladajući ovo danas mislim, da je propust, što se nije jasno sudilo popu FilipovićMajstorović, krvavom komandantu Jasenovca i drugim sličnim popovima. Naime na samoj činjenici nejavnog sudjenja reakcija već temelji tvrdnju o njihovoj nevinosti s jedne strane, a s druge strane nije narod upoznat sa strahotama zločina tih bandita. Ti zločini bi bili osnov za pravedni zahtjev, da je prvi posao vjernika očistiti crkvu i svoje redove. U Hrvatskom Zagorju je od masa naroda linčovan nedavno jedan veleposjednik. To je već drugi slučaj u ova mjesec-dva dana. Naredio sam, da ne bi neprijatelj iz toga izvukao materijal za svoju propagandu. Šovinizam u Hrvatskoj uvelike se širi. Taj pojav zauzima velikog maha i zahtjeva hitnu, široku i energičnu intervenciju naših političkih organizacija, a naročito Javnih tužioca i narodnih sudova. Način konkretne borbe i uslijed već nagomilanih slučajeva, koji se općenito odražavaju, nije još odredjen. Osnovni razlozi porasta šovinizma su: što neprijatelj snalazeći se i oporavljajući od poraza baca sve snage na izazivanje šovinističke mržnje; što dosta materijala za tu propagandu daju postupci u prvom redu ranije štabovi operativnih jedinica koji su u danima velikih zarobljavanja, a i poslije, naredjivali i dopuštali ubijanje bez suda, javno ili čak po nekim neodgovornim elementima nevine ljude, ubijene ostavljali skoro nezakopane i sl. ubijstava po OZNI, Nar.[odnoj] Miliciji itd. Tako n. pr. II Armija upućuje 1.700 zarobljenika na likvidiranje. OZNA za Hrvatsku medjutim javlja, da se likvidiraju samo zločinci i potom se likvidira oko 300. Medjutim i tamošnja Divizija (Karlovac) traži 500 da ih ona likvidira. Tome se uspješno suprotstavila tamošnja OZN-a i Javni tužilac. /…/ U Miliciju je ušao u najvišem postotku ološ, koji naročito u Slavoniji čini zločine pljačke, ubijstava i sl. /…/ /…/ Šovinističku mržnju izazivaju i oni Srbi, koji su 1941 izbjegli u Beograd u Srbiju, a sada se vraćaju. Prema izvještajima dosta je takovih četnički raspoloženo. /…/ Jačanju šovinističke mržnje ide na ruku i drugi niz grješaka raznih ljudi, organa naše vlasti itd. /…/ Možemo reći, da se naši odgovorni kadrovi na raznim odgovornim mjestima organizacije državne vlasti politički, sistematski ne odgajaju, zaostaju i nisu u stanju mjesne probleme i svoj rad provoditi u okviru općeg državnog plana i u svijetlu opće političke situacije. Mislim, da centri pojedinih organizacija vlasti počam od OZN-e pa dalje, odgajaju svoje ljude samo “stručno” i da baš ta “stručnost” jednostrano formira ljude, da oni postaju isključivo sebeznali živeći u fikciji, da su oni sve i da je sve zbog njih. Pri tom vrlo malo znadu o općim političkim i državnim problemima. /…/ /…/ Manija hapšenja uvelike je bila ovladala u Zagrebu. U logorima medjutim bilo je stjerano mnogo sirotinje, naročito činovničke, sitnih ljudi i sl., koji su nedjeljama nepreslušani sjedili. Bila je izgubljena svaka nit principijelnosti u hapšenju, a zatim u sistematiziranju i redoslijedu grupa za što brže preslušavanje. Tako je bilo naročito bolesnih žena, u drugom stanju i sa

527


malom djecom, koja su im bila vani itd. U nizu intervencija, sastanaka itd. Sa pretstavnicima OZNE ta su se pitanja pretresala i obostranom saradnjom počelo se sistematskije i ubrzanije raditi oko bržeg preslušavanja, slanja na sudove, puštanja na odbranu iz slobode itd. /…/ Smrt Fašizmu – Sloboda Narodu! _____________

JAVNI TUŽILAC HRVATSKE:

Prijepis, strojopis HDA, Zagreb, 421, Povjerljvi spisi 1945. J. Jurčević, Bleiburg. Jugoslavenski poratni zločini nad Hrvatima, Zagreb, 2005., str. 311.-312. – V. Geiger (prir.), Partizanska i komunistička represija i zločini u Hrvatskoj 1944.-1946. Dokumenti. Slavonija, Srijem i Baranja, Slavonski Brod, 2006., str. 285.-286.

151. 1945., srpanj 14. Varaždin

Okružna komisija za utvrđivanje zločina okupatora i njihovih pomagača u Varaždinu izvješćuje Upravu narodnih dobara Varaždin, da je Javni tužitelj za Okrug Varaždin pokrenuo postupak kod Suda za zaštitu nacionalne časti Hrvata i Srba u Hrvatskoj u Varaždinu protiv osoba koje navode, te mole da ih žurno izvijeste “da li je imovina ovih lica već konfiskovana ili sekvestrirana” _____________ OKRUŽNA KOMISIJA ZA UTVRDJIVANJE ZLOČINA OKUPATORA I NJIHOVIH POMAGAČA Varaždin Broj: 27/45 dne 14. srpnja 1945.

U PRAV I NAR O D N I H D O BARA u/ VARAŽ D I N U

Javni tužilac za okrug Varaždin izvjestio je ovu Komisiju, da je pokrenuo kazneni postupak kod Suda nacionalne časti u Varaždinu radi krivičnih djela iz člana 2. Odluke o zaštiti nacionalne časti Hrvata i Srba u Hrvatskoj, koji postupak može imati za posljedicu konfiskaciju imovine, protiv slijedećih lica: 1. Stegmišek Mariji iz Varaždina, 2. Stegmišek Viktora iz Varaždina,

528


3. Soboštjen Ivana iz Čakovca, 4. Klobučar Ludmile iz Varaždina, 5. Šarac Antuna iz Čakovca, 6. Pur Franje iz Čakovca, 7. Smutka Margite iz Varaždina, 8. Ornik Erike iz Varaždina, 9. Hunjak Antuna iz Čakovca i Dering Franje iz Čakovca, 10. Hasanec Vinka iz Varaždina, 11. Krist Ivana iz Čakovca i 12. Šafran Oskara iz Čakovca.

Ova Komisija moli za hitan izvještaj, da li je imovina ovih lica već konfiskovana ili sekvestrirana.411 HITNO JE!

SMRT FAŠIZMU - SLOBODA NARODU!

Privremeni sekretar: M.P.412 ...413 [v.r.] _____________

Privremeni rukovodilac: ...414 [v.r.]

Izvornik, strojopis Državni arhiv u Varaždinu, 0652, Pov. 16/45.

411 Okružna Uprava narodnih dobara kod Okružnog NOO-a Varaždin, odgovorila je Okružnoj komisiji za utvrđivanje zločina okupatora i njihovih pomagača Varaždin 16. srpnja 1945., “[...] da imovina odnosnih lica nije do sada sekvestrirana ni konfiscirana. Napominje se, da od 12.VI. t.g. sekvestraciju i konfiskaciju imovine u smislu čl. 12-13 i 16 Zakona o konfiskaciji vrše nadležni okružni odnosno vojni sudovi. ” Usp. Državni arhiv u Varaždinu, 0652, Pov. 16/45. 412 Okrugli pečat: Okružna komisija za utvrđivanje zločina okupatora i njihovih pomagača Varaždin (u sredini zvijezda petokraka). 413 Potpis nečitak. 414 Potpis nečitak.

529


152. 1945., srpanj 15. Bjelovar

Vojni sud Vojne oblasti “Zagrebačke”, Vijeće kod Komande bjelovarskog područja, izvješćuje obitelj Ivančan iz Bjelovara, da je Cvjetko Ivančan iz Bjelovara osuđen 10. srpnja 1945. na kaznu smrti strijeljanjem, trajan gubitak građanskih časti i konfiskaciju imovine, te da je presuda izvršena 10. srpnja 1945. _____________

Prepis !

VOJNI SUD VOJNE OBLASTI “ZAGREBAČKE” J.A. VIJEĆE KOD KOMANDE BJELOVARSKOG PODRUČJA Sud. broj 721/1945. Bjelovar, dne 15. VII.45. O BAV I J E S T Porodici IVANČAN CVJETKA - BJELOVAR

Presudom ovog suda Sud. broj 721 od 10.VII.1945. presudjen je IVANČAN CVJETKO na kaznu smrti strijeljanjem, trajan gubitak gradjanskih časti i konfiskaciju njegove imovine. Presuda izvršena dana 10.VII.1945. Sekretar: Potpis nečitljiv Potvrdjuje se, da je ovaj po samoj stranci izradjeni prijepis suglasan sa svojim izvornikom. PISARNA KOT Narodnog SUDA U Bjelovaru, dne 19. srpnja 1945415 Kovač ...416 [v.r.] ____________ Ovjereni prijepis, strojopis HDA, Zagreb, 20.1.1., kut. 108.

415 416

530

Pečat. Nečitko.


153. 1945., srpanj 15. Bjelovar

Vojni sud Vojne oblasti zagrebačke, Vijeće kod Komande bjelovarskog područja, izvješćuje obitelj Babić iz Ciglenice (Garešnica), da je Ivan Babić iz Ciglenice osuđen 12. srpnja 1945. na kaznu smrti strijeljanjem, trajan gubitak građanskih časti i konfiskaciju imovine, te da je presuda izvršena _____________

VOJNI SUD VOJNE OBLASTI ZAGREBAČKE VIJEĆE KOD KOMANDE BJELOVARSKOG PODRUČJA Sud. broj 926 /1945. Bjelovar, dne 15 VII.45 O BAV J E S T Porodici Babić Ivana – Ciglenica, Garešnica [...]417 Sud. broj 926 od 12.VII – 1945. Babić Ivan na kaznu smrti strijeljanjem, trajan gubitak građanskih časti i konfiskaciju imovine. Presuda izvršena dana 12. VII. 1945. M.P.418 _____________

Sekretar: ... 419 [v.r.]

Izvornik, strojopis i rukopis Z. Farago, R. Lenac-Brleković, Z. Verhaz, A. Vragolović, Garešnički žrtvoslov, Garešnica, 1997., str. 126.

Nečitko. Okrugli pečat (otisak nečitak). 419 Potpis nečitak. 417 418

531


154. 1945., srpanj 17. Bjelovar

Okružna komisija za utvrđivanje zločina okupatora i njihovih pomagača Bjelovar, poziva sve gradske i općinske komisije za utvrđivanje zločina okupatora i njihovih pomagača “da sa punim marom utvrdjuju zločine okupatora i njihovih pomagača, pošto važni unutarnji, a i vanjskopolitički razlozi zahtjevaju da se taj rad hitno dovrši”, te im pojašnjavaju način rada, uz napomenu da Okružnoj komisiji za utvrđivanje zločina okupatora i njihovih pomagača Bjelovar dostave “popise svih domaćih zločinaca i izdajnika, koji se, prema vašem znanju nalaze u bjegstvu u inostranstvu ili u državi sa naznakom gdje se isti nalaze, ako se to znade”420

_____________ OKRUŽNA KOMISIJA ZA UTVRDJIVANJE ZLOČINA OKUPATORA I NJIHOVIH POMAGAČA BJELOVAR Adm. broj 81/1945

Bjelovar 17. srpnja 1945. Svim Gradskim i Općinskim komisijama za utvrdjivanje zločina okupatora i njihovih pomagača

Na osnovu čl. 9 Pravilnika o radu Državne komisije za utvrdjivanje zločina okupatora i njihovih pomagača kao i odluke Pretsjedništva ZAVNOHA od 19.V.1944. donijeta su još 25.VIII.1944 Uputstva za rad na utvrdjivanju zločina okupatora i njihovih pomagača. Ta uputstva su bila svojevremeno razaslata svim NOO-ima te su bile osnovane okružne komisije i općinske komisije za utvrdjivanje zločina na bjelovarskom kao i na bivšem moslavačkom području. Kotarske komisije nisu predvidjene. Uslijed čestih pokreta i promjena rukovodilaca tih komisija, nastao je u većem broju već formiranih komisija zastoj ili se potpuno prestalo radom. Iako je već prošlo preko dva mjeseca od potpunog oslobodjenja svih naših krajeva, to se na utvrdjivanju zločina okupatora i njihovih pomagača u mnogim našim Gradskim i općinskim NOO-ima uopće ne radi, a nabrojeni su zločini počinjeni upravo na njihovim područjima. Najveću agilnost u radu pokazale su dosada Gradska komisija u Bjelovaru, te općinske komisije u Kutini i Dubravi. Pozivaju se stoga sve već osnovane Gradske i općinske komisije da sa punim marom utvrdjuju zločine okupatora i njihovih pomagača, pošto važni unutarnji, a i vanjsko-politički razlozi zahtjevaju da se taj rad hitno dovrši. Naš posao mora biti završen do kraja ove 420

532

Usp. dok. br. 192.


godine. Treba imati u vidu skori sastanak mirovne konferencije, do koje mora sav naš rad biti predan Zemaljskoj, odnosno Državnoj, kao i Medjunarodnoj komisiji za radne zločine. Ponajprije treba u sjedištima svih općinskih NOO-a u sporazumu sa JNOF-om osnovati općinsku komisiju za utvrdjivanje zločina okupatora i njihovih pomagača. Ta je komisija nakon osnutka potpuno samostalna i neovisna od NOO-a, te potpada izravno pod ovu komisiju, kojoj neposredno šalje sve spise. Gradski, odnosno općinski NOO-i dužni su, u smislu raspisa Pretsjedništva narodne vlade federalne Hrvatske, pružati sve potrebno komisijama u osoblju, prehrani, prostorijama, pisaćem materijalu, a isto tako i okružni te kotarski NOO-i imadu svim komisijama pružati potrebnu pomoć u svakom pravcu. Svaka gradska i općinska komisija mora se sastojati barem od pročelnika, tajnika i zapisničara. Za te dužnosti izaberite drugove vrijedne, pouzdane i sposobne, koji nisu zaduženi drugim radom, jer će imati intenzivno raditi samo na poslovima oko utvrdjivanja ratnih zločina. Odmah po osnutku komisije pošaljite nam imena i prezimena, godine starosti, zanimanja, rad u NOB-u, te da li su još gde zaduženi, za izabrane članove komisije radi potvrde. Nabavite odmah štampilju sa natpisom: Općinska /ili gradska/ komisija za utvrdjivanje zločina okupatora i njihovih pomagača (na pr.) Pitomača. Istovremeno počnite odmah sa utvrdjivanjem zločina koji su navedeni u našem Oglasu od 18.V.1945., koje smo razaslali svim NOO-ima našeg okružja, a koji ponovno prilažemo. Sva u oglasu navedena djela predvidjena su i u čl. 13 i 14 Uredbe o vojnim sudovima, kao i u Odluci o zaštiti nacionalne časti Hrvata i Srba u Hrvatskoj. O svakom djelu primajte zapisničke prijave u tri primjerka. Zatim preslušajte oštećenike odnosno svjedoke u tri primjerka, te od prijava i zapisnika dva primjerka dostavite nama, a jedan zadržite kod sebe. U koliko je samo djelo dovoljno raščišćeno u samoj prijavi nije potrebno preslušavati prijavitelje kao svjedoke. U svakoj prijavi valja navesti naziv komisije, datum, prisutne funkcionere, prijavitelja prijavljenog i svjedoke sa točnim generalijama i njihovim odnosom spram NOB-a. Kod svakog prijavljenog zločina valja navesti imovinsko stanje zločinca da može okružna komisija staviti predlog za sekvestraciju njegove imovine, a kod preslušanja oštećenika valja navesti visinu štete u dinarima iz 1939 god. U prijavi treba navesti kada je djelo počinjeno, tko ga je počinio, gdje je počinjeno i na koji način je počinjeno. U samoj prijavi treba navesti sva potrebna dokazala, kao svjedoke, vještake, očevid, fotografije, novine, plakate i slično. Sve prijave, kao i zapisnici moraju biti potpisani od prijavitelja, odnosno preslušanog svjedoka i funkcionera komisije, koji su ih preslušali. Ako je preslušani nepismen, ima se njegov rukoznak /otisak desnog palca/, ovjeroviti po onom organu, koji ga ispituje ili primi prijavu. Kod masovnih zločina /na pr. strijeljanja, paleža itd/ valja sačiniti “Popis žrtava” u dva primjerka sa naznakom njihovog posljednjeg boravišta. U koliko se radi o zločinima, koji su počinile čitave neprijateljske formacije ili ustanove, a ne može se utvrditi naziv niti pojedini počinitelji, valja opisati tu formaciju, ustanoviti kome je ista bila podredjena i koji su joj sve bili komandanti. Naročito nastojte da ustanovite imena, činove i nazive komandanata i svih oficira formacija njemačkih i kozačkih u njemačkoj službi, što je od odlučne važnosti za ekstradiciju tih zločinaca. Čim izvidite pojedini predmet odmah ga pošaljite nama, da okružna komisija preispita da li je zločin dovoljno utvrdjen pa da onda okružna komisija u smislu postojećih uputstava uputi prijedlog za kazneni progon vojnom sudu za sve ratne zločine, odnosno javnom tužiocu za predmete u slučajevima povrede nacionalne časti, a zatim da donese odgovarajuće “Odluke” i podnese izvještaje sa “Odlukama” Zemaljskoj komisiji.

533


Odmah, bez obzira na prijavljene slučajeve, podnesite ovoj komisiji popis svih neprijateljskih formacija, koje su se kretale na Vašem području sa naznakom vremena kada je to bilo /Njemačke redovne vojske, SS trupa, Gestapovaca, kozačke jedinice u njemačkoj službi, ustaške, “bjelogardijske”, milicionerske, domobranske i žandarske/. Nadalje podnesite odmah popis svih političkih formacija opstajalih za vrijeme okupacije /ustaške, kulturbund i Volksgruppe, Madjarske fašističke organizacije/ sa točnom oznakom svih komandanata kod vojnih formacija i svih funkcionara kod političkih formacija. Podnesite nam odmah i popis sveg upravnog aparata za vrijeme okupacije na Vašem području i to počam od općinskih bilježnika i načelnika do velikih župana sa naznakom mjesta i vremena njihovog službovanja. Napokon pošaljite nam popise svih domaćih zločinaca i izdajnika, koji se, prema vašem znanju nalaze u bjegstvu u inostranstvu ili u državi sa naznakom gdje se isti nalaze, ako se to znade. Osim toga pošaljite nam sav materijal, koji će dokazati zločinački rad okupatora i njihovih pomagača kao na pr. oglase o strijeljanju i vješanju, fotografije raznih počinjenih zločina, novine, slike, nacrte i itd. Radi upute u radu i svih potrebnih daljnjih informacija šaljite vaše rukovodioce u našu komisiju /Bjelovar, Trg Stjepana Radića 26 /I kat/, a mi ćemo doskora osobno pregledati rad svih do sada osnovanih područnih naših komisija. Smrt fašizmu - Sloboda narodu! Tajnik, Dr. Aleksije Luttenberger, v.r.

M.P.421 _____________

Predsjednik: Mladen Belčić, v.r.

Izvornik, strojopis HDA, Zagreb, 306, GK Križevci, 1– 60/45.

421 Okrugli pečat: Okružna komisija za utvrđivanje zločina okupatora i njihovih pomagača Bjelovar (u sredini zvijezda petokraka).

534


155. 1945., srpanj 18. Varaždin

Okružna Komisija za utvrđivanje zločina okupatora i njihovih pomagača Varaždin, izvješćuje Upravu narodnih dobara Varaždin, da se pred Sudom za zaštitu nacionalne časti Hrvata i Srba u Hrvatskoj za Okrug Varaždin vodi postupak protiv Josipa Kraljića iz Čakovca, a kako mu “prijeti kazna konfiskacije imovine”, njegovu imovinu treba sekvestrirati _____________

Okružna Komisija za utvrdjivanje zločina okupatora i njihovih pomagača Varaždin Broj: 10/1945-37 Dne 18 srpnja 1945 Upravi narodnih dobara Varaždin Pred sudom za zaštitu nacionalne časti za okrug Varaždin u Varaždinu vodi se postupak protiv Kraljić Josipa iz Čakovca radi djela iz čl. 2 toč. 3 i 7 odluke o zaštiti nacionalne časti. Pošto je u pitanju djelo, radi kojega Kraljić Josipu prijeti kazna konfiskacije imovine, a postoji opasnost od otudjivanja, opterećivanja ili smanjivanja vrednosti te imovine, ova je komisija danas stavila u smislu člana 12 zakona o konfiskaciji predlog radi sekvestracije imovine Kraljić Josipa. Predlog je stavljen Sudu za zaštitu nacionalne časti za okrug Varaždin u Varaždinu, jer pred njim teče kazneni postupak Kraljić Josip prema izvještaju sada spomenutoga suda imade kuću u Čakovcu sa 3 sobe i nuzprostorijama, kupalište /toplice/ u Vučkovcu i [...]422 ugljenokopa u Murskom Središtu. O prednjem se znanja radi obavještavate. Smrt Fašizmu – Sloboda Narodu ! Privremeni pretsjednik: ...424 [v.r.]

M.P.423 _____________

Privremeni sekretar: ...425 [v.r.]

Izvornik, strojopis Državni arhiv u Varaždinu, 0652, Pov. 27/45. Nečitko. Okrugli pečat: Okružna Komisija za utvrđivanje zločina okupatora i njihovih pomagača Varaždin (u sredini zvijezda petokraka). 424 Potpis nečitak. 425 Potpis nečitak. 422 423

535


156. 1945., srpanj 18. Varaždin

Javni tužitelj za Okrug Varaždin izvješćuje Okružnu upravu narodnih dobara Varaždin, da je Javno tužiteljstvo pokrenulo kazneni postupak protiv Josipa Muncija iz Čakovca, zbog “djela iz čl. 2. Odluke o zaštiti nacionalne časti Hrvata i Srba u Hrvatskoj, koji postupak može imati za posljedicu konfiskaciju imovine okrivljenog” _____________

JAVNI TUŽIOC ZA OKRUG VARAŽDIN Broj: Ko. 30 /45 - 5 OKRUŽNOJ UPRAVI NARODNIH DOBARA V A R A Ž D I N.Obavješćuje se naslov, da je ovo Javno tužioštvo pokrenulo kazneni postupak kod suda nacionalne časti u Varaždinu, protiv Munci Josipa iz Čakovca radi kažnj. djela iz čl. 2. Odluke o zaštiti nacionalne časti Hrvata i Srba u Hrvatskoj, koji postupak može imati za posljedicu konfiskaciju imovine okrivljenog. Smrt fašizmu – Sloboda narodu! Javno tužioštvo za okrug Varaždin, dne 18. srpnja 1945. M.P.426

Javni tužioc: ...427 [v.r.]

_____________ Izvornik, strojopis Državni arhiv u Varaždinu, 0652, Pov. 26/45.

426 427

536

Okrugli pečat: Javni tužilac Varaždinskog okruga Varaždin (u sredini grb DF Jugoslavije). Potpis nečitak.


1945., srpanj 18. Zagreb

157.

Iz zapisnika sa sjednice CK KP Hrvatske, Zagreb održane 18. srpnja 1945., o najznačajnijim problemima, političkom stanju i zadacima _____________ ZAPISNIK

sjednice CK KPH održane 18. VII. 1945. godine u Zagrebu.

Prisutni: Vlado428, Stevo429, Marko430, Vicko431, Duško432, Rade433, Mile434, Konspirator435 i Anka436. Dnevni red: 1. Izvještaj druga Vlade sa puta u Beograd 2. Razno.

Drug Vlado: Izašla je uredba o domobranima437 od kojih se formiraju radni bataljoni. Oni koji imaju preko 35 godina idu kući. Te uredbe se moramo pridržavati. Međutim u logorima je slabo. Pitanje se zaoštrilo nepravilnim postupcima prema zarobljenicima. Radi javnosti treba odštampati uredbu po pitanju domobrana, koju je izdala Savezna vlada, a zatim za nepravilnosti u logorima najoštrije kažnjavati. U logore postaviti ljude koji će znati postupati sa zarobljenicima. Za sada nema protezanja amnestije. /…/ Drug Stevo: Drug Vlado je obavio neke zadatke. Radi toga uvijek treba da netko ode u Beograd. Smatram da pravilno treba riješiti pitanje domobrana. III. Crnogorska divizija u Bjelovaru slabo se odnosi prema domobranima. Iz Požege ih je pobjeglo 180 u šumu. Potrebno je obezbediti korespondenciju njih sa njihovim familijama. Ne smijemo dozvoliti da pojedinci iz šovinističkih razloga ubijaju neke domobrane zarobljene. Takve pojave treba oštro kažnjavati. Svi povratnici iz Srbije govore o kralju Petru. Tim povratnicima treba posvetiti pažnju. /…/ Duško [v.r.] _____________ Izvornik, strojopis HDA, Zagreb, 1220, Zapisnik sjednice CK KPH održane 18. VII. 1945. u Zagrebu B. Vojnović (prir.), Zapisnici Politbiroa Centralnog komiteta Komunističke partije Hrvatske 1945-1952., sv. 1 1945-1948., Zagreb, 2005., str. 70.-72. – V. Geiger (prir.), Partizanska i komunistička represija i zločini u Hrvatskoj 1944.-1946. Dokumenti. Slavonija, Srijem i Baranja, Slavonski Brod, 2006., str. 294.-295.

Vladimir Bakarić. Ivan Krajačić. 430 Marko Belinić. 431 Vicko Krstulović. 432 Duško Brkić. 433 Rade Žigić. 434 Mile Počuča. 435 Dragutin Saili. 436 Anka Berus. 437 Usp. Zakon o davanju amnestije i pomilovanju, Službeni list Demokratske Federativne Jugoslavije, god. I, br. 47, Beograd, 6. srpnja 1945. 428 429

537


158. 1945., srpanj 18. Karlovac

OZN-a za Okrug Karlovac upućuje Vojno-sudskom vijeću IV. korpusne oblasti JA šest osoba koje su uhitili, navodeći za što su navodno krivi, s prijedlozima za kaznu _____________

[...]438 ODJELENJE ZAŠTITE NARODA Za Okrug Karlovac Broj 114 Dne: 18/VI 1945.439

ZA DOMOVINU - ZA TITA!

Vojno-sudskom vijeću IV. korpusne oblasti, Jugoslavenske armije

Upućujemo Vam: 10777 - MAJOLI IVANA, rodj. 1900. u Karlovcu. Kriv je što je pripadao ustaškom pokretu i kao član ustaškog pokreta pomagao ih i materijalno a isto tako vršio je propagandu u njihovu korist. Kao član ustaškog pokreta dobio je prostorije židovske radnje Mirosalva Herlingera. Za njegova djela predlažemo ga na kaznu od 5 godina prisilnog rada i konfiskaciju sveukupne imovine. 832 - GRGURIĆ MARIJA, rodj. 1925. Kriv je što je od početka NDH pa do kapitulacije NDH bio član ustaške mladeži radio na učvršćivanju iste organizacije, vršio za njih propagandu, postao je član organizacije zloglasnih jurišnika, vršio hapšenja i maltretiranja pojedinih pristaša NOP-a. Za njegove krivice predlažemo ga na kaznu smrti streljanjem. A-kartica bez br. - FUNJAK KSENIJA, rodj. 1924. g. u Romarino (Italija), koje je kriva što je nakon dolaska ustaša na vlast vratila se sa svojim ocem ustaškim emigrantom iz Italije, stupila u organizaciju ustaške mladeži i za čitavo vrijeme okupacije naše zemlje vršila propagandu u korist ustaša, bavila se denuncijacijama i špijuniranjem simpatizera NOP-a, prokazivala ih i dala hapsiti ustaškim vlastima. Za njene krivice predlažemo je na kaznu smrti strijeljanjem. 5442 - TUŠKAN STANKA, rodj. 1925. u Karlovcu. Kriva je što je pristupila u ustašku organizaciju osnosno u ustašku mladež i kao član ustaške mladeži isticala se sovjim aktivnim radom. Navodi koje ona ističe u svom zapisniku da je to bilo radi oca nisu istiniti. Radi njenih krivica predlažemo je na kaznu godinu dana prisilnog rada. Ž.RO. - DOBOČNIK RUDOLF, rodj. 1901. g. policijski agent. Kriv je što se je za čitavo vrijeme NDH nalazio u policijskoj službi kao agent. Vršio je razna izvidjanja i hapšenja i time se je ogriješio o interese NOP-a. Za njegove krivice predlažemo ga na kaznu 6 mjeseci prisilnog rada, pošto za istoga nemamo dokaza da je bio krvnik. 438 439

538

Grb DF Jugoslavije. Pečat.


A-kart. bez br. - MALČIĆ IVAN, rodj. 1904. g. Kriv je što je primio dužnost od ustaša i u zajednici sa njima vršio pljačku živežnih namirnica u okolnim selima Karlovca. Za njegov rad u izdaji predlažemo ga na kaznu 5 godina robije. Ujedno predlažemo da se imovina istih konfiskuje. Smrt fašizmu - Sloboda narodu!

M.P.440

_____________

NAČELNIK. V. Novaković [v.r.]

Izvornik, strojopis HDA, Zagreb, 1491, 6.1.2.7.

159. 1945., srpanj 18. Zagreb

Prizivni Vojni sud II. JA u Zagrebu donosi rješenje o presudi Vojnog suda Vojne oblasti zagrebačke od 12. srpnja 1945. za Ljudevita Gračanina i rješenje o presudi Vojnog suda Vojne oblasti zagrebačke od 11. srpnja 1945. za katoličke svećenike Mihovila Kanotija, Stjepana Pavunića i Mihovila Kolarića _____________

VOJNI SUD II JUGOSLAVENSKE ARMIJE II Sud br. 2087, 2089, 2090, 2121/45 Primljeno............................. Riješeno 18 jula 1945. god. ZAGREB U I ME N A R O D A J U G O S L A V I J E ! Vojni sud II Jugoslavenske Armije na svom zasjedanju održanom dne 15. jula 1945., preispitijući presude Vojnog suda Vojne oblasti Zagrebačke, p r e s u d i o je : osuda: Sud b. 502/45 od 12. jula 1945 /2090/45/ kojom je Gračanin Ljudevit presuđen na kaznu smrti strijeljanjem, 440

Okrugli pečat: Odjeljenje zaštite naroda za Okrug Karlovac (u sredini grb DF Jugoslavije).

539


O d o b r a v a se : a presude: Sud br. 459/45 od 11. jula 1945. /2087/45/ kojom je Kanoti Mihovil presuđen na kaznu smrti strijeljanjem, Sud br. 462/45 od 11. jula 1945. /2089/45/ kojom je Pavunić Stjepan presuđen na kaznu smrti strijeljanjem, Sud br. 463/45 od 11. jula 1945. /2121/45/ kojom je Kolarić Mihovil presuđen na kaznu smrti strijeljanjem ne odobravaju se: nego se kažnjavaju: Kanoti Mihovil sa lišenjem slobode s prinudnim radom u trajanju od deset godina i tri godine gubitka građanske časti, Pavunić Stjepan sa lišenjem slobode s prinudnim radom u trajanju od dvadeset godina i pet godina gubitka građanske časti441, Kolarić Mihovil sa lišenjem slobode s prinudnim radom u trajanju od deset godina i tri godine gubitka građanske časti442 O b r a z l o ž e nj e : Za Kanoti Mihovila, Pavunić Stjepana i Kolarić Mihovila prvostepena kazna je preoštro izrečena, pa je uslijed toga snižena. Smrt fašizmu – sloboda narodu ! Zapisničar Presečki M. v.r.

/M.P./

Predsjednik suda – Major Dr. Gabrijel Divjanović v.r.

Točnost prijepisa ovjerovljuje sekretar-potpukovnik: M.P.443 _____________

... 444 [v.r.]

Izvornik, strojopis Državni arhiv u Bjelovaru, 0331. M. Kovačić, Mihovil Kolarić svećenik kateheta - vjeroučitelj u Koprivnici, Zagreb, 2003., str. 64.

Usp. dok. br. 126., 168., 284. i 287. Usp. dok. br. 293. i 351. 443 Okrugli pečat: Vojni sud Jugoslavenske armije Vojne oblasti Zagrebačke (u sredini grb DF Jugoslavije). 444 Potpis nečitak. 441 442

540


Državni arhiv u Bjelovaru, 0031. M. Kovačić, Mihovil Kolarić svećenik kateheta - vjeroučitelj u Koprivnici, Zagreb, 2003., str. 60.


160. 1945., srpanj 18. Zagreb

Zemaljska komisija za repatrijaciju Nijemaca pri Ministarstvu unutarnjih poslova FD Hrvatske u Zagrebu, izvješćuje Okružnu komisiju za repatrijaciju pri Okružnom NO-u, Upravni odjel Bjelovar, o internaciji i iseljavanju/protjerivanju folksdojčera _____________

ZEMALJSKA KOMISIJA ZA REPATRIACIJU NJEMACA PRI MINISTARSTVU UNUTRAŠNJIH POSLOVA FEDERALNE HRVATSKE Broj: 4/45.

Zagreb, dne l8. VII. 1945.

Predmet: Njemaca - iseljavanje. OKRUŽNOJ KOMISIJI ZA REPATRIACIJU PRI OKRUŽNOM NO-U UPRAVNI ODJEL BJELOVAR I DRUGI. Ovdašnju direktivu broj 1/45445 nadopunjujemo u slijedećem: Hrvate, Srbe, Madjare i Čehe koji su bili u Kulturbundu nemojte logorisati i otpremati sa Njemcima. Hrvate i Srbe nakon što prikupite podatke predajte Upravnom odjelu, koji će ih predati Sudu za zaštitu nacionalne časti, a protiv Madjara i Čeha Vi nemojte ništa poduzimati, jer je to nadležnost Upravnih odjela i njima će o tome uslijediti uputstva za najkraće vrijeme. Smrt fašizmu - Sloboda narodu!

_____________

Kopija, strojopis HDA, Zagreb, 816, kut. 1, fasc. 5.

445

542

Usp. dok. br. 140.

ZA ZEMALJSKU KOMISIJU: Miler v. r.


161. 1945., srpanj 18. Zagreb

Zemaljska komisija za repatrijaciju Nijemaca pri Ministarstvu unutarnjih poslova FD Hrvatske u Zagrebu izvješćuje Okružnu komisiju za repatrijaciju pri Okružnom NOO-u, Upravni odjel Virovitica, o internaciji i iseljavanju/protjerivanju folksdojčera _____________

Prepis!

Zemaljska komisija za repatriaciju Nijemaca Pri Ministarstvu unutrašnjih poslova Federalne države Hrvatske Broj 4/45.

Zagreb, 18. VII. 1945.

Predmet: Nijemaca - iseljivanje. Okružnoj komisiji za repatriaciju pri Okružnom NOO-u Upravni odjel

Virovitica Ovdašnju direktivu broj 1/45446 nadopunjujemo u slijedećem: Srbe i Hrvate te Čehe i druge koji su bili u Kulturbundu nemojte sa Nijemcima logorisati i otpremiti, već Srbe i Hrvate predajte upravnom odjelu koji će ih radi toga što su bili u Kulturbundu predavati sudu za zaštitu nacionalne časti. Čehe i ostale manjine koji su bili u Kulturbundu prepustite upravnom odjelu koji će za najkrače vrijeme dobiti direktive kako i šta da sa njima učine. Sve Nijemce sa Vašeg teritorija koje imate prikupiti prema dobivenim direktivama odmah skupno koristeći željeznicu prebacite u logor Vel. Pisanica Okružnog NOO-a Bjelovar gdje će oni sačekati dalje transportovanje. O ovome izvješten je danas Okružni NOO Bjelovar, koji će ih primiti i dalje sa njima postupati, a Vi prigodom predaje njih u logor predajte im i popis u jednom primjerku. Što prije pošaljite nam u duplikatu spisak Nijemaca koji se repatriraju, te u jednom primjerku onih koji ostaju i dalje u našoj zemlji. Smrt fašizmu - Sloboda narodu!

Kopija, strojopis HDA, Zagreb, 1491, 30/31. 446

M.P. _____________

Za zemaljsku komisiju potpis nečitljiv.

Usp. dok. br. 140.

543


162. 1945., srpanj 18. Karlovac

Iz izvješća Javnog tužitelja za Okrug Karlovac o radu kaznenog, vojnog i odjela OZN-e _____________ JAVNI TUŽILAC ZA OKRUG KARLOVAC Broj: Ks 50/1-1945. Karlovac, 18. srpnja 1945.

JAVNOM TUŽILAŠTVU HRVATSKE –ZAGREB– O radu ovog javnog tužioca od 1. juna do 18. jula 1945. podnosi slijedeći: I Z V J E Š TAJ : /…/ III. RAD PO ODJELIMA: A. Krivično odjeljenje:

Od 1. VI. do 18. VII. 1945. Zaprimljeno je 81 komad raznih krivičnih prijava, koje su zavedene u upisnik “Ko”. 1) 2) 3) 4) 5)

Izdanjem optužnica……………………………………………………………... 13 Ustupom Narodnih kotarskih sudova za nadležnost……………………………. 11 Ustupanjem Vojnim sudovima………………………………………………….. 5 Ustupom drugim vlastima…...………………………………………………….. 5 Odustajom od progona………………………………………………………….. 13 Ukupno:………47 u tečaju (istraga i t.d.) ostalo………………….34 Od podignutih 13 optunžica predato je Narodnom Okružnom sudu 8, a sudu za zaštitu Nacionalne časti 5 optužnica. Po optužnicama, koje su podignute pred narodnim okružnim sudom održana je samo jedana glavna rasprava i to u Vrginmostu, i ta je odgodjena, dočim su po ostalim optužnicama odredjene glavne rasprave, koje će se uskoro i održati. Po svim optužnicama podignutim pred sudom za zaštitu Nacionalne časti održane su glavne rasprave i izrečene osudjujuće presude za sve optužene, a kojih je bilo 14 lica. Od 34 predmeta, koji se nalaze u tečaju, po 10 predmeta vode se izvidi zbog krivičnog djela iz Odluke o zaštiti Nacionalne časti, a po 24 predmeta za razne delikte kažnjive po redovnim sudovima. Najveći dio predmeta, osim onih, koji spadaju u nadležnost suda za zaštitu Nacionalne časti, odnosi se za krivična djela protiv imovine kradjom, što je lahko i shvatljivo obzirom

544


na današnju ekonomsku bijedu ogromnog dijela stanovništva ovog okruga. Samo jedan predmet odnosi se na krvni delikt, i to zločin ubojstva. U upisnik “Ks” (starješinski) zaveden je 21 predmet. U upisnik “Kns” (razni) zaprimljeno je 36 predmeta, koji su svi rješeni. Za svaki narodni sud osnovan je po jedan broj “Kns” u koji se unose sve presude i konačna rješenja dotičnog suda, a koje presude i konačna rješenja moraju narodni sudovi u smislu okružnice Ministarstva Pravosudja od 17. VI. 1945. br 1765. počam od 1. jula 1945. dostavljati javnim tužiocima, što to sudovi redovno i čine. Pošto narodni sudovi svojim presudama nisu u nijednom slučaju povrijedili bilo koji zakonski propis, to protiv ni jedne dostavljene presude nije uložena niti redovna, niti nadzorna žalba osim u jednom slučaju i to protiv presude Narodnog kotarskog suda u Vrginmostu br. Kz 18/1945. redovna žalba, i to ne radi povrede zakona, nego radi preblago odmjerene kazne. Po optužnicama, koje su podignute još prije oslobodjenja Karlovca, tj. dok se je javni tužioc nalazio na Kordunu, održano je po narodnom okružnom sudu sedam glavnih rasprava i to dvije u Vojniću, a pet u Vrginmostu, od kojih je pet predmeta glavna rasprava odgodjena, a po dvjema opužnicama donešene su i presude i to jedna oslobadjajuća, a jedna osudjujuća, protiv koje javni tužioc nije uložio žalbe, a osudjenima još teče rok za ulaganje žalbe. Zanimanje publike za krivične pretrese je vrlo veliko, osobito pred sudom za zašitu Nacionalne časti, pa kako je dvorana, u kojoj se sudjenje održava, premalena i ne može primiti svu publiku, to se u važnijim predmetima tok glavne rasprave prenosi zvučnicima, koji se instaliraju po raznim djelovima grada, da cjelo gradjanstvo može pratiti tok glavne rasprave. Na izvršenje kazne prisilnog rada po presudama suda o zaštiti Nacionalne časti brine se narodni okružni sud, te se ove kazne izvšavaju za sada u logoru u Buzetu kraj Gline, skupa sa licima osudjenim na prisilni rad po vojnim sudovima. Istražni zatvor vrši se u zatvoru OZN-e, a koji se nalazi u zgradi Narodnog okružnog suda te se i za hranu i za čuvanje pritvorenika brinu organi OZN-e. Brojno stanje pritvorenika dana 18. jula 1945. bilo je 2 (dvojica). /…/ C. Vojno odjelenje: Pošto po najnovijim uputstvima po svim predmetima koji su u toku kod vojnog suda, a tiču se civilnih lica, vodjene istrage podizanje optužnice i zastupanje na glavnim rasprava preuzima javni tužilac, to je tako i postupljeno kod vojnog suda IV. Vojne oblasti u Karlovcu. Samu pak istragu i protiv civilnih lica vodi vojni islednik, a po danim uputstvima javnog tužioca, koji protiv ovakovih lica podiže optužnicu i istu zastupa na glavnoj raspravi. Kod Vojnog suda IV. vojne oblasti u Karlovcu podignuto je do sada protiv civilnih lica 134 optužnice, a danom 18. jula nalazilo se je u pitvoru kod istog 58 lica protiv kojih se još vode istrage, a koje će se u najkraće vrijem dokončati, te protiv ovih lica bilo podignuti optužnica, bilo postupak obustaviti i pustiti ih na slobodu. Pošto vojni sud radi na potpuno zadovoljstvo i donosi svoje presude sa obrazno zakonskim propisima to nisam imao razloga da protiv i jedne presude uložim žalbu. D. Odjelenje OZN-e:

Pošto do danas nisu izdana pobliža i posebna uputstva o vršenju nadzora javnih tužioca nad radom OZN-e, to se taj do sadanji nadzor ograničio na svakodnevni kontakt sa

545


odjelenjem OZN-e za okrug Karlovac i nastojao sam da se odustane od masovnih hapšenje, da se požure provodenja izvida protiv uhapšenim licima, da se oni, protiv kojih ne predlaže nikakovi dokazi ni sumnje, da su počinili kakovo kažnjivo djelo puste na slobodu, a ostali predadu nadležnim sudovima na dalnji postupak. Ovo moje nastojanje urodilo je dobrim plodom, te su mnogi uhapšenici predani sudovima, a mnogi pušteni na slobodu, tako da se danas u pritvoru kod OZN-e nalazi u svemu 205 lica protiv kojih se vode izvidi, a u vojnom logoru pod nadzorom OZN-e nalazi 1800 lica, i to bivših domobrana i ustaša, od koga će se broja za dan dva uputiti 300 osoba na prisilan rad, 300 pak osoba u pojedine dopunske jedinice J.A. a 200 pustiti na slobodu, dok će preostali dio u kratko vrijeme biti saslušan i nakon toga će se odlučiti šta će s njima biti t.j. da li će se postupiti kao sa gore navedenima koji su već preslušani.447 /…/ SMRT FAŠIZMU – SLOBODA NARODU ! M.P.448

_____________

Javni tužilac: M.449 Košarić [v.r.]

Izvornik, strojopis HDA, Zagreb, 421, 5/62. Z. Dizdar, V. Geiger, M. Pojić, M. Rupić (prir.), Partizanska i komunistička represija i zločini u Hrvatskoj 1944.-1946. Dokumenti, Slavonski Brod, 2005., str. 215.-217.

163. 1945., srpanj 19. Karlovac

Iz izvješća Odjela za opći nadzor Javnog tužitelja za okrug Karlovac, upućenog Odjelu za opći nadzor Javnog tužitelja Hrvatske, o nepravilnostima u raspodjeli doznaka za hranu, te o greškama OZN-e zbog uhićenja bez dokaza _____________

JAVNI TUŽIOC ZA OKRUG KARLOVAC Odjeljenje za opći nadzor Broj: Pov. 51-1/1945. Dana, 19. VII. 1945. 447 Logoraše je u Karlovac poslala II. JA s naređenjem OZN-i za Karlovac da ih likvidira. Usp. dok. br. 147. 448 Okrugli pečat: Javni tužioc okruga Karlovac. 449 Milutin.

546


JAVNOM TUŽIOCU FEDERALNE HRVATSKE450 /Odjeljenje općeg nadzora/ Dostavljam izvještaj o radu odjeljenja za opći nadzor za mjesec srpanj. Dosadanjem radu odjeljenja za opći nadzor nisu postignuti rezultati koji se traže. Razlog tome jest što široke narodne mase nisu u dovoljnoj mjeri upoznate s ustanovom javnog tužioca, te njegovim značenjem i ulogom u općem narodnom životu, tako da nije postignuta suradnja širokih narodnih slojeva. Prije svega treba konstatovati da je takova stvar i kod svih naših kako upravnih, tako i ostalih ustanova na koje se gornje može primjeniti. Naš dosadašnji rad sastojao se uglavnom što smo sami išli od ustanove do ustanove prikupljali pojedine podatke, uočavali razne kod njih počinjene greške i na njih skretali pažnju i ujedno davali uputstva za međusobnu suradnju. Zatražili smo od svih naših ustanova da nam redovno dostavljaju sve odluke i njima slične radnje, kako bi mogli voditi kontrolu da li su one u skladu sa zakonskim propisima i interesima širokih narodnih slojeva. Do danas nismo naišli na razumjevanje po tom pitanju skoro nikakavo. U tome pomalo leži i naša krivica, jer smo prije svega trebali da održimo konferenciju sa svim našim ustanovama i organizacijama i sa njima zajedno uočiti razne greške i nedostatke, a u prvom redu upoznati ih sa značajem ustanove Javnog Tužioca. U samom radu naše upravne vlasti ne može se reći da imade krupnijih grešaka koje bi se kosile, odnosno nebi bile u skladu sa postojećim zakonskim propisima, a istodobno da bi one išle na štetu širokih narodnih slojeva ili pojedinaca. Imade grešaka i te se većim djelom sastoje u nepravilnoj podjeli odnosno dodjeljivanju doznaka za kupnju razne robe u trgovačkim radnjama. Te greške uglavnom na protekcionaštvo se svode u manjoj mjeri. Aparat sastavljen od naših ljudi velikim djelom pao je pod upliv starog aparata kojeg smo ovdje našli, umjesto da se dogodilo obratno. Razlog tome je čestom nesnalaženju naših drugova koje stari aparat redovno iskorištava u svoje interese. Pojave birokratizma česte su usprkos stalnog lupanja po njima. Često puta dogadja se da te pojave nastaju radi nedovoljnog snalaženja naših drugova, a općenito su redovna pojava starog aparata kojem interesi širokih narodnih masa nisu prirasli srcu. Dosadanji aparat kojeg smo ovdje pronašli, a koji je u prvo vrijeme bio potreban imade dobar broj prema nama neprijateljskih nastrojenih elemenata. Do sada su uklonjeni samo oni elementi za koje se znalo da su javno saradjivali sa neprijateljem, štetili interesima naroda i NOB, te od strane OZN-e poveden postupak protiv njih. Sve naše upravne ustanove dobile su direktivu da smanje aparat i da ga pročiste, pa će se tom radu pristupiti ovih dana, a neke od njih su već k tome pristupile. Što se tiče rada OZN-e učinjeno je takodjer grešaka koje momentalno štetno djeluju na političke prilike koje i onako same po sebi nisu naročite. Te greške sastoje se uglavnom u hapšenju pojedinaca za koje nije bilo prikupljeno dovoljno podataka, već su se ti podaci detaljnije prikupljali nakon što su isti bili prikupljeni, tako da su većina njih bila po mjesec ili više dana zatočeni a da se nad njima uopće nije vodio postupak niti su bili saslušavani. No kada je već nastalo takvo stanje nije se smjelo dozvoliti da se isti puste na slobodu dok se ne prikupe podaci, jer je mnogo njih bilo povezano sa drugima nad kojima je istraga bila u toku. Neki od uhapšenih su na koncu pušteni. U prvi čas tu se uočava greška OZN-e, no kada smo izvidili pravo stanje stvari vidjelo se da je njihov aparat premalen da bi mogao 450

Jakov Blažević.

547


savladati ogroman posao koji je bio pred njima. Isto tako stanje je i u zarobljeničkom logoru gdje imade oko 2.000 zarobljenih /domobrana, ustaša/ a aparat koji vodi saslušanje tih zarobljenika sastoji se svega od tri do četri čovjeka, koji nisu u stanju da brže likvidiraju taj posao. Stanje u zarobljeničkom logoru je vrlo slabo, radi nevodjenja računa o higijenskim prilikama, koje su na vrlo niskom stupnju. Poduzeli smo mjere kod nadležih vojnih vlasti u čiji djelokrug spada pitanje zdravstvenog stanja u logorima. No tom prilikom nastala je potreba za nadležnim, jer su se svi izgovorali da to ne spada na njih. Da bi se taj logor što prije likvidirao zatražili smo kod OZN-e za okrug da poveća aparat koji bi vršio saslušanje, no oni u tom pogledu nisu mogli udovoljiti pošto ni sami nemaju dovoljan broj kadra. Ovakovo stanje u logoru stvara nepovoljnu političku situaciju u narodu. Ne samo obzirom na političke prilike, već i obzirom na higijenske prilike koje su kao što smo iznijeli na vrlo niskom stupnju, osjeća se potreba istog logora što prije. U radu sindikalnih organizacija nije zapaženo grešaka koje bi išle na štetu, kako općeradničkom pokretu, tako i pojedinaca. No zapaža se da sindikalne organizacije u radu nemaju dovoljno iskustva, da bi mogle rješiti sve probleme koji stoje pred njima. Što se tiče samog rada kako u tvornicama tako i na opće privrednom polju zapaženo je manje pojava sabotaža koje radnici većinom sami otklanjaju. Političko stanje među radništvom nije na naročitoj visini i to iz razloga što su njihove materijalne prilike vrlo slabe, jer u stvari do sada nisu dobili mnogo pomoći, a neprijateljski agenti koji vide našu slabost na ekonomskom polju iskorištavaju to u svoje propagandne svrhe medju radništvom. Vrlo dobar utisak dalo je sudjenje ratnim špekulantima. Prije samog sudjenja nekolicini ratnih špekulanata sakupilo se veliki broj radnika i tom prilikom demonstrirali protiv istih. Našim dolaskom u novooslobodjene krajeve narod tih krajeva u ogromnoj većini dočekao nas oduševljeno. Uzimajući u obzir to stanje vjerovalo se da će danas biti mnogo bolje stanje nego što smo ga zatekli u samom početku. Danas se medju narodom na našem teritoriju, a osobito u gradu osjeća u nekoj mjeri plašljivost. Razlog tome bila su česta hapšenja od strane OZN-e u samom početku, koja su se dogodila u vezi sa ranijom neprijateljskom propagandom da će ih partizani sve pobiti. Ta plašljivost pomalo se otklanja time, što narod faktično vidi da se kažnjavaju samo krivci, dok oni koji nisu krivi puštaju se. Dolaskom Kordunaša na karlovačku pijacu dolazila je veća količina živežnih namirnica na istu. To je bilo u vrijeme kada su se izmjenjivale okupatorske novčanice, a narod još nije bio dovoljno upućen u vrijednost zamjenjenog novca, tako da su cijene porasle. Neprijateljski agenti ovakovo stanje iskoristili su u raspirivanje šovinističke mržnje. Sve do sada ubačene neprijateljske parole zadiru uglavnom na ekonomsko polje gdje znadu da je naša vlast najslabija. Općenito se može reći da je ovakovo stanje prouzrokovao nerad, ne samo antifašističkih organizacija, nego sviju nas na tom polju. Izmjenu okupatorskih novčanica kao što smo već ranije rekli iskoristiše neprijateljski agenti većinom na tržištu, gdje je za poljoprivredne proizvode /koji nisu maksimirani/ bila dozvoljena slobodna prodaja, tako da je nekim artiklima bila cijena mnogo viša nego što je to bilo ranije u kunama. Ovo je uglavnom pogodilo radnika i namještenika koji nisu bili u stanju da si zbog svog slabog materijalnog stanja kupe najnužnije, pa se često čulo negodovanje istih. Danas se to stanje već pomalo sredjuje i cijene tim artiklima postaju svakog dana normalnije.

548


Što se tiče trgovačkih radnja one se strogo pridržavaju cijena koje su odredjene, a isto tako stoji stvar sa cijenama obrtničkih radnja. Na polju izgradnje i obnove naše domovine imade se puno razumjevanja, kako od strane radnika tako od seljaka i gradjana. Svi oni kada je potrebno, odnosno kada se od njih traži, daju po tom pitanju mnogo od sebe. Ovih dana provodili su se izbori na teritoriju kotara Karlovačkog za mjesne odbore i kotarske skupštine. Interes kod naroda za te izbore bio je dosta velik, time što je na izborima sudjelovalo oko 90 % glasača na čitavom teritoriju kotara. U toku ovog mjeseca na našem teritoriju vršili su se izbori Narodni Tužitelja. Do sada je po tvornicama izabrano oko 32 narodna tužitelja. Na terenu kotara Vojnić i Veljun takodjer su izabrani narodni tužitelji, dok su u ostalim kotarevima izbori u toku kao i u samom gradu za rajonske narodne tužioce. Smrt fašizmu sloboda narodu !

M.P.451 Šef odjelenja za opći nadzor: Janko Nejak [v.r.] _____________

Izvornik, strojopis HDA, Zagreb, 421, 5/62. Z. Dizdar, V. Geiger, M. Pojić, M. Rupić (prir.), Partizanska i komunistička represija i zločini u Hrvatskoj 1944.-1946. Dokumenti, Slavonski Brod, 2005., str. 218.-220.

451

Okrugli pečat: Javni tužioc za okrug Karlovac.

549


164.

1945., srpanj 19. Varaždin

Vojni sud Vojne oblasti zagrebačke JA, Vijeće kod Komande varaždinskog područja, osuđuje na kaznu smrti strijeljanjem, trajan gubitak svih političkih i građanskih prava i na konfiskaciju imovine Antu Škvorca (1917.) iz Zasadbrega (Čakovec) _____________

VOJNI SUD Vojne oblasti “Zagrebačke” J.A. Vijeće kod Komande varaždinskog područja SUD. BR. ...690/45. dne: 19. srpnja 1945.

U

I M E

N A R O D A

J U G O S L AV I J E !

Vojni sud vojne oblasti “Zagrebačke” J.A. Vijeće kod Komande Varaždinskog područja sastavljeno od kapetana Hudek Šimuna, komandanta Varaždinskog područja, kao pretsjedatelja, Jurine Viktora, šefa sekcije za ishranu i Horvat Gjure, pom. šefa sekcije za odjeću, kao članova vijeća, Šarić Borivoja, sekretara vijeća kao zapisničara, te zastavnika Šoštarić Ladislava suca istražitelja ovoga vijeća, kao zastupnika optužbe u krivičnom predmetu protiv okrivljenog Škvorc Ante iz Zasadbrega radi djela narodnih neprijatelja donio je na svom zasjedanju od 19. srpnja 1945. slijedeću P R E S U D U :

Okr. Škvorc Ante, sin Josipa i Jelene rođ. Berger, rođen 8.V.1917. g. u Zasadbregu, opć. Sv. Juraj na Bregu, kotar Čakovec, Hrvat, rkt vjere, neoženjen, radnik, posjeduje 360 čhv. zemlje, sudski neosuđivan, svršio 1 r. osn. škole, imao brata u mađarskoj vojsci, dok u J.A. nema nikoga, neosuđivan, uhapšen 15.V.45. k r i v

j e

što je u srpnju 1942 g. dobrovoljno stupio u ustašku vojnicu, i to u željezničku bojnu u Zagrebu, te je kao takav bio 6 mjeseci pratioc vlakova na prugama za Zemun, Osijek, Karlovac i Varaždin, te je kroz to vrijeme uhapsio oko 8 osumnjičenih civila aktivista NOP, koji su bili otpremljeni u Zagreb u Zatvor, zajedno sa ustaškim detektivom, dok je sam uhapsio oko 25 vojnih bjegunaca koji su također bili odvedeni u Zagreb te je nakon toga bio na dužnosti zapovjednika straža u ložioni u Zagrebu sve do rujna 1943.g. nakon čega je bio premješten u Sv. Ivan Zelinu, gdje je ostao do 10. lipnja 1944.g. te je u tom vremenu bio i na dočasničkom tečaju 2 i pol. mjeseca u Zagrebu i dobio čin dovodnika, pa je kroz to vrijeme išao često u patrole po okolnim selima, na hvatanje vojnih bjegunaca te je sa svojim ljudima uhapsio oko 25 vojnih bjegunaca, dok ih je oko 50 obavijestio te su se kasnije sami javili u neprijateljsko uporište Sv. Ivan u Zelini te je nakon toga opet otišao u prometni zdrug, gdje je bio sve do sloma NDH. pa je time počinio kriv. djelo pripadništva ustaškoj oružanoj formaciji, masovnog hapšenja našeg naroda u neprijateljsku vojsku, dakle je time počinio kriv. djelo narodnih neprijatelja iz čl. 14. i djelo ratnih zločinaca iz čl. 13. Uredbe o vojnim sudovima,

550


Stoga se na temelju člana 5, 16, 17 i 27. Uredbe o vojnim sudovima i zakona o vrstama kazne iz toč. 12. čl. 1. i čl. 2. i 3. p r e s u đ u j e na kaznu smrti strijeljanjem, trajan gubitak svih političkih i građanskih prava te na konfiskaciju imovine uz ograničenje iz čl. 6. Zakona o konfiskaciji O B R A Z L O Ž E N J E

Sud je na temelju priznanja okrivljenog na usmenom pretresu ustanovio krivnju prema djelima koja su navedena u dispozitivu, pa je okrivljeni smatran narodnim neprijateljem i ratnim zločincem i presuđuje na najstrožu kaznu. Ova presuda temelji se na Uredbi o vojnim sudovima.

ZAPISNIČAR: Šarić [v.r.]

SMRT FAŠIZMU - SLOBODA NARODU! PREDSJEDATELJ KAPETAN____________

Izvornik, strojopis Politički zatvorenik, god. XV, br. 157, Zagreb, 2005.

165. 1945., srpanj 19. Bjelovar

Propusnica za odlazak kući za Edu Pichlera (1926.) iz Bjelovara, puštenog iz zatvora Okružnog narodnog suda u Bjelovaru _____________

ZATVOR OKRUŽNOG NARODNOG SUDA BROJ SLUŽBENO U BJELOVARU DNE 19 / VII 1945. PROPUSNICA za druga Pichler Edu rođ. 25/4 1926 iz // koji [je] danas po nalogu javnog tužitelja za okrug Bjelovar pušten iz zatvora ovog suda te se upućuje kući u Bjelovar Ova propusnica vrijedi samo danas i to za selo Bjelovar SMRT FAŠIZMU SLOBODA NARODU M.P.452 Upravnik zatvora ...453 [v.r.] _____________

Izvornik, strojopis T. Pichler, Ubijali su noću, Politički zatvorenik, god. XIII, br. 139, Zagreb, 2003., str. 36. 452 453

Okrugli pečat: Okružni narodni sud Bjelovar (u sredini grb DF Jugoslavije). Potpis nečitak.

551


1945., srpanj 20. Bjelovar

166.

Izvješće Javnog tužitelja Okruga Bjelovar, upućeno Javnom tužitelju Hrvatske, o djelotvornosti OZN-e koja je uhitila sve “reakcionare”, o stanju u logorima i zatvorima, te o radu vojnih sudova _____________

JAVNI TUŽILAC OKRUGA, BJELOVAR Broj: Pov. 36/45. Bjelovar, dne 20. VII. 1945. JAVNOM TUŽIOCU ZA HRVATSKU454 u Z a g r e b u Izvještaj Od 15. VI. do 20. VII. 1945. godine

1. Politička situacija na našem okrugu u zadnje vrijeme s jedne strane se znatno popravlja tj. nakon amnestije domobranima i upućivanja ih u Jugoslavensku Armiju, narod je uvidio čvrstinu našeg pokreta što nismo zadržali domobrane u zarobljeničkim logorima jednako sa ustašama, tu smo priliku iskoristili i tumačili narodu da će mo zadržati u zarobljeničkom logoru samo domobranske oficire, koji su bili osnovni krivi za sve one koji su došli u logor, a nisu niti svjesno pošli u domobranstvo, već su na propagandu i nagovore pojedinih reakcionera Mačekovaca otišli u domobranstvo, a time smo raskrinkali pred narodom i sve takove reakcionere koji su nagovarali ljude da idu u domobranstvo, a ne u NOV-u, tim se je narod i sam uvjerio u reakcionarni rad raznih protunarodnih elemenata tako, da sada kada su baš ti osnovni krivci sa terena bili hapšeni, da je narod to shvatio da se oni trebaju i kazniti kao pomagači svih zlodjela koje je neprijatelj počinio u našoj zemlji. No s druge strane se je u pojedinim selima i pogoršalo političko stanje povodom vraćanja interniranih Srba iz Srbije svojim kućama, koji su prilično izspoljili svoj šovinizam i samovolju prilikom traženja svojih stvari, tako da je tim njihovim nastupom prema Hrvatima kao i prema samoj vlasti došlo do nepovjerenja i zaoštrenih odnosa izmedju jednih i drugih. Uzrok tomu je najviše labavost pojedinih organa narodne vlasti, koji nisu bili toliko čvrsti i energični da to odmah u početku odstranjuju, pa i time narod je shvatio u takovim pojednim selima da i sama vlast ide njima na ruku. Sasvim je razumljivo da je reakcija to iskoristila i da su povodom toga nastojali razbiti jedinstvo i bratstvo Srba i Hrvata i unijeti novu smutnju i nepovjerenje naroda prema narodnoj vlasti. No upornim političkim radom svih naših organizacija i učvršćivanja same naše vlasti, pomalo se takovi slučajevi ublažuju, a tamo gdje ne pomaže politički rad uz pomoć svih naših organizacija i narodnih tužioca osnovne krivce predvest ćemo pred sud. Inače sama reakcija je na našem okrugu prilično ošamućena i razbijena, jer uglavnom su svi osnovni reakcioneri po OZN-i pohapšeni, gdje se još i sada nalaze i protiv njih vodi postupak. 454

552

Jakov Blažević.


2. Organizacija ovog tužioštva nije još u potpunosti provedena, pošto nam manjkaju kadrovi sa kojima bi pomgli upotpuniti odjeljenja općeg nadzora, na najkraće vrijeme bit će i to odjeljenje potpunjeno sa drugovima iz borbe koje smo već predvidjeli, samo momenalno se isti nalaze na drugoj dužnosti, a o kojem ćemo Vas izvjestiti. Sam rad ovog tužioštva ne može se reći da je u potpunosti zadovoljio, obzirom baš na to što prvo nije u potpunosti provedena organizacija ovog tužioštva, a drugo što svi mi koji smo došli iz borbe nismo još tako upućeni u stvari koje stoje pred nama i tako nismo se u potpunosti momentalno snašli, jer je to za nas bio novi zadatak, nova dužnost u koju smo bili potpuno neupućeni, a treće što sve ostao osoblje koje nije bilo u NOB-u nije se isto tako momentalno snašlo, jer je to za njih bilo nešto sasvim novo i način uopće našeg rada i po političkom shvaćanju, jer su bili potpuno neupućeni o razvitku NOP-a. No sada kada smo se uputili u sam posao i kada smo se upoznali više sa problemima koji pred nama leže i koje baš mi trebamo rješavati i sam rad se počeo bolje razvijati, ali se prilično osjeća manjkavost odjeljenja općeg nadzora, pošto mi nismo mogli obuhvatiti sav rad istog odjeljenja. Sada kada sve više dolazi do saradnje izmedju svih naših organizacija i ustanova, koje isto tako do sada nisu shvaćale baš važnost ove institucije, ali sada nakon održanih više sastanaka i konferencije koje smo održali svih okružnih ustanova i organizacija shvatili su više ulogu javnog tužioštva kao i narodnih tužioca, te dolazi do više razumjevanja, pružanja pomoći po svim pitanjima Javnom tužiocu. Isto tako pristupili smo održavanju konferencija po kotarevima svih kotarskih ustanova i organizacija, samo kako bi se što bolje naše organizacije upoznale sa ulogom javnog tužioca kao i narodnih tužioca a da bi se preko oraganizacije sa istim upoznao čitavi narod kako bi došlo do što bolje saradnje i naših organizacija i samog naroda sa Javnim tužiocem. 3. Logori i zatvori su pregledani, te u logoru Vel. Pisanica bilo je prilično neispravnosti sa strane Komande područja i OZN-e, pošto su oni upućivali u taj logor i one koji nisu bili pred sudom i sud nije za njih donesao nikakovu presudu, a što je najviše činila OZNa, gdje su uputili oko 200 ljudi bez presude, no mi smo u tom slučaju intervenirali kod OZN-e i oni će ponovno povući te ljude iz logora i ukoliko se netko može staviti pred sud uz konkretan optužni materijal stavit će se pred sud, a svi ostali koji se neće moći stavljati pred sud pustit će se svojim kućama. Isto tako prema izvještaju i pomoćnika za gradjansko krivično odjeljenje, puštaju se kući tj. upućuju u svoj nadležan okrug svi oni koji su prilikom oslobodjenja naše zemlje dospjeli kao zarobljenici u logor, a nisu bili u opće u neprijateljskim vojnim formacijama. Što se tiča zatvora su u glavnom pročišćeni od svih onih za koje se ne može sakupiti takav optužni materijal, da bi se ga moglo staviti pred sud. No što se tiče zatvora kod OZNe po svim kotarevima, nije baš to pročišćeno, pošto drugovi iz OZN-e još se uvijek bave pored važnih zadataka sitnicama i tako se u pojedinim kotarevima nalaze u zatvoru i ljudi koje se ne može optužiti kao osnovne krivce, već su svojim nesavjesnim radom pomagali one osnovne svjesne krivce. No putem ovih konferencija koje su pomagali održavanje po kotarevima kao i samim obilaskom zatvora nadamo se pročisti te zatvore odnosno otkloniti uskost odgovornih drugova na pojednim kotarevima. U glavnom ipak smo uspjeli da kaznimo odnosno da privedemo kazni one najglavnije, koji su se stavili u službu okupatora i njegovih pomagača, bilo to po vojnom sudu bilo to po sudu za zaštitu nacionalne časti, tako da sada ovih dana imamo 8 takovih glavnih krivaca protiv kojih se vodi postupak, pošto su se stavili u službu okupatora kako oni lično tako i sa svojim poduzećima, a što će se i dovršiti.

553


Prema datim uputama Javnog tužioca Hrvatske o vojnim sudovima tj. da su isljednici vojnih sudova podredjeni Javnom tužiocu Okruga po tom pitanju sam se sporazumio sa drugovima iz vojnog suda, da zbog posla i opterećenja toga suda nisam mogao da prisustvujem na svim raspravama i da zastupam optužnicu, već da sami isljednici zastupaju optužnice, a ja da ću zastupati optužnicu samo na javnom procesu koji će se održati za kratko vrijeme. 5. Prilažem izvještaj pomoćnika krivično gradjanskog odjeljenja i odjeljenja personalnog, te ukoliko imade nekakvih nedostataka u ovim izvještajima javite nam, kako bi drugi izvještaj mogli napraviti bolji a možda i pregledniji. Smrt fašizmu – Sloboda narodu !

/M.P./

Javni tužioc: I. Živoder s.r.

Većina krivičnih predmeta iz upisnika Ko sadrži u sebi djela iz odluke o zaštiti nacionalne časti Hrvata i Srba u Hrvatskoj. Pred sudom za zaštitu nacionalne časti zastupao sam optužnicu u 12 predmeta te su po istim predmetima donesene osude na prisilan rad u trajanju najviše do godinu dana. Razlog što nismo do sada mogli izvesti pred sud za zaštitu nacionalne časti veće krivce jest u tome što su u mnogim slučajevima, na koje bi se mogla primjeniti odluka o zaštiti nacionalne časti, već vojni sudovi izrekli osudu, budući se radilo o osobama koje su proglašene narodnim neprijateljima i ratnim zločincima. Još jedan je razlog što u prvo vrijeme nismo mogli izvršiti postavljenu nam zadaću, a to je, što organizacija narodnih tužilaca teče polako uslijed nerazumjevanja sa strane antifašističkih organizacija s jedne strane, a s druge strane uslijed tehničkih nemogućnosti brzog rada, budući je okrug velik, a prometne veze teške. Tužilac okruga Bjelovar ne raspolaže nadalje sa prevoznim sredstvom. Medjutim sada se u tečaju nalaze predmeti od veće važnosti, te je u tome postignut jedan korak napred. Dne 7/VII. ove godine obišao sam zajedno sa drugom Vukadinović Perom. poli. komesarom, kapetanom komande područja Tišljarec Andrijom od upravnog odjela okružnog N.O.-a, te drugom Kuđumijom455, istražiteljem vojnog suda, logor u Velikoj Pisanici. Stanje kako u zdravstvenom tako i u prehrambenom pogledu zadovoljava. Jedino što ne zadovoljava jest okolnost, da se u logoru nalazi veliki broj ljudi bez osude. Međutim uslijed preopterećenosti poslom OZN-i moralo se je postupiti sa njihove strane odašiljanju ljudi u logor bez osuda tako dugo dok se prilike ne srede i dok se ne uzmogne pristupiti rješavanju tog problema. Prema izvješću komande logora Vel. Pisanica dana 6/VII. 1945. nalazilo se je u tome logoru 831. osoba, od toga: osuđenih po vojnim sudovima........................ 142 odposlanih po odjeljenju zaštite naroda II..... 174 osuđenih po “ “ III..... 40 upućenih po okružnom N.O-u.......................... 2 Ukupno 358 zarobljenih prilikom povlačenja u Sloveniju... 288 Nijemaca i Madžara...................................... 185 Ukupno 475 455

554

Dakle ukupno

Ispravno bi bilo Kudumija, Mato.

831


Da bi se taj problem što prije i ispravnije riješio izvadio sam iz popisa sve one koji su zarobljeni u Sloveniji i zatočeni u logor te taj spisak otposlao na komandu područja s tim, da ona naloži komandi logora u Vel. Pisanici, iste uputi nadležnim Oznama, kako bi ove mogli za koje postoji optužni materijal, ove predati sudu, a ostale pustiti na slobodu. Učinio sam nadalje nekoliko pregleda zatvora okružnog narodnog suda u Bjelovaru i utvrdio, da stanje zadovoljava kako u higijenskom tako i prehrambenom pogledu. U pritvoru se nalazi 36 ljudi, dok se ostali brane iz slobode. Da se i ovi ne brane iz slobode uzrok je, što se radi o težim djelima, a i iz razloga, što im se mjesto stanovanja nalazi vrlo daleko, a istažni postupak je pri kraju, pa ih se do glavne rasprave, koja će se održati kroz kratko vrijeme, nije našlo za potrebno pustitit na slobodu. Primjetili smo da osim nekoliko iznimaka kotarski sudovi ne šalju svoje kaznene presude, pa će trebati u tom pogledu intervenisati. Osim poslova koji spadaju u krivično-gradjansko odjeljenje pomagao sam drugarici koja je zadužena personalnim odjeljenjem prilikom organizacije i izbora narodnih tužitelja. Tako sam u desetak slučajeva održao referate o značaju i ulozi narodnih tužitelja u našoj organizaciji narodne vlasti. Do sada sam održao jednu konferenciju sa narodnim tužiteljima grada Bjelovara, na koju sam medju ostalim izabrane uputio narodne tužitelje u temeljna načela našeg zakonodavstva kao i u zakon o zaštiti nacionalne časti Hrvata i Srba u Hrvatskoj, zakon o sabotaži i špekulaciji, kao i u zakon o zabrani izazivanja vjerske, rasne i nacionalne mržnje. Za 22. ov. mj. sazvana je konferenciju izabranih narodnih tužitelja i ostalim problemima. SMRT FAŠIZMU – SLOBODA NARODU ! Javni tužitelj okuga Bjelovar: Pomoćnik kriv.gradj. odjeljenja: Lupert Ivan, s.r. _____________ Kopija, strojopis HDA, Zagreb, 421, 5/128. Z. Dizdar, V. Geiger, M. Pojić, M. Rupić (prir.), Partizanska i komunistička represija i zločini u Hrvatskoj 1944.-1946. Dokumenti, Slavonski Brod, 2005., str. 227.-231.

555


167. 1945., srpanj 20. Zagreb

Sud za zaštitu nacionalne časti Hrvata i Srba u Hrvatskoj za grad Zagreb osuđuje Dragutina Sulhofa, upravitelja tiskare “Tipografija” d.d. u Zagrebu, na deset godina gubitka nacionalne časti, dvije godine prisilnoga rada i konfiskaciju imovine, a Milana Sulhofa, tehničkog ravnatelja tiskare “Tipografija” d.d. u Zagrebu, na deset godina gubitka nacionalne časti, pet godina prisilnoga rada i konfiskaciju imovine, zbog suradnje “sa okupatorom na propagandnom, kulturnom i privrednom polju”456 _____________

K-35-1945.

U

I M E

N A R O D A !

Sud za zaštitu nacionalne časti Hrvata i Srba u Hrvatskoj za Grad Zagreb i okrug Zagrebački sastavljen od pretsjednika vijeća Supanc Franje, članova vijeća Bartol Augusta, Maskalan Josipa, Meić Stanka i Burić Dragana, sekretara suda Dr. Vimpulšek Žarka i zapisničara Rul Dragutina u kaznenom predmetu protiv Sulhof Dragutina i Sulhof Milana radi zločina iz člana 1. i 2. Odluke ZAVNOHA o zaštiti Nacionalne časti donio je na raspravi od 20. srpnja 1945 u prisutnosti zastupnika i javnog tužioca za Grad Zagreb Dr. Kraus Božidara, samih optuženika i njihovog branitelja Dr. Ive Politea, advokata u Zagrebu ovu P R E S U D U 1/ SULHOF DRAGUTIN, sin Josipa i Ruže rodjen Weisner, rodj. 9.XI.1884 u Podravskoj Slatini, zavičajan u Zagrebu, oženjen otac troje djece, stan u Zagrebu, Preobraženskoga ulica 6/II nekažnjavan državljanin DFJ po narodnosti Hrvat, vlasnik kuće u Zagrebu, Preobraženskoga ul. 6, vlasnik zemljišta u Pustodolu kod Sv. Križa Začetje, vlasnika tt. Petar Nikoli, trgovina slika, Zagreb, Gajeva ul. 20. 2/ SULHOF MILAN, sin Dragutina i Ljubice rodj. Kralj, rodj. 8.V.190[...].457 u Zagrebu, zavičajan u Zagrebu, neoženjen, državljanin DFJ Hrvat, rkt. bez imovine, stan Zagreb, Preobraženskog ul 6. K r i v i

i

t o :

1/ SULHOF DRAGUTIN: 1/ što je kao upravitelj tiskare “Tipografija” d.d. u Zagrebu koja je bila vlasništvo njegove žene i djece, dobrovoljno dopustio kroz cijelo vrijeme izlaženje štampanje Budakovog lista 456 O sudbini obitelji Sulhof tijekom Drugoga svjetskog rata i u neposrednom poraću, usp. M. Jareb, Ustaško - domobranski pokret od nastanka do travnja 1941., Zagreb, 2006., str. 531.-533. 457 Nečitko.

556


“Hrvatski Narod” kojemu je bila svrha lažnom propagandom uvjeriti narod, da je rušenje Jugoslavije i uspostavljanje fašističkog i ustaškog režima glavna svrha politike Hrvatskog naroda, te što je nadalje dopustio štampanje lista “Mlada Hrvatska”, koju je još za vrijeme Jugoslavije širio antisemitizam, te propagirao nacionalnu i svjetsku mržnju. Što je početkom siječnja 1942 bez opravdanog razloga nagovorio svoju suprugu Ljubicu i sinove Milana i Velimira, da sklope s kulturnim društvom “Matica Hrvatska”, koja je bila u ustaškim rukama darovni ugovor, prema kojima su ovi [...]458 dionica “Tipografije” poklonili “Matici Hrvatskoj”, te je osim toga još i sam kupio daljnih [...]459 dionica, koje su bile u tudjim rukama i poklonio ih “Matici Hrvatskoj”. Što je za cijelo vrijeme okupacije radio u “Tipografiji” na istaknutom mjestu kao tehnički ravnatelj, dakle za vreme kad je navedena tiskara tiskala ustaške listove “Hrvat. Narod”, “Spremnost”, “Seljačko ognjište”, “Hrvatsku grudu”, te je dobrovoljno uzeo zajam od 20,000,000 kuna za potrebe tiskare u svrhu omogućenja njezinog daljnjeg rada i za taj zajam opteretio založnim pravom dobrovoljno svoje privatne nekretnine. II. op. SULHOF MILAN, 1/ jer je tehnički ravnatelj tiskare “Tipografije” d.d. u Zagrebu sudjelovao u radu oko tiskanja i raspačavanja Budakovog Fašističkog, ustaškog i propagandnog lista “Hrv. Narod” za cijelo vrijeme njegovog izlaženja, te antisemitskog lista “Mlada Hrvatska”. 2/ jer je bez opravdanog razloga u siječnju 1942 poklonio ustaškom društvu “Matica Hrvatska” oko [...]460 “Tipografije” d.d. u Zagrebu koje su bile njegovo vlasništvo. 3/ jer je za cijelo vrijeme okupacije kao tehnički ravnatelj “Tipografije” sudjelovao u radu te tiskare, napose u radu oko tiskanja, raspačavanja ustaških listova “Hrv. Narod”, “Spremnost”, “Seljačko ognjište”, “Hrv. Gruda”. Čime su oba optužena saradjivala sa okupatorom na propagandnom, kulturnom i privrednom polju, dobrovoljno privredno, pomagali okupatora i njegove pomagače stavljanjem privrednog poduzeća u službu okupatora te važnim radom u poduzeću koje je koristilo okupatoru, te pomagali neprijateljsku propagandu i prije i za vrijeme rata. Time su oba optužena počinila krivično djelo povrede nacionalne časti iz čl. 1 odn. 2 tč. 12 i 7 Odluke ZAVNOH-a o zaštiti nacionalne časti Hrvata i Srba u Hrvatskoj od 24.IV.1945. P a

s e

o s u d j u j u

i

t o :

I-optuženi SULHOF DRAGUTIN na 10 /deset/ godina gubitka nacionalne časti, 2 / dvije/ godine prizilnog rada i konfiskaciju cjelokupne imovine, a II-optuženi SULHOF MILAN na 10 /deset/ godina gubitka nacionalne časti 5 /pet/ godina prisilnog rada i konfiskaciju cjelokupne imovine. Ova je presuda pravomoćna i izvršna. O B R A Z L O Ž E N J E

Oba optuženika priznaju postojanje svih djela optužnice, ali se brane, da su za vrijeme Jugoslavije Budakov “Hrv. Narod” štampali, jer im nije bio poznat njegov politički pravac. Nečitko. Nečitko. 460 Nečitko. 458 459

557


“Mladu Hrvatsku” štampali su samo kratko vrijeme, pa su onda obustavili, jer im nije bilo redovito plaćano. Dionice da su morali pokloniti, jer su se bojali progona od strane ustaša, budući je I-optuženi Židov, a drugo optuženi polužidov i I-optuženi brani se nadalje, da je uzeo zajam za “Tipografiju” kako bi joj omogućio rad, a osim toga tvrdi da je dio papira kupljenoga za taj novac pronašla još nova narodna vlasti, pa je tako išao njoj u korist. Sud takovu obranu optuženih nije mogao uvažiti, jer je ista potpuno neuvjerljiva odnosno nije u stanju da opravda njihov postupak. Naprotiv sud se uvjerio o tome da su oba optužena sistematski radili sve što je bilo u njihovoj moći na korist ustaša, pa je sud došao do zaključka, da su optuženi to radili iz punog uvjerenja dobrovoljno i svjesno, što se najbolje vidi iz činjenice, da su ustaške listove štampali još za vrijeme Jugoslavije, kada ih zaista nitko na to nije silio. Uslijed toga ih je pronašao krivim i izrekao im kaznu kao gore. I‑optuženom sud je priznao kao olakotno njegovu poodmaklu dob. SMRT FAŠIZMU - SLOBODA NARODU! SUD ZA ZAŠTITU NACIONALNE ČASTI HRVATA I SRBA U HRVATSKOJ ZA GRAD ZAGREB I OKRUG ZAGREBAČKI U Zagrebu 20/7.1945

SEKRETAR: Dr. Vimpulšek v.r.

PRETSJEDNIK: F. Supanc v.r.

ZAPISNIČAR: M.P.461 Za točnost otpravka upravitelj odjeljenja sudske pisarnice ...462 [v.r.] _____________ Izvornik, strojopis Državni arhiv u Zagrebu, 0878, K-35 –1945.

461 Okrugli pečat: Sud za Zaštitu Nacionalne Časti Hrvata i Srba u Hrvatskoj za Grad Zagreb i okrug Zagrebački (u sredini zvijezda petokraka). 462 Potpis nečitak.

558


168. 1945., srpanj 11.-22. Zagreb

Vojni sud Vojne oblasti zagrebačke osuđuje katoličkog svećenika Stjepana Pavunića (1875.) iz Koprivnice, zbog pripadnosti ustaškom pokretu i “ratnih zločina” na kaznu smrti strijeljanjem, trajan gubitak građanskih časti i konfiskaciju imovine, a Vojni sud II. JA preinačio je presudu 18. srpnja 1945. na dvadeset godina lišenja slobode s prisilnim radom i pet godina gubitka građanske časti _____________

VOJNI SUD VOJNE OBLASTI ZAGREBAČKE Vijeće kod Vojne oblasti Zagrebačke Sud br. 462/45 dne 11.VII.1945.

U I M E NAR O DA J U G O S LAV I J E !

Vojni sud Vojne oblasti Zagrebačke - vijeće kod te oblasti, sastavljeno od poručnika Matulović Jerka, potpredsjednika ovoga suda kao predsjedatelja, kapetana Benak Stjepana, politkomesara Vojne oblasti Zagrebačke i vodnika Trubelja Antuna komandira straže ove oblasti kao članove vijeća, te potpukovnika Malnar Lava, sekretara ovoga vijeća kao zapisničara, a u prisutnosti Kolar Vinka suca istražitelja ovoga vijeća kao zastupnika optužbe u krivičnom predmetu protiv okrivljenog Pavunić Stjepana, radi djela propagande u korist neprijatelja, aktivnog ustaštva, službe neprijatelju, sudjelocvanje u masovnom hapšenju, mučenju i odvođenju našega naroda u logore, nakon održanog glavnog pretresa dana 11.VII.1945. g. u prisutnosti okrivljenog donio je slijedeću PRESUDU

Okrivljeni Pavunić Stjepan, sin Josipa i Ane r. Stovrag, rođen 13. kolovoza 1875. u Virju, općina ista, kotar Đurđevac, stalno boravi u Koprivnici, Hrvat, rimokatolički župnik, svršio pučku školu, gimnaziju s maturom i Teološki fakultet u Zagrebu, bez imovine, neosuđivan, kriv je

1/ što je počevši od 1932. g. aktivno pripremao politički teren za ulazak fašizma i budućih okupatora Nijemaca i Talijana u našu zemlju, pa je u tome bio usko povezan s dr. Pavelićem i dr. Krnjevićem, koji su tada bili u emigraciji u Mađarskoj, a iz inozemstva primao ilegalne publikacije, novine i pisma s direktivama za daljnji politički rad i to preko tadašnjeg upravitelja pošte u Koprivnici Viktora Zlatara, dakle vršio propagandu u korist neprijateljske fašističke ideologije i djelovao na slabljenju otporne snage našega naroda pred izbijanjem rata; 2/ što je od postanka NDH pa do njenog sloma bio član ustaškog pokreta, dakle bio aktivni ustaša;

559


3/ što je od postanka NDH pa do njenog sloma kao privatna osoba i kao svećenik radio najaktivnije na propagandi za ustaštvo i fašizam na zborovima, sastancima i u crkvi u obliku propovijedi, dakle služio neprijatelju kao propagator protunarodne ustaško-fašističke ideologije; 4/ što je kao župnik u Koprivnici 1941. g. djelovao na prijelazu Srba iz pravoslavne na rimokatoličku vjeroispovijest, vršeći na ove moralni pritisak, a sam akt prijelaza naplaćivao već prema okolnostima i dotičnom prelazniku, dakle služio neprijatelju u oživotvorenju njegovih težnja na polju iskorištavanja vjerskih razlika u našem narodu; 5/ što je 1942. g. stupio u Hrvatski sabor kao navodno izabrani narodni zastupnik, koje je svojstvo zadržao sve do sloma NDH, dakle vršio službu neprijatelju na visokom političkom položaju; 6/ što je nalazeći se u prisnim odnosima sa svima ustaškim i okupatorskim višim vojničkim i civilnim funkcionerima u Koprivnici svojim nastupima, mišljenjima i sudovima sudjelovao u aktima terora i represalija, izvršenim nad stanovništvom Koprivnice i okolice i nad pripadnicima NOP-a kroz čitavo vrijeme rata, pa je povodom toga masa stanovnika Koprivnice i okolice hapšena, mučena, ubijena i odvedena u logore, dakle kao intelektualni inspirator sudjelovao u masovnom hapšenju, mučenju i odvođenju stanovništva u logore, te paležu i pljački narodne imovine, pa je svojim postupcima pod toč. 1., 2., 3., 4. i 5. počinio krivična djela narodnih neprijatelja opisana u čl. 14. Uredbe o vojnim sudovima, a postupkom pod toč. 6. krivično djelo ratnih zločinaca opisano u čl. 13. spomenute Uredbe. Stoga se okrivljeni Pavunić Stjepan u smislu čl. 5., 16., 17. i 27. spomenute Uredbe p r e s u đ u j e:

na kaznu smrti strijeljanjem, trajan gubitak građanske časti i na konfiskaciju njegove imovine u korist NO Fonda. Ova presuda postaje izvršna po odobrenju Vojnog suda II. jugoslavenske armije u smislu čl. 29. spomenute Uredbe. RAZLOZI Okrivljeni priznao je sva djela za koja je optužen, kako su ista opisana u dispozitivu. Izjavio je da se ne osjeća krivim, jer nije bio svijestan svojih postupaka. Priznaje da je kao član Hrvatskoga sabora glasao za odobrenje svih zakonskih odredaba, koje je Pavelić predložio na odobrenje Saboru. Pri tome nije ni pomislio, da je time odobrio i odredbu o otcjepljenju jednog dijela Hrvatske i njegovom pripojenju Italiji, kao i sva ona nedjela i zločinstva, koja je Pavelić i njegov režim počinio na hrvatskom narodu. No priznaje, da se je formalno upisao u ustaški pokret. Ipak priznaje, da je bio upoznat s NOP-om i s linijom tog pokreta i to u vremenu, kada je NOV držala Koprivnicu i da ga je s tom linijom upoznao Prvčić, ali je usprkos toga nakon napuštanja Koprivnice od NOV idejno i dalje ostao uz ustaški pokret kao i prije toga, i ako NOV nije ni njemu ni katoličkoj crkvi učinila nikakve nepravde, niti ga je progonila zbog njegovog prijašnjeg političkog djelovanja. Gornju obranu okrivljenog sud je odbacio kao neumjesnu iz slijedećih razloga: Okrivljeni je fašistički orijentiran odavna, još prije ovoga rata, a pripadao je već kao đak i kasnije kao narodni zastupnik Frankovoj stranci prava. Poslije toga on se najuže povezuje s ustaškim pokretom u inozemstvu, te se ustaštva ne odriče ni onda, kada je ono počelo nemilice uništavati naš narod, sijati nacionalnu i vjersku mržnju u narodu, uništavati i pljačkati narodnu imovinu i uopće vršiti najgora zlodjela.

560


Krivnja njegova za gore opisana djela očevidna je. On kao čovjek visoke obrazovanosti, koji je čitav svoj vijek proživio među narodom i koji je poznavao dušu i osjećaje tog naroda, svijestan da je ogromna većina protiv okupatora i ustaštva, kao njegov duhovni pastir okreće mu leđa i vjerno se podaje u službu najvećih neprijatelja tog naroda. Ulazi u Hrvatski sabor kao tzv. izabrani narodni zastupnik iako mu je poznato bilo, da ga narod nije izabrao. U istom Saboru glasovanjem potvrđuje odredbe predložene Saboru od Pavelića, koje su se ticale odcjepljenja jednog dijela Hrvatske i pripajanje tog dijela Italiji, i time vršio izdaju nad svojim narodom. Istodobno glasovanjem potvrđuje kao zakonitost i sva ona zlodjela, koja je Pavelić i njegov ustaški režim izvršio nad našim narodom masovnim hapšenjima, mučenjem, ubijanjem i odvođenjem u logore i na prisilan rad tisuća i tisuća našega naroda, zatim uništavanjem, pljačkom, paležom i uopće opustošenjem naše zemlje i narodne imovine. Pa i poslije u god. 1943. kada je naša vojska oslobodila Koprivnicu, iako tom prilikom nije uziman na odgovornost radi svog prijašnjeg protunarodnog političkog djelovanja, te dobro upoznat s linijom NOP-a, on nakon napuštanja spomenutog grada od strane naše vojske i dalje ostaje u ustaškom pokretu, propagira ga među mladeži, stoji u najužim vezama s Bobanom i ostalim krvavim ustaškim funkcionerima, te im služi na sve moguće načine i u svakoj prilici, a na štetu svoga naroda. Jednom riječi on živi i radi baš suprotno temeljnim načelima i dogmama rimokatoličke crkve. Slobodnom ocjenom gore navedenog činjeničnog stanja sud se je uvjerio o postojanju krivičnih djela, tako i krivičnoj odgovornosti okrivljenog za ista. Izrečena kazna primjerena je težini i značaju počinjenih djela, kao i veličini odgovornosti okrivljenog. Prilikom odmjeravanja kazne sud je stekao uvjerenje, da je okrivljeni nepopravljiv i da bi u buduće bio samo na štetu našoj narodnoj zajednici, kada bi mu blažu kaznu odmjerio. Osuda se temelji na propisima Uredbe o vojnim sudovima. Smrt fašizmu - sloboda narodu! Zapisničar – potpukovnik Lav Malnar [v.r.]

M.P.463

Pretsjedatelj - poručnik Jerko Matulović [v.r.]

Gornja presuda preinačena je po Vojnom sudu II. Jugoslavenske Armije II. Sud br. 2089/45 od 18. jula 1945, tako da je Pavunić Stjepan osudjen na 20 g. /dvadeset/ godina lišenja slobode s prinudnim radom i 5 /pet/ godina gubitka građanske časti.464 22. VII. 1945

M.P.465 _____________

Sekretar, potpukovnik: Lav Malnar [v.r.]

Izvornik, strojopis Državni arhiv u Bjelovaru, 0331. Z. Despot, Vrijeme zločina. Novi prilozi za povijest koprivničke Podravine, Zagreb - Slavonski Brod, 2007., str. 323.-326. 463 Okrugli pečat: Vojna oblast X. Korpusa “Zagrebačkog” NOV i POJ Vojni sud (u sredini zvijezda petokraka). 464 Usp. dok. br. 126., 159., 284. i 287. 465 Okrugli pečat: Vojni sud II. Jugoslavenske armije Vojne oblasti Zagrebačke (u sredini grb DF Jugoslavije).

561


169. 1945., srpanj 22. Zagreb

Vojni sud II. JA preinačuje osam smrtnih presuda Vojnog suda Vojne oblasti zagrebačke, Vijeća kod Komande varaždinskog područja, na dugogodišnje kazne lišenja slobode s prisilnim radom i potvrđuje jednu smrtnu presudu _____________

VOJNI SUD II. JUGOSLAVENSKE ARMIJE II. SUD BR. 2040-2044, 2046-2071, 2206-2231, 2255-2273/45. Primljeno: Riješeno: 22. jula 1945. ZAGREB

U

I M E

N A R O D A

J U G O S L AV I J E !

Vojni sud II. Jugoslavenske Armije na svom zasjedanju održanom dne 21. jula 1945. preispitujući presude vojnog suda vojne oblasti Zagrebačke vijeća kod Komande Varaždinskog područja, p r e s u d i o j e : Presude: Sud br. 630/45 od 17. jula 1945. kojom je Pospiš Stjepan presudjen na kaznu smrti strijeljanjem. Sud br. 698/45 od 17. jula 1945. kojom je Drvarek Anka presudjen na kaznu smrti strijeljanjem. Sud br. 151/45 od 12. jula 1945. kojom je Brezovec Stjepan presudjena na kaznu smrti strijeljanjem. Sud br. 288/45 od 12. jula 1945. kojom je Šestanj Vjekoslav presudjen na kaznu smrti strijeljanjem. Sud br. 317/45 od 14. jula 1945. kojom je Gregurić Franjo presudjen na kaznu smrti strijeljanjem. Sud br. 318/45 od 14. jula 1945. kojom je Gregurič Alojz presudjen na kaznu smrti strijeljanjem. Sud br. 327/45 od 14. jula 1945. kojom je Pavlović Milan presudjen na kaznu smrti strijeljanjem. Sud br. 130/45 od 9. jula 1945. kojom je Obsinger466 Emil presudjen na kaznu smrti strijeljanjem.467 466 467

562

Ispravno bi bilo Obsieger. Usp. dok. br. 144.


Sud br. 132/45 od 9. jula 1945. kojom je Fosin Djuro presudjen na kaznu smrti strijeljanjem. .................. (kao nepotrebno ispušteno) n e o d o b r a v a j u s e : .................. (kao nepotrebno ispušteno) nego se kažnjavaju: Pospiš Stjepan sa lišenjem slobode s prinudnim radom od petnaest godina, pet godina gubitka gradjanske časti i konfiskaciju imovine. Drvarek Anka sa lišenjem slobode s prinudnim radom od petnaest godina, pet godina gubitka gradjanske časti i konfiskaciju imovine. Brezovec Stjepan sa lišenjem slobode s prinudnim radom od petnaest godina, pet godina gubitka gradjanske časti i konfiskaciju imovine. Seštanj Vjekoslav sa lišenjem slobode s prinudnim radom od dvadeset godina, pet godina gubitka gradjanske časti i konfiskaciju imovine. Gregurić Franjo sa lišenjem slobode s prinudnim radom od 10 godina, tri godine gubitka gradjanske časti i konfiskaciju imovine. Gregurić Alojz sa lišenjem slobode s prinudnim radom od petnaest godina, pet godina gubitka gradjanske časti i konfiskaciju imovine. Pavlović Milan sa lišenjem slobode s prinudnim radom od petnaest godina, pet godina gubitka gradjanske časti i konfiskaciju imovine. Obsinger Emil sa lišenjem slobode s prinudnim radom od deset godina, tri godine gubitka gradjanske časti i konfiskaciju imovine. .................. (kao nepotrebno ispušteno) Smrt fašizmu - Sloboda narodu! Zapisničar Presečki Mimica v.r.

M.P.468

Pretsjednik suda, major: u.z. Nikola Lončar

Točnost prijepisa ovjerovljuje: Sekretar suda, potporučnik: ...469 [v.r.] _____________ Ovjereni prijepis, strojopis Privatno vlasništvo

468 469

Okrugli pečat: Komanda zagrebačkog vojnog područja Vojni sud (u sredini grb DF Jugoslavije). Potpis nečitak.

563


170. 1945., srpanj 22. Zagreb

Vojni sud II. JA preinačuje šest smrtnih presuda Vojnog suda Vojne oblasti zagrebačke, Vijeća kod Komande varaždinskog područja, na dugogodišnje kazne lišenja slobode s prisilnim radom i potvrđuje jednu smrtnu presudu _____________

VOJNI SUD II. JUGOSLAVENSKE ARMIJE SUD br. 2040-2044, 2046-2071, 2206-2231-2255-2273/45 Primljeno: Riješeno: 22 jula 1945. ZAGREB U

I M E

N A R O D A

J U G O S L AV I J E !

Vojni sud II. Jugoslavenske Armije na svom zasjedanju održanom dne 21. jula 1945. preispitujući presude Vojnog suda Vojne oblasti Zagrebačke, vijeća kod Komande Varaždinskog područja, p r e s u d i o j e : ............/kao nepotrebno ispušteno/ Presude: Sud br. 456/45. od 11. jula 1945. u onom dijelu u kojem je Sokač Stjepan presudjen na kaznu robije od pet godina, Sud br. 468/45, od 11. jula 1945. kojom je Glumac Danica presudjena na kaznu smrti strijeljanjem, Sud br. 516/45 od 12. jula 1945. kojom je Horvat Antonija presudjena na kaznu smrti strijeljanjem, Sud br. 561/45. od 11. jula 1945. kojom je Kovačić Vjekoslav presudjen na kaznu smrti strijeljanjem, Sud br. 562/45. od 11. jula 1945. kojom je Majcenić Franjo presudjen na kaznu smrti strijeljanjem. Sud br. 589/45. od 12. jula 1945. kojom je Svrtan Alojz presudjen na kaznu smrti strijeljanjem, Sud br. 592/45. od 12. jula 1945. kojom je Hercezi Ivan presudjen na kaznu smrti strijeljanjem i Sud br. 242/45. od 20. juna 1945. u onom dijelu, u kojem je presudjen Smoljanec Djuro na kaznu smrti strijeljanjem, odobrava se. ............/kao nepotrebno ispušteno/ n e o d o b r a v a j u s e : nego se kažnjavaju:

564


Sokač Stjepan sa lišenjem slobode s prinudnim radom od deset godina, tri godine gubitka gradjanske časti, konfiskaciju imovine, Glumac Danica sa lišenjem slobode s prinudnim radom u trajanju od petnaest godina, pet godina gubitka gradjanske časti, te konfiskaciju imovine, Horvat Antonija sa lišenjem slobode s prinudnim radom od petnaest godina, pet godina gubitka gradjanske časti, konfiskaciju imovine, Kovačić Vjekoslav sa lišenjem slobode s prinudnim radom od petnaest godina, pet godina gubitka gradjanske časti, konfiskaciju imovine, Majcenić Franjo sa lišenjem slobode s prinudnim radom od dvadeset godina, pet godine gubitka gradjanske časti, konfiskaciju imovine, Svrtan Alojz sa lišenjem slobode s prinudnim radom od pet godina, dve godine gubitka gradjanske časti, Hercezi Ivan sa lišenjem slobode s prinudnim radom od deset godina, dve godine gubitka gradjanske časti ............/kao nepotrebno ispušteno/ Smrt fašizmu - Sloboda narodu! Zapisničar: Presečki Mimica, v.r.

M.P.

Predsjednik suda, maojr: u.z. Nikola Lončar, v.r.

Točnost prijepisa ovjerovljuje: Sekretar suda, potporučnik _____________ Kopija, strojopis Državni arhiv u Zagrebu, 1007, VKR – 9/1950.

565


171. 1945., srpanj 22.-23. Zagreb

Optužni prijedlog Vojno-sudskog istražitelja Vojnog suda Komande grada Zagreba i presuda Vojnog suda Komande grada Zagreba Ivanu Šimetinu (1894.), vijećniku Sudbenog stola iz Zagreba, na kaznu smrti strijeljanjem, trajan gubitak političkih i građanskih prava i konfiskaciju imovine470 _____________

VOJNI SUD KOMANDE GRADA ZAGREBA Sud br: 935/45. Dne: 22. jula, 1945.

protiv

O P T U Ž N I C A

ŠIMETIN IVE, vijećnika sudbenog stola iz Zagreba (generalije kao u istražnom zapisniku/ k o g a o p t u ž u j e m 1./ da je od mjes. septembra 1943. t.j. od kapitulacije Italije pa do mjes. oktobra 1944. g. bio šefom ureda za podržavljeni imetak u Splitu i kao takav organizirao i rukovodio samovoljnim oduzimanjem nekretnina i pokretnina progonjenih ljudi u Splitu i ovu imovinu uglavnom poklanjao pripadnicima njemačke vojske, Gestapo-u i drugim fašističkim agentima, 2./ da je od mjes. aprila 1941. g. pa do svog bijega iz Splita mjeseca oktobra 1944. g. kao poznati ustaša u Splitu stalno uzveličao uspjehe njemačke vojske, hvalio Pavelića i ustaški režim, te je opće poznat kao jedan od najgorljivijih fašističko-ustaških propagatora Splita, 3./ da je od mjes. novembra 1944.g. pa do oslobodjenja Zagreba bio zamjeni vijećnika velikog izvanrednog narodnog suda i kao takav više puta sudjelovao u vijećanju ovog suda i donašao osudjujuće presude. Dakle počinio je zločine i krivična djela masovne pljačke narodne i državne imovine, odvodjenje ljudi u logore i na prisilan rad, dosluha, širenja lažne fašističko-ustaške propagande i pomagača okupatora, te […]471 u službi okupatora, pa je ovim djelima počinio djelo ratnog zločinca i narodnog neprijatelja u smislu čl. 13 i 14 Uredbe o V.S. od 24.V.1944 g. 470 Privremena narodna skupština DF Jugoslavije, Beograd pomilovala je I. Šimetina 16. listopada 1945. i kaznu smrti zamjenila kaznom lišenja slobode sa prisilnim radom u trajanu od dvadeset godina i gubitkom političkih i građanskih prava izuzev roditeljskih u trajanju od pet godina po izdržanoj kazni. Prezidijum narodne skupštine FNR Jugoslavije, Beograd na temelju Zakona o davanju amnestije i pomilovanja donio je 30. siječnja 1951. odluku o smanjenju kazne I. Šimetinu od dvadeset na petnaest godina lišenja slobode sa prisilnim radom. Zatim je Vrhovni sud NR Hrvatske, Zagreb donio 18. srpnja 1951. odluku o ublažavanju kazne I. Šimetinu na kaznu strogog zatvora u trajanju od šest godina i ograničenja građanskih prava godinu dana. Usp. Državni arhiv u Zagrebu, 1007, VKR – 4/1950. 471 Nečitko.

566


Predlaže se stoga izricanje kazne smrti streljanjem, trajan gubitak gradjanskih časnih prava i konfiskacija njegove imovine. Smrt fašizmu - Sloboda narodu!

Sudac istražitelj u zastupanju optužnice: …472 [v.r.] __________________________ VOJNI SUD KOMANDE GRADA ZAGREBA Sud br. 935/45 23.VII.1945. U

I M E

N A R O D A

J U G O S L AV I J E !

Vojni sud Komande grada Zagreba sastavljen od poručnika Kovačević Žarka kao pretsjedatelja, poručnika Pavić Djoke i redova Borovac Jovana kao članova vijeća, Crnković Jugoslava kao zapisničara, a u prisutnosti poručnika Kućan Rudolfa kao zastupnika optužbe, u krivičnom predmetu protiv okrivljenog Šimetin Ivana radi djela učestvovanja u pljački narodne imovine, nakon održanog glavnog pretresa u prisustvu okrivljenoga donio je dana 23.VII.1945. slijedeću: P R E S U D U Okrivljeni Šimetin Ivan, pok. Josipa i pokojne Nike r. Jurča, rodjen 27.I.1894. u Kaštel Novom, kotar Split, zavičajan u Kaštel Novom nastanjen u Zagrebu, Djordjičeva 19/II, sudac, Hrvat, rkt, oženjen, otac petero djece, sudski navodno nekažnjavan, k r i v

j e

1 što je od septembra 1943. do oktobra 1944. bio šefom ureda za podržavljeni imetak u Splitu i kao takav organizirao i rukovodio oduzimanjem nekretnina i pokretnina progonjenih ljudi u Splitu i ovu imovinu poklanjao uglavnom pripadnicima njemačke vojske, Gestapo-u i drugim fašističkim agentima, dakle počinio krivično djelo pljačke narodne imovine, 2 što je aprila 1941. pa do svoga bjega iz Splita u oktobru 1944. kao poznati ustaša širio ustašku i nacističku propagandu te bio poznat kao jedan od najgorljivijih fašističkoustaških propagatora u Splitu, dakle počinio krivično djelo širenja lažne neprijateljske propagande, 3 što je od novembra 1944 pa do oslobodjenja Zagreba bio zamjenik vijećnika velikog izvanrednog suda i kao takav više puta sudjelovao u vijećanju ovoga suda i donašanju presuda, dakle počinio krivično djelo sudjelovanja u masovnom odvodjenju u logore i ubijanju, pa je djelima pod 1 i 3 počinio djela ratnog zločinstva opisana u čl. 13, a onim pod 2 djelo narodnog neprijatelja opisana u čl 14. Uredbe o vojnim sudovima, te se na osnovu toga na osnovu čl. 16 i 17. spomenute Uredbe 472

Potpis nečitak.

567


p r e s u d j u j e

na kaznu smrti streljanjem, trajan gubitak gradjanskih i političkih prava i konfiskaciju imovine u smislu čl. 6. zakona o konfiskaciji od 9.VI.1945. Ova presuda postaje izvršna nakon odobrenja od strane Višeg Vojnog suda kod Generalštaba J.A.473 O B R A Z L O Ž E N J E

Okrivljeni priznaje da je od septembra 1943., od kapitulacije Italije, pa do svog odlaska iz Splita u oktobru 1944. g. bio ustaški povjerenik za podržavljeni imetak. Priznaje takodjer da je bio vijećnik izvanrednog narodnog suda u Zagrebu od novembra 1944. pa do konca rata. Tim njegovim priznanjem dokazana su u potpunosti djela navedena u optužnici. Okrivljeni je kao poznati ustaša za vrijeme Talijanske okupacije Splita širio ustašku i fašističku propagandu. Čim je Italija kapitulirala dolazi do punog izražaja njegovo ustaštvo i on postaje povjerenikom za podržavljeni imetak, t.j. za opljačkanu imovinu progonjenih rodoljuba. Kao šef te pljačke obskrbljuje napljačkanim stvarima Gestapovce, njemačke vojnike i ustaše. Od straha pred narodnim sudom on bježi iz Splita, pred Jugoslovenskom Armijom koja nosi slobodu porobljenoj Dalmaciji. Nakon svog dolaska u Zagreb prihvaća se mjesta vijećnika u ustaškom t.zv. izvanrednom sudu. Priznaje da je kao član toga suda donio samo jednu osudjujuću vremensku osudu. Takovu obranu sud je odbacio kao neosnovanu, jer činjenica da je on bio član takovog suda i da je donio makar i jednu presudu dovoljan je dokaz njegove krivnje. Okrivljeni je bio član “takovog suda” koji je pod pravnom formom vršio obična umorstva. ti ustaški “sudovi” imali su za cilj likvidiranje političkih protivnika i davali legalitet takovim ubijstvima. Okrivljeni kao uvjereni ustaša rado se prihvatio takovog posla i činjenica da nije donio jednu ili više presuda nije od važnosti. Za krivca kao što je Šimetin sud nije mogao ustanoviti nikakovih olakšica. Kao intelektualac on se stavio u službu neprijatelja, on za njega agitira, pljačka i sudi nevine ljude. Radi navedenih razloga sud ga je proglasio krivim i presudio kao u dispozitivu. Kazna mu je odmjerena prema stepenu njegove krivične odgovornosti i počinjenim djelima, a na temelju Uredbe o vojnim sudovima. Smrt fašizmu - Sloboda narodu! Zapisničar: Jugoslav Crnković [v.r.]

M.P.474 _____________

Pretsjednik, kapetan: Kovačević Žarko [v.r.]

Izvornik, strojopis Državni arhiv u Zagrebu, 1007, VKR – 4/1950.

473 Presudu Vojnog suda Komande grada Zagreba I. Šimetinu Viši vojni sud JA potvrdio je 3. kolovoza 1945. Usp. Državni arhiv u Zagrebu, 1007, VKR – 4/1950. 474 Okrugli pečat: Vojni sud Komande grada Zagreba (u sredini grb DF Jugoslavije).

568


172. 1945., srpanj 23. Karlovac

OZN-a za Okrug Karlovac podnosi izvješće OZN-i III. za Hrvatsku o stanju u Okrugu Karlovac, od 26. lipnja do 20. srpnja 1945., posebice o odmetnutim “ustaškim” i “četničkim” skupinama u Okrugu Karlovac, te o djelovanju OZN-e _____________

[...]475 ODJELENJE ZAŠTITE NARODA Za Okrug Karlovac Broj 216/45. Dne: 23/VII 1945. ODELENJU ZAŠTITE NARODA H R V A T S K E /ZA III. OTSJEK/ Predmet: dostavlja se redovni mjesečni izvještaj od 26-VI-do 20-VII-1945 g. Konačnim oslobodjenjem naše domovine, od Nijemaca i ustaša, povećao se je broj grupa ustaša, koje se sakrivaju po raznim sektorima našeg okruga, pljačkajući hranu i ubacujući nemir medju stanovništva raznim svojim starim parolama. Tako sada uz stare četničke grupice imamo i ove: Ustaška grupa Koritinja. Na sektoru Koritinje nalazi se grupa ustaša oko 45 na broju, većinom domaći, tj. iz Saborskog i okolice, a predmjeva se da imade i stranih medju njima. 16-VIIove godine I. brig. VIII. Ud. Divizije izaslala je jednu patrolu od 10 drugova na taj sektor, došlo je do sudara sa bandom, te je jedan naš drug ranjen i patrola se je morala povući. Ustaška grupa Bosiljevo-Severin. Na ovom sektoru nalazi se naoružana grupa od 5 ustaša, od kako su prošlog mjeseca vršili izpade, vjerovatno se još nalaze tamo i ako u toku ovog mjeseca nije zapažen, niti jedan izpad. Sem propagande, tj. da će narod morati po “Komunističkom sistemu svu hranu snositi na jednu hrpu i jelo primati na kazanu.” Barilović ustaška grupa. Na sektoru općine Barilović postoje dvije ustaške grupe i to: Jedna grupa od 12 ustaša iz Gornjeg Bukovlja, pod vodstvom izrazitog ustaše Mate Radinović 475

Grb DF Jugoslavije.

569


iz G. Bukovlja i još 11 domaćih od kojih su četvorica iz susjednih sela. Kriju se u Mrežničkom Kanjonu, kraj Srednjeg Zvečaja. 14-VII-jedinice N.O. u potjeri za istom uhvatile su nekog Bašića ustašu, pripadnika iste grupe a 29-VI-patrola Komande mjesta Dugaresa u potjeri zarobila je karabin i pištolj vodje bande Mate Radinovića i više ćebadi i spreme, dok je banda uspjela umaknuti. Pomenuta grupa imade punu podršku naroda sela G. Bukovlje, hrane se od svojih kuća. Druga grupa oko 6-7 ustaša krije se u šumi ispod kote “Martinščaka”. U ovoj grupi se takodjer nalaze sve domaće ustaše obližnjih sela. Ovih dana patrola jedinica VIII. Ud. Divizije uhvatila je Brčić Stjepana bivšeg ustaškog vodnika radio-telegrafske struke, za vrijeme dok je spavao u šajeru kod svoje kuće oko 2 h noću. Imenovani je pripadao ovoj grupi, a kod sebe imao je propusnicu Komande grada Zagreba. Kako se vidi i ova grupa uživa podršku naroda, što je razumljivo kada su domaći iz sela a uz to i rodbinski povezani. Sektor LasinjaKupčina. U Kupčinskoj šumi skriva se 12 domaćih ustaša, rodom iz D. Kupčine. Tokom ovog mjeseca uspjelo je našim patrolama iz zasjede jednoga ubiti. Svi iz ove grupe su izraziti ustaški zločinci, a izgleda ima veze i sa grupom, koja se još u prvim danima oslobodjenja prebacila kroz Kupčinsku šumu za šumu Lasinja, njih 4-5. Ovi takodjer imaju kao domaći podršku pojedinaca svojih saradnika od prije, ili sa rodbinskim vezama, a vjerujem da drže veze i sa Mačekovim špekulantima iz Rečice i okolnih sela. Sektor Jaska. Vjerujemo i ako to još nismo tačno ustanovili, da se u Žumberku okolica Sv. Jane okuplja neka ustaška grupacija, koja se još vjerovatno nije oformila ni organizirala. Do ovog zaključka dolazimo zbog toga, što se je tamo izvjesno vrijeme krio Mijo Hačko, ustaški stožernik i trgovac iz Ogulina, te je tamo i uhapšen a prema neproverenim vjestima, tamo se krije i Ivan Petrak, trgovac i Mijo Polović ustaški tabornik iz Dugarese. Sektor VivodinaKrašić. Ustaška grupa, koja se je krila u šumi zvanoj Paljevina izmedju Krašića-Vivodine i Ozlja 6-8 bandita naoružanih sa puškama. Isti su dolazili u sela koja su ih hranila. Jedan od takovih seljaka predan je sudu, jer je po našoj zasjedi uhvaćen kada je spremio pečeno jagnje, koje su ustaše kod njega jele u noći. Nije uspjelo tom zgodom niti jednog ustaše uhvatiti, jer izgleda da su primjetili i bili veoma oprezni, te na vrijeme strugnuli. Tokom ovog mjeseca naše patrole iz zasjede ubile su na tom sektoru 6 izrazitih ustaških koljača. Sektor Ribnik. Ustaška grupa 4-5 domaćih ustaša, koja se krila u obližnjim šumama, imala podršku rodbinski povezanih seljaka, koji su im dostavljali hranu i obavještavali ih, nalazi se u raspadanju. Do ovog zaključka dolazimo iz razloga, što je vodja te grupe Blažević Josip, došao se danas sam prijaviti u Komandu grada Karlovac, te se sada nalazi kod nas u zatvoru. Isti Blažević bio je ustaša u Ozlju i kao takav vršio je obaveštajnu službu za svoju ustašku jedinicu, te vjerujemo da ćemo istragom nad njime odkriti i sve ostale, koji se još kriju na tom terenu, odnosno sektoru.

570


Sektor Mala i Vel. Jelsa. Na ovom sektoru sakriva se jedna grupica od 4-5 domaćih ustaša, a vjerujemo da medju njima ima i stranaca, koji su zaostali, te se još nisu uspjeli prebaciti dalje, pljačkaju živežne namirnice i stoku. 3-VII-oteli su od Štefe Simčića iz Vel. Jelse jedno prase oko 100 kg. a 5-VII- zaklali su seljaka Miju Grčića, rodom iz Vel. Jelse. Po svemu izgleda da su Grčića ubili iz bojazni da ih ne odkrije, pošto je znao za njih. Ovo zaključujemo, jer su isti bacili bombu pred njegovu ženu kada je u šumi sabirajući drva, prije tog dogadjaja naišla na bandu. Sektor Cetingrad. Špoljarićeva ustaška grupa na sektoru Cetin-grada vrši pljačku hrane, a prema neproverenim podatcima ovih dana, istukao je jednog odbornika. Sektor Krstinja. Četnička grupa Mane Mandića Berića, koja se sakriva u okolici Krstinje, nije u toku ovog mjeseca zapažena, bilo kakva promjena ili djelatnost. Sektor Mašvina. Četnička grupa Mane Mandića, koja se nalazi na ovom sektoru i u šumi Mašvina, u opće se tako dekovala, da se nemože nešto o njoj pobliže saznati, a niti se moglo zapaziti njena djelatnost. Sem ovih navedenih grupa, s vremena na vrijeme primjeti se na pojedinim mjestima, koji pojedini zalutali ustaša da se prebacuje, ili traži bolje skrovište. Do ovako velikog broja ustaških grupa i pojedinaca, došlo je i nepravilnim postupkom naših pojedinih drugova na terenu. Kao primjer navadjam da je pomenuti Radinović bio kod kuće za vrijeme oslobodjenja. Dolazio je čak i u opć. odbor i uopšte se nije skrivao. Jednog dana patrola Komande mjesta Dugaresa, koja je kontrolisala taj teren, navratila se je u njegovu kuću i slučajno njega nije bio kod kuće, a jedan naš drug pred njegovom obitelji izrazio se je da ga ulovi, jašitiće na njemu. Poslije ovoga isti se je počeo sakrivati i govori da ako treba ići pred sud da će on ići, ali da se neda u ruke vojnika, koji bi na njemu jašili. Primjećeno je takodjer da pojedini pokušavaju bilo kako doći u vezu sa našim rukovodiocima. Tako je ovih dana drug Marko Polović iz JNOF-e primio list od poznatog ustaše iz bivše Brnadićeve sati sa Belaja, Mijo Papo, rodom iz Poljica, koji ga moli da mu se poštedi život i da on nije kriv itd. Po pitanju likvidacije naprijed pomenutih grupa, ovaj Otsjek nije konkretno ništa mogao poduzeti, iz razloga preopterećenosti, i zauzetosti po pitanju logora, kako bi se isti što prije sredili, tim više što se u istima pojavio pjegavi tifus, a i političke prilike to diktiraju. Smrt fašizmu - Sloboda narodu!

Za III. Otsjek, kapetan.

M.P.476 _____________

NAČELNIK, major. V. Novaković [v.r.]

Izvornik, strojopis HDA, Zagreb, 1491. 6.1.2.3-4. 476

Okrugli pečat: Odjeljenje zaštite naroda za Okrug Karlovac (u sredini grb DF Jugoslavije).

571


173. 1945., srpanj 24. Varaždin

Okružna Komisija za utvrđivanje zločina okupatora i njihovih pomagača u Varaždinu izvješćuje Kotarsku komisiju za utvrđivanje zločina okupatora i njihovih pomagača u Novom Marofu, da se određuje popis imovine Franje Posavca i Đure Namjesnika iz Leskovca (Novi Marof), “jer istima kao ratnim zločincima prijeti kazna konfiskacije imovine”477 _____________

OKRUŽNA KOMISIJA ZA UTVRDJIVANJE ZLOČINA OKUPATORA I NJIHOVIH POMAGAČA u Varaždinu Broj: 27/1945. dne, 24. srpnja 1945. KOTARSKOJ KOMISIJI Za utvrdjivanje zločina okupatora i njihovih pomagača N O V I M A R O F. U smislu člana 8. Uputstava od 22. II. 1945. broj 564/45 odredjuje se popis imovine ratnih zločinaca Posavec Franje iz Varaždinskih Toplica – Leskovec, koji je bio obični ustaša prve ustaške bojne u Varaždinskim Toplicama, te Namjesnik Gjure iz Leskovca zadnje boravište u Varaždinskim Toplicama, koji je takodjer bio pripadnik I. ustaške bojne, jer istima kao ratnim zločincima prijeti kazna konfiskacije imovine.478 Popis načinite u dva primjerka i što prije pošaljite Otsjeku za neprijateljsku imovinu ove Komisije. SMRT FAŠIZMU-SLOBODA NARODU! Privremeni sekretar:

_____________

Privremeni rukovodilac:

Kopija, strojopis Državni arhiv u Varaždinu, 0032, 27/45.

Usp. dok. br. 187. Prema dopisu Kotarske komisije za utvrđivanje zločina okupatora i njihovih pomagača u Novom Marofu Okružnoj komisiji za utvrđivanje zločina okupatora i njihovih pomagača u Varaždinu od 26. srpnja 1945. F. Posavec i Đ. Namjesnik ne posjeduju pokretnu ili nepokretnu imovinu. Usp. Državni arhiv u Varaždinu, 0032, 27/45. 477 478

572


174. 1945., srpanj 31. Zagreb

Vojni sud Vojne oblasti “Zagrebačke”, Vijeće kod Komande zagrebačkog područja JA Zagreb, izvješćuje Zemaljsku upravu narodnih dobara FD Hrvatske Zagreb, da su 30. i 31. srpnja 1945. osudili na kaznu smrti i konfiskaciju imovine tri osobe s područja Kotara Sveti Ivan Zelina, te navode njihova imena i imovinu koju posjeduju _____________ Prepis

VOJNI SUD Vojne oblasti “Zagrebačke” VIJEĆE KOD KOMANDE ZAGREBAČKOG PODRUČJA JUGOSLAVENSKA ARMIJA Broj: 655,652,650/45 Dne 31.VII.1945.

ZEMALJSKA UPRAVA NARODNIH DOBARA FEDERALNE DRŽAVE HRVATSKE Z a g r e b

Presudom ovog suda od 31.VII.1945 Sud. Br. 650/45 presudjen je niže navedeni na smrt i konf. njegove imovine: Marogini Marcel sin Arnolda i Adele rodj. Kariskuli, rodj. 4.VI.1894 u Peruševini kot. Sv. Ivan Zelina, gdje je i živio, oženjen, otac troje djece, posjednik kuće gosp. zgrada i 45 jutara zemlje. Presudom od 30.VII.1945 Sud. Br. 652/45 osudjen je isto kao gore: Holeštein Antun sin Franje i Jalže rodj. Kleni rodj. 26.X.1926 u Pakovcu kot. Sv. Ivan Zelina, stalnog prebivališta u Donj. Zelini, neoženjen, posjednik 2 jutra zemlje i kuće. Presudom od 31.VII.1945 Sud. Br. 655/45 presudjen je isto kao gore: Vukas Franjo sin Martina i Ruže rodj. Sansa rodj. 26.X.1921 u Vugrovcu opć. Kašina kot. Sv. Ivan Zelina gdje živi neoženjen, posjed. 4 jut. zemlje i kuće. Obavještava se Kotarski NO.-Sv. Ivan Zelina radi izvršenja konf. jer je presuda izvršna. Obavjest: 1/ Kotarski NO.-Sv. Ivan Zelina, 2/ Nadležni Mjesni NO., 3/ Zemaljska uprava narodnih dobara - FDH i 4/ Javno tužioštvo FDH. SMRT FAŠIZMU - SLOBODA NARODU!

_____________

Sekretar: Potpis nečitljiv.

Kopija, strojopis Državni arhiv u Zagrebu, 0037.

573


175. 1945., srpanj 31.

Vojni sud IV. vojne oblasti JA, Vijeće kod banijske komande područja, izvješćuje Mjesni NO Mošćenica, da je Ivica Miškulin iz Mošćenice osuđen 10. srpnja 1945. na kaznu smrti strijeljanjem, gubitak građanskih časnih prava i konfiskaciju imovine _____________

VOJNI SUD IV. Korpusne vojne oblasti J.A. Vijeće kod komande Ban. ud. Divizije Sud. broj 330 /45 Dana 31.VII. /1945 Mjesnom N.O. odboru Mošćenica Izvještavamo Vas da je presudom od 10 jula 45 sud. broj: 330 /45 Miškulin Ivan iz sela Mošćenica općina Mošćenica osudjen po ovom sudu na kaznu smrt strijeljanjem, te gubitak gradjanskih časnih prava, te konfiskaciju njegove cjelokupne imovine u smislu čl. 6. Zakona o konfiskaciji. Molimo Vas da obavijestite i porodicu osudjenog. Smrt fašizmu – Sloboda narodu! M.P.479 V.d. Sekretar suda: P.480 Manojlović [v.r.] _____________ Izvronik, strojopis V. Krpan, I. Rizmaul, D. Salopek, Petrinjski žrtvoslov, Petrinja, 1995., str. 389.

479 Okrugli pečat: Vojni su IV korpusne oblasti N.O.V.J. Vijeće kod Banijske komande područja (u sredini zvijezda petokraka). 480 Pajo.

574


176. 1945., srpanj 31. Jastrebarsko

Kotarski narodni sud Jastrebarsko na prijedlog Vojnog suda IV. vojne oblasti II. JA, Vijeća kod žumberačko-pokupske komande područja, donosi odluku o konfiskaciji imovine Jure Hrvoja iz Prilipja _____________

Kotarski Narodni sud Jastrebarsko. Broj J. 10/1945-1. dana 31/7. 1945.

Predmet : Konfiskacija imovine Hrvoj Jure kbr. 50 iz Prilipja po prijedlogu vojnog suda IV. Vojne oblasti II. Jug. Armije vijeće kod Žumberačko-Pokupske komande područja Sud broj 214/1945. od 29/6. 1945. temeljem presude istoga suda od 29/6. 1945. broj 214/1945. Z a k lj u č a k. U rješenju gornjeg prijedloga, a na temelju presude gornjeg suda od 29/6. 1945. broj 214/1945. odredjuje se provedba konfiskacije imovine presudjenog Hrvoj Jure kbr. 50. iz Prilipja. Kao izaslanik ovoga suda u svrhu popisa cjelokupne imovine presudjenog odredjuje se Bonjeković Josip iz Jastrebarskog, koji se poziva, da uredovanje obavi u smislu Zakona o konfiskaciji imovine i o izvršenju konfiskacije od 9. VI. 1945., te objašnjenja Ministarstva Pravosudja od 27. VII. 1945. broj 3141/1945., te popis dostavi odmah ovom sudu.Popis imovine obavit će se na licu mjesta u Prilipju i kod mjesnog narodnog odbora u Desincu dana: 21. k o l o v o z a. 1945. u 8. sati do podne. Okružna uprava narodnih dobara u Zagrebu, umoljava se da na licu mjesta izašalje svog organa sa ovlaštenjem upravitelja ili da predloži podesnu osobu za upravitelja, ili prepusti sudu slobodan izbor (čl. 25. z. o. konf. te 17. objašnjenja z. o. konf. Ministarstva Pravosudja).Mjesni Narodni odbor u Desincu, umoljava se da na lice mjesta izašalje jednog svog člana, te jedno lice koje će biti sposobno da obavi procjenu konfiskovanih predmeta.Ujedno se odredjuje zabilježba pokretanja postupka o konfiskaciji u zemljišnim knjigama nekretninama upisanim u z. k. ul. broj 15, 165 k. o. Plešivica te z. k. ul. broj 673. k. o. Reka, te se voditelj zemljišnih knjiga poziva, da ovu zabilježbu odmah provede i potvrdi na spisu ili na otpravku zaključka.O tome obavjest : 1.) Okružna uprava narodnih dobara, Zagreb Ilica br. 40. s pozivom da izašalje svog organa (upravitelja) 2.) Mjesni Narodni odbor u Desincu sa pozivom da izašalje jednog svog člana i procjenitelja 3.) Ukućanin presudjenog (prigodom uredovanja)

575


4.) Sudski izaslanik Bonjeković Josip 5.) voditelj zemljišnjih knjiga 6.) sudska tabla.S. F. – S. N. ! M.P.481

Predsjednik : u. z. ...482 [v.r.]

_____________

Izvornik, strojopis Privatno vlasništvo

177.

1945., srpanj 31. Zagreb

Otpusnica iz zarobljeničkog logora Maksimir za Euzebija Ljuba iz Zagreba _____________

KOMANDA Z A R O B LJ E N I Č K O G L O G O R A MAKSIMIR

Br. 939

OTPUSNICA P r e z i m e i i m e: LJ U B A E U Z E B I J Z a n i m a nj e: u č i t e lj N a s t a nj e n: Š u f l a j e va 16/I. P r e d v e d e n: 25. VII. 1945. O t p u š t e n: 31. VII. 1945., k a o r a t n i z a r o b lj e n i k n a r a d. 31. VII. 1945. Politkomesar

Smrt fašizmu–sloboda narodu! M.P.

Da je ovaj prepis vjeran svome originalu tvrdi MINISTARSTVO PROSVJETE Zagreb, dne 28.VIII. 1945. Potpis:483 484 M.P. Cerovac [v.r.] _____________

z a o d e l e nj e: m a j o r: Ćuk, v.r.

Ovjereni prijepis, strojopis HDA, Zagreb, 20.1.1., kut. 128.

Okrugli pečat: Kotarski narodni sud Jastrebarsko (u sredini zvijezda petokraka). Potpis nečitak. 483 Pečat. 484 Okrugli pečat: Federalna država Hrvatska Ministarstvo prosvjete (u sredini zvijezda petokraka). 481 482

576


178. 1945., srpanj

Zapisnik s prvog savjetovanja načelnika i rukovoditelja OZN-e za Hrvatsku, o upućivanju Nijemaca/folksdojčera koji se vraćaju u logore, o likvidacijama, o slabom radu sudova, o OZN-i kao pomoćnom organu Komunističke partije485 _____________

Drug potpukovnik Veljko Drakulić Drugovi ! Otvaram ovu konferenciju i pozdravljam druga generala Stevu486 i druga Duška, izaslanika i člana Centralnog Komiteta KPH. Prije izvještaja sa terena drug Duško iznijet će političku situaciju. Drug Duško Brkić487 /…/ Razvio se šovinizam, organizirani šovinizam, a koji je počeo da dolazi iz Srbije, preko Vojvodine i Srijema, a koji je zahvatio duboki korijen i u samoj Hrvatskoj. Nije to spontana pojava, već je to rad neprijatelja, koji je na taj način našao vrlo zgodne forme za ugrožavanje jedinstva i bratstva naših naroda. /…/ Moramo istači i to, da nije razvoju šovinizma doprinjeo samo neprijatelj, nego i mi sa svojim grješkama, sa nerješavanjem raznih ekonomskih problema u krajevima koji su popaljeni, sa blagim kaznama naših sudova, s nepravilnim postupkom u zatvorima i logorima, tako da neprijatelj ima plodno tlo za razvijanje šovinizma. /…/ Mi kolonizacijom rješavamo socijalni problem, dajemo seljacima koji su uništeni, kuće, dobru zemlju, inventar i druge stvari, mi nacionalni živalj pojačavamo u sjevernim krajevima, gdje je prorjedjen ubijanjem sa strane okupatorskih vlasti i kvislinških jedinica i na taj način rješavamo ta dva problema. Zato nas neprijatelj, koji to uvidja, sprječava u izvršenju naših zadataka. Preuzimane su od strane OZN-e preblage mjere s Nijemcima koji su se vraćali. Trebalo je energičnije postupiti. Prije svega strpati ih u logor, ne dati im da se vraćaju u svoja sela i kasnije ih prebaciti preko Drave. Time ćemo dati sigurnost seljacima koji se tamo koloniziraju. /…/ Moram napomenuti i to vama kao komunistima, da Sudovi za zaštitu nacionalne časti nisu odgovorili svojim zadacima, zato što nisu shvatili naši okružni komiteti i sudovi 485 Dokument izvorno bez naslova. Naslov “Prvo savjetovanje načelnika i rukovodstva OZNE za Hrvatsku 1945.” rukom je napisano naknadno, vjerojatno prilikom prikupljanja i sređivanja dokumentacije OZN-e. 486 Ivan Krajačić. 487 Dušan Brkić, organizacijski sekretar CK KPH, član Predsjedništva ZAVNOH-a, vijećnik AVNOJa, povjerenik Odjela pravosuđa ZAVNOH-a, član suda ZAVNOH-a, ministar pravosuđa Narodne vlade Hrvatske.

577


njihov značaj kao revolucionarnih sudova, nisu shvatili da su to forme za brzo i energično čišćenje neprijatelja iz naših redova. Nama se dao jedan kratki period vremena za trajanje tih revolucionarnih sudova, kao što je Sud nacionalne časti i Vojni sudovi, da bi u najkraće vrijeme očistili zemlju od neprijateljskih elemenata, bilo kaznom smrti ili robijom, kako bi neprijatelja onemogućili i zahvatili stvar u svoje ruke. /…/ Mi nismo dosta brzo djelovali. Gradjanstvo nije nikada bilo za NOB i mi nismo uspjeli da stvar uhvatimo u svoje ruke. A sud nacionalne časti formiran je unazad nekoliko dana. Trebalo je da se ukaže na hitnost rada revolucionarnih sudova. /…/ Načelnik OZN-e za okrug Banija: /…/ Moglo se zapaziti da je šovinistička mržnja već na vrhuncu. Izmedju srpskih i hrvatskih sela je toliko rasplamsala, da se skoro tuku. U Kostajničkom i Dvorskom kotaru narod ne vjeruje u današnju vlast, i u Dvorskom kotaru neki kažu da to nije naša država i naša vlast, jer su Srbi u komandama, Srbi su svugdje, a Hrvati nigdje. U kotaru Kostajnica dogodilo se da su naše vlasti pohapsile neke ljude, izrezali im “U” na čelu i provodili ih kroz selo i odvodili u šumu gdje su ih likvidirali. Oduzimaju imovinu, blago, dovodeći lažne svjedoke. Na taj način unose nezadovoljstvo u krajeve koji su do sada bili uz naš pokret, i takoreći sve od sebe dali. Šovinistička mržnja se razvija u velikoj mjeri dolaskom povratnika iz Srbije. Oni govore: “Što ne ubiješ sve Hrvate? Zašto čekate? U Srbiji kralj imade većinu uza se.” /…/ Završna riječ druga generala Steve, načelnika OZN-e za Hrvatsku: /…/ Drugovi, prestanite konačno sa likvidacijom! Ne zato što ja možda žalim neprijatelja, ja ne žalim ni moga oca, nego zato što se u narodu kuje, ruje. Mi moramo nastojati da nadjemo nov način sa kojim ćemo iste neprijatelje odstraniti. Mi imamo vojne sudove, sud nacionalne časti. Ima načina kako pronaći neprijatelja, uči u njihove redove i odstraniti ga na legalan način da izadjemo kao pobjednici. Mi treba zajedno sa partijskim organizacijama na terenu da pokažemo da nismo oni kako su nas opisali. Svaki momenat člana OZN-e koji propusti, neka zna da je propustio jedan momenat koji će protivnik iskoristiti. Nikada u historiji nije bio slučaj da je partijska organizacija stvorila organizaciju OZN-e, i da već za par mjeseci nije više vodila računa o njoj. Svi članovi OZN-e su ujedno i članovi Partije. Oni moraju da misle politički, ne da naprave aparat agenata i žandara, nego da budemo zbilja pomoćni aparat partije, koja ima ugleda u svijetu. /…/ _____________ Kopija, strojopis HDA, Zagreb, 1491, 2.24. Z. Dizdar, V. Geiger, M. Pojić, M. Rupić (prir.), Partizanska i komunistička represija i zločini u Hrvatskoj 1944.-1946. Dokumenti, Slavonski Brod, 2005., str. 234.-236. – J. Jurčević, Bleiburg. Jugoslavenski poratni zločini nad Hrvatima, Zagreb, 2005., str. 304. – V. Geiger (prir.), Partizanska i komunistička represija i zločini u Hrvatskoj 1944.-1946. Dokumenti. Slavonija, Srijem i Baranja, Slavonski Brod, 2006., str. 343.344.

578


179. 1945., [srpanj/kolovoz] Čakovec

Vojni sud Vojne oblasti zagrebačke JA, Vijeće kod Komande grada Čakovca, donosi smrtne, zatvorske presude i presude prisilnog rada petnaestorici Međimuraca _____________

VOJNI SUD Vojne oblasti “Zagrebačke” J.A. vijeće kod Komande Grada Čakovca

O B AV J E S T Presudama Vojnog Suda Vojne Oblasti “Zagrebačke” J.A. - vijeća kod Komande Grada Čakovca i Vojnog Suda II. Armijske Oblasti - kao Višeg Vojnog Suda osuđeni su I. Na kaznu smrti strijeljanjem, na gubitak građanskih časti za uvijek, te na konfiskaciju njihove imovine u korist N.O. fonda: 1. ŠKVORC IVAN, trgovac, okupatorov podnačelnik u Čakovcu i bivši narodni poslanik, sin Tome i Marije rođene Lendval, rođen 29. IV. 1895. u selu Belica, općina ista, kotar Čakovec, živio u Čakovcu, radi toga, što je za vrijeme Jugoslavije pripadao ilegalnoj protunarodnoj organizaciji vijeću 20-torice koja je imala za cilj, da Međimurje pripoji Mađarskoj, i što je kao član tog vijeća vršio propagandu u korist mađarskih okupatora, djelio letke i plakate protunarodnog sadržaja, prikupljao i iznuđivao potpise za pripojenje Međimurja Mađarskoj i kao član 20torice u gradskom odboru određivao ljude na prisilan vojnički rad u Mađarsku. Pomagao je okupatorima kod preuzimanja vlasti, primio se dužnosti podnačelnika grada i davao podatke o političkom držanju ljudstva. On je kroz cijelo vrijeme okupacije udovoljavao svim zahtjevima neprijateljske politike u Međimurju, pomagao gušenje hrvatskog jezika i osjećaja, i zaslijepljen ličnom korišću bogatio se stvarima nasilno odvedenih, dok je narod Međimurja drhtao pred racijama i patnjama, a borci prolijevali krv u planinama za slobodu. 2. CRNČEC VINKO, stolar, sin Antuna i Rege rođene Cimerman, rođen 31. III. 1889. u Nedelišću, općina ista, kotar Čakovec, radi toga, što je 1941. god. primio dužnost birova općine Nedelišće i kroz čitavo vrijeme okupacije odano služio mađarskim vlastima, davao njima podatke o simpatizerima narodno-oslobodilačke borbe, organizirao kopanje bunkera, bio je član “Madjar elet” partije sve do oslobođenja. Bio je u službi budimpeštanskog centralnog otsjeka za borbu protiv oslobodilačkih težnji naroda, isticao i uzdizao fašistički poredak širio propagandu o pobjedi Njemačke i prijavljivao vojne bjegunce mađarskoj žandarmeriji. 3. JALUŠIĆ JOSIP, ratar, SIN Imbre i pok. Tereze rođene Tkalec, rođen 1. X. 1889. u Buzovcu, općina i kotar Čakovec, radi toga, što je odmah po dolasku okupatora stupio u “Madjar elet” partiju, i kao njen tajnik

579


vršio propagandu za okuptora, pomagao učvršćenje njihove vlasti i učestvovao u progonima međimurskih rodoljuba. Što je svake godine vršio rekviracije i racije po kućama i odavao vojne bjegunce, što je za vjernu službu okupatoru primio 1943. naslov “viteza” prisegavši na vjernost mađarskim okupatorima. Kroz čitavo vrijeme držao je veze s mađarskim žandarima i davao podatke o protivnicima mađarske vlasti. Među ostalim tužio je i Sušec Matiju, Novak Stjepana i Božanić Josipa da su propagirali komunizam. 4. NOVAK JOSIP, sin Franje i Katarine rođene Topolnjak, rođen 27. XII. 1883. u Nedelišću, općina ista, kotar Čakovec, gdje je i živio, radi toga, što je sarađivao u neprijateljskom listu “Topol”, hvalio mađarske okupatore i odvraćao narod od narodno-oslobodilačke borbe, odlazio u Budimpeštu po direktive za mađarizaciju Međimurja i za propagandu u tom pravcu. Za te svoje zasluge primio je naslov “viteza” i položio prisegu Hortiju da će raditi na mađarizaciji Međimurja i sa 5 mađarskih vojnika uhapsio Boj Mirka i Novak Josipa, koji su internirani u Šarvar. 5. CRNČAC STJEPAN, radnik, sin Franje i Uršule rođene Mesarić, rođen 2. VII. 1896. u Sv. Jurju na Bregu, općina ista, kotar Čakovec, živio u Pitomači, općina i kotar Čakovec, radi toga, što je bio izraziti narodni neprijatelj i pomagač okupatora. Što je 25. IX. 1943. prijavio žandarmeriji boravak partizana u Pustakovcu, nakon čega su žandari opkolili selo i ubili partizane Kolenko Štefa, Novaka i Kosa, te je tako sudjelovao u ubijstvu trojice naših boraca. 6. KANIŠKI IVAN, žandar, sin Josipa i Magdalene, rođene Toplek, rođen 9. III. 1897. u Dol. Knjegincu, općina Biškupec, kotar Varaždin, radi toga, što je kao žandar bivše Jugoslavije prešao u ustašku žandarmeriju, vršio propagandu za ustaše, vodio borbu protiv partizanskih odreda i Jugoslavenske Armije, vršio racije na vojne obveznike i hvatao simpatizere narodno-oslobodilačkog pokreta sprovodeći ih u varaždinsku policiju, vjerno služeći krvavim fašističkim zlikovcima Pavelić i bandi sve do dana 6. IV. 1945. dok nije zarobljen od bugarske vojske. II. Na kaznu smrti strijeljanjem te na gubitak građanskih časti zauvijek. 1. MEKOVEC ANTUN, trgovac, sin. pok. Stjepana i Marije rođ. Dolenec, rođen 11. VI. 1896. u Čakovcu, sa stalnim prebivalištem u Sv. Jeleni, općina i kotar Čakovec, radi toga, što je polovicom 1942. stupio u “Njilaš” partiju, bio povjerenik te partije u Sv. Jeleni, vrbovao nove članove za tu partiju i organizirao “Njilašku” omladinu. 2. JAMBROVIĆ IVAN, strojobravar, sin Đure i France rođene Lovrenčić, rođen 4. II. 1913. god. u G. Pustakovcu, općina i kotar Čakovec, bovario u Čakovcu, radi toga, što je kao pouzdanik poznatih mađarskih agitatora Ota Pečurnika i Grabara vršio propagandu za otcjepljenje Međimurja od matice zemlje, rasturao propagandni materijal, upisao se u “Njilaš” partiju, na sastancima davao upute za borbu protiv saveznika, upisao se u Salašijevu vojsku, pripremao organizaciju pomoćne mađarske žandarmerije za sprovođenje racija, hapšenja i za borbu protiv partizana. Sa mađarskim žandarima vršio je racije na vojne bjegunce i sumnjiva lica, te je tom prilikom dao uhapsiti više lica. Kazna smrti nad osuđenima izvršena je.

III. Na kaznu robije u trajanju od 20 godina, te na gubitak građanskih časti i konfiskaciju njegove imovine 1 jutro oranice i 1 jutro šume: DOBŠA ĐURO, ratar, sin Ivana i Marije rođene Marčec, rođen 10. IV. 1886. u Novom Selu, općina i kotar Varaždin, zadnjim boravištem u Kuršancu, radi toga, što je kao starješina Kuršanca 1944. usko sarađivao sa mađarskim vlastima, 1942.

580


stupio u “Mađar elet” partiju, organizirao članove za nju, sudjelovao kod hapšenja Bojanić Josipa i Križnik Stjepana, pomagao kopanje bunkera, i primio za svoje zasluge red “viteza” radi mađarizacije Međimurja. IV. Na kaznu robije u trajanju od 10 godina i gubitak građanske časti kroz 5 godina: ŠOPAR IVAN, pekar, sin Đure i Terezije rođene Zeljak, rođen 25. IV. 1904. u selu Pribislavec, općina i kotar Čakovec, posljednje boravište Čakovec, radi toga, što je 1942. stupio u “Njilaš” partiju, bio povjerenik te partije za Belicu, širio neprijateljsku propagandu i vršio popis mladića za tako zvanu “mađarsku pukovniju” za borbu protiv Jugoslavenske Armije. V. Na kaznu prisilnog rada u trajanju od 5 godina i gubitak građanske časti kroz 3 godine: MAJOR MIJO, ratar, sin pok. Ivana i Ane rođene Nemet, rođen 26. X. 1890. u selu Štrukovec, općina Mursko Središće, kotar Čakovec gdje i živi, radi toga, što je bio starješina sela Štrukovec od 1941. do 1945. i tjesno sarađivao sa mađarskim okupatorima, prema siromašnima bio nepravedan u podjeli stvari potrebnih za život, i dao podatke o simpatizerima narodno-oslobodilačke borbe. VI. Na kaznu prisilnog rada u trajanju od 6 mjeseci uvjetno na 2 godine: HADELJAN LOVRO, ratar, sin Josipa i pok. France rođene Črmak, rođen 5. IX. 1930. u Gradinovcu, općina Belica, kotar Čakovec gdje i živi, radi toga, što je dobrovoljno otišao u Njemačku na radove, a decembra 1944. vrativši se iz Njemačke stupio u “njilaš” partiju, te jednoč, zajedno sa pretsjednikom partije u općini Belica, Baksa Augustinom, dijelio neprijateljski propagandni materijal. VII. Na kaznu prisilnog rada u trajanju od 1 godine uvjetno kroz 2 godine: TORNER ROZA, žena Stjepana, kći Cankar Gabra i Roze, rođena 28. V. 1930. u Svetihazi, kotar Lendava, živi u Čakovcu, radi toga, što je pod uticajem Crnčec Stjepana mužu Torner Stjepanu rekla da mora ići na žandarmeriju prijaviti partizane koji su otišli pravac Pustakovca. VIII. Sud je prekinuo postupak 1. protiv MATIĆ TOME, ratara iz Oporovca i 2. protiv JEDJUD IVANA, tapecirara iz Preloga, jer nije moglo biti utvrđeno da su što radili protiv Narodno-oslobodilačke borbe i naroda SMRT FAŠIZMU - SLOBODA NARODU!

VOJNI SUD VOJNE OBLASTI “ZAGREBAČKE” J.A. vijeće kod Komande Grada Čakovca

_____________

Izvornik, stampata Muzej Međimurja Čakovec, Povijesni odjel, Zbirka plakata, inv. br. 160. V. Kalšan, Služba sigurnosti (OZNA i UDBA u Međimurju), Čakovec, 2002. [rukopis]

581


180. 1945., [srpanj/kolovoz] Varaždin

Vojni sud Vojne oblasti zagrebačke JA, Vijeće kod varaždinske komande područja, donosi smrtne i zatvorske presude šestorici Međimuraca _____________

VOJNI SUD VOJNE OBLASTI “ZAGREBAČKE” J.A. VIJEĆE KOD VARAŽDINSKE KOMANDE PODRUČJA

O B AV J E S T Vojni sud vojne oblasti “Zagrebačke” J.A. Vijeće kod Varaždinske komande područja presudila je: I. okr. RUSAK STJEPANA, sin pok. Martina i Tereze rođ. Horvat, rođ. 19. VI. 1901. u Dol. Dubravi, opć. ista, kotar Prelog, zanimanjem bilježnik i zadnje boravište u Vratišincu, na kaznu smrti streljanjem i trajan gubitak građanske časti. II. okr. CIMBOLA ROK, sin Ivana i Marije rođ. Petković, rođ. 6. VIII. 1893. u Vratišincu, opć. ista, kotar Čakovec, gdje i živi, zanimanjem opć. podvornik, na kaznu smrti streljanjem i trajan gubitak građanske časti. III. okr. TUKSAR PAVAO, sin Bartola i Eve rođ. Radiković, rođ. 26. VI. 1897. u Križovcu, opć. Vratišinec, kotar Čakovec, gdje i živi, zanimanjem ratar, na kaznu robije u trajanju od 20 godina i gubitak građanske časti u trajanju od 5 godina. IV. okr. SABO RUDOLF, sin Matije i Terezije rođ. Kovačić, rođ. 7. IX. 1906. U Petešovcu, opć. i kotar Dol. Lendava, živi u Peklenici, opć. Vratišinec, kotar Čakovec, zanimanjem mlinar, na kaznu smrti streljanjem i trajan gubitak građanske časti i 40% konfiskacije njegove imovine u korist N.O. Fonda. V. okr. JAMBROŠIĆ MIJO, sin Tome i Mare rođ. Novak, rođ. 29. IX. 1906. u Križovcu, opć. Vratišinec, kotar Čakovec, živi u Peklenici, opć. Vratišinec, kotar Čakovec, zanimanjem ratar, na kaznu smrti streljanjem i trajan gubitak građanske časti. VI. okr. ŠIMUNIĆ JAKOB sin Josipa i France rođ. Sovar, rođ. 13. VII. 1887. u Podturnu, opć. ista, kotar Čakovec, živi u Gornjem Kraljevcu, zanimanjem ratar, na kaznu smrti streljanjem, trajan gubitak građanske časti i 70% konfiskacije njegove imovine u korist N.O. Fonda. Ova presuda izvršena je na temelju čl. 29. Uredbe o vojnim sudovima od 24. maja 1944. t.j. po odobrenje vojnog suda II. Jug. Armije. I. okr. RUSAK STJEPAN je po okupaciji Mađara kao bilježnik razvio špijunsku

582


službu u korist Mađara preko svojih velikih i malih birova i slao izvještaje Mađarskoj žandarmeriji, srezu i mađarskoj tajnoj policiji. Tako je mnoge javio, koji se nalaze u našoj vojsci, koji su simpatizeri N. O. P. i koji su polazili na sastanke. Uslijed njegovog dojavljivanja ne samo, da su uhapšeni naši pripadnici i simpatizeri, nego i njihove žene, koje su bile zatvarane u starome gradu u Čakovcu. Za mnoge koji su uhapšeni nezna se uopće za njihovu sudbinu. Okrivljeni je počinio kriv. djela špijunaže, službe neprijatelju, kao izvršni organ upravne vlasti vršio masovno hapšenje i odvođenje našeg stanovništva, pa je time počinio djela ratnih zločinaca opisano u čl. 13. Uredbe o vojnim sudovima i djela narodnih neprijatelja opisano u čl. 14. iste Uredbe. II. okr. CIMBOLA ROK kriv je što je kao podvornik i član Madjar-elet partije javljao I. okr. Rusak Stjepanu, da su Gerenčer Ivan i Golubić Franjo u partizanima, vodio žandare do naših simpatizera i pristalica N. O. P., pa kad nisu mogli uhapsiti njih, hapsili su njihove žene. Za nekoje uhapšene uopće se nezna gdje su. Okrivljeni je počinio kriv djelo pripadništva neprijateljskoj političkoj organizaciji, masovnog hapšenja i odvođenja stanovništva, pa je time počinio djela ratnih zločinaca opisana u čl. 13. i narodnih neprijatelja opisano u čl. 14. cit. Uredbe. III. okr. TUKSAR PAVAO bio je pripadnik Madjar-elet partije a kasnije Njilaspartije i za cijelo vrijeme okupacije bio mali birov u slu, pa tako davao podatke o onima koji su otišli u partizane i vodio žandare. Okrivljeni je počinio kriv. djelo službe neprijatelju, kao izvršni organ njegove vlasti kao dostavljač i prokazivač, pa je time počinio djela narodnih neprijatelja opisana u čl. 14. IV. okr. SABO RUDOLF, stupio je po okupaciji Mađara Međimurja u Madjar-elet partiju a kasnije u Njilas-partiju i vršio dužnost birova, pa tako vodio žandare do naših simpatizera i političkih radnika i javljao tko se sve nalazi u partizanima, a kada se nijesu mogli pronaći oni, hapšene su njihove žene, koje su bile zatvarane u starome gradu u Čakovcu. Okrivljeni je također I. okr. Rusak Stjepanu i davao popis drugova koji su pristalice N. O. P.-a. Okrivljeni svojim masovnim hapšenjem odvođenjem stanovništva kao izvršni organ upravne vlasti, počinio je djela ratnih zločinaca opisana u čl. 14. iste Uredbe. V. okr. JAMBROŠIĆ MIJO stupa odmah u početku u Madjar-elet partiju i u isto vrijeme prima se dužnosti maloga birova i ostaje sve do oslobođenja Međimurja, pa je kao takav davao popis vojnih bjegunaca, vodio žandare koji su hapsili, dao popis partizanskih familija I. okr. Rusak Stjepanu, od kojih su nekoji stradali, a kad nisu mogli biti uhapšeni, bile su zatvarane njihove žene. On svoj rad prokazivanja i dostavljanja nastavlja dalje sa novim bilježnikom Neopolol Belom, koji dalje dostavlja Mađarskim vlastima. Okrivljeni počinio je krv. djela službe neprijatelju kao izvršni organ, nadalje kriv. djela dostavljanja prokazivanja, masovnog hapšenja i odvođenja našeg stanovništva, pa je počinio djela ratnih zločinaca opisana u čl. 13. Uredbe o vojnim sudovima i djela narodnih neprijatelja opisana u čl. 14. Uredbe o vojnim sudovima. VI. okr. ŠIMUNIĆ JAKOB od okupacije Međimurja po Mađarima stupio je u Madjar-elet partiju, a u jesen 1945. stupio je u Njilas-partiju i za sve vrijeme bio birov, a na traženje bilježnika I. okr. Rusak Stjepana dostavljao podatke o našim radnicima i simpatizerima pokreta, pa su tako na temelju tih podataka za vrijeme racija nekoji uhapšeni, a kad se njih nije moglo pronaći, bile su uhapšene njihove žene. Okrivljeni je počinio kriv. djela pripadništva neprijateljskoj političkoj organizaciji, službe neprijatelju kao izvršni organ njegove vlasti masovnog hapšenja i odvođenja našeg naroda. ___________

584


Svi okrivljeni, a naročito I. okr. Rusak Stjepan, koji je bio organizator i vršio špijunsku djelatnost, radili su i služili neprijatelja vjerno pa je radi toga bila posljedica, da je nad našim narodom vršeni teror i ujedno bila posljedica radi nedovoljnog razvitka Narodnooslobodilačkog pokreta. SMRT FAŠIZMU - SLOBODA NARODU!

IZ KANCELARIJE vojnog suda, vojne oblasti “Zagrebačke” J.A. Vijeće kod Varaždinske komande područja

_____________

Izvornik, stampata Muzej Međimurja Čakovec, Povijesni odjel, Zbirka plakata, inv. br. 161. V. Kalšan, Služba sigurnosti (OZNA i UDBA u Međimurju), Čakovec, 2002. [rukopis]

181.

1945., kolovoz 1. Zagreb

Otpusnica iz zarobljeničkog logora Maksimir za Franju Beleca Komanda zarobljeničkog logora Maksimir

_____________

broj 1057

OTPUSNICA

Prezime i ime: BELEC FRANJO Zanimanje: učitelj Nastanjen: Predveden: 25. VII. 1945. Odpušten: 1. VIII. 1945., k a o r a t n i z a r o b lj e n i k 1. VIII. 1945. Politkomesar

SMRT FAŠIZMU – SLOBODA NARODU

Ovjereni prijepis, strojopis HDA, Zagreb, 20.1.1., kut. 79. 488 489

M.P.

z a o d e lj e nje: m a j o r: potpis nečitljiv

Da je ovaj prepis vjeran svome originalu tvrdi MINISTARSTVO PROSVJETE Zagreb, dne 8.VIII. 1945. Potpis:488 489 M.P. Cerovac [v.r.] _____________

Pečat. Okrugli pečat: Federalna država Hrvatska Ministarstvo prosvjete (u sredini zvijezda petokraka).

585


182. 1945., kolovoz 1. Zagreb

Otpusnica iz zarobljeničkog logora Maksimir, Komande pozadine II. JA za ratne zarobljenike, za Ivana Dedića (1900.) iz Zagreba _____________

Komanda logora Maksimir Dne 3.VIII.1945.

Prijepis

Otpusnica

Za D e d i ć I v a n a, po zanimanju učitelj, rodjen 18.IV.1900. sa stanom Novomarofska 31. Priveden 29.VII.1945. Pušta se /upućuje se/ 3.VIII.1945. kao ratni zarobljenik na rad. Smrt fašizmu -Sloboda narodu! 1. VIII. 1945. M.P Za točnost prijepisa jamči: Zagreb, 6.IX.1945. Pročelnik: [...]490 M.P.491 _____________ Ovjereni prijepis, strojopis HDA, Zagreb, 20.1.1., kut. 92.

490 491

586

Nečitko. Okrugli pečat: (otisak nečitak).

Komandant: Za odjeljenje major: Potpis nečitljiv.


183. 1945., kolovoz 1. Zagreb

Otpusnica iz zarobljeničkog logora Maksimir, Komande pozadine II. JA za ratne zarobljenike, za Matiju Mihalovića iz Buševca (Velika Gorica) _____________

KOMANDA ZAROBLJENIČKIH LOGORA MAKSIMIR OTPUSNICA Prezime i ime......................Mihalović Matija............................................................. Zanimanje..............učitelj (natporučnik)...................................................................... Nastanjen...................Buševac..................................................................................... Predveden............25.VII.1945..................................................................................... Otpušten..............1.VIII.1945 kao ratni zaroblj. na rad............................................... Smrt fašizmu -Sloboda narodu! 1.VIII. 1945. Politkomesar: Izvornik, strojopis HDA, Zagreb, 20.1.1., kut. 129.

M.P.492 _____________

Za odelenje Komandant, major: ...493 [v.r.]

492 Okrugli pečat: Komanda pozadine II. Jugoslavenske armije za ratne zarobljenike (u sredini grb DF Jugoslavije). 493 Potpis nečitak.

587


184. 1945., kolovoz 1. Zagreb

Otpusnica iz zarobljeničkog logora Maksimir, Komande pozadine II. JA za ratne zarobljenike, za prof. Dragutina Šimunića iz Zagreba _____________

KOMANDA ZAROBLJENIČKIH LOGORA MAKSIMIR OTPUSNICA Prezime i ime......................Š i m u n i ć D r a g u t i n Z a n i m a nj e..................profesor Nastanjen........................Vatrogasna 11 Predveden............25. VII. 1945 god. Otpušten..............1.VIII.1945 kao ratni zaroblj. na rad Smrt fašizmu -Sloboda narodu! 1. VIII. 1945. Politkomesar:

L.S.

Za odelenje Komandant, major: Potpis nečitljiv. v.r.

Da je prepis veran originalu tvrdi: U Zagrebu, dne 6 augusta 1945 godine M.P.494 _____________ Ovjereni prijepis, strojopis HDA, Zagreb, 20.1.1., kut. 169.

494

588

Okrugli pečat: Ministarstvo prosvjete Federalna Država Hrvatska (u sredini zvijezda petokraka).


185. 1945., kolovoz 3. Zagreb

Vojni sud II. JA u Zagrebu dostavlja Kotarskom narodnom sudu za grad Zagreb podatke o presudi od 6. lipnja 1945. “u predmetu Dra Mile Budaka i dr., radi provedbe postupka konfiskacije imovine”495 _____________

[...]496 VOJNI SUD II. JUGOSLAVENSKE ARMIJE I. Sud. Broj: S.A. 296/45 Primljeno.............. Riješeno 3.VIII.1945. god. Z A G R E B497 KOTARSKOM NARODNOM SUDU ZA GRAD ZAGREB u/ Z a g r e b u Na dopis naslova K 14/45 od 26.VII.1945., a prema telefonskom dogovoru sa predsjednikom toga suda, priopćujemo podatke iz presude ovoga suda Sud br. 3/45 od 6.VI.1945. u predmetu Dra Mile Budaka i dr., radi provedbe postupka konfiskacije imovine: 1. Budak dr. Mile pok. Mile i Ane, rodjen 30.8.1889. g. u Sv. Roku, opć. Lovinac, Hrvat, rkt. advokat, udovac, otac troje djece, imućan, nastanjen u Zgbu, navodno osudjivan - presudjen od ovoga suda na kaznu smrti vješanjem, trajan gubitak gradjanske časti i konfiskaciju imovine /potpunu/. 2. Rukavina Juraj zvan Juco, rodj. 4.II.1898., u Perušiću, Hrvat, rkt., oženjen, navodno bez imetka, bivši žandarmerijski kapetan, ustaški pukovnik, osudjivan - presudjen je od ovog suda na kaznu smrti vješanjem, trajan gubitak gradjanske časti i konfiskaciju imovine /potpunu/. 3. Vidnjević498 Ivan dr. sin Antuna i Fanike, rodjen 1907. g. u Zavalju, kotar Bihać, Hrvat, rkt, oženjen, sudac Kotarskog suda u Zlataru, predsjednik pokretnog prijekog suda u Zgbu, navodno neosudjivan - presudjen je od ovog suda na kaznu smrti vješanjem, trajan gubitak gradjanske časti i konfiskaciju imovine /potpunu/. 4. Dr. Mandić Nikola pok. Petra, rodjen 20.I.1869., u Travniku, Hrvat rkt., oženjen, otac jednog djeteta, imućan, advokat u Sarajevu, navodno neosudjivan - presudjen je od Usp. dok. br. 115. Grb DF Jugoslavije. 497 Pečat. 498 Ispravno bi bilo: Vignjević. 495 496

589


Dr탑avni arhiv u Zagrebu, 0878, K 14 - 1945.


ovog suda na kaznu smrti strijeljanjem, trajan gubitak gradjanske časti i konfiskaciju imovine /potpunu/. 5. Makanec dr. Julije pok. Alfreda, rodj. 19.IX.1904. u Sarajevu, Hrvat, rkt., oženjen, otac jednog djeteta, imućan, profesor, navodno neosudjivan - presudjen je od ovog suda na kaznu smrti strijeljanjem, trajan gubitak gradjanske časti i konfiskaciju imovine /potpunu/. 6. Steinfel Nikola pok. Bože, rodj. 27.XI.1889. na otoku Zlarinu kod Šibenika, Hrvat, rkt., oženjen, bez djece, navodno bez imetka, kapetan bojnog broda, navodno neosudjivan - presudjen je od ovog suda na kaznu smrti strijeljanjem, trajan gubitak gradjanske časti i konfiskaciju imovine /potpunu/. 7. Canki dr. Pavao pok. Aleksandra, rodj. 19.V.1892. u Ninu, Hrvat, rkt., oženjen, otac jednog djeteta, imućan, advokat u Čapljini, navodno neosudjivan - presudjen je od ovog suda na kaznu smrti strijeljanjem, trajan gubitak gradjanske časti i konfiskaciju imovine / potpunu/. 8. Mešić Ademaga rodj. 25.XII.1869. u Tešnju, Hrvat, musliman, oženjen, bez djece, dobrog imovnog stanja, navodno neosudjivan - presudjen je od ovog suda na kaznu doživotne robije, trajan gubitak gradjanske časti i konfiskaciju imovine /potpunu/. 9. Milić Lavoslav pok. Lavoslava, rodj. 19.XI.1890. u Karlovcu, Hrvat, rkt., oženjen, otac jednog djeteta, intendantski brigadni general, navodno neosudjivan - presudjen je od ovog suda na kaznu robije od dvadeset godina, trajan gubitak gradjanske časti i konfiskaciju imovine /potpunu/ i 10. Nardelli dr. Bruno pok. Petra, rodj. 26.IX.1901. u Splitu, Hrvat, rkt., oženjen, otac troje djece, navodno bez imetka, sudac Okružnog suda u Splitu, navodno neosudjivan - presudjen je od ovog suda na kaznu robije od dvadeset godina, trajan gubitak gradjanske časti i konfiskaciju imovine /potpunu/. Smrt fašizmu - Sloboda narodu!

M.P.499 I. Za svakoga pojedinog posebno napravljen izvod presude, koji je posebno protokoliran pod spis K 280 - do K 1945., u kojima služi kao titulus executionis II. vidi reg K. Zgb. 6.VIII.1945. ...500 [v.r.]

za Predsjednika suda, major: Nikola Lončar [v.r.]

_____________

Izvornik, strojopis Državni arhiv u Zagrebu, 0878, K 14 – 1945.

499 500

Okrugli pečat: Vojni sud II. Jugoslavenske armije (u sredini grb DF Jugoslavije). Potpis nečitak.

591


186. 1945., kolovoz 4. Čakovec

Kotarski NOO Čakovec izvješćuje Okružni narodni sud u Varaždinu o imovini Antuna Goričanca iz Selšćaka (Čakovec) i Jakoba Šimunića iz Gornjeg Kraljevca (Čakovec), a koji se nalaze u zatvoru OZN-e u Varaždinu, jer “postoji vjerojatnost, da će biti vlasnici oglašeni ratnim zločincima” _____________

Kotarski N.OO-Čakovec-upravni odjelBroj: 6950-1945 Predmet: Goričanec Antun i drug – konfiskacija imovine.

Čakovec, dne 4.VIII.1945.

Okružnom narodnom sudu

Varaždin

Na temelju raspisa okružne uprave narodnih dobara u Varaždinu od 17.VII.1945 broj: 847 i zakona o konfiskaciji od 9.VII-45 postoje na području ovog kotarskog narodnog odbora imovine za koje postoji vjerojatnost, da će biti vlasnici oglašeni ratnim zločincima, i to: 1. / Goričanec Antun sin Gjure i Julijane rodjen 15.IV.1892, rodjen u Selniščaku501, občina Mursko Središće, Kotar Čakovec gdje i živi, rkt vjere, Hrvat, oženjen, otac 6 komada djece, sada se nalazi u zatvoru kod OZN-e u Varaždinu.Posjeduje jednu prizemnu kuću sa nusprostorijama, gospodarski alat, pokućstvo za jednu sobu i 3 rali 900 čhv. posjeda. 2. / Šimunić Jakob sin Josipa i France rodj. Sofer, rodjen 13.VII.1887, rodjen u Podturnu, općina ista, kotar Čakovec živi u Gornjem Kraljevcu, općina Vratišinec kotar Čakovec, posjeduje 1 ral 800 čhv. posjeda, sada se nalazi u zatvoru u Varaždinu.502 Smrt fašizmu-Sloboda narodu !

Pročelnik: ...504 [v.r.] Izvornik, strojopis Državni arhiv u Varaždinu, 0652, 2108/45.

M.P.503 _____________

Predsjednik: ...505 [v.r.]

Ispravno bi bilo: Selšćaku. Prema dopisu Kotarskog NOO-a Čakovec Okružnoj upravi narodnih dobara u Varaždinu od 30. kolovoza 1945. J. Šimunić je osuđen od Vojnog suda 29. svibnja 1945. na kaznu smrti strijeljanjem i konfiskaciju imovine. Usp. Državni arhiv u Varaždinu, 0652, 2108/45. 503 Okrugli pečat: Kotarski narodno-oslobodilački odbor Čakovec (u sredini zvijezda petokraka). 504 Potpis nečitak. 505 Potpis nečitak. 501 502

592


187. 1945., kolovoz 4. Varaždin

Okružna Komisija za utvrđivanje zločina okupatora i njihovih pomagača u Varaždinu izvješćuje Zemaljsku komisiju za utvrđivanje zločina okupatora i njihovih pomagača u Zagrebu, da su Franjo Posavec i Đuro Namjesnik iz Leskovca (Novi Marof) presudom Vojnog suda u Varaždinu osuđeni na kaznu smrti, “a presuda je već izvršena”506 _____________

OKRUŽNA KOMISIJA ZA UTVRDJIVANJE ZLOČINA OKUPATORA I NJIHOVIH POMAGAČA – VARAŽDIN Broj: 27/1945. dne, 4. kolovoza 1945. ZEMALJSKOJ KOMISIJI ZA RATNE ZLOČINE ZAGREB U vezi dopisa od 20.VII.1945 broj 27/1945 izvještava se, da su utvrdjeni zločinci Posavec Franjo i Namjesnik Gjuro, obojica iz Leskovca, kotar Novi Marof, presudom vojnog suda u Varaždinu osudjeni na kaznu smrti, a presuda je već izvršena. SMRT FAŠIZMU-SLOBODA NARODU! Privremeni sekretar:

_____________

Privremeni rukovodilac:

Kopija, strojopis Državni arhiv u Varaždinu, 0032, 27/45.

506

Usp. dok. br. 173.

593


1945., kolovoz 4. Virovitica

188.

Upravni odjel Okružnog NO-a Virovitica izvješćuje upravne odjele okružnih NO-a Bjelovar, Nova Gradiška i Osijek o bijegu s prisilnog rada četvorice logoraša _____________

Okružni NO Virovitica upravni odjel Broj: 7866 - 1945. Predmet : Šogor Josip i dr. logoraši bjegstvo - potraga.

Virovitica, dne 4.VIII. 1945

Okružnom NO-u Upravni odjel Bjelovar Okružnom NO-u Upravni odjel Nova Gradiška Okružnom NO-u Upravni odjel Osijek Gradski NO upravni odjel, odsjek za javni red i sigurnost u Virovitici pod pov. broj 66 / 45. od 22. Jula 1945. god. dostavlja potragu sledećeg sadržaja:

“Noću od 21 na 22 Jula 1945. god. pobjegli su sa rada ciglane prve Hrvatske štedionice logoraši i to: 1/ 2/ 3/ 4/

Šmit Franc, rodjen 1927. godine ratar iz Bijele Crkve Šteiger Josip “ 1929. “ “ iz Vršca Hof Matija “ 1924. “ šofer Pančevo Hof Matija “ bricu Tenje

Lični opis za imenovane nedostaje za sada. Moli se za istima raspisati potragu i u slučaju pronalaska uhapsiti i sprovesti ovome odjelu pozivom na gornji broj.”

Prednju potragu gradskog NO-a upravni odjel u Virovitici dostavljamo Vam u punom prepisu s molbom da takovu nižim NO-ima radi povedenja potrage dostavite. Podjedno molimo, da nas o rezultatu potrage pozivom na gornji broj obavijestite. Smrt fašizmu - Sloboda narodu ! M.P.507 /.../

Pročelnik: ...508 [v.r.]

_____________

Izvornik, strojopis Državni arhiv u Osijeku, 0066, 1945. V. Geiger, Radni logor Valpovo 1945.-1946. Dokumenti, Osijek, 1999., str. 43. 507 508

594

Okrugli pečat: Okružni narodni odbor Virovitica (u sredini zvijezda petokraka). Potpis nečitak.


189. 1945., kolovoz 4. Zagreb

Vojni sud Komande grada Zagreba izvješćuje Kotarski narodni sud u Zagrebu, da je pravoslavni svećenik Serafim Kupčevski (1894.) iz Resničke Trnave (Zagreb) zbog “ratnog zločinstva” osuđen 29. lipnja 1945. na kaznu smrti strijeljanjem, trajan gubitak građanskih časti i konfiskaciju imovine509 _____________

VOJNI SUD KOMANDE GRADA ZAGREBA dana 4.VIII.1945. Kotarskom narodnom sudu

Zagreb

Presudom ovog suda broj 290/45. od 29.VI.1945 presudjen je Kupčevski Serafen Teodorov, 28.IX.1894 g. u Adjigovu SSSR bivši paroh, nadležan Kloštar Ivanič, nastanjen Resnička Trnava Rudopoljska br. 1 zbog djela ratnog zločinstva na kaznu smrti streljanjem trajan gubitak gradjanske časti i konfiskaciju imovine Ova presuda je izvršna. Tokom istrage ustanovljeno je, da posjeduje slijedeći imetak ./. Smrt fašizmu – Sloboda narodu! M.P.510 _____________

Predsjednik, kapetan: Vlado Ranogajec [v.r.]

Izvornik, strojopis Državni arhiv u Zagrebu, 0037.

509 510

Usp. dok. br. 131. Okrugli pečat: Vojni sud Komande grada Zagreba (u sredini grb DF Jugoslavije).

595


190. 1945., kolovoz 3.-5. Zagreb

Optužni prijedlog Vojno-sudskog istražitelja Vojnog suda Komande grada Zagreba i presuda Vojnog suda Komande grada Zagreba domobranskom pukovniku Ivanu Hennebergu (1875.) iz Zagreba, zbog “učestvovanja u organiziranju neprijateljskih oružanih formacija, dojavljivanja i pomaganja neprijatelju” na kaznu smrti strijeljanjem, gubitak građanskih i političkih prava i konfiskaciju imovine511 VOJNI SUD K.G.Z. Sud broj 1486/45. Dne, 3.VIII.1945.

_____________

Vojno sudski istražitelj Vojnog Suda K.G.Z. kao tužioc podiže sljedeću O P T U Ž N I C U

Optužujem: HENNEBERG IVU, Josipovog iz Graca, zavičajan u Zagrebu, rodj. 30.VI.1875 u Grazu (generalije kao u istražnom zapisniku) š t o je: Kao bivši austrijski kapetan te inače poznati frankovac u momentima uspostave tz. NDH stavio se je na raspoloženje tz. maršalu NDH Kvaterniku i dobivši čin paveličevog pukovnika najaktivnije suradjivao u izgradnji neprijateljskih domobranskih formacija, a sa svrhom da iste što bolje posluže okupatoru i njegovim slugama. Kao takav je: bio član komisije za primanje bivših jugoslavenskih oficira u domobranstvo tz. NDH, te je sa ostalim članovima komisije razvrstavao molbe za prijem u tri grupe tj. čisti slučajevi, sumnjivi slučajevi i ono koje se uopće ne primaju. Pri tome ocijenjivanju provodilo se je načelo rasne i nacionalne mržnje s tim da se oficiri koji su imali mješovite brakove sa Srpkinjama ne primaju, jer su bili nepočudni. 1942 god. postao zapovjednikom zavoda domobranskih sveučilištaraca, a u kojem je zavodu proveo fašističko-policijski nadzor i teror nad slobodoumnim studentima braneći najstrože svaki pokušaj demokratizacije u dotičnom zavodu te ujedno o svakom studentu pismeno podnosio je izvještaj Minorsu opisujući ga kao komunistu, antifašistu i sl. Kao osoba povjerenja Minorsa bio je više puta pozivan od nadzorništva vojske, da kao član prisustvuje istragama protiv domobrana i domobranskih formacija, koje su se 511 OZN-a za grad Zagreb uputila je I. Henneberga 25. srpnja 1945. Vojnom sudu Komande grada Zagreba. Privremena narodna skupština DF Jugoslavije, Beograd na molbu o pomilovanju, smanjila je 7. studenoga 1946. smrtnu kaznu I. Hennebergu na dvadeset godina lišenja slobode i pet godina gubitka političkih i građanskih prava. I. Henneberg kaznu je izdržavao u kažnjeničkom logoru/zatvoru Stara Gradiška, gdje je i umro, 14. prosinca 1945. Usp. Državni arhiv u Zagrebu, 1007, VKR – 1064/50. i dok. br. 254.

596


predavale jedinicama J.A. a sa svrhom, da se odkrije mogućnost eventualnoga tz. zakonitog kažnjavanja ne bi li se time proveo teror, strah pred kaznom i zaprečilo prelaženje domobrana na stranu svoga naroda i njegove Armije. Dakle: Optuženi visoki funkcioner neprijateljskih oružanih formacija u službi okupatora, saučesnik i inicijator organizacije istih formacija, koji je svojim radom najaktivnije vršio dosluh za neprijatelja, te provodio organizovanu agitaciju za ustaše, i ujedno inicijator i saučesnik masovnog hapšenja i mučenja naroda. Počinio je ratne zločina iz čl. 13. U.V.S. te djela narodnog neprijatelja iz čl. 14. U.V.S. predlažem da se održi usmena rasprava protiv optuženome. Tražim da ga se kazni kaznom SMRTI STRELJANJEM, TRAJNIM GUBITKOM GRADJANSKIH I POLITIČKIH PRAVA. O B R A Z L O Ž E N JE:

Optuženi priznaje, da je vršio funkcije navedenom dispozitivu optužnice. Brani se da nije nikada bio ustaša i da nije ustaški osjećao. Njegovu obranu pobijam činjenicom, da je kao starac boležljiv i apsolutno nesposoban za vojsku i da je odmah dobio čin visokog oficira, te da je odmah vršio najpovjerljivije funkcije u neprijateljskoj vojsci. Time se dokazuje, da je bio ustaški pristaša i ustaša još davno prije dolaska ustaša na vlast u Hrvatskoj i da je njegova obrana time apsolutno pobijena. Na osnovu svega iznešenoga ostajem u cijelosti kod optužnice i tražim najstrožu kaznu.

Smrt fašizmu - Sloboda narodu! _________________________ 513 […] VOJNI SUD KOMANDE GRADA ZAGREBA Br. 1486/45. Zagreb, 5.VIII.1945. U

I M E

N A R O D A

Tužioc: …512 [v.r.]

J U G O S L AV I J E !

Vojni sud komande grada Zagreba sastavljen od kapetana Kovačević Žarka kao pretsjedatelja vijeća, zastavnika Samac Djordje i redova Borovac Jovana kao članova vijeća, Vajs Gracije kao zapisničara, u prisustvu suca istražitelja Pavić Vladimira kao zastupnika optužbe u krivičnom predmetu protiv okrivljenog Henneberg Ive radi djela organiziranja oružanih neprijateljskih formacija, nakon održanog glavnog pretresa u prisustvu okrivljenoga donio je dana 5.VIII.1945. sljedeću P R E S U D U

Okrivljeni HENNEBERG IVAN, Josipov i Marije rodj. Lović, rodjen 30 juna 1875 u Grazu, zavičajan u Zagrebu, Sinkovičeva ul. 6. pukovnik u penziji, udovac, otac jednog djeteta, rkt. Hrvat, bez imetka, sudski navodno nekažnjavan, 512 513

Potpis nečitak. Grb DF Jugoslavije.

597


k r i v

j e

što je kao bivši austrijski kapetan i poznati frankovac u momentu stvaranja t.zv. NDH. stavio se na raspolaganje “maršalu” Kvaterniku i dobivši čin domobranskog pukovnika najaktivnije saradjivao u izgradnji neprijateljskih domobranskih formacija, a sa svrhom da iste što bolje posluže okupatoru i njegovim slugama, te kao takav: a) bio član komisije za primanje bivših Jugoslavenskih oficira u domobranstvo, te kao takav razvrstavao molbe za prijem u tri grupe t.j. čisti slučajevi, sumnjivi slučajevi i oni koji se uopće ne primaju, b) 1942 g. postaje zapovjednikom Zavoda domobranaca sveučilištaraca, u kojem zavodu je proveo fašističko-policijski nadzor i teror nad slobodoumnim studentima, podnoseći o svakom studentu izvještaje Minorsu i opisujući napredne studente pristalice NOP kao komuniste, antifašiste i slično, c) kao osoba povjerenja Minorsa bio više puta pozivan da prisustvuje istragama protiv domobranaca i domobranskih formacija koje su se predavale jedinicama Jugoslavenske Armije, a svrha tih istraga bila je da se kažnjavanjem provede teror i strah pred kaznom te tako onemogući dalje prelaženje u redove NOV-e, dakle počinio krivično djelo učestvovanja u organiziranju neprijateljskih oružanih formacija, dojavljivanja i pomaganja neprijatelju, te je gore opisanim djelima počinio djelo narodnog neprijatelja opisana u čl. 14 U.V.S., pa se radi toga na osnovu čl. 16 i 17. spomenute Uredbe p r e s u d j u j e na kaznu smrti streljanjem, trajan gubitak gradjanskih i političkih prava i konfiskaciju imovine u smislu čl. 6 Zakona o konfiskaciji imovine od 9.VI.1945. Ova presuda postaje izvršna nakon odobrenje od strane Višeg Vojnog suda Jugoslavenske Armije. O b r a z l o ž e n j e Djela okrivljenika dokazana su njegovim priznanjem. Okrivljeni priznaje da je bio član komisije za primanje bivših Jugoslavenskih oficira, da je bio zapovjednik Zavoda domobranaca svučilištaraca i da je učestvovao u istragama protiv domobranaca dezertera. Brani se da nikada nije bio ustaša i da ustaški nije osjećao. Takovu obranu sud je odbacio kao neosnovanu, jer okrivljeni, ma da nije formalno organizirani ustaša, u stvari jednako ustaški djeluje. On spada u red onih bivših austrijskih oficira, koji su odigrali tako važnu ulogu u stvaranju t.zv. NDH. Kao ustaški simpatizer dobiva važnu dužnost kod preuzimanja bivših Jugoslavenskih oficira. Istodobno on biva unapredjen u čin potpukovnika. Svršivši tu misiju on postaje zapovjednik zavoda domobranaca sveučilištaraca i tu provodi špijunski sistem. O svakom pitomcu koji i malo slobodnije misli on dostavlja opširne izvještaje Minorsu, karakterišući takove komunistima, antifašistima i slično, a što je značilo u doba NDH. biti tako okarakterisan svakome je poznato. Okrivljeni takodjer učestvuje u istragama i protiv vojnih bjegunaca, ma da se brani da je samo jednom u tome bio. Problem dezerterstva iz domobranske vojske ozbiljno se postavljao pred ustaške vlasti i ove istrage i kažnjavanje imale su cilj da utjeraju strah u kosti domobrancima i tako onemoguće prelaz u NOV. Okrivljeni kao nekadašnji aktivni oficir u

598


svim gore opisanim funkcijama uvelike je pomagao neprijatelju i nakon svega toga on se brani da nije bio ustaša. Potpuno je nevažno da li je on bio član te terorističke organizacije ili ne, kad je on kroz čitavo vrijeme svim svojim sposobnostima i stručnim znanjem istoj služio. On je bio jedan od šefova te izdajničke vojske koja se pod švabskom komandom borila protiv vlastitog naroda. Tim svojim djelovanjem on se teško ogrešio o interese naroda i o borbu koju je on poveo za slobodu, pa ga je sud radi toga proglasio narodnim neprijateljem i presudio kao u dispozitivu. Ova presuda temelji se na propisima Uredbe o vojnim sudovima. Smrt fašizmu - Sloboda narodu!

Zapisničar: M.P.514 Vajs Gracija [v.r.] _____________

Pretsjedatelj vijeća, kapetan: Kovačević Žarko [v.r.]

Izvornik, strojopis Državni arhiv u Zagrebu, 1007, VKR – 1064/50.

191. [1945., kolovoz 5.]

Iz zapisnika partijske konferencije 34. udarne divizije II. JA o masovnom ubijanju zarobljenika i civila od strane Karlovačke brigade i brigade Franjo Ogulinac-Seljo _____________

ZAPI S N I K I R E F E RAT I 34. UDARNE DIVIZIJE II. JUGOSLAVENSKE ARMIJE CENTRALNOM KOMITETU KOMUNISTIČKE PARTIJE H R VAT S K E /.../ Kao slučaj nacionalšovinizma ističe se slučaj ubistva jednog Hrvata po Srbinu na stražarskom mjestu. Delegat napominje da isti slučaj nebi se desio u tom slučaju da je bio na straži Srbin, dakle to je očiti znak nacionalšovinizma. Isti delegat ističe pojavu Solunštine kod starih boraca-komunista. Također napominje da se što prije pristupi uništenju banditskih grupica na ovdašnjem terenu. Odnos rukovodioca prema borcima je nepravilan i osuđujući u nekim jedinicama. Navodi se slučaj da je jedan oficir udario borca na vježbi. Također isti napominje potrebu rješavanja nacionalnog pitanja. 514

Okrugli pečat: Vojni sud Komande grada Zagreba (u sredini grb DF Jugoslavije).

599


Odnos naših oficira prema vojsci i civilima mnogo puta je nedostojan. Kao primjer navodi se slučaj koji se je desio u radnoj brigadi u Bjelovaru, gdje su bili upućeni naši oficiri da izobražavaju domobranske vojnike. Prije svega kao komunisti nisu posvetili pažnju prema istima, nisu se snašli u radu i izbijalo je iz njih neko nezadovoljstvo. U saobraćaju s narodom također odnos nije bio najbolji pa se navodi kao primjer nepravilnog i osuđujućeg postupka prema nekoj djevojci koja je bez stvarnih razloga ubijena, bez predhodnih sudskih postupaka. /.../ POLITIČKI REFERAT

/.../ Naš ulazak u gradove i odnos prema pozadini, uglavnom je bio pravilan, jedino, a to je bila griješka naših rukovodioca neimajući upotpunosti komandu u svojim rukama raštrkanosti jedinica i popustljivosti naše part. organizacije dozvolili su da uslijed samovoljnosti pojedinih rukovodilaca i boraca prilikom pratnje zarobljenika naprave krupnih političkih pogriješaka prema zarobljenicima. Masovno ubijanje zarobljenika koje je napravila Karlovačka brigada, ubijanje čak i civila, koji su izgladnjelima zarobljenicima donosili hranu što je napravila Ud. Seljina brigada, pljačka sitnih stvari i nepravilnosti drugih jedinica, neprijatelj našeg naroda znao je u borbi protiv naše države vješto da iskoristi i krupni propusti koje su učinili pojedinci samovoljno išli su u korist našim neprijateljima. _____________ Kopija, strojopis HDA, Zagreb, 1220, 135. Z. Dizdar, V. Geiger, M. Pojić, M. Rupić (prir.), Partizanska i komunistička represija i zločini u Hrvatskoj 1944.-1946. Dokumenti, Slavonski Brod, 2005., str. 243.-244.

1945., kolovoz 6. Bjelovar

192.

Okružna komisija za utvrđivanje zločina okupatora i njihovih pomagača Bjelovar naređuju svim gradskim i općinskim komisijama za utvrđivanje zločina okupatora i njihovih pomagača, da prikupljaju statističke podatke “o svim zločinima okupatora i njihovih pomagača za vrijeme okupacije”, pojašnjavaju im način rada, uz napomenu da prikupljene podatke žurno dostave Okružnoj komisiji za utvrđivanje zločina okupatora i njihovih pomagača Bjelovar515 _____________

OKRUŽNA KOMISIJA ZA UTVRDJIVANJE ZLOČINA OKUPATORA I NJIHOVIH POMAGAČA U BJELOVARU Adm. broj 117/1945 Bjelovar 6.VIII.1945. 515

600

Usp. dok. br. 154.


Predmet: Prikupljanje statističkih podataka o svim zločinima okupatora i njihovih pomagača za vrijeme okupacije. SVIM GRADSKIM I OPĆINSKIM KOMISIJAMA za utvrdjivanje zločina okupatora i njihovih pomagača Povodom skorog saziva Mirovne konferencije, Državna komisija za utvrdjivanje zločina okupatora i njihovih pomagača, postavila je zahtjev za hitno prikupljanje statističkih podataka o svim zločinima okupatora i njihovih pomagača u čitavoj Jugoslaviji za vrijeme okupacije. Ti podaci imati će ogroman značaj kako u pitanju extradicije ratnih zločinaca, tako i u pitanju ratne štete.

U vezi s tim naredjuje se svim područnim komisijama slijedeće: Prema priloženim formularima I, II, III i IV, najhitnije pristupite sakupljanju podataka na terenu i to na taj način, da pozovete u svoje središte predstavnike svih mjesnih NOO-a i zamolite ih za saradnju protumačivši im cilj i način sabiranja podataka, zatim im podijelite formulare i to za svako selo od svakog formulara po jedan, podjete zajedno s njima u sela da kontrolirate rad, a kada budu ispunjeni svi formulari u svim selima, odmah ih pošaljite ili donesite ovoj komisiji. Prikupljati se imaju čisto statistički (brojčani) podaci o žrtvama, vrstama zločina i nazivu zločinaca (Nijemac, ustaša itd) koji su ih počinili, bez navadjanja imena žrtava i zločinaca. Radi razjašnjenja spominje se: Drug, koji bude zadužen za prikupljanje podataka ponijet će sobom sva četiri formulara i došavši u selo obratit će se na Mjesni NOO. Od Mjesnog NOO-a ili preko drugih informacija (svjedoka, očevidaca) doznati sve što mu je potrebno, da bi ispunio sva četiri formulara. Uzmimo na pr. formular br. I. tu će se najprije ispuniti naziv mjesta i kotara, za koje se uzimaju podatci. U rubrici I (bombardovanje civilnog stanovništva) Tu će se u odgovarajućim rubrikama prema tomu tko je izvršio bombardovanje unijeti u posebne podrubrike broj ljudi, žena, staraca i djece, koji su poginuli od bombardovanja (Odrasli ljudi, muškarci i žene računaju se od 16-50 godina. Ispod 16 su djeca bez obzira na spol, a povrh 50 godina su starci, takodjer bez obzira na spol). Žrtve, koje su samo ranjene od bombardovanja i ostale žive, brojčano će se navesti u rubriku “Primjedba” kod rubrike bombardovanja. U rubriku br. 5 formulara br. I. “Lišenje života” treba brojčano navesti sve žrtve, kod kojih je kasnije nastupila smrt uslijed zadobivenih povreda, zlostavljanja, mučenja i izgladnjivanja u zatvorima ili logorima. Naravno uvijek pazeći da se brojke ispunjavaju u odgovarajuću rubriku prema zločincima, koji su ih počinili. Takodjer treba dobro paziti da se brojka žrtava tačno ispuni u rubriku kod one vrste zločina od kojeg su faktično stradale. Kad se tako ispune sve rubrike, onda se pojedine brojke iz okomitih rubrika zbroje u odgovarajući stupac prema zločincima, tako da se u rubrici “ukupno” dobiju brojke koliko je žrtava stradalo od Nijemaca u zemlji, od Nijemaca u logorima van zemlje, od Talijana, ustaša, četnika itd. Nakon toga zaduženi drug prema postojećim rubrikama ispunit će i ostale formulare br. II. III i IV. Kod formulara br. IV “povrede imovine” rubrika br. 1 i 2 su jasne. Tu će se brojčano u odgovarajuće rubrike prema zločincima navesti koliko je ukupno spaljeno stambenih zgrada i gospodarskih zgrada, zatim koliko je razoreno bilo od bombardovanja iz zraka, bilo iz topova ili na drugi način.

601


U rubrici broj 3 istog formulara “pljačka stoke” treba navesti broj krupne, a ispod broj sitne stoke. U stoku se računaju svinje i konji. Rubrika broj 4 “pljačka hrane” ispunit će se sa brojem u kilogramima, bez obzira koje vrste hrane. Jedino najprije navesti ljudsku sa oznakom pored broja “lj” a ispod stočnu, sa oznakom pored broja “stoč”. Rubrika 5 “pljačka fabrika i radnji”, tu navesti brojčano koliko je fabrika, radnji ili trgovina opljačkano. Isto postupiti kod ispunjavanja rubrika br. 6 i 7. Rubrike “ukupno” na formularima i vodoravne i okomite, ostavite prazne, jer će zbrajanje obaviti ova komisija za svako selo, kotar i okrug. Stvar na prikupljanju gornjih podataka je neobično važna i hitna i sada preća od svega ostaloga, pa vam se stavlja u dužnost da taj zadatak izvršite u roku od 8 dana po primitku ove okružnice. Potrebno je stvar praktično organizirati učestvovanjem i kontrolom na terenu, pa ne će biti zapreka za potpuni uspjeh.

Smrt fašizmu - Sloboda narodu!

Tajnik, r. Aleksije Luttenberger, v.r. D

M.P.516 _____________

Predsjednik: Mladen Belčić, v.r.

Izvornik, strojopis HDA, Zagreb, 306, GK Križevci, 1– 60/45.

193. 1945., kolovoz 6. Zagreb

Vojni sud Komande grada Zagreba izvješćuje Kotarski narodni sud Zagreb, da je Aurel Klemenčić (1898.) iz Zagreba, osuđen 9. srpnja 1945. na smrt strijeljanjem i konfiskaciju imovine, te da je kazna izvršena _____________

Vojni sud Komande grada Zagreba Dana 6.VIII.1945.

PREPIS

Kotarskom Narodnom Sudu,

ZAGREB

516 Okrugli pečat: Okružna komisija za utvrđivanje zločina okupatora i njihovih pomagača Bjelovar (u sredini zvijezda petokraka).

602


Presudom ovog suda broj 161/45 od 9.VII.1945 presudjen je Klemenčić Aurel, pok. Ignjaca i pok. Majke Antonije, rodj. 6.1.1898 g. u Sr. Mitrovici, nastanjen i nadležan u Zagrebu, Pavla Radića br. 30, elektrot. poduzetnik, Hrvat, rkt., oženjen bez djece, zbog djela ratnog zločinstva na kaznu smrti strijeljanje[m], trajan gubitak pol. i poj. gradjanskih prava i konfiskaciju imovine. Ova je presuda izvršena. Tokom istrage ustanovljeno je, da posjeduje slijedeći materijal: Radnju koja vrijedi oko 150.000 din i stan. SMRT FAŠIZMU – SLOBODA NARODU! M.P.

Predsjednik - Kapetan Vlado Ranogajac v.r.

Potvrdjuje se, da je ovaj po samoj stranci načinjen prepis vjeran svom originalu koji je biljegovan sa ./. pisan strojem a koji se sastoji od I arka papira te koji se po tvrdjenju strane nalazi kod iste u Zagrebu Smrt Fašizmu Sloboda Narodu Kotarski narodni sud za grad U Zagrebu dne 23.3.1946.

_____________

Činovnik potpis nečitljiv

Prijepis, strojopis HDA, Zagreb, 0365, 45-57, svežanj 178.

603


194. 1945., kolovoz 7. Vršac

Odjeljenje za ratne zarobljenike Ministarstva narodne obrane DF Jugoslavije, logor Vršac, na temelju Ukaza AVNOJ-a o općoj amnestiji i pomilovanju od 3. kolovoza 1945., donosi objavu o otpustu iz zarobljeništva Stjepana Vrbanovića (1915.) iz Siska _____________

ODELJENJE ZA RATNE ZAROBLJENIKE Ministarstva Nar. Odbrane Logor XVI. V Br. 270. Vršac 7. VIII. 1945. god. O B J A V A. Za Stjepana Vrbanovića, rez. narednik, rodjen god. 1915 u Zagrebu, općina Zagreb, kotar Zagreb, koji je od strane Jugoslovenske armije bio zarobljen 5.V.1945. godine u Sisku u svojstvu pomoćnika vodje oficirske menze 14. pos. zdruga, pa se na osnovi Ukaza AVNOJ-a o općoj amnestiji i pomilovanju od 3.VIII.1945. godine čl.1 toč.1 1945g otpušta iz zarobljeništva u mjesto opredjeljenja: selo Sisak, općina Sisak, kotar Sisak. Dozvoljava mu se 6 dana boravka u Zagrebu radi vidjenja sa familijom. Ima pravo na besplatnu vožnju željeznicom i brodom od VRŠCA preko N. SADA do SISKA bez prava na povratak. Po dolasku u mesto opredeljenja u roku od 24 časa ima se javiti nadležnoj narodnoj vlasti. SMRT FAŠIZMU – SLOBODA NARODU! Politički komesar Marko Lukić v.r. /.../ Ovjereni prijepis, strojopis HDA, Zagreb, 20.1.1., kut. 183.

604

M.P.

_____________

Komandant logora potpis nečitljiv


195. 1945., kolovoz 7. Vršac

Odjeljenje za ratne zarobljenike Ministarstva narodne obrane DF Jugoslavije, logor Vršac, na temelju Ukaza AVNOJ-a o općoj amnestiji i pomilovanju od 3. kolovoza 1945., donosi objavu o otpustu iz zarobljeništva Stjepana Vukašića (1922.) iz Garešnice _____________

ODELJENJE ZA RATNE ZAROBLJENIKE Ministarstva Nar. Odbrane Logor VIII Br. 270 Vršac 7 - VIII 1945. god. O B JAVA Za Vukašić Stjepan nared. rođenog god. 1922 u Garešnica općina Garešnica kotar (srez) Garešnica koji je od strane Jugoslovenske armije bio zarobljen 13. V 1945. godine u Krško u svojstvu skladištar pa se na osnovi Ukaza AVNOJ-a o opštoj amnestiji i pomilovanju od 3. avgusta 1945. pod [...]517 1945. g. otpušta iz zarobljeništva u mesto opredeljenja: selo Garešnicu općina Garešnica kotar Garešnica. Dozvoljava mu se 3 dana boravka u Sremska Mitrovica radi viđenja sa familijom. Ima pravo na besplatnu vožnju železnicom i brodom od Vršac preko N. Sad do Garešnica bez prava na povratak. Po dolasku u mesto opredeljenja u roku od 24 časa ima se javiti nadležnoj narodnoj vlasti. SMRT FAŠIZMU – SLOBODA NARODU! Politički komesar, ...519 [v.r.]

M.P.518 _____________

Komandant logora, ...520 [v.r.]

Izvornik, strojopis i rukopis (ćirilica) Z. Farago, R. Lenac-Brleković, Z. Verhaz, A. Vragolović, Garešnički žrtvoslov, Garešnica, 1997., str. 116.

Nečitko. Okrugli pečat (otisak nečitak). 519 Potpis nečitak. 520 Potpis nečitak. 517 518

605


196. 1945., kolovoz 7. Kovin

Odjeljenje za ratne zarobljenike Ministarstva narodne obrane DF Jugoslavije, logor Kovin, na temelju Ukaza AVNOJ-a o općoj amnestiji i pomilovanju od 3. kolovoza 1945., donosi objavu o otpustu iz zarobljeništva Vladimira Martinovića (1924.) iz Petrinje _____________

ODELJENJE ZA RATNE ZAROBLJENIKE Ministarstva Nar. Odbrane Logor XX B Br. 136 – 196 Kovin 7 avgusta 1945. god. O B JAVA Za Martinović Vladimir rođenog god. 1924 u Petrinja općina ......... kotar (srez) ......... koji je od strane Jugoslovenske armije bio zarobljen 18. V 1945. godine u Križevcima u svojstvu zap. satnije Križevci pa se na osnovi Ukaza AVNOJ-a o opštoj amnestiji i pomilovanju od 3. avgusta 1945. pod 7. avgusta 1945. g. otpušta iz zarobljeništva u mesto opredeljenja: selo ......... općina ......... kotar ......... Dozvoljava mu se - dana boravka u - radi viđenja sa familijom. Ima pravo na besplatnu vožnju železnicom i brodom od Kovina preko ......... do Križevci bez prava na povratak. Po dolasku u mesto opredeljenja u roku od 24 časa ima se javiti nadležnoj narodnoj vlasti. SMRT FAŠIZMU – SLOBODA NARODU! Politički komesar,

M.P.521 _____________

Komandant logora,

Izvornik, strojopis i rukopis (ćirilica) V. Krpan, I. Rizmaul, D. Salopek, Petrinjski žrtvoslov, Petrinja, 1995., str. 390.

521

606

Okrugli pečat (otisak nečitak).


197. 1945., kolovoz 8. Kovin

Odjeljenje za ratne zarobljenike Ministarstva narodne obrane DF Jugoslavije, logor Kovin, na temelju Ukaza AVNOJ-a o općoj amnestiji i pomilovanju od 3. kolovoza 1945., donosi objavu o otpustu iz zarobljeništva Milana Bradića (1907.) iz Svetog Martina (Samobor) _____________

ODELJENJE ZA RATNE ZAROBLJENIKE Ministarstva Nar. Odbrane Logor XX - B. Br. 141 – 17 Kovin 8 august 1945 god. O B JAVA Za Bradić Milan Franjin rođenog god. 1907 u Kat. Selišće općina Kutina kotar (srez) ............. koji je od strane Jugoslovenske armije bio zarobljen 10.V 1945. godine u Vel. Trgovišće u svojstvu pod. of. V sat. 3 bojna 19 pješ. zdruga pa se na osnovi Ukaza AVNOJa o opštoj amnestiji i pomilovanju od 3. avgusta 1945. pod 8. augusta 1945. g. otpušta iz zarobljeništva u mesto opredeljenja: selo ......... općina Sv. Martin kotar Samobor Dozvoljava mu se / dana boravka u / radi viđenja sa familijom. Ima pravo na besplatnu vožnju železnicom i brodom od Kovina preko ......... do Sv. Martin bez prava na povratak. Po dolasku u mesto opredeljenja u roku od 24 časa ima se javiti nadležnoj narodnoj vlasti. SMRT FAŠIZMU – SLOBODA NARODU! Politički komesar, ...523 [v.r.]

M.P.522 _____________

Komandant logora, ...524 [v.r.]

Izvornik, strojopis i rukopis (ćirilica) HDA, Zagreb, 20.1.1., kut. 79.

Okrugli pečat (otisak nečitak). Potpis nečitak. 524 Potpis nečitak. 522 523

607


198. 1945., kolovoz 8. Karlovac

Izvješće opunomoćenika OZN-e za grad Karlovac o “zapažanjima i informacijama” koje je “stekao [...] obilazeći gradom i kvartom radničkog naselja na Selcu” _____________

Op. OZN-e gr. Karlovac 8. augusta 1945. I Z V J E Š TA J za 8-VIII-1945 god. O zapažanjima i informacijama koje sam stekao toga dana obilazeći gradom i kvartom radničkog naselja na Selcu. Razgovarajući sa više drugova radnika iz poduzeća impregnacije saopštili su mi sljedeće: Da su vrlo nezadovoljni sa postupkom radničkih funkcionera, sindikatom, frontom, takodjer i sa drugovima iz partije, radi toga jer da se vrlo malo takorekući ništa ne brinu za političko uzdizanje i uputstva njih radnika, a što se je najbolje odrazilo prilikom ovih izbora za gradsku skupštinu. Oni se žale da se nitko od drugova rukovodioca i članova spomenutih organizacija, nije pobrinuo niti je itko došao da bi im dao uputstva u pogledu samoga načina glasanja za koga trebaju glasati, a niti im je itko obrazložio današnju političku situaciju niti njihovu ulogu i značaj u današnjoj ekonomskoj i političkoj situaciji. Oni kažu da dok su drugovi aktivisti ovako nehajno postupili, da se je s druge strane osjetio i odrazio rad onih koji se još do danas nisu pomirili i prišli sa voljom k radu jedinstvene fronte i ako su kandidati na izborničkoj listi bili obuhvaćeni u okvir jedinstvene fronte. Isti drugovi žale se i na radnički odbor u tom poduzeću pa kažu da se niti u tom pogledu od strane sindikata ne vodi nikakvog pregleda i da je taj odbor nepraktičan. Jedan drug govorio mi je o nekim elementima, koji vode harangu protiv nas medju kojima se ističe i nekoliko žena čiji su muževi hapšeni ili su u logoru. Drugovi iz “Impregnacije” zahtijevaju da im se posveti veća pažnja na političkom i prosvjetnom uzdizanju, jer da će kao politički zreliji i organizovaniji biti u stanju da savladavaju sve političke i ekonomske poteškoće u kojima sada nalazimo i u buduće. Isti drugovi govorili su mi da uvidjaju da se je mnogo popravilo njihovo ekonomsko stanje tj. da im je zarada mnogo bolja odkako je nastupilo oslobodjenje. Unatoč toga mnogi oni koji su bili familijarno povezani sa ustašama i domobranima oni danas iskorištavaju svaku situaciju pa se čak niti javno ne ustručavaju arangirati protiv današnjeg stanja. To svoje nezadovoljstvo obrazlažu time da kako se danas mnogo hapsi itd. Razgovarajući sa radnicama iz “Parkete” one se mnogo žale i strahuju da će biti odpuštene radi pomanjkanja posla i da se mi radnički borci i sindikati ništa ne brinemo za njih, a što više da im naprimjer drug Krznar kaže da u slučaju ako neće biti posla u toj tvornici da će ih se prebaciti u radne bataljone, što isto kod njih izaziva strah jer im se nije obrazložilo značaj rada u radnim bataljonima niti to da bi u takvom slučaju njihova djeca dobivala potporu ili

608


inače bila zbrinuta. Obzirom na današnje ekonomsko i financijsko stanje u našoj zemlji, a razgovarajući sa radništvom kod kojeg se još uvjek primjećuje politička začmalost kao rezultat četirigodišnje fašističke vladavine, uvjerenja sam da je najaktuelnija stvar današnjih svih aktivista i sindikalista da se svim snagama bace na politički i prosvjetni rad na uzdizanju radničkih masa i kao prvo upoznati ga i uvjeriti u to da svaki radnik da nije danas vrijeme borbe za veću nadnicu nego borba za ekonomsko uzdizanje naše zemlje što on mora shvatiti kao poziv njegovih klasnih i političkih interesa. Samo sa takvim uvjerenjem moći će se radnik otarasiti uskogrudnih fikcija o većoj nadnici. Nadalje čuje se mnogo žalbe o pomanjkanju stanova u Karlovcu dok su mnoge stambene zgrade zauzete bilo po vojsci ili za civilne ustanove, a da u isto vrijeme “kadetska škola” zjapi prazna u koju bi se mogle smjestiti mnoge vojne ustanove čime bi se rešilo u mnogome stambeno pitanje u korist naših drugova i odanih saradnika. Tako ne primjer drug kapetan Mikec jedan od vrlo zaslužnih, stanuje na drvenom trgu u jednoj sobi sa svojom obitelji u kojoj stanuje i kuha te uslijed komocije koju su si priuštile mnoge ustanove njegovo stambeno pitanje ostalo je pod istim okolnostima kao i za vrijeme NDH-e jer uslijed spomenutih okolnosti nikome niti ne pada na pamet da traži bolje uslove stanovanja jer je uvjerenja da i tako nebi uspio. Radi opštih potreba i zadovoljstva uvjerenja sam da bi bilo potrebno da se već jednom povede ozbiljna akcija za rešenje stambenog pitanja na taj način da se sprovede kontrola zgrada i da se ustanovi koliko prostorija je potrebno kojoj ustanovi i koje su zgrade za to najpodesnije obzirom na njihov vojnički ili politički karakter. Budući da se gradom šetaju mnoga nepoznata lica, u tom pogledu sporazumio sam se sa šefom za javni red i sigurnost da će on ovih dana izaslati nekoliko patrola koje će imati zadatak da legitimišu sva nepoznata i sumnjiva lica na teritoriju grada Karlovca i da u tom smislu onda postupe. Skrenuo sam pažnju i dežurnom oficiru u garnizonu da se povede računa o ponašanju drugova vojnika konkretno na Jelačićevom trgu kojeg su si oni odabrali kao centar svog sastajališta te u isto vrijeme sjede po klupama na kojima se preko dana prodaje voće i živežne namirnice, a isto tako i po mesarskim klupama gdje se sječe meso, da bi se to spriječilo i upozorilo drugove dežurni oficir predvidio je izašiljanje patrola i predavanje tog istog slučaja u dužnost sljedećim dežurnim oficirima u garnizonu. S.F. - S.N. _____________

...525 [v.r.]

Izvornik, strojopis HDA, Zagreb, 1491, 6.1.2.5-6.

525

Potpis nečitak.

609


199. 1945., kolovoz 8. Varaždin

Okružna Komisija za utvrđivanje zločina okupatora i njihovih pomagača u Varaždinu nalaže kotarskim narodnim sudovima u Novom Marofu i Ludbregu da žurno prikupe “podatke glede cjelokupne pokretne i nepokretne imovine narodnog neprijatelja Vidačić Miroslava” iz Novog Marofa, jer je predložila Vojnom sudu zagrebačkog vojnog područja da se njegova imovina sekvestrira _____________

OKRUŽNA KOMISIJA ZA UTVRDJIVANJE ZLOČINA OKUPATORA I NJIHOVIH POMAGAČA – VARAŽDIN Broj: 154/1945. dne, 8. kolovoza 1945. KOTARSKOM NARODNOM SUDU

NOVI MAROF

Umoljavate se hitno pribaviti podatke glede cjelokupne pokretne i nepokretne imovine narodnog neprijatelja Vidačić Miroslava 60 godina starog, sudskog činovnika iz Novog Marofa, oženenog, oca jednog djeteta, stalnog boravišta iz Ludbrega, te gornje podatke smjesta dostaviti vojnom sudu zagrebačkog područja u Zagrebu, Nova Ves, pozivom na gornji broj ove Komisije, jer je tom vojnom sudu ova komisija stavila predlog radi sekvestracije imovine Vidačić Miroslava /točka 3. Objašnjenja Zakona o konfiskaciji imovine, izdato od strane Ministarstva Pravosudja u Zagrebu dne 21.VII.1945. broj 3141/45./ O učinjenom umoljavate se smjesta ovu Komisiju obavjestiti. SMRT FAŠIZMU-SLOBODA NARODU! Privremeni sekretar: Privremeni rukovodilac: _______________________________________________ OKRUŽNA KOMISIJA ZA UTVRDJIVANJE ZLOČINA OKUPATORA I NJIHOVIH POMAGAČA – VARAŽDIN Broj: 154/1945. dne, 8. kolovoza 1945. KOTARSKOM NARODNOM SUDU

LUDBREG Umoljavate se hitno pribaviti podatke glede cjelokupne pokretne i nepokretne imovine narodnog neprijatelja Vidačić Miroslava 60 godina starog, sudskog činovnika iz Novog Marofa, oženenog, oca jednog djeteta, stalnog boravišta iz Ludbrega.

610


Tražene podatke izvolite smjesta dostaviti vojnom sudu zagrebačkog područja u Zagrebu - Nova Ves, pozivom na gornji broj ove Komisije jer je tom vojnom sudu ova komisija stavila predlog radi sekvestracije imovine Vidačić Miroslava /točka 3. Objašnjenja Zakona o konfiskaciji imovine, izdatog od strane Ministarstva Pravosudja u Zagrebu dne 21.VII.1945. pod brojem 3141/45./ O učinjenom umoljavate se smjesta ovu Komisiju obavjestiti. SMRT FAŠIZMU-SLOBODA NARODU! Privremeni sekretar:

_____________

Privremeni rukovodilac:

Kopija, strojopis Državni arhiv u Varaždinu, 0032, 154/45.

200. 1945., kolovoz 9. Kovin

Odjeljenje za ratne zarobljenike Ministarstva narodne obrane DF Jugoslavije, logor Kovin, na temelju Ukaza AVNOJ-a o općoj amnestiji i pomilovanju od 3. kolovoza 1945., donosi objavu o otpustu iz zarobljeništva Mirka Baričevića (1899.) iz Bjelovara _____________

ODELJENJE ZA RATNE ZAROBLJENIKE Ministarstva Nar. Odbrane Logor XX B. Br. 136 – 196 Kovin 9 - avgust 1945. god. O B JAVA Za Baričević Šime Mirko rođenog god. 1899 u Jasenice općina ......... kotar (srez) Benkovac koji je od strane Jugoslovenske armije bio zarobljen 9/V 1945. godine u Zagrebu u svojstvu komandir žand. škole [...]526 pa se na osnovi Ukaza AVNOJ-a o opštoj amnestiji i pomilovanju od 3. avgusta 1945. pod 9. avgusta 1945. g. otpušta iz zarobljeništva u mesto opredeljenja: selo ......... općina Bjelovar kotar ......... Dozvoljava mu se 3 (tri) dana boravka u Osijek radi viđenja sa familijom. Ima pravo na besplatnu vožnju železnicom i brodom od Kovina preko ......... do Bjelovar bez prava na povratak. 526

Nečitko.

611


vlasti.

Po dolasku u mesto opredeljenja u roku od 24 časa ima se javiti nadležnoj narodnoj SMRT FAŠIZMU – SLOBODA NARODU! Politički komesar, ...528 [v.r.]

M.P.527 _____________

Komandant logora, ...529 [v.r.]

Izvornik, strojopis i rukopis (ćirilica) Privatno vlasništvo Z. Dizdar, V. Geiger, M. Pojić, M. Rupić (prir.), Partizanska i komunistička represija i zločini u Hrvatskoj 1944.-1946. Dokumenti, Slavonski Brod, 2005., str. 242.

201. 1945., kolovoz 9. Bjelovar

Otpusnica iz logora Bjelovar, Odjeljenja za ratne zarobljenike Komande pozadine II. JA, za Stjepana Bertovića (1922.) iz Zagreba _____________

KOMANDA LOGORA Bjelovar Dne 9. VIII. 1945. Br. 165

O T P U S N I C A.

Za...............BERTOVIĆ STJEPAN........................................................................................... Po zanimanju student šumarstva.............................................................................................. Rodjen......1922......sa stanom...Zgb. Čubrinovićeva 4............................................................ Priveden................................................................................................................................... Pušta se na osnovu Ukaza o općoj amnestiji i pomilovanju Pretsjedništva Antifašističkog Vijeća Narodnog Oslobodjenja Jugoslavije od 5. VIII.45.g. Otpusnica vrijedi kao objava do dolaska kući.

Izvornik, strojopis Privatno vlasništvo

SMRT FAŠIZMU – SLOBODA NARODU! Za odjeljenje: M.P.530 Major ...531 [v.r.] _____________

Okrugli pečat (otisak nečitak). Potpis nečitak. 529 Potpis nečitak. 530 Okrugli pečat: Komanda pozadine II. Jugoslavenske armije Odjeljenje za ratne zarobljenike (u sredini grb DF Jugoslavije). 531 Potpis nečitak. 527 528

612


202. 1945., kolovoz 9. Bjelovar

Otpusnica iz zarobljeničkog logora Bjelovar za Nevenka Devčića (1921.) iz Zagreba _____________

Komanda logora Bjelovar Dne 9 - VIII 1945. 469

OTPUSNICA

Za.................Devčić Nevenko................. Po zanimanju.............učitelj.................... Rodjen.................1921............................ sa atanom....Vrhovčeva 11/III Zgb....... Priveden.................................................. Pušta se na osnovu Ukaza o općoj amnestiji i pomilovanju Predsjedničtva Antifašističkog Vijeća Narodnog Oslobodjenja Jugoslavije od 5.VIII.1945. Odpusnica vriedi kao objava do dolaska kući. SMRT FAŠIZMU – SLOBODA NARODU M.P.

Za odjeljenje major: Podpis nečitljiv

Da je ovaj prepis vjeran svome originalu tvrdi MINISTARSTVO PROSVJETE Zagreb, dne 14.VIII. 1945. Potpis:532 533 M.P. Cerovac [v.r.] _____________ Ovjereni prijepis, strojopis HDA, Zagreb, 20.1.1.

532 533

Pečat. Okrugli pečat: Federalna država Hrvatska Ministarstvo prosvjete (u sredini zvijezda petokraka).

613


203. 1945., kolovoz 10. Bjelovar

Otpusnica iz logora Bjelovar, Odjeljenja za ratne zarobljenike Komande pozadine II. JA, za Zdravka Kovača (1924.) iz Zagreba _____________

KOMANDA LOGORA Bjelovar Dne 10. VIII. 1945. 1351 O T P U S N I C A. Za...............KOVAČ FILIP ZDRAVKO.................................................................................... Po zanimanju privat. činov....(vodnik pomorske akademije).................................................... Rodjen......4.IV.1924......sa stanom...Zgb. Mrazovićeva 9/II.................................................... Priveden............25.VII.45........................................................................................................ Pušta se na osnovu Ukaza o općoj amnestiji i pomilovanju Pretsjedništva Antifašističkog Vijeća Narodnog Oslobodjenja Jugoslavije od 5. VIII.45.g. Otpusnica vrijedi kao objava do dolaska kući.

Izvornik, strojopis Privatno vlasništvo

SMRT FAŠIZMU – SLOBODA NARODU! Za odjeljenje: M.P.534 Major ...535 [v.r.] _____________

534 Okrugli pečat: Komanda pozadine II. Jugoslavenske armije Odjeljenje za ratne zarobljenike (u sredini grb DF Jugoslavije). 535 Potpis nečitak.

614


204. 1945., kolovoz 10. Bjelovar

Otpusnica iz logora Bjelovar, Odjeljenja za ratne zarobljenike Komande pozadine II. JA, za prof. Dušana Vujića (1904.) iz Zagreba _____________

KOMANDA LOGORA Bjelovar Dne 10. VIII. 1945. O T P U S N I C A. 2505 Za...............Vujić Jovana Dušan........................................................................................... Po zanimanju profesor – poručnik........................................................................................ Rodjen......21. kolovoz 1904......sa stanom...Vlaška 53/III. Zgb............................................ Priveden...25.VII.1945........................................................................................................... Pušta se na osnovu Ukaza o općoj amnestiji i pomilovanju Pretsjedništva Antifašističkog Vijeća Narodnog Oslobodjenja Jugoslavije od 5. VIII.45.g. Otpusnica vrijedi kao objava do dolaska kući. SMRT FAŠIZMU – SLOBODA NARODU! Za odjeljenje: M.P.536 Major ...537 [v.r.] _____________

Izvornik, strojopis HDA, Zagreb, 20.1.1., kut. 183.

536 Okrugli pečat: Komanda pozadine II. Jugoslavenske armije Odjeljenje za ratne zarobljenike (u sredini grb DF Jugoslavije). 537 Potpis nečitak.

616


1945., kolovoz 14. Zagreb

205.

Izvješće o brojnom stanju zarobljenika u logorima Bjelovar, Čemernica, Prečko, Dubovac i Maksimir, prije i nakon Ukaza o općoj amnestiji i pomilovanju od 3. kolovoza 1945. _____________

ODJELJENJE ZAŠTITE NARODA OZN-a ZA HRVATSKU MINISTARSTVA NARODNE ODBRANE FEDERATIVNE JUGOSLAVIJE Broj 1631 Zagreb, dne 14. VIII. 1945.

ODJELJENJU ZAŠTITE NARODA ZA HRVATSKU U vezi sa amnestijom Predsjedništva AVNOJ-a organi ovog odsjeka izvršili su pregled i sortiranje zarobljenika u slijedećim logorima: 1. Bjelovar, 2. Čemernica, 3. Prečko, 4. Dubovac /Karlovac/ i 5. Maksimir. U navedenim logorima prigodom primljene amnestije zatečeno je 6.227 zarobljenika, od kojih je 5.846 otpušteno, a 381 nije obuhvačeno u amnestiji. Neamnestirani iz logora Prečko i Čemernica, upućeni su Okružnim odjeljenjima na daljnji postupak. Stanje u pojedinim logorima vidljivo je iz slijedečeg pregleda: 1. Bjelovar /sa Vojnovićem/ - otpušteno ……3.398 ………. ostalo u logoru ….. 203 2. Čemernica “ …….. 944 ………. “ …… 36 3. Prečko “ …….. 772 ………. “ …… 77 4. Dubovac /Karlovac/ “ …….. 631 ………. “ …… 64 5. Maksimir “ …….. 101 ………. “ …… 1 Ukupno “ 5.886 “ 381

Prilažemo spiskove otpuštenih i to: za logor Bjelovar, pod A. i B. za Čemernicu pod C. za Prečko pod D. i F. Dubovac pod G. i Maksimir pod H. /…/538 Spiskove neobuhvaćenih amnestijom ne prilažemo zbog toga, jer nam sve komande logora još nisu dostavile. Smrt fašizmu – Sloboda narodu ! M.P.539 Za odsjek, šef p.pukovnik _____________ Izvornik, strojopis HDA, Zagreb, 1491, 2.19. Z. Dizdar, V. Geiger, M. Pojić, M. Rupić (prir.), Partizanska i komunistička represija i zločini u Hrvatskoj 1944.-1946. Dokumenti, Slavonski Brod, 2005., str. 244.-245.

Popisi otpuštenih nedostaju. Okrugli pečat: Odjel zaštite naroda za Hrvatsku Povjereništva za narodnu obranu NKOJ (petokraka zvijezda) III. odsjek. 538 539

617


206. 1945., kolovoz 18. Varaždin

Izvješće Javnog tužitelja za Okrug Varaždin o stanju u logoru Maruševac i zatvoru OZN-e u Zlataru _____________

JAVNI TUŽILAC ZA OKRUG VARAŽDIN Broj: pov.15/45 Varaždin, dne 18. VIII. 1945. Predmet: Pregled logora i zatvora

JAVNOM TUŽIOCU HRVATSKE540

ZAGREB

Kod pregleda logora i zatvora na našem okrugu primjetio sam nekoliko nepravilnih stvari o kojima vas ovim obavještavam. U logoru Maruševac bilo je prije amnestije 500-600 zatvorenika, što žena, što muškaraca. U istim prostorijama, gdje stanuju muški zatvorenici, stanuju zajedno s njima i žene, što ima za posljedicu slučajeve nemorala. Takodjer je nepravilno, što se zajedno nalaze, kako teški zločinci, tako i oni manji, koji su sudjeni na eventualno godinu dana prisilnog rada. Tim logorom rukovodi upravni odjel okružnog narodnog odbora Varaždin. Nakon vidjenih nepravilnosti usmeno i pismeno javili smo okružnom narodnom odboru, da ispravi te greške. Kod pregleda zatvora OZN-e u Zlataru takodjer se primjetilo nepravilnosti. Sam zatvor vrlo je loše uredjen, zatvorenici spavaju na raznim sanducima, koji su nabacani u te prostorije, te izgledaju kao slagalište praznih i nepotrebnih sanduka. Upozorio sam šefa kotarskog opunomoćstva, da odmah isprazni sanduke iz tih prostorija, te da naprave priče, na kojima će zatvorenici spavati. Sam postupak u zatvorima, a i logorima je pravilan i ne dogadja se slučajeva maltretiranja. Smrt fašizmu –Sloboda narodu !

M.P.541 _____________

JAVNI TUŽILAC: Joža Kolar [v.r.]

Izvornik, strojopis HDA, Zagreb, 421, 5/117. Z. Dizdar, V. Geiger, M. Pojić, M. Rupić (prir.), Partizanska i komunistička represija i zločini u Hrvatskoj 1944.-1946. Dokumenti, Slavonski Brod, 2005., str. 245.-246. 540 541

618

Jakov Blažević. Okrugli pečat: Javni tužilac Varaždinskog okruga - Varaždin.


207. 1945., lipanj 20. - kolovoz 18 Zagreb

Vojni sud II. JA odobrava smrtnu presudu, trajan gubitak građanskih časti i konfiskaciju imovine katoličkom svećeniku dr. Ivanu Šimunoviću iz Ivanić Grada, Vojnog suda Vojne oblasti zagrebačke JA542 _____________

[…]543 VOJNI SUD VOJNE OBLASTI ZAGREBAČKE JUGOSLAVENSKE ARMIJE Sud.....462........... /1945. Primljeno:............../194... Riješeno: 20. juna /1945.544 U

I M E

N A R O D A

J U G O S L AV I J E !

Vojni sud Vojne oblasti zagrebačke Vijeće kod te oblasti sastavljeno od kapetana Kezele Slavke, pretsjednika ovoga suda kao pretsjedavatelja, te kapetana Remenar Karla k-danta vojne obalsti zagrebačke i sudicki Vlade v.d. polit. delegata straže ovoga suda kao članova vijeća, te zastavnika Štok Franje, sekretara ovoga suda kao zapisničara a u prisutnosti Pavlović Milana suca istražitelja ovoga suda kao zastupnika optužbe u krivičnom predmetu protiv okrivljenog Šimunović Dr. Ivana radi djela aktivnog ustaštva, špijunaže, organizatorstva teror. oruž, formacije i učešća u masov. hapšenju i ubijanje nakon održanog glavnog pretresa u prisutnosti okrivljenog donio je dana 30. juna 1945 sljedeću P R E S U D U Okrivljeni Šimunović dr. Ivan, sin Franje i Jele r. Marošević rođen 22.XI.1892 u Godinjaku, opć. Staro Petrovo selo, kotar N. Gradiška, zadnje boravišta u Ivanić Gradu, zanimanje rkt. župnik, neoženjen, Hrvat, pismen, posjeduje u Pakracu u Trumbićevoj ulici kuću, u NOV nema nikoga a u neprijateljskoj vojsci ima nećaka, navodno nekažnjavan, k r i v

j e

kao nepotrebno ispušteno.

Stoga se temeljem člana 5,16 i 17 Uredbe o vojnim sudovima

542 O sudbini vlč. I. Šimunovića, usp. A. Baković, Hrvatski martirologij XX. stoljeća: Svećenici mučenici Crkve u Hrvata, Zagreb, 2008., str. 626.-627. 543 Grb DF Jugoslavije. 544 Pečat.

619


o s u đ u j e

Na kaznu smrti strijeljanjem, trajan gubitak građanske časti i na konfiskaciju njegove cjelokupne imovine. Presuda će biti izvršna nakon odobrenja višeg vojnog suda u smislu čl.29. Uredbe o voj. sudovima. O B R A Z L O Ž E N J E

Kao nepotrebno ispušteno, Smrt fašizmu - Sloboda narodu!

Zapisničar zastavnik, Franjo R. Štok v.r.

M.P.545

Predsjedatelj kapetan, Slavko Kezele v.r.

Da je prepis istovjetan sa svojim izvornikom tvrdi Sekretar …546 [v.r.] Ova je presuda odobrena po vojnom sudu II.J.A. II. sud br 2006-2013 od 18. kolovoza 1945. Smrt fašizmu - Sloboda narodu! Sekretar …547 [v.r.] _____________ Ovjereni prijepis, strojopis Privatno vlasništvo

Okrugli pečat (otisak nečitak). Potpis nečitak. 547 Potpis nečitak. 545 546

620


208. 1945., kolovoz 19. Zagreb

Vojni sud Komande grada Zagreba izvješćuje Zemaljsku upravu narodnih dobara u Zagrebu, da je dr. Mira Ille (1888.) iz Zagreba zbog “ratnog zločinstva” osuđena 15. srpnja 1945. na kaznu smrti strijeljanjem, trajan gubitak svih političkih i građanskih prava i konfiskaciju imovine _____________

VOJNI SUD KOMANDE GRADA ZAGREBA dana 19. VIII. 1945. ZEMALJSKOJ UPRAVI NARODNIH DOBARA

Zagreb

Presudom ovog suda broj 732./45. od 15.VII.1945. presudjen je ILLE Dr. Mira, Filipa i Jele r. Kavič rodj. 2.V.1888.g. u Zagrebu, zavičajna i nastanjena u Zagrebu, Masarikova br. 7. profesorica. udovica, 2 djece, rkt. Hrvatica zbog djela ratnog zločinstva na kaznu smrti streljanjem trajan gub. svih pol. i gradjanskih prava, te konfiskaciju njezine imovine uz ograničenje u smislu čl. 6. Zakona o konfiskaciji od 9.VI.45. Ova je presuda izvršna. Tokom istrage ustanovljeno je, da posjeduje slijedeći imetak jedan dio kuče u Masarikovoj br. [7.] Smrt fašizmu – Sloboda narodu! M.P.548 _____________

Pretsjednik, kapetan: Vlado Ranogajec [v.r.]

Izvornik, strojopis Državni arhiv u Zagrebu, 0037, GUND

548

Okrugli pečat: Vojni sud Komande Grada Zagreba (u sredini grb DF Jugoslavije).

621


209. 1945., kolovoz 19. Zagreb

Otpusnica iz zarobljeničkog logora Mirogoj za Stjepana Majseca (1896.) iz Jakuševca (Zagreb) _____________

Komanda Vojnog Logora Mirogoj Dne 19.VIII.1945 godine. OTPUSNICA Za MAJ S E C I Z I D O RA S T J E PAN Rodjen 8.XI.1896. Šćitarjevo, Vel. Gorica. Po zanimanju rav. učitelj sa stanom Jakuševac kbr. 98. Priveden 18.VIII.45. otpušten 19.VIII.45. Pretsjedništvo AVNOJ-a na Osnovu čl. 4 Odluke o Vrhovnom Zakonodavnom i Predsjedničkom Tijelu Jugoslavije i na osnovu čl. 1 i 5 Zakona o davanju amnestije i pomilovanja, a na predlog pretstavnika Savezne Vlade i Ministra Narodne Odbrane izdaje se slijedeće: Ukaz O OPŠTOJ AMNESTIJI I POMILOVANJU. Smrt Fašizmu – Sloboda Narodu! M.P.

Komandant logora: Smrekar, v.r.

----------------------------------------------------Da je ovaj prijepis vjeran svome originalu, tvrdi: Kotarski N.O. Velika Gorica. U Velikoj Gorici, dne 13. rujna 1945. Tajnik SO

M.P.549 _____________

Izvornik, strojopis HDA, Zagreb, 20.1.1., kut. 129.

549 550

622

Okrugli pečat: Kotarski N.O. Velika Gorica (u sredini zvijezda petokraka). Potpis nečitak.

Pretsjednik: ...550 [v.r.]


210. 1945., kolovoz 21. Zagreb

Otpusnica iz zarobljeničkog logora Mirogoj, OZN-e Komande zagrebačkog vojnog područja, za Mladena Engelsfelda (1900.) iz Mirnovca (Samobor) _____________

Komanda vojnog Logora Mirogoj Dne 21.VIII. 1945 godine OTPUSNICA Za.....................E N G E L S F E L D M L A D E N........................................................ Rodjen........17.IV.1900. u Rugvici, kotar Dugo Selo........................................................ Po zanimanju...........učitelj............sa stanom................Mirnovec.........kbr...................... Priveden............20.VIII.45. odpušten 21.VIII.45.............................................................. Pretsjedništvo AVNOJ-a na Osnovu čl. 4 Odluke o Vrhovnom Zakonodavnom i Predsjedničkom Tijelu Jugoslavije, i na Osnovu čl. 1 i 5 Zakona o davanju amnestije i pomilovanja, a na predlog pretstavnika Savezne Vlade i Ministra Narodne Odbrane izdaje se slijedeće: UKAZ O OPŠTOJ AMNESTIJI I POMILOVANJU. Smrt fašizmu – Sloboda narodu! M.P.551 _____________

Komandant logora: ...552 [v.r.]

Izvornik, strojopis HDA, Zagreb, 20.1.1., kut. 96.

551 Okrugli pečat: Komanda zagrebačkog vojnog područja Odsjek za zaštitu naroda (u sredini grb DF Jugoslavije). 552 Potpis nečitak.

624


211. 1945., kolovoz 24. Varaždin

Okružna OZN-a Varaždin nalaže Vojnom sudu Komande zagrebačkog vojnog područja, da obnovi postupak protiv Antuna Bubnjara iz Vojnovca (Zlatar), osuđenog od Vojnog suda Komande varaždinskog područja na petnaest godina prisilnog rada, jer je “imenovani teški zločinac, [te] zaslužuje kaznu smrti” _____________

[…]553 OKRUŽNO ODJELJENJE ZAŠTITE NARODA OZNA VARAŽDIN BROJ 1370 dne: 24.VIII.1945.554

VOJNOM SUDU KOMANDE ZAGREBAČKOG VOJNOG PODRUČJA ZAGREB

Bubnjar Antun iz Vojnića555, kotar Zlatar, osudjen je od komande suda Varaždinskog područja, na 15 godina prisilinog rada. Pošto je imenovani teški zločinac, zaslužuje kaznu smrti, to izvolite obnoviti protiv istoga postupak. U prilogu556 Vam dostavljamo prepis originalnih izjava, sa imenima i prezimenima, podnosioca tužbe, koje možete koristiti kao svjedoke kod procesa. Smrt fašizmu - Sloboda narodu! M.P.557 _____________

Za odjeljenje: …558 [v.r.]

Izvornik, strojopis Državni arhiv u Zagrebu, 1007, VKR – 6/50.

Grb DF Jugoslavije. Pečat. 555 Ispravno bi bilo: Vojnovca. 556 Prilozi nisu pronađeni. 557 Okrugli pečat: Okružno odjeljenje zaštite naroda - OZNa - Varaždin (u sredini grb DF Jugoslavije). 558 Potpis nečitak. 553 554

625


212. 1945., kolovoz 25. Zagreb

Vojni sud II. JA, Zagreb izvješćuje Zemaljsku upravu narodnih dobara u Zagrebu, da je Janko Relić (1920.) iz Jastrebarskog osuđen 26. srpnja 1945. na kaznu smrti strijeljanjem, trajan gubitak građanskih prava i konfiskaciju imovine _____________

VOJNI SUD IV VOJNE OBLASTI II JUGOSLAVENSKE ARMIJE Sud broj: 894/45 23.VIII.1945.Upravi narodnih dobara, Z a g r e b.Presudom ovog suda pod gornjim brojem od 26.VII.1945 godine presudjen je RELIĆ JANKO, sin Mile i Mare rodjene Relić, rodjen 1920 u Reličima, Sošice, Jastrebarsko, bilježnički vježbenik, oženjen, otac dvoje djece, na kaznu smrti strijeljanjem, trajan gubitak gradjanskih častnih prava, te na konfiskaciju imovine u skladu sa čl. 6. Zakona o konfiskaciji.-. Gornja presuda je izvršena.Dostavlja senaslovu na znanje i daljnji postupak.Smrt fašizmu – Sloboda narodu! M.P.559 _____________

Pretsjednik suda, kapetan: ...560 [v.r.]

Izvornik, strojopis Državni arhiv u Zagrebu, 0037, GUND

559 560

626

Okrugli pečat: Vojni sud Vojne oblasti 2. Jug. Armije (u sredini grb DF Jugoslavije). Potpis nečitak.


[1945., kolovoz 26.] Varaždin

213.

Izvješće Upravnog odjela Okružnog NO-a Varaždin “o radu upravnog odjela od oslobođenja do danas” _____________

OKRUŽNI NARODNI ODBOR VARAŽDIN upravni odjel I Z V J E Š TA J o radu upravnog odjela od oslobodjenja do danas. Oslobodjenjem područja našeg okruga pristupilo se je organizaciji upravnog odjela u smislu okružnica primljenih od ZAVNOH-a. Glavni zadatak bio je organizirati i popuniti upravni odjel Okružnog kao i iste kod nižih NO-a, potrebnim stručnim osobljem. Ista popuna je izvršena te su upravni odjeli u glavnom popunjeni najnužnije potrebnim osobljem a koje je regrutovano djelom od drugova iz borbe a djelom od bivših činovnika koji se nijesu ogriješili o narodni oslobodilački pokret. Do sada su nedostaci u samoj organizaciji još u kriminalnom pododsjeku, gdje nedostaje potrebni stručni personal, a kotarevi Zlatar, Krapina i Varaždin nemaju još pravnih referenata. Baš s obzirom na nedostatke u organizacionom pogledu rad u upravnoj službi bio je manjkav. No danas već odvija se bez većih nedostataka i ako je posao velik. Izvjesni zaostaci nastali su u poslovanju usljed većih nepredvidjenih poslova kao napr. prijem i daljnje transportiranje njemačkih i drugih izbjeglica i slično. Pomoć nižim NO-ima naročito u početku bila je dosta velika no još je uvijek premala a razlozi su preobterećenje poslom i pomanjkanje saobraćajnih sredstava. U obće-upravnom odsjeku najveći posao obavljen je u referatu za izvršenje konfiskacije. Upravni odjel Okružnog NO-a vršio je po ovom predmetu poslove u smislu propisa odluke AVNOJ-a od 21.IX.1944. O prelazu u državnu vlasnost neprijateljske imovine, o državnoj upravi nad imovinom neprisutnih osoba i o sekvestru nad imovinom koju su okupatorske vlasti prisilno otudjile. Naknadno je ovaj upravni odjel prenio rečene poslove na područne gradske i kotarske NO-e, te je do sada po upravnom odjelu okružnog i istima kod kotarskih i kradskih NO-a dojeto blizu 400 takovih odluka. Rad odsjeka za javni red i sigurnost vrlo je obsežan i tu još ima stanovitih nedostataka. Raspuštena su sva društva, koja su bila u tijesnoj vezi sa okupatorima, osim vjerskih i vatrogasnih društava. Sprečavanje kriminala usljed pomanjkanja stručno izobraženog osoblja nije postignuto, a isto tako ni suzbijanje privredne sabotaže i ilegalne trgovine. Kontrola kretanja vrši se na taj način da se izdaju propusnice za sva putovanja unutar i izvan okruga, no uslijed slabosti u narodnoj miliciji ta kontrola nije postignuta posvema. Ministarstvu unutrašnjih poslova predloženo je, da se predje na izdavanje legitimacija a da se postupak sa izdavanjem propusnica pojednostavi. Prijedlog je usvojen, te će se na isti posao prijeći čim Ministarstvo dovrši plan za cijelu zemlju a to će biti kroz kratko vrijeme. U pogledu kontrole saobraćaja sprovedena je registracija bicikla a u toku je sprovadjanje registracije motornih vozila.

627


Najteži problem jest organizacija Okružne narodne milicije. Po oslobodjenju imali smo svega 15 milicionera, dok je danas brojno stanje oko 400. Ovaj broj postignuti je mobilizacijom i bio bi dovoljan kada bi milicija kvalitativno zadovoljavala, a u čemu ona ni iz daleka ne zadovoljava. Glavne poteškoće bile su, a još uvijek jesu nedostatak spremnog komandnog kadra, pitanje prehrane, odjeće i obuće, kao i sam smještaj. S obzirom na važnost zadataka a koje ima milicija kao izvršni organ narodne vlasti poduzeto je sve, da se problemi koji stoje na putu uspješnog razvitka uspješno riješe. Već sada došlo nam je na raspoloženje stanovit broj rukovodioca, oficira Jugoslavenske armije, a još uvijek dolaze tako da ćemo ovih dana moći organizovati dobre komande kotarskih milicija, a nakon čega će se preći na organizaciju komandi stanica. Pitanje snabdjevanja opremom i hranom kao i plaćanje riješeno je na taj način, da će Ministarstvo unutrašnjih poslova odsjek za narodnu miliciju preuzeti to sve na sebe počam od 1.IX. pa na dalje. Isto tako riješeno je i stručno osposobljavanje milicionera a koje će se vršiti kroz kurseve. U toku sljedećih mjesec dana milicija će biti osposobljena da bar donekle udovoljava zadacima koji se pred nju postavljaju, a što do sada nije bio slučaj. Seoska milicija bila je formirana po cijelom okrugu, ali uslijed slabe pomoći odozgo i uslijed nepravilne organizacije u nekim kotarevima ona nije zadovoljavala, te je dokinuta, medjutim ona mora postojati i dalje organizirana na širokoj bazi uz podršku širokih narodnih masa. Pod ovaj upravni odjel podpada i logor u Maruševcu, u kojemu se nalaze osudjenici osudjeni na prisilan rad. Osudjenici rade na obnovi popaljenih sela u Kalniku kao i na gospodarskom dobru u Šalovcu. Brojno stanje do amnestije bilo je 600 a sada se je nakon amnestije smanjilo na polovicu. Stanje takodjer nije zadovoljavajuće uslijed istih poteškoća kao i kod narodne milicije. No i u tom pravcu preduzete su potrebne mjere, kako bi se stanje bar privremeno popravilo dok federalna vlada ne riješi konačno pitanje logora. Zadaci koji se postavljaju pred upravni odjel veliki su no uspješno se rješavaju, čim definitivno organizujemo narodnu miliciju upravna služba u okrugu funkcionirat će na opće zadovoljstvo naroda. Smrt fašizmu - Sloboda narodu!

Pročelnik: ...561 [v.r.]

Sa dobro organiziranom milicijom moći će se lakše rješavati i drugi zadaci koji stoje pred upr. odjelom. Sprovest će se stvarna kontrola kretanja uz pojednostavljeni način izdavanja propusnica. Povest će se jača borba protiv privredne sabotaže, ilegalne trgovine, kriminala i slično. Odklonit će se nedostaci u logoru za osuđenike. _____________ Izvornik, strojopis Državni arhiv u Varaždinu, 0651, Zapisnik Okružne narodne skupštine od 26. 8. 1945.

561

628

Potpis nečitak.


214. 1945., kolovoz 27. Varaždin

Javni tužitelj za Okrug Varaždin izvješćuje Javnog tužitelja FD Hrvatske, Zagreb, o stanju u Okrugu u kolovozu 1945. _____________

JAVNI TUŽILAC ZA OKRUG VARAŽDIN Broj: Pov. 17/45 Varaždin, dne 27.VIII.1945 Predmet: Izvještaj Javnog tužioca za mjesec kolovoz 1945 g.

Politička situacija

JAVNOM TUŽIOCU HRVATSKE562

ZAGREB.-

Politička situacija dnevno se popravlja. Za popravljanje te situacije mnogo je doprinio i Ukaz o amnestiji. Nakon izvršenja tog Ukaza omogućen je pristup aktivistima Jedinstvene fronte u ona sala čiji su sinovi bili u neprijateljskoj vojsci te su se sade nalazili u logorima. Narod tih sala sa nepovjerenjem je glodao u naš pokret. Sada govori narod tih sela: “To je naša vlast. nisu oni ustaše, vidiš da nisu potukli našu djecu.” Kod tog naroda vladalo je uvjerenje, da oni koji se nalaze u logorima ni nikada neće izaći iz logora, već da će biti potučeni. Današnje djelovanja neprijatelja naročito se očituje u radu preko jednog i to većeg dijela svećenstva. Njihova aktivnost naročito se ističe sada pred samim izborima, te djeluju u pravcu pasiviziranja odnosno apstinencije od glasanja. Taj svoj rad sprovadjaju naročito kod žena, koje dolaze u crkvu, te su sa svećenicima usko povezane. Karakteristična je pojava masovnog odlaska naroda (naročito žena) na svetište “Majke Božje Bistričke”. Rijetko koje godine je toliko učesnika bilo na tom hodočašću, kao ove godine. No ne treba se uzeti, da je to sve postignuto njihovim radom (svećenika). Četiri godine trajao je rat i narod nije nikuda odlazio, te je veseo, da mu je to sada, nakon završetka rata omogućeno. Da na tim hodočašćima pojedini pokvareni svećenici zaista djeluju protiv Narodno-oslobodilačkog pokreta dokazuje slučaj, koji se je desio u Zlataru. Nakon vraćanja iz Bistrice priredjen su demonstracije u mjestu protiv naše vlasti. Na tim demonstracijama pokrenulo se je oko 200 žena i muškarac vičući: “Raspustite zatvore”, te pošlo prema zatvoru. Nato je izašla naša vojske i stala u obranu zatvora, nakon čega se je ta grupa razbježala. Medju tim ljudima nalazilo se je i nekoliko opatica, koje su i rukovodile samom tom akcijom. Sa strane naše vlasti nije bilo nikakovih represija. 562

Jakov Blažević.

629


U Varaždinu ima nekoliko slučajeva pojave malih cedulja ispisanih na mašinu sa temom “Tito je naša narodna sramota” “Živio Pavelić, kralj Petar i Maček”. Mišljenja smo na osnovu opravdanih sumnja da i ti letci potiču iz svećeničke kancelarije. Prošlih dana bio je u Varaždinu biskup Alojzije Stepinac koji je održao vjerski obred Sv. Potvrde. Direktno nije ništa govorio protiv NOP-a, ali indirektno je izrazio svoje neraspoloženje govoreći o tome, kako svijet bježi od Boga, te da se treba nastojati k Bogu vratiti. Greška je naših aktivista Jedinstvene fronte, što zauzimaju nepravilan stav, frontalni stav u borbi protiv neprijatelja, koji djeluje u formi svećenstva, te se dogodi otvorenog nastupanja protiv svećenstva, kao cjeline. Uočivši tu grešku, prestaje se takovim nepravilnim postupanjem. Treba na konkretnim slučajevima protunarodne rabote raskrinkavati pojedinog neprijatelja, a ne staviti sve svećenstvo u jednu vrstu. Kod raspuštanja vjerskih organizacija naši aktivisti našli su se u nezgodnom položaju, jer nisu znali pravilno tumačiti što je ta stvari, pošto nisu bili obavješteni o tom, samo su govorili “To mi nismo raspustili ili mi ne znamo o tom raspuštanju.” Mišljenja smo, da će te vjerske organizacije i dalje djelovati, kao skroz konspirativne. Kod takovih slučajeva branit ćemo njihovo djelovanje. Mi ih nismo zabranili i dozvoljavamo njihovo djelovanje samo kako vlast traži, da se prijave i ostale gradjanske, kulturne, športske i ostale organizacije, tako vlast treba da znade i o postojanju i djelovanju i vjerskih organizacija. Tajno ne može djelovati niti jedna organizacija i mi ćemo takav rad suzbijati. Neprijatelj širi vijesti o negativnom raspoloženju naroda u Srbiji, te kako će sav narod Srbije glasati za kralja, a ne za Tita. Da bi se suzbile te parole upozoreni su svi aktiviste da tumače o pravom stanju u Srbiji, jer i našim aktivistima samim nije bilo jasno, kakovo je zapravo stanja u Srbiji. Jedinstvena fronta postaje dnevno sve popularnija i bliža narodu, te je narod danas već više smatra svojom narodnom organizacijom. Organizacijono stanje ureda Javnog tužioca Formirana su na tri odjelenja kod Javnog tužioca. Neka odjelenja još uvjek ni izdaleka svojim radom ne zadovoljavaju svojim zadatcima. Jedan od razloga je i taj, da ona još uvjek nisu popunjena sa referentima. Tako je od osnutka do 27.VIII. u krivičnom i gradjanskom odjelenju radio samo pomoćnik Javnog tužioca za to odjelenje. Jasno je, da isti drug uz sva nastojanja nije mogao savladati sav posao, koji je bio pred njega postavljen. 27.VIII. dali smo u to odjelenje, kao referenta druga dr. Erak Milhiora (prema dogovoru sa personalnim odjelenjem Javnog tužioca Hrvatske). Najmanje se je dosada učinilo u odjelenju općeg nazora, gdje se sav taj rad sveo na pomoćnika Javnog tužioca, a da mu niti sa moje strane nije pružena dovoljna pomoć. Mišljenja sam, da bi bilo neophodno potrebno dati u odjelenje općeg nadzora, jednog referenta. Pomanjkanje nam je u kancelarijskom osoblju. Ovo tužilaštvo radi samo sa dvije tipkačice što je možemo reći, skoro nemoguće. Mi smo pokušali riješiti taj problem na taj način, da si eventualno posudimo iz Okružnog suda ili Okružnog narodnog odbora pisaricu i do sada smo o tome i nalazili rješenje. Medjutim došlo je do sniženja kancelarijskog osoblja i u tim ustanovama na minimum, te se sad na taj način ne možemo riješiti tog problema. Neophodno nam je potrebno još dvije li najmanje jednu kancelarijsku silu. Treba uzeti u obzir, da okrug našeg djelovanja imade 9 kotareva i dva grada, sa ukupno oko 450.000 stanovnika. Molimo Vas, da nas o rješenju tog problema obavjestite.

630


Gradjansko odjelenje Ovo odjelenje primilo je tokom ovog mjeseca 57 presuda i drugih gradjanskih odluka Okružnog narodnog suda u Varaždinu, te kotarskih narodnih sudova protiv kojih nisu uložene nazorne žalbe, jer nisu pronadjene znatnije nepravilnosti glede primjene zakona, kao niti povrede javnih interesa, ta načela Narodno-oslobodilačkog pokreta. Krivično odjelenje Ovo odjelenje primilo je oko 900 kaznenih spisa Okružnog narodnog suda u Varaždinu, te Kotarskih narodnih sudova, koji svi potiču iz vremena bivše NDH, te koji se nalaze u toku rješavanja, a riješen je već velik broj, tako da su ili predani nadležnim Kotarskim sudovima i Okružnom narodnom sudu na provodjenje postupaka ili sucu istražitelju ovog tužioštva na nastavak za vrijeme okupacije započetih izvidjaja. U ovom mjesecu podignuto je 10 optužnica iz djela o zaštiti nacionalne časti. U tom pogledu učinilo se je kod nas grješaka tako, da smo stavljali u postupak one stvari, koje nisu bile važne. Na tu stvar upozorili smo vašim pismom broj Pov. 99/45 od 11.VIII.1945, te smo tu grešku ispravili. U postupku za sud za zaštitu nacionalne časti imamo još desetak predmeta, koji će u najskorije vrijeme biti riješeni. Presude i druge kaznene odluke pridolaze u sve većem broju, radi sve intenzivnijeg rada sudova. Protiv presuda suda za zaštitu nacionale časti, podignute su tri nadzorne žalbe. Ovo odjelenje jako je opterećeno dolaskom ogromnog broja, već gore navedenih starih spisa, te kada se oni budu riješili, ovo odjelenje normalno će raditi. Nekih grešaka kod rada tog odjelenja nije zapažano. Personalno odjelenje Ovo odjelenje radilo je u toku ovog mjeseca na održavanju konferencija sa narodnim tužiocima. Na samim konferencijama bile su dosta žive diskusije. Narodni tužioci u dosta slučajeva nisu shvatili svoje zadatke. No ima i niz slučajeva lijepog rada, i uspjeha narodnih tužioca. Takovi primjeri su u gradu Varaždinu, gdje narodni tužioci direktno saradjuju sa Javnim tužiocem. Kontrola tržišta sa strane narodnih tužioca je takodjer dosta dobra. Da bi se još više osposobili narodni tužioci i da bi zaista vršili svoje dužnosti, nije dovoljna samo jadna konferencija sa njim. Odlučio sam, da se održavaju konferencija na kojima će se proučavati pojedini zakoni, te kako bi oni iste mogli tumačiti narodu, a i kako bi pazili na točno njihovo izvršavanje. Mislim, da bi se kao prvi zakon proučio Zakon o oduzimanju ratne dobiti i još do kraja da se proradi sa svima zakon o biračkim spiskovima, jer se ja sa nekima već taj zakon proradio Još nije bilo slučaja, da bi narodni tužioc učio neki zakon sa narodom u svojem selu, te da bi ga narodu tumačio. Jasno je, da je to manjkavost, koju treba, a koju ćemo i otkloniti. Pomoćnici, a i ostalo osoblje zadovoljavaju svojim radom, osim točnog dolaska na rad. Upozoreno je čitavo činovništvo zbog ispravke te greške, a u koliko ih pojedini neće želiti ispraviti bit ćemo prisiljeni, da radi te neodgovornosti, odnosno neurednosti pozivamo na odgovornost. U našem uredu prišlo sa je kolektivnom radu, ta se zakoni i eventualne načelne stvari proučavaju zajednički, što donosi kao rezultat jednoobrazni rad u uredu i jadnoobraznu primjenu zakona i propisa.

631


Odjelenje općeg nadzora Ovo odjelenje stoji nam najslabije. Krivnja leži uglavnom na toma, što je Javni tužioc pustio rad odjelenja svom pomoćniku u tom odjelenju, a nije se dovoljno i sam pozabavio tim radom i pružio puna pomoć svom pomoćniku. Same nepravilnosti ispravljale su se na taj način, što se je u pojedinim slučajevima samo urgiralo, da se isprave pojedine nepravilnosti, a nije se pokretao kazneni postupak iz tog djelokruga. /.../ Narodna vlast. Postoji uska povezanost izmedju narodne vlasti i ovog tužioca. Okružni narodni Odbor šalje okružnice i odredbe ovom tužiocu. Izvršeno je čišćenje aparata narodne vlasti od prevelikog broja osoblja, koje je bilo zaposleno u narodnoj vlasti, te je poslano na rad u privredu. Na skupštine, kako kotarske tako i okružne, uvjek je pozvan Javni tužilac. Rad skupština je pravilan. Jedna od grešaka viših organa Narodne vlasti je ta da se još uvjek nije uspjelo provesti u praksu polaganje računa osnovnih narodnih odbora narodu. Na to je ukazano i ta greška se otklanja. Odjelenje OZN-e i vojske Sa OZN-om ima direktno vezu Javni tužilac lično. Saradnja je dobra. Primjećeno je nepravilnosti kod nižih organa OZN-e, koje su ispravljene. Takav je slučaj nepravilnosti u kotaru Zlatar u zatvoru OZN-e, koji nije nikako uredjen. Na primjedbu Javnog tužioca ta stvar je ispravljena. U kotaru Novi Marof smjenjen je sa dužnosti šefa kotarskog opunomoćenika OZN-e Antun Andjel dotadašnji šef, zbog terorističkog i upravo zločinačkog postupka s pritvorenicima. Mišljenja sam, da bi protiv istog trebalo povesti javni postupak. O tome je Javni tužilac Hrvatske lično obavješten od mene, pa molim, da me sa o istom postupku obavjesti. Sa vojskom nije bilo većih postupaka, osim jednog slučaja iz prestupa prema životu i tijelu, a koji je u postupku. Izvršenje zakona Zakon o biračkim spiskovima u glavnom pravilno je primjenjen osim manjih grešaka na kotaru Varaždin, gdje se kotarske komisije nisu dovoljno zalagale za pravilno unašanje u biračke spiskove, odnosno za ispravke van zakonskog postupka mjesnih narodnih odbora. Takodjer ima dosta slučajeva uskraćivanja prava glasa i onima, koji zakonom imaju pravo glasa. Sada su u postupku žalbe tih ljudi te se one rješavaju prema zakonu. Birački spiskovi na čitavom okrugu sastavljeni su i sada su na uvidu gradjanstvu. Ukaz o amnestiji pravilno je primjenjen kod OZN-e, te je na čitavom okrugu pušteno iz zatvora 341 osoba i to na osnovu točka 1. čl.1. 321 osoba; po točki 2. čl.1. 15 osoba; po točki 3. čl.1. 1 osoba i po točki 4. čl.l. 4 osobe. Amnestija se je odnosila na manje krivce i pravilno je primjenjena. Kod kotarskih narodnih sudova i okružnog narodnog suda, nije bilo slučaja amnestiranja. Vojni sud nepravilno je u mnogo slučajeva primjenio Ukaz o amnestiji tako, da su pušteni na slobodu i teški krivci, te narod nije s time zadovoljan. Detaljne podatka o nepravilnom primjenjivanju Ukaza o amnestiji dostaviti ćemo naslovu čim nam stignu podatci od vojnog suda, koje smo tražili. Na nepravilne slučajeve ulagat ćemo nadzorne žalbe vrhovnom sudu. Po zakonu o oduzimanju ratne dobiti do sada učinjeno je sljedeće: Kotarski narodni odbor formirali su komisije, koje su sada počele sa radom. Pošto je bio odredjen rok za podnošenje prijava o ratnoj dobiti, a koji još nije istekao, nismo izvješteni što je učinjeno po

632


pojedinim slučajevima. Čim primimo izvještaje, izvjestit ćemo naslov o istima, a i paziti na pravilnu primjenu zakona. Ovaj izvještaj stiže vam sa nekoliko dana zakašnjenja, dok ćemo nastojati da će vam budući izvještaj prema vašem traženju stići na vrijeme. Smrt fašizmu - Sloboda narodu! M.P.563 _____________

JAVNI TUŽILAC: Joža Kolar [v.r.]

Izvornik, strojopis Državni arhiv u Varaždinu, 0239, Pov. 17/45.

215. 1945., kolovoz 27. Zagreb

Upravni odjel Gradskog NO-a Zagreb, Komisija za repatrijaciju Nijemaca, potvrđuje da je Njemica Ludmila Vuser 25. kolovoza 1945. otpuštena iz logora _____________

GRADSKI NO ZAGREB – UPRAVNI ODJEL KOMISIJA ZA REPATRIJACIJU NIJEMACA POTVRDA Potvrdjuje se, da je Vuser Ludmila otpušten iz logora 25. - VIII. 1945 Zagreb, dana 27. – VIII. 1945. SMRT FAŠIZMU - SLOBODA NARODU! M.P.564

Izvornik, strojopis Privatno vlasništvo

_____________

Član komisije: ...565 Posavec [v.r.]

Okrugli pečat: Javni tužilac Varaždinskog okruga Varaždin (u sredini grb DF Jugoslavije). Okrugli pečat: Gradski narodni odbor Upravni odjel Zagreb (u sredini grb DF Jugoslavije). 565 Ime nečitko. 563 564

633


216. 1945., kolovoz 29. Zagreb

OZN-a za Zagreb, Odsjek kvartova, dostavlja Opunomoćeništvu OZN-e III. za Zagreb popis deset “problematičnih” građana kojima je zabranjeno glasovanje, te napominje da za ostale za koje su tražili podatke, provjeru obave sami i donesu odluku _____________

ODJELJENJE ZAŠTITE NARODA ZA ZAGREB ODSJEK KVARTOVA Br. Služ. dne 29.VIII.45. OPUNOMOĆSTVU OZN-e ZA ZAGREB III. U vezi Vašeg dopisa br. 153. od 22.VIII. i spiska problematičnih glasaća, zabranjeno je glasanje slijedećima: Rukavina Vera, činovnica, Ivkančeva 25 Rukavina Dragica, kućanica, “ Milković Mile, želj. zvaničnik, Petrova 60. Kovačević Ivan, bravar, Kraljevićeva 3. Klarić Franjo, drž. namještenik, Hrastik 17. Vukelić Marija, kućanica, Bukovačka 15. Štolcer Ivan, ravnatelj, Badovinčeva 16. Petroci Nikola, red. stražar, Kozjak 11. Petroci Terezija, tvor. radnica, Kozjak 11. Fizir Rudolf, inžinjer, III. Barut. ogranak 23. Ostale provjerite sami i odlučite. Smrt fašizmu - Sloboda narodu! _____________ Izvornik, strojopis HDA, Zagreb, 1549, III – 28/288.

634

Za otsjek:


217. 1945., kolovoz 30. Zagreb

Vojni sud Komande grada Zagreba izvješćuje Zemaljsku upravu narodnih dobara u Zagrebu, da je učitelj Krsto Butorac (1920.) zbog “ratnog zločinstva” osuđen 20. svibnja 1945. na kaznu smrti strijeljanjem, trajan gubitak građanskih časti i konfiskaciju imovine _____________

[...]566 VOJNI SUD KOMANDE GRADA ZAGREBA dana 30-VIII- 1945 Zemalj. Upravi Narodnih Dobara

Zagreb

Presudom ovog suda broj 3/45. od 20-V-1945 presudjen je BUTURAC Krsto pok. Mile i Marije r. Čačić, rodj. 15-XII-1920 u Pazarištu, kot. Perušić, učitelj, rkt. Hrvat, neoženjen. zbog djela ratnog zločinstva na kaznu smrti strijeljanjem trajan gubitak gradjanskih časti, te konfiskaciju imovine u smislu čl. 6. Zak. o konfis. Ova je presuda izvršna. Tokom istrage ustanovljeno je, da posjeduje slijedeći imetak ./. Smrt fašizmu – Sloboda narodu! M.P.567 _____________

Pretsjednik, kapetan: Vlado Ranogajec [v.r.]

Izvornik, strojopis Državni arhiv u Zagrebu, 0037, GUND

566 567

636

Grb DF Jugoslavije. Okrugli pečat: Vojni sud Komande Grada Zagreba (u sredini grb DF Jugoslavije).


218. 1945., kolovoz 30. Zagreb

Vojni sud Komande grada Zagreba izvješćuje Zemaljsku upravu narodnih dobara u Biškupcu (Varaždin), da je ustaški pukovnik Mijo Bzik (1907.) iz Zagreba zbog “ratnog zločinstva” osuđen 20. lipnja 1945. na kaznu smrti vješanjem, trajan gubitak građanskih časti i konfiskaciju imovine568 _____________

VOJNI SUD KOMANDE GRADA ZAGREBA dana 30. VIII. 1945. Zemalj. Upravi Narod. dobara

B i š k u p e c /Varaždin/

Presudom ovog suda broj 150/45. od 20-VI-1945 presudjen je BZIK Marko Mije569 i pok. Ane r. Levandić, rodj. 13-IX-1907 u Mučnoj Rijeki, opč. Sokolovac, kot. Koprivnica, zavič. Biškupec, sa stanom u Zagrebu Kraljice Marije 2 II. kat. ustaški pukovnik, neoženjen, Hrvat, rkt. zbog djela ratnog zločinstva na kaznu smrti vješanjem, trajan gubitak gradjanske [časti] i konfiskaciju njegove imovine u smislu čl. 6. Z. o ko. Ova je presuda izvršna. Tokom istrage ustanovljeno je, da posjeduje slijedeći imetak Namještaj od 2 sobe u vrednosti 15 hiljada dinara. Smrt fašizmu – Sloboda narodu! M.P.570 _____________

Pretsjednik, kapetan: Vlado Ranogajec [v.r.]

Izvornik, strojopis Državni arhiv u Zagrebu, 0037, GUND Z. Despot, Vrijeme zločina. Novi prilozi za povijest koprivničke Podravine, Zagreb - Slavonski Brod, 2007., str. 339. 568 Usp. Osudjeni ustaški krvnici, Vjesnik, Zagreb, 27. lipnja 1945., str. 3. Tek godinu dana kasnije, 8. travnja 1946., M. Bzik je i službenim sudskim postupkom proglašen ratnim zločincem. Usp. HDA, Zagreb, 306, 9030.; Z. Despot, Vrijeme zločina. Novi prilozi za povijest koprivničke Podravine, Zagreb - Slavonski Brod, 2007., str. 301.-305. 569 Ispravno bi bilo: Bzik Mijo Marka. 570 Okrugli pečat: Vojni sud Komande Grada Zagreba (u sredini grb DF Jugoslavije).

637


Hrvatski državni arhiv, Zagreb, 306, Guz, 2611, Vojni sud Zagreb, 86/1945. Politički zatvorenik, god. XIII, br. 130, Zagreb, 2003.


219. 1945., kolovoz 30. Zagreb

Vojni sud Komande grada Zagreba izvješćuje Zemaljsku upravu narodnih dobara u Zagrebu, da je sveučilišni profesor Ljudevit Jurak (1881.) iz Zagreba zbog “ratnog zločinstva” osuđen 9. lipnja 1945. na kaznu smrti strijeljanjem, trajan gubitak građanskih časti i konfiskaciju imovine571 _____________

VOJNI SUD KOMANDE GRADA ZAGREBA dana 30. VIII. 1945. Zem. upr. nar. dob.

Zagreb Presudom ovog suda broj 86./45. od 9.VI.1945. presudjen je Jurak Ljudevit, Stjepana i Amalije r. Pregelhofer, rodj. 6.X.1881.g. u Zalugu, kot. Pregrada, zavičajan u Zagrebu, Gunduličeva 20. sveuč. profesor, udovac Hrvat, rkt. zbog djela ratnog zločinstva na kaznu smrti streljanjem trajan gub. gradjanske časti i konfiskaciju njegove imovine u smislu čl. 6. Z. o ko. Ova je presuda izvršna.572 Tokom istrage ustanovljeno je, da posjeduje slijedeći imetak Trosobni stan u Ulici Gunduličevoj 20. Smrt fašizmu – Sloboda narodu! M.P.573 _____________

Pretsjednik, kapetan: Vlado Ranogajec [v.r.]

Izvornik, strojopis Državni arhiv u Zagrebu, 0037, GUND Usp. dok. br. 121. Iako je smrtna presuda nad prof. dr. Lj. Jurakom izvršena 10. lipnja 1945., OZN-a za Zagreb uputila mu je 15. kolovoza 1945. pisani poziv da se “ima prijaviti” u sjedištu OZN-e za Zagreb u Đorđićevoj ulici 2 “radi davanja podataka”. Zemaljska komisija za utvrđivanje zločina okupatora i njihovih pomagača FD Hrvatske, Zagreb donijela je za prof. dr. Lj. Juraka tek 9. srpnja 1945. Odluku o utvrđenju zločina kulturnom suradnjom sa neprijateljem, te je i dostavila istog dana Vojnom sudu Komande grada Zagreba s prijedlogom “da se okrivljeni odmah uhapsi, jer postoji opasnost bijega”. Usp. HDA, Zagreb, 306, GUZ, 2611, Vojni sud Zagreb, 86/1945. i Z. Kantolić, Djelovanje Anketne komisije 1945. u Zagrebu. “Utvrđivanje zločina kulturnom saradnjom sa neprijateljem”, Časopis za suvremenu povijest, god. 33, br. 1, Zagreb, 2001., str. 53.-55. 573 Okrugli pečat: Vojni sud Komande Grada Zagreba (u sredini grb DF Jugoslavije). 571 572

640


220. 1945., kolovoz 30. Zagreb

Vojni sud Komande grada Zagreba izvješćuje Kotarski narodni sud Zagreb, da je Murat Rizvanbegović (1903.) iz Zagreba, kao “narodni neprijatelj” osuđen 12. lipnja 1945. na kaznu lišenja slobode s prisilnim radom od dvije godine, pet godina gubitka svih političkih i građanskih prava i konfiskaciju imovine574 _____________

VOJNI SUD KOMANDE GRADA ZAGREBA dana 30. VIII. 1945. Kotarskom narodnom sudu,

ZAGREB

Presudom ovog suda broj 29./45. od 12.VI.1945. presudjen je Rizvanbegović Murat, pok. Mustajbega i pok. Fatime r. Rizvanović rodj. 29.VI.1903.g. u Stocu, nastanjen u Zagrebu, Ksaverska cesta br. 69 Hrvat, musliman, oženjen, otac dvije djece, trgovac živež. namirnicama zbog djela narodnog neprijatelja na kaznu liš. slob. s prinud. radom 2.g. gubitak svih pol. i grad. prava 5.g. i konfiskaciju cjelokupne imovine u smislu čl. 6. Z. o ko. Ova je presuda izvršna. Tokom istrage ustanovljeno je, da posjeduje slijedeći imetak Kuću i zemljište na Ksaverskoj cest., dućan na Jelačićevom trgu, gotovine oko 5,000.000. Kn. Smrt fašizmu – Sloboda narodu! M.P.575 _____________

Pretsjednik, kapetan: Vlado Ranogajec [v.r.]

Izvornik, strojopis Z. Hasanbegović, Muslimani u Zagrebu 1878. - 1945. Doba utemeljenja, Zagreb, 2007., str. 405.

574 O sudbini M. Rizvanbegovića tijekom Drugoga svjetskog rata i u neposrednom poraću, usp. Z. Hasanbegović, Muslimani u Zagrebu 1878. - 1945. Doba utemeljenja, Zagreb, 2007., str. 404.-406. 575 Okrugli pečat: Vojni sud Komande Grada Zagreba (u sredini grb DF Jugoslavije).

641


221. 1945., kolovoz 31.

Izvješće Opunomoćeništva OZN-e Hrvatske divizije KNOJ-a, upućeno OZN-i za Hrvatsku o bacanju “bandita” u jamu kod Slunja _____________

OPUNOMOĆENIŠTVO OZN-a I. HRV. DIVIZIJE KNOJ-a Broj 16 31. VIII. 1945. g. ODELENJU ZAŠTITE NARODA ZA HRVATSKU Od opunomoćeništva naše I. brigade dobili smo izvještaj sledećeg sadržaja; “Prilikom naše poslednje akcije na neprijateljske grupe, koje su se nalazile na sektoru Slunja, uhvatili su naši borci jednog ustašu Obajdin Nikolu iz Slunja. Pomenuti ustaša, prilikom oslobođenja naše zemlje, zarobljen je negdje u Podravini i tako dopraćen u poverenstvo OZN-e za kotar Slunj. Nakon sprovedene istrage, poverenstvo OZN-e za kotar Slunj donijelo je odluku, da toga bandita likvidiraju. Prema izjavi toga ustaše, on je tada bio sa još deset bandita otpremljen u Zečevu Varoš, a tamo su ih svu desetoricu pobacali u neki duboki bezdan. Nakon što je bačen u bezdan, on nije ostao mrtav, nego si je malo stukao obraz i čelo i tako nakon što se je osvjestio, uspjeo se je izvući iz toga bezdana. U jutro rano, kada je svanjivalo, pobjegao je u šumu i u šumi se je izliječio od onog izudaranja. Iz šume je pisao svojoj curi u Slunj, kako se je sve odigralo s njime i kako je živ ostao. Takodjer je cura njemu pisala, i ta pisma su pronadjena, a nalaze se kod poverenstva OZN-e za kotar Slunj. Dalje je ispitivan, dali je još tko s njim uspio pobjeći iz te jame, on je odgovorio da nezna, samo da je čuo, kako su oni ostali u jami jaukali i stenjali, a da je još koji pobjegao iz jame, da mu nije poznato.” Ovo Vam se dostavlja radi znanja. Smrt fašizmu – Sloboda narodu ! _____________

Opunomoćenik – kapetan Franc …576 [v.r.]

Izvornik, strojopis HDA, Zagreb, 1491, 13.1.1. Z. Dizdar, V. Geiger, M. Pojić, M. Rupić (prir.), Partizanska i komunistička represija i zločini u Hrvatskoj 1944.-1946. Dokumenti, Slavonski Brod, 2005., str. 248.-249. – Politički zatvorenik, god. XV, br. 159, Zagreb, 2005. – B. Kovačević (ur.), Zatajena grobišta i prešućene žrtve Drugoga svjetskog rata i poraća u Karlovačkoj županiji, Karlovac, 2007., str. 60. 576

642

Nečitko.


222. 1945., rujan 1. Zagreb

Vojni sud Komande grada Zagreba izvješćuje Zemaljsku upravu narodnih dobara u Zagrebu, da je nastavnik građanske škole u Zagrebu Stjepan August (1897.), zbog “ratnog zločinstva” osuđen 25. lipnja 1945. na kaznu smrti strijeljanjem i trajan gubitak građanskih časti i konfiskaciju imovine _____________

[...]577 VOJNI SUD KOMANDE GRADA ZAGREBA dana 1. IX. 1945. Zemalj. upr. nar. dob.

Z a g r e b.

Presudom ovog suda broj 195./45. od 25.VI.1945. presudjen je August Stjepan, pok. Josipa i pok. Jelisave r. Wagner, rodj. 6.IV 1897.g u Kutjevu, kot. Požega, zavičajan u Zagrebu, nastanjen u Zagrebu, Radićevo Šetalište br. 4. nastavnik gradjanske škole, oženjen, otac dvoje djece. zbog djela ratnog zločinstva na kaznu smrti streljanjem trajan gubitak gradjanske časti i konfiskaciju njegove imovine u sm. čl. 6. Z.o.k. Ova je presuda izvršna. Tokom istrage ustanovljeno je, da posjeduje slijedeći imetak Kuču u Radičevo Šetalište br. 4. Smrt fašizmu – Sloboda narodu! M.P.578 _____________

Pretsjednik, kapetan: Vlado Ranogajec [v.r.]

Izvornik, strojopis Državni arhiv u Zagrebu, 0037, GUND

577 578

Grb DF Jugoslavije. Okrugli pečat: Vojni sud Komande Grada Zagreba (u sredini grb DF Jugoslavije).

643


223. 1945., rujan 1. Zagreb

Vojni sud Komande grada Zagreba izvješćuje Zemaljsku upravu narodnih dobara u Gospiću, da je ustaški bojnik Ivan Brkljačić (1917.) iz Zagreba, zbog “ratnog zločinstva” osuđen 14. lipnja 1945. na kaznu smrti vješanjem, trajan gubitak građanskih časti i konfiskaciju imovine _____________

[...]579 VOJNI SUD KOMANDE GRADA ZAGREBA dana 1. IX. 1945 g. Zemalj. upravi nar. dob.

Gospič

Presudom ovog suda broj 152/45. od 14.VI.1945. presudjen je Brkljačić Ivan Jerka i pok. Marije r. Satošek, r. 24.II.1917.g. Brušane, opč. Smiljane kot Gospić, zav. isto nastanjen u Zagrebu, Štosova br. 5. ustaški bojnik, oženjen, otac dvoje djece, Hrvat rkt. zbog djela ratnog zločinstva na kaznu smrti streljanjem trajan gubitak gradjanske časti i konfiskaciju imovine u sm. čl. 6. Z. o ko. Ova je presuda izvršna. Tokom istrage ustanovljeno je, da posjeduje slijedeći imetak polovicu kuće i 3 jutra zemlje u Brušanima, a u Zagrebu dvosobni stan. Štosova ul. 5. Smrt fašizmu – Sloboda narodu! M.P.580 _____________

Pretsjednik, kapetan: Vlado Ranogajec [v.r.]

Izvornik, strojopis Državni arhiv u Zagrebu, 0037, GUND

579 580

644

Grb DF Jugoslavije. Okrugli pečat: Vojni sud Komande Grada Zagreba (u sredini grb DF Jugoslavije).


224. 1945., rujan 1. Zagreb

Vojni sud Komande grada Zagreba izvješćuje Zemaljsku upravu narodnih dobara u Donjem Miholjcu, da je pravoslavni svećenik Joco Cvijanović (1894.) iz Zagreba, zbog “ratnog zločinstva” osuđen 29. lipnja 1945. na kaznu smrti strijeljanjem, trajan gubitak građanskih časti i konfiskaciju imovine581 _____________

[...]582 VOJNI SUD KOMANDE GRADA ZAGREBA dana 1. IX. 1945. Zemalj. upr. nar. dob.

D O NJ I M I H O LJ A C

Presudom ovog suda broj 290./45. od 29.VI.1945. presudjen je CVIJANOVIĆ JOSO583 sin Stevana i Smiljane, rodj. Borotić, rodj. 17.VIII.1888.g. u Gornjem Miholjcu, Srbin svećenik, drž. Jugoslavije, nastanjen u Zagrebu, Primorska II b.b. zbog djela ratnog zločinstva na kaznu smrti streljanjem trajan gubitak gradjanske časti i konfiskaciju njegove imovine u smislu čl. 6. Zakona o konfiskaciji. Ova je presuda izvršna. Tokom istrage ustanovljeno je, da posjeduje slijedeći imetak kuću u Gornjem Miholjcu Smrt fašizmu – Sloboda narodu! M.P.584 _____________

Pretsjednik, kapetan: Vlado Ranogajec [v.r.]

Izvornik, strojopis Državni arhiv u Zagrebu, 0037, GUND

Usp. dok. br. 131. Grb DF Jugoslavije. 583 Ispravno bi bilo: Joco. 584 Okrugli pečat: Vojni sud Komande Grada Zagreba (u sredini grb DF Jugoslavije). 581 582

645


225. 1945., rujan 1. Zagreb

Vojni sud Komande grada Zagreba izvješćuje Zemaljsku upravu narodnih dobara u Zagrebu, da je Zora Grbac (1926.) iz Zagreba, zbog “ratnog zločinstva” osuđena 29. lipnja 1945. na kaznu smrti strijeljanjem, trajan gubitak građanskih časti i konfiskaciju imovine585 _____________

[...]586 VOJNI SUD KOMANDE GRADA ZAGREBA dana 1.IX. 1945 g. Zemaljalj. upr. nar. dob.

Zagreb

Presudom ovog suda broj 290/45. od 29.VI.1945. presudjen je Grbac Zora Josipa i pok. Ivanke r. Krizmanić r. 4.V.1926.g. [u] Zagrebu zav. i nastanjena u Zagrebu Draškovićeva br. 21. Hrvatica rkt. zbog djela ratnog zločinstva na kaznu smrti streljanjem trajan gubitak gradjanske časti i konfiskaciju njezine imovine u sm. Čl. 6. Z. o ko.. Ova je presuda izvršna. Tokom istrage ustanovljeno je, da posjeduje slijedeći imetak. ./. Smrt fašizmu – Sloboda narodu! M.P.587 _____________

Pretsjednik, kapetan: Vlado Ranogajec [v.r.]

Izvornik, strojopis Državni arhiv u Zagrebu, 0037, GNO – Upravni odjel, kut. 1.

Usp. dok. br. 131. Grb DF Jugoslavije. 587 Okrugli pečat: Vojni sud Komande Grada Zagreba (u sredini grb DF Jugoslavije). 585 586

646


226. 1945., rujan 1. Zagreb

Vojni sud Komande grada Zagreba izvješćuje Zemaljsku upravu narodnih dobara u Šibeniku, da je katolički svećenik Ivan Guberina (1897.) iz Šibenika588, zbog “ratnog zločinstva” osuđen 29. lipnja 1945. na kaznu smrti vješanjem, trajan gubitak građanskih časti i konfiskaciju imovine589 _____________ [...]590 VOJNI SUD KOMANDE GRADA ZAGREBA dana 1. IX. 1945.g. Zemalj. upr. nar. dob.

Šibenik

Presudom ovog suda broj 290/45. od 29.VI.1945. presudjen je Guberina Ivan, Petra i Dume r. Bujas r 14.XI.1897.g. u Šibeniku, svečenik. zbog djela ratnog zločinstva na kaznu smrti vješanjem trajan gubitak gradjanske časti i konfiskaciju njegove imovine u sm. čl. 6. Z. o ko. Ova je presuda izvršna. Tokom istrage ustanovljeno je, da posjeduje slijedeći imetak ./. Smrt fašizmu – Sloboda narodu! M.P.591 _____________

Pretsjednik, kapetan: Vlado Ranogajec [v.r.]

Izvornik, strojopis Državni arhiv u Zagrebu, 0037, GUND

588 O sudbini don I. Guberine, usp. A. Baković, Hrvatski martirologij XX. stoljeća: Svećenici - mučenici Crkve u Hrvata, Zagreb, 2008., str. 79.-80. 589 Usp. dok. br. 131. 590 Grb DF Jugoslavije. 591 Okrugli pečat: Vojni sud Komande Grada Zagreba (u sredini grb DF Jugoslavije).

647


227. 1945., rujan 1. Zagreb

Vojni sud Komande grada Zagreba izvješćuje Zemaljsku upravu narodnih dobara u Pregradi, da je katolički svećenik Stjepan Kramar (1883.)592, zbog “ratnog zločinstva” osuđen 29. lipnja 1945. na kaznu smrti strijeljanjem, trajan gubitak građanskih časti i konfiskaciju imovine593 _____________

[...]594 VOJNI SUD KOMANDE GRADA ZAGREBA dana 1. IX. 1945. Zemalj. upr. nar. dob.

PREGRADA

Presudom ovog suda broj 290./45. od 29.VI.1945. presudjen je KRAMAR STJEPAN sin Antuna i Lucije r. Povalej, rodj. 23.VII.1883.g. u Vinagori, svećenik, umirovljeni profesor, Hrvat, zbog djela ratnog zločinstva na kaznu smrti streljanjem trajan gubitak gradjanske časti i konfiskaciju njegove imovine u smislu čl. 6. Zakona o konfiskaciji. Ova je presuda izvršna. Tokom istrage ustanovljeno je, da posjeduje slijedeći imetak ./. Smrt fašizmu – Sloboda narodu! M.P.595 _____________

Pretsjednik, kapetan: Vlado Ranogajec [v.r.]

Izvornik, strojopis Državni arhiv u Zagrebu, 0037, GUND

592 O sudbini vlč. S. Kramara, usp. S. Kožul, Martirologij Crkve zagrebačke. Spomenica žrtvama ljubavi Zagrebačke nadbiskupije, Zagreb, 1998., str. 76.-78.; A. Baković, Hrvatski martirologij XX. stoljeća: Svećenici - mučenici Crkve u Hrvata, Zagreb, 2008., str. 354.-355. 593 Usp. dok. br. 131. 594 Grb DF Jugoslavije. 595 Okrugli pečat: Vojni sud Komande Grada Zagreba (u sredini grb DF Jugoslavije).

648


228. 1945., rujan 1. Zagreb

Vojni sud Komande grada Zagreba izvješćuje Zemaljsku upravu narodnih dobara u Slavonskom Brodu, da je pravoslavni svećenik Dimitrije Mrihin (1898.), zbog “ratnog zločinstva” osuđen 29. svibnja 1945. na kaznu smrti strijeljanjem, trajan gubitak građanskih časti i konfiskaciju imovine596 _____________

[...]597 VOJNI SUD KOMANDE GRADA ZAGREBA dana 1. IX. 1945 g. Zemalj. upr. nar. dob.

Slavonski Brod

Presudom ovog suda broj 290./45. od 29.V.1945. presudjen je Mrihin Dimitrije pok. Filipa r. 16.IX.1898.g. u selo Meškovo Donska Oblast, zav. u Trnjave598 kot. Sl. Brod, svećenik. zbog djela ratnog zločinstva na kaznu smrti streljanjem trajan gubitak gradjanske časti i konfiskaciju imovine u sm. čl. 6. Z. o ko. Ova je presuda izvršna. Tokom istrage ustanovljeno je, da posjeduje slijedeći imetak ./. Smrt fašizmu – Sloboda narodu! M.P.599 _____________

Pretsjednik, kapetan: Vlado Ranogajec [v.r.]

Izvornik, strojopis Državni arhiv u Zagrebu, 0037, GUND

Usp. dok. br. 131. Grb DF Jugoslavije. 598 Ispravno bi bilo: Trnjani. 599 Okrugli pečat: Vojni sud Komande Grada Zagreba (u sredini grb DF Jugoslavije). 596 597

649


229. 1945., rujan 1. Zagreb

Vojni sud Komande grada Zagreba izvješćuje Zemaljsku upravu narodnih dobara u Ogulinu, da je časna sestra Blanda Stipetić (1889.) iz Zagreba, zbog “ratnog zločinstva” osuđena 29. lipnja 1945. na kaznu smrti strijeljanjem, trajan gubitak građanskih časti i konfiskaciju imovine600 _____________

[...]601 VOJNI SUD KOMANDE GRADA ZAGREBA dana 1. IX. 1945. Zemalj. upr. nar. dob.

Ogulin

Presudom ovog suda broj 290./45. od 29.VI.1945. presudjen je Stipetić Blanda Ivana i Marije r. Kučinić, rkt. Hrvatica r. 27.VI.1889.g. u Vučiniću kot. Vrbovsko zav. [u] Ogulinu, nastanjen[a] u Zagrebu, Vinogradska 29. časna sestra zbog djela ratnog zločinstva na kaznu smrti streljanjem trajan gubitak gradjanske časti i konfiskaciju njezine imovine u sm. čl. 6. Z. o ko. Ova je presuda izvršna. Tokom istrage ustanovljeno je, da posjeduje slijedeći imetak ./. Smrt fašizmu – Sloboda narodu! M.P.602 _____________

Pretsjednik, kapetan: Vlado Ranogajec [v.r.]

Izvornik, strojopis Državni arhiv u Zagrebu, 0037, GUND

600 Usp. dok. br. 131. O sudbini s. B. (Katarine) Stipetić, usp. A. Baković, Hrvatski martirologij XX. stoljeća: Svećenici - mučenici Crkve u Hrvata, Zagreb, 2008., str. 954.-955. 601 Grb DF Jugoslavije. 602 Okrugli pečat: Vojni sud Komande Grada Zagreba (u sredini grb DF Jugoslavije).

650


230. 1945., rujan 1. Zagreb

Vojni sud Komande grada Zagreba izvješćuje Zemaljsku upravu narodnih dobara u Zagrebu, da je katolički svećenik i profesor Kerubin Šegvić (1867.) iz Zagreba603, zbog “ratnog zločinstva” osuđen 29. lipnja 1945. na kaznu smrti strijeljanjem, trajan gubitak građanskih časti i konfiskaciju imovine604 _____________

[...]605 VOJNI SUD KOMANDE GRADA ZAGREBA dana 1. IX. 1945. Zemalj. upr. nar. dob.

Zagreb

Presudom ovog suda broj 290./45. od 29.VI.1945. presudjen je Šegvić Kerubin pok. Mije i Katarine r. Tramontana, r. 23.II.1867.g. u Splitu, nastanjen i zav. u Zagrebu, Kraljevičeva br. 8. profesor rkt. Hrvat zbog djela ratnog zločinstva na kaznu smrti streljanjem trajan gubitak gradjanske časti i konfiskaciju njegove imovine u sm. čl. 6. Z. o ko. Ova je presuda izvršna. Tokom istrage ustanovljeno je, da posjeduje slijedeći imetak ./. Smrt fašizmu – Sloboda narodu! M.P.606 _____________

Pretsjednik, kapetan: Vlado Ranogajec [v.r.]

Izvornik, strojopis Državni arhiv u Zagrebu, 0037, GUND

603 O sudbini don K. Šegvića, usp. S. Kožul, Martirologij Crkve zagrebačke. Spomenica žrtvama ljubavi Zagrebačke nadbiskupije, Zagreb, 1998., str. 120.-121.; A. Baković, Hrvatski martirologij XX. stoljeća: Svećenici - mučenici Crkve u Hrvata, Zagreb, 2008., str. 615.-616. 604 Usp. dok. br. 131. 605 Grb DF Jugoslavije. 606 Okrugli pečat: Vojni sud Komande Grada Zagreba (u sredini grb DF Jugoslavije).

651


231. 1945., rujan 1. Zagreb

Vojni sud Komande grada Zagreba izvješćuje Zemaljsku upravu narodnih dobara u Našicama, da je učiteljica Anica Zbornik (1894.) iz Zagreba, zbog “ratnog zločinstva” osuđena 29. lipnja 1945. na kaznu smrti strijeljanjem, trajan gubitak građanskih časti i konfiskaciju imovine607 _____________

[...]608 VOJNI SUD KOMANDE GRADA ZAGREBA dana 1. IX. 1945. Zemalj. upr. nar. dob.

NAŠICE

Presudom ovog suda broj 290./45. od 29.VI.1945. presudjen je ZBORNIK ANICA pok. Ivana i pok. Marije, r. Reich, rkt. Hrvatica rodj. 14. VII.1894.g. u Našicama, nastanjena u Zagrebu Primorska II br. 1. učiteljica zabavišta udova bez djece, zbog djela ratnog zločinstva na kaznu smrti streljanjem trajan gubitak gradjanske časti i konfiskaciju njezine imovine u smislu čl. 6. Zakona o konfiskaciji. Ova je presuda izvršna. Tokom istrage ustanovljeno je, da posjeduje slijedeći imetak ./. Smrt fašizmu – Sloboda narodu! M.P.609 _____________

Pretsjednik, kapetan: Vlado Ranogajec [v.r.]

Izvornik, strojopis Državni arhiv u Zagrebu, 0037, GUND

Usp. dok. br. 131. Grb DF Jugoslavije. 609 Okrugli pečat: Vojni sud Komande Grada Zagreba (u sredini grb DF Jugoslavije). 607 608

653


1945., rujan 3. Zagreb

232.

Gradska uprava narodnih dobara Gradskog NO-a Zagreb nalaže Upravnom odjelu VI. rajona Gradskog NO-a Zagreb, da ispitaju gdje se nalazi Zvonimir Ograjšek iz Zagreba, koji je, navodno, “pobjegao je s okupatorom kao narodni neprijatelj”, kao i njegova obitelj, te da ih o tome izvijeste, a da je potrebno provesti konfiskciju njegove imovine _____________

GRADSKI NARODNI ODBOR U ZAGREBU GRADSKA UPRAVA NARODNIH DOBARA Broj. službeno Zagreb, 3.IX.1945.

Predmet: Ratni zločinci - narodni neprijatelji - konfiskacija imovine.

VI. RAJONU GRADSKOG N.O.-a Upravnom odjelu Z a g r e b U smislu čl. 28. Zakona o konfiskaciji dostavljamo Vam slijedeće podatke: Ograjšek Zvonimir, vlasnik soboslikarske radnje, Vodovodna ul. 19 pobjegao je s okupatorom kao narodni neprijatelj.

Kako se ovdje po svoj prilici radi o ratnom zločincu odnosno narodnom neprijatelju, to će naslov hitno izviditi na licu mjesta, da li se isti u medjuvremenu vratio iz bjegstva, te se sada nalazi na slobodi ili u zatvoru odnosno logoru ili je nepoznatog boravišta, te konačno, gdje se sada nalazi njegova porodica. Ako se ustanovi, da je gore imenovani sada u Zagrebu na slobodi, moli se spis s prikupljenim podacima odmah vratiti ovoj upravi. U svim drugim slučajevima moli se spise s prikupljenim podacima odmah dostaviti Kotarskom narodnom sudu za grad Zagreb na postupak po čl. 28. Zakona o konfiskaciji s utvrdjenjem, da se imenovani prema prikupljenim podacima smatra ratnim zločincem odnosno narodnim neprijateljem. Prilog:................................................................................................................................ ................................................................................................................................................. SMRT FAŠIZMU - SLOBODA NARODU! M.P.610 _____________ Izvornik, strojopis Državni arhiv u Zagrebu, 0037, 1348. 610 611

654

Okrugli pečat (otisak nečitak). Potpis nečitak.

zamj. UPRAVNIK: ... 611 [v.r.]


233. 1945., rujan 3. Prelog (Čakovec)

Opunomoćeništvo OZN-e za Kotar Čakovec potvrđuje da je Franjo Jambrović (1887.) iz Svete Nedjelje (Prelog) u zatvoru OZN-e Čakovec “tokom istrage obolio i predan u bolnicu u Čakovec na liječenje gdje je umro” _____________

[...]612 KOTARSKO OPUNOMOĆSTVO ZAŠTITE NARODA OZN-a PRELOG BROJ 444 Dne 3. IX. 1945. U V J E R E NJ E.Kojim se od strane ovog Opunomoćstva ovim potvrdjuje da je Jambrović Franjo rodjen 1887 godine u Pretetincu kotar Čakovec nadležan u Svetoj Mariji kotar Prelog bivši trgovac, bio pritvoren kod ovog Opunomoćstva, te je tokom istrage obolio i predan u bolnicu u Čakovec na liječenje gdje je umro.613 Prema prikupljenim podatcima imenovani bio je petokolonaš i pristaša Njemaca. Mišljenja smo da bi imenovani da je ostao na životu, i bio predan sudu za svoja protunarodna djela uslijed donesene amnestije bio i amnestiran. Smrt fašizmu – Sloboda narodu ! M.P.614 _____________

Sekretar: Habuš Viktor [v.r.]

Izvornik, strojopis Državni arhiv u Varaždinu, 0652, 2546/45.

Grb DF Jugoslavije. Prema smrtovnici koju je izdala Narodna bolnica u Čakovcu 18. kolovoza 1945., F. Jambrović je u bolnicu primljen 2. kolovoza, a umro je 17. kolovoza 1945. Usp. Državni arhiv u Varaždinu, 0652, 2546/45. 614 Okrugli pečat: (otisak nečitak). 612 613

655


234. 1945., rujan 4. Varaždin

OUND Varaždin izvješćuje Komandu XVII. udarne brigade u Varaždinu, da je iz stana ing. Vladimira Damaške u Varaždinu, dok je bio u pritvoru, Štab 51. divizije “nasilno” odnio pojedine stvari, koje se moraju vratiti vlasniku koji je “pušten ispod istrage i na slobodu kao nevin”, te mole “mjerodavne vojne vlasti da ovakve postupke zabrane jer bacaju ružno svjetlo na narod i kod istog stvaraju neraspoloženje” _____________

OKRUŽNA UPRAVA NARODNIH DOBARA kod Okružnog N.O.-a Varaždin /Odsjek za kontrolu/ Broj: 2162 -1945.

U Varaždinu, dne 4.IX.1945.

Predmet: Prijava prisilno otudjenih stvari od strane vojske.

KOMANDI XVII. UDARNE BRIGADE Varaždin

Prilikom prolaska štaba LI. /51/ divizije štab divizije ušao je u stan Ing. Damaško Vladimira u Varaždinu Svilarska ulica kbr. 4 dok je bio lišen slobode te je nasilno i pored intervencije privremenog državnog upravitelja odnijeto po spomenutom štabu slijedeća roba vlastništvo ing. Damaške i to: 1. muški šešir jedan, 2. kratki hubertus jedan, 3. kofer sa unutra 7 muških gaćica, 7 muških košulja, jedno odijelo, 1 plahta i 1 ženska haljina. 4. pletene flaše prazne tri, 5. Svinjske masti 40 kg. 6. Sanduk sa kompletnim mehaničkim alatom 1 komad, 7. Kodak kino aparat 1 kom. 8. Fotografski aparat 1 kom. 9. Vina 130 litara sa 2 bačve, 10. Radio-aparat 1 kom. 11. Sav pribor za jelo srebrni /beštek/, 12. Divan 1 kom. 13. Plahti 7 i 5 raznih ženskih haljina, 14. Muška ručna ura 1 kom. 15. Tepih 1 kom.

656


16. Torba kožnata za spise 17. ženske haljine 4 para i 2 para muških cipela. 18. Sapuna 2 kg. Ovo stanje je utvrdjeno nakon povraćaja imovine pravnom vlasniku od strane ove uprave, pošto je oštećeni pušten ispod istrage i na slobodu kao nevin.615 Odredjeni staratelj izjavljuje da je prigodom njegove intervencije sa njime grubo postupano od strane vojnih organa i da je naišao na nerazumijevanje i kod organ na položajima. O prednjem ova uprava izvještava Javnog tužioca ovog okruga Generalštab federalne Hrvatske pa moli za intervenciju da se sve ove stvari vrate na licu mjesta na teret krivca, odnosno da se izvjesti od strane štaba 51 divizije na koji se način misli državi nadoknaditi pričinjena šteta, jer ove stvari država imenovanom duguje. Komanda XVII udarne brigade u Varaždinu pak se umoljava da ovo traženje proslijedi komandantu 51 divizije na dalji rad. Ovo molimo smatrati veoma žurnim. Umoljavaju se mjerodavne vojne vlasti da ovakve postupke zabrane jer bacaju ružno svjetlo na narod i kod istog stvaraju neraspoloženje. SMRT FAŠIZMU – SLOBODA NARODU.Osim toga na znanje: 1. Javnom tužiocu 2. Pravnom odsjeku ove uprave.

M.P.616 _____________

U p r a v n i k: ...617 [v.r.]

Izvornik, strojopis Državni arhiv u Varaždinu, 0652, 3/62.

Usp. dok. br. 132. Okrugli pečat: Okružna uprava narodnih dobara Varaždin (u sredini zvijezda petokraka). 617 Potpis nečitak. 615 616

657


235. 1945., rujan 4. Zagreb

Vojni sud Komande grada Zagreba izvješćuje Zemaljsku upravu narodnih dobara u Zagrebu, da je Ivan Bong (1897.) iz Zagreba, zbog “ratnog zločinstva” osuđen 9. lipnja 1945. na kaznu smrti strijeljanjem, trajan gubitak građanskih prava i konfiskaciju imovine _____________

[...]618 VOJNI SUD KOMANDE GRADA ZAGREBA dana 4. IX. 1945. Zemalj. upr. nar. dob.

Zagreb

Presudom ovog suda broj 186/45. od 9.VII.1945. presudjen je Bong Ivan /otac i majka nepoznati/ rodj. 1897.g. negdje u provinciji Himalaja, zavičajan i nastanjen u Zagrebu, Usorska 52. magaziner kod “Kasner i Oeler” slikar i kipar, oženjen, Nijemac rkt. zbog djela ranog zločinstva na kaznu smrti streljanjem trajan gubitak gradjanske časti i konfiskaciju imovine u sm. Čl. 6. Z.o.ko. Ova je presuda izvršna. Tokom istrage ustanovljeno je, da posjeduje slijedeći imetak ./. Smrt fašizmu – Sloboda narodu! M.P.619 _____________

Pretsjednik, kapetan: Vlado Ranogajec [v.r.]

Izvornik, strojopis Državni arhiv u Zagrebu, 0037, GUND

618 619

658

Grb DF Jugoslavije. Okrugli pečat: Vojni sud Komande Grada Zagreba (u sredini grb DF Jugoslavije).


236. 1945., rujan 4. Zagreb

Vojni sud Komande grada Zagreba izvješćuje Zemaljsku upravu narodnih dobara u Zagrebu, da je studentica Alma Zamola (1923.), kao “ratni zločinac” osuđena 23. svibnja 1945. na kaznu smrti vješanjem, trajan gubitak svih političkih i pojedinih građanskih prava i konfiskaciju imovine _____________

[...]620 VOJNI SUD KOMANDE GRADA ZAGREBA dana 4. IX. 1945.g. Zemaljskoj upravi narodnih dobara

Zagreb

Presudom ovog suda broj 44/II/45. od 23.V.1945. presudjen je Zamola Alma /Vesna/ rodj. 17.I.1923. g. u Bos. Gradiški, student filozifije. zbog djela ratnog zločinstva na kaznu smrti vješanjem trajan gubitak svih političkih i pojedinih gradjanskih prava osim roditeljskih i konfiskaciju njezine imovine. Ova je presuda izvršna. Tokom istrage ustanovljeno je, da posjeduje slijedeći imetak ./. Smrt fašizmu – Sloboda narodu! M.P.621 _____________

Pretsjednik, kapetan: Vlado Ranogajec [v.r.]

Izvornik, strojopis Državni arhiv u Zagrebu, 0037, GUND

620 621

Grb DF Jugoslavije. Okrugli pečat: Vojni sud Komande Grada Zagreba (u sredini grb DF Jugoslavije).

659


237. 1945., rujan 4. Velika Pisanica (Bjelovar)

Otpusnica Komande sabirnog logora Velika Pisanica i propusnica Okružnog NO-a Bjelovar za obitelj Bandl iz Bosanskog Šamca _____________

Komanda Sabirnog Logora Vel. Pisanica 4/IX 45 g

Otpusnica iz Logora

Potvrđuje se od ove komande da se odpuštaju iz logora imenovana lica Elizabeta i neda Bandl Oto koje putuju u Zagreb S. F. – S. N. Polit. komesar Javorović

___________________________________

Okružni N. O. Bjelovar Upravni odjel

Komandant ...622 [v.r.]

Broj 493/1945. Dne 4/9 /1945. Propusnica

Za Bandl Oto, Elizabeta i Neda iz Bjelovara zanimanje činovnik koji putuje u Zagreb svojim poslom. Ova propusnica vrijedi od 4/9 do 10/9. 1945. Mole se sve vojne i civilne vlasti da imenovanom ne čine nikakove smetnje već u slučaju potrebe da mu izadju u susret. SMRT FAŠIZMU - SLOBODA NARODU! Bandl Vlastoručni potpis

M.P.623 _____________

Za upravni odjel: ...624 [v.r.]

Izvornik, strojopis i rukopis Privatno vlasništvo V. Geiger, Logor Velika Pisanica 1945. godine, Godišnjak Njemačke narodnosne zajednice/VDG Jahrbuch 1999, Osijek, 1999., str. 152. – V. Geiger, Folksdojčeri. Pod teretom kolektivne krivnje, Osijek, 2002., str. 102. Potpis nečitak. Okrugli pečat: Okružni N.O. Bjelovar Upravni odjel (u sredini zvijezda petokraka). 624 Potpis nečitak. 622 623

661


238. 1945., rujan 4. Zagreb

Vojni sud Komande grada Zagreba izvješćuje Zemaljsku upravu narodnih dobara u Zagrebu, da je kućanica i primalja Anka Peris (1884.) iz Zagreba, zbog “ratnog zločinstva” osuđena 7. srpnja 1945. na kaznu smrti strijeljanjem i trajan gubitak građanskih časti i konfiskaciju imovine _____________

[...]625 VOJNI SUD KOMANDE GRADA ZAGREBA dana 4. IX. 1945. Zemalj. upr. nar. dob.

Jastrebarsko

Presudom ovog suda broj 239/45. od 7.VII.1945. presudjen je Peris Anka Stjepana Lončara i Franjice r. Vorih, r. 4.VIII.1884.g. u Krap. Toplicama, kot. Pregrada, zav. u Jastrebarskom, Hrvatica rkt. kučanica, dipl. primalja, udata, bez djece. nastanjena u Zagrebu, Mesićeva 36. zbog djela ratnog zločinstva na kaznu smrti streljanjem trajan gubitak gradjanske časti i konfiskaciju njegove imovine u sm. čl. 6. Z.o.ko. Ova je presuda izvršna. Tokom istrage ustanovljeno je, da posjeduje slijedeći imetak U zajednici kuču sa mužem u Mesičevoj ul. br. 36. Smrt fašizmu – Sloboda narodu! M.P.626 _____________

Pretsjednik, kapetan: Vlado Ranogajec [v.r.]

Izvornik, strojopis Državni arhiv u Zagrebu, 0037, GUND

625 626

662

Grb DF Jugoslavije. Okrugli pečat: Vojni sud Komande Grada Zagreba (u sredini grb DF Jugoslavije).


239. 1945., rujan 4. Zagreb

Vojni sud Komande grada Zagreba izvješćuje Zemaljsku upravu narodnih dobara u Zagrebu, da je dr. Ratko Ratković (1919.) kao “narodni neprijatelj” osuđen 21. svibnja 1945. na kaznu smrti strijeljanjem, trajan gubitak političkih i građanskih prava, osim roditeljskih te konfiskaciju imovine _____________

[...]627 VOJNI SUD KOMANDE GRADA ZAGREBA dana 4. IX. 1945 g. Zem. Upravi narodnih dobara Zagreb Presudom ovog suda broj 33.-II/45. od 21.V.1945 g. presudjen je Ratković dr. Ratko, sin Vjekoslava i Olge Tirk, rodj. 9.V.1919 u Vukovaru, veterinar u gradjanstvu. zbog djela narodni neprijatelj na kaznu smrti streljanjem trajan gubitak svih političkih i pojedinih gradjanskih prava osim roditeljskih i konfiskaciju imovine. Ova je presuda izvršna. Tokom istrage ustanovljeno je, da posjeduje slijedeći imetak ./. Smrt fašizmu – Sloboda narodu! M.P.628 _____________

Pretsjednik, kapetan: Vlado Ranogajec [v.r.]

Izvornik, strojopis Državni arhiv u Zagrebu, 0037, GUND

627 628

Grb DF Jugoslavije. Okrugli pečat: Vojni sud Komande Grada Zagreba (u sredini grb DF Jugoslavije).

663


240. 1945., rujan 4. Zagreb

Vojni sud Komande grada Zagreba izvješćuje Zemaljsku upravu narodnih dobara u Zagrebu, da je bolničar Tomo Šoić (1916.) iz Zagreba, zbog “ratnog zločinstva” osuđen 3. srpnja 1945. na kaznu smrti strijeljanjem, trajan gubitak građanskih časti i konfiskaciju imovine _____________

[...]629 VOJNI SUD KOMANDE GRADA ZAGREBA dana 4. IX. 1945. Zemalj. upravi nar. dob.

Samobor

Presudom ovog suda broj 280./45. od 3.VII.1945. presudjen je Šoić Tomo pok. Tome i pok. Jane r. Kaluder, 28 X. 1916.g. u Konšici kot. Samobor. nastanjen u Zagrebu Dunjevac 9. Bolničar. Hrvat rkt. oženjen, otac jednog djeteta. zbog djela ratnog zločinstva na kaznu smrti streljanjem trajan gubitak gradjanske časti i konfiskaciju njegove imovine u sm. čl. 6. Z.o.ko. Ova je presuda izvršna. Tokom istrage ustanovljeno je, da posjeduje slijedeći imetak ./. Smrt fašizmu – Sloboda narodu! M.P.630 _____________

Pretsjednik, kapetan: Vlado Ranogajec [v.r.]

Izvornik, strojopis Državni arhiv u Zagrebu, 0037, GUND

629 630

664

Grb DF Jugoslavije. Okrugli pečat: Vojni sud Komande Grada Zagreba (u sredini grb DF Jugoslavije).


241. 1945., rujan 5. Zagreb

Vojni sud Komande grada Zagreba izvješćuje obitelj Kniewald iz Zagreba, da je Hinko Kniewald (1912.) “zbog djela narodni neprijatelj” osuđen 31. svibnja 1945. na kaznu smrti strijeljanjem, trajan gubitak političkih i pojedinih građanskih prava, osim roditeljskih te konfiskaciju imovine _____________

[...]631 VOJNI SUD KOMANDE GRADA ZAGREBA dana 5.IX. 1945. g. Obitelji

Kniwald Hinka

Presudom ovog suda broj 126./45. od 31.V.1945. g. presudjen je Kniwald Hinko, rodj. 24.I.1912. g. u Grazu /Austrija/ zavičajan u Zagrebu, sa stanom u Pavletićevoj ul. 6. zbog djela narodni neprijatelj na kaznu smrti streljanjem trajan gubitak svih političkih i pojedinih gradjanskih prava osim roditeljskih i konfiskaciju imovine. Ova je presuda izvršna. Tokom istrage ustanovljeno je, da posjeduje slijedeći imetak / Smrt fašizmu – Sloboda narodu! M.P.632 _____________

Pretsjednik, kapetan: Vlado Ranogajec [v.r.]

Izvornik, strojopis Ž. Žanko, N. Šolić i sur., Jazovka, Zagreb, 1990., str. 120.

631 632

Grb DF Jugoslavije. Okrugli pečat: Vojni sud Komande Grada Zagreba (u sredini grb DF Jugoslavije).

665


242. 1945., rujan 5. Zagreb

Vojni sud Komande grada Zagreba izvješćuje Zemaljsku upravu narodnih dobara u Zagrebu, da je Bogumil Roter (1908.) kao “narodni neprijatelj” osuđen 30. svibnja 1945. na kaznu smrti strijeljanjem, trajan gubitak političkih i građanskih prava, osim roditeljskih te konfiskaciju imovine _____________

[...]633 VOJNI SUD KOMANDE GRADA ZAGREBA dana 5. IX. 1945 g. Zem. upravi narodnih dobara Zagreb Presudom ovog suda broj 120/45. od 30.V.1945 g. presudjen je Roter Bogumil sin Josipa i Andjele r. Ćiter, rodj. 23.X.1908 g. u Novom Mjestu, zavičajan u Hvaru sinjski vojni okrug, djak u gradjanstvu. zbog djela narodni neprijatelj na kaznu smrti streljanjem trajan gubitak svih političkih i pojedinih gradjanskih pravaosim roditeljskih i konfiskaciju imovine. Ova je presuda izvršna. Tokom istrage ustanovljeno je, da posjeduje slijedeći imetak / Smrt fašizmu – Sloboda narodu! M.P.634 _____________

Pretsjednik, kapetan: Vlado Ranogajec [v.r.]

Izvornik, strojopis Državni arhiv u Zagrebu, 0037, GUND

633 634

666

Grb DF Jugoslavije. Okrugli pečat: Vojni sud Komande Grada Zagreba (u sredini grb DF Jugoslavije).


243. 1945., rujan 6. Zagreb

Vojni sud Komande grada Zagreba izvješćuje Zemaljsku upravu narodnih dobara u Zagrebu, da je student Petar Božić (1923.) iz Zagreba, kao “ratni zločinac” osuđen 17. lipnja 1945. na kaznu smrti strijeljanjem i trajan gubitak građanskih prava i konfiskaciju imovine _____________

[...]635 VOJNI SUD KOMANDE GRADA ZAGREBA dana 6.IX. 1945. Zemaljaljskoj upravi narod. dobara Zagreb Presudom ovog suda broj 302/II/45. od 17.VI.1945. presudjen je BOŽIĆ PETAR, rodjen 1923 g. u Svinjarevcu, kotar Vukovar, student, sa stanom u Zgb. Tomašićeva ul. 9. zbog djela ratnog zločinca na kaznu smrti streljanjem, trajan gubitak gradjanskih prava i konfiskacijom imovine. Ova je presuda izvršna. Tokom istrage ustanovljeno je, da posjeduje slijedeći imetak. .-. Smrt fašizmu – Sloboda narodu! M.P.636 _____________

Pretsjednik, kapetan: Vlado Ranogajec [v.r.]

Izvornik, strojopis Državni arhiv u Zagrebu, 0037, GUND

635 636

Grb DF Jugoslavije. Okrugli pečat: Vojni sud Komande Grada Zagreba (u sredini grb DF Jugoslavije).

667


244. 1945., rujan 6. Zagreb

Vojni sud Komande grada Zagreba izvješćuje Zemaljsku upravu narodnih dobara u Zagrebu, da je ravnatelj Hrvatske udružene banke Emil Dinter (1887.) iz Zagreba, “zbog djela ratnog zločinstva i narod. neprijatelja” osuđen 13. srpnja 1945. na kaznu smrti strijeljanjem, trajan gubitak političkih i građanskih prava i konfiskaciju imovine _____________

[...]637 VOJNI SUD KOMANDE GRADA ZAGREBA dana 6. IX. 1945 Zemaljskoj upravi narodnih dobara

Zagreb

Presudom ovog suda broj 560/45. od 13.VII.1945 presudjen je Dinter Emil, sin pok. Milana i pok. Amalije r. Rendulič, rodj. 19.II.1887 u Modrušu kot. Ogulin, zavičajan u Zagrebu, stan Petrova ul. 157 oženjen, otac 2 djece, Hrvat, rkt. Ravnatelj Hrvatske Udružene Banke bez imetka sudski nekažnjavan, uhapšen 11.V.1945 zbog djela ratnog zločinstva i nar. neprijatelja na kaznu Smrti streljanjem, trajan gubitak svih političkih i gradjanskih prava i konfiskacije imovine. Ova je presuda izvršna. Tokom istrage ustanovljeno je, da posjeduje slijedeći imetak ./. Smrt fašizmu – Sloboda narodu! M.P.638 _____________

Pretsjednik, kapetan: Vlado Ranogajec [v.r.]

Izvornik, strojopis Državni arhiv u Zagrebu, 0037, GUND

637 638

Grb DF Jugoslavije. Okrugli pečat: Vojni sud Komande Grada Zagreba (u sredini grb DF Jugoslavije).

669


245. 1945., rujan 6. Zagreb

Vojni sud Komande grada Zagreba izvješćuje Zemaljsku upravu narodnih dobara u Zagrebu, da je prof. Milan Dujnić (1912.) iz Petrinje, kao “narodni neprijatelj” osuđen 3. lipnja 1945. na kaznu smrti strijeljanjem, trajan gubitak političkih i građanskih prava i konfiskaciju imovine _____________

[...]639 VOJNI SUD KOMANDE GRADA ZAGREBA dana 6. IX. 1945 g. Zemaljskoj upravi narodnih dobara

Zagreb

Presudom ovog suda broj 169-II/45. od 3.VI.1945. presudjen je Dujinić640 Milan sin pok. Andrije i Katarine rodj. Ćermak, rodj. 5.V.1912. g. u Petrinji zavićajan u Petrinji sa stanom u Petrinji Kvaternikova 3. profesor ućiteljske škole. zbog djela narodni neprijatelj na kaznu smrti strijeljanjem trajan gubitak svih politićkih i pojedinih gradjanskih prava osim roditeljskih i konfiskaciju imovine. Ova je presuda izvršna. Tokom istrage ustanovljeno je, da posjeduje slijedeći imetak ./. Smrt fašizmu – Sloboda narodu! M.P.641 _____________

Pretsjednik, kapetan: Vlado Ranogajec [v.r.]

Izvornik, strojopis Državni arhiv u Zagrebu, 0037, GUND

Grb DF Jugoslavije. Ispravno bi bilo: Dujnić. 641 Okrugli pečat: Vojni sud Komande Grada Zagreba (u sredini grb DF Jugoslavije). 639 640

670


246. 1945., rujan 6. Zagreb

Vojni sud Komande grada Zagreba izvješćuje Zemaljsku upravu narodnih dobara u Đakovu, da je pravoslavni svećenik Miroslav Federer (1913.) iz Zagreba, zbog “ratnog zločinstva” osuđen 13. srpnja 1945. na kaznu smrti strijeljanjem, gubitak građanskih časti i konfiskaciju imovine _____________

[...]642 VOJNI SUD KOMANDE GRADA ZAGREBA dana 6. IX. 1945 Zemaljskoj upravi narodnih dobara

DJAKOVO

Presudom ovog suda broj 505I/45. od 13.VII.1945. presudjen je Federer Miroslav, sin pok. Mate i Marije r. Vrhovec, rodjen 5.XI.1913 u Varaždinu, nastanjen u Zagrebu, Medvedgradska 70, svećenik pravoslavne crkve. zbog djela ratnog zločinstva na kaznu smrti strijeljanjem, trajan gubitak gradjanske časti i konfiskaciju imovine u skladu sa čl. 6. Zakona o Konfiskaciji. Ova je presuda izvršna. Tokom istrage ustanovljeno je, da posjeduje slijedeći imetak ./. Smrt fašizmu – Sloboda narodu! M.P.643 _____________

Pretsjednik, kapetan: Vlado Ranogajec [v.r.]

Izvornik, strojopis Državni arhiv u Zagrebu, 0037, GUND

642 643

Grb DF Jugoslavije. Okrugli pečat: Vojni sud Komande Grada Zagreba (u sredini grb DF Jugoslavije).

671


247. 1945., rujan 6. Zagreb

Vojni sud Komande grada Zagreba izvješćuje Zemaljsku upravu narodnih dobara u Zagrebu, da je akademski slikar Josip Horvat (1904.) iz Zagreba, kao “narodni neprijatelj” osuđen 2. lipnja 1945. na kaznu smrti strijeljanjem, trajan gubitak političkih i građanskih prava te konfiskaciju imovine _____________

[...]644 VOJNI SUD KOMANDE GRADA ZAGREBA dana 6. IX. 1945 g. Zemaljskoj upravi narodnih dobara

Zagreb

Presudom ovog suda broj 160-II/45. od 2.VI.1945. g. presudjen je Horvat Josip sin Dragutina rodj. 18.II.1904 g. u Ćakovcu nastanjen u Zagrebu, Deželićeva 55. dvorišna zgrada II kat., akademski slikar. zbog djela narodni neprijatelj na kaznu smrti strijeljanjem trajan gubitak svih politićkih i pojedinih gradjanskih prava osim roditeljskih i konfiskaciju imovine. Ova je presuda izvršna. Tokom istrage ustanovljeno je, da posjeduje slijedeći imetak ./. Smrt fašizmu – Sloboda narodu! M.P.645 _____________

Pretsjednik, kapetan: Vlado Ranogajec [v.r.]

Izvornik, strojopis Državni arhiv u Zagrebu, 0037, GUND

644 645

672

Grb DF Jugoslavije. Okrugli pečat: Vojni sud Komande Grada Zagreba (u sredini grb DF Jugoslavije).


Dr탑avni arhiv u Zagrebu, 0037, Upravni odjel, kut. 1.


248. 1945., rujan 6. Zagreb

Vojni sud Komande grada Zagreba izvješćuje Zemaljsku upravu narodnih dobara u Zagrebu, da je učitelj Stanislav Ivančić (1908.) iz Zagreba, kao “narodni neprijatelj” osuđen 2. lipnja 1945. na kaznu smrti strijeljanjem, trajan gubitak političkih i pojedinih građanskih prava te konfiskaciju imovine _____________

[...]646 VOJNI SUD KOMANDE GRADA ZAGREBA dana 6. IX. 1945. Zemaljaljskoj upravi narodnih dobara Zagreb Presudom ovog suda broj 164-II/45. od 2.VI.1945. presudjen je Ivanćić Stanislav sin Andrije rodj. 21. II. 1908 g. u Zagrebu, ućitelj u gradjanstvu, sa stanom u Zagrebu Zvonimirova 45 g. zbog djela narodni neprijatelj na kaznu smrti streljanjem trajan gubitak svih političkih i pojedinih gradjanskih prava osim roditeljskih i konfiskaciju imovine. Ova je presuda izvršna. Tokom istrage ustanovljeno je, da posjeduje slijedeći imetak. / Smrt fašizmu – Sloboda narodu! M.P.647 _____________

Pretsjednik, kapetan: Vlado Ranogajec [v.r.]

Izvornik, strojopis Državni arhiv u Zagrebu, 0037, GUND

646 647

674

Grb DF Jugoslavije. Okrugli pečat: Vojni sud Komande Grada Zagreba (u sredini grb DF Jugoslavije).


249. 1945., rujan 6. Zagreb

Vojni sud Komande grada Zagreba izvješćuje Zemaljsku upravu narodnih dobara u Zagrebu, da je student Vjekoslav Podvoršak (1923.) iz Zagreba, kao “narodni neprijatelj” osuđen 4. lipnja 1945. na kaznu smrti strijeljanjem, trajan gubitak političkih i pojedinih građanskih prava te konfiskaciju imovine _____________

[...]648 VOJNI SUD KOMANDE GRADA ZAGREBA dana 6. IX. 1945. Zemaljskoj upravi narodnih dobara Zagreb Presudom ovog suda broj 185-II/45. od 4.VI.1945 g. presudjen je Podvoršak Vjekoslav [...]649 i Marije r. Pintar, rodj. 4.VI.1923 g. u Zagrebu, student visoke komercijalne škole, sa stanom u Zagrebu, Svaćićev trg 2/II. zbog djela narodni neprijatelj na kaznu smrti streljanjem trajan gubitak svih politićkih i pojedinih gradjanskih prava osim roditeljskih i konfiskaciju imovine. Ova je presuda izvršna. Tokom istrage ustanovljeno je, da posjeduje slijedeći imetak / Smrt fašizmu – Sloboda narodu! M.P.650 _____________

Pretsjednik, kapetan: Vlado Ranogajec [v.r.]

Izvornik, strojopis Državni arhiv u Zagrebu, 0037, GUND

Grb DF Jugoslavije. Očito nedostaje ime oca. 650 Okrugli pečat: Vojni sud Komande Grada Zagreba (u sredini grb DF Jugoslavije). 648 649

675


250. 1945., rujan 6. Zagreb

Vojni sud Komande grada Zagreba izvješćuje Zemaljsku upravu narodnih dobara u Zagrebu, da je Ivan Vućak (1913.) iz Zagreba, kao “narodni neprijatelj” osuđen 3. lipnja 1945. na kaznu smrti strijeljanjem, trajan gubitak političkih i pojedinih građanskih prava i konfiskaciju imovine _____________

[...]651 VOJNI SUD KOMANDE GRADA ZAGREBA dana 6. IX. 1945. Zemaljskoj upravi narodnih dobara Zagreb Presudom ovog suda broj 170-II/45. od 3.VI.1945 g. presudjen je Vućak Ivan sin Marka rodj. 3.XI.1913 g. u Vodicama kotar Šibenik, sa stanom u Zagrebu Vrbovićeva ul 5. zbog djela narodni neprijatelj na kaznu smrti streljanjem trajan gubitak svih političkih i pojedinih gradjanskih prava osim roditeljskih i konfiskaciju imovine. Ova je presuda izvršna. Tokom istrage ustanovljeno je, da posjeduje slijedeći imetak / Smrt fašizmu – Sloboda narodu! M.P.652 _____________

Pretsjednik, kapetan: Vlado Ranogajec [v.r.]

Izvornik, strojopis Državni arhiv u Zagrebu, 0037, GUND

651 652

676

Grb DF Jugoslavije. Okrugli pečat: Vojni sud Komande Grada Zagreba (u sredini grb DF Jugoslavije).


251. 1945., rujan 7. Varaždin

Okružna OZN-a Varaždin dostavlja Okružnom NO-u Varaždin podatke koji se odnose na “organe Narodne vlasti t.j. Narodne odbore i činovnički aparat u njima”, uz napomenu da provedu “čišćenje Narodnih vlasti od elemenata koji su služili neprijatelju a postoji čak i mogućnost da mu još i sada služe” _____________

[...]653 OKRUŽNO ODJELJENJE ZAŠTITE NARODA OZN-a VARAŽDIN BROJ: 1682 dne 7.IX. 1945.654 OKRUŽNOM NARODNOM ODBORU TAJNIŠTVU VA R

A

Ž

D

I

N

Šaljemo Vam podatke koje smo prikupili na terenu a odnose se na organe Narodne vlasti t.j. Narodne odbore i činovnički aparat u njima. To činimo za to da bi vi mogli redovitim putem sprovesti čišćenje Narodnih vlasti od elemenata koji su služili neprijatelju a postoji čak i mogućnost da mu još i sada služe. Slučaj na kotaru Ivanec: 1. Šuligoj Andija, bivši žandar. narednik i komandir žandarm. stanice u Ivancu, sada je na dužnosti kod kotarskog NO-a kao referent za javni red i sigurnost. 2. Mikulčić Zvonko, bivši šef poreske uprave, sada je na dužnosti kao referent općeg Upravnog odjela. 3. Popović Ivan, bivši kot. pretstojnik, sada je na dužnosti u Upravnom odjelu t.j. referent upr. odjela kao pravno lice. 4. Tušek Stjepan, bivši opć. bilježnik općine Cvetlin, sada je na dužnosti kao referent za konfiskacije. 5. Možanić Adam, bivši opć. blagajnik iz opć. Maruševec, sada je na dužnosti kao referent za obrt i industriju. 6. Šipek Viktor, bivši opć. bilježnik općine Maruševec, sada je na dužnosti kao činovnik u odjelu za trgovinu i snabdjevanje. 7. Pavić Stjepan, bivši istražitelj kod kot. oblasti, sada je na dužnosti u općem odjelu. 653 654

Grb DF Jugoslavije. Pečat.

677


8. Sataić Pavao, bivši opć. blagajnik općine Bednja, sada je na dužnosti referenta za trgovinu i snabdjevanje. 9. Žimbrek Izidor, bivši domobr. oficir, sada je na dužnosti kao referent socijalnog odjela. 10. Cimić Stjepan, bivši zamjenik komandira žandar. stanice, sada je kod kotara neuniformirani zapovjednik milicije za cijeli kotar. 11. Kunštek Vjekoslav, bivši opć. bilježnik općine Lepoglava, sada je upravitelj narodnog dobra u Lepoglavi. Svi ovi gore navedeni bili su prije za NDH službenici po općinama i vjerno služili neprijatelja, i kad su se smatrali ugroženima od naše vojske, selili su sa svojim općinama odnosno kancelarijama u neprijateljska uporišta. Čuju se danas primjedbe naroda protiv toga kako isti mogu biti danas funkcioneri kod Narodne vlasti, a prije toga su vjerno služili neprijatelju. Smatramo da ovakovi ljudi nebi smjeli biti na ovakovim položajima jer su bili u službi okupatora. Predlažemo da se takove očisti iz te ustanove ali s tim, da bi o tome nas izvjestili prije izvršenja tako, da bi se mogli po pojedinim stvarima usmeno konzultovati. Načelnik ovog Odjeljenja bio je na sastanku sa kotarskim JNOF-om u Krapini 24.VIII.o.g. Tamo je iznešeno da je mjesni NO Sv. Križ-Začretje naručio od kotarskog NO-a Krapina 4.000 propusnica za putovanje. Tajnik mjesnog NO-a Sv. Križ izdaje te propusnice ljudima koji putuju, a mi smo uvjerenja, da tako dobiva propusnice i onaj koji nebi smio dobiti. Znademo i to da mjesni NO nemože izdavati propusnice izvan okruga, pa vam ovo dajemo na znanje da bi protiv takovog postupka mogli poduzeti potrebne mjere. Napominjemo da je prema podacima koje je dao kotarski JNOF, tajnik Djurkin Petar bio domobran do oslobodjenja naše domovine, a gornji slučaj se odnosi na njega. Na sastanku sa aktivistima JNOF-a u Hlevnici na kotaru Krapina iznešeno je ovo: Trgovac Ptičar u Krapini prodao je 17.VIII. o.g. Cesarec Štefici rubac za 169 Din. Latinčićka, trgovkinja u Krapini tražila je Belošević Ankicu za metar platna 85 Din. Pavić Stjepan (Grk) iz Hromca kbr. 68, kotar Krapina rekao je: Da u Podravini imade žita u bunkerima, ali da treba čekati po 2 dana dok mu se pruži prilika da može gazda izvaditi žito i njemu prodati. Ovo Vam dajemo znati, da bi mogli preko K.NO-a Krapina ispitati te slučajeve i tim nabijačima cijena i organizatorima gladi (švercerima) stati na kraj i privesti iz najoštrijoj kazni. Još ponavljamo, da bi nas za slučaj Ivanca pozvali na usmeni dogovor. Smrt fašizmu - Sloboda narodu! M.P.655 _____________

Za Odjeljenje, kapetan: ...656 [v.r.]

Izvornik, strojopis Državni arhiv u Varaždinu, 0651, Pov. 48/45. 655 656

678

Okrugli pečat: Okružno odjeljenje zaštite naroda OZN-a Varaždin (u sredini grb DF Jugoslavije). Potpis nečitak.


252. 1945., rujan 7. Zagreb

Vojni sud Komande grada Zagreba izvješćuje Zemaljski upravu narodnih dobara u Zagrebu, da je Ivan Aršulić (1908.) iz Zagreba, kao “narodni neprijatelj” osuđen 14. srpnja 1945. na kaznu smrti strijeljanjem, trajan gubitak političkih i građanskih prava, osim roditeljskih te konfiskaciju imovine _____________

[...]657 VOJNI SUD KOMANDE GRADA ZAGREBA dana 7.IX. 1945 g. Zemaljaljskoj upravi narodnih dobara Zagreb Presudom ovog suda broj 442-II/45. od 14.VII.1945. presudjen je Aršulić Ivan sin Antuna i Agate rodj. Marković, rodj. 4.XI.1908 g. u Zagrebu, sa stanom u Pokornoga 15. zbog djela narodni neprijatelj na kaznu smrti streljanjem trajan gubitak svih politićkih i pojedinih gradjanskih prava osim roditeljskih i konfiskaciju imovine. Ova je presuda izvršna. Tokom istrage ustanovljeno je, da posjeduje slijedeći imetak. ./. Smrt fašizmu – Sloboda narodu! M.P.658 _____________

Pretsjednik, kapetan: Vlado Ranogajec [v.r.]

Izvornik, strojopis Državni arhiv u Zagrebu, 0037, GNO – Upravni odjel, kut. 1.

657 658

Grb DF Jugoslavije. Okrugli pečat: Vojni sud Komande Grada Zagreba (u sredini grb DF Jugoslavije).

679


253. 1945., rujan 7. Zagreb

Vojni sud Komande grada Zagreba izvješćuje Zemaljsku upravu narodnih dobara u Križevcima, da je katolički svećenik Valent Bocak (1913.) iz Križevaca, zbog “masovnog hapšenja i ubijanja” osuđen 9. srpnja 1945. na kaznu smrti strijeljanjem, trajan gubitak građanskih časti i konfiskaciju imovine659 _____________

[...]660 VOJNI SUD KOMANDE GRADA ZAGREBA dana 7. IX. 1945. g. Zemaljskoj upravi narodnih dobara

KRIŽEVCI

Presudom ovog suda broj 347/45. od 9.VII.1945. g. presudjen je Bocak Valent sin Stjepana i Barbare r. Čelovec r. 4.II.1913 g. u Prikraju, opć. i kot. Križevci, zavičajan u Križevcima, Župni Dvori Križevci, svečenik, rkt. Hrvat neoženjen, zbog djela masovnog hapšenja i ubijanja na kaznu smrt streljanjem trajan gubitak gradjanskih časti i konfiskaciju imov. u vezi čl. 6. Zakona [o] konfiskaciji. Ova je presuda izvršna. Tokom istrage ustanovljeno je, da posjeduje slijedeći imetak / / Smrt fašizmu – Sloboda narodu! M.P.661 _____________

Pretsjednik, kapetan: Vlado Ranogajec [v.r.]

Izvornik, strojopis Državni arhiv u Zagrebu, 0037, GUND

Usp. dok. br. 142. Grb DF Jugoslavije. 661 Okrugli pečat: Vojni sud Komande Grada Zagreba (u sredini grb DF Jugoslavije). 659 660

680


254. 1945., rujan 7. Zagreb

Vojni sud Komande grada Zagreba izvješćuje Zemaljski upravu narodnih dobara u Zagrebu, da je Ivan Henneberg (1875.) iz Zagreba, kao “narodni neprijatelj” osuđen 16. srpnja 1945. na kaznu smrti strijeljanjem, trajan gubitak političkih i građanskih prava, osim roditeljskih te konfiskaciju imovine662 _____________

[...]663 VOJNI SUD KOMANDE GRADA ZAGREBA dana 7.IX. 1945 g.

Zemaljskoj upravi narod. dobara za Hrvatsku Zagreb

Presudom ovog suda broj 470-II/45. od 16.VII.1945. presudjen je Heneberg Ivan sin Josipa i Marije rod. Lovrić, rodj. 30.VI.1875 u Grazu, zavićajan u Zagrebu, sa stanom Sinkovićeva 6. zbog djela narodni neprijatelj na kaznu smrti streljanjem trajan gubitak svih politićkih i pojedinih gradjanskih prava osim roditeljskih i konfiskaciju imovine. Ova je presuda izvršna. Tokom istrage ustanovljeno je, da posjeduje slijedeći imetak. ./. Smrt fašizmu – Sloboda narodu! M.P.664 _____________

Pretsjednik, kapetan: Vlado Ranogajec [v.r.]

Izvornik, strojopis Državni arhiv u Zagrebu, 0037, GNO – Upravni odjel, kut. 1.

Usp. dok. br. 190. Grb DF Jugoslavije. 664 Okrugli pečat: Vojni sud Komande Grada Zagreba (u sredini grb DF Jugoslavije). 662 663

681


Dr탑avni arhiv u Zagrebu, 1007, VKR - 1064/50.


Dr탑avni arhiv u Zagrebu, 1007, VKR - 1064/50.


255. 1945., rujan 7. Zagreb

Vojni sud Komande grada Zagreba izvješćuje Zemaljsku upravu narodnih dobara u Zagrebu, da je Zdenko Ivošević (1906.), zamjenik državnog tužitelja u Zagrebu, zbog “masovnog ubijanja i odvodjenja u logore” osuđen 9. srpnja 1945. na kaznu smrti strijeljanjem, trajan gubitak političkih i građanskih prava te konfiskaciju imovine _____________

[...]665 VOJNI SUD KOMANDE GRADA ZAGREBA dana 7. IX. 1945. g. Zemaljskoj upravi narodnih dobara ZAGREB Presudom ovog suda broj 302-305./45. od 9.VII.1945. g. presudjen je Ivošević Zdenko sin Nikole i Andjele r. Ipša r 22.VI.1906. g. u Topuskom zavičajan u Zagrebu, oženjen, jedno djete, Hrvat. rkt. zbog djela masovnog ubijanja i odvodjenja u logore. na kaznu smrt streljanjem trajan gubitak političkih i gradjanskih prava i konfiskaciju imovine u vezi čl. 6. Zakona o konfiskaciji. Ova je presuda izvršna. Tokom istrage ustanovljeno je, da posjeduje slijedeći imetak .......................................................................................................................................... Smrt fašizmu – Sloboda narodu! M.P.666 _____________

Pretsjednik, kapetan: Vlado Ranogajec [v.r.]

Izvornik, strojopis Državni arhiv u Zagrebu, 0037, GUND

665 666

684

Grb DF Jugoslavije. Okrugli pečat: Vojni sud Komande Grada Zagreba (u sredini grb DF Jugoslavije).


256. 1945., rujan 7. Zagreb

Vojni sud Komande grada Zagreba izvješćuje Zemaljsku upravu narodnih dobara u Zagrebu, da je učitelj Ivan Karlović (1910.) iz Korčule, kao “narodni neprijatelj” osuđen 13. srpnja 1945. na kaznu smrti strijeljanjem, trajan gubitak svih politički i pojedinih građanskih prava, osim roditeljskih te konfiskaciju imovine _____________

[...]667 VOJNI SUD KOMANDE GRADA ZAGREBA dana 7. IX. 1945 g. Zemaljskoj upravi narodnih dobara Zagreb Presudom ovog suda broj 434-II/45. od 13.VII.1945. g. presudjen je Karlović Ivan sin pok. Antuna i Marije Lazimbad, rodj. 14.VI.1910 g. u Korčuli gdje je i zavičajan, učitelj po zanimanju, sa stanom Mokrićka 2. zbog djela narodni neprijatelj na kaznu smrti streljanjem trajan gubitak svih politićkih i pojedinih gradjanskih prava osim roditeljskih i konfiskaciju imovine. Ova je presuda izvršna. Tokom istrage ustanovljeno je, da posjeduje slijedeći imetak / Smrt fašizmu – Sloboda narodu! M.P.668 _____________

Pretsjednik, kapetan: Vlado Ranogajec [v.r.]

Izvornik, strojopis Državni arhiv u Zagrebu, 0037, GUND

667 668

Grb DF Jugoslavije. Okrugli pečat: Vojni sud Komande Grada Zagreba (u sredini grb DF Jugoslavije).

685


257. 1945., rujan 7. Zagreb

Vojni sud Komande grada Zagreba izvješćuje Zemaljsku upravu narodnih dobara u Požegi, da je katolički svećenik Josip Klapšić (1911.) zbog “aktivnog ustaštva i suradnje sa neprijateljem” osuđen 9. srpnja 1945. na kaznu smrti strijeljanjem, gubitak političkih i građanskih prava i konfiskaciju imovine669 _____________

[...]670 VOJNI SUD KOMANDE GRADA ZAGREBA dana 7.IX.1945. g. Zemaljskoj upravi narodnih dobara POŽEGA Presudom ovog suda broj 317./45. od 9.VII.1945. g. presudjen je Klapčić671 Josip sin pok. Mije i Alojzije r. Hoborgke r. 3. XI. 1911.g. u Buku opć. Pleternica, kot. Požega gdje je i zavičajan, bez stalnog boravišta, svečenik, Hrvat, rkt. zbog djela aktivnog ustaštva i suradnje sa neprijateljem na kaznu smrti streljanjem gubit. polit. i gradj. prava i konfiskaciju imovine u vezi čl. 6. Zakona o konfiskaciji. Ova je presuda izvršna. Tokom istrage ustanovljeno je, da posjeduje slijedeći imetak posjeduje trečinu kuće u Slavonskoj Požegi. Smrt fašizmu – Sloboda narodu! M.P.672 _____________

Pretsjednik, kapetan: Vlado Ranogajec [v.r.]

Izvornik, strojopis Državni arhiv u Zagrebu, 0037, GUND

669 O sudbini vlč. J. Klapčića, usp. S. Kožul, Martirologij Crkve zagrebačke. Spomenica žrtvama ljubavi Zagrebačke nadbiskupije, Zagreb, 1998., str. 72.; A. Baković, Hrvatski martirologij XX. stoljeća: Svećenici - mučenici Crkve u Hrvata, Zagreb, 2008., str. 323. 670 Grb DF Jugoslavije. 671 Ispravno bi bilo: Klapšić. 672 Okrugli pečat: Vojni sud Komande Grada Zagreba (u sredini grb DF Jugoslavije).

686


258. 1945., rujan 7. Zagreb

Vojni sud Komande grada Zagreba izvješćuje Zemaljsku upravu narodnih dobara u Zagrebu, da je dr. Franjo Pihać (1902.), predsjednik Sudbenog stola u Zagrebu, zbog “masovnog ubijanja i odvodjenja u logore”, osuđen 9. srpnja 1945. na kaznu smrti strijeljanjem, trajan gubitak političkih i građanskih prava i konfiskaciju imovine _____________

[...]673 VOJNI SUD KOMANDE GRADA ZAGREBA dana 7. IX. 1945 g. Zemaljskoj upravi narodnih dobara ZAGREB Presudom ovog suda broj 302-305./45. od 9.VII.1945. g. presudjen je Pihać dr. Franjo sin Mije i Rozalije r. Ester. r. 4. IV. 1902 g. u Sigetcu opć Crnje kot. Koprivnica zavičajan u Zagrebu Stan Zvonimirova br. 26. predsjednik Sudbenog stola u Zagrebu, oženjen, bez djece, rkt. Hrvat. zbog djela masovnog ubijanja i odvodjenja u logore. na kaznu smrti streljanjem trajan gubitak gradjanskih i političkih časti i konfiskaciju imovine u vezi čl. 6. Zakona o konfiskaciji. Ova je presuda izvršna. Tokom istrage ustanovljeno je, da posjeduje slijedeći imetak ......................................................................................................................................... Smrt fašizmu – Sloboda narodu! M.P.674 _____________

Pretsjednik, kapetan: Vlado Ranogajec [v.r.]

Izvornik, strojopis Državni arhiv u Zagrebu, 0037, GUND

673 674

Grb DF Jugoslavije. Okrugli pečat: Vojni sud Komande Grada Zagreba (u sredini grb DF Jugoslavije).

687


259. 1945., rujan 7. Zagreb

Vojni sud Komande grada Zagreba izvješćuje Zemaljsku upravu narodnih dobara u Zagrebu, da je trafikant Ferdo Pintarić (1893.) iz Zagreba, kao “narodni neprijatelj” osuđen 4. lipnja 1945. na kaznu smrti strijeljanjem, trajan gubitak političkih i građanskih prava, osim roditeljskih te konfiskaciju imovine _____________

[...]675 VOJNI SUD KOMANDE GRADA ZAGREBA dana 7. IX. 1945. Zemaljskoj upravi narodnih dobara Zagreb Presudom ovog suda broj 201/45. od 4.VI.1945. presudjen je Pintarić Ferdo sin Antuna i Agneze r. Štritof, rodj. 22.VIII.1893 g. u Čemahovcu općina Kraljevac na Sutli, kotar Klanjec, trafikant. zbog djela narodni neprijatelj na kaznu smrti streljanjem trajan gubitak svih političkih i pojedinih gradjanskih prava osim roditeljskih i konfiskaciju imovine. Ova je presuda izvršna. Tokom istrage ustanovljeno je, da posjeduje slijedeći imetak / Smrt fašizmu – Sloboda narodu! M.P.676 _____________

Pretsjednik, kapetan: Vlado Ranogajec [v.r.]

Izvornik, strojopis Državni arhiv u Zagrebu, 0037, GUND

675 676

688

Grb DF Jugoslavije. Okrugli pečat: Vojni sud Komande Grada Zagreba (u sredini grb DF Jugoslavije).


260. 1945., rujan 7. Zagreb

Vojni sud Komande grada Zagreba izvješćuje Zemaljsku upravu narodnih dobara u Zagrebu, da je Valerija Paradžik (1926.) iz Zagreba, kao “narodni neprijatelj” osuđena 11. lipnja 1945. na kaznu smrti strijeljanjem, trajan gubitak političkih i građanskih prava i konfiskaciju imovine _____________

[...]677 VOJNI SUD KOMANDE GRADA ZAGREBA dana 7. IX. 1945. Zemaljskoj upravi narodnih dobara Zagreb Presudom ovog suda broj 255-II/45. od 11.VI.1945. presudjen je PARADŽIK VALERIJA, rodjena 6.VI.1926 g. u Tuzli, činovnica, neudata, sa stanom Zagreb, ul. Japranskog 4. zbog djela narodnih neprijatelja na kaznu smrti streljanjem, trajan gubitak političkih prava te konfiskacijom imovine. Ova je presuda izvršna. Tokom istrage ustanovljeno je, da posjeduje slijedeći imetak posjeduje zajedno sa roditeljima kuću u Tuzli. Smrt fašizmu – Sloboda narodu! M.P.678 _____________

Pretsjednik, kapetan: Vlado Ranogajec [v.r.]

Izvornik, strojopis Državni arhiv u Zagrebu, 0037, GUND

677 678

Grb DF Jugoslavije. Okrugli pečat: Vojni sud Komande Grada Zagreba (u sredini grb DF Jugoslavije).

689


261. 1945., rujan 7. Zagreb

Vojni sud Komande grada Zagreba izvješćuje Zemaljsku upravu narodnih dobara u Makarskoj, da je katolički svećenik, franjevac, Bone Radonić (1888.) iz Vrgorca, zbog “suradnje sa neprijateljem” osuđen 9. srpnja 1945. na kaznu smrti strijeljanjem, gubitak političkih i građanskih prava i konfiskaciju imovine679 _____________

[...]680 VOJNI SUD KOMANDE GRADA ZAGREBA dana 7. IX. 1945.g. Zemaljskoj upravi narodnih dobara

MAKARSKA

Presudom ovog suda broj 317/45. od 9.VII.1945. g. presudjen je Radonić fra. Bone sin pok. Mije i pok. Joze r. Radonić r. 12.II.1888.g. u Vrgorcu zavičajan u Makarskoj prebivalištem u Vrgorcu, svečenik, franjevac, profesor teologije, rkt. Hrvat. zbog djela suradnje sa neprijateljem na kaznu smrti streljanjem gubit. polit. i gradj. prava i konfiskaciju imovine u vezi čl. 6 Zakona o konfiskaciji. Ova je presuda izvršna. Tokom istrage ustanovljeno je, da posjeduje slijedeći imetak / / Smrt fašizmu – Sloboda narodu! M.P.681 _____________

Pretsjednik, kapetan: Vlado Ranogajec [v.r.]

Izvornik, strojopis Državni arhiv u Zagrebu, 0037, GUND 679 O sudbini fra B. Radonića, usp. P. Bezina, Franjevci provincije Presvetog Otkupitelja žrtve rata 1942.-1948., Split, 1995., str. 160.-164.; A. Baković, Hrvatski martirologij XX. stoljeća: Svećenici mučenici Crkve u Hrvata, Zagreb, 2008., str. 547.-548. 680 Grb DF Jugoslavije. 681 Okrugli pečat: Vojni sud Komande Grada Zagreba (u sredini grb DF Jugoslavije).

690


262. 1945., rujan 7. Zagreb

Vojni sud Komande grada Zagreba izvješćuje obitelj Sallopek682 iz Zagreba, da je ljekarnik Josip Sallopek (1891.) “zbog dosl.[uha] sa okupatorom” osuđen 3. srpnja 1945. na kaznu smrti strijeljanjem683, trajan gubitak građanskih prava i konfiskaciju imovine _____________

[...]684 VOJNI SUD KOMANDE GRADA ZAGREBA dana 7. IX. 1945. g. Obitelji Salopek

ZAGREB

Presudom ovog suda broj 222./45. od 3.VII.1945. g. presudjen je Salopek Josip r. 11.III.1891. g. u Sisku zavičajan u Zagrebu stan Gvozd br. 19 apotekar, oženjen, rkt. Hrvat. zbog djela dosl.[uha] sa okupatorom na kaznu smrti strijeljanjem trajan gubitak gradjanskih časti i konfiskaciju imovine u vezi čl. 6. Zakona o konfiskaciji. Ova je presuda izvršna. Tokom istrage ustanovljeno je, da posjeduje slijedeći imetak pol vile na Gvozdu br. 19, apoteku Zrinjevac sa inventarom i robom, 1 milijon 800 hiljada kuna. Smrt fašizmu – Sloboda narodu! M.P.685 _____________

Pretsjednik, kapetan: Vlado Ranogajec [v.r.]

Izvornik, strojopis Privatno vlasništvo

682 O sudbini obitelji Sallopek i njihove imovine, usp. T. Pavičić, Gospođa Beate Sallopek-Lovrić bez uspjeha se pokušava domoći obiteljske imovine vrijedne 17 milijuna maraka. Ne vraćaju mi očevu ljekarnu, čak ni sliku Zrinskog, koja “šeta” između Ministarstva i Osijeka, Večernji list, Zagreb, 28. veljače 1999., str. 28.-29. 683 Josip Sallopek je strijeljan 7. srpnja 1945. 684 Grb DF Jugoslavije. 685 Okrugli pečat: Vojni sud Komande Grada Zagreba (u sredini grb DF Jugoslavije).

691


263. 1945., rujan 7. Zagreb

Vojni sud Komande grada Zagreba izvješćuje Zemaljsku upravu narodnih dobara u Zagrebu, da je Rudolf Šaka (1920.), kao “ratni zločinac” osuđen 7. lipnja 1945. na kaznu smrti strijeljanjem, trajan gubitak političkih i građanskih prava i konfiskaciju imovine _____________

[...]686 VOJNI SUD KOMANDE GRADA ZAGREBA dana 7. IX. 1945.g. Zem. Uprava Nar. dobara

Zagreb

Presudom ovog suda broj 229-II/45. od 7.VI.1945. presudjen je ŠAKA RUDOLF, sin Stjepana i pok. Ane Shahan, rodjen 10.I.1920 g. u Zagrebu, apsolvirani pravnik, oženjen, Hrvat, rkt. vjere, djelatni ustaški satnik. zbog djela ratnih zločinaca na kaznu smrti streljanjem, trajan gubitak polit. i gradjanskih prava, te konfiskaciju imovine. Ova je presuda izvršna. Tokom istrage ustanovljeno je, da posjeduje slijedeći imetak ._. Smrt fašizmu – Sloboda narodu! M.P.687 _____________

Pretsjednik, kapetan: Vlado Ranogajec [v.r.]

Izvornik, strojopis Državni arhiv u Zagrebu, 0037, GUND

686 687

692

Grb DF Jugoslavije. Okrugli pečat: Vojni sud Komande Grada Zagreba (u sredini grb DF Jugoslavije).


264. 1945., rujan 7. Zagreb

Vojni sud Komande grada Zagreba izvješćuje Zemaljsku upravu narodnih dobara u Zagrebu, da je trgovac Josip Turk (1905.) iz Zagreba, zbog “suradnje sa neprijateljem” osuđen 16. lipnja 1945. na kaznu lišenja slobode s prisilnim radom od pet godina i gubitak svih političkih i pojedinih građanskih prava, osim roditeljskih, i konfiskaciju nekretnina _____________

[...]688 VOJNI SUD KOMANDE GRADA ZAGREBA dana 7. IX. 1945. g. Zemaljskoj upravi narodnih dobara

ZAGREB

Presudom ovog suda broj 486/45. od 16.VI.1945. g. presudjen je Turk Josip sin Andrije i pok. Jelene r. Mihalinec r. 10.I.1905 g. u Bedekovčini, opć. i kot. Zlatar, prebivalištem u Zagrebu stan Krajiška br. 11. trgovac, oženjen. Dvoje djece, rkt. Hrvat. zbog djela suradnje sa neprijateljem na kaznu liš. slob. sa prin. rad. od 5 g. i gubit. svih polit. i pojed. gradj. prava po čl. 5. Zak. o. k. osim roditelj. kroz 5 g. i konfiskaciju nekretnina. Ova je presuda izvršna. Tokom istrage ustanovljeno je, da posjeduje slijedeći imetak četverokatnicu u Krajiškoj br. 11, 760 hvati zemlje, kučicu u Vinogradskoj i trgovačku radnju u Ilici br. 182. Smrt fašizmu – Sloboda narodu! M.P.689 _____________

Pretsjednik, kapetan: Vlado Ranogajec [v.r.]

Izvornik, strojopis Državni arhiv u Zagrebu, 0037, GUND

688 689

Grb DF Jugoslavije. Okrugli pečat: Vojni sud Komande Grada Zagreba (u sredini grb DF Jugoslavije).

693


265. 1945., rujan 7. Zagreb

Vojni sud Komande grada Zagreba izvješćuje Zemaljsku upravu narodnih dobara u Zagrebu, da je Ivan Vogrinc (1896.) iz Zagreba, kao “narodni neprijatelj” osuđen 16. srpnja 1945. na kaznu smrti strijeljanjem, trajan gubitak političkih i pojedinih građanskih prava, osim roditeljskih, i konfiskaciju imovine _____________

[...]690 VOJNI SUD KOMANDE GRADA ZAGREBA dana 7.IX. 1945 g. Zemaljskoj upravi narod. dobara Zagreb Presudom ovog suda broj 465-II/45. od 16.VII.1945 g. presudjen je Vogrinc Ivan sin Franje i Ane r. Derzić, rodj. 15.V.1896 g. u Bukošek općina i kotar Brežice, zavić. u Zagrebu, sa stanom Okićka 11. zbog djela narodnoi neprijatelj na kaznu smrti streljanjem, trajan gubitak svih politićkih i pojedinih gradjanskih prava osim roditeljskih i konfiskaciju imovine. Ova je presuda izvršna. Tokom istrage ustanovljeno je, da posjeduje slijedeći imetak. ./. Smrt fašizmu – Sloboda narodu! M.P.691 _____________

Pretsjednik, kapetan: Vlado Ranogajec [v.r.]

Izvornik, strojopis Državni arhiv u Zagrebu, 0037, GUND

690 691

694

Grb DF Jugoslavije. Okrugli pečat: Vojni sud Komande Grada Zagreba (u sredini grb DF Jugoslavije).


266. 1945., rujan 7. Zagreb

Vojni sud Komande grada Zagreba izvješćuje Zemaljsku upravu narodnih dobara u Zagrebu, da je studentica Božena Zobec (1922.) iz Zagreba, kao “narodni neprijatelj” osuđena 11. srpnja 1945. na kaznu smrti strijeljanjem, trajan gubitak političkih i građanskih prava i konfiskaciju imovine _____________

[...]692 VOJNI SUD KOMANDE GRADA ZAGREBA dana 7. IX. 1945 g. Zemaljskoj upravi narodnih dobara

Zagreb

Presudom ovog suda broj 408-II/45. od 11.VII.1945 g. presudjen je Zobec Božena kći pok. Ivana i Terezije r. Rifelj, rod. 11.XII.1922 g. u Zagrebu, student prava, sa stanom Gacka ul. 16. zbog djela narodni neprijatelj na kaznu smrti streljanjem trajan gubitak svih politićkih i pojedinih gradjanskih prava osim roditeljskih i konfiskacije imovine. Ova je presuda izvršna. Tokom istrage ustanovljeno je, da posjeduje slijedeći imetak ./. Smrt fašizmu – Sloboda narodu! M.P.693 _____________

Pretsjednik, kapetan: Vlado Ranogajec [v.r.]

Izvornik, strojopis Državni arhiv u Zagrebu, 0037, GUND

692 693

Grb DF Jugoslavije. Okrugli pečat: Vojni sud Komande Grada Zagreba (u sredini grb DF Jugoslavije).

695


267. 1945., rujan 7. Zagreb

Vojni sud Komande grada Zagreba izvješćuje Zemaljsku upravu narodnih dobara u Zagrebu, da je domobranski časnik Oto Župan (1917.) kao “ratni zločinac” osuđen 7. lipnja 1945. na kaznu smrti strijeljanjem, trajan gubitak političkih i građanskih prava i konfiskaciju imovine _____________

[...]694 VOJNI SUD KOMANDE GRADA ZAGREBA dana 7. IX. 1945 g. Zem. Upravi nar. dobara Zagreb Presudom ovog suda broj 232-II/45. od 7.VI.1945. presudjen je ŽUPAN OTO, sin Ivana i Kornelije rodj. Vukelić, rodjen 28.VIII.1917 u Senju, Hrvat, rkt. vjere, oženjen, dom. nadporučnik nadležan u Senju. Stanovao u kasarni u Ljubljanskoj ulici. zbog djela ratnog zločinca na kaznu smrti streljanjem, trajan gubitak polit. i gradjanskih prava te konfiskacijom imovine. Ova je presuda izvršna. Tokom istrage ustanovljeno je, da posjeduje slijedeći imetak ._. Smrt fašizmu – Sloboda narodu! M.P.695 _____________

Pretsjednik, kapetan: Vlado Ranogajec [v.r.]

Izvornik, strojopis Državni arhiv u Zagrebu, 0037, GUND

694 695

696

Grb DF Jugoslavije. Okrugli pečat: Vojni sud Komande Grada Zagreba (u sredini grb DF Jugoslavije).


268. 1945., rujan 8. Zagreb

Vojni sud Komande grada Zagreba izvješćuje Zemaljsku upravu narodnih dobara u Zagrebu, da je učitelj Dragutin Grgičević (1911.) zbog “ustaštva” osuđen 13. srpnja 1945. na kaznu smrti strijeljanjem, trajan gubitak svih prava i konfiskaciju imovine _____________

[...]696 VOJNI SUD KOMANDE GRADA ZAGREBA dana 8. rujna 1945. Zemaljskoj upravi narodnih dobara Zagreb Presudom ovog suda broj 428-II/45. od 13.VII.1945. g. presudjen je Grgičević Dragutin, sin pok. Petra i pok. Marije rodj. Filičević, rodj. 5.IV.1911. u Vrisniku, Jelsa, Hvar, rkt. Hrvat, neoženjen, učitelj. zbog djela ustaštva na kaznu smrt streljanjem trajan gubitak svih prava i konfiskaciju imovine. Ova je presuda izvršna. Tokom istrage ustanovljeno je, da posjeduje slijedeći imetak posjeduje 1/6 očeva imanja u Vrisniku. Smrt fašizmu – Sloboda narodu! M.P.697 _____________

Pretsjednik, kapetan: Vlado Ranogajec [v.r.]

Izvornik, strojopis Državni arhiv u Zagrebu, 0037, GUND

696 697

Grb DF Jugoslavije. Okrugli pečat: Vojni sud Komande Grada Zagreba (u sredini grb DF Jugoslavije).

697


269. 1945., rujan 8. Zagreb

Vojni sud Komande grada Zagreba izvješćuje obitelj Jazbec iz Zagreba, da je Andrija Jazbec (1883.) “zbog aktivnog ustaštva” osuđen 11. srpnja 1945. na kaznu smrti strijeljanjem, trajan gubitak svih prava i konfiskaciju imovine _____________

[...]698 VOJNI SUD KOMANDE GRADA ZAGREBA dana 8. rujna 1945. Obitelji Jazbec Zagreb Dubravkin trg 11 Presudom ovog suda broj 406-II/45. od 11.VII.1945 presudjen je Jazbec Andrija, sin Andrije i Josipe,rodj. 8.IX.1883 u Zagrebu, stan Dubravkin trg 11, po zanimanju soboslikarski obrtnik, rkt, Hrvat, oženjen, otac 3 djece. zbog djela aktivnog ustaštva na kaznu smrti streljanjem, trajan gubitak svih prava i konfiskacijom imovine. Ova je presuda izvršna. Tokom istrage ustanovljeno je, da posjeduje slijedeći imetak. ./. Smrt fašizmu – Sloboda narodu! M.P.699 _____________

Pretsjednik, kapetan: Vlado Ranogajec [v.r.]

Izvornik, strojopis Politički zatvorenik, god. XV, br. 157, Zagreb, 2005.

698 699

698

Grb DF Jugoslavije. Okrugli pečat: Vojni sud Komande Grada Zagreba (u sredini grb DF Jugoslavije).


270. 1945., rujan 8. Zagreb

Vojni sud Komande grada Zagreba izvješćuje Zemaljsku upravu narodnih dobara u Zagrebu, da je dirigent ruskog umjetničkog zbora u Zagrebu Aleksandar Kosmainkov (1888.) zbog “djela ratnih zločinaca” osuđen 10. srpnja 1945. na kaznu smrti strijeljanjem, trajan gubitak političkih i građanskih prava i konfiskaciju imovine _____________

[...]700 VOJNI SUD KOMANDE GRADA ZAGREBA dana 8. IX. 1945. Zemaljskoj upravi narodnih dobara Zagreb Presudom ovog suda broj 384-II/45. od 10.VII.1945. presudjen je KOSMAINKOV ALEKSANDAR, rodjen 23.XI.1888. g. u Rostovu, na Donu, zavičajan u Zagrebu, sa stanom Zgb. Ilica 7. neoženjen. zbog djela ratnih zločinaca na kaznu smrti streljanjem, trajan gubitak polit. i gradj. prava te konfiskacijom imovine Ova je presuda izvršna. Tokom istrage ustanovljeno je, da posjeduje slijedeći imetak .--. Smrt fašizmu – Sloboda narodu! M.P.701 _____________

Pretsjednik, kapetan: Vlado Ranogajec [v.r.]

Izvornik, strojopis Državni arhiv u Zagrebu, 0037, GUND

700 701

Grb DF Jugoslavije. Okrugli pečat: Vojni sud Komande Grada Zagreba (u sredini grb DF Jugoslavije).

699


271. 1945., rujan 10. Zagreb

Vojni sud Komande grada Zagreba izvješćuje Zemaljsku upravu narodnih dobara u Zagrebu, da je katolički svećenik Antun Đurić (1912.) iz Nove Kapele, kao “narodni neprijatelj” osuđen 11. srpnja 1945. na kaznu smrti strijeljanjem, trajan gubitak građanskih časti i konfiskaciju imovine702 _____________

[...]703 VOJNI SUD KOMANDE GRADA ZAGREBA dana 10-IX-1945 Zemalj. upravi nar. dobara Zagreb Presudom ovog suda broj 450/45. od 11-VII.1945. presudjen je Djurić Antun, sin Nikole i Terezije r. Lasović, rodj. 3-III-1912 u Vrbovi, Staro Petrovo selo, Nova Gradiška, zavičajan isto, stanuje u Novoj Kapeli, upravitelj župe, pop, neoženjen, Hrvat rkt. uhapšen 28-V-[1945.] zbog djela narodnog neprijatelja na kaznu smrt streljanjem trajan gubitak gradjanske časti i konfiskaciju njegove imovine u smislu čl. 6. Z. o k. Ova je presuda izvršna. Tokom istrage ustanovljeno je, da posjeduje slijedeći imetak pokućstvo i stoku u Novoj Kapeli Smrt fašizmu – Sloboda narodu! M.P.704 _____________

Pretsjednik, kapetan: Vlado Ranogajec [v.r.]

Izvornik, strojopis Državni arhiv u Zagrebu, 0037, GUND

702 O sudbini vlč. A. Đurića, usp. S. Kožul, Martirologij Crkve zagrebačke. Spomenica žrtvama ljubavi Zagrebačke nadbiskupije, Zagreb, 1998., str. 57.-59.; A. Baković, Hrvatski martirologij XX. stoljeća: Svećenici - mučenici Crkve u Hrvata, Zagreb, 2008., str. 185.-187. 703 Grb DF Jugoslavije. 704 Okrugli pečat: Vojni sud Komande Grada Zagreba (u sredini grb DF Jugoslavije).

700


272. 1945., rujan 10. Zagreb

Vojni sud Komande grada Zagreba izvješćuje Zemaljsku upravu narodnih dobara u Zagrebu, da je novinar Ivan Maronić iz Zagreba, zbog “aktivnog ustaštva i služenja neprijatelju” osuđen 17. srpnja 1945. na kaznu smrti strijeljanjem, trajan gubitak građanskih prava i konfiskaciju imovine _____________

[...]705 VOJNI SUD KOMANDE GRADA ZAGREBA dana 10-IX. 1945 Zemalj. upravi narodnih dobara Zagreb Presudom ovog suda broj 699/45. od 17-VII-1945 presudjen je Maronić Ivan, Martina i Magdalene r. Marković, rodj. 5-XI-[...]706 zbog djela aktivnog ustaštva i služenja neprijatelju na kaznu smrt streljanjem, trajan gubitak gradjanske časti i konfiskaciju njegove imovine u smislu čl. 6. Z. o k. Ova je presuda izvršna. Tokom istrage ustanovljeno je, da posjeduje slijedeći imetak. ./. Smrt fašizmu – Sloboda narodu! M.P.707 _____________

Pretsjednik, kapetan: Vlado Ranogajec [v.r.]

Izvornik, strojopis Državni arhiv u Zagrebu, 0037, GUND

Grb DF Jugoslavije. Nečitko. 707 Okrugli pečat: Vojni sud Komande Grada Zagreba (u sredini grb DF Jugoslavije). 705 706

701


273. 1945., rujan 10. Zagreb

Vojni sud Komande grada Zagreba izvješćuje Zemaljsku upravu narodnih dobara u Zagrebu, da je prof. Vladimir Prestini (1890.) iz Zagreba, kao “narodni neprijatelj” osuđen 11. srpnja 1945. na kaznu smrti strijeljanjem, trajan gubitak političkih i pojedinih građanskih prava i konfiskaciju imovine _____________

[...]708 VOJNI SUD KOMANDE GRADA ZAGREBA dana 10.IX. 1945 Zemaljskoj upravi narod. dobara ZAGREB Presudom ovog suda broj 534/45. od 11.VII.1945 presudjen je Prestini Vladimir, pok. Romana i Ane r. Krajcinger, rodjen 10.III.1890 u Budanici, općina Cabuna, kotar Virovitica, zavičajan i nastanjen u Zagrebu, Kraljevec 65, profesor, oženjen, bez djece, Hrvat. zbog djela narodnog neprijatelja na kaznu smrti streljanjem i trajan gubitak svih političkih i pojedinih gradjanskih prava i konfiskaciju imovine u smislu čl. 6. Zakona o konfiskaciji. Ova je presuda izvršna. Tokom istrage ustanovljeno je, da posjeduje slijedeći imetak. ./. Smrt fašizmu – Sloboda narodu! M.P.709 _____________

Pretsjednik, kapetan: Vlado Ranogajec [v.r.]

Izvornik, strojopis Državni arhiv u Zagrebu, 0037, GUND

708 709

702

Grb DF Jugoslavije. Okrugli pečat: Vojni sud Komande Grada Zagreba (u sredini grb DF Jugoslavije).


274.

1945., rujan 10. Zagreb

Vojni sud Komande grada Zagreba izvješćuje Zemaljsku upravu narodnih dobara u Zagrebu, da je Ante Sušić (1912.) iz Zagreba, kao “narodni neprijatelj” osuđen 11. srpnja 1945. na kaznu smrti strijeljanjem, trajan gubitak političkih i pojedinih građanskih prava i konfiskaciju imovine _____________

[...]710 VOJNI SUD KOMANDE GRADA ZAGREBA dana 10. IX. 1945. Zemaljskoj upravi narodnih dobara Zagreb Presudom ovog suda broj 376-II/45. od 11-VII.1945. presudjen je Sušić Ante, sin Miroslava i Vjekoslave r. Krišković, rodj. 11.IX.1912. u Sušaku, zavičajan i nastanjen u Zagrebu Solovljeva 14. državni činovnik, oženjen, otac dvoje djece, Hrvat, rkt. vjere. zbog djela narodnih neprijatelja na kaznu smrti streljanjem, trajan gubitak polit. i pojedinih gradjanskih prava, te konfiskacijom imovine. Ova je presuda izvršna. Tokom istrage ustanovljeno je, da posjeduje slijedeći imetak ._. Smrt fašizmu – Sloboda narodu! M.P.711 _____________

Pretsjednik, kapetan: Vlado Ranogajec [v.r.]

Izvornik, strojopis Državni arhiv u Zagrebu, 0037, GUND

710 711

Grb DF Jugoslavije. Okrugli pečat: Vojni sud Komande Grada Zagreba (u sredini grb DF Jugoslavije).

703


275. 1945., rujan 10. Zagreb

Vojni sud Komande grada Zagreba izvješćuje Zemaljsku upravu narodnih dobara u Zagrebu, da je student Marijan Zuvić (1921.) iz Zagreba, kao “narodni neprijatelj” osuđen 28. srpnja 1945. na kaznu smrti strijeljanjem, trajan gubitak političkih i pojedinih građanskih prava i konfiskaciju imovine _____________

[...]712 VOJNI SUD KOMANDE GRADA ZAGREBA dana 10. IX. 1945. Zemaljskoj upravi narodnih dobara Zagreb Presudom ovog suda broj 1234/45. od 28.VII.1945. presudjen je ZUVIĆ MARIJAN sin Jakoba i Marije rod. Švih, rodjen 11. I. 1921. u Čazmi, zavičajan i stanuje u Zgb. Livadićeva 21. student medicine, neoženjen, Hrvat rkt. vjere. zbog djela narodnih neprijatelja na kaznu smrti streljanjem, trajan gubitak političkih i pojedinih gradjanskih prava i konfiskacijom imovine. Ova je presuda izvršna. Tokom istrage ustanovljeno je, da posjeduje slijedeći imetak. ._. Smrt fašizmu – Sloboda narodu! M.P.713 _____________

Pretsjednik, kapetan: Vlado Ranogajec [v.r.]

Izvornik, strojopis Državni arhiv u Zagrebu, 0037, GUND

712 713

704

Grb DF Jugoslavije. Okrugli pečat: Vojni sud Komande Grada Zagreba (u sredini grb DF Jugoslavije).


276. 1945., rujan 11. Zagreb

Vojni sud Komande grada Zagreba izvješćuje Zemaljsku upravu narodnih dobara u Zagrebu, da je katolički svećenik Mirko Didović (1886.) iz Zagreba, kao “narodni neprijatelj” osuđen 11. srpnja 1945. na kaznu smrti strijeljanjem, trajan gubitak političkih i građanskih prava i konfiskaciju imovine714 _____________

[...]715 VOJNI SUD KOMANDE GRADA ZAGREBA dana 11. IX. 1945. Zemalj. upravi nar. dobara

Zagreb

Presudom ovog suda broj 422/45. od 11.VII.1945. g. presudjen je Didović Mirko Franje i Marije r. Parica, rodjen 16.XII.1886. u Žmanu, kot. Preko, zavičajan i nastanjen u Zagrebu-Heinzelova 2a, umirovljeni svećenik, Hrvat, rkt. zbog djela narodnog neprijatelja na kaznu smrti streljanjem, trajan gubitak gradjanskih i političkih prava i konfiskaciju imovine u smislu čl. 6. Zakona o konfiskaciji. Ova je presuda izvršna. Tokom istrage ustanovljeno je, da posjeduje slijedeći imetak. / Smrt fašizmu – Sloboda narodu! M.P.716 _____________

Pretsjednik, kapetan: Vlado Ranogajec [v.r.]

Izvornik, strojopis Državni arhiv u Zagrebu, 0037, GUND

714 O sudbini don M. Didovića, usp. A. Baković, Hrvatski martirologij XX. stoljeća: Svećenici mučenici Crkve u Hrvata, Zagreb, 2008., str. 164. 715 Grb DF Jugoslavije. 716 Okrugli pečat: Vojni sud Komande Grada Zagreba (u sredini grb DF Jugoslavije).

705


277. 1945., rujan 11. Samobor

Upravni odjel Kotarskog NO-a Samobor izvješćuje obitelj Regović iz Samobora, da je Stjepan Regović presudom Vojnog suda zagrebačkog vojnog područja, Vijeća u Jastrebarskom, osuđen 29. srpnja 1945. na kaznu smrti strijeljanjem i gubitak građanskih časnih prava _____________

KOTARSKI NARODNI ODBOR SAMOBOR Upravni odjel Broj: 6679/45. OBITELJI Stjepan Regović

Samobor, dne 11. IX. 1945. Samobor

Vojni sud zagrebačkog vojnog područja Vijeće u Jastrebarskom, svojim dopisom od 26. VIII. 1945. javlja da je vaš gore navedeni obiteljski član presudom navedenog suda od 29./VII-1945. broj 676 osudjen na kaznu smrti strijeljanjem i gubitak gradjanskih časnih prava.O ovome se radi znanja obavješćujete.Smrt fašizmu – sloboda narodu! Tajnik:

M.P.717 _____________

Izvornik, strojopis S. Herceg, Samobor – mali Bleiburg, Samobor, 1996., str. 154.

717 718

706

Okrugli pečat (otisak nečitak). Potpis nečitak.

Predsjednik: ...718 [v.r.]


278. 1945., rujan 11. Zagreb

Vojni sud Komande grada Zagreba izvješćuje Zemaljsku upravu narodnih dobara u Zagrebu, da je dr. Maksimilijan Stepinac (1900.) iz Zagreba, kao “narodni neprijatelj” osuđen 11. srpnja 1945. na kaznu smrti strijeljanjem, trajan gubitak političkih i pojedinih građanskih prava i konfiskaciju imovine _____________

[...]719 VOJNI SUD KOMANDE GRADA ZAGREBA dana 11. IX. 1945.g. Zemalj. upr. nar. dobara

Zagreb

Presudom ovog suda broj 687/45. od 11.VII.1945. presudjen je Stepinac dr. Maksimilijan, rodjen 15.IX.1900. u Krašiću, zavičajan u Krašiću, nastanjen u Zagrebu, vijećnik upravnog sudišta, oženjen, otac djeteta, Hrvat, rkt. zbog djela narodnog neprijatelja na kaznu smrti streljanjem, trajan gubitak političkih i pojedinih gradjanskih prava, te konfiskaciju imovine u smislu čl. 6 Zakona o konfiskaciji. Ova je presuda izvršna. Tokom istrage ustanovljeno je, da posjeduje slijedeći imetak ./. Smrt fašizmu – Sloboda narodu! M.P.720 _____________

Pretsjednik, kapetan: Vlado Ranogajec [v.r.]

Izvornik, strojopis Državni arhiv u Zagrebu, 0037, GUND

719 720

Grb DF Jugoslavije. Okrugli pečat: Vojni sud Komande Grada Zagreba (u sredini grb DF Jugoslavije).

707


279. 1945., rujan 11. Zagreb

Vojni sud Komande grada Zagreba izvješćuje Zemaljsku upravu narodnih dobara u Zagrebu, da je Franjo Šafranec (1922.) iz Zagreba, zbog “djela špijunaže” osuđen 11. srpnja 1945. na kaznu smrti strijeljanjem, trajan gubitak političkih i građanskih prava i konfiskaciju imovine _____________

[...]721 VOJNI SUD KOMANDE GRADA ZAGREBA dana 11. IX. 1945. Zemalj. upr. nar. dobara

Zagreb

Presudom ovog suda broj 666/45. od 11.VII.1945. g. presudjen je Šafranec Franjo sin Tome i Ane r. Šafran r. 16. VI. 1922. g. u Radečiću opć Gornja Reka kot. Novi Marof zavičajan u Zagrebu stan Strojarska br. 30. činovnik, oženjen, dvoje djece, rkt. Hrvat imovina neustanovljena. zbog djela špijunaže na kaznu smrti streljanjem trajan gubitak političkih i gradjanskih prava osim roditeljskih i konfiskaciju njegove imovine u vezi čl. 6. Zakona o konfiskaciji. Ova je presuda izvršna. Tokom istrage ustanovljeno je, da posjeduje slijedeći imetak. ........................................................................................................................................ Smrt fašizmu – Sloboda narodu! M.P.722 _____________

Pretsjednik, kapetan: Vlado Ranogajec [v.r.]

Izvornik, strojopis Državni arhiv u Zagrebu, 0037, GUND

721 722

708

Grb DF Jugoslavije. Okrugli pečat: Vojni sud Komande Grada Zagreba (u sredini grb DF Jugoslavije).


280.

1945., rujan 11. Varaždin

Upravni odjel Gradskog NO-a Varaždin izvješćuje Kotarski narodni sud u Varaždinu o imovini dr. Hijacinta Bišćana (1891.) iz Varaždina, “koji je u vrijeme ulaska J.A. u grad Varaždin nestao te se do danas za njegovu sudbinu nezna”723 _____________

GRADSKI NARODNI ODBOR ZA GRAD VARAŽDIN UPRAVNI ODJEL Broj: 7231/1945. U Varaždinu, dne 11. rujna 1945. KOTARSKOM NARODNOM SUDU u/ VARAŽ D I N U Savezno sa čl. 28. Zakona o konfiskaciji predlaže se tome sudu na dalnji postupak podaci nepokretne imovine Bišćan Hijacinta, rimokatolik Hrvat, biv. vječnik Sudbenog stola u Varaždinu rodjen 6.X.1891.god. u Zagrebu, oženjen otac 3. djece, koji je u vrijeme ulaska J.A. u grad Varaždin nestao te se do danas za njegovu sudbinu nezna.Imenovani ovdje nepokretnog imetka neimade, a pokretnine su popisane i nalaze se u tri primjerka kod Uprave narodnih dobara u Varaždinu. SMRT FAŠIZMU – SLOBODA NARODU! Pročelnik: Predsjednik: Glavić v.r. Crneka v.r. .................................. GRADSKI NARODNI ODBOR ZA GRAD VARAŽDIN UPRAVNI ODJEL Broj: 7231/1945. U Varaždinu, dne 11. rujna 1945. Okružna uprava narodnih dobara

Na znanje.-

VARAŽ D I N

SMRT FAŠIZMU – SLOBODA NARODU! Pročelnik: M.P.724 725 ... [v.r.] _____________

Pretsjednik: ...726 [v.r.]

Izvornik, strojopis Državni arhiv u Varaždinu, 0652, 1/65.

Usp. dok. br. 124. i 298. Okrugli pečat: Gradski Narodno Oslobodilački Odbor Varaždin Upravni odjel (u sredini zvijezda petokraka). 725 Potpis nečitak. 726 Potpis nečitak. 723 724

709


281. 1945., rujan 14. Varaždin

Okružni narodni sud u Varaždinu, na prijedlog Okružne komisije za utvrđivanje zločina okupatora i njihovih pomagača u Varaždinu, donosi odluku o sekvestraciji imovine Ivana Šebreka iz Varaždinskih Toplica, protiv kojeg se vodi postupak zbog “krivičnog djela iz čl. 3 Zakona o kaznenim djelima protiv naroda i države” _____________

Kno. 17/1945. U IME NARODA! Okružni narodni sud u Varaždinu po sucu toga suda Jugović Tomislavu i tajniku Šnjarić Lauri, povodom prijedloga Okružne komisije za utvrdjivanje zločina okupatora i njihovih pomagača u Varaždinu od 3. rujna 1945. broj 321/45 radi stavljanja pod privremenu upravu Uprave narodnih dobara, imovinu optuženog Šebrek Ivana iz Varaždinskih Toplica protiv kojeg se vodi postupak radi kažnjivog djela iz čl. 3 Zakona o kaznenim djelima protiv naroda i države, donio je ovo RJEŠENJE. Pod privremenu upravu nadležne Uprave narodnih dobara okružnog narodnog odbora u Varaždinu stavlja se slijedeća imovina optuženog Šebrek Ivana iz Varaždinskih Toplica i to do I/. Pokretnina: 1) jednu kravu, 2) jedno svinjče, 3) lagve u sadržini od 500 litara, glede kojih je imenovani samovlasnik, a od II/. Nekretnina: 1) 1 1/2 rali zemljišta, glede kojih je isti samovlasnik, 2) kuća i gospodarske zgrade, zidana crijepom pokrita, glede kojih je imenovani suvlasnik u polovici. RAZLOZI: Okružna komisija za utvrdjivanje zločina okupatora i njihovih pomagača u Varaždinu svojim dopisom od 3. rujna 1945. broj 321/45 predložila je, da se odredi privremena uprava nad imovinom optuženog Šebrek Ivana iz Varaždinskih Toplica, budući se protiv istog vodi kazneni postupak radi krivičnog djela iz čl. 3 Zakona o kaznenim djelima protiv naroda i države. Kako postoji opasnost od otudjenja, opterećenja, oštećenja ili umanjenja vrednosti imovine, koja je u pitanju, a koja imovina može doći povodom donošenja presude po ovom sudu pod udar konfiskacije, to je u cilju osiguranja dotične imovine i zaštite javnih interesa trebalo je riješiti kao gore u smislu čl. 12 Zakona o konfiskaciji. Obava ovog uredovanja povjerava se kotarskom narodnom sudu u Novom Marofu s uputom na čl. 6 Zakon o konfiskaciji.

710


O tom obavijest: Okružna komisija za utvrdjivanje zločina okupatora i njihovih pomagača u Varaždinu, Upravi narodnih dobara, okružnog narodnog odbora u Varaždinu te Kotarski narodni sud u Novom Marofu. OKRUŽNI NARODNI SUD U VARAŽDINU dne 14. rujna 1945. sudac okružnog narodnog suda: Jugović, v.r. Za točan otpravak: M.P. 727 Kocijan [v.r.] Izvornik, strojopis Državni arhiv u Varaždinu, 0652, 3289/45.

_____________

282. 1945., rujan 18. Zagreb

Izvješće Ministarstva pravosuđa FD Hrvatske upućeno Javnom tužitelju Hrvatske, o radu sudova za zaštitu nacionalne časti Hrvata i Srba u Hrvatskoj _____________

Federalna Država Hrvatska MINISTARSTVO PRAVOSUĐA Broj: Pov. 485/43 Zagreb, dne 18. rujna 1945. PREDMET: Pregled rada sudova za zaštitu nacionalne časti u Hrvatskoj JAVNOM TUŽIOCU HRVATSKE728

–ZAGREB–

Ovo Ministarstvo izvršilo je sređivanje podataka o osuđenim licima, kojima su sudili sudovi za zaštitu nacionalne časti Hrvata i Srba u Hrvatskoj. Sređeni su i podaci o svim vrstama izrečenih kazni, tako da se iz tabelarnog pregleda koji je sačinjen za svaki sud posebno, a onda i za sve sudove zajedno, dobiva opća slika o rezultatu rada sudova za zaštitu nacionalne časti u Hrvatskoj. 727 728

Okrugli pečat: Okružni narodni sud Varaždin (u sredini grb DF Jugoslavije). Jakov Blažević.

711


Taj pregled predstavlja približno tačne rezultate jer obuhvata gotovo sav rad spomenutih sudova. Podaci se ne mogu smarati konačnim, jer postoji određeni broj slučajeva da sudovi nisu dostavili ovom Ministarstvu presude, koje su izrekli, pa se ti slučajevi odnosno podaci nisu mogli ni koristiti pri ovom radu, pogotovo što svi postupci po Odluci o zaštiti nacionalne časti Hrvata i Srba u Hrvaskoj nisu još dovršeni. Međutim to može biti najviše do 20 % od svih izrečenih presuda, tako da ovaj pregled pretstavlja stvarnu sliku rada sudova za zaštitu nacionalne časti u Hrvatskoj, barem za 80 %. Rezulat rada sudova za zaštitu nacionalne časi Hrvata i Srba u Hrvatskoj pojedinačno po sudovima izgleda ovako: I. SUD ZA ZAŠTITU NACIONALNE ČASTI U BJELOVARU.

/…/

1. Ukupni broj izrečenih presuda: Od toga: a/ osuđujućih presuda b/ oslobađajućih presuda 2. Vrste izrečenih kazni: a/ gubitak nacionalne časti b/ prisilan rad c/ potpuna konfiskacija imovine d/ djelomična konfiskacija imovine e/ novčana kazna 3. Konfiscirana imovina: a/ industrijska poduzeća b/ posjedi i druge nekretnine 4. Osuđena lica po njihovom socijalnom položaju: a/ industrijalci b/ zemljoradnici c/ zanatlije d/ trgovci e/ slobodne profesije f/ državni namještenici g/ ostala zanimanja 5. Osuđena lica po njihovoj narodnosti: a/ Hrvati b/ Srbi

V. SUD ZA ZAŠTITU NACIONALNE ČASTI U KARLOVCU

1. Ukupni broj izrečenih presuda: Od toga: a/ osuđujućih b/ oslobađajućih 2. Vrste izrečenih kazni: a/ gubitak nacionalne časti b/ prisilan rad c/ potpuna konfiskacija imovine d/ djelomična konfiskacija imovine

712

69 57 12 54 47 6 9 2 5 10 2 8 19 13 7 12 8 68 1

30 29 1 29 17 9 3


3. Konfiscirana imovina: a/ industrijska poduzeća b/ posjedi i druge nekretnine 4. Osuđena lica po njihovom socijalnom položaju: a/ industrijalci b/ zemljoradnici c/ zanatlije d/ trgovci e/ slobodne profesije f/ radnici g/ ostala zanimanja 5. Osuđena lica po njihovoj narodnosti: a/ Hrvati b/ Srbi

/…/

7 3 11 4 2 2 7 2 2 27 3

IX. SUD ZA ZAŠTITU NACIONALNE ČASTI U PETRINJI

1. Ukupni broj izrečenih presuda: 10 Od toga: a/ osuđujućih 10 2. Vrste izrečenih kazni: a/ gubitak nacionalne časti 10 b/ prisilan rad 8 c/ potpuna konfiskacija imovine 6 d/ izgon 1 3. Konfiscirana imovina: a/ industrijska poduzeća 3 b/ posjedi i druge nekretnine 3 4. Osuđena lica po njihovom socijalnom položaju: a/ industrijalci 3 b/ zemljoradnici 1 c/ trgovci 2 d/ slobodne profesije 1 e/ državni namještenici 2 f/ ostala zanimanja 1 5. Osuđena lica po njihovoj narodnosti: a/ Hrvati 10 /…/ XIV. SUD ZA ZAŠTITU NACIONALNE ČASTI U VARAŽDINU 1. Ukupni broj izrečenih presuda: Od toga: a/ osuđujućih b/ oslobađajućih 2. Vrste izrečenih kazni: a/ gubitak nacionalne časti b/ prisilan rad

60 44 16 44 32

713


c/ potpuna konfiskacija imovine d/ djelomična konfiskacija imovine e/ novčana kazna 3. Konfiscirana imovina: a/ industrijska poduzeća b/ posjedi i druge nekretnine 4. Osuđena lica po njihovom socijalnom položaju: a/ industrijalci b/ veleposjednici c/ zemljoradnici d/ zanatlije e/ trgovci f/ slobodne profesije g/ državni namještenici h/ radnici i/ ostala zanimanja 5. Osuđena lica po njihovoj narodnosti: a/ Hrvati b/ Srbi /.../

4 6 5 8 4 7 2 2 10 4 12 9 1 13 59 1

XVI. SUD ZA ZAŠTITU NACIONALNE ČASTI U ZAGREBU

1. Ukupni broj izrečenih presuda: Od toga: a/ osuđujućih b/ oslobađajućih 2. Vrste izrečenih kazni: a/ gubitak nacionalne časti b/ prisilan rad c/ potpuna konfiskacija imovine d/ djelomična konfiskacija imovine e/ izgon 3. Konfiscirana imovina: a/ industrijska poduzeća b/ posjedi i druge nekretnine 4. Osuđena lica po njihovom socijalnom položaju: a/ industrijalci b/ veleposjednici c/ zemljoradnici d/ zanatlije e/ trgovci f/ slobodne profesije g/ državni namještenici h/ radnici i/ ostala zanimanja 5. Osuđena lica po njihovoj narodnosti: a/ Hrvati

714

169 111 58 111 68 45 10 5 22 18 18 1

4 22 36 38 36 1 13

169


Prema tome svi sudovi za zaštitu nacionalne časti na području Federalne Hrvatske: 1. Izrekli su ukupno presuda: Od toga: a/osuđujućih presuda b/ oslobađajućih presuda 2. Vrste izrečenih kazni: a/ gubitak nacionalne časti b/ prisilan rad c/ potpuna konfiskacija d/ djelomična konfiskacija e/ novčana kazna f/ izgon 3. Konfiscirana imovina: a/ industrijska poduzeća b/ posjedi i druge nekretnine 4. Osuđena lica po njihovom socijalnom položaju: a/ industrijalci b/ veleposjednici c/ zemljoradnici d/ zanatlije e/ trgovci f/ slobodne profesije g/ državni namještenici h/ radnici i/ ostala zanimanja 5. Osuđena lica po njihovoj narodnosti: a/ Hrvati b/ Srbi c/ Slovenci

1083 926 157 905 699 282 112 25 14 117 189 111 22 156 165 165 142 171 31 120 1039 42 2

SMRT FAŠIZMU – SLOBODA NARODU ! NAČELNIK: M.P.729 …730 [v.r.] -.[Prilog:]731 Kako je u izvjesnom broju slučajeva kod nekih sudova krivični postupak protiv više optuženih lica dovršen jednom presudom, o broj izrečenih presuda nije jednak broju opuženih lica. Za ovaj pregled, a u statističke svrhe bitan je broj opuženih odnosno osuđenih lica, a ne broj presuda. Stoga je u ovom pregledu naveden ukupan broj izrečenih presuda, ali on u stvari predstavlja ukupan broj optuženih lica, protiv kojih je krivični postupak dovršen Okrugli pečat: Federalna država Hrvatska Ministarstvo pravosuđa (u sredini zvijezda petokraka). Potpis nečitak. 731 Prilog, koji je najvjerojatnije izrađen u Javnom tužiteljstvu Hrvatske, ne nalazi se uz izvornik, ali je sastavni dio kopije dokumenta. 729 730

715


presudom /bilo osuđujućom ili oslobađajućom/, pa je broj izrečenih presuda stvarno manji od broja optuženih lica u onim slučajevima, u kojima je jednom presudom dovršen krivični posupak protiv više lica. Najviši broj lica odgovarao je za krivično djelo po Odluci o zaštiti nacionalne časti Hrvata i Srba u Hrvatskoj pred Sudom za zaštitu nacionalne časti u Osijeku – 196, u Sl. Brodu – 195, u Zagrebu – 169, u Bjelovaru – 69, u Virovitici – 68, u Delnicama – 61, u Varaždinu – 60, u Sušaku – 50, u Novoj Gradišci – 46, u Gospiću – 45, u Šibeniku-Zadru – 31, u Karlovcu – 30, u Makarskoj – 26, u Splitu – 24, u Petrinji - 10 i u Dubrovniku – 2. Međutim za okug Dubrovnik ovaj broj – po ovom pregledu – je manji od stvarnog broja lica koja su s područja okruga Dubrovnik odgovarala pred sudom za zaštitu nacionalne časti, a to iz razloga što je sud za zaštitu nacionalne časti pripojen sudu za zaštitu nacionalne časti za okrug Biokovo – Neretva u Makarskoj pa su stoga lica u području okruga Dubrovnik unijeta, nakon toga, u pregled rada Suda za zaštitu nacionalne časti u Makarskoj. Kada se ukupni broj lica, koja su na području cijele Federalne Hrvatske odgovarali pred sudovima za zaštitu nacionalne časti, a to je 1083, uporedi pojedinačno s brojem takvih lica, koja su odgovarala pred pojedinim sudom za zaštitu nacionalne časti svakog okruga ponaosob, pa se taj odnos izrazi u postocima, onda se vidi, da je od ukupnog broja lica optuženih na području cijele Federalne Hrvastke, pred sudom za zaštitu nacionalne časti u Osijeku odgovaralo 18,9 %, u Slav. Brodu 18 %, u Zagrebu 15, 60 %, u Bjelovaru 6,37 %, u Virovitici 6,27 %, u Delnicama 5,63 %, u Varaždinu ,54 %, u Sušaku 4,61 %, u Novoj Gradiški 4,24 %, u Gospiću 4,15 %, u Šibeniku – Zadru 2, 85 %, u Karlovcu 2,77 %, u Makarskoj 2,40 %, u Splitu 2,21 %, u Petrinji 0,92 % i u Dubrovniku 0,27 %. Odnos između optuženih i oslobođenih lica je slijedeći: Na području cijele Federalne Hrvatske po Odluci o zaštiti nacionalne časti Hrvata i Srba u Hrvatskoj bilo je optuženo ukupno 1083 lica. Od toga je osuđeno 926 lica ili 85,46 %; oslobođeno 157 lica ili 14,48 % /oslobođeno od optužbe 137 ili 12,64 %, a oslobođeno od kazne 20 lica ili 1,84 %. Najveći broj osuđenih lica imao je Sud za zaštitu nacionalne časti u Osijeku 194 i u Sl. Brodu 163, u Zagrebu 111, u Virovitici 58, u Bjelovaru 57, u Sušaku 56, u Delnicama 46, u Novoj Gradiški 44, u Varaždinu 44, u Gospiću 40, u Šibeniku – Zadru 31, u Karlovcu 29, u Makarskoj 25, u Splitu 24, u Petrinji 10 i u Dubrovniku 2. Kada se broj lica koje su osudili pojedini sudovi za zaštiu nacionalne časti uporedi s ukupnim brojem lica, koja su suđena na području cijele Federalne Hrvatske od strane svih sudova za zašitu nacionalne časti, t.j. s brojem 926, i taj odnos izrazi u postocima, onda proizlazi, da je od ukupnog broja lica, koja su suđena po Odluci o zaštiti nacionalne časti Hrvata i Srba u Hrvatskoj, Sud za zaštitu nacionalne časti u Osijeku osudio je 20,95 %; u Sl Brodu 17,69 %; u Zagrebu 11,98 %; u Virovitici 6,26 %; u Bjelovaru 6,15 %; u Sušaku 5,18 %; u Delnicama 4,96 %, u Novoj Gradiški 4,79 %; u Varaždinu 4,75 %; u Gospiću 4,31 %; u Šibeniku – Zadru 3,34 %; u Karlovcu 3,13 %, u Makarskoj 2,69 %; u Splitu 2,59 %; u Petrinji 1,08 % i u Dubrovniku 0,21 %. Od ukupnog broja lica oslobođenih od optužbi od strane svih sudova za zaštitu nacionalne časti na području cijele Federalne Hrvatske, t.j. od ukupno 137 lica, pojedini sudovi za zaštitu nacionalne časti imali su slijedeći broj lica oslobođenih od optužbe: Sud za zaštitu nacionalne časti u Zagrebu 44 lica, Sl. Brodu 32, Varaždinu 16, Bjelovaru 12, Virovitici 10, Delnicama 9, Gospiću 5, Novoj Gradiški 2, Osijeku 2, Sušaku 2, Dubrovniku 1, Karlovcu 1, Makarskoj 1 lice, dok Sud u Petrinji, Splitu i Šibeniku nisu imali ni jedno lice oslobođeno od optužbe.

716


Kada se odnos između ukupnog broja lica oslobođenih od optužbe na području cijele Federalne Hrvatske od strane svih sudova za zaštitu nacionalne časti uporede s brojem lica, koje su pojedini sudovi za zaštitu nacionalne časti oslobodili od optužbe, pa se taj odnos izrazi u postocima, onda se vidi, da je od ukupnog broja lica oslobođenih od optužbe, Sud za zaštitu nacionalne časti u Zagrebu oslobodio od optužbe 32,11 %; Sl. Brodu 23,35 %; Varaždinu 11,67 %; Bjelovaru 8,77 %; Virovitici 7,29 %; Delnicama 6,56 %; Gospiću 3,64 %; Novoj Gradiški 1,45 %; Osijeku 1,45 %; Sušaku 1,15 %; Karlovcu 0,70 %; Makarskoj 0,70 % i u Dubrovniku 0,70 %. Broj lica oslobođenih od kazne na području cijele Federalne Hrvatske, t.j. od strane svih sudova za zaštitu nacionalne časti, iznosi ukupno 20 lica. Od toga opada na Sud za zaštitu nacionalne časti u Zagrebu 14 lica, a na Sud u Delnicama 6 lica, dok drugi sudovi takvih slučajeva nisu imali. Kada se odnos između ukupnog broja lica oslobođenih od kazne na području cijele Federalne Hrvatske t.j. 20, uporedi s brojem lica koja su gore navedeni sudovi oslobodili od kazne svaki posebno, pa se to izrazi u postocima, onda se vidi, da se od toga ukupnog broja lica oslobođenih od kazne Sud za zaštitu nacionalne časti u Zagrebu to učinio za 70 %, a Sud u Delnicama za 30 % ukupnog broja lica oslobođenih od kazne. Kada se za svaki pojedini sud za zaštitu nacionalne časti uporedi broj lica, koji su kod toga suda bili optužena, s brojem lica, koje je taj sud osudio odnosno oslobodio optužbe ili kazne, pa se taj odnos izrazi u postocima, onda se vidi, da je Sud za zaštitu nacionalne časti u Bjelovaru od 69 lica, koliko je kod toga suda bilo optuženo, osudio 57 lica ili 82,60 %, a oslobodio optužbe 12 lica ili 17,40 %; Sud u Delnicama od 61 optuženo lice osudio je 46 lica ili 75,40 %, oslobodio od optužbe 9 lica ili 14,75 %, a oslobodio od kazne 6 lica ili 9,83 %; u Dubrovniku od 3 optužena lica Sud je optužio 2 lica ili 66,66 %; a oslobodio od optužbe 1 lice ili 33,3 %; Sud u Gospiću od 45 optuženih lica osudio je 40 lica ili 88,88 %, a oslobodio je optužbe 5 lica, ili 11,11 %; Sud u Karlovcu od 30 optuženih lica osudio je 29 lica ili 96,66 %, a oslobodio od optužbe 1 lice ili 3,33 %; Sud u Makarskoj od 26 optuženih lica osudio je 25 lica ili 96,15 %, a oslobodio od optužbe 1 lice ili 3,84 %; Sud u Novoj Gradiški je od 46 optuženih lica osudio 4 lica ili 95,65 %, a oslobodio je optužbe 2 lica ili 4,35 %; Sud u Osijeku od 196 optuženih lica osudio je 194 lica ili 98,97 %, a oslobodio od optužbe 2 lica ili 1,02 %; Sud u Petrinji od 10 optuženih lica osudio je 10 ili 100 %; Sud u Sl. Brodu od 195 optuženih lica osudio je 163 lica ili 83,59 %, a oslobodio od optužbe 32 lica ili 16,41 %; Sud u Splitu od 24 optužena lica osudio je sva 24 lica, što znači 100 %; Sud u Sušaku od 50 optuženih lica osudio je 48 lica ili 96 %, a oslobodio od optužbe 2 lica ili 4 %; Sud u Šibeniku-Zadru od 31 optuženo lice osudio je 31 lice, t.j. 100 %; Sud u Varaždinu od 60 optuženih lica osudio je 44 lica ili 73,33 %, a oslobodio od optužbe 16 lica ili 26,67 %; Sud u Virovitici od 68 optuženih lica osudio je 58 lica ili 85,29 %, a oslobodio je optužbe 10 lica ili 14,70 %; Sud u Zagrebu od 169 optuženih lica osudio je 111 lica ili 65 %, a oslobodio od optužbe 44 lica ili 26 %, a oslobodio od kazne 14 lica ili 8,28 %. Na konfiskaciju imovine osuđeno je 926 lica, t.j. od ukupnog broja lica osuđenih po Odluci o zaštiti nacionalne časti Hrvata i Srba u Hrvatskoj na području cijele Federalne Hrvatske, svega 394 lica, i to 282 lica na potpunu konfiskaciju, a 112 lica na djelomičnu konfiskaciju. Dakle izraženo u postocima od ukupnog broja osuđenih lica kažnjeno je svega konfiskacijom imovine 42,54 %, i to potpunom konfiskacijom 30,45 %, a djelomičnom 12,09 %. Na području cijele Federalne Hrvatske svi sudovi za zaštitu nacionalne časti ukupno su konfiscirali 117 industrijskih poduzeća i 189 posjeda odnosno drugih nekretnina i imanja, ili

717


izraženo u postocima industrijska poduzeća tvore 38,23 %, a posjedi i ostala imanja 61,76 % od ukupne konfiscirane imovine. Svi sudovi za zaštitu nacionalne časti na području Federalne Hrvatske ukupno su izrekli kaznu gubitka nacionalne časti protiv 905 lica, konfiskaciju potpunu protiv 282 lica, a djelomičnu protiv 112 lica; novčana kazna izrečena je protiv 25 lica, a izgon protiv 14 lica. Kada se odnos između ovih izrečenih kazna međusobno uporedi i izrazi u postocima, onda se vidi, da gubitak nacionalne časti pretstavlja 44,41 %, a prisilni rad 34,31 %; potpuna konfiskacija 13,84 %; djelomična konfiskacija 5,49 %; novčana kazna 1,22 %; izgon 0,68 % od ukupno izrečenih vrsti kazne. Svi sudovi za zaštitu nacionalne časti na području cijele Federalne Hrvatske, kako je već istaknuto, vodili su posupak i taj postupak presudom dovršili protiv svega 1.083 lica. Kada se ta lica svrstaju po njihovom socijalnom položaju, onda se vidi, da je bilo industrijalaca 111 ili 10,24 %; veleposjednika 22 ili 2 %; zemljoradnika 156 ili 14,40 %; zanatlija 165 ili 15,23 %; trgovaca 165 ili 15,23 %; pripadnika slobodnih profesija 142 ili 13,11 %; državnih namještenika 171 ili 15,78 %; radnika 31 ili 2,86 %; ostalih zanimanja 120 ili 11,08 %. Među pripadnicima ostalih zanimanja najveći broj tvore kućanice. Kada se sva lica, protiv kojih su sudovi za zaštitu nacionalne časti Hrvata i Srba u Hrvatskoj vodili postupak i taj postupak dovršili presudom, svrstaju po njihovoj narodnosti, onda se vidi, da je od tih lica bilo Hrvata 1.039 ili 95,93 %; Srba 42 ili 3,86 % te 2 Slovenca ili 0,18 %. _____________ Izvornik i kopija, strojopis HDA, Zagreb, 421, 5/186. Z. Dizdar, V. Geiger, M. Pojić, M. Rupić (prir.), Partizanska i komunistička represija i zločini u Hrvatskoj 1944.-1946. Dokumenti, Slavonski Brod, 2005., str. 250.-264. – V. Geiger (prir.), Partizanska i komunistička represija i zločini u Hrvatskoj 1944.-1946. Dokumenti. Slavonija, Srijem i Baranja, Slavonski Brod, 2006., str. 429.-436.

718


1945., rujan 19. Beograd

283.

Ministarstvo prosvjete DF Jugoslavije izvješćuje Ministarstvo prosvjete FD Hrvatske, da su svim narodnim manjinama u Jugoslaviji “obezbedjena sva nacionalna prava”, te da “imaju sve manjine pravo na svoje škole”, uz napomenu da “ta prava ne važe za njemačku manjinu” _____________

MINISTARSTVO PROSVETE DEMOKRATSKE FEDERATIVNE JUGOSLAVIJE Br. 4271 19. septembra 1945. g. Beograd MINISTARSTVU PROSVETE HRVATSKE Zagreb Odlukom AVNOJ-a od 29. novembra 1943 godine bilo je rešeno pitanje manjina. Svim narodnim manjinama u Jugoslaviji jesu obezbedjena sva nacionalna prava. Na osnovi te odluke imaju sve manjine pravo na svoje škole i to osnovne, srednje, učiteljske i stručne. Gde manjine nisu u mogućnosti da same pristupe k tome pitanju neka im pomognu prosvetne vlasti federalnih jedinica. Ta prava ne važe za njemačku manjinu. Da bi ovo Ministarstvo prosvete imalo uvid u rad manjinskih škola potrebno je: 1/ da odmah dostavite izveštaj o stanju manjinskih škola /odeljenja/ i to osnovnih, srednjih, učiteljskih za svaku manjinu; 2/ da odmah dostavite nastavni program: maternji jezik svake manjine, istoriju i zemljopis naroda kome manjina pripada i za jezik federalne jedinice u kojoj manjina živi za osnovnu, srednju i učiteljsku školu, računajući sa brojem časova predviđenim u nastavnom planu, koji važi za te škole; 3/ da izvestite koje udžbenike i za koje manjine možete sami da izradite i izdate, a koje ne možete. Koliko vam je primeraka potrebno od svih udžbenika koje ne možete sami da izrađujete; 4/ da na osnovu podataka kojim raspolažete i koje možete da prikupite date kratak istoriski pregled /statistika, dolazak u krajeve, populacija, veroispovest, stanje škola/ svake narodnosne manjine. Ovo ne važi za Sloveniju jer je to već učinila po svojoj inicijativi. Sve ovo je hitno /naročito tač. 1/, 2/ i 3/ i treba dostaviti odmah čim se što završi, nezavisno jedno od drugoga.

SMRT FAŠIZMU – SLOBODA NARODU ! Pomoćnik Ministra prosvete DFJ: ...732 [v.r.] 733 M.P. 732 733

Potpis nečitak. Okrugli pečat (ćirilica): Ministarstvo prosvete DF Jugoslavije (u sredini grb DF Jugoslavije).

719


DOSTAVLJENO: Svim federalnim jedinicama i autonomnim oblastima _____________ Izvornik, strojopis HDA, Zagreb, 291, 4.1, IX, 15058/45, kut. 19.

284. 1945., rujan 19. Zagreb

Vojni sud Vojne oblasti zagrebačke JA donosi odluku, da se molba za pomilovanje katoličkog svećenika Stjepana Pavunića (1875.) iz Koprivnice, osuđenog na kaznu lišenja slobode s prisilnim radom u trajanju od dvadeset godina, ne uvaži734 _____________

[...]735 VOJNI SUD VOJNE OBLASTI ZAGREBAČKE JUGOSLAVENSKE ARMIJE Sud. 462-a 1945 Primljeno: 1945 Riješeno: 19.IX.1945736 Na temelju čl. 8 Ukaza o općoj amnestiji i pomilovanju od 3. VIII 1945, a u povodu molbe osudjenog PAVUNIĆ STJEPANA za primjenu pomilovanja na njegov slučaj, sud donosi O D L U K U DA NEMA MJESTA PRIMJENI UKAZA o općoj amnestiji i pomilovanju na krivični predmet Pavunić Stjepana. Osudjeni ima protiv ove odluka pravo žalbe na Viši vojni sud putem ovoga suda u roku od 8 dan od primitka ova Odluke. O B R A Z L O Ž E N J E Budući da je molitelj bio dobrovoljni ustaša i član pavelićevog sabora tj. visoki funkcionar neprijateljskog aparata, to je valjalo odlučiti kao gore s obzirom na to što su takova lica izrijekom izuzeta od pomilovanja u smislu čl. 7 cit. Ukaza. Usp. dok. br. 126., 159., 168. i 287. Grb DF Jugoslavije. 736 Pečat. 734 735

720


Smrt fašizmu - sloboda narodu! Zapisničar- zastavnik: M.P. 737 738 ... [v.r.] _____________

Pretsjednik - kapetan: ...739 [v.r.]

Izvornik, strojopis Državni arhiv u Bjelovaru, 0331.

285. 1945., rujan 26. Zagreb

Ministarstvo pravosuđa FD Hrvatske, dostavlja predsjedništvima svih okružnih i kotarskih narodnih sudova tumačenje Odluke Predsjedništva AVNOJ-a od 21. studenoga 1944. o konfiskaciji imovine osoba njemačke narodnosti i o odnosu prema Austrijancima FEDERALNA DRŽAVA HRVATSKA MINISTARSTVO PRAVOSUDJA Broj: 7940/45 Zagreb, dne 26. rujna 1945.

_____________

PREDMET: Odluka AVNOJ-A o konfiskaciji imovine lica njemačke narodnosti i austrijski državljani. PREDSJEDNIŠTVIMA SVIH OKRUŽNIH I KOTARSKIH NARODNIH SUDOVA! Povodom pitanja, kako se stanovište ima zauzeti u predmetu konfiskacije imovine austrijskih državljana u vezi sa Odlukom AVNOJ-a od 21. studenoga 1944. i Tumačenjem točke 2 člana 1 te Odluke /objavljenim u Službenom listu D.F.J. br. 39 od 8. lipnja 1945./, Predsjedništvo Ministarskog savjeta Demokratske federativne Jugoslavije dalo je slijedeće mišljenje: “Austrijski državljani, koji su učestvovali zajedno sa Nijemcima u okupaciji Jugoslavije, nijesu se ni po čemu razlikovali od Nijemaca. Ono što je kod pitanja konfiskacije njihove imovine najvažnije, to je činjenica, da su oni za cijelo vrijeme okupacije važili kao Nijemci, da su se ne samo potpuno solidarizirali sa njemačkim nedjelima u Jugoslaviji, nego su i sami u njima učestvovali, smatrajući se Nijemcima. U Odluci AVNOJ-a od 21. studenoga Okrugli pečat (otisak nečitak). Potpis nečitak. 739 Potpis nečitak. 737 738

721


1944. odnosno u Tumačenju, koje je naknadno izdano, usvojen je kao mjerodavan princip deklariranja. Pa kad pod udar spomenute Odluke padaju naši državljani njemačkog porijekla, čak i asimilirani Slovenci, Hrvati ili Srbi - ukoliko su se deklarirali za vrijeme rata kao Nijemci - onda utoliko prije te odredbe važe za Austrijance, koji su se još jasnije deklarirali kao Nijemci učestvujući zajedno sa Nijemcima u okupaciji Jugoslavije i važeći i postupajući za cijelo vrijeme kao Nijemci. Tomu treba dodati činjenicu, da je tako zvani njemački kapital u Jugoslaviji najvećim dijelom u stvari porijeklom iz Austrije i da je isti vjerno služio njemačko-fašističkim pothvatima u razaranju naše zemlje. Prema tomu premda je Moskovska deklaracija proklamirala princip uspostavljanja slobodne i nezavisne Austrije, ona je to učinila svakako uz rezervu, da Austrija i njeni državljani ipak podnesu svu odgovornost zbog učestvovanja u ratu na strani Njemačke. Stoga: Odluku AVNOJ-a od 21. studenoga 1944. treba primjenjivati i na imovinu austrijskih državljana, koji su se za vrijeme rata deklarirali i važili kao Nijemci, - sa izuzecima, koji su predvidjeni u samoj Odluci odnosno u naknadno izdanom Tumačenju.” S ovim gledištem složio se je i Javni tužilac Demokratske federativne Jugoslavije740, pa su u istom smislu izdane upute sa strane Javnog tužioca Hrvatske741 javnim tužiocima okruga, a sa strane Ministarstva unutrašnjih poslova narodnim odborima. SMRT FAŠIZMU – SLOBODA NARODU!

NAČELNIK: Dr. A.742 Goldštajn s. r. _____________

Kopija, strojopis HDA, Zagreb, 499, I Su 27/45 - 1. Z. Dizdar, V. Geiger, M. Pojić, M. Rupić (prir.), Partizanska i komunistička represija i zločini u Hrvatskoj 1944.-1946. Dokumenti, Slavonski Brod, 2005., str. 270.-272.

Dr. Jože Vilfan. Jakov Blažević. 742 Aleksandar. 740 741

722


286. 1945., svibanj - rujan Krapina

Iz Kazala urudžbenog zapisnika OZN-e Krapina 1945. _____________

[Predmet]

/.../

Uhapšenike – ustaše upućuje na postupak Ustaša streljanje i nedovoljno pokapanje Uhapšenike ustaše upućuje Uhapšenike slanje sudu – razrada opt. materijala /.../ Uhapšenici se upućuju Uhapšenici se upućuju /.../ Uhapšenici 2 upućuju se /.../ Ustaše zarobljene šalje Uhapšenici upućuju se Ustaša – koljača spisak dostavlja /.../ Ustaša koji se nalazi u gradskoj bolnici preuzeće /.../ Ubijstvo jednog logoraša izvršeno u Martijancu /.../ Zarobljenike upućuje Zarobljenici se upućuju /.../ Zarobljenici upućuju se u logor /.../ Zafred Ivanka saslušanje /.../ Zarobljenike upućuje Zelenko Pavao upućuje se na saslušanje Zarobljenike upućuje Zapisnike 6 saslušanja dostavlja /.../ Zarobljenike Mađare upućuje /.../ 743 744

[broj] 65 94 95 120 192 [...]743 [...]744 723 754 869 905 1248 92 122 196 208 384, 387 386 403 434 502

Nečitko. Nečitko.

723


Završki Stjepan molba da se pusti iz zatvora Zarobljeničkih logora stanje – izvještaj /.../ Zarobljenici upućuju se Zarobljenike upućuje se 7 njih /.../ Zorečić Zlata hapšenje /.../ Zorec Franjo – molba da se pusti iz logora Zadravec Vid moli povrat oduzetih mu stvari Zrinjski Silvester – molba za odpust iz logora /.../ Zarobljenici upućuju se /.../ Zrinski Silvester – molba da se pusti iz logora Zlatar kotar – rad neprijatelja – izvještaj Zarobljenici primljeni – potvrda prijema Zavjera logoraša otkrivena – podaci Zarobljenika iskaz dostavlja se /.../ Zapisnike preslušanih šalje na uvid Zgrada oduzimanje za potrebe J.A. /.../ _____________ Izvornik, rukopis HDA, Zagreb, 1491, 4.25.1. Kazalo urudžbenog zapisnika 1945.

724

577 649 809 877 939 1093 1094 1097 1200 1513 1650 1714 1857 1891 1926 1983


287. 1945., listopad 4. Zagreb

Vojni sud II. JA potvrđuje odluku Vojnog suda Vojne oblasti zagrebačke JA, da se molba za pomilovanje katoličkog svećenika Stjepana Pavunića (1875.) iz Koprivnice, osuđenog na kaznu lišenja slobode s prisilnim radom u trajanju od dvadeset godina, ne uvaži745, naime, žalba S. Pavunića se “kao neosnovana odbacuje”746

_____________

VOJNI SUD II JUGOSLAVENSKE ARMIJE II Sud br.2089/45 4 oktobra 1945 g. VOJNI SUD II JUGOSLAVENSKE ARMIJE povodom blagovremeno izjavljene žalbe PAVUNIĆ STJEPANA, župnika iz Koprivnice protiv odluke Vojnog suda Vojne oblasti Zagrebačke od l9.IX.1945 Sud b 462 a/45 kojom je odbio primjenu Ukaza o općoj amnestiji i pomilovanju od 3.VIII.1945 g. na djela za koja je imenovani sudjen po Vojnom sudu Vojne oblasti zagrebačke-Vijeću kod te oblasti presudom od 11.VII.1945 Sud br.462 na kaznu smrti strijeljanjem, trajan gubitak gradjanske časti i konfiskaciju imovine a kazna presudom Vojnog suda II Jugoslavenske Armije od 18. VII.45 Sud br.2089/45 preinačena na kaznu lišenja slobode s prinudnim radom u trajanju od 20 godina, gubitak političkih i gradjanskih prava u trajanju od 5 g, razmotrio je čitav spis i donio slijedeće r j e š e n j e Potvrdjuje se odluka prvostepenog suda Vojne oblasti zagrebačke od 19.IX.1945 g. Sud br.462 a/45 a žalba Pavunić Stjepana kao neosnovana odbacuje. Protiv ovog rešenja nema mjesta redovnoj žalbi. o b r a z l o ž e n j e Prvostepeni je sud sasma ispravno donio odluku da nema mjesta primjeni Ukaza o općoj amnestiji i pomilovanju od 3.VIII.1945 g. Usp. dok. br. 126., 159., 168. i 284. S. Pavunić je kaznu lišenja slobode sa prisilnim radom izdržavao u kažnjeničkom logoru Velika Pisanica kod Bjelovara i kaznionicama u Staroj Gradiški i Lepoglavi. Stupanjem na snagu novog Ukaza o pomilovanju od 31. prosinca 1950. pušten je 4. siječnja 1951. na uvjetnu slobodu. Usp. Z. Despot, Vrijeme zločina. Novi prilozi za povijest koprivničke Podravine 1941.-1948., Zagreb - Slavonski Brod, str. 327. O sudbini Stjepana Pavunića tijekom Drugoga svjetskog rata i u poraću, usp. M. Kovačić, Stjepan Pavunić: Virovec, vrbovečki i koprivnički župnik, Koprivnica, 2001. 745 746

725


Podnosioc žalbe tražeći primjenu citiranog Ukaza navodi da je tvrdnja da je on bio ustaša sasma proizvoljno kao što je proizvoljno i to da je dobre volje postao član ustaškog sabora. Ne upuštajući se u pobijanje gore navedenog sud je prilikom odbijanja žalbe i donašanja rešenja imao u vidu činjenicu da je okrivljeni već od 1932 g. saradjivao sa Pavelićem, da se kretao u društvu najuglednijih i najuvaženijih ustaških ličnosti, da je riječju i djelom radio za ustaški pokret i da je ne samo odobravao već kao član sabora sudjelovao u donašanju zakona koji su radili na istrebljenju naših naroda i sankcionisali sva ona nedjela koja su ustaše vršile. Radi toga donio je ovaj sud rešenje kojim se potvrdjuje odluka prvostepenog suda a žalba Pavunić Stjepana odbacuje. Smrt fašizmu - sloboda narodu! Sekretar suda - poručnik: M.P. 747 748 ... [v.r.] _____________

Za predsjednika - kapetan: ...749 [v.r.]

Izvornik, strojopis Državni arhiv u Bjelovaru, 0331.

Okrugli pečat: Vojni sud II Jugoslavenske armije (u sredini grb DF Jugoslavije). Potpis nečitak. 749 Potpis nečitak. 747 748

726


288.

1945., listopad 12. Zagreb

Ponovljeni poziv Zemaljske komisije za utvrđivanje zločina okupatora i njihovih pomagača FD Hrvatske svim okružnim i gradskim komisijama za utvrđivanje zločina okupatora i njihovih pomagača, o potrebi prikupljanja podataka i sastavljanju izvješća o folksdojčerima _____________

FEDERALNA DRŽAVA HRVATSKA ZEMALJSKA KOMISIJA ZA UTVRĐIVANJE ZLOČINA OKUPATORA I NJIHOVIH POMAGAČA

Zagreb, 12. X. 1945.

Broj: 2816/1945 SVIM OKRUŽNIM KOMISIJAMA ZA UTVRDJIVANJE ZLOČINA OKUPATORA I NJIHOVIH POMAGAČA i SVIM GRADSKIM /CENTRALNIM/ KOMISIJAMA ZA UTVRDJIVANJE ZLOČINA OKUPATORA I NJIHOVIH POMAGAČA

Predmet:

Istraga o zločinačkom i izdajničkom radu “Njemačke narodne skupine” za vrijeme okupacije.-

Ponovno se pozivaju sve područne komisije, da sakupe sav materijal, koji se odnosi na zločinački i izdajnički rad “njemačke narodne skupine” na njihovom području, za vrijeme okupacije. Naročito valja ustanoviti rukovodioce masovnih zločina, kao i počinitelja pojedinih zločina, te žrtve i oštećenje. Nadalje valja istražiti čitavu organizovanu propagandističku djelatnost te narodne skupine, koja je započela prije rata, te ustanoviti organizatore i glavne propagatore nacionalsocijalizma, na našem području. Od osobite je važnosti ustanoviti plansko uklopljavanje naše proizvodnje i privrede u njemački ratni aparat, te ustanoviti pojedina privredna i industrijska poduzeća koja su pod rukovodstvom “Volksdeutschera” bila stavljena potpuno u službu okupatora. Sav taj materijal, sa dokazalima, te zaokruženim elaboratom po ovom predmetu, treba dostaviti najkasnije do 25. o.mj. ovoj Zemaljskoj komisiji. SMRT FAŠIZMU - SLOBODA NARODU

SEKRETAR ZEMALJSKE KOMISIJE:

Dr. Štokić, v.r.

PRETSJEDNIK ZEMALJSKE KOMISIJE:

Dr. Celigoj, v.r.

727


Za točnost otpravka: Rukovodioc kancelarije: ...750 [v.r.] _____________ Izvornik, strojopis HDA, Zagreb, 306, GUZ, 4565/45.

289. 1945., listopad 13. Zagreb

Ministarstvo prosvjete FD Hrvatske moli Sekciju za ratne zarobljenike Komande grada Zagreba, da im produže rok za 10 ratnih zarobljenika, Nijemaca, koji su im dodijeljeni na rad iz zarobljeničkog logora Trešnjevka _____________

FEDERALNA DRŽAVA HRVATSKA-MINISTARSTVO PROSVJETE. Opći odjel. KOMANDI GRADA ZAGREBA, SEKCIJI ZA RATNE ZAROBLJENIKE u ZAGREBU U ovom ministarstvu radi 10 njemaca zarobljenika iz 12 bataljuna zarobljeničkog logora na Trešnjevki, i mi smo za njih dali revers, do 15 ov. mjeseca. Kako taj rok izlazi, molimo Vas da nam ga produžite još do 15 studena 1945, jer su nam neophodno potrebni. SMRT FAŠIZMU – SLOBODA NARODU. U Zagrebu 13. listopada 1945. _____________ Izvornik, strojopis HDA, Zagreb, 4.16.b.b., kut. 22.

750 751

728

Potpis nečitak. Potpis nečitak.

Načelnik općeg odjela: ...751 [v.r.]


Hrvatski dr탑avni arhiv, Zagreb, 0279.


290. 1945., listopad 15. Zagreb

Zemaljska uprava narodnih dobara FD Hrvatske, Zagreb nalaže Okružnoj upravi narodnih dobara Varaždin, da im dostave “popis imovine svih Austrijanaca bez obzira da li su za vrijeme okupacije saradjivali ili ne sa okupatorom”, jer se “imovina Austrijanaca ima tretirati kao ona Nijemaca te se prema tome ima konfiscirati”, izuzev u “slučajevima previdjenim u autentičnom tumačenju tačke 2 čl. 1 Odluke AVNOJ-a od 21.XI.44.”752 _____________

FEDERALNA DRŽAVA HRVATSKA ZEMALJSKA UPRAVA NARODNIH DOBARA Broj: 19267/1945. Zagreb, dne 15. listopada 1945.

OKRUŽNA UPRAVA NARODNIH DOBARA VA R A Ž D I N

U vezi Vašeg dopisa od 11. t.mj. br. T 49/45. primjećuje se da je po našem nalogu od 22.IX.45. br. / 276745. trebalo dostaviti popis imovine svih Austrijanaca bez obzira da li su za vrijeme okupacije saradjivali ili ne sa okupatorom. Upozorava se nadalje ta uprava da se u smislu okružnice br. Pov. 14/45 imovina Austrijanaca ima tretirati kao ona Nijemaca te se prema tome ima konfiscirati u smislu čl. 30 Zakona o konfiskaciji. Neće se konfiscirati samo imovina Nijemaca u slučajevima previdjenim u autentičnom tumačenju tačke 2 čl. 1 Odluke AVNOJ-a od 21.XI.44. (službeni list od 8.VI.45.) U vezi gornjeg dostavite nam dakle popis imovine i onih Austrijanaca koji nisu suradjivali sa okupatorom. Smrt fašizmu - Sloboda narodu! M.P.753 _____________ Izvornik, strojopis Državni arhiv u Varaždinu, 0652, 3853/45. Usp. dok. br. 285., 334. i 336. Okrugli pečat (otisak nečitak). 754 Potpis nečitak. 752 753

730

V.d. UPRAVNIKA: ...754 [v.r.]


291.

1945., listopad 18. Zagreb

Izvadak iz presude Vojnog suda Komande zagrebačkog vojnog područja Zdravku Berkoviću (1908.) iz Varaždina, kojom je kao “ratni zločinac” osuđen 20. srpnja 1945. na kaznu smrti strijeljanjem, trajan gubitak građanskih časti i konfiskaciju imovine755 _____________ [...]756 Komanda zagrebačkog vojnog područja Vojni sud Broj: Sud. 177/1945 dana 18/X. 1945.

IZVADAK IZ PRESUDE : SUD Broj: 177/45.

Okrivljeni BERKOVIĆ ZDRAVKO, sin Franje i Marije rodjene Segina rodjen 12. VII. 1908 g. rkt. vjere, Hrvat, živi u Varaždinu, trgovac, pismen, oženjen, otac jednog djeteta, posjeduje trgovinu željezne robe i jednu kuću u Varaždinu i jednu u Zagrebu, jugoslavensku vojsku služio od 1929 g. do 1930 g. 18. mjeseci u Sarajevu u telegrafskom puku za vrijeme NDH nije služio, u J.A. i neprijateljskoj vojsci nema nikoga, neosudjivan, uhapšen dne 23.V.1945. – presudjen je presudom Vojnog suda Vojne oblasti “Zagrebačke” J.A. – vijeća kod Varaždinske Komande područja od 20. srpnja 1945. Broj Sud: 177/45 na KAZNU SMRTI STRIJELJANJEM TRAJAN GUBITAK GRADJANSKIH ČASTI, TE KONFISKACIJU NJEGOVE IMOVINE uz ograničenje čl. 6. Zakona o konfiskaciji radi djela ratnih zločinaca i narodnih neprijatelja opisanih u čl. 13. odnosno 14. Uredbe o vojnim sudovima. Presuda je izvršna i pravomoćna. Ovaj izvadak iz presude imade služiti kao pravni oslon za sprovodjenje konfiskacije. SMRT FAŠIZMU – SLOBODA NARODU! M.P.757 Sekretar: ...758 [v.r.] Dostavljeno: 1. Kotarskom narodnom sudu Varaždin 2. Upravi Narodnih dobara za okrug Varaždin 3. Gradskom Narodnom Odboru Varaždin 4. Javnom tužitelju za okrug Varaždin 5. Kotarskom Narodnom Odboru Zagreb Upravni odjel. _____________ Izvornik, strojopis Državni arhiv u Varaždinu, 0652, 10/45.

Usp. dok. br. 299. Grb DF Jugoslavije. 757 Okrugli pečat: Komanda zagrebačkog vojnog područja Vojni sud (u sredini grb DF Jugoslavije). 758 Potpis nečitak. 755 756

731


292. 1945., listopad 19. Zagreb

Izvješće pomoćnika Javnog tužitelja Hrvatske, Odjela OZN-e, o stanju u zatvorima OZN-e u Zagrebu _____________

JAVNI TUŽILAC HRVATSKE ODJELJENJE OZN-E Br. O. – 99/45 Zagreb, 19. X 1945. I Z V J E Š TA J Pomoćnika Javnog Tužioca Hrvatske za odjeljenje OZN-e Od posljednjeg mjesečnog izvještaja pa do danas može se kazati da je rad odjeljenja OZN-e krenuo naprijed. Sada se u glavnom radi na čišćenju zatvora t.j. rješavaju se stari slučajevi koji već u zatvoru leže preko predviđenog roka, a i preko 4-5 mjeseci. Koncem prošlog mjeseca održana je konferencija sa organima OZN-e za Hrvatsku i OZN-e za grad Zagreb. Cilj konferencije bio je taj da se organe OZN-e upozna od kolike je danas za nas važnosti upoznavanje i pridržavanje zakona. O tome je pod temom “Borba za zakonitost” održao referat drug Han759, Javni Tužioc za Zagreb. Poslije referata pročitana su “Privremena uputstva za organe OZN-e” od Javnog Tužioca Jugoslavije, a nakon toga razvila se diskusija. Iz diskusije vidjelo se je da organi OZN-e nisu bili upoznati i da većina organa OZN-e nije ni pročitala “Privremena uputstva” a kojih su se već trebali pridržavati. Za vrijeme diskusije vidio se prilično veliki interes kod organa OZN-e. Bilo je postavljeno oko 40 pitanja na koja je bilo odgovoreno. U prošlom izvještaju naveo sam nekoliko slučajeva batinanja zatvorenika. Sa tom se praksom u glavnom prestalo. Sada su iznikli neki novi slučajevi koji zaslužuju pažnju. Ranije, još za vrijeme borbe, bilo je uobičajeno tajno hapšenje t.j. takovo hapšenje da se u stvari čovjeka ili onoga koga se već želilo hapsiti jednostavno ukrade tako da nestane. Poslije se istraga također vodi tajno. Tih tajnih hapšenja imali smo zadnjih dana nekoliko u Zagrebu. Tako je na primjer uhapšen u Zagrebu neki trgovac Stančić760, a kada se njegov brat i rodbina došla kod OZN-e interesirati jer su odmah posumljali da je to učinila OZN-a, odbijeni su i rečeno im je da s tim OZN-a nije imala ništa. Sličan slu��aj bio je i sa dr. Pandakovićem761 koji je uhapšen u Ljubljani na traženje OZN-e Hrvatske i za čije je Tomislav. Ante, osuđen od Okružnog suda u Varaždinu (Kps 241/45.) na zabranu obavljanja trgovačke djelatnosti na pet godina, zabranu bilo kakve privredne djelatnosti na jednu godinu, gubitak zvanja tajnika Industrijske komore u Zagrebu, te tri godine gubitka pojedinačnih i građanskih prava. 761 Rudolf, osuđen od Divizijskog suda u Zagrebu (presuda br. 1135/45.) na jednu godinu lišenja slobode s prisilnim radom, te gubitak građanskih prava na jednu godinu. 759 760

732


hapšenje znala OZN-a u Ljubljani. Kada se žena dr. Pandakovića interesirala za svoga muža kod OZN-e u Ljubljani rekli su joj da joj je muž uhapšen i otpremljen OZN-i za Hrvatsku. Kada je žena dr. Pandakovića došla u Zagreb i pitala u OZN-i Hrvatske da li može mužu nositi hranu, odbili su je i rekli da se njezin muž kod njih ne nalazi i da ga oni uopće nisu uhapsili. Na te nepravilnosti skrenuta je pažnja OZN-i Hrvatske a mišljenja sam da bi i sa strane OZN-e za Jugoslaviju trebalo na to skrenuti pažnju, jer neprijatelj nestanak bilo kojeg čovjeka bez obzira da li ga je OZN-a hapsila ili ne, pripisuje OZN-i. Osim toga to se priječi sa dobivenim uputstvima, a i narod na taj način umjesto da stiče povjerenje u OZN-u to povjerenje sve više gubi, što sve ide u prilog neprijatelja koji baš to i želi. Takva tajna hapšenja ne vode danas ničemu nego nam samo štete, a ujedno pokazuju našu slabost. Iako se rad OZN-e posve svodi u granice zakona opet se dnevno događa pokoja greška sa strana organa OZN-e. Tako je u noći između 3. i 4. o.mj. za vrijeme zabave u hotel Esplanadi i za vrijeme plesa jedan organ Ozne došao po jednu djevojku i htio je uhapsiti. Ona se je odupirala i nije htjela da ode, počela je vikati i već je dala na znanje cijeloj dvorani da je OZN-a hapsi. Organ OZN-e pozvao je stražara i silom je odvukao. Pred nekoliko dana došla su dva organa OZN-e u kuću u kojoj stanuje član našeg Vrhovnog suda dr. Zoričić762. Kod stanara i kod pazikuće interesirali su se o dr. Zoričiću, pitali ih gdje on radi, kakav je, što misle o njemu i t.d. Eto, ta dva navedena primjera pokazuju nam kakove se krupne greške još uvijek čine. Na te greške upozorili smo odjeljenje OZN-e, a u buduće tražićemo da se počinitelje takovih grešaka kazni. Početkom ovog mjeseca obišao sam zatvore OZN-e Hrvatske na Trgu N. i zatvore OZN-e za grad Zagreb u Đorđićevoj ulici i na Savskoj cesti. OZN-a Hrvatske imala je u svojim zatvorima 65 hapšenika od kojih je jedan veći dio smješten u vrlo lošim podrumskim prostorijama, koje su izgrađene za vrijeme dok je u njima Gestapo imao svoje zatvore. Jedan dio zatvorenika smješten je u stambenim prostorijama na 5 i 6 katu iste zgrade. Svi zatvori, osim onih na 5. i. 6. katu nehigijenski su uređeni i izgledaju kao prave robijašnice. Od ukupnog broja zatvorenika 12. ih je prešlo rok od 3 mjeseca, dvojica čak preko 5 mjeseci. U zatvoru ih je bilo nekoliko, koji uopće nisu bili preslušani, a nalazili su se već preko mjesec dana zatvoreni. U zatvoru je bilo i nekoliko zatvorenika, koji su prije dva do tri mjeseca preslušani, a kasnije ostavljeni i u stvari zaboravljeni. To su u glavnom slučajevi gdje nema dovoljno materijala, a hapšeni su po prijavi ili po sumnji a materijal se tek sada za njih skuplja. To skupljanje materijala gdjekada traje dosta dugo, čak po tri mjeseca pa i više. Gotovo polovina zatvorenika u OZN-i Hrvatske dopraćena je iz Okružnih odjeljenja OZN-e. To su u glavnom sve slučajevi koja Okružna odjeljenja nisu mogla rješiti zato što nisu raspolagali sa dovoljno materijala za iste. Bojeći se da ih sami puste, kako ne bi učinili grešku, Okružna odjeljenja OZN-e slala su takve predmete OZN-i Hrvatske. Jasno da ni OZN-a Hrvatske nije mogla bez ikakvog materijala da ih riješi. Zato se u glavnom i događalo da su hapšenici u zatvoru čekali po 2-3 mjeseca dok se za njih prikupe podaci. U zatvorima OZN-e za grad Zagreb stanje je slično, samo što su prostorije nešto bolje. U zatvorima Đorđićeve i Savske ceste nalazi se 235. uhapšenika. Dvojica zatvorenika nalaze se u zatvoru već preko 6. mjeseci, oko 20. ih je već prekoračilo 3. mjeseca. Ni za 762

Milovan, član Vrhovnog suda NR Hrvatske od 1945. do 1953.

733


jedan slučaj nije tražena dozvola za produženje istražnog zatvora. Isto tako do sada Javni Tužioc nije bio obavješten o samim hapšenjima kako je to u “Privremenim uputstvima” predviđeno. Sve greške i nepravilnosti za sada se još uvijek rješavaju na osnovu ličnog kontakta i uvjeravanja. Javni Tužioci Okruga koji uz ostali posao vode rad i Odjeljenja OZN-e do sada su vrlo slabo o tom odjeljenju vodili računa. Tek kada bi se pokazala neka greška znali bi o njoj pisati i tražiti savjet. Iz dosadašnjeg rada Javnih Tužilaca sa Okružnim Odjeljenjima OZN-e vidi se da nije ustvari ništa učinjeno. Imademo na jednoj strani Javne Tužioce, koji su htjeli zajašiti OZN-u. Na primjer Javni Tužioc Okruga Slav. Brod htio je da imade uvid u čitav rad OZNe, puštao je na slobodu ljude za koje je OZN-a mislila da ih treba suditi i t.d. Uopće svojim odnosom prema OZN-i stvorio je nezdravu situaciju radi čega je baš ovih dana i smijenjen. Na drugoj strani osjeća se da Javni Tužioci Okruga uopće nisu imali gotovo nikakvog stvarnog, tiješnjeg kontakta sa Okružnim Odjeljenjima OZN-e. U mjesečnim izvještajima Javni Tužioci Okruga gotovo u opće nisu pisali o radu Odjeljenja OZN-e. Tek kada bi se koja greška ili nepravilan postupak poslije pokazao o tome bi pisali. Inače o stanju u zatvorima o broju uhapšenika, o trajanju istražnog zatvora uopće nisu pisali. Da bi dobio malo jasniju sliku o radu Odjeljenja OZN-e Javnih Tužioca Okruga napisao sam svima Tužiocima Okruga dopis u kojem sam tražio da opširnije izvještavaju o radu sa OZN-om, da redovno izvještavaju o zatvorima i stanju u njima, o hapšenicima i o trajanju istražnog zatvora i td. Osim toga tražio sam da se izvještaji Odjeljenja OZN-e šalju odvojeno od ostalih izvještaja. Ovo odjeljenje još uvijek imade najviše posla sa potragama za ljudima, koje je OZN-a hapsila a sada im se svaki trag zameo. Do sada je taj posao obavljao odsjek za informacije Ministarstva unutarnjih poslova. Pošto je baš ovih dana taj odsjek rasformiran, svi ti predmeti dolaze k nama, a pošto se u većini slučajeva radi o hapšenju koja je izvršila OZN-a to mi te predmete moramo i preuzimati. Kao što sam već na početku naglasio naš najvažniji zadatak jeste sada rasčišćavanje zatvora t.j. rješavanje starih slučajeva koji već u zatvorima leže preko 3. mjeseca. Smrt fašizmu – sloboda narodu ! Pomoćnik J.T.H. za Odjeljenje OZN-e ppukovnik _____________

Robić Ivo [v.r.]

Izvornik, strojopis HDA, Zagreb, 421, kut. 112/ b.b. Z. Dizdar, V. Geiger, M. Pojić, M. Rupić (prir.), Partizanska i komunistička represija i zločini u Hrvatskoj 1944.-1946. Dokumenti, Slavonski Brod, 2005., str. 276.-279.

734


293. 1945., listopad 26. Zagreb

Vojni sud II. JA u Zagrebu izvješćuje Štab I. kažnjeničkog bataljona Radnog logora u Velikoj Pisanici, da je molba za pomilovanje katoličkog svećenika Mihovila Kolarića (1880.) iz Koprivnice [osuđenog od Vojnog suda II. JA 18. srpnja 1945. na kaznu lišenja slobode s prisilnim radom u trajanju od deset godina], odbijena763 _____________

463 26. X.

5 5 Štabu I. kažnjeničkog bataljona

Velika Pisanica

Saopćite osuđenom Kolarić Mišku da je rješenjem vojnog suda II. J.A. br. S.A. 75345 od 12. X. 1945 odbijena njegova žalba protiv ovosudne odluke br. Sud 463-45 od 5. IX. 1945 i da protiv toga rješenja nema mjesta nikakvoj žalbi. Podjedno mu saopćite da je u povodu molbe njegovih sestara Kolarić Katice i Marije cio spis po njegovom predmetu dostavljen Ministarstvu pravosuđa F.D.H. odnosno Predsjedništvu Privremene Narodne Skupštine na nadležni postupak pomilovanja. Smrt fašizmu – Sloboda narodu !

_____________

Sekretar ...764 [v.r.]

Izvornik, strojopis Državni arhiv u Bjelovaru, 0031. M. Kovačić, Mihovil Kolarić svećenik kateheta - vjeroučitelj u Koprivnici, Zagreb, 2003., str. 68.

763 764

Usp. dok. br. 159. i 351. Potpis nečitak.

735


294. 1945., listopad 26. Kajmakčalan (Makedonija)

Rješenje na temelju odluke Ministarstva narodne obrane DF Jugoslavije o otpustu iz zarobljeništva/prisilnoga rada u 10. radničkom bataljunu V. JA Nikole Vedriša (1920.) iz Garešnice765 _____________

U V E R E NJ E Za druga Vedriš Nikola koji je bio na službi u X radničkom bataljonu V. Armije, rođen 5-XII-1920 godine mesto Gola srez Koprivnica koji se prema naređenju Ministarstva Narodne Odbrane Pov. Or. Broj 566 od 8. septembra 1945 god. otpušta svojoj kući. Ovo uverenje izdaje se napred imenovanom da mu isto posluži pred komandom vojnog područja (mobilizacijskog delegata ili odeljka). Napred imenovani snabdeven je suvom hranom za 4 dana. X radnički bataljon Br. 674 26-X. 1945 god. M.P.766 Politkom ...767 [v.r.]

_____________

Komandant ...768 [v.r.]

Izvornik, strojopis i rukopis (ćirilica) Z. Farago, R. Lenac-Brleković, Z. Verhaz, A. Vragolović, Garešnički žrtvoslov, Garešnica, 1997., str. 125.

765 O sudbini Nikole Vedriša tijekom Drugoga svjetskog rata i u neposrednom poraću, usp. Z. Farago, R. Lenac-Brleković, Z. Verhaz, A. Vragolović, Garešnički žrtvoslov, Garešnica, 1997., str. 123.-125. 766 Okrugli pečat (otisak nečitak). 767 Potpis nečitak. 768 Potpis nečitak.

736


1945., listopad 30. Koprivnica

295.

Gradska komisija za utvrđivanje ratnih zločina okupatora i njihovih pomagača u Koprivnici, izvješćuje Okružnu komisiju za utvrđivanje ratnih zločina okupatora i njihovih pomagača Bjelovar, o vlasniku tiskare i knjižare u Koprivnici Đuri Loborcu769 (1904.), koji se nalazi na izdržavanju kazne prisilnog rada u trajanju od deset godina, te iznose mišljenje da mu je knjižaru, koja je pod sekvestrom, trebalo konfiscirati _____________

Gradska komisija za utvrdjivanje ratnih zločina Broj: 36/1945

Koprivnica, 30.X.1945

Okružnoj komisiji za utvrdjivanje ratnih zločina Bjelovar

U prilogu dostavljaju se naslovu: 1) Dopis Gjure Loborec vlasnika tiskare i knjižare u Koprivnici od 22.VII.1944 kojim isti izvješćuje ustaški zakladni zavod u Zagrebu o nabavi strojeva za svota od 450.000 Kn, u 2 primjerka 2. Odluka pretsjedništva vlade N.D.H.glavnog ravnateljstva za promičbu broj 9623/44 kojom je Gjuri Loborcu odobrena pripomoć iz državnih sredstava u iznosu od 2,000.000 Kn. u 2 primjerka. Na ova dokumenta primjećuje se slijedeće: Loborec Gjuro imao je tiskaru i knjižaru u Ludbregu, koja je još za vrijeme stare Jugoslavije štampala potajno ustaški propagandni materijal, a nakon pada bivše Jugoslavije otvoreno stupila u službu okupatora i samo poduzeće uzelo naslov “ustaška knjižara i tiskara”. Prigodom oslobodjenja Ludbrega po N.O.V. na jesen 1943 Gjuro Loborec pobjegao je iz Ludbrega, a njegova je tiskara kao imovina narodnog neprijatelja konfiskovana po N.O.V. i otpremljena na drugo mjesto gdje je služila u svrhu N.O.B. Nakon pada Ludbrega i Koprivnice preselio se je Gjuro Loborec u Koprivnicu i nakanio ovdje ponovno osnovati tiskaru. Kako se iz priloženih dokumenata vidi, on je u tu svrhu primio pripomoć od N.D.H. u visini od 2,000.000 Kn. On je doista u godini 1944 osnovao u Koprivnici tiskaru koja je opet služila u ustaške propagandne svrhe, te se je u istoj štampao ustaški tjednik koji je izlazio u Koprivnici sve do oslobodjenja pod naslovom “Koprivnički Hrvat”. Po konačno oslobodjenu Koprivnice ova je tiskara stavljena po narodnim vlastima pod sekvestar a Loborec Gjuro predan je sudu. Isti je sudjen na prisilni rad i gubitak časnih prava, ali nije izrečena konfiskacija imovine, pa mu sada narodna vlast imade vratiti uredjaj tiskare. 769 O Đ. Loborcu i njegovoj sudbini tijekom Drugoga svjetskog rata i u poraću, usp. Z. Despot, Vrijeme zločina. Novi prilozi za povijest koprivničke Podravine, Zagreb - Slavonski Brod, 2007., str. 306.

737


Ovoj Komisiji nije poznato po kojem je sudu Gjuro Loborec sudjen a niti radi kojih čina, ali ova komisija predpostavlja da suda nijesu bile poznate okolnosti a naročito činjenica da je tiskara Gjure Loborec nabavljena novcem N.D.H. Ova komisija naime drži da bi u tom slučaju svakako izrekao konfiskaciju te tiskare nabavljene iz državnih sredstava, dakle narodnim novcem a osim toga je ona služila za neprijateljske propagandne svrhe, dakle je bila sredstvo, kojim je Gjuro Loborec vršio kažnjiva djela protiv N.O.V. Za sada ova komisija ne raspolaže ni jednim primjerkom novina koje su se štampale u tiskari Gjure Loborca, ali je to ovdje u Koprivnici notorna stvar. Gjuro Loborec nalazi se sada na izdržavanju kazne prisilnog rada. S.F.-S.N. Tajnik: u z. Pročelnik: Olga Štok v.r. Točnost prepisa ovjerava M.P.770 Tajnik: ...771 [v.r.] _____________ Izvornik, strojopis Državni arhiv u Bjelovaru, 0029. Z. Despot, Vrijeme zločina. Novi prilozi za povijest koprivničke Podravine, Zagreb - Slavonski Brod, 2007., str. 344.

296. 1945., studeni 3. Petrinja

Iz izvješća Javnog tužitelja Banije o radu Vojnog odjela, o stanju u zarobljeničko-kažnjeničkom logoru u Glini _____________

JAVNI TUŽIOC BANIJE U Petrinji, dne 3. XI. 1945. Broj: Pov. 70/45 JAVNOM TUŽIOCU HRVATSKE772 u /.../ Vojno odelenje:

ZAGREBU

Još uvjek nisu rješene sve molbe za pomilovanja za lica koja su po Vojnom sudu osuđena na smrt. Rješeno je do sada svega 12 molbi koje su odbijene. 770 Okružna komisija za utvrdjivanje zločina okupatora i njihovih pomagača Bjelovar (u sredini zvijezda petokraka). 771 Nečitko. 772 Jakov Blažević.

738


U samom zatvoru zavladala je epidemija pjegavog tifusa od čega je umrlo 5 osuđenika. Pod kontrolom liječnika obavljeno je raskuživanje i posvećena je posebna pažnja ovom slučaju, obzirom na to da se radilo o pjegavom tifusu koji je vrlo teške prirode. Stao sam na stanovište da sve one osobe koje su vezane sa špijunažom upućujemo Vojnom sudu, jer je špijunaža obično vezana uz vojsku, i trebalo bi o tome skrenuti pažnju Vojnim sudovima kako nam ne bi vraćali pojedine predmete. Vojni sud Bihaća vratio nam je 15 predmeta i ako je nekoliko njih trebalo ostati kod Vojnog suda. Vojno kažnjenički logor u Glini nalazi se pod kontrolom civilne vlasti i prilike su se u njemu dosta dobro sredile. Najveći je nedostatak i poteškoća u tome što nema dovoljno straže, tako da često puta pojedinci samovoljno bježe kući nakon čega se ponovno prisilno vraćaju u logor. Prije dva dana uteklo je 6 kažnjenika. Nemamo podataka da li su pohvatani ponovno. Bivši komandant logora pustio je na svoju ruku nekoliko lica da izdržavaju kaznu izvan kažnjeničkog logora pa čak i svom mjestu i ako su kažnjeni gubitkom slobode. Sporazumno sa Upravom logora ove osobe biti će povraćene na izdržavanje kazne u logor.

Logor kultur-bundovaca sa našeg okruga je preseljen.

Pri Okružnom odboru formiran je odbor koji će voditi brigu o demobilisanim vojnicima. Još uvijek na terenu ima u tom pogledu poteškoća a nekoji organi vlasti ne posvećuju tom problemu potrebnu važnost. Nadamo se da će i ti nedostaci biti otklonjeni. Smrt fašizmu - Sloboda Narodu !

M.P.773

Javni tužilac Banije : Drezga774 [v.r]

_____________ Izvornik, strojopis HDA, Zagreb, 421, 5/280. Z. Dizdar, V. Geiger, M. Pojić, M. Rupić (prir.), Partizanska i komunistička represija i zločini u Hrvatskoj 1944.-1946. Dokumenti, Slavonski Brod, 2005., str. 282.-283.

773 774

Okrugli pečat: Javni tužilac Banije - Petrinja. Branko.

739


1945., studeni 3.

297.

Iz izvješća pomoćnika Javnog tužitelja Hrvatske o stanju u logorima Valpovo, Orlovnjak i Lepoglava _____________

Rihtar Petar Pomoćnik J.T.H. PREDMET: Izvještaj sa službenog putovanja JAVNOM TUŽIOCU HRVATSKE775

Zagreb

/…/ Sa pročelnikom Upravnog odjela Okružnog NOO-a Osijek pregledao sam logor Nijemaca u Valpovu. Tamo je smješteno oko 1800 žena, djece i staraca. /.../ /…/ Na području okruga Osijek postoji i kažnjenički logor u Orlovnjaku. Tu je smješteno 1400 kažnjenika. /.../ /…/ Posjetio sam također Kažnjenički logor u Lepoglavi i interesirao se za uzroke bjegstva 8-orice kažnjenika. Sadašnji upravitelj ističe da je to bjegstvo bilo omogućeno stoga što je za čitav logor bilo određeno jedno stražarsko mjesto, a mogućnosti izlaza iz logora uslijed njegove velike oštećenosti bile su velike i mnogostrane. Sada ima logor svega 215 kažnjenika i to prema odluci Ministarstva unutrašnjih poslova tamo će izdržavati kaznu samo oni osuđenici koji su osuđeni na kaznu prisilnog rada do 5 godina. Nadalje ističe novi upravitelj da iako imade sada 30 milicionera da pitanje osiguranja logora time nije rješeno, jer ti milicioneri nisu stalna logorska straža pod stalnim nadzorom jednog lica iz uprave logora, nego se oni smjenjuju. Uslijed toga kod njih nema discipline. Centralni dio logora sav je razoren i tek se sada počelo nešto popravljati. Među kažnjenicima imade kvalificiranih radnika i postoji mogućnost obnove kućnog obrta, ali nema alata. Isto tako i pitanje smještaja kažnjenika je vrlo teško, jer su gotovo sva stakla na prozorima razbijena, centralno grijanje koje je prije postojalo u zgradi također je uništeno, pa ukoliko se tu ništa ne učini postoji opasnost novog bježanja kažnjenika i uslijed takovih prilika. /…/ Smrt fašizmu – sloboda narodu ! _____________

Rihtar [v.r.]

Izvornik, strojopis HDA, Zagreb, 421, kut. 97/b.b. Z. Dizdar, V. Geiger, M. Pojić, M. Rupić (prir.), Partizanska i komunistička represija i zločini u Hrvatskoj 1944.-1946. Dokumenti, Slavonski Brod, 2005., str. 283.-284. 775

740

Jakov Blažević.


298. 1945., studeni 6. Zagreb

Vojni sud Komande zagrebačkog vojnog područja izvješćuje Upravu narodnih dobara za Varaždin, da je dr. Hijacint Bišćan (1891.) iz Varaždina, kao “narodni neprijatelj” osuđen 24. srpnja 1945. na kaznu smrti strijeljanjem, trajan gubitak političkih i građanskih prava, osim roditeljskih, i konfiskaciju imovine776 _____________

[...]777 VOJNI SUD KOMANDE ZAGREBAČKOG PODRUČJA dana 6.XI. 1945 god. Upravi Narodnih dobara

Varaždin

Presudom ovog suda broj 960/45. od 24.VII.1945.god. presudjen je Dr. BIŠĆAN HIJACINT, sin Mihovila i Terezije, rodjen 6.X.1891. Hrvat, rkt. oženjen, otac troje djece, svršio VIII. razr. real. gimnazije, te pravne nauke na sveučilištu, bez imetka, neporočan, rodom iz Zagreba. zbog djela narodnih neprijatelja na kaznu smrti streljanjem, trajan gubitak svih polit. i gradjanskih prava osim roditeljskih, na konfiskaciju njegove imovine uz ograničenje čl. 6. Zakona o konfiskaciji. Ova je presuda izvršna. Tokom istrage ustanovljeno je, da posjeduje slijedeći imetak. ./. Smrt fašizmu – Sloboda narodu! M.P.778 _____________

Pretsjednik, kapetan: ...779 [v.r.]

Izvornik, strojopis Državni arhiv u Varaždinu, 0652, 1/65.

Usp. dok. br. 124. i 280. Grb DF Jugoslavije. 778 Okrugli pečat: Komanda zagrebačkog vojnog područja Vojni sud (u sredini grb DF Jugoslavije). 779 Potpis nečitak. 776 777

741


299. 1945., studeni 10. Zagreb

Vojni sud Komande grada Zagreba izvješćuje Zemaljsku upravu narodnih dobara za Okrug Varaždin, da je Zdravko Berković (1908.) iz Varaždina, kao “ratni zločinac” osuđen 9. srpnja 1945. na kaznu smrti strijeljanjem, trajan gubitak građanskih časti i konfiskaciju imovine780, te da je kazna izvršena 3. studenoga 1945. _____________

[...]781 VOJNI SUD KOMANDE GRADA ZAGREBA dana 10. studeni 1945. UPRAVI NARODNIH DOBARA ZA OKRUG

VARAŽ D I N

Presudom ovog suda broj 177/45. od 9.VII.1945 presudjen je BERKOVIĆ ZDRAVKO, sin Franje i Marije, rodj. 12.XII.1908. u Varaždinu gdje i živi, rkt, Hrvat, trgovac, oženjen, otac jednog djeteta. zbog djela ratnih zločinaca na kaznu smrti streljanjem, trajan gubitak polit. i gradj. prava i konfiskaciju njegove imovine uz ograničenje čl. 6. Zakona o konfiskaciji. Ova je presuda izvršna. Tokom istrage ustanovljeno je, da posjeduje slijedeći imetak trgovinu željezne robe i kuću u Varaždinu te vilu u Zagrebu Smrt fašizmu – Sloboda narodu! P.S. Kazna je izvršena 3.XI.1945.

M.P.782

Pretsjednik, kapetan: ...783 [v.r.]

_____________

Izvornik, strojopis Državni arhiv u Varaždinu, 0652, 10/45. Usp. dok. br. 291. Grb DF Jugoslavije. 782 Okrugli pečat: Vojni sud Komande Grada Zagreba (u sredini grb DF Jugoslavije). 783 Potpis nečitak. 780 781

742


300. 1945., studeni 10. Zagreb

Vojni sud Komande grada Zagreba izvješćuje Kotarski narodni sud Zagreb, da je Gabrijel Kompanec (1890.), Ukrajinac pravoslavne vjere iz Zagreba, osuđen 31. srpnja 1945. na smrt strijeljanjem i konfiskaciju imovine, te da je kazna izvršena 3. studenoga 1945. _____________

PRIJEPIS VOJNI SUD KOMANDE GRADA ZAGREBA Br. 1112/45 Zagreb, 10. studeni 1945 KOTARSKOM NARODNOM SUDU

ZAGREB

Presudom ovog suda broj 1112/45 od 31.7.45 presudjen je KOMPANEC GABRIJEL, sin Gordeja i Marije, rodjen 25.3.1890 g. u Kijevu, Ukrajina, zavičajan u Zagrebu Horvatovac, elektrotehnički obrtnik, oženjen, otac jednog djeteta, vjere pravoslavne, Ukrajinac, Na kaznu smrti strijeljanjem, trajan gubitak polit. i gradj. prava i konfiskaciju njegove imovine uz ograničenje čl. 6 Zak. o konfiskaciji. Ova presuda je izvršena. Tokom istrage ustanovljeno je, da posjeduje električno poduzeće, Jurišićeva 23. Kazna je izvršena 3.11.1945. SMRT FAŠIZMU – SLOBODA NARODU! Žig: Komanda Zagrebačkog vojnog područja vojni sud

Predsjednik kapetan potpis nečitljiv _____________

Kopija, strojopis HDA, Zagreb, 0365, 2288, svežanj 178.

743


301. 1945., studeni 12. Zagreb

Iz izvješća Ministarstva unutarnjih poslova Narodne vlade Hrvatske, upućenog Centralnom komitetu KPH, o brojnosti i aktivnosti odmetnika i križara, te o stanju u kažnjeničkim logorima i kaznionicama u Hrvatskoj _____________

NARODNA VLADA HRVATSKE MINISTARSTVO UNUTRAŠNJIH POSLOVA Br. Pov. 563/45, dana 12. XI. 1945 CENTRALNOM KOMITETU KOMUNISTIČKE PARTIJE HRVATSKE Dostavlja se u prepisu izvještaj o radu organa unutrašnje uprave prema stanju na dan 31.X.1945 godine, koje je ovo Ministarstvo podnijelo Saveznom ministarstvu unutrašnjih poslova, radi znanja. Smrt fašizmu – Sloboda narodu ! Ministar: M.P.784 Vicko Krstulović [v.r.] -./…/ II. STANJE ODMETNIKA: Na ovdašnjem području brojčane snage svih odmetnika cijeni se na nešto preko hiljadu. Od toga broja otpada na ustaše približno 700 a na četnike oko 350. Najveći broj odmetnika zadržava se i djeluje na području gornje Hrvatske i Slavonije. Premda djelatnost odmetnika nije za podcjenjivanje, ona je u svakom slučaju manjih razmjera od one koju bi odmetnici, s obzirom na svoje brojno stanje mogli razviti. Njihova napadačka djelatnost svodi se na upade u nezaštićena sela, na odvođenje aktivista NF ili njihovo maltretiranje ili u najboljem slučaju, na napade na brojno slabe milicijske patrole, ili usamljene vojnike. Napadnuti, oni umeju da se energično brane. Najveću aktivnost odmetnici razvijaju na području okruga Slav. Brod, a znatno manju na području ostalih okruga Slavonije. Na području pak Dalmacije njihova aktivnost je toliko izuzetna, da se gotovo može zanemariti. Prema skupnim izvještajima sa terena – izgleda da su odmetnici naoružani sa lakim pešadijskim oružjem, puškama i šmajserima, izuzetno i sa ponekim mitraljezom. Nedvojbeno je, da se najveći broj odmetnika regrutirao od bivših ustaških formacija, koji su tu zaostali ma iz bilo kojeg razloga. Neke manje skupine odmetnika, naročito na području okruga 784

744

Okrugli pečat: Federalna Država Hrvatska Ministarstvo unutrašnjih poslova.


Varaždin i Zagreb, sebe nazivaju “Križarima”. Oni nose na kapama bijele krstove i njihova napadačka djelatnost je znatno slabija od one koju razvijaju odmetnici, koji se tim imenom ne nazivaju. Tako na području kotara Ludbreg i kotara Zlatar dvije manje skupine odmetnika, jedna od prilike 30 ljudi, a druga nešto slabija uopšte nisu aktivne u vojničkom smislu. One se zadovoljavaju više sa propagandnom aktivnošću, ma da ni ova nije znatna. Iz razloga već u uvodu ovog izvještaja naznačenih nedostaju precizni podaci iz kojih se društvenih redova i iz koje ranije političke opredjeljene grupe se regrutiraju “Križari”, ali po znaku koji nose, po njihovim izjavama, može se srazlogom zaključiti, da pripadaju klero-fašistima i da se regrutiraju u glavnom iz redova bivšeg križarskoga društva. Dali i u kojoj mjeri ovi križari i odmetnici uopće uživaju podršku naroda ne može se sa sigurnošću utvrditi. Domaća reakcionarna propaganda sa njima izgleda da ne računa ozbiljno, jer ih gotovo u svojoj štampi ni ne spominje. Toga su svjesni i sami odmetnici, jer u svojoj propagandi više se [oslanjaju] na pomoć odnosno intervenciju Engleske i Amerike koja je po njima tobože neminovna, nego na svoju vlastitu snagu. Broj ubijenih, zarobljenih i predanih odmetnika ne može se ni približno odrediti jer su izvještaji područnih organa u tom pogledu neredoviti i nepotpuni. U uništavanju odmetnika učestvuje kako vojska, a tako i odredi Milicije i N.[arodne] Obrane./…/ /…/ ODJEL KAZNENIH ZAVODA. Danom 1. X. t.g. ovo je Ministarstvo preuzelo od Ministarstva pravosudja sve kaznene zavode i od tada počinje vrhovni nadzor od strane unutrašnje uprave nad vršenjem kazni u spomenutim zavodima. U našoj federalnoj jedinici postoje slijedeći kazneni zavodi za prinudni rad: 1. 2. 3. 4. 5. 6.

Kažnjenički logor /zavod/ u St. Gradiški,785 Kaznionica u Lepoglavi, Kažnjenički logor /zavod/ na ciglani Bohn kod Vinkovaca,786 Kažnjenički logor u Gospiću,787 Ženska kazniona u Požegi,788 Ženska kazniona u Zagrebu. /…/

785 Usp. Z. Dizdar, V. Geiger, M. Pojić, M. Rupić (prir.), Partizanska i komunistička represija i zločini u Hrvatskoj 1944.-1946. Dokumenti, Slavonski Brod, 2005., str. 286.-287. 786 Usp. Z. Dizdar, V. Geiger, M. Pojić, M. Rupić (prir.), Partizanska i komunistička represija i zločini u Hrvatskoj 1944.-1946. Dokumenti, Slavonski Brod, 2005., str. 288.; V. Geiger (prir.), Partizanska i komunistička represija i zločini u Hrvatskoj 1944.-1946. Dokumenti. Slavonija, Srijem i Baranja, Slavonski Brod, 2006., str. 488.-489. 787 Usp. Z. Dizdar, V. Geiger, M. Pojić, M. Rupić (prir.), Partizanska i komunistička represija i zločini u Hrvatskoj 1944.-1946. Dokumenti, Slavonski Brod, 2005., str. 289. 788 Usp. Z. Dizdar, V. Geiger, M. Pojić, M. Rupić (prir.), Partizanska i komunistička represija i zločini u Hrvatskoj 1944.-1946. Dokumenti, Slavonski Brod, 2005., str. 289.; V. Geiger (prir.), Partizanska i komunistička represija i zločini u Hrvatskoj 1944.-1946. Dokumenti. Slavonija, Srijem i Baranja, Slavonski Brod, 2006., str. 489.

745


KAZNIONICA LEPOGLAVA. Zgrade te kaznionice teško su oštećene miniranjem od strane Nijemaca i ustaša. Tako je napose uništena nova zgrada kaznionice u svom centralnom dijelu. To je srce zgrade, koje povezuje krila, gdje se nalaze samice. Stakleni krov zgrade je sasvim izlomljen. Vodovi električni i vodovodne cijevi su uništene. Na izvjesnom broju samica i drugih soba potrebni su popravci vrata, prozora, ležaja i t.d. dok je veći broj samica ostao neoštećen. Stara pak zgrada kaznione djelomično je razorena a djelomično sačuvana, no sačuvana je bila od eksplozija, a i taj dio je dosta miniran. Bolnica je bila razrušena do temelja, dok su u zgradama gdje su se nalazile kuhinja i praona, radionice i t.d. potrebni popravci.

Gospodarske zgrade zahtjevaju takodjer popravak. U njima nema više nikakovih strojeva ni alata.

Stanje zgrade nakon oslobodjenja bilo je takovo, da se nijesu mogle nikako upoptrebiti za zatočenike. Medjutim započelo se najprije čišćenjem zgrade, a kasnije se pristupilo najnužnijim popravcima. Ali zbog pomanjkanja kredita popravci su bili usmjereni samo na pokrivanje krova, da na zgradama ne nastane daljnje oštećenje. Popravljeno je i nešto prozora i vrata tako da kazniona može primiti samo oko 500 kažnjenika.

Kako je kažnjenički logor “Vrana” kod Biograda na moru radi malarije koja tamo hara, ukinut, to je odlučeno da se 90 kažnjenika koliko ih sada tamošnji logor ima, prebaci u Lepoglavu. Osim toga uputiti će se u Lepoglavu oko 400 vojno-sudskih kažnjenika iz vojnog logora u Popovači, jer su nastambe tog logora trošne i neupotrebive za smještaj većeg broja kažnjenika. Tako će ovih dana započeti kazniona u Lepoglavi svojim redovitim radom i za sada će moći primiti tek oko 500 kažnjenika. Predratni kapaciteti od 1100 kažnjenika moći će se postići tek onda, kad budu odobreni potrebiti krediti za rekonstrukciju i adaptaciju porušenih i teško oštećenih djelova zgrade. Kazneni zavod u Lepoglavi posjeduje 150 jutara, 1290 č. hv. oranica, 73 jut. 1165 č. hv. livada, 6 jutara 1513 č. hv. pašnjaka, 15. jutara 458 č. hv. vinograda, 6 jutara 358 č. hv. voćnjaka, 20 jut. 362 č. hv. vrtova i 659 jutara 1067 č. hv. šuma. U rodnim godinama zemljište odbacuje prosječno 8-10 mtc. pšenice i 20 mtc. kukuruza po jutru. Zemljište je ilovičasto. Ove godine obradjivali su imanje 356 napoličara seljaka iz same okolice Lepoglave, dok će od sada obradjivati to imanje sama uprava kaznione preko svojih kažnjenika. Prije je u kaznioni bio čitav niz radionica /krojačka, postolarska, tkalačka, stolarska sa rezbarskom, bravarsko-kolarska-kovačka, potkivačka, knjigovežačka sa kuferaškom, tiskara, urarska, korparska, ćilimarija, krznarija, remenarija, bačvarija, prodavaona živežnih namirnica/. Obrt je izradjivao ili za svoj račun, u kojem su slučaju nabavka potrebnog materijala išla na teret i iz sredstava privrednih grana, ili na račun drugih /država ili privatnik/ a iz materijala naručioca /narudžbe/. Tokom rata sve su mašine i alat tih radiona uništeni, a djelom odnešeni od ustaša, a navodno i od seljaka.

Za uspostavu tih radionica bio bi potrebit kredit od nekoliko milijona dinara, a da se osposobe za rad bilo bi potrebno vrijeme od 6 mjeseci. /.../

746


ŽENSKA KAZNIONA U ZAGREBU. Zgrada te kaznione je sačuvana i upotrebiva. Jedino trebalo bi izvesti razne popravke na krovu, vratima i prozorima. Inventar kaznione odnešen je po ustašama u Požegu. Taj zavod nema, osim jednog vrta, nikakve druge nepokretne imovine, a niti radionica. Sada upotrebljavaju zgradu OZNA u Zagrebu. Smatramo da ta kazniona ne dolazi više u obzir kao kazniona zavoda, jer nije pogodna obzirom na način izvršavanje kazni koje mi uvadjamo. Osim tih kaznenih zavoda postoji oko 7 vojnih logora za prisilni rad, u kojima izdržavaju kaznu 4.257 vojno sudskih kažnjenika. U logoru Splitskog-vojnog područja /Split/ nalazi se 484 kažnjenika, ogulinskom /Gospić - Sušak/ 565, osječkom 1213, bihaćkom /Glina/ 518, bjelovarskom /Mala Pisanica/ 477, zagrebačkom /Popovača/ 1000 kažnjenika. Detaljniji izvještaj nijesmo u stanju dati, jer te logore nijesmo još preuzeli s razloga što se nastambe /barake/ kažnjenika nalaze u očajnom stanju, a nemamo kredita za njihov popravak, a niti za ishranu samih osudjenika. Zatražili smo u svrhu preuzimanja tih logora izvanredni kredit i čim ga dobijemo, bit će mo u stanju preuzeti te logore od vojnih vlasti i poslati Vam zatražene podatke o tim logorima. No već sada možemo Vas izvjestiti da ti logori nemaju ni pokretne imovine ni radionica. Osim tih zavoda spadaju pod nadzor unutrašnje uprave i slijedeći zavodi za odgoj djece i popravak maloljetnika: 1. Zavod za odgoj djece Pahinsko kraj Ivanca. Zavod je osnovan 1925 a u njega su se imala smještati djeca prestupnici do 14 godina starosti, za koje bi starateljski sud u spislu §–26 bivšeg jugoslavenskog kriv. zakona odredio da trebaju ići na prirodno vaspitanje. Zavod se nalazi u izvanrednom lijepom položaju i zdravom kraju. Smješten je u dvije oveće zgrade. U jednoj se nalazi učionica, blagovaonica, radiona, čistaonica, kupaona, uprava i stan upravnika, a u drugoj se zgradi nalaze nastanbe za pitomce. Postoje još gospodarske i druge sporedne zgrade. Sve su zgrade u dobrom stanju i to jedina od ustanova za izdržavanje kazne koja je prigodom oslobodjenja ostala sačuvana u cijelosti i nije pretrpjela nikakvo otećenje. Zavod ima sav potrebni inventar, a kapacitet zavoda je 60 pitomaca. K tome zavod posjeduje imanje od ukupno 32 jutra. Imanje obradjuju pitomci, a ranije se o gospodarstvu tog zavoda starala uprava i ekonomat kaznione u Lepoglavi, te je na zavodu uz pitomce obično radilo nekoliko slobodnjaka. Iz prihoda ovog gospodarstva zavod se može sam financirati. Pod svaku cijenu treba poraditi na dizanju i proširenju tog zavoda kako bi mu kapacitet postao veći uz stanovitu modernizaciju uzgojnih metoda i iskustvo koje zavod ima do sada sa odgojem mladeži, mogla bi se iz njega stvoriti bez većih poteškoća jednu uzornu ustanovu. /…/ ZAVOD ZA POPRAVLJANJE MALOLJETNIKA U GLINI. U Glini je postojao zavod za popravak mladjih maloljetnika još od godine 1902. U siječnju 1944 bio je raspušten.

747


Zavod je posjedovao dobro uredjenu ekonomiju od oko 50 jut. zemljišta s potrebnim gospodarskim zgradama. Zatim je imao uredjene radionice i to stolarsku, krojačku, mehaničarsku, bravarsku, postolarsku te vrtlariju. Za vrijeme okupacije zapadno krilo zgrade, jedan mali dio pročelja dobili su direktni pogodak bombe i potpuno su uništeni. Krov je srušen i unutrašnjost tako da samo strše raspuknuti zidovi. Srušeni dio zgrade morao bi se ponovno graditi dok bi se istočno krilo zgrade moglo upotrebiti nakon temeljnog popravka. Zbog toga zavod ne dolazi u obzir, da bi se za sada mogao upotrebiti. Ministarstvo prosvete interesiralo se za ove zavode, te je mišljenja da li uprava i odgoj odnosno popravak lica u njima smještenih prelaze u njihovu nadležnost. Naše je pak mišljenje da bi tu dužnost mnogo uspješnije moglo da provede Ministarstvo socijalne politike, jer ono imade za to specijalizirani kadar, a opet za ovakva lica t.j. djecu i mladje maloljetnike nije samo bitno da se uzgojno djeluje na vrijeme dok se nalaze u zavodima, već je još nužnije da ih se, dok iz zavoda bivaju otpušteni, odmah smjeste, prema njihovoj spremi i izučenom zanatu i na taj način omogući da postanu korisni članovi državne zajednice. Ovu dužnost t.j. potpunu brigu oko istih i u vrijeme dok se nalaze u zavodu i kasnije dok budu otpušteni, može najuspješnije da prema svojoj nadležnosti, povede resor socijalne politike. Kako je gore izloženo kazneni zavodi imadu svoj imetak, te razne radionice. Da bi se isto što uspješnije iskoristilo stali smo na principu trgovačkog poslovanja, jer ćemo na taj način utrškom proizvoda kako iz poljoprivrednog imanja, tako i onog obrtnih grana, dobiti stanoviti prihod i na taj način olakšati državni budžet. Da pak uzmognemo pokrenuti rad svih radiona i nabaviti potrebiti inventar za poljoprivredna imanja, a pošto nismo mogli od Zemaljskog Ministarstva financija dobiti izvanredan kredit, to smo zatražili od Zemaljske narodne banke zajam u iznosu od 3,000.000 dinara plativ u godinu dana. Na taj ćemo način pokrenuti rad u kaznenim zavodima i zaposliti priličan broj osudjenika. Od ostalih osudjenika, sposobnih za rad namjerava se formirati radne ekipe i prema potrebi upućivati ih na potrebne radove. Jer nam je osnovni princip “da se osudjenici svojim radom moraju sami uzdržavati”. Za godinu 1946 predvidjeno da će prihod od kaznenih zavoda moći položiti 36 % visine budžeta za iste zavode. Više uravnoteženje budžeta po ovoj partiji nije nam moguće postići, jer su veliki izdaci predvidjeni za popravak i osposobljavanje samih zgrada i postrojenja, pošto je za vrijeme okupacije nanesena od okupatora i njihovih pomagača velika šteta. /…/ Sa danom 25 listopada preuzelo je ovo Ministarstvo od vojnih sudova sve kažnjenike, koji su izdržavali kaznu u vojnim logorima, a danom 31 istog mjeseca od Ministarstva pravosudja sve zatvore okružnih i sreskih narodnih sudova. Do danas još nijesu stigli izvještaji o preuzimanju, pak se ne raspolaže iscrpnim podacima. /…/ _____________ Prijepis, strojopis HDA, Zagreb, 1220. Z. Dizdar, V. Geiger, M. Pojić, M. Rupić (prir.), Partizanska i komunistička represija i zločini u Hrvatskoj 1944.-1946. Dokumenti, Slavonski Brod, 2005., str. 285.-292. – V. Geiger (prir.), Partizanska i komunistička represija i zločini u Hrvatskoj 1944.-1946. Dokumenti. Slavonija, Srijem i Baranja, Slavonski Brod, 2006., str. 487.-490.

748


302. 1945., studeni 13. Zagreb

Vojni sud Komande grada Zagreba izvješćuje Okružnu upravu narodnih dobara u Zagrebu, da je Ante Buć (1890.) iz Dubrovnika/Zagreba, zbog “djela ratnih zločinaca” osuđen 26. kolovoza 1945. na kaznu smrti strijeljanjem, trajan gubitak političkih i građanskih prava i konfiskaciju imovine, te da je kazna izvršena 10. studenoga 1945. _____________

[...]789 VOJNI SUD KOMANDE GRADA ZAGREBA Br. 2126/45 Zagreb 13. studeni 1945. UPRAVI NARODNIH DOBARA ZA OKRUG ZAGREB Presudom ovog suda broj 2126/45. od 26.VIII.1945. presudjen je BUĆ ANTE, sin pok. Mihe i pok. Mare, rodj. 28.II.1890. u Orašcu, opć. Orašac, kotar Duborvnik, gdje je i nastanjen, Hercegovačka 8, a u Zagrebu nastanjen Pod Zidom 5, bivši veliki župan u Dubrovniku, oženjen, otac dvoje djece rkt., Hrvat, zbog djela ratnih zločinaca na kaznu smrti streljanjem trajan gubitak polit. i gradj. prava i konfiskaciju njegove imovine uz ograničenje čl. 6. Zakona o konfisk. Ova presuda je izvršna. Tokom istrage ustanovljeno je, da posjeduje peti dio zemljišta u Orašcu i kuću u Dubrovniku (navodno ženin miraz, a na njegovo ime) Kazna je izvršena dne 10. XI.1945. SMRT FAŠIZMU – SLOBODA NARODU! M.P.790 Izvornik, strojopis Državni arhiv u Zagrebu, 0037.

_____________

Predsjednik, kapetan: ...791 [v.r.]

Grb DF Jugoslavije. Okrugli pečat: Komanda zagrebačkog vojnog područja Vojni sud (u sredini grb DF Jugoslavije). 791 Potpis nečitak. 789 790

749


303. 1945., studeni 13. Prelog (Čakovec)

Upravni odjel Kotarskog NO-a Prelog dostavlja Okružnoj upravi narodnih dobara Varaždin podatke o osobama osuđenim na konfiskaciju imovine, a i popis četrdeset osoba, koje su “kao narodni neprijatelji, špijuni, madjarskog okupatora [...] u toku rata ubijeni od naše vlasti bez svake presude i koji su sa presudom za vrijeme oslobodjenja ubijeni i sudjeni na konfiskaciju” _____________

Kotarski N.O. Prelog. Upravni Odjel. II. Broj 8920/1945. god. Predmet:

U Prelogu dne, 13.XI.1945.god.

Izvještaj presudjenih lica za konfiskaciju, po članu 28 i 30. Okružnoj upravi narodnih dobara kod Okružnog N.O.-a

VA R A Ž D I N . -

Po nalogu Upravnog Odjela Okružnog N.O.-a. Varaždin od 10.X.45 broj: 20.762/1945. god. izvještavamo Vas da je već ovaj Kotarski N.O. poslao izvještaj od presudjenih lica na konfiskaciju po članu 28 i 30. još dne 11.IX.1945. god. ali po Vašem nalogu od 3.XI.1945. god. još jednom Vam šaljemo iskaz presudjenih lica na konfiskaciju i to: 1./ Pintarić Valent iz Strelca, koji je bio član kulturbunda, jer se kao takav isticao. 2./ Zimprich Fridrich iz Preloga, organizator Gestapa i špijun njemački. Ova dvojica spadaju pod član 30. o konfiskaciji i od istih poslani su podatci Koatarskom Narodnom Sudu još od 11.IX.1945. god. i do sada još sud nije doneo nikakovu odluku. Pod član 28. o konfiskaciji kao narodni neprijatelji, špijuni, madjarskog okupatora koji su bili od nekojih u toku rata ubijeni od naše vlasti bez svake presude i koji su sa presudom za vrijeme oslobodjenja ubijeni i sudjeni na konfiskaciju. I to: 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8.

750

Ilijaš Antun iz Čehovca Hrastić Andrija, D. Pustakovec Jančec Rok, D. Pustakovec Šebaštijan Matija iz Preloga Čonkaš Stjepan iz Preloga Baneli Franjo, iz Preloga Balent Djula iz Preloga Žbulj Alojzije iz Preloga


9. Balent Aleksa iz Preloga 10. Baranašić Matija iz Preloga 11. Lisjak Ivan iz Domašinec 12. Jančec Ivan iz Pustakovec 13. Vargek Antun iz Domašinec 14. Dervoderić Stjepan iz Domašinec 15. Furdi Stjepan iz Domašinec 16. Sabol Ivan iz Palinovec 17. Kukec Ivan iz Palinovec 18. Lovrenčić Adam iz Palinovec 19. Premec Franjo D. Vidovec 20. Švenda Mato iz Oporovec 21. Jedjud Karol iz Preloga 22. Horvat Franjo iz Preloga 23. Blažek Djuro, Goričan 24. Čemerik Ivan iz Turčišća 25. Gavez Jakob iz Turčišća 26. Magla Antun iz Palinovec 27. Marković Gašpar D. Mihaljevec 28. Kutnjak Franjo iz Preloga 29. Majer Djura iz D. Dubrave 30. Gavez Josip iz Turčišća 31. Janković Stjepan iz Štefanec 32. Petrović Franjo iz D. Vidovca 33. Zadravec Remuš iz D. Kraljevca 34. Kutnjak Stjepan, Cirkovljan 35. Miser Dragutin D. Dubrava 36. Šoštarić Antun Prelog 37. Horvat Antun iz Držimorca 38. Kozjak Stjepan iz M. Subotice 39. Gosarić Valent, Oporovac 40. Habuš Rok iz Hemuševec

Od gore spomenutih lica podatci u pokretnoj i nepokretnoj imovini poslani su Kotarskom sudu za donošenje odluke o konfiskaciji a isto i Upravi Narodnih Dobara od 11.IX.1945. god. Smrt fašizmu - Sloboda narodu! M.P.792 _____________

Referent za konfiskaciju: Zelenić Andrija [v.r.]

Izvornik, strojopis Državni arhiv u Varaždinu, 0652, T. 64/45.

792

Okrugli pečat: Kotarski N.O.O. Prelog Upravni odjel (u sredini zvijezda petokraka).

751


304.

1945., studeni 14. Zagreb

Odluka Gradske komisije za konfiskaciju pri Gradskom NO-u Zagreb, o konfiskaciji imovine Eduarda Dostala _____________

GRADSKA KOMISIJA ZA KONFISKACIJU KOD GRADSKOG NARODNOG ODBORA U ZAGREBU Br. 54240 K.1945. Zagreb, dne 14. XI. 1945.

Predmet: Dostal Eduard konfiskacija imovine.

O D L U K A

Gradska komisija za konfiskaciju u Zagrebu, ustanovljena po čl 30. Zakona o konfiskaciji /Službeni list od 12. VI. 1945./ O D L U Č U J E I. Konfiscira se sva imovina na području F.N.R.J. Dostal Eduarda iz Zagreba, Buconjićeva ul. 23. a napose 1.000 dionica tt. “Isis” d.d. za industriju i promet droga i kemikalija u Zagrebu glasećih na donosioca kao i sva imovina navedenoga pohranjena u bankovnom pretincu /safes/ br. 101. kod Hrvatske sveopće kreditne banke d.d. u Zagrebu. II. Za privremenog staratelja konfiscirane imovine postavlja se Gjuratić Antun iz Zagreba, Preradovićeva 26. Taj će voditi upravu konfiscirane imovine, dok je Gradska uprava narodnih dobara na preuzme, a dotle je dužan čuvati je pomnjom dobra gospodara i odgovara za nju materijalno i kazneno. III. Privremeni staratelj dužan je najdalje u roku od 8 dana sastaviti točan popis sve konfiscirane imovine te taj zajedno s izvještajem o njenom dosadanjem raspolaganju i njenom sadašnjem stanju, sve u 6 primjeraka predložiti ovoj komisiji. O B R A Z L O Ž E N J E Provedenim postupkom ustanovljeno je, da je Dostal Eduard g. 1941 stupio u njemačku narodnu skupinu /Volksgruppe/, pa se prema tome ima smatrati licem njemačke narodnosti. Valjalo je stoga temeljem čl. 1. toč. 2. odluke AVNOJ-a od 21. XI. 1944. o prijelazu u državno vlasništvo neprijateljske imovine, o državnoj upravi nad imovinom neprisutnih osoba i o sekvestru nad imovinom, koju su okupatorske vlasti prisilno otudjile savezno sa čl. 30. Zakona o konfiskaciji odlučiti kao gore. Protiv ove odluke nezadovoljna stranka ima pravo žalbe u roku od 8 dana nakon primitka odluke putem ove komisije Matičina ul. 3. prizemno lijevo na Komisiju za konfiskaciju pri Ministarstvu unutrašnjih poslova.

752


O ovom se obavješćuju: 1. Dostal Eduard u Zagrebu, Buconjićeva 26. 2. Gradska uprava narodnih dobara u Zagrebu, Gjorgjićeva ulica 23. sa 3 primjerka obavjesti. 3. Gjuratić Antun, kao privremeni upravitelj u Zagrebu, Preradovićeva 26 uz priklop uputa za sastav popisa imovine. 4. Javni tužilac Zagreb sa 2 primjerka obavjesti. 5. Kotarski narodni sud za grad Zagreb. 6. “Isis” d.d. za industriju i promet droga i kemikalija u Zagrebu, Hatzova ul. 14. 7. Hrvatska sveopća kreditna banka u Zagrebu. SMRT FAŠIZMU - SLOBODA NARODU!

M.P.793 _____________

Po ovlaštenju pročelnika Načelnik: ...794 [v.r.]

Izvornik, strojopis Privatno vlasništvo

305. 1945., studeni 14. Zagreb

Odluka Gradske komisije za konfiskaciju pri Gradskom NO-u Zagreb, o konfiskaciji imovine Njemice Rose Beissmann (1913.)795 _____________

GRADSKA KOMISIJA ZA KONFISKACIJU KOD GRADSKOG NARODNOG ODBORA U ZAGREBU

Broj: 45.842 - K - 1945. Zagreb, dne 14. XI. 1945. Predmet: Baissman Roza- konfiskacija imovine. O D L U K A Gradska komisija za konfiskaciju u Zagrebu, ustanovljena po čl. 30. Zakona o konfiskaciji (Službeni list od 12. VI. 1945.)

Okrugli pečat (otisak nečitak). Potpis nečitak. 795 Usp. dok. br. 322. 793 794

753


o d l u č u j e : I. Konfiscira se sva imovina na području DFJ Baissman Roze iz Zagreba, ulica Dugi dol broj 11. II. Za privremenog staratelja konfiscirane imovine postavlja se Kostešić Nada iz Zagreba, ulica Vlaška broj 88/III. Taj će voditi upravu konfiscirane imovine, dok je Gradska uprava narodnih dobara ne preuzme, a dotle je dužan čuvati je pomnjom dobra gospodara i odgovara za nju materijalno i kazneno. III. Privremeni staratelj dužan je najdalje u roku od 8 dana sastaviti točan popis sve konfiscirane imovine te taj zajedno s izvještajem o njenom dosadanjem raspolaganju i njenom sadašnjem stanju, sve u 6 primjeraka, predložiti ovoj komisiji. O b r a z l o ž e n j e : Izvidnim postupkom ustanovljeno je, da je Baissman Roza njemačke narodnosti bila član Volksgruppe. Valjalo je stoga temeljem čl. 1. toč. 2. odluke AVNOJ-a od 21. XI. 1944. o prijelazu u državno vlasništvo neprijateljske imovine, o državnoj upravi nad imovinom neprisutnih osoba i o sekvestru nad imovinom koju su okupatorske vlasti prisilno otudj ile savezno sa čl. 30. Zakona o konfiskaciji odlučiti kao gore. Protiv ove odluke nezadovoljna stranka ima pravo žalbe u roku od 8 dana nakon primitka odluke putem ove komisije Matičina ulica broj 3. prizemno lijevo na komisiju za konfiskaciju pri Ministarstvu unutrašnjih poslova. O ovom se obavješćuju: 1./ Baissman Roza, logor Prečko 2./ Gradska uprava narodnih dobara u Zagrebu, Gjorgjićeva ulica 23. sa 3 primjerka obavjesti. 3./ Kostešić Nada, kao privremeni upravitelj u Zagrebu, Vlaška ul. 88 /III. uz priklop uputa za sastav popisa imovine. 4./ Javni tužioc Zagreb sa 2 primjerka obavjesti. 5./ Kotarski narodni sud I. u Zagrebu. 6./ Mjesni N.O. Ivankovo. SMRT FAŠIZMU - SLOBODA NARODU! M.P.796 _____________

Po ovlaštenju pročelnika načelnik: ...797 [v.r.]

Izvornik, strojopis Privatno vlasništvo

796 797

754

Okrugli pečat: Gradski narodni odbor Zagreb Upravni odjel (u sredini zvijezda petokraka). Potpis nečitak.


306. 1945., studeni 15. Varaždin

Okružni narodni sud u Varaždinu donosi odluku o sekvestraciji imovine Andre Novosela, “70. godina starog, ustaškog milicionera” iz Svibovca (Novi Marof), protiv kojega se vodi postupak zbog “krivičnog djela iz čl. 3. Zakona o krivičnim djelima proti države i naroda”798

_____________

U

I M E

N A R O D A !

Kno 84/45.

Okružni narodni sud u Varaždinu po sucu toga suda Jugović Tomislavu i tajniku Šnjarić Lauri, povodom prijedloga Okružne komisije za utvrdjivanje zločina okupatora i njihovih pomagača od 18. listopada 1945. br. 46-13/45. radi stavljanja pod privremenu upravu nadležne uprave narodnih dobara - imovinu optuženog Novosel Andre, ustaškog milicionera iz Svibovca proti kojeg se vodi postupak radi kaž. djela iz čl. 3. Zak. o kriv. djelima proti naroda i države. R j e š e n j e Pod privremenu upravu nadležne Uprave narodnih dobara Okružnog narodnog odbora u Varaždinu, stavlja se slijedeća imovina optuženog Novosel Andre, 70. godina starog, ustaškog milicionera iz Svibovca br. 70 kotar Novi Marof i to: velika gradjanska kuća, sa podrumom, gospodarske zgrade, 3 jutra zemljišta mješovite kulture, gospodarsko orudje i sudje. R a z l o z i : Okružna komisija za utvrdjivanje zločina okupatora i njihovih pomagača u Varaždinu svojim prijedlogom od 18. listopada 1945. broj 46-13/45. predložila je, da se odredi privremena uprava nad imovinom optuženog Novosel Andre iz Svibovca budući, da se protiv istoga vodi postupak radi krivičnog djela iz čl. 3. Zakona o krivičnim djelima proti države i naroda. kako postoji opasnost od otudjenja, opterečnja ili umanjenja vrijednosti imovine, koja je u pitanju, a koja imovina može doći povodom donošenja presude po ovom sudu pod udar konfiskacije, to je u cilju osiguranja dotične imovine i zaštite javnih interesa trebalo riješiti kao gore, a to u smislu čl. 12. zakona o konfiskaciji. 798 Prema navodima Okružne komisije za utvrđivanje zločina okupatora i njihovih pomagača u Varaždinu, A. Novosel je “odlazio naoružan sa ustašama u razne akcije, te je osim toga na svoju ruku vršio rekviziciju krumpira po tamošnjim selima [no, navode i “žrtve zločina (oštećenici): nepoznato”] prodavajući taj krumpir ustašama. Unatoč opomene od strane partizana nije prestajao sa svojim djelovanjem, te je konačno od partizana i odveden u nepoznatom pravcu.” Usp. Državni arhiv u Varaždinu, 0032, 46 – 13/45.

755


Obava ovog uredovanja povjerava se kotarskom narodnom sudu u Novom Marofu uputom na propis iz čl. 6. Zak. o konfiskaciji imovine od 9.VI.1945. i objašnjenja točke 8 pod 5 izdanog po Ministarstvu pravosudja od 21. srpnja 1945. u Beogradu. O tom obavjest: 1/. Okružna komisija za utvrdjivanje zločina okupatora i njihovih pomagača u Varaždinu na br. 46-13/45. 2/. Uprava narodnih dobara Okružnog N.O.-a u Varaždinu 3/. Kotarski narodni sud u Novom Marofu time, da obavjesti ovaj sud o uspjehu sekvestracije. OKRUŽNI NARODNI SUD U Varaždinu, dne 15. studena 1945. Predsjednik vijeća: Jugović, v.r. Za točnost odpravka: M.P.799 ...800[v.r.] _____________ Izvornik, strojopis Državni arhiv u Varaždinu, 0032, 46 - 13/45.

307. 1945., studeni 16. Zagreb

Izvješće Centralne gradske komisije za utvrđivanje zločina okupatora i njihovih pomagača za grad Zagreb upućeno Zemaljskoj komisiji za utvrđivanje ratnih zločina okupatora i njihovih pomagača, o Nijemcima grada Zagreba _____________

Centralna gradska komisija za utvrđivanje zločina okupatora i njihovih pomagača. za grad Zagreb

U Zagrebu, dne 16. XI. 1945.

Broj: 1442 dne 16. XI. 1945.ZEMALJSKOJ KOMISIJI ZA UTVRDJIVANJE ZLOČINA OKUPATORA I NJIHOVIH POMAGAČA -

799 800

756

Okrugli pečat: Okružni narodni sud Varaždin (u sredini grb DF Jugoslavije). Potpis nečitak

Z a g r e b .


U smislu naloga Naslova od 12. X. 1945. godine br. 2816/45. podnosi se izvještaj o Volksdeutscherima na području grada Zagreba. Istovremeno se prilaže opsežan elaborat izradjen prema podatcima kojima raspolaže OZNA za Hrvatsku o Volksdeutscherima u N.D.H. Smrt Fašizmu - Sloboda Narodu!

ZEMALJSKA KOMISIJA ZA UTVRĐIVANJE ZLOČINA OKUPATORA I NJIHOVIH POMAGAČA Primljeno: 23. Nov. 1945 Broj: 4589 Odjeljenje: Prilozi _______________________

SEKRETAR: ...801 [v.r.]

I Z V J E Š TA J O VOLKSDEUTSCHERIMA U GRADU ZAGREBU za N. D. Hrvatske

Izvještaj o Volksdeutscherima u gradu Zagrebu. Nema podataka iz kojih bi bilo vidljivo koliko je Volksdeutschera prije rata živjelo na području grada Zagreba. Prema podatcima s kojima raspolaže demografski otsjek statističkog ureda u Zagrebu, prema popisu pučanstva iz godine 1931, u Zagrebu je živjelo nešto više od 1.500 osoba, kojima je materinjski jezik bio njemački, a državljanstvo jugoslavensko. Medjutim ne može se uzeti, da bi ova cifra, odpadala samo na Volksdeutschere, jer su u njoj sadržani i Židovi. Prema obavjestima koje su prikupljene preslušavanjem upučenih osoba u gradu Zagrebu, uzima se, da je ovdje bilo ovdje upisano u Kulturbund nešto oko 500 osoba. To su večinom djeca domaćih Njemaca, koji su nakon završenog školovanja dobila zaposlenje po raznim poduzećima s njemačkim kapitalom. Takova su primjerice: Siemens”, električno d.d, A.E.G. - hrvatsko društvo za elektriku d.d., Bayer-Pharma, K.D., Anilokemika d.d., Sjedinjene tvornice stakla d.d., Meindl Julio d.d., Krupp - izvozno d.S.o.j. i.t.d. Po ovim se poduzećima vodila medju namještenicima nacionalsocijalistička propaganda, no sve se je to držalo u tajnosti. Nešto jače gibanje u Kulturbundu primječeno je tek godine 1940., kad je isti bio osvježen upisom studenata Njemaca. Tek uletom njemačke vojske Zagreb, Kulturbund je javno nastupio, noseći po ulicama zastave sa kukastim križem. U početnim danima okupacije, ohrabreni prvobitni njemačkim ratnim uspjesima, upisuju se u Volksgrupp-u i djeca naših bivših studenata koji su, pošavši na studije u Njemačku ili Austriju, gore se i oženili. Nalazimo u toj grupi i djecu onih Njemaca, koji sa kao stručnjaci bili pozvani ovamo da suradjuju u našoj industriji. Ustaškim progonom našli su se ponukani i mnogi Slovenci, koji su po svojim predjima imali njemačke krvi, da potraže svoju zaštitu upisom u njemačku narodnu skupinu. Uza sve to u Volksgruppi nije bilo učlanjeno u gradu Zagrebu više od 2.500 osoba. Nagovaranjem i prijetnjama, pokušavalo se ovaj broj povisiti, no ipak je u gradu Zagrebu ostao još veliki broj familija sa njemačkim prezimenima, koje se nisu htjele učlaniti u Kulturbund. 801

Potpis nečitak.

757


U jesen 1944. bilo je prisilno iseljavanje žena i djece Volksgruppe, tako da je oslobodjenjem u gradu Zagrebu, koliko se raspolaže sa podatcima zatečeno nešto oko 1.000 Volksdeutschera. Ustanovilo se da su mnogi od njih djeca iz mješovitog braka, a nekoji da su suradjivali sa NOP-om, pa je ih danas svega u logoru zadržano 325. Do sada je za ratne zločince utvrdjeno njih 9, a od toga 8 izvedeno pred sud. Dvojica su osudjeni na smrt, a 3 na vremenske kazne, a 3 na izgon. Volksdeutscheri su prije rata u velikoj većini bili privatni namještenici po poduzećima s njemačkim kapitalom. Tu redovito nisu imali neki rukovodeći položaj. Manjim dijelom bili su trgovački zastupnici, samostalni trgovci, precizni obrtnici, stručni radnici u industriji, te vrlo mali broj slobodne profesije kao liječnici, advokati. Najvećim dijelom živjeli su od mjesečnih plaća, koje su ponekad znale biti veoma dobre, tako da su si pojedinci podigli svoje domove. Kod njih prevladava večinom katolička vjera, a ima nešto i evangelika. Ranije su redovito pripadali onoj političkoj grupi, koja je bila na vladi. Nacionalsosijalistička Njemačka imala je u zemlji naročit institut pod imenom Auslandsorganisation der N.S.D.A.P., koji je imao zadaću da njemačke državljane van domovine obuhvati u zajednici njemačkih državljana /Reichsdeutsche Gemeinschaft/, da ih upozna sa nacional. socijalističkom idejom i rukovodi njihovim ideološkim odgojem. Na čelu te organizacije bio je Gauleiter B o h 1 e , državni tajnik u ministarstvu vanjskih poslova. Upravnik A.O. za Hrvatsku bio je Bereichsleiter Rudolf E m t i n g , direktor “Anilokemika” d.d. u Zagrebu. Ortsgrupper leiter u Zagrebu bio je Parteigenosse S t a c h o w Otto, zastupnik Bayera. Članovi Kulturbunda korišćeni su neposredno pred rat za raznu obavještajnu službu i uhadjanje osoba na važnijim položajima u zemlji. Od godine 1940 pa dalje njemačka razvija na našem području naci propagandu putem štampe, filmova, ekskurzija, predavanju, priredaba i izložbi. Otvara u Zagrebu putničarski ured kao trajnu ekspozituru nacional-socijalističke propagande za najšire i najnehajnije slojeve. Šta više pokušava osnovati o nacional-socijalističku stranku, no taj pokušaj ostao bez uspjeha. Svoje saradnike i simpatizere pomaže ekonomski te im daje robne kredite ili ih namješta u poduzeća s njemačkim kapitalom. Prije rata bilo je u Zagrebu oko 145 poduzeća koja su radila s njemačkim kapitalom od kojih su tek četvorica bili Volksdeutscheri. Za vrijeme rata ovaj se broj povisio na 180, a od toga tek kojih 20 bili su vlasnici poduzeća Volksdeutscheri. Ako se uzme u obzir da su među ovima i razne gostionice, bifei i mljekarstva dolazi do zaključka da Volksdeutscheri u Zagrebu nikad nisu igrali neku naročitu ulogu samostalnih privrednika, iako je sva naša trgovina od najtežih strojeva pa sve do igle bila ovisna o njemačkoj industriji. Da bi to dokumentirao navodim tek neke njemačke artikle s kojima se trgovalo u Zagrebu: tekstil, metal, higijenski uredjaj, fina mehanika, strojevi, alat, motorna vozila, kemijski proizvodi, oružje, dvokolice, radio aparati, uredjaj za telefoniju, satovi, optičke i foto potrepštine, bolnički uređaji, pisaći i uredski pribor, knjige, crkvene potrepštine, živežne namirnice, drvo i ugljen, muzikalije, gradjevni materijal, ukrasna i bazarska roba, kožne preradjevine, droge i ljekovi, kaučuk, staklo-keramika, medicinski i naučni instrumenti pa čak i filatelističke potrepštine. Uza sav tako velik ulog njemačkog kapitala ipak nacional socijalistička misao i naci-propaganda u Zagrebu nije mogao uhvatiti dubljeg korena. Ova je našla odziva tek nešto kod inteligencije i malog dijela privrednog svijeta. Zapaženo je da se za vrijeme bivše jugoslovenske mobilizacije tek mali dio Volksdeutschera, naročito ovih učlanjenih u kulturbundu odazvao mobilizaciji. Svi su oni čekali, sakrivajući se po gradu, ulazak okupatora, te su mu se na ulici priključili kao tumači i vodići.

758


Uz Kulturbund u gradu Zagrebu vezana su imena A l t g a y e r Branimir, Georg K e r n , W e r d u n g Nikola, G a s t e i g e r Ferdinand, Krotz Fritz, S k a l e , G e i g e r, L i t z e . Sve su ove osobe za vrijeme okupacije zauzele vodeći položaj. Njemačka je u vrijeme rata imala pred očima jedan cilj. Natjerati što više ljudi u Volksgruppu, te ih upotrebiti u vojničke i policijske svrhe, a privredni kapacitet upotrebiti za rat. Ovu zadaću imala je izvršiti Volksdeutsche Mittelstelle u Berlinu, kojoj je na čelu bio W e r n e r Lorenz. Regulator odnosa izmedju Njemačke narodne skupine i N.D.H. bilo je njemačko poslanstvo sa Sigfrid K a s e h e -om na čelu. Podrška ustaškom režimu, pružila je njemačka policija u Hrvatskoj, kojom je zapovjedao opunomoćenik Reichsführera SS-Himmler-a. SS-Gruppenführer Konstantin K a m m e r h o f e r . Za protuuslugu između ostalog ustaški režim Volksgruppi u Hrvatskoj priznao je neke vrste autonomni položaj. Radi održavanja veze sa ustaškim državnim nadleštvima, osnovano je pri pretsjedništvu vIade državno tajništvo za njemačku narodnu skupinu: Pretstojnik tog tajništva bio je Gjuro B e s c h . Direktnu vezu sa poglavnikom imali su Altgayer Branimir i Gasteiger Ferdinand, koji su ujedno bili članovi ustaškog hrvatskog sabora. Vezu, s Glavnim ustaškim stanom održavao je u Zagrebu Willy B e c k . Za veze između institucija Volksgruppe i vlade N.D.H., određena je kancelarija Volksgruppenführera u Zagrebu, dok je privrednu vezu podržavala Wiertschaftsverbindungsstelle također u Zagrebu. Volksgruppenführer imao je svoju poslovnicu u Zagrebu i u Osijeku Zvala. se je Dienststelle des Volksgruppenführers . Njoj je bio na čelu Alfred von Pittlik. Otsjekom za štampu u Zagrebu Pressestelle des Volksgruppenführers rukovodio je Adalbert G u n g l. Altgeyerov ađutant bio je Karl Z i m m e r , a službu sekretarice vršila je F r e u n d l i c h Ana. Kreisleiter za zapadnu Hrvatsku i Bosnu Ing. Albeert L e o n a r d imao je sjedište u Zagrebu. Ortsgruppenleiter u Zagrebu bio je Parteigenosse S t a c h o w , a onda Georg K e r n . Za pripadnike Volksgruppe u Zagrebu su štampani časopisi Neue Zeit, Deutsche Pressbriefe Ost-Kroatien, Die Fanfarre i Mitteilung. Volksgruppa u Zagrebu dobila je od poglavnika na poklon kuće na trgu N broj 5 i 7. Bila je vlasnica poduzeća Veleprodaje papira “Jadran” u Zagrebu. Pripadnici Volksgruppe obzirom na dob, organizirani su u Deutsche Jugend, Deutscher Medelbund, Deutsche Frauenschaft i Deutsche Mannschaft. Deutsche Mannschaft osnovana je još prije 1941. u okviru Kultuerbunda, a iz ove se kasnije razvio Einsatzstaffel der deutschen Mannschaft, koji je osnovan zakonskom odredbom od 31. VII. 1941. Do kraja godine 1941. u ovaj su primljeni samo dobrovoljci, poslije je bila provedena prisilna mobilizacija mlađih godišta pripadnika Volksgruppe. Oni sa služili djelomično kao dobrovoljci na istoćkom bojištu, a djelomično a diviziji Prinz Eugen, koja je operirala u Bosni pod votstvom Franz R e i n h o f e r a . Vođa omladine bio je H a u g Fritz, dok je ženski otsjek vodila Ema E b e r s o l d . Pripadnici Volkgruppe svrstavali su takodjer u Heimatswacht poluvojničku organizaciju, koja je u disciplinskom pogledu podredjena njemačkoj policiji. Do manjeg izražaja u Zagrebu dolazila je organizacija pod imenom njemačka radna služba /Deutscher Arbertsdienst/, koja je bila uokvirena u hrvatsku radnu službu. Na čelu ove stajao je Ing. Otto M a u r e r. Do 1943. godine u Zagrebu je postojao vojni ured Voklsgruppenführera na čelu sa potpukovnikom M a t h e i s s .

759


U Zagrebu je osnovana također i Stabswache, kojim je takodjer rukovodio spomenuti Ing. Otoo Maurer, a osnovana je istovremeno sa Einsatzstafflom. Od pripadnika Volksgruppe u Zagrebu vidjeniji su još K r o t z Fritz, evangelički propovjednik, koji je jedno vrijeme bio Ortsleiter, a onda referent za školstvo okružja Zagreb - Bosna. Kao privredni stručnjak i organizator istakao se je Michael M o o r , koji je ustrojio “Agrariju”, te organizirao zadrugarstvo. Bio je potpretsjednik njemačkog združnog saveza, koji je igrao važnu ulogu za ratno snabdjevanje Reicha. Vodja glavnog ureda za narodno snabdjevanje, odnosno poslovodja bio je u Zagrebu K o b l i s c h e k Engelbert. Kao prisjednik prijekog suda spominje se E b e r s o l d W i l c h e l m , direktor njemačke gradjanske škole u Zagrebu. Volksgruppa u gradu Zagrebu nikad nije bila. jedna homogena cjelina, pa zato nije ni dolazila do nekog naročitog izražaja u javnom životu. Slabljenjem njemačkog ratnog potencijala, mnogi su njezini pripadnici bili ponukani da se pobrinu za budućnost, pa su otpadali od Volksgrupe, pomagali NOP i izvlačili proganjane po ustašama iz zatvora, pa čak pojedinačno i sami odlazili u šumu. [...]802 _____________ Izvornik, strojopis HDA, Zagreb, 306, GUZ, 4589/45., kut. 68.

308. 1945., studeni 16. Zagreb

Vojni sud Komande zagrebačkog vojnog područja izvješćuje Upravu narodnih dobara za Okrug Varaždin, da je Antun Broš (1923.) iz Varaždina, kao “rat.[ni] zloč.[inac] i nar.[odni] nepr.[ijatelj]” osuđen 17. srpnja 1945. na dvadeset godina lišenja slobode s prisilnim radom, pet godina gubitka političkih i građanskih prava i konfiskaciju imovine _____________ [...]803 VOJNI SUD Komande zagrebačkog vojnog područja dana 16.XI. 1945 god.

UPRAVI NARODNI DOBARA ZA OKRUG VARAŽ D I N

Presudom ovog suda broj 704/45. od 17.VII.1945 godine presudjen je BROŠ ANTUN, sin Ivana i Krunoslave r. Milin, rodjen 30.IX.1926 u 802 803

760

Nedostaje završetak dokumenta. Grb DF Jugoslavije.


Maslovaru, opć. i kotar Banja Luka sa prebivalištem u Varaždinu, rkt., Hrvat, neoženjen, praktikant tekstila, ustašku vojsku služio od 10.II. do 10.III.1945 g. zbog djela rat. zloč. i nar. nep. na kaznu 20 /dvadeset/ god. lišenja slobode sa prinudnim radom, 5 /pet/ god. gubitka svih političkih i pojedinih gradjanskih prava, te konfiskaciju imovine uz ogr. čl. 6. Zakona o konf. Ova je presuda izvršna. Tokom istrage ustanovljeno je, da posjeduje slijedeći imetak. ./. Smrt fašizmu – Sloboda narodu! M.P.804 Izvornik, strojopis Državni arhiv u Varaždinu, 0652, 1/176.

_____________

Pretsjednik, kapetan: ...805 [v.r.]

309. 1945., studeni 16. Zagreb

Vojni sud Komande zagrebačkog vojnog područja izvješćuje Upravu narodnih dobara za Okrug Zagreb, da je Viktor Horvatić (1894.) iz Zagreba, zbog “djela rat.[nih] zloč.[inaca] i nar.[odnih] nepr.[ijatelja]” osuđen 11. kolovoza 1945. na kaznu smrti strijeljanjem, trajan gubitak političkih i građanskih prava i konfiskaciju imovine _____________

[...]806 VOJNI SUD Komande zagrebačkog vojnog područja dana 16.XI. 1945 god. UPRAVI NARODNIH DOBARA ZA OKRUG ZAGREB Presudom ovog suda broj 1650/45. od 11.VIII.1945 godine presudjen je HORVATIĆ VIKTOR, sin Viktora i Marije r. Sovar, rodjen 5.III.1894 g. u Banja Luci, zavičajan u Zagrebu-Rakovčeva 3., viječnik sudbenog stola, oženjen, otac dvoje djece, rkt., Hrvat. Okrugli pečat: Komanda zagrebačkog vojnog područja Vojni sud (u sredini grb DF Jugoslavije). Potpis nečitak. 806 Grb DF Jugoslavije. 804 805

761


zbog djela rat. zloč. i nar. nepr. na kaznu smrti streljanjem, trajan gubitak svih političkih i gradjanskih prava, te na konfiskaciju imovine uz ogr. čl. 6. Zakona o konfiskaciji. Ova je presuda izvršna. Tokom istrage ustanovljeno je, da posjeduje slijedeći imetak. navodno bez imetka Smrt fašizmu – Sloboda narodu! M.P.807

_____________

Pretsjednik, kapetan: ...808 [v.r.]

Izvornik, strojopis Državni arhiv u Zagrebu, 0037, GUND

1945., studeni 16. Zagreb

310.

Vojni sud Komande zagrebačkog vojnog područja izvješćuje Gradsku upravu narodnih dobara u Zagrebu, da je Aleksandar Mirt (1914.) iz Zagreba, zbog “djela narodnih neprijatelja” osuđen 5. lipnja 1945. na kaznu smrti strijeljanjem, trajan gubitak političkih i građanskih prava i konfiskaciju imovine, te da je kazna izvršena 17. lipnja 1945. _____________

VOJNI SUD KOMANDE ZAGREBAČKOG VOJNOG PODRUČJA dana 16. studenoga 1945. Sud. br. 295/45-II. UPRAVI NARODNIH DOBARA ZA GRAD

ZAGREB

Presudom ovog suda broj II-295/45. od 5.VI.1945. presudjen je MIRT ALEKSANDAR, sin Ivana i Ivane, rodj. 20.I.1914. u Mlada Boleslava /Čehoslovačka/, rkt., Slovenac, oženjen, otac jednog djeteta, svršio 4. razr. Trgov. Akademije, činovnik, stan. Zagreb, Golubovačka 16. zbog djela narodnih neprijatelja na kaznu smrti streljanjem, trajan gubitak polit. i gradj. prava i konfiskaciju njegove imovine uz ograničenje čl. 6. Zakona o konfiskaciji. Ova presuda je izvršna. Tokom istrage ustanovljeno je, da posjeduje slijedeći imetak ./. SMRT FAŠIZMU – SLOBODA NARODU! P.S. Kazna je izvršena Pretsjednik, kapetan: 17. VI.1945. Mjesto pečata potpis nečitljiv _____________ 807 808

762

Okrugli pečat: Komanda zagrebačkog vojnog područja Vojni sud (u sredini grb DF Jugoslavije). Potpis nečitak.


Kopija, strojopis Državni arhiv u Zagrebu, 0037.

311.

1945., studeni 16. Zagreb

Vojni sud Komande zagrebačkog vojnog područja izvješćuje Okružnu upravu narodnih dobara u Zagrebu, da je prof. Mato Sokolić (1917.) iz Zagreba, zbog “djela rat.[nih] zločin.[aca] i nar.[odnih] neprijatelja” osuđen 20. kolovoza 1945. na kaznu smrti strijeljanjem, trajan gubitak svih političkih i pojedinih građanskih prava bez konfiskacije imovine, te da je kazna izvršena 10. studenoga 1945. _____________ [...]809 VOJNI SUD Komande zagrebačkog vojnog područja dana 16.XI.1945 god.

Upravi Narodnih dobara za okrug ZAGREB Presudom ovog suda broj 1234/45. od 20.VIII.1945 god. presudjen je SOKOLIĆ MATO, sin Milana i Ivke r. Orešković, rodjen 2.III.1917. u Varešu, kotar Visoko, sa stalnim prebivalištem u Zagrebu, profesor, rkt., Hrvat, za vrijeme NDH služio domobranstvo 3 mj. u Njemačkoj, u Štokerau. Zbog djela rat. zloč. i nar. neprijatelja na kaznu smrti streljanjem, trajan gubitak svih političkih i pojedinih gradjanskih prava, bez konfiskacije. Ova presuda je izvršna. Tokom istrage ustanovljeno je, da posjeduje slijedeći imetak ./. Smrt fašizmu – Sloboda narodu! Presuda je izvršena dana 10. XI.1945.

Izvornik, strojopis Državni arhiv u Zagrebu, 0037.

M.P.810

_____________

Predsjednik, kapetan: ...811 [v.r.]

Grb DF Jugoslavije. Okrugli pečat: Komanda zagrebačkog vojnog područja Vojni sud (u sredini grb DF Jugoslavije). 811 Potpis nečitak. 809 810

763


312. 1945., studeni 17. Zagreb

Vojni sud Komande zagrebačkog vojnog područja izvješćuje Upravu narodnih dobara za Okrug Zagreb, da je katolički svećenik Josip Müller (1883.) iz Zagreba, zbog “djela rat.[nih] zloč.[inaca] i nar.[odnih] nepr.[ijatelja]” osuđen 19. srpnja 1945. na kaznu smrti strijeljanjem, trajan gubitak političkih i građanskih prava i konfiskaciju imovine812 _____________

[...]813 VOJNI SUD Komande zagrebačkog vojnog područja dana 17.XI. 1945 god. UPRAVI NARODNIH DOBARA ZA OKRUG ZAGREB Presudom ovog suda broj 869/45. od 19.VII.1945. presudjen je MÜLER JOSIP, sin pok. Ivana i pok. Terezije r. Žagar, rodjen 5.IV.1883. g. u Trebinju, svećenik, Hrvat, rkt., navodno neosudjivan. zbog djela rat. zloč. i nar. nepr. na kaznu smrti streljanjem, trajan gubitak svih političkih i pojedinih gradjanskih prava, te na konfiskaciju imovine po čl. 6. Zakona o konfiskaciji. Ova je presuda izvršna. Tokom istrage ustanovljeno je, da posjeduje slijedeći imetak. ./. Smrt fašizmu – Sloboda narodu! M.P.814 _____________

Pretsjednik, kapetan: ...815 [v.r.]

Izvornik, strojopis Državni arhiv u Zagrebu, 0037, GUND

812 O sudbini o. J. Müllera, usp. A. Baković, Hrvatski martirologij XX. stoljeća: Svećenici - mučenici Crkve u Hrvata, Zagreb, 2008., str. 462. 813 Grb DF Jugoslavije. 814 Okrugli pečat: Komanda zagrebačkog vojnog područja Vojni sud (u sredini grb DF Jugoslavije). 815 Potpis nečitak.

764


313. 1945., studeni 17. Zagreb

Vojni sud Komande zagrebačkog vojnog područja izvješćuje Upravu narodnih dobara za Okrug Zagreb, da je katolički svećenik Franjo Tetkić (1912.) iz Zagreba, zbog “djela rat.[nih] zloč.[inaca] i nar.[odnih] nepr.[ijatelja]” osuđen 19. srpnja 1945. na kaznu smrti strijeljanjem, trajan gubitak političkih i građanskih prava i konfiskaciju imovine816 _____________

[...]817 VOJNI SUD Komande zagrebačkog vojnog područja dana 17.XI. 1945 god. UPRAVI NARODNIH DOBARA ZA OKRUG ZAGREB Presudom ovog suda broj 869/45. od 19.VII.1945. presudjen je TETKIĆ FRANJO, sin pok. Ilije i pok. Dragice r. Kozarević, rodjen 11.VIII.1912 g. u Moroviću, kotar Šid, sa stanom u Zagrebu-Marulićev trg 5, svećenik. zbog djela rat. zloč. i nar. nepr. na kaznu smrti streljanjem, trajan gubitak svih političkih i pojedinih gradjanskih prava, te na konfiskaciju imovine uz ograničenje čl. 6. Zakona o konfiskaciji. Ova je presuda izvršna. Tokom istrage ustanovljeno je, da posjeduje slijedeći imetak. ./. Smrt fašizmu – Sloboda narodu! M.P.818 _____________

Pretsjednik, kapetan: ...819 [v.r.]

Izvornik, strojopis Državni arhiv u Zagrebu, 0037, GUND

816 O sudbini vlč. F. (Kazimira) Tetkića, usp. A. Baković, Hrvatski martirologij XX. stoljeća: Svećenici - mučenici Crkve u Hrvata, Zagreb, 2008., str. 655.-656. 817 Grb DF Jugoslavije. 818 Okrugli pečat: Komanda zagrebačkog vojnog područja Vojni sud (u sredini grb DF Jugoslavije). 819 Potpis nečitak.

765


314. 1945., studeni 19. Zagreb

Vojni sud Komande zagrebačkog vojnog područja izvješćuje Upravu narodnih dobara za Okrug Varaždin, da je dr. Bazil Baricki (1913.) iz Varaždina, zbog “djela rat.[nih] zloč.[inaca] i nar.[odnih] nepr.[ijatelja]” osuđen 11. kolovoza 1945. na kaznu smrti strijeljanjem, trajan gubitak političkih i građanskih prava i konfiskaciju imovine _____________

[...]820 VOJNI SUD Komande zagrebačkog vojnog područja dana 19.XI. 1945 god. UPRAVI NARODNIH DOBARA ZA OKRUG VARAŽ D I N Presudom ovog suda broj 1509/45. od 11.VIII.1945 godine presudjen je BARICKI DR BAZIL, sin Jana i Katarine r. Dvulat, rodjen 13.VIII 1913g. u Pikulice kraj Pšemisla, stan gradska bolnica u Varaždinu, liječnik, neoženjen, grkokatolik, Ukrajinac. zbog djela rat. zloč. i nar. nepr. na kaznu smrti streljanjem, trajan gubitak svih političkih i gradjanskih prava i na konfiskaciju njegove imovine po čl. 6. Zakona o konfiskaciji. 821 Ova je presuda izvršna. Tokom istrage ustanovljeno je, da posjeduje slijedeći imetak. ./. Smrt fašizmu – Sloboda narodu! M.P.822

Kazna je izvršena dana 10.XI.1945 god. _____________

Pretsjednik, kapetan: ...823 [v.r.]

Izvornik, strojopis Državni arhiv u Varaždinu, 0652, 1/111.

Grb DF Jugoslavije. Kotarski Narodni sud u Varaždinu u postupku konfiskacije imovine dr. B. Barickog je ustanovio da ne posjeduje nepokretnu ili pokretnu imovinu, te je 5. siječnja 1946. o tome i izvijestio nadležne. Usp. Državni arhiv u Varaždinu, 0652, 1/111. 822 Okrugli pečat: Komanda zagrebačkog vojnog područja Vojni sud (u sredini grb DF Jugoslavije). 823 Potpis nečitak. 820 821

766


Hrvatski dr탑avni arhiv, Zagreb, 0279.


315. 1945., studeni 22. Varaždin

Otpusnica iz zatvora OZN-e u Varaždinu za Rudolfa Kutnjaka (1899.) iz Varaždina _____________

(Grb) Okružno odjeljenje zaštite naroda OZN-a Varaždin Kz Broj 2483/45 dne 22.XI. 1945 Otpusnica Za Kutnjak Rudolfa rodjen 1899 g. u Martincima kotar Zlatar, koji se pušta iz zatvora Okružne OZN-e Varaždin dne 22. studenoga 1945 g. na temelju toč. 1. čl. 1. Ukaza o općoj amnestiji i pomilovanju Predsjedništva AVNOJ-a od 3. kolovoza 1945 godine. Smrt fašizmu – Sloboda Narodu ! (M.P.) Za odjeljenje: Hršak v.r. Da je ovaj prijepis vjeran svom originalu tvrdi: U Varaždinu, 21. prosinca 1945. M.P.824 Tajnik kazališta ...825 [v.r.] _____________ Ovjereni prijepis, rukopis HDA, Zagreb, 20.1.1., kut. 114.

824 825

768

Okrugli pečat: Narodno kazalište “August Cesarec” Varaždin (u sredini grb DF Jugoslavije). Potpis nečitak.


316.

1945., studeni 26. Varaždin

Okružna uprava narodnih dobara Varaždin dostavlja Zemaljskoj upravi narodnih dobara Federalne Hrvatske Zagreb, podatke o konfiskacijama prema podacima kotarskih narodnih sudova _____________

OKRUŽNA UPRAVA NARODNIH DOBARA Kod Okružnog N.O.a Varaždin BROJ: T. 64/45. -I-. PREDMET:

Varaždin, dne 26.XI.1945.

Podaci o izvršenim sudskim konfiskacijama. ZEMALJSKOJ UPRAVI NARODNIH DOBARA FEDERALNE HRVATSKE u/ Z A G R E B U

Savezno sa Naslovnom okružnicom od 28. rujna 1945. br. T. 298/45. dostavljaju se slijedeći podatci: 1/ Kotarski narodni sudovi na području ovoga okruga primili su do sada presude za sprovodjenje konfiskacije i to:

a) Kotarski narodni sud Ludbreg primio je petnaest izvoda iz presuda po kojima je odredjena konfiskacije, ali sve još nisu dovršene. U pet slučajeva nije do sada primio presudu. b) Kotarski narodni sud u Vinici primio je tri presude. Postupak za konfiskacije u toku. c) Kotarski narodni sud u Pregradi primio je osamnaest presuda o konfiskaciji. Završene su samo dvije konfiskacije i to njemačke imovine. d) Kotarski narodni sud Varaždin primio je sto dvadeset dva izvoda iz presuda. Djelomično dovršeno. e) Kotarski narodni sud Čakovec, primio je četrdeset dvije osude. Djelomično izvršene. f) Kotarski narodni sud Novi Marof primio je do sada osamdeset dvije presude. Dovršene četrdeset devet. g) Kotarski narodni sud Krapina primio je do sada dvadeset osam presuda za sprovodjenje konfiskacija. h) Kotarski narodni sud Prelog primio je do sada dvije presude i to njemačke imovine, dok drugih presuda nije primio, već se vodi postupak po čl. 28. Zakona o konfiskaciji za 40 osoba. i) Kotarski narodni sud Zlatar primio je do sada trideset osam presuda.

769


2/ Pojedini kotarski narodni sudovi od gornjih presude proveli su postupak za konfiskaciju i to: a) Kotarski narodni sud u Ludbregu deset slučajeva sa pozitivnim rezultatom, a pet slučajeva sa negativnim rezultatom. b) Kotarski narodni sud Vinica nije dovršio niti jedan postupak o konfiskaciji, ali u sva tri slučaja imade imovine, jer se radi o vlastelinstvima. Postupak je u toku. c) Kotarski narodni sud Pregrada nije dovršio niti jednu konfiskaciju osim dvije njemačke. d) Kotarski narodni sud Varaždin proveo je do sada dvanaest konfiskacije pozitivnih i dvije negativne. e) Kotarski narodni sud Čakovec proveo je do sada sedam pozitivnih konfiskacije i devet negativnih. f) Kotarski narodni sud Novi Marof proveo je do sada dva slučaja sa pozitivnim rezultatom 47 sa negativnim. g) Kotarski narodni sud Krapina sproveo je do sada 9 pozitivnih konfiskacija. h) Kotarski narodni sud Prelog proveo je do sada 2 konfiskacije i to njemačke, sa negativnim rezultatom. i) Kotarski narodni sud u Zlataru proveo je do sada 1 konfiskaciju sa pozitivnim rezultatom. 3/ Sada se kod pojedinih kotarskih narodnih sudova nalaze u toku sprovodjenja konfiskacije i to: a) Kod Kotarskog narodnog suda u Ludbregu 77 slučajeva konfiskacije. b) Kod Kotarskog narodnog suda u Vinici 3 slučajeva konfiskacije. c) Kod Kotarskog narodnog suda u Pregradi 18 slučajeva konfiskacije. d) Kod Kotarskog narodnog suda u Varaždinu 139 slučajeva konfiskacije. e) Kod Kotarskog narodnog suda u Čakovcu 26 slučajeva konfiskacije. f) Kod Kotarskog narodnog suda Novi Marof 33 slučajeva konfiskacije. g) Kod Kotarskog narodnog suda Krapina 19 slučajeva konfiskacije. h) Kod Kotarskog narodnog suda Prelog 40 slučajeva konfiskacije. i) Kod Kotarskog narodnog suda Zlatar 1 slučaj konfiskacije.

4/ Kao razloge za nedovršenje konfiskacije navode sudovi i to: a) Kotarski narodni sud Ludbreg, jer da još nisu ustanovljeni imovinski podatci za konfiskaciju, pošto mjesni narodni odbori slabo dostavljaju podatke. b) Kotarski narodni sud u Vinici nije mogao izvršiti konfiskacije pošto se radi o veleposjedima te je potrebno izvršiti izmjeru tih posjeda i identifikaciju sa gruntovnim i faktičnim stanjem, te je sud više put zatražio mjernika, ali ga nije mogao dobiti. Konfiskacije će se medjutim izvršiti za par dana. c) Kotarski narodni sud u Pregradi, nije dovršio konfiskacije, jer nije mogao dobiti podatke o imovinskom stanju. d) Kotarski narodni sud Varaždin nije dovršio sve konfiskacije iz razloga jer nije dobio pravodobno izvadke iz presuda od vojnih sudova osim toga je veliko pomanjkanje osoblja kod tog suda, jer se nalazi samo jedan stalni sudac koji ne može tako veliki posao sam izvršiti. e) Kotarski narodni sud Čakovec nije dovršio konfiskacije jer nije imao na vrijeme izvadke iz vojnih presuda.

770


f) Kotarski narodni sud Novi Marof nije takodjer primio pravodobno izvadke iz vojnih presuda. g) Kotarski narodni sud u Krapini nije dobio imovinske podatke o mjesnih narodnih odbora. h) Kotarski narodni sud Prelog vodi jedino postupke po čl. 28. po kojima još nisu donesene presude. i) Kotarski narodni sud Zlatar nisu izvršene konfiskacije, iz razloga jer nisu stigle presude vojnih sudova.

Ova Okružna uprava pored gore navedenih zapreka u postupku za konfiskacije saopćuje naslovu, da je jedan od najvažnijih razloga zašto se konfiskacije nisu dovršile taj, što ova uprava nije imala potrebni personal kojeg bi mogla izaslati na 11 mjesta kao člana, pošto imade samo jednog pravnika. Ostali pak referenti kojih ima samo trojica nisu mogli biti poslani u tom poslu, pošto svaki vodi svoj odsjek i koji su tim svojim poslom daleko opterećeni. Osim toga poteškoća je kod samog putovanja, pošto nismo imali prevoznih sredstava, te je trebalo više puta prevaliti 15 do 20 km pješke, pošto su privatna prevozna sredstva daleko preskupa. Iz tog razloga potreban je i auto ovoj upravi. SF. - S.N.! UPRAVNIK: ...826 [v.r.] _____________ Izvornik, strojopis Državni arhiv u Varaždinu, 0652, T. 64/45.

317. 1945., prosinac 2. Varaždin

Upravni odjel Okružnog NO-a Varaždin izvješćuje sve upravne odjele kotarskih i gradskih NO-a i Komandu Narodne milicije Okruga Varaždin, o nepravilnim postupcima Narodne milicije, te naglašava potrebu ispravljanja nepravilnosti u rada Narodne milicije _____________

OKRUŽNI NARODNI ODBOR VARAŽDIN Upravni odjel Broj: Pov. 185/1945.

U Varaždinu, dne 2.XII.1945.

Predmet: Nepravilan postupak organa Narodne milicije.

826

Potpis nečitak.

771


SVIM KOTARSKIM-GRADSKIM NO-ima, Upravni odjel KOMANDI OKRUŽNE NARODNE MILICIJE VARAŽDIN Ministarstvo Unutarnjih poslova Odjel narodne sigurnosti svojim brojem Pov. 595/45 od 20.XI.1945. izvještava nas da je od Odelenja zaštite naroda OZN-a za Hrvatsku primilo obavjest da pojedini milicioneri vršeći svoju dužnost na terenu prave često nepotrebne neprilike civilnom pučanstvu, a naročito organima Odelenja zaštite naroda, što dovodi do toga, da se kod civilnog stanovništva pravi neraspoloženje, a organima odelenja zaštite naroda koči rad. To se nebi onda moglo nazvati takav rad milicionera revnim vršenjem službe već naprotiv samovoljna zloupotreba položaja. Da se to nebi događalo potrebno je upoznati milicionere koji vrše službu na terenu i kojima je dužnost vođenja kontrole nad kretanjem ljudi i koji treba da svako nepoznato lice legitimiraju da utvrde ispravnost istog, da svakoj osobi kojoj prilaze i pitaju za njihove isprave prilaze na najpristojniji način, kako bi dali dojam odgojenosti jedne prave Narodne vojske. Isto tako je potrebno upoznati milicionere sa time, da se obzirom na naziv službe organa odelenja zaštite naroda, oni često izlaze na teren, pa prema prilikama i potrebi izlaze ili u uniformi ili u civilu - i milicioner svaki treba da znade - bili organi OZNa u civilu ili u uniformi - bez obzira dali isti imadu čin ili ne kada se takovi izkažu sa ispravom Odelenja zaštite naroda, da istima ne prave nikakove smetnje, bez obzira na vrijeme i mjesto već ih treba propustiti da mogu obavljati svoj posao. Time ne znači da je isključena kontrola milicije već će također uz to biti omogućeno obavljanje povjerenog posla organima OZN-e. Da se ne bi događale nepravilnosti sa strane Nar. Milicije na terenu potrebno je skrenuti pažnju neposrednim rukovodiocima milicije da kada određuju milicionera na neko izvršenje zadatka da uvijek paze na to da odrede po jednog iskusnijeg milicionera koji je bolje upoznat sa propisima i koji znade da saobraćuje sa ljudima, kako se nebi činile griješke - što bi i u tome doprinjelo da bi se na konkretnim stanicama milicioneri manje iskusni u vršenju službe - učili od istog. Da bi se što tačnije i pravilnije ispunjavali zadaci dati pojedinim milicionerima, potrebno je da sami rukovodioci milicije koji neposredno izdaju naređenja i daju zadatke, kontroliraju njihovo izvršenje - te ujedno daju i sama uputstva kako treba iste izvršavati. Prednje Vam se dostavlja na znanje time, da u buduće prema napred iznesenom upućujete narodne milicionere o samo vršenje službe i da iste kontrolirate i upućujete kako treba vršiti postavljene zadatke. PROČELNIK: ...828 [v.r.] /.../

Smrt fašizmu - Sloboda narodu! M.P.827

PREDSJEDNIK: ...829 [v.r.]

_____________

Izvornik, strojopis Državni arhiv u Varaždinu, 0028, Pov. 119/45. Okrugli pečat: Okružni Narodni odbor Upravni odjel Varaždin (u sredini grb FNR Jugoslavije). Potpis nečitak. 829 Potpis nečitak. 827 828

772


318. 1945., prosinac 3. Bjelovar

Iz izvješća Javnog tužitelja za Okrug Bjelovar upućenog Javnom tužitelju Hrvatske o stanju u logorima i zatvorima OZN-e _____________

JAVNI TUŽIOC OKRUGA BJELOVAR Pov. 872 2. XII. 1945. J A V N O M T U Ž I O C U H R V A T S K E830 ZAGREB I Z V J E Š TAJ od 1. novembra do 1. decembra 1945.

/.../ ZATVORI I LOGORI: kažnjenički logor u Vel. Pisanici u kojem se sada nalazi 933 kažnjenika priređuje se i za samu zimu, a što će biti gotovo najkasnije do 10. ovog mjeseca. U samom logoru vlada dosta primjeran red i čistoća i nema slučajeva težih obolenja. Dok u zatvorima kod nas imade ukupno 266 ljudi i to 37 osuđenika koji čekaju na odluku II Stepenog suda, a 229 su još u istražnom zatvoru odnosno oko 100 ima koji čekaju na rasprave. U zatvorima kod OZN-e na čitavom okrugu ima oko 20 ljudi. /.../ Smrt fašizmu – Sloboda narodu ! M.P.831 _____________

Javni tužilac okruga Bjelovar Živoder [v.r]

Izvornik, strojopis HDA, Zagreb, 421, 5/329. Z. Dizdar, V. Geiger, M. Pojić, M. Rupić (prir.), Partizanska i komunistička represija i zločini u Hrvatskoj 1944.-1946. Dokumenti, Slavonski Brod, 2005., str. 302.

830 831

Jakov Blažević. Okrugli pečat: Javni tužioc okruga Bjelovar.

773


Hrvatski dr탑avni arhiv, Zagreb, 0279.


319. 1945., prosinac 12. Zagreb

Okružni narodni sud za grad Zagreb osuđuje tiskarskog obrtnika Milana Kralja (1876.) iz Zagreba, jer je “za vrijeme rata u svom tiskarskom poduzeću proizvodio predmete, koji su omogućavali uredno funkcionisanje vojne administracije okupatora – i prema tome jačali njegov ratni potencijal”, na gubitak političkih i građanskih prava na vrijeme od tri godine i konfiskaciju tiskare i ostale njegove pokretne i nepokretne imovine _____________

Kz. 402/45

U

I M E

N A R O D A

Okružni narodni sud za grad Zagreb sastavljen od predsjednika vijeća Novak dr. Tomislava prisjednika Pavlović Gjure i Cetina Josipa i zapisničara Milojević Ljubice u krivič. predmetu protiv Kralj Milana radi djela proti naroda i države na javnoj glavnoj raspravi održanoj u Zagrebu 12.XII.1945. g. u prisustvu zastup. javnog tužioca za grad Zagreb Dr. Be[...]832 Ive, optuženog Kralj Milana i branitelja Farkaš dr. Željka donio je ovu P r e s u d u : KRALJ MILAN sin pok. Ivana i Julijane rodj. Crnić, Jugoslaven. drž., hrvatske narodnosti, rkt. vjere, rodjen 8.IX.1876 u Zagrebu gdje i živi – Medveščak 39, tiskarski obrtnik, neoženjen, vojsku nije služio, vlasnik nekretnina u Zagrebu, neosudjivan, k r i v

j e

što je za sve četiri godine rata dobrovoljno dobavljao za ministarstvo domobranstva, odnosno oružanih snaga bivše NDH razne tiskanice kao pozive, listine i proglase za rekrutacije, te razne formulare u količinama po 20.000 do 50.000 primeraka kod svake narudžbe, tako da je njegova tiskara za to vrijeme radila pretežno za vojne potrebe, a manje za privatne mušterije; dakle je za vrijeme rata u svom tiskarskom poduzeću proizvodio predmete, koji su omogućavali uredno funkcionisanje vojne administracije okupatora – i prema tome jačali njegov ratni potencijal, pa je time počinio zločin iz čl. 10 Zakona o krivičnim djelima proti naroda i države, kažnjivo po istom članu istog zakona, pa ga sud obzirom na čl. 18 istog Zakona a primjenom čl. 3 Odluke o zaštiti 832

Nečitko.

775


nacionalne časti Hrvata i Srba u Hrvatskoj osudjuje na gubitak političkih i gradjanskih prava na vrijeme od tri (3) godine i konfiskaciju tiskare te cjelokupne njegove pokretne i nepokretne imovine.O b r a z l o ž e n j e : Javno tužioštvo za grad Zagreb tuži Kralj Milana za djelo navedeno optužnici. Optuženi u glavnom priznaje djelo ali - tvrdi, da je za domobranstvo radio po prilici 1/3 za privatnike 2/3 cjelokupnog posla, ustaše nije uopće radio Na osnovu prijave i iskaza Hirš Leandra a što je pročitano na glavnoj raspravi kao i na osnovu djelomičnog priznanja samog optuženog sud smatra utvrdjenim da je optuženi počinio djelo navedeno u optužnici. Obrana optuženoga da je radio za domobranstvo samo 1/3 i da nije radio uopće za ustaše opovrgnuta je dokaznim postupkom i to i prijavom i iskazom svjedoka Hirš Leandera. Tim je utvrdjen i objektivni učin i subjektivna krivnja optuženoga pa pošto se u djelu stiču sva kriterija inkriminisanog kriv. djela to ga je sud za to djelo krivim i proglasio. Prigodom kažnjavanja optuženoga sud je primjenio propise Odluke o zaštiti nacionalne čast, jer je djelo počinjeno prije stupanja na snagu Zakona o kriv. djelima proti naroda i države, a propisi odluke su blaži kod odmjeravanja kazne uzeto je u obzir, da je optuženi starac od 70 godina, koji boluje od tuberkuloze, kako je to utvrdjeno podnešenom liječničkom svjedodžbom, pa pošto stepen njegove opasnosti ne traži ni njegovu izolaciju, a njegova starost vršenja prinudnog rada, to ga je sud osudio kako je navedeno u dispozitivu, smatrajući da takova kazna odgovara stepenu njegove krivice. Smrt fašizmu Sloboda narodu! Okružni narodni sud za grad Zagreb 12.XII.1945g. Presuda pravomoćna potpis nečitljiv v.r. M.P. /.../ Ovjereni prijepis, strojopis Privatno vlasništvo

776

M.P.

_____________

Predsjednik vijeća: Dr. Tomislav Novak za točnost otpravka otpravništvo potpis nečitljiv v.r.


320. 1945., prosinac 13. Varaždin

Okružna uprava narodnih dobara Varaždin dostavlja Zemaljskoj upravi narodnih dobara Zagreb, popis osoba kojima je imovina konfiscirana po čl. 30. Zakona o konfiskaciji _____________ OKRUŽNA UPRAVA NARODNIH DOBARA VARAŽ D I N

BROJ: T 101 - 1945.-I.

Varaždin, dne 13.XII.1945.

Predmet: Dostava spiska lica kojima je imovina konfiscirana po čl. 30. Zakona o konfiskaciji.

ZEMALJSKOJ UPRAVI NARODNIH DOBARA ZAGREB

Na Naslovni dopis od 26.XI.1945. br. T.503/45. predlaže se popis odluka donesenih po Komisiji za konfiskaciju u smislu čl. 30. Zakona o konfiskaciji, za područje ove Okružne uprave, na uredovanje. SMRT FAŠIZMU – SLOBODA NARODU! UPRAVNIK: M.P.833 Magdić [v.r.] ...834 [v.r.] ______________________________________________________ POPIS odluka donesenih po Komisijama za konfiskaciju u smislu čl. 30. Zakona o konfiskaciji, a dostavljenih ovoj Upravi po točci 2. čl. 30. Zakona o konfiskaciji.

833 834

Okrugli pečat: Okružna uprava narodnih dobara Varaždin (u sredini grb FNR Jugoslavije). Potpis nečitak.

777


Red. br.

PREZIME I IME onog čija je movina konfiscirana

Zanimanje i zadnje mjesto boravka

Naziv komisije, broj i datum odluke o konfis.

Da li je odluka pravomoćna ili nije

1.

AMAN MARTIN

krojač Varaždin, Bolnička 6.

Komisija za konf. njem. imovine kod Gr. N.O. Varaždin br. 4571/45. 14.VIII.45.

Pravomoćna

2.

BAKAČ ANTUN BAKAČ MARIJA BAKAČ SONJA BAKAČ ZORA ud. Karavanić

priv. činov. domaćica priv.namješt. ““ Varaždin

Isto br. 4303/45. od 9.VIII.45.

3.

BELOŠEVIĆ AUGUST BELOŠEVIĆ FRIDA HOLTHAUSS NORBERTA HOLTHAUSS KORNELIJA

Varaždin, Župni trg 10.

Isto br. 11226/45. od 23.X.1945.

4.

BEROLDINGEN HANNA

posjednica Varaždin Kukuljevićeva 10.

Isto br. 7384/45. od 11.IX.45.

5.

EHL JURAJ i LIZA

posjednici Varaždin Međimurska 6.

Isto br. 7201/45. od 11.IX.1945.

6.

FRIEDBERG KARLO VARADY MARIJA r. Friedberg

iz Beča KrižovljanCestica

Isto br. 11225/45. od 23.X.1945.

7.

HEILMAN MARCEL

Želj. činov. Varaždin Preradovićeva ul. 15.

Isto br. 4573/45. od 14.VIII.45.

778

Opaska

Imovina se nalazi u Varaždinu Padovčev trg 4.


9.

HICKE FELIKS

Ing. Varaždin, Kolodvorska 3.

Isto br. 11224/45. od 24.X.1945.

10.

HIMMER HEINRICH

priv. namješt. Varaždin, Milička 16.

Komisija za konf. njem. imovine kod Gr. N.O. Varaždin br. 4575/45. 14.VIII.45.

pravomoćna

11.

HIRZER ALOJZ

privatnik Varaždin, Koprivnička 37.

Isto br. 8296/45. od 20.IX.45.

12.

HORVAT ANTONIJA

domaćica Varaždin, Zagrebačka 78.

Isto br. 17032/45. od 24.X.45.

13.

HIRZER ŠTEFANIJA

domaćica Varaždin, Koprivnička 37.

Isto br. 4577/45. od 14.VIII.45.

14.

HORVAT ALMA

kućanica Varaždin, Kukuljevićeva 10.

Isto br. 4578/45. od 14.VIII.45.

15.

IDA REJA

krojačica Varaždin, Zagrebačka 6.

Isto br. 4304/45. od 9.VIII.45.

16.

KLOBUČAR LJUDMILA

kućanica Varaždin, Ludbreška 47.

Isto br. 8297/45. od 20.IX.45.

17.

KORN AUGUST

uprav. tkaone Varaždin, Trenkova

Isto br. 11031/45 od 24.X.1945.

18.

KRISTEK MAKS

brijač. obrt. Varaždin, Kukuljevićeva 2.

Komisija za konf. njem. imovine kod Grad. N.O. Varaždin, br. 8298 od 20.IX.45.

pravomoćna

19.

LUKMAN ELIZABETA

kućanica Varaždin, Trg Bana Jelačića 4.

Isto br. 7088/45. od 10.IX.45.

779


20.

MATAČIĆ VLADO

gostioničar Varaždin, Anina ul. 14.

Isto br. 7083/45. od 10.IX.45.

21.

MILER MILENA

tvor. radnica Varaždin, Koprivnička 10.

Isto br. 4579/45. od 14.VIII.45.

22.

MITSCH KARLO

Varaždin, Petrovićev trg 5.

Isto br. 11030/45 od 24.X.45.

23.

NEMET OTO

Varaždin, Milička 70

Isto br. 7086/45. od 10.IX.45.

24.

NOVAK LUKA

hoteljer Varaždin, Kukuljevićeva

Isto br. 7069/45 od 9.IX.45.

25.

REMIH MARTIN

radnik Varaždin, Kukuljevićeva 28.

Isto br. 4582/45. od 14.VIII.45.

26.

RICHTER STJEPAN

muzikant, Varaždin, Milička 14.

Komisija za konf. njem. imovine kod Grad. N.O. Varaždin, br. 4584/45. od 14.VIII.45.

pravomoćna

27.

ZEH FRANC

činovnik Varaždin, u Svilani

Isto br. 4586/45. od 14.VIII.45.

28.

ULM MAKS

Dubrava kot. Varaždin

Isto Kod Kotar. N.O. Varaždin br. 6693/45. od 3.IX.45.

29.

ULM FRANC i dr.

Isto kod Grad. N.O. Varaždin br. 12689/45. od 13.XI.45.

780


30.

MEINDL ARNOLD

Dubrava kot. Varaždin

Isto kod Kotar. N.O. Varaždin br. 8873/45. od 2.XI.45.

31.

KRAMARIĆ EUGEN

trgovac Ludbreg

Isto br. 1269/45. od 31.VIII.45.

32.

ZIMPRIH FRIDRIH

Prelog

Isto br. 5929/45. od 30.IX.45.

Uložena žalba

33.

PINTARIĆ VALENT

gostioničar Strelec, Prelog

Isto br. 5930/45. od 13.IX.45.

pravomoćna

34.

STEGNIŠEK FRANJO

oficir Varažd. Toplice

Komisija za konf. njem. imovine kod Kotar. N.O. Novi Marof br. 4020/45. od 11.IX.45.

pravomoćna

35.

SAUTNER ALBERT

Zagreb, Cvjetna cesta 90.

Isto br. 3899/45. od 11.IX.45.

35.

JOSS - VITALIS HUBERT

veleposjednik Varažd. Toplice

Isto br. 4130/45. od 14.IX.45.

36.

PONGRATZ OSKAR

veleposjednik Maruševac

Isto kod Kotar. N.O. Ivanec

37.

LADANJE DOLNJE RUDOKOP

Ivanec

38.

HIRSCH ERBEN

iz Njemačke

Isto br. 9233/45. od 14.XI. 45.

Isto kod Grad. N.O. Zagreb br. 7869/45. K/45. od 18.VIII.45.

Vlasnik dionica rudokopa Ivanec

781


39.

KURATH JOAKHIM

vlasnik tvornice iz Čakovca

Isto kod Gr. N.O. Čakovec br. 4/45. od 13.XI.45.

40.

KRODER HEINRICH FRITZ ing. HOFFMAN i dr.

Isto Kod Kotar. N.O. Čakovec

41.

župnik Vratišinec, Čakovec

Komisija za konf. njem. imov. kod Gr. N.O. Čakovec

pravomoćna

42.

ŠMALC AUGUST i ŠTEFANIJA

urar Čakovec

Isto br. 2./45. od 11.IX.1945.

43.

RITTER NIKOLA i MARGETA

veleposjednik Poznanovec

Isto Kod Kotar. N.O. Zlatar br. 1658/45. od 13.IX.45.

44.

RAUER JOSIP

veleposjednik Kaštel Zlatar

Isto

45.

NEUDORFER VIKTOR

veleposjednik Ladislavec, Zlatar

Isto br. 5448/45 od 13.IX.45.

46.

OTTENFELS FRANJO i dr.

veleposjednik Bežanec, Pregrada

Isto kod Kotar. N.O. Pregrada, br. 3053/45. od 14.IX.45.

47.

KERBIZ ALFRED i dr.

suvlasnici dionica Humska Straža na Sutli

Isto br. 4740/45. od 9.XI.45.

veleposjednik Beč

OKRUŽNA UPRAVA NARODNIH DOBARA U VARAŽDINU dne 13.XII.1945. UPRAVNIK: Magdić [v.r.] ...835 [v.r.] _____________ Izvornik, strojopis Državni arhiv u Varaždinu, 0652, T. 101/45. 835

782

Potpis nečitak.

Vlasnici dionica Međimur. Tkaone Čakovec


321. 1945., prosinac 15. Zagreb

Ministarstvo pravosuđa Narodne vlade Hrvatske izvješćuje okružne narodne sudove da će Javno tužiteljstvo Hrvatske uputiti javnim tužiteljima okruga nalog, “da u najkraće vrijeme završe sve istrage po pitanju istražnog zatvora i naprave optužnice te predmet predaju sudu na daljnji postupak”, naglašavajući da se pitanje velikog broja zatvorenika mora u najskorije vrijeme riješiti _____________

NARODNA VLADA HRVATSKE MINISTARSTVO PRAVOSUDJA Broj: 15561/45 Zagreb, dne 15. prosinca 1945. PREDMET: Rad po predmetima istražnog zatvora. SVIM OKRUŽNIM SUDOVIMA! Prema mjesečnim iskazima koje je ovo Ministarstvo dobilo kao i prema izvještajima koje su drugovi pretsjednici okružnih sudova iznijeli na II. Zemaljskom zasjedanju sudaca u Zagrebu ustanovljeno je da se u zatvorima u sjedištima okružnih sudova nalazi veliki broj zatvorenika, a u pojedinim mjestima taj broj dostiže ogromnu cifru. Nije tačno utvrdjeno koliki broj od ovoga je dovršen pravosnažnim presudama, a koliko je presudjeno, a da presuda nije postala pravosnažna. Isto tako nije poznato ovom Ministarstvu koliki, je broj zatvorenika za koje je javni tužilac podnio već sudu optužnicu, a koliko opet leži u istrazi za koje nije optužnica još podignuta. Problem zatvora i veliki broj zatvorenika mora se u najskorije vrijeme rješiti. Javno tužioštvo za Hrvatsku uputit će javnim tužiocima okruga nalog, da u najkraće vrijeme završe sve istrage po pitanju istražnog zatvora i naprave optužnice te predmet predaju sudu na daljnji postupak. Radi toga sudovi mogu biti zatrpani sa predmetima ako se ne bi stvar postavila ranije kao problem i ako se ne bi stvorio unaprijed plan za pravilno rješenje. Radi toga pretsjednici okružnih sudova dužni su da stupe u vezu sa javnim tužiocem i da tačno ustanove koliki će broj predmeta dobiti i u koje vrijeme i da o tom unaprijed naprave pravilan raspored. Dok ne stignu novi predmeti od javnog tužioca potrebno je da okružni sudovi svrše sve one predmete koji se danas nalaze kod suda, a koji još nisu presudjeni tako da će sud moći da rješava one predmete koje mu kasnije javni tužilac dostavi. Brzo rješenje svih predmeta kod kojih su okrivljeni u istražnom zatvoru mora se shvatiti veoma ozbiljno i riješiti ih u najkraćem mogućem vremenu. Radi toga treba predmete u kojima se radi o istražnom zatvoru, rješavati prvenstveno i sve druge predmet, krivične kao i gradjanske, u koliko se ne bi radilo o veoma važnim slučajevima, zasada odložiti.

783


U vezi s tim pretsjednici okružnih sudova dužni su da odmah po primitku ove okružnice podnesu tačan izvještaj ovom Ministarstvu u slijedećim: 1/ koliki je broj optuženih u istražnom zatvoru koji su presudjeni, a presuda nije pravosnažna uz prilog spiska presudjenih (ime, kazna, poslovni broj); 2/ koliki je broj i jednaki prilog spisa pravosnažno presudjenih koji još nisu upućeni u logor na izdržavanje kazne. (Ove treba odmah uputiti u logor na izdržavanje kazne); 3/ koliki je broj i spisak onih za koje je javni tužilac podnio već optužnicu uz naznaku kada je optužnica primljena i za kada je odredjena rasprava; 4/ broj i spisak zatvorenika koji se još nalaze kod javnog tužioca u istrazi i za koje sud još nije dobio optužnice; 5/ kratak izvještaj o tome kako je pretsjednik suda postavio cijelu ovu stvar, šta je učinjeno na konferenciji sa javnim tužioštvom sazvanoj u tu svrhu, mišljenje pretsjednika na koji način će stvar riješiti i koliko vremena će potrebno biti da se svi predmeti zatvora riješe Osim toga slat će se ovom Ministarstvu, svakih 10 dana, t. j. 1, 10, i 20, izvještaji uz spisak svih predmeta koji su riješeni, kao i onih koji su u medjuvremenu stigli. Da bi se ovaj zadatak izvršio što brže i pravilnije potrebno je upozoriti prisjednike da na rasprave dolaze tačno i u odredjeno vrijeme, a u kolik to ne bi bilo treba izvijestiti ovo Ministarstvo. Jasno je da kod ovakoga važnoga pitanja ne može se gledati na uredovno vrijeme, o čemu će pretsjednik obavijestiti sve službenike. Smrt fašizmu - Sloboda narodu! POMOĆNIK MINISTRA: ...836 [v.r.] Pretsjedništvo Okružnog narodnog suda Broj su. 702-1/1945. Pretsjedništvu kotarskog narodnog suda u/ Novom Marofu. Prednje se dostavlja radi znanja i daljnjeg postupanja. Smrt fašizmu - Sloboda narodu! Pretsjednik: M.P.837 ...838 [v.r.] _____________ Izvornik, strojopis Državni arhiv u Varaždinu, 0243, Su 2/46.

Potpis nečitak. Okrugli pečat: Pretsjedništvo Okružnog narod. suda Varaždin (u sredini grb FNR Jugoslavije). 838 Potpis nečitak. 836 837

784


322.

1945., prosinac 17. Zagreb

Odjel za izvršenje kazni Ministarstva unutarnjih poslova Narodne vlade Hrvatske, Zagreb odbija molbu Rose Beissmann (1913.) iz Zagreba, za puštanje iz logora Krndija839 _____________ NARODNA VLADA HRVATSKE MINISTARSTVO UNUTRAŠNJIH POSLOVA Odjel za izvršenje kazni Broj 14533 /45. g. Zagreb, dne 17. XII 1945 g. Predmet: BAJSMAN ROZA otpust iz logora. –

R J E Š E NJ E

U rješenju molbe BAJSMAN ROZE iz Zagreba _________ kojom moli, da se pusti iz logora na slobodu ___________________________________ __________­­­­ _________ Ministarstvo unutrašnjih poslova, nakon provjere molbenih navoda, odlučuje: ODBIJA SE MOLBA KAO NEOSNOVANA.Razlozi: Provedenim izvidima utvrdjeno je, da _____ imenovana za vrijeme neprijateljske okupacije bila član VOLKSGRUPPE . Upisom u VOLKSGRUPPU imenovana se deklarirala kao Nijemica. Imajući u vidu istaknuto utvrdjenje, te obzirom na njeno porijeklo, odnosno narodnost, bilo je osnovano rješiti kao u dispozitivu.O tome obavijest: 1. BAJSMAN ROZA iz ZAGREBA sada logor KRNDIJA 2. GRADSKI NARODNI ODBOR ZAGREB SMRT FAŠIZMU – SLOBODA NARODU ! M.P.840 _____________

Načelnik: …841 [v.r.]

Izvornik, strojopis Privatno vlasništvo V. Geiger, Logor Krndija 1945.-1946., Zagreb - Slavonski Brod, 2008., str. 178.-179. Usp. dok. br. 305. Okrugli pečat: Narodna Vlada Hrvatske Ministarstvo unutrašnjih poslova (u sredini zvijezda petokraka). 841 Potpis nečitak. 839 840

785


323. 1945., prosinac 21. Zagreb

Školski odbor Narodnog saveza omladine II. klasične gimnazije u Zagrebu izvješćuje nadležne da su učenici Željko Dupelj (1929.) i Radovan Grgec (1929.) “svojim protudržavnim istupom narušili ugled ove gimnazije, te se ogriješili o državnu vlast”, te ih mole “da se prema istima povede kazneni postupak po disciplinskim pravilima”842 _____________ Zapisnik Niže potpisani svojim potpisima svjedočimo, da su učenici II. klasične gimnazije Dupelj Željko učenik V.a. razreda i Grgec Radovan učenik VI.b. razreda, svojim protudržavnim istupom narušili ugled ove gimnazije, te se ogriješili o državnu vlast. Dupelj Željko, ustaški jurišnik, povlačio se u Sloveniju, prošle školske godine izbačen iz I. klasične gimnazije u Zagrebu, organizirao je oko 10 – 15 učenika naše škole, koji su pod njegovim vodstvom istupali na Konferenciji NSO-a I. klasične gimnazije, te fućkanjem i vikanjem nastojali skrenuti konferenciju sa linije, kojoj je bila namjenjena. U danima pripreme za I. konferenciju NSO-a II. klasične gimnazije, isti se je učenik interesirao, može li na konferenciji iznjeti sve što hoće? Pod time je mislio, kako je tokom diskusije sam izjavio moželi predložiti na Konferenciji osnivanje stranke, koja bi bila između Narodnog Fronta i reakcije, a koja bi išla za ostvarenjem neke “Nezavisne države Hrvatske”, a oštro zastupa ustaški pokret. Protiv današnjeg je poretka, niječe demokraciju (otac mu je suđen zbog ustaškog djelovanja na 2 godine logora, a ujak mu je poznati sveuč. Prof. Kerubin Šegvić strijeljan zbog poznate teorije o našem podrijetlu u vezi sa Gotima i fašističkog djelovanja, a čitava je obitelj zbog ustaškog djelovanja lišena prava glasa).843 Dana 21. XII. o.g. napao je sa svojom grupom drugove omladince Vrenko Josipa i Zore Nikolu, učenike dopunskog II.-III. razreda ove škole, kada su se vraćali kući. Grgec Radovan, sin Petra Grgeca nekadanjeg direktora I. gimnazije muške, organizirao je na Konferenciji naše škole, uz suradnju Stjepana Radića učenika VII.a. razreda (koji se pred neki dan sam ispisao iz škole), VII.a. i VI.b. razred, te istupajući provocira narodnu vlast, izjavljujući, da je ona zabranila vjeronauk. Postavlja pitanje: “Jeli tako dečki?”, dobivajući pozitivan odgovor, završava: “Ja sam svoje rekao, a ovo je glas naroda!” (Pokazavši rukom na učenike koji su odobravali.) Po njegovom Usp. dok. br. 344. Usp. I. Goldstein, A. Szabo, Povijest zagrebačke Klasične gimnazije (1607-2007), Zagreb, 2007., str. 245. 842 843

786


stavu i držanju očito je na Konferenciji bilo, da želi razdvojiti omladinu, te postaviti frontu – Vi i mi!844

Molimo, da se prema istima povede kazneni postupak po disciplinskim pravilima. U Zagrebu, 21. XII.1945. Smrt fašizmu – Sloboda narodu !

Za školski odbor NSO-a II. klasične gimnazije Predsjednik: Marijan ...845 [v.r.] Tajnik: ...846 Željko [v.r.]

_____________ Izvornik, rukopis HDA, Zagreb, 8.3., kut. 10.

1945., prosinac 31. Petrinja

324.

Prosvjetni odjel Okružnog NO-a Banije predlaže Ministarstvu prosvjete FD Hrvatske, da otpusti iz službe učiteljicu Jelenu Petračić iz Donjeg Grabovca (Petrinja), jer je bila “istaknuta ustašica kao i cijela njezina familija”, koja je “neprestano” ističe “da ovo neće dugo potrajati” _____________

Okružni narodni odbor Banija Prosvjetsni odjel

Broj: 18664/1945. Predmet: Petračić Jelena, učiteljica - predlog za otpust.

Petrinja, dne 31. XII.1945. Ministarstvu prosvjete Personalni odjel

Zagreb

Vašom odlukom broj: 31663-II-On. 1945. od 6.XII.1945. izmjenjena je odluka broj: 16439-II-1945. od 29.XI.1945. o premještaju učiteljice Petračić Jelene iz Donjeg Grabovca u Šamaričke Brdjane, kotar Dvor tako, da se ista stavlja na raspolaganje Okružnom narodnom odboru Karlovac. Mišljenja smo, da je ova odluka donijeta uslijed slabih podataka te smatramo da je potrebno da se poništi i predmetna učiteljica otpusti iz službe. Kao razlog navodimo slijedeće: Usp. Isto, 245.-246. Nečitko. 846 Nečitko. 844 845

787


1. Nije se javila na dužnost do danas, a odluku o premještaju dobila je 10.X.1945. god. što znači da ne poštuje odluku ni Ministarstva ni Okružnog narodnog odbora. 2. Bila je istaknuta ustašica kao i cijela njezina familija od kojih su joj 2 brata krvnika, koji su navodno streljani od naših vlasti. 3. Do sada se neprijateljski odnosila prema našim rukovodiocima i organizacijama, te neprestano isticala da ovo neće dugo potrajati. Smatramo da nema nikakvih uslova da bude učiteljica našoj djeci. Smrt fašizmu – Sloboda narodu. Pročelnik: Kovačević [v.r.] _____________ Izvornik, strojopis HDA, Zagreb, 20.1.1., kut. 144.

325. 1946., siječanj 4. Bjelovar

Otpusnica iz zarobljeničkog logora Bjelovar za poručnika Oružanih snaga NDH Božidara Biankinija (1902.) iz Sulkovaca (Pleternica) _____________

Odeljenje za ratne zarobljenike Ministarstva Nar. odbrane Logor Bjelovar Br. 491 Bjelovar Centralni logor 4.1.1946. god. O B JAVA

Za zaroblj. Biankini Božidar, ust. poručnik rodjenog god. 25. XII. 1902 u Gospiću općina Gospić kotar /srez/ Gospić koji je od strane Jugoslovenske armije bio zarobljen 25.VII.1945. godine u Zagrebu u svojstvu poručnika Nastavnog odjela Minorsa Zagreb pa se na osnovi Ukaza AVNOJ-a o opštoj amnestiji i pomilovanju od 3. avgusta 1945. godine pod Min. N.O. 12051 1945. god. otpušta iz zarobljeništva u mjesto opredeljenja: selo Sulkovci općina Pleternica kotar Požega. Dozvoljava mu se / dva dana boravka u / radi vidjenja sa familijom. Ima pravo na besplatnu vožnju željeznicom i brodom od Bjelovara preko Zagreba do Pleternice bez prava na povratak. Po dolasku u mjesto opredjeljenja u roku od 4 časa ima se javiti nadležnoj narodnoj vlasti. SMRT FAŠIZMU – SLOBODA NARODU! Politički komesar Komandant logora: S.O. M.P. Dukić Stevo v.r.

788


Mjesni N.O. Sulkovci Prijevljen boravak U Sulkovcu 7.I.1946 M.P. Tajnik: Bem v.r.

Da je ovaj prepis vjeran svome originalu tvrdi Prosvjetni odjel Gradskog narodnog odbora U Zagrebu, dne 14.II. 1946. Potpis:847 848 M.P. ...849 [v.r.] _____________ Ovjereni prijepis, strojopis HDA, Zagreb, 20.1.1., kut. 79.

1946., siječanj 5. Zagreb

326.

Odjel za izvršenje kazni Ministarstva unutarnjih poslova Narodne vlade Hrvatske, dostavlja oblasnim i okružnim odjelima unutarnjih poslova tumačenje o krivičnom progonu osoba koje nisu njemačke narodnosti i podrijetla, a koje su se iskazivale kao Nijemci _____________

NARODNA VLADA HRVATSKE MINISTARSTVO UNUTRAŠNJIH POSLOVA Odjel za izvršenje kazni. Pov. broj: 12/1946.

PREDMET: Krivični progon naših državljana koji nisu njemačke narodnosti niti porijekla a koji su se u toku okupacije deklarirali kao Njemci.-

Zagreb, dne 5. siječnja 1946.

Svima Odjelima unutrašnjih poslova Okruga Gradova Zagreb, Osijek, Split Oblasti Dalmacije.-

Od Ministarstva unutrašnjih poslova FNR. Jugoslavije broj 6968/45 od 29. decembra 1945. primili smo slijedeće načelno uputstvo: Pečat. Okrugli pečat: Gradski narodni odbor Zagreb Prosvjetni odjel (u sredini zvijezda petokraka). 849 Potpis nečitak. 847 848

789


“Pokrenuto je pitanje kako se ima postupati sa licima koja pripadaju nekom od naših naroda, koja su za vrijeme okupacije bili članovi ‘Kulturbunda’”. Pripadnici naših naroda učlanjeni u Kulturbudnu nisu upisom u ovu njemačku organizaciju u pogledu svoga gradjansko-pravnog statusa pretrpili nikakvu promjenu, ali su na nesumnjiv način pokazali, da su ideološki pristalice fašističkog shvatanja, čiji je nosilac u našoj zemlji upravo bila ova njemačka organizacija. Nadalje članstvo za vrijeme okupacije u Kulturbundu lica pripadnika naših naroda najočitiji je dokaz, da su oni bili vjerni saradnici Njemaca, jer su samo takvi mogli biti primljeni u organizaciju, ako nisu bili Njemci. Kao saradnici okupatora i njihovi pomagači oni ne mogu biti tretirani po tač. 2. čl. 2. Odluke AVNOJ-a od 21. XI-1944. (niti tumačenja ove Odluke, koje je naknadno izdato) u koliko nisu njemačkog porijekla i kao takvi asimilirani.- Njih kao saradnike i pomagače okupatora treba izvoditi pred narodne sudove da odgovaraju za zločine počinjene za vrijeme okupacije.- Radi toga treba narediti organima državne uprave da ovakva lica pronalaze, prikupljaju podatke o njihovom radu za vrijeme okupacije i da ih prijavljuju kao ratne zločince nadležnom Javnom tužiocu i Komisiji za utvrdjivanje ratnih zločina i njihovih pomagača. Sa ovakvim stavom složilo se i Predsjedništvo Minist. Savjeta FNRJ.” Mi smo već ranije našom okružnicom br. 15008-IV-45. od 19. prosinca 1945. god. upozorili i obavijestili sve Odjele unutrašnjih poslova da odmah pristupe prikupljanju podataka vrhu upisa naših državljana, a koji nisu njemačkog porijekla niti narodnosti, koji su se u toku okupacije učlanili ili upisali u Kulturbund, Volksgruppu, D. A. F. - Deutsche arbeits front) ili slična nacistička udruženja. Prema tome od sada treba za svakog našeg državljana, koji je po porijeklu odnosno narodnosti: Hrvat, Srbin, Slovenac, Makedonac, Crnogorac, ili je pripadnik jedne od priznatih narodnosti: Čeh, Slovak, Rus, Poljak, Rumunj, Madjar, Rusin, Jevrejin, i. t. d. napraviti krivičnu prijavu, u kojoj će se detaljno opisati njegovu djelatnost u toku neprijateljske okupacije kao pripadnika Kulturbunda Volksgruppe (njemačka narodnosna skupina), D.A.F.-a (njemački radni front) Studentenbund (studentska skupina), Društva prijatelja Njemačke, Hitlerjugend-a, ili premda nije bio učlanjen ni u jednu od spomenutih organizacija, ali je u toku okupacije važio ili istupao kao Njemac, ili je bio u njemačkim vojnim formacijama ili u njemačkoj policiji, te tako sačinjenu krivičnu prijavu dostavljati Javnom tužiocu okruga ili grada uz predlog krivičnog progona. Pored istaknutog treba u svakoj krivičnoj prijavi navesti gdje se odnosno lice nalazi, da li je na slobodi ili u nekom od radnih logora. Da li će lica, koja se nalaze u radnim logorim, biti pritvorena ili će se braniti iz slobode, izlazeći tako iz logora, stvar je svakog konkretnog slučaja, koga će ocjeniti Javni tužilac, koji provodi istragu ili nadležni sud po prijemu optužnice. Za sve one slučajeve, gdje Vam ne bude jasno, gdje budete u dvojbi glede narodnosti i porijekla osoba koji su naši državljani, dostavite spis ovom Ministarstvu radi ocjene i utvrdjena narodnosti odnosno porijekla. Konačno nakon što sve krivične prijave sa Vašeg okruga budu predane Javnom tužioštvu, dostavite ovom Ministarstvu ukupan broj lica predloženih za krivični progon. [...]850 _____________

850

790

Nedostaje završetak dokumenta.


Kopija, strojopis Privatno vlasništvo Z. Dizdar, V. Geiger, M. Pojić, M. Rupić (prir.), Partizanska i komunistička represija i zločini u Hrvatskoj 1944.-1946. Dokumenti, Slavonski Brod, 2005., str. 306.-307.

327. 1946., siječanj 5. Varaždin

Upravni odjel, Odsjek za narodni red i sigurnost Okružnog NO-a Varaždin, dostavlja Odjelu narodne sigurnosti Ministarstva unutarnjih poslova NR Hrvatske Zagreb, izvješće o općem stanju u Okrugu Varaždin u prosincu 1945. _____________ OKRUŽNI NARODNI ODBOR VARAŽDIN Upravni odjel-odsjek za javni red i sigurnost Broj: Pov. 17/46

U Varaždinu, dne 5. siječnja 1946.

Predmet: Mjesečni izvještaj odsjeka za javni red i sigurnost za mjesec prosinac 1945.

MINISTARSTVU UNUTRAŠNJIH POSLOVA Odjel narodne sigurnosti Zagreb OPĆA SITUACIJA U OKRUGU VARAŽDIN

U posljednji mjesec dana politička situacija na našem okrugu nije se promjenila i nema nešto značajnijeg. Sada se zapaža stanovito mrtvilo, ljudi su se pasivizirali od politike, a što je vjerojatno razlog, da je konačno rješen problem oblika državnog uređenja koji je jednako privlačio našem Narodno oslobodilačkom pokretu sklone ljude, kao i razne njemu neprijateljski naklonjene elemente koji su očekivali potporu sa strane Engleza kako bi se dočepali vlasti, pa su i tom cilj razvijali svoju propagandu šireći razne lažne i alarmantne vijesti sa ciljem zastrašivanja ljudi kako bi se iste otklonilo od samog glasanja ili pak ponukalo na glasanje u praznu kutiju. No nakon provedenih izbora prestala je takva propaganda reakcionera sa svojim načinom rada. Isto tako se zapaža kod inače i simpatizera našem pokretu stanovita ravnodušnost pa se tako često od ovakovih ljudi čuje “što ću dolaziti na frontovske sastanke kad sad i onako znademo što će biti”. Sada što je važno napomenuti zapaža se dosta veliko negodovanje ljudi zbog prisilnog odkupa viškova žitarica, a koje se naročito primjećuje u kotarevima Prelog,

791


Čakovec, Ludbreg i Varaždin, tako da se tu dosta često čuje “Samo se od nas traži, a dok mi trebamo nešto kao odijelo i obuću - nemožemo dobiti”. Isto tako se govori među seljaštvom, da u buduće neće više obrađivati zemlju u tolikoj mjeri, već samo onoliko, koliko će im biti potrebno za život, jer kažu: “Nama nema smisla obrađivati zemlju, kad i onako nismo vlasnici prihoda od nje.” Do ovakovih i sličnih govorkanja do��lo je zbog toga što pojedine kotarske komisije kao i pojedini aktivisti nisu dovoljno i pravilno objasnili širim slojevima važnost otkupa i što se istom otkupu nije prišlo planski. Od početka se je otkup vršio na dobrovoljnoj bazi, a što je bilo nepravilno te se je naknadno ispravilo.- Sam otkup nije do sada zadovoljavajući ali u posljednje vrijeme nedostaci i greške se ispravljaju te će i otkup biti bolji. Iz kotara Varaždinskog primili smo izvještaje da je poraslo nezadovoljstvo među radnicima tvornice tekstilne industrije “Tivar” Varaždin i to zbog tog što je Uprava tvornice Tivara dokinula radnicima 15 minutni odmor na 8 sati rada, kao i zbog toga što je postao rad preko nedjelje obvezatan. Radnici govorkaju između sebe da nikada do sada nisu bili tako teški uvjeti rada i kažu “kome ćemo se žaliti zar sindikatu, kada se u istom sindikatu kao rukovodioci nalaze ljudi iz same Uprave tvornice[”].- Izvješteni smo a koji izvještaj još do sada nije provjeren da radnici u najvećem odjeljenju tvornice Tivara “konfekciji” sami unatoč naređenja uprave tvornice Obustavljaju rad i održavaju uobičajeni 15 minutni odmor, dok se u ostalim odjeljenjima iste tvornice 8 sati rad obavlja bez tog odmora.- Osim toga ima još uvjek pojava krađe štofova i vune sa strane stanovitog djela radnika. Sama kontrola od strane uprave nije dovoljno efikasna i ne osjeća se dovoljno ugjecaj sindikata na radništvo. Što se tiče grupica bandita “križara”. Isti su zapaženi u Ludbreškom kotaru i to u graničnom djelu prema kotaru Koprivnici. Njihovo brojno stanje je do 12 ljudi naoružanih sa puškama i pištoljima. Isti su obučeni u bivše ustaške odore, a po neki se nalaze i u civilu. Prema provedenim izvidima ti se banditi zadržavaju na teritoriju kotara Koprivnice odakle se zalječu u susjedna sela kotara Ludbreg u cilju pljačke. Posljednji puta zapaženi su u selu Koledincu, kotar Ludbreg dana 11.XII.1945. kada su izvršili pljačku nad seljacima pomenutog sela, a o čemu smo Vas već ranije izvjestili pod našim Pov. brojem 226 od 24.XII.1945. Također je zapažena u kotaru Zlatar manja grupica “križara”. Ista se prema dobivenim podacima u izvještajima krije u selima kotara Zlatar, a podpomažu je bivše ustaške familije. Od te grupice križara ubijen je u bijegu Prkačin Nikola, odbjegli kažnjenik iz kazneno popravnog doma Lepoglava. Isti je rodom iz Splita. Opširniji izvještaj o tome poslat je pod našim Pov. brojem 1/1946. U kotarevima Ivanec, Krapina, Prelog bilo je zapaženo za Novu godinu razbacivanje letaka sa slijedećim sadržajem: Sretnu novu godinu - križari, a ispod oznaka križa. Iz posljednjeg izvještaja iz Kotara Prelog razabire se da je u samom tom kotaru započelo stanovito gibanje i rad bivših križara. Izvidi se po tome, pa ćemo Vas o tome naknadno izvjestiti. Smrt fašizmu - Sloboda narodu! M.P.851 _____________ 851

792

PROČELNIK: /Kobal Vlado/ Kobal [Vlado] [v.r.]

Okrugli pečat: Okružni Narodni odbor Upravni odjel Varaždin (u sredini grb FNR Jugoslavije).


Izvornik, strojopis Državni arhiv u Varaždinu, 0651, Pov. 17/46.

328.

1946., siječanj 11. Zagreb

Odjel osnovne nastave Ministarstva prosvjete Narodne vlade Hrvatske, Zagreb, izvješćuje Oblasni NO Dalmacije i sve okružne i kotarske NO-e u NR Hrvatskoj, da se “u vezi sa negativnim radom nekih vjeroučitelja u našim školama ukazala (se) potreba da se sakupe podaci u tom njihovom radu”, te nalaže da prosvjetni odjeli “ministarstvo o tome obavijeste navađajući konkretne primjere negativnog rada vjeroučitelja u školi i narodu” _____________

NARODNA VLADA HRVATSKA MINISTARSTVO PROSVJETE Odjel osnovne nastave Broj: Tajno 133-III-1946.

Predmet: Protunarodan i negativan rad vjeroučitelja - podaci.

OBLASNOM NO-u DALMACIJA Prosvjetni odjel Tajništvo u/ OKRUŽNIM NO-ima Prosvjetni odjel Tajništvo KOTARSKIM NO-im Prosvjetni odjel Tajništvo

SPLITU SVIMA SVIMA

U vezi sa negativnim radom nekih vjeroučitelja u našim školama ukazala se potreba da se sakupe podaci u tom njihovom radu. Prosvjetni odjeli treba da sakupe materijal po prednjem pitanju i da ovo ministarstvo o tome obavijeste navađajući konkretne primjere negativnog rada vjeroučitelja u školi i narodu (maltretiranje školske djece, iskorištavanje školskog rada u političke svrhe na reakcionarnoj i protunarodnoj bazi, lični (moralni) život u koliko nije dostojan jednog svećenika. No navađanje primjera takvog njihovog rada, u koliko ga ima ili u koliko ga bude bilo, treba da bude istinito i konkretno navađajući ime i prezime dotičnog vjeroučitelja, školu ili mjesto gdje se događaj dogodio, kao i vrijeme događaja.

793


Događaj treba navesti uvjerljivo. Događa se da mnogi vjeroučitelji za vrijeme predavanja vjeronauka djeci govore i stvari koje ne spadaju na sat vjeronauka, a pogotovo ako se čitavi sat vjeronauka pretvori u ogovaranje naše narodne vlasti i sl. U ovim slučajevima treba navesti i primjere što koji vjeroučitelj priča djeci, a ne odnosi se na vjeronauk već na agitaciju protiv narodnog pokreta. Predmet smatrajte važnim, kako bi se toj pojavi stalo na put i kako bi se najkarakterističniji primjeri u svrhu obavještenja javnosti preko štampe iznesli. Smrt fašizmu - Sloboda narodu!

U Zagrebu, 11. siječnja 1946.

Napomena: Ovu okružnicu ne treba slati u prosvjetne odjele M.P.852 _____________

Načelnik: Odjela osnovne nastave: /Ivo Tošić/ Ivo Tošić [v.r.]

Izvornik, strojopis Državni arhiv u Varaždinu, 0651, Pov. 26/46. – Državni arhiv u Sisku, Sabirni arhivski centar Petrinja, 0020, Povjerljivi spisi, kut. 12, 2/46.

1946., siječanj 18. Varaždin

329.

OZN-a Varaždin dostavlja Okružnom NO-u Varaždin podatke o Josipu Nebesniju (1920.), namješteniku GLAVNOPROD-a u Varaždinu, koji je “neprijateljski raspoložen prema našoj državi”, te predlažu da ga se “odpusti iz službe, a ako treba i privede kazni” _____________ […]853 OKRUŽNO ODJELJENJE ZAŠTITE NARODA OZN-a VARAŽDIN Broj 199 dne. 18.I.1946.854

Va r a ž d i n

Okružnom narodnom odboru /tajniku/

Dostavljamo Vam prepis izvještaja o namješteniku Nebesni Josipu, koji je namješten u GLAVNOPROD-u u Varaždinu. Okrugli pečat: Ministarstvo prosvjete Federalna država Hrvatska (u sredini zvijezda petokraka). Grb FNR Jugoslavije. 854 Pečat. 852 853

795


Kako se vidi iz same izjave imenovani je neprijateljski raspoložen prema našoj državi, što je sam pokazao dok se je nalazio u Jugoslavenskoj armiji. Nebesni je sin od sestre nadbiskupa Šarića a ranije je živio u Sarajevu, gdje bi i danas trebao biti, ali kako je omražen medju narodom, koji ga bi prezirao, nesvidja mu se živjeti u njegovom mjestu. Kako ste Vi nadležna ustanova za takove stvari, mišljenja smo da se istoga odpusti iz službe, a ako treba i privede kazni. Smrt fašizmu - Sloboda narodu! M.P.855

Načelnik kapetan: u.z. ...856 [v.r.]

OKRUŽNI N.O. VARAŽDIN Odjeljenje trg Dne 15/III. 1946. Broj: Pov. 35857 Prema dogovoru odnosno upitu druga Ivice pročelnika odjela trg i oprskrbe - Nebesni je kao kalkulant namješten kod Glavnoproda i vrlo sposoban u radu. Za sada nema mogućnosti da ga se smjeni jer za njegov rad ne mogu naći drugoga.

_____________________________________

Predmet izvještaja namještenika Nebesni Josipa koji radi u GLAVNOPROD-u Varaždin. Nebesni Josip 15.IX.1920. godine u Kotor Varošu u Bosni, Hrvat, neoženjen, po zanimanju student teologije. Spomenuti je stupio u Jugoslavensku armiju nakon oslobodjenja, tj. 22.V.1945. god. kao mobilisan. Za vrijeme NDH. bio je domobranski zastavnik. Za cijelo vrijeme dok se je nalazio u Jug. Armiji odnosno u streljačkom bataljonu, pokazao se je kao nepovjerljivo i sabotersko lice. Navodimo samo dva primjera i to: Kao pomoćni pisar štaba strijeljačkog bataljona jednom prilikom došao je iza ledja komandantu istog bataljona u kancelariju, gdje je uzeo štabski pečat i udario ga na falsifikovanu propusnicu, na kojoj je podpisao komandanta i komesara bataljona. U koju je svrhu htio iskoristiti tu objavu nije nam poznato. Drugi slučaj je bio kada je isti bataljon davao priredbu u Prelogu, gdje su ulaznice za gradjanstvo bile dobrovoljni prinos, a on kao inkasator pronevjerio je 600. dinara novaca, što je nakon toga ustanovljeno, gdje on to i sam priznaje. Kao nepovjerljivo lice nije mogao ostati u štabu kao pisar te kao takav odpušten dana 12.X.1945. godine. 855 Okrugli pečat: Okružno odjeljenje zaštite naroda Varaždin - OZN-a - (u sredini grb FNR Jugoslavije). 856 Potpis nečitak. 857 Pečat.

796


Nešto iza toga Nebesni se je zavukao u Glavnoprod Varaždin, gdje se i sada nalazi, i ako je štab streljačkog bataljona već urgirao na naslov, usprkos toga svega on se još uvijek tamo nalazi. Imenovani je sin od sestre nadbiskupa Šarića, a ranije je živio u Sarajevu, gdje bi i sada trebao, ali izgleda se boji otići u svoje rodno mjesto.

Dovršeno.

_____________

Varaždin 17. siječanj 1946.

Izvornik, strojopis Državni arhiv u Varaždinu, 0651, Pov. 35/46.

330. 1946., siječanj 22. Grabovac (Glina)

Zapisnik o izvršenju kazne strijeljanjem nad ratarom Lovrom Lončarićem (1902.) iz Maje (Glina), osuđenom na smrt presudom Okružnog suda Banije u Sisku _____________

Z A P I S N I K OD 22/I. 1946. Sačinjen u šumi zv. Jelik858, sela Grabovac, kotara Glina po predmetu izvršenja smrtne kazne strijeljanjem, vješanjem nad Lončarić Lovrom rodjenim godine 1902 iz Maje kotar Glina, po zanimanju ratar, koji je osudjen na kaznu smrt strijeljanjem presudom okružnog suda Banija u Sisku broj 203/46, koja je presuda potvrdjena od Vrhovnog suda N.R. Hrvatske broj K.0204 dok molba za pomilovanje od Prezidijuma N. skupštine broj 142/47 nije uvažena. P R I S U T N I : 1. Od strane Odjela unutrašnjih poslova: Dorčić Petar, 2. Od strane Javnog tužioštva Okruga Banije: Šteković Aniša 3. Liječnik stručnjak: Dr. Milan Ključec. Prilikom dolaska na licu mjesta napred navedenih službenih lica, gdje se već nalazi na smrt osudjeni Lončarić Lovro sa potrebnim brojem organa N. milicije i vodnikom za izvršenje kazne. Nakon što je propisno utvrdjen identitet napred imenovanog, izdat je nalog vodniku, da nad istim izvrši smrtnu kaznu. 858

Ispravno bi bilo: Jelnik.

797


Smrtna kazna izvršena je plotunom iz vojničkih pušaka, prema postojećim pravilima vojne službe, po izvršenoj kazni i konstataciji smrti od strane prisutnog liječnika Dr. Ključeca, pristupilo se sahrani trupla napred imenovanog u neposrednoj blizini mjesta izvršenja smrtne kazne, u već za to pripremljenu raku, pošto interesi narodne sigurnosti nisu dozvoljavali da se iste preda na raspolaganje njegovoj rodbini. Uredovanje je započelo u 17.00, a završeno u 17.30 sati. D O V R Š E N O

_____________

Članovi komisije: 1. Dorčić Petar [v.r.] 2. Šteković Aniša [v.r.] 3. Ključec Milan [v.r.]

Izvornik, strojopis Državni arhiv u Sisku, 0765, Stup 203 – 1946.

331. 1946., siječanj 31. Zagreb

Zemaljska uprava narodnih dobara Zagreb traži od svih okružnih i gradskih uprava narodnih dobara u NR Hrvatskoj, da žurno dostave podatke o imovini “Njemačkog Reicha i njemačkih državljana” na njihovom području _____________

NARODNA REPUBLIKA HRVATSKA ZEMALJSKA UPRAVA NARODNIH DOBARA Broj: T 67/1946. Zagreb, dne 31. siječnja 1946. Predmet: Podaci o imovini Njemačkog Reicha i njemačkih državljana. SVIM OKRUŽNIM UPRAVAMA NARODNIH DOBARA SVIM GRADSKIM UPRAVAMA NARODNIH DOBARA Pretsjedništvo Narodne vlade Hrvatske FRH. svojim dopisom od 23.I.1946. broj 783/46. dostavilo je raspis slijedećeg sadržaja: “Od Privrednog Savjeta F.N.R.J. primili smo pod br. 405 od 18.I.o.g. slijedeći akt: Na konferenciji za reparacije održanoj u Parizu doneti su zaključci o načinu

798


uračunavanja imovine Nemačkog Rajha i njegovih državljana koja je konfiskovana na našoj teritoriji. Prema tim zaključcima naša država ima da izvrši obračun za svu tu imovinu sa nadležnim organima saveznika. U vezi s tim treba hitno prikupiti sve podatke potrebne za iznalaženje aktivnog salda nemačke imovine i imovine nemačkih državljana /imovine po odbitku pasive uračunavajući i državna potraživanja/ i dostaviti Državnoj upravi narodnih dobara sa overenim prepisima svih dokumenata iz kojih se izvodi da su ta preduzeća vlastništvo Nemačkog Rajha odnosno nemačkih državljana kao na pr. prepisi dokumenata o dozvoli rada, dozvoli osnivanja, inventari, zemljišno-knjižni ulošci itd. - Napominje se da se pod licima nemačkog državljanstva /ne nemačke narodnosti/ misli na ona lica, koja su pre septembra 1939. godine imali nemačko državljanstvo. Zbog važnosti prednjeg zadatka Privredni savjet FNRJ odredio je za izvršenje istoga strogi rok od mesec dana. Kako se prednji zadatak može obaviti jedino uz saradnju svih vlada Narodnih republika odnosno uz saradnju nadležnih Ministarstava u svakoj Republici, te se moli Pretsjedništvo da područna Ministarstva upozna sa naloženim zadatkom i rokom u kome ovaj mora biti izvršen, tako da podaci budu dostavljeni Državnoj upravi narodnih dobara najkasnije do 20. februara t.g. 1/ Svi podaci o vrednosti imovine nemačkih državljana odnosno Nemačkog Rajha koja se nalazi na teritoriju Jugoslavije, imaju se konkretno podeliti prema vrsti proizvodnje odnosno privrednoj nameni, u sledeće grupe: a. industrija preduzeća b. poljoprivredne i šumska dobra c. trgovačka i zanatska preduzeća d. kreditne i osiguravajuće ustanove e. nepokretnosti i zgrade i f. rudnici. 2/ Podaci koje treba prikupiti i dostaviti jesu: a. naziv preduzeća ili imanja /firma/ b. bivši vlasnik /pre preuzimanja/ c. mesto u kome se nalazi preduzeće ili dobro ili firma d. vrsta preduzeća ili imanja /prema obliku i proizvodnji/ 3/ Pri prikupljanju podataka o vrednosti preduzeća uzeti vrednost preduzeća, dobra ili nekretnine u 1938-1939. i na dan preuzimanja po oslobodjenju. Ističemo da se pri pribiranju podataka o vrednosti valja služiti i to: Kod industrijskih preduzeća i svih preduzeća i u obliku akcionarskih društava uzimati i dostaviti u overenom prepisu bilance 1938, 1939 i 1940. godine kao i za 1941, 1942, 1943. i 1944. i još prvi odnosno poslednji bilanc po preuzimanju preduzeća. Kod trgovačkih preduzeća po mogućnosti inventar sačinjen prilikom preuzimanja preduzeća po oslobodjenju kao i overen prepis upisa u trgovački registar. Kod nekretnina zemljišno-knjižno stanje u 1938-1939 godini i po preuzimanju kao i overen prepis izvoda iz zemljišnih knjiga. Pored toga treba dostaviti i sve one podatke i dokumente koji bi po Vašem mišljenju mogli korisno poslužiti za utvrdjivanje vrednosti gornje imovine. Pri prikupljanju podataka o vrednosti treba uzimati u obzir i smanjenje vrednosti usled oštećenja nastalih pri vodjenju ratnih operacija /iznos prijavljene ratne štete/ kao i vrednost amortizacije i otpisa. Potpuno uništena preduzeća /tj. koja faktično postoje/ ne uzimati u obzir.

799


Dostavljajući prednje ova Uprava moli za hitan postupak u izloženom smislu sa jednom napomenom, da je rok prekluzivan i da se zadatak prema tome mora izvršiti. U prilogu dostavlja se predlog kriterija za procenu vrednosti pojedinih objekata koje je izradilo Ministarstvo gradjevina FNRJ u Beogradu, s molbom da se pri dostavljanju podataka imaju u vidu i navedeni kriteriumi.” Radi važnosti i kratkog roka za izvršenje ovog zadatka potrebno je, da odmah poduzmete odgovarajuće mjere kako bi se prikupljanje traženih podataka za one imovinske objekte koji spadaju pod Vašu nadležnost u potpunosti na vrijeme izvršilo. Molimo Vas, da nas najkasnije do 20. februara o.g. izvijestite, da li ste Državnoj upravi poslali podatke prema aktu broj 405 od 18.I. o.god. Prilažemo prijedlog Ministarstva gradjevina FNRJ za procjenu nekretnina. Radi navedenog potrebno je da naslovna uprava hitno pristupi odvajanju onih odluka o konfiskacijama, koje su donesene po Komisijama za konfiskaciju njemačke imovine, u smislu čl. 1. stavka 1. Odluke AVNOJ-a od 21.XI.1944.- Potrebno je, naime, izdvojiti sve one odluke, koje se odnose na konfiskaciju imovine Njemačkog Rajha i na lica njemačkog državljanstva /ne onih njemačke narodnosti, a jugoslavenskog državljanstva, nego se misli samo na lica koja su prije rujna 1939. imala njemačko državljanstvo/. Tako izdvojene odluke potrebno je srediti po grupama naznačenim u točci 1. pod slovom a do uključivo f gornjeg raspisa te sastaviti spisak istih i dostaviti ovoj upravi najkasnije do 12. veljače 1946. sa dotičnim odlukama. Pored gornjeg naslovna je uprava dužna dostaviti i potrebne elemente za procjenu odnosnih nekretnina i zgrada prema priloženim uputama /kriterij za procjenu objekata/, kao i gruntovni izvadak sa današnjim zemljišno-knjižnim stanjem i stanjem iz 1938/1939. godine. Za izvršenje prednjeg zadatka biti će odgovorni upravnici, jer se dati rok neće produljiti. Prilog: 1.859 Smrt fašizmu - Sloboda narodu!

[...]861 Okružna Uprava Narodnih Dobara kod okružnog narodno oslobodilačkog odbora Varaždin862 Broj 18 / 1946 4/II 1946.863 _____________ Izvornik, strojopis Državni arhiv u Varaždinu, 0652, T. 18/46. Prilog nije pronađen. Potpis nečitak. 861 Zvijezda petokraka. 862 Usp. dok. br. 334. 863 Pečat. 859 860

800

UPRAVNIK: ...860 [v.r.]


332. 1946., veljača 7. Dvor na Uni

Kotarski sud u Dvoru na Uni presuđuje da se konfiscira “celokupna imovina pokretna i nepokretna svih stanovnika mjesta Zrinj864 Narodnih neprijatelja i to bez obzira gdje se takova nalazi imovina”865 _____________

U

P R E S U D A I M E N A R O D A

Broj I.2/46-2

Kotarski sud u Dvoru na Uni po predsedniku suda Vujičić Nikoli kao predsedniku vjeća te Roksandić Janku poptredsedniku suda i Zastavniković Ozrenu sekretaru suda kao članovima vijeća i Pantelić Draganu zapisničaru u predmetu Kotarskog N.O.a. u Dvoru na Uni na danas 7 februara 1946 održanoj nejavnoj raspravi p r e s u d i o j e U smislu člana 28 zakona o konfiskaciji a na osnovu podataka iz spisa Kotarskog N.O. u Dvoru na Uni odjel unutrašnjih poslova od 2/II-1946 broj 362/46 prema kojim podatcima su svi stanovnici mjesta Zrinj za borbu sposobni vodili borbu protiv N.O.V.a zatim u koliko nisu streljani ubijeni ili poginuli pobjegli su u toku rata: Konfiskuje se celokupna imovina pokretna i nepokretna svih stanovnika mjesta Zrinj Narodnih neprijatelja i to bez obzira gdje se takova nalazi imovina. U koliko bi se naknadno ustanovilo da se pojedina lica od žitelja mjesta Zrinj nebi imala smatrati Narodnim neprijateljima postupaće se u pogledu i u smislu člana 8 pomenutog zakona t.j. vratiće im se ili naknaditi vrednost oduzete imovine odnosno u smislu člana 6 i 29 zakona o konfiskaciji ostaviće im se u koliko je nužno za uzdržavanje uže obitelji osudjenog narodnog neprijatelja. Ova se presuda u smislu pomenutog zakona ima smatrati izvršnom. Presuda se dostavlja upravi narodnih dobara kod Okružnog narodnog odbora Banije u Petrinji, Javnom tužiocu Okruga Banije u Petrinji, Službenom listu F.N.R.J. u Beogradu, i Narodnim novinama u Zagrebu, radi obnarodovanja, zatim Kotarskom Narodnom odboru u Dvoru na Uni, Kostajnica, Sunja, Petrinja, i Gradskom odboru u Sisku, radi objavljenja na uobičajeni način putem svih područnih Mjesnih odbora, te ovosudnom gruntovnom uredu. O b r a z l o ž e n j e Kotarski Narodni odbor u Dvoru na Uni dostavio je ovom sudu 2/II-1946 pod brojem 362/46 u smislu člana 28 zakona o konfiskaciji, popis nekretnina i imovine svih žitelja mjesta Zrinj, kao ratnih zločinaca i narodnih neprijatelja koji su u toku rata streljani, ubijeni, poginuli ili pobjegli. Ispravno bi bilo: Zrin. O sudbini stanovnika Zrina, usp. Lj. Đurić, Zrinj 1941-1943, Otadžbina, god. 2, br. 4, Glina, 1995., str. 94.; V. Čutura, Jači od svih progona, Glas koncila, Zagreb, 24. lipnja 2007., str. 20.-21. i dok. br. 47. i 147. 864 865

801


U smislu propisa cit. zakona imaju kotarski sudovi izreći presudu o konfiskaciji cijelokupne imovine odnosnih lica kao ratnih zločinaca, bez obzira gdje se njihova imovina nalazi. Iz mjesta Zrinj koje je prema utvrdjenju kotarskog Narodnog odbora u Dvoru na Uni u cijelosti i skupno davalo otpor, te se borilo protiv Narodno oslobodilačke-vojske pobjegla su sva lica t.j. svi stanovnici- u koliko nisu strijeljani, ubijeni ili pobjegli- te je u pogledu svih stanovnika toga mjesta valjalo donijeti presudu o konfiskaciji. Obzirom na okolnost, da je mesto Zrinj porušeno usled borbi, uništena sva arhiva mjesnih ustanova i vlasti, tako da nema mogućnosti, da se utvrdi ni koje su obitelji ni koja lica pojedinačno nalazila u mjestu za vrijeme borbi vodjenih protiv N.O.V. niti koja su pobjegla, valjalo je izreći skupnu presudu za sve žitelje odnosnog mjesta, a u koliko bi se naknadno ustanovilo, da pojedina lica od žitelja mjesta Zrinj, nebi imala da se smatraju narodnim neprijateljima, postupaće se u pogledu istih shodno u presudi citiranim zakonskim propisima o konfiskaciji. S.F. - S.N. Kotarski sud U Dvoru na Uni dne 7 februara 1946. Predsednik suda: Vujičić. M.P.866 Sud Za tačnost otpravka Pretstojnik-upravitelj odjeljenja sudske pisarnice: …867 [v.r.] _____________ Izvornik, strojopis Privatno vlasništvo

866 867

Okrugli pečat: Kotarski narodni sud Dvor (u sredini zvijezda petokraka). Potpis nečitak.

803


333. 1946., veljača 13. Valpovo

Otpusnica iz Radnog logora Valpovo za Višnju Kifer (1918.) iz Zagreba868 [...] KOMANDA RADNOG LOGORA VALPOVO Broj: 714 dne: 13.II.1946. 869

_____________

O t p u s n i c a Za Kifer Višnju rodj. Jakopec rodjena 1918 iz Zagreba, koja se otpušta iz radnog logora Valpovo, na temelju riješenja Ministarstva unutrašnjih poslova, Odjel za izvršenje kazne Zagreb, pod br. 3516 od 31.1.1946 a po nalogu Odjela unutrašnjih poslova pri Okružnom N.O.-u Osijek, pod br. 2073 /46 od 6. 2. 1946. Ova otpusnica važi ujedno kao propusnica za putovanje željeznicom od Valpova do Zagreba. Po dolasku kući imade se imenovana javiti kod svog nadležnog N.O.-a. Mole se sve vojne i civilne vlasti da imenovanoj na putu kući ne čine nikakove smetnje.

Za Tita - Za republiku ! Upravnik kapetan: M.P.870 /Josip Globočnik/ uz. Pospišil [v.r.] _____________

Izvornik, strojopis Privatno vlasništvo V. Geiger, Nestanak Folksdojčera, Zagreb, 1997., str. 92. – V. Geiger, Radni logor Valpovo 1945.-1946. Dokumenti, Osijek, 1999., str. 101.

868 Zagrepčanka Višnja Kifer rođ. Jakopec, iako Hrvatica, internirana je u Radni logor Valpovo, koji je bio logor za folksdojčere, jer je bila udana za Nijemca iz Donjeg Miholjca. Usp. V. Geiger, Nestanak Folksdojčera, Zagreb, 1997., str. 89.-92.; V. Geiger, Radni logor Valpovo 1945.-1946. Dokumenti, Osijek, 1999., str. 381.-382. 869 Grb FNR Jugoslavije. 870 Okrugli pečat: Komanda Radnog logora Valpovo (u sredini grb FNR Jugoslavije).

804


334. 1946., veljača 18. Varaždin

Okružna uprava narodnih dobara Varaždin izvješćuje Zemaljsku upravu narodnih dobara Zagreb, da na području Okruga Varaždin “nema niti jedan slučaj konfiskacije imovine Njemačkog Reicha i njegovih državljana”, odnosno da su “izvršene (su) konfiskacije za 50 slučajeva njemačke imovine, ali su isti naši državljani, po podrijetlu Njemci (većinom Austrijanci) koji su se za vrijeme rata deklarirali kao Njemci”871 _____________

OKRUŽNA UPRAVA NARODNIH DOBARA VARAŽ D I N BROJ: T. 18 - 1946.-I-.

Varaždin, dne 18.II.1946.

Predmet: Podaci o imovini Njemačkog Reicha i njemačkih državljana.

ZEMALJSKOJ UPRAVI NARODNIH DOBARA Z A G R E B

Savezno sa raspisom od 31. siječnja 1946. br. T. 67/46.872 izvješćuje se, da na području ove Okružne uprave nema niti jedan slučaj konfiskacije imovine Njemačkog Reicha i njegovih državljana. Na ovom području izvršene su konfiskacije za 50 slučajeva njemačke imovine, ali su isti naši državljani, po podrijetlu Njemci (većinom Austrijanci) koji su se za vrijeme rata deklarirali kao Njemci. Popis tih Njemaca (naših državljana) šalje se Naslovu u 2 primjerka izvješćem od danas. SMRT FAŠIZMU – SLOBODA NARODU! UPRAVNIK: Magdić [v.r.] ...873 [v.r.] _____________ Izvornik, strojopis Državni arhiv u Varaždinu, 0652, T. 18/46.

Usp. dok. br. 290. i 346. Usp. dok. br. 331. 873 Potpis nečitak. 871 872

805


1946., veljača 19. Glina

335.

Učenici Realne gimnazije u Glini, sudionici II. konferencije Narodnog saveza omladine u Glini, traže od nadležnih da se iz škole “odstrane” učenici čija imena navode, “zbog njihova protunarodnog rada” _____________ Prijepis

Sa naše II. konferencije NSO-e Glina održane 17.II.1946. (u nedjelju) zahtevamo, da se iz naše škole odstrane: Vera Zibar (VI. razr.) Ivka Korak (V. razr.) Crnković Zvonko (V. razr.) i Vidaković Dobrila (II. razr.) zbog njihova protunarodnog rada. Kao razloge navodimo šta su činili: Ivka Korak je za vreme okupacije bila aktivni član ustaške mladeži. Kada su partizani došli u Glinu, ona je pobjegla u Petrinju, gde je do zadnjeg dana pomagala ustaški pokret. Posećala je nekoliko puta sastanke križarske organizacije. Ismejavala se sa nastavnikom iz ruskog jezika. Sabotira rad u školi. Za vreme okupacije bila je ustaška rojnica. Otac joj je bio ustaša, bandit, zbog čega je i streljan. Crnković Zvonko je bio u zatvoru i tamo priznao, da je pisao neprijateljske parole. Neredovitim dolaženjem i ponašanjem uopće sabotira rad u školi. Vezan je sa križarskom organizacijom. Otac i brat su bili ustaše (brat mu je streljan). Zibar Vera je bila u zatvoru zbog toga što je vezana sa križarskom organizacijom, ali nije ništa htela priznati. Pobegla je pred partizanima iz Gline i do zadnjega dana pomagala ustaški pokret. Pisala je parole na zidovima škole. Otac i brat njen su bili ustaše zbog čega su i streljani. Vidaković Dobrila je kći najvećega krvnika. Sabotira rad u razredu. Pod njenim rukovodstvom proizvedena je podela na dva tabora u II. razredu. Skidala je parole u razredu. Pisala je neprijateljsku parolu Ž.A.P. 27.I. u 11 h gdje su je videli dva druga. Konferencija jednoglasno potvrđuje ove dokumente i apeluje na Vas, da ih dostavite nadležnim prosvetnim vlastima, kojetreba, da potvrde ovu našu odluku. Konferencija jednoglasno prihvaća predlog, da se zabrani povratak Prus Zvonku, Lipah Karlu u školu. U ime učenika ove škole potvrđuje ovaj predlog odbor N.S.O-e: Bunjac Vaso, v.r. Čučković Milan, v.r. Muždeka Drago, v.r. Da je prijepis točan originalu tvrdi: U Glini, 19. II. 1946. Ovjereni prijepis, rukopis HDA, Zagreb, 8.3., VI – 20, kut. 34. 874 875

806

M.P.874 _____________

Direktor: Marija ...875 [v.r.]

Okrugli pečat: Realna gimnazija Glina Federalna država Hrvatska (u sredini zvijezda petokraka). Nečitko.


336. 1946., veljača 20. Krašić (Jastrebarsko)

Kotarski narodni sud u Krašiću proglašava Josipa Mahovlića (1915.) iz Mahovljića (Jastrebarsko) “narodnim neprijateljem, jer se borio protiv NOB-e, te je pri oslobođenju zemlje od okupatora s ovim pobjegao”876 i donosi presudu o konfiskaciji njegove imovine _____________

U

P R E S U D A I M E N A R O D A !

[...]877 br. K. 51/45.

Kotarski narodni sud u Krašiću, u vijeću sastavljenom od Šelebaj Josipa, pretsjednika suda, kao pretsjedatelja vijeća, Puškar Mije i Mrzljak Vjekoslava, kao prisjednika, Pavić Đure, tajnika suda, kao rukovodioca rasprave te Milobara Dragice kao perovođe, u predmetu konfiskacije Mahovlić Josipa iz Mahovlića878 kbr. 8 [...]879 održanoj nejavno [...]880 nakon pregleda popisa imovine, donio je slijedeću P r e s u d u : I. Utvrđuje se, da je MAHO[V]LIĆ JOSIP, iz Mahol[j]ića kbr. 8. Mj.N.O. Oštro ima smatrati narodnim neprijateljem, te se temeljem čl. 28. Zak. o konfiskaciji određuje konfiskacija njegove imovine. II. Osnažuje se konfiskacija pokretnina osuđenikovih izvršena po narodnim vlastima 1944. god. III. Pošto više nema nikakve imovine, koja bi se mogla konfiscirati, to konfiskacija nije izvršena. O b r a z l o ž e n j e Maho[v]lić Josip iz Mahovl[j]ića kbr. 8. prema podacima Kotar. N.O. Žumberak od 10.X.1945. ima se smatrati narodnim neprijateljem, jer se borio protiv NOB-e, te je pri oslobođenju zemlje od okupatora s ovim pobjegao. Radi toga ga je valjalo utvrditi narodnim neprijateljem, što je ovom presudom učinjeno i konfiscirati njegovu imovinu. Kako je popisom imovine izvršenim od strane sudskog povjerenstva dne. 7. veljače 1946. ustanovljeno da presuđeni nema nikakve imovine što je utvrđeno za nekretnine 876 O sudbini J. Mahovlića i njegove obitelji, usp. J. Mahovlić, Zločin nad obitelji Mahovlić iz Žumberka, Politički zatvorenik, god. XI, br. 107., Zagreb, 2001., str. 45. 877 Nečitko. 878 Ispravno bi bilo: Mahovljić. 879 Nečitko. 880 Nečitko.

807


izvadkom zem. knj. ureda kotar. nar. suda Jastrebarsko od 20/XI.1945. br. [...]881, to je valjalo [...]882 konfiskaciju izvršenu 1944. god. donijeti odluku kao pod III. ove presude.Smrt fašizmu – Sloboda narodu!

KOTARSKI NARODNI SUD ŽUMBERAK U Krašiću, dne 20. veljače 1946.

Tajnik suda: (Đuro Pavić)

_____________

Pretsjednik vijeća: (Josip Šelebaj)

Kopija, strojopis Privatno vlasništvo J. Mahovlić, Zločin nad obitelji Mahovlić iz Žumberka, Politički zatvorenik, god. XI, br. 107, Zagreb, 2001., str. 45.

337.

1946., veljača 21. Varaždin

Okružna OZN-a Varaždin izvješćuje Okružnu upravu narodnih dobara Varaždin o presudama Vojnog suda Komande varaždinskog područja Antunu Goričancu (1892.) iz Selšćaka (Čakovec) i Jakobu Šimuniću (1897.) iz Donjeg Kraljevca (Čakovec)

_____________ [...] OKRUŽNO ODJELJENJE ZAŠTITE NARODA OZN-a VARAŽDIN Broj: 527 dne 21.II.1946.883 Predmet: Goričanec Antun i dr. podaci o presudama.

OKRUŽNOJ UPRAVI NARODNIH DOBARA VA R A Ž D I N

U vezi Vašeg dopisa broj 2863/45 od 14.II.1946. izvještavamo Vas, da Goričanec Antun, sin Djure i Julijane, rodjen 15.IV.1892 godine u Selnišćaku884, Mursko Središće, Nečitko. Nečitko. 883 Pečat. 884 Ispravno bi bilo: Selšćak. 881 882

808


kotar Čakovec, bio je osudjen po vojnom sudu Komande Varaždinskog područja 22.VI.1945. godine na 2 godine prisilnog rada bez konfiskacije imovine i bez gubitka gradjanskih časnih prava. Šimunić Jakob, sin Josipa i France, rodjen 13.VII.1897 godine u Podturnu, kotar Čakovec, a živio je u Donjem Kraljevcu, bio je osudjen na smrt strijeljanjem po Vojnom sudu Komande Varaždinskog Područja 29.VI.1945. godine, ali ovom odjeljenju nije poznato dali je izvršena kazna t.j. izvršeno strijeljanje. Smrt fašizmu - Sloboda narodu!

M.P.885 _____________

Za Odsjek: Anđelko Matišić[v.r.] /Anđelko Matišić, v.r./

Izvornik, strojopis Državni arhiv u Varaždinu, 0652, 2261/46.

338. 1946., veljača 22. Karlovac

Učenici Učiteljske škole u Karlovcu, sudionici II. konferencije Narodnog saveza omladine u Karlovcu, traže od ravnatelja Učiteljske škole u Karlovcu da se iz škole “udalje đaci čiji rad za vreme okupacije kao i poslije oslobođenja nije bio u skladu s interesima i tekovinama NarodnoOslobodilačke borbe” _____________

Predmet: Zaključci II. konferencije NSO Učiteljske škole od 22.II.1946 godine.

Prepis

DIREKTORU UČITELJSKE ŠKOLE U KARLOVCU

U okviru obaveza koje je omladina naše škole dala Maršalu Titu zaključeno je na zahtjev cjelokupne omladine naše škole da se iz organizacije NSO i iz naše škole udalje đaci čiji rad za vreme okupacije kao i poslije oslobođenja nije bio u skladu s interesima 885

Okrugli pečat: Okružno odjeljenje zaštite naroda OZN-a Varaždin (u sredini grb FNR Jugoslavije).

809


i tekovinama Narodno-Oslobodilačke borbe. Zbog toga fašističkog rovarenja među omladinom naše škole predloženi su za isključenje iz škole slijedeći učenici -ce. 1. ŽAKMA ZLATA, učenica IV razreda. Za vrijeme okupacije bila je aktivni član ustaške mladeži. Kad su osnovani jurišnički odredi stupila je i ona u jurišnike te je kao takva širila ustašku propagandu. Pred oslobođenje pobjegla je sa okupatorom do Klagenfurta, kao i njen otac i brat. Otac joj je po našim vlastima strijeljan a bratu nije dozvoljen upis u školu. Premda je njoj po oslobođenju dozvoljen upis u školu, ona ne učestvuje aktivno u radu. Kad su u školi stvarane obaveze, ona ih ismijava i ne prihvaća. Nasuprot tome sudjeluje zajedno sa ostalim simpatizerima fašizma na tajnim /križarskim/ sastancima na Dubovcu kod bivšeg pripadnika domobranske inžinjerske škole Delića koji se sada nalazi u Šibeniku. 2. ŠPIGELSKI ŠTEFICA, učenica IV razreda. Pokazala se kao aktivna ustaškinja od prvih dana NDH. pokazavši se takva i poslije oslobođenja sve do danas. Ona otvoreno izjavljuje: “Bila sam ustaškinja zato što sam bila dobra Hrvatica”. Sabotira rad, ne prima obaveze, ispovjeda vjeru koja kod nje ima političku pozadinu, izjašnjava se protiv agrarne reforme, a time protiv čitavog radničkog i seljačkog naroda koji od njenog provođenja očekuje poboljšanje svoga ekonomskog života. Kako agrarna reforma pogađa i crkvu, u vezi s time izjavljujem: “Ako ne kopa Stepinac ne kopa ni Tito.” Bila je vodnica ustaške uzdanice a spremala se da polaže neki viši tečaj. Roditelji su joj također bili ustaški nastrojeni. 3. MANESTAR SLAVKO, učenik IV razreda. U početku NDH ističe se kao borac za fašističku stvar. U ustaškom zdrugu je doušnik i daje zatvoriti jednog svog druga a dvojicu još optužuje zbog antifašističkog stava. Poslije oslobođenja i dalje nastavlja svoj rad sa željom da stvori u razredu razdor i nepovjerenje prema narodnoj vlasti. Premda je u Ustavu jasno napisano da je crkva odvojena od škole, on ipak više puta stavlja na dnevni red razrednih sastanaka pitanje postavljanja križa. Iz mržnje prema borcima iz NOB koji pohađaju učiteljsku školu postavlja razna neumjesna pitanja uz grimase, kao na pr.: “Zašto će učenici pedagoškog tečaja dobiti bolja mjesta na selu nego mi redoviti učenici”. Time stvara mržnju prema naši učenicima borcima. Protestvuje protiv napredne nauke o razvitku čovjeka i povodi se za profesorom Gorodeckim koji je kao zločinac streljan od naših vlasti. Sasvim krivo tumači ovu naučnu istinu i dolazi u sukob sa naprednom omladinom /sa učenikom III razreda Kišurom, koji je držao referat o postanku čovjeka/. 4. BELAN MARIJA, učenica III razreda. Za NDH bila je vodnica ustaškog junaka. Do danas se nije popravila što se vidi po slijedećem: a) Kaže da su partizani klali djecu isto kao i ustaše, b) da ne treba slike Maršala Tita ako nema križa, c) priznaje da je fašistikinja i pjeva ustaške pjesme, d) kaže da su izbori bili diktatorski, a ne demokratski, e) piše po školskim klupama ŽAP i nosi u školu Pavelićevu sliku. 5. GUŽVINEC SLAVICA, učenica II razreda. Bila je za vrijeme NDH aktivna ustaškinja. Pohađala je dnevno ustaške sastanke, vršila propagandu te nastavlja taj rad i danas pjevajući ustaške pjesme u razredu. U školi ne prima obaveze, ne radi sa razredom, stalno izostaje od škole, ismijava NSO nastojeći time pokolebati moral ostalih omladinaca. Druži se stalno sa raznim fašistkinjama kao na pr. Grčić Marijom. 6. GRČIĆ MARIJA, učenica I a razreda. Za pavelićevog terora bila je ustaška vodnica, a brat joj poginuo kao ustaša. Iako joj je dozvoljeno pohađanje naše škole, ona neće da radi sa NSO niti da stupi u tu organizaciju. Njena fašistička orijentacija očituje se i u činjenici da je pred nekoliko dana nađen kod nje letak na kome piše da Komunističkoj Partiji nema mjesta u Jugoslaviji. Osim toga poznata je kao besposličarka i uličarka, te ju i kao takvu NSO ne želi trpjeti u svojoj sredini.

810


7. ROŠIĆ VITOMIR, učenik I a razreda. Za NDH je aktivni pristaša ustaškog pokreta i član jurišnog voda. Pred Narodno-Oslobodilačkom vojskom bježi sa okupatorom. Poslije oslobođenja prima se u školu u koju unosi svoj fašistički duh. Na razrednom sastanku pozdravlja učenike ustaškim pozdravom: “Za poglavnika i dom spremni”, čime dokazuje da nije dostojan da bude učenik naše škole. 8. SABLJAVIĆ ANKICA, učenica II razreda. Za NDH je bila ustaška jurišnica. Nosila je javno ustašku uniformu. Dojučerašnji aktivni ustaški rad zamjenjuje danas potpunom pasivnošću u obnovi zemlje kako u školi tako u svom reonu, čime se ograđuje od NSO. Zadatke koji se pred njom postavljaju ne ispunjava. Otac i majka su joj ustaše i zajednički su spremili u logor 2 čovjeka koji su sa njima stanovali. Potcjenjivala je Srbe i nazivala ih pogrdnim imenima. 9. PLETIKOSIĆ GLORIJA, učenica pedagoškog tečaja. Još za stare Jugoslavije svršava građansku školu. Za NDH upisuje se u trgovačku akademiju ali zbog lošeg moralnog vladanja bude izbačena iz škole. Družila se sa Talijanima, Njemcima i ustašama. Bila je poznata u Karlovcu kao jedna od najvećih uličarki. Čak su je i bivše ustaške vlasti zbog nemorala ošišale. Po oslobođenju primljena je u pedagoški tečaj, no kako se i danas nije popravila u moralnom pogledu, to su drugovi iz pedagoškog tečaja većinom borci NOB-e odlučili da je odstrane iz svoje sredine. ZA TITA NAPRIJED!

Pretsjednik školskog sekretarijata: ZUPANCA DANICA s.r.

Za tačnost prepisa tvrdi: U Karlovcu 10.III.1946 g. M.P.886 _____________

tajnik školskog sekretarijata: LONČAR ALEKSANDAR s.r. ŽIVKOVIĆ DARINKA s.r. Direktor: /Bogdan Svilokos/ Bogdan Svilokos [v.r.]

Ovjereni prijepis, rukopis HDA, Zagreb, 8.9., VI – 13, kut. 48.

886 Okrugli pečat: Federalna država Hrvatska Učiteljska škola Karlovac (u sredini grb FNR Jugoslavije).

811


339. 1946., ožujak 1. Novi Marof

Predsjedništvo Kotarskog narodnog suda Novi Marof izvješćuje Ministarstvo pravosuđa NR Hrvatske Zagreb o konfiskacijama imovine na području Kotara Novi Marof u veljači 1946. _____________

Narodna Republika Hrvatska Pretsjedništvo Kotarskog narodnog suda Novi Marof Broj: Su. 82/1946.

Novi Marof, dne 1.3.1946.

Predmet: Izvještaj o konfiskacijama.

Ministarstvu Pravosudja Narodne Republike Hrvatske u Z A G

R

E

B

U

U vezi okružnice naslova broj 16.331/1945. od 22/12.1945. dostavlja se naslovu u predmetima konfiskacija za mjesec veljaču 1946. godine sljedeći: I z v j e š t a j 1) Do 1. ožujka 1946. godine, ukupno je primljeno kod ovoga suda 89 predmeta konfiskacije. 2) Ukupni broj rješenih predmeta po čl. 21. iznosi.............................41. 3) Ukupni broj definitivno rješenih predmeta računajući i one predmete rješene po čl. 21. iznosi...............................................................................85. 4) Do sada je izvršen popis imovine, a da još nije izdano rješenje o konfiskaciji svega.................................................................................................2. 5) Ostalo nerješeno svega.....................................................................4.

Konfiskacija industrijskih poduzeća odnosno objekata veće vrijednosti obavljena je u svim slučajevima. Smrt fašizmu - Sloboda narodu!

Izvornik, strojopis Državni arhiv u Varaždinu, 0243, Su. 82/46.

812

_____________

Pretsjednik suda: (Rušec Tomo) Tomo Rušec [v.r.]


340.

1946., ožujak 4. Karlovac

OZN-a za Okrug Karlovac izvješćuje Javnog tužitelja za Okrug Karlovac, o bijegu 15 osoba osuđenih na smrt iz zatvora Okružnog narodnog suda u Karlovcu, od kojih su desetorica u bijegu ubijena _____________

ODJELJENJE ZAŠTITE NARODA ZA OKRUG KARLOVAC Broj 730/46 Dne 4. III. 1946. JAVNOM TUŽICU ZA OKRUG KARLOVAC Dostavljamo Vam izvještaj o pobjeglim osudjenicima na smrt iz zatvora Okružnog narodnog suda u Karlovcu. Od pobjeglih 15, prilikom potjere za njima ubijeni su, slijedeći: Godić Milan, Šmuk Ivan, Petrak Ivan, Potesak Mijo, Lukinić Franjo, Špoljarić Mihovil, Sanički Marko, Stanković Ivan, Lovreković Tomo i Sapar Drago.887 Pobjegli su: Kirin Ivan, Jaklić Vlado, Vidoš Vlado i Željeznak Josip. Jeklić Vladimir uhvaćen je na tavanu Okružnog narodnog suda i postoji mnogo vjerojatnosti da su se Vidoš Vlado i Željeznak Josip udavili prilikom prelaska preko Korane. Smrt fašizmu – Sloboda narodu.

Načelnik: Major Novaković v.r.

Za točnost prijepisa: Kancelarija okružnog suda u Karlovcu Dne 5. ožujka 1946. M.P.888 Upravitelj kancelarije: …889 [v.r.] _____________ Ovjereni prijepis, strojopis Državni arhiv u Karlovcu, 0197, Kz 686/1945. Z. Dizdar, V. Geiger, M. Pojić, M. Rupić (prir.), Partizanska i komunistička represija i zločini u Hrvatskoj 1944.-1946. Dokumenti, Slavonski Brod, 2005., str. 316.-317. – M. Petrak, Moj otac Ivan Petrak, Politički zatvorenik, god. XV, br. 176, Zagreb, 2006., str. 32. – B. Kovačević (ur.), Zatajena grobišta i prešućene žrtve Drugoga svjetskog rata i poraća u Karlovačkoj županiji, Karlovac, 2007., str. 59. 887 Ubijeni su zakopani na Jamadolu, u šumi, nedaleko ruševina starog vojnog (francuskog) magazina iza nove vojne streljane. Usp. M. Petrak, Moj otac Ivan Petrak, Politički zatvorenik, god. XV, br. 176, Zagreb, 2006., str. 32. 888 Okrugli pečat: Okružni sud u Karlovcu. 889 Potpis nečitak.

813


341. 1946., ožujak 12. Zagreb

Odjel za izvršenje kazni Ministarstva unutarnjih poslova NR Hrvatske, dostavlja okružnim odjelima unutarnjih poslova načelno uputstvo o upućivanju u logore osoba njemačke narodnosti _____________

NARODNA REPUBLIKA HRVATSKA MINISTARSTVO UNUTRAŠNJIH POSLOVA Odjel za izvršenje kazni Pov. br. 421-1946. Predmet: načelno uputstvo vrhu logorisanja osoba njemačke narodnosti

U Zagrebu, dne 12. ožujka 1946.

ODJELU UNUTRAŠNJIH POSLOVA OKRUGA .......................... Od saveznog Ministarstva unutrašnjih poslova pod Pov. br. 228-od 3. marta 1946. g. primili smo slijedeće uputstvo: “Obzirom na nepravilan postupak lokalnih organa u primeni odluke AVNOJ-a od 21. XI. 1944. g. a u cilju da se izbegne svaka pogrešna primjena zakona, kao i nepravda, Pretsedništvo AVNOJ-a donijelo je autentično tumačenje u kome su navedeni slučajevi u kojima lica njemačke narodnosti ne potpadaju pod udar pomenute odluke. Pretpostavljajući da se u logorima još nalaze pojedina lica njemačke narodnosti, koja ne potpadaju pod Odluku AVNOJ-a od 21. XI. 1944. i koja su trebala biti otpuštena iz logora prema pomenutom tumačenju pretsjedništva AVNOJ-a skrećemo pažnju na slijedeće: 1) pod udar Odluke AVNOJ-a od 21. XI. 1944. g. (tač. 2. čl. 1.) ne potpadaju Jugoslavenski državljani njemačke narodnosti koji su učestvovali kao partizani i vojnici u narodno oslobodilačkoj borbi, ili su radili aktivno u narodno oslobodilačkom pokretu, kao ni lica njemačke narodnosti, državljani neutralnih država, ako se nisu držala neprijateljski za vrijeme okupacije. Pri oceni gornje odredbe treba imati u vidu da pod Odluku AVNOJ-a od 21. XI. 1944. g. ne potpadaju, pored partizana i vojnici koji su učestvovali u narodno oslobodilačkoj borbi. Pri odlučivanju o prednjem nije bitno na koji su način oni postali vojnici (dobrovoljno ili putem mobilizacije) i koliko vremena su ostali na vojnoj dužnosti. Nadalje pod udar Odluke AVNOJ-a od 21. XI. 1944. ne potpadaju ni oni Njemci koji su radili aktivno u narodno oslobodilačkom pokretu. Ima se uzeti da postoji aktivna saradnja samo u slučajevima ako je lice u pitanju bilo organizovano i stvarno stalno povezano bilo sa narodno oslobodilačkom akcijom izvršavanjem povjerenih mu zadataka. Ne može se prema tome smatrati da je netko radio aktivno u narodno oslobodilačkom pokretu, ako je sporadično i povremeno učinio neku uslugu koja se ne može podvesti pod aktivnu saradnju u narodno oslobodilačkom pokretu.

814


Izuzetak iz tač. 2. čl. 1. odluke AVNOJ-a od 21. XI. 1944. odnosi se i na članove uže porodice njemaca Jugoslavenskih državljana koji ne potpadaju pod udar ove Odluke. Ako se neki član uže porodice za vrijeme okupacije neprijateljski držao prema oslobodilačkoj borbi naših naroda ili je pomagao neprijatelja, protiv njega ima se povesti postupak i on se ima predati nadležnom sudu na osudu za dela učinjena protivu naših naroda, ali to ne može biti povod da se on i dalje zadržava u logoru. Na Njemce državljane neutralnih ili savezničkih zemalja ne odnosi se takodjer odluka AVNOJ-a od 21. XI. 1944. Takva lica imaju se otpustiti iz logora. Ako su neka od njih za vrijeme okupacije držala neprijateljski prema našim narodima, to može biti povod da se protivu njih pokrene krivični postupak i da se predadu neposredno nadležnom sudu, u kome slučaju će Pretstavništvo njihove zemlje biti u mogućnosti da se obavjesti o toku krivičnog procesa koji se protivu njih vodi. U koliko bi takovi pojedinci bili nepoželjni na našoj teritoriji, treba zatražiti saglasnost Ministarstva Unutrašnjih poslova FNRJ. da se proteraju iz naše zemlje. 2) Iz logora treba otpustiti i one Njemce, jugoslavenske državljane, koji su pre rata bili asimilirani kao Hrvati, Slovenci ili Srbi, a za vrijeme rata nisu pristupili Kulturbundu, niti su istupali kao članovi njemačke narodne grupe. Smatraju se da su bila pre rata asimilirana ona lica njemačke narodnosti: a) Koja su rodjena na području Jugoslavije, b) koja su redovno u kući i van ove služila nekim od jezika naših naroda i koja se nikad nisu deklarisala da pripadaju njemačkoj narodnoj grupi i g) koja su rodbinski (po krvi ili braku) povezana sa pripadnicima naših naroda. 3) Iz logora se treba otpustiti i Njemce koji su pod okupacijom odbili da se na zahtjev okupatorskih ili kvislinskih vlasti deklariraju kao pripadnici njemačke narodnosne grupe. Nije dovoljno da se Njemac nije sam prijavio kao pripadnik Njemačke narodnosne grupe, potrebno je da je bio pozvan od okupatorskih ili kvislinskih vlasti, da se prijavi kao pripadnik njemačke narodnosne skupine, pa da je on taj poziv odbio. 4) I najzad iz logora se imaju otpustiti lica njemačke narodnosti (bilo muška ili ženska) koja su stupila u mješovite brakove sa licima jedne od jugoslavenske narodnosti, ili sa licima jevrejske, slovačke, rusinske madjarske, rumunjske ili koje druge priznate narodnosti. Pod drugim priznatim narodnostima treba razumeti sve druge narodnosti naroda koji su bili u bloku ujedinjenih nacija, kao i onih koji su se tokom oslobodilačkog rata držali neutralno. Članovi uže porodice u slučajevima navedenim pod 2, 3 i 4 ovog Uputstva u koliko lično ne ispunjavaju uslove, treba da dele sudbinu ostalih pripadnika njemačke narodnosti (t.j. ne mogu biti pušteni iz logora).” Da bi se točka 1. predmetnog Uputstva pravilno shvatila i u praksi pravilno primjenila nužno je naglasiti, da se ista ima shvatiti tako, da se moraju pustiti iz logora na slobodu svi članovi porodice iz koje je netko bio u POJ. NOV ili JA-i. bez obzira kada je stupio, na koji način i koliko je vremena bio u istoj. Prema tome glede ovog osnova za otpust iz logora potpuno je izmjenjen kriterij, te dosadanje motivacije pojedinih odjela unutrašnjih poslova da je stupio u J.A-u u 1944 i 1945. g. i bio mobiliziran nakon najnovijeg stava nisu ispravne. Isto tako mijenja se i dosadanje gledanje vrhu osnova mješoviti brakovi. Naime moraju se pustiti iz logora na slobodu svi oni koji su u mješovitom braku (bilo muško, bilo žensko) što znači, da lica njemačke narodnosti, bilo sa muške, bilo sa ženske strane, koja su stupila u mješoviti brak sa licem od jedne jugoslavenskih ili priznatih narodnosti ne može biti logorisano, prema tome repatrirano u Njemačku već se, prema istome mora postupiti

815


u smislu naše okružnice Pov. broj 12/46. od 5. siječnja 1946. t.j. mora se protiv istoga pokrenuti krivični postupak zbog upisa u Kulturbund, Volksgruppu, itd, itd. Da bi se navedeno shvatanje ispravno oživotvorilo poslana je jedna komisija za pregled logora koja će u duhu odnosnog uputstva, raspraviti i preispitati slučajeve lica njemačke narodnosti te odvojiti one, koji ne dolaze, obzirom na izloženo, u obzir za repatriaciju i popis takvih lica dostaviti nadležnom odjelu unutrašnjih poslova na postupak u smislu naše okružnice Pov. broj 12/46. od 5. siječnja 1946. g. Da naše objašnjenje načelnog stava Saveznog Ministarstva ne bi izgledalo u suprotnosti sa istim, budući da je u njemu riječ o puštanju na slobodu odnosnih osoba, a mi govorimo da se prethodno mora pokrenuti krivični progon protiv istih, pa potom otpust, dodajemo da smo zbog stanovitih razloga morali isto izmjeniti, te da smo i komisiji za pregled logora dali takva naredjenja, a sve u saglasnosti sa Saveznim Ministarstvom, objasnili im praktične posljedice potpune primjene njihova stava. Ovo se uputstvo dostavlja na znanje i strogo pridržavanje. SMRT FAŠIZMU - SLOBODA NARODU! M.P. _____________

Načelnik: Petar Müller

Kopija, strojopis Privatno vlasništvo V. Geiger, Folksdojčeri. Pod teretom kolektivne krivnje, Osijek, 2002., str. 68.-72. – Z. Dizdar, V. Geiger, M. Pojić, M. Rupić (prir.), Partizanska i komunistička represija i zločini u Hrvatskoj 1944.-1946. Dokumenti, Slavonski Brod, 2005., str. 317.-319.

816


342. 1946., ožujak 14. Grabovac (Glina)

Zapisnik o izvršenju kazne strijeljanjem nad ratarom Markom Šarićem (1911.) iz Timaraca (Sunja), osuđenom na smrt presudom Okružnog suda Banije u Sisku _____________

Z A P I S N I K OD 14/III. 1946. Sačinjen u šumi zv. Jelik890, sela Grabovac, kotara Glina po predmetu izvršenja smrtne kazne strijeljanjem, vješanjem nad Šarić Markom rodjenim godine 1911 iz Timarci kotar Sunja, po zanimanju ratar, koji je osudjen na kaznu smrt strijeljanjem presudom okr. suda Banije u Sisku broj Stup 188, od 1.X.46., a koja je potvrdjena od Vrhovnog suda Hrvatske broj 2875/46, dok molba za pomilovanje od Prezidijuma N. skupštine broj 17804/46 nije uvažena. P R I S U T N I : Od strane Odjela unutrašnjih poslova: Podunavac Petar, Od Javnog tužioštva Banije: Šteković Aniša Liječnik stručnjak: Dr. L. Nikolić. Prilikom dolaska na lice mjesta napred navedenih službenih lica, tamo je već zatečen na smrt osudjeni Šarić Marko sa potrebnim brojem organa N. milicije i vodnikom za izvršenje kazne. Nakon što je propisno utvrdjen identitet napred imenovanog, izdat je nalog vodniku, da nad istim izvrši smrtnu kaznu. Smrtna kazna izvršena je plotunom iz vojničkih pušaka, prema pravilima vojne službe, po izvršenoj konstataciji smrti od strane prisutnog liječnika Dr. Nikolića, pristupilo se sahrani trupla imenovanog u neposrednoj blizini mjesta izvršenja smrtne kazne, u već za to pripremljenu raku, pošto interesi narodne sigurnosti nisu dozvoljavali da se iste preda na raspolaganje njegovoj rodbini. Uredovanje je započelo u 13.00, a završeno u 14.30 sati. D O V R Š E N O

_____________

Članovi komisije: 1. Podunavac Petar [v.r.] 2. ...891 [v.r.] 3. Aniša Šteković [v.r.]

Izvornik, strojopis Državni arhiv u Sisku, 0765, Stup 188 – 1946. 890 891

Ispravno bi bilo: Jelnik. Potpis nečitak.

817


1946., ožujak 17. Koprivnica

343.

Kotarski narodni sud u Koprivnici donosi odluku o obustavi konfiskacijie imovine Viktora Gajskog iz Koprivnice, koji se prema podacima gradskog NO-a Koprivnica “imade smatrati narodnim neprijateljem”, jer je utvrđeno da “nema nikakve ni pokretne ni nepokretne imovine” _____________

PRESUDA. U IME NARODA!

Broj: I.R.551.-1946.

Kotarski narodni sud u Koprivnici u vijeću sastavljenom od Ivana Dorčića, predsjednika suda kao predsjednika vijeća te prisjednika Pandurić Franje i Popržan Drage kao članova vijeća u predmetu konfiskacije imovine Gajski Viktora iz Koprivnice, nakon provedenih izvida, p r e s u d i o j e : I. U smislu čl.28 Zakona o konfiskaciji imovine izriče se konfiskacija cjelokupne imovine Gajski Viktora iz Koprivnice ma gdje se ona nalazila. II. Konfiskacioni postupak se obustavlja radi pomanjkanja imovine. III. Gajski Viktoru iz Koprivnice imenuje se u ovom postupku skrbnik na čin u osobi žene mu Gajski Marije iz Koprivnice, koja se pozivlje da se te dužnosti primi. R A Z L O Z I .

Prema podatcima Gradskog N.O. u Koprivnici od 15/3.-1946. br. 1655 ustanovljeno je, da se Gajski Viktor iz Koprivnice imade smatrati narodnim neprijateljem. Usljed toga valjalo je u smislu čl. 28 Zakona o konfiskaciji imovine i uputstava k tome članu izreći konfiskaciju imovine, ali pošto je utvrdjeno provedenim izvidom i to uvidom u zemljišne knjige kao i u podatke Gradskog N.O. u Koprivnici od 15/3.-1946. br. 1655, da Gajski Viktor iz Koprivnice nema nikakve ni pokretne ni nepokretne imovine, to je valjalo konfiskacioni postupak obustaviti. Iz ovih razloga valjalo je zaključiti kao gore.

Smrt fašizmu - Sloboda narodu! KOTARSKI NARODNI SUD U KOPRIVNICI dana 17. ožujka 1946.

Zapisničar: M.P. 892 Petar Seleš v.r. Za tačnost otpravka Upravitelj pisarne: ...893 [v.r.] _____________

Predsjednik vijeća: Ivo Dorčić v.r.

Izvornik, strojopis Z. Despot, Vrijeme zločina. Novi prilozi za povijest koprivničke Podravine, Zagreb - Slavonski Brod, 2007., str. 356. 892 893

818

Okrugli pečat: Kotarski narodni sud Koprivnica (u sredini zvijezda petokraka). Potpis nečitak.


344. 1946., ožujak 18. Zagreb

Odjel za školstvo Ministarstva narodne prosvjete NR Hrvatske Zagreb izvješćuje Prosvjetni odjel Gradskog NO-a Zagreb, o isključenju iz škole učenika II. klasične gimnazije u Zagrebu Željka Dupelja (1929.) i Radovana Grgeca (1929.)894 _____________

Narodna Republika Hrvatska Ministarstvo prosvjete Odjel za školstvo Zagreb Broj. 17017-III-1946 Predmet: Dupelj Željko i Grgec Radovan, isključenje iz škole. Gradski NO /Prosvjetni odjel/

Zagreb

U vezi s izvještajem toga odjela broj 4679-VI-2 od 26.II.1946., a na osnovu čl. 31. Pravila o vladanju učenika gimnazija, klasičnih gimnazija i učiteljskih škola ne potvrđuje se zaključak sjednice nastavničkog zbora II. klasične gimnazije u Zagrebu, kojim se isključuju iz škole na jednu godinu učenici Dupelj Željko i Grgec Radovan. Isti zaključak mijenja se u toliko, da se Grgec Radovan, učenik VI. b) razreda, isključuje iz svih srednjih škola Narodne Republike Hrvatske za ovu školsku godinu, a učenik Dupelj Željko, učenik V.a) razreda, isključuje se trajno iz svih škola Narodne Republike Hrvatske. O prednjem obavijestite direktora II. klasične gimnazije i uputite ga, da učenika Dupelja, odnosno njegova staratelja, kod saopćavanja ove odluke upozori, da unatoč ove kazne i za njega postoji mogućnost ponovnog školovanja, ako u dogledno vrijeme svojim daljim vladanjem i radom pruži dokaze o iskrenom i temeljitom popravljanju.895 Smrt fašizmu – Sloboda narodu ! Zgb 18./III.1946. Načelnik: ...896 [v.r.] _____________ Izvornik, rukopis HDA, Zagreb, 8.3., kut. 10.

Usp. dok. br. 323. Usp. I. Goldstein, A. Szabo, Povijest zagrebačke Klasične gimnazije (1607-2007), Zagreb, 2007., str. 246. 896 Potpis nečitak. 894 895

819


345. 1946., ožujak 20. Zagreb

Kotarski narodni sud u Zagrebu potvrđuje rješenje Gradske komisije za biračke spiskove u Zagrebu, kojim se Stjepanu Bertoviću (1922.) iz Zagreba ne priznaje glasačko pravo _____________

U IME NARODA

A 25/45-3.

Kotarski narodni sud za grad Zagreb u Zagrebu u vijeću sastavljenom od kot. suca Kniewald Andrije kao predsjednika vijeća te prisjednika Šarinić Nikole i Tomičić Jakova kao članova vijeća u predmetu žalbe Bertović Stjepana iz Zagreba, Čubrenovićeva ul. 4. protiv odluke gradske komisije za sastav biračkih spiskova donio je sljedeće RJEŠENJE Žalba Bertović Stjepana se odbija a odluka gradske komisije za sastav biračkih spiskova od 29.11.1945. br. 3327/45 G.k. potvrdjuje RAZLOZI Odlukom komisije za sastav biračkih spiskova uskraćeno je žalitelju biračko pravo na osnovu čl. 4 st. 1 toč. 2 zakona o biračkm spiskovima. Povodom žalbe provedeni su izvidi ovog suda te je na temelju prikupljenih podataka ustanovljeno da je žalitelj za vrijeme okupacije bio rezervni domobranski oficir i kao takav bio na položaju gdje se aktivno borio sve do ožujka 1945. godine kada je u borbi ranjen i prevezen u Zagrebačku bolnicu. Kako prema tome u gornjem slučaju postoje razlozi iz gore spomenutom zak. članu to je valjalo pobijanu odluku potvrditi i riješiti kao u dispozitivu. Smrt fašizmu sloboda narodu ! Kotarski narodni sud za grad Zagreb U Zagrebu, dne 20. ožujka 1946. M.P.897 _____________

Sudac: Kniewald Za točnost otpravka: ...898 [v.r.]

Izvornik, strojopis Privatno vlasništvo

897 898

820

Okrugli pečat: Kotarski narodni sud za grad Zagreb (u sredini zvijezda petokraka). Potpis nečitak.


346. 1946., travanj 3. Varaždin

Odjel za narodnu imovinu Okružnog NO-a Varaždin izvješćuje Odjel za narodnu imovinu pri Predsjedništvu Vlade NR Hrvatske Zagreb, da su od kotarskih NO-a tražili popis svih Austrijanaca koji žive na području varaždinskog okruga, ali da im niti jedan kotar nije odgovorio, no napominju da se “ovo pitanje iscrpno pretreslo prigodom konfiskacije njemačke imovine”, pa su mišljenja da je “sva imovina i Austrijanaca i Nijemaca konfiscirana po čl. 30. Zak.[ona] o konfiskaciji”899

_____________ OKRUŽNI NARODNI ODBOR VARAŽDIN Odjel za narodnu imovinu Broj: 2.263/45.-I Varaždin, dne 3. travnja 1946.Predmet: Austrijanaca popis

Pretsjedništvu Vlade N.R. Hrvatske Odjel za narodnu imovinu

Z a g r e b

Savezno sa dopisom bivšeg ZUND-a od 15.X.1945. broj: 19.267/45 izvješćuje se, da je Okružna uprava narodnih dobara u Varaždinu zatražila od područnih Kotarskih N.O.a na ovom području popis svih Austrijanaca koji žive na području varaždinskog okruga, ali niti jedan kotar nije odgovorio. Medjutim ovom odjelu je poznato, da se ovo pitanje iscrpno pretreslo prigodom konfiskacije njemačke imovine još u odredjenim rokovima, pa držimo da je sva imovina i Austrijanaca i Nijemaca konfiscirana po čl. 30. Zak. o konfiskaciji. Jedino je još preostala: Peške Katarina iz Vinice, kotar Varaždin, koja je po porijetlu Austrijanka, ali je naša državljanka i boravi na našem području od 1883 godine, nije bila u nikakovim društvima njemačkim prema podacima Mjesnog N.O.a. Njezina imovina je zahvaćena agrarnom reformom. Moli se obavijestiti dali da se za istu izvrši konfiskacija. S.F. - S.N.!

Pročelnik: ...900[v.r.] /.../901 _____________

Predsjednik: Kuhar [v.r.] /Kuhar/

Izvornik, strojopis Državni arhiv u Varaždinu, 0652, 2263/46. Usp. dok. br. 290. i 334. Potpis nečitak. 901 Nečitko. 899 900

821


347. 1946., travanj 17. Grabovac (Glina)

Zapisnik o izvršenju kazne vješanjem nad Antunom Alapovićem i Mijom Perkovićem i kazne strijeljanjem nad Jandrom Berićem, Matom Boltužićem, Đurom Šarićem i Stjepanom Sigurom, osuđenima na smrt presudom Okružnog suda Banije u Sisku _____________

Z A P I S N I K od 17/IV. 1946. Sačinjen u šumi zv. Jelnik, sela Grabovac, kotara Glina po predmetu izvršenja smrtne kazne prema presudi Okružnog suda u Sisku broj kzp. 90/45 od 12. travnja 1946. godine i to: na kaznu smrti vješanjem Antuna Alapović i Mije Perković, a na kaznu streljanjem Berić Jandru, Boltužić Matu, Šarić Djuru i Sigur Stjepana, koja je presuda potvrdjena od Vrhovnog suda za Hrvatsku u Zagrebu broj K.579/46 od 22. veljače 1946. godine. Kazna smrti vješanjem i strijeljanjem ima se izvršiti, pošto je odlukom Prezidijuma Narodne skupštine F.N.R.J od 2. aprila 1946. godine broj 3049/46 molba imenovanih za pomilovanje odbijena. P r i s u t n i