2Cu2S + 3O2 → 2Cu2O + 2SO2 Tada međusobno reagiraju bakrov(I) sulfid i bakrov(I) oksid dajući sirovi ili blister-bakar. Cu2S + 2Cu2O → 6Cu + SO2 Ako na raspolaganju imamo karbonatnu ili oksidnu rudu onda se samo karbonatna ruda prevede grijanjem u oksid nakon čega se oksid reducira koksom dajući između ostalog i sirovi bakar. Cu2(OH)2CO3 → 2CuO + H2O + CO2 CuO + C → Cu + CO Sirovi bakar se pročišćava elektrolitičkom rafinacijom u kojoj je anoda od sirovog bakra, katoda od tankog čisto bakrenog lima, a kao elektrolit služi otopljen bakrov(II) sulfat. A(+): Cu (sirovi) → Cu2+ + 2e− K(−): Cu2+ + 2e− → Cu (čisti) Mjedi su u osnovi legure bakra i cinka. Mogu se dodavati i neki drugi metali da bi se poboljšala pojedina željena svojstva. Mjedi imaju veću čvrstoću i otpornost na koroziju od bakra ili cinka. Bronce su legure bakra i kositra. Odlikuju se velikom čvrstoćom i tvrdoćom te visokom otpornošću na koroziju. Postoje i druge legure bakra, npr. novo srebro i konstatan. Kompleksni spojevi prijelaznih metala
Kompleksni spojevi su spojevi koji u svojoj složenoj strukturi imaju dvije, četiri, pet i šest, a rjeđe više molekula vode, molekula amonijaka itd., iona ili drugih skupina koje pravilno okružuju središnji atom, atom prijelaznog elementa. Ponekad je to jedna veća molekula takve strukture da se oko atoma prijelaznog metala nađu pravilno raspoređene njene pojedine skupine atoma. Molekule, ioni i ostale skupine koji se vežu na atom prijelaznog elementa svojim nepodijeljenim elektronskim parom zovemo ligandi. Poznatiji primjeri kompleksnih spojeva su žuta krvna sol ili kalijev heksacijanoferat(II), K4[Fe(CN)6], tetraakvabakrov(II) sulfat monohidrat, [Cu(H2O)4]2+SO42− H2O, tetrakarbonilnikal(0), [Ni(CO)4], itd.
KEMIJA I OKOLIŠ Današnji život ne možemo zamisliti bez mineralnih gnojiva, plastičnih masa i ostalih sintetičkih polimera, bez poluvodiča kao osnove elektronike, bez mnogih drugih blagodati koje su proizvod, između ostalog i kemije. No, ta pozitivna strana ima i svoju negativnu stranu. U težnji da što bolje živi, čovjek proizvodi sve više i sve brže što za posljedicu ima da u okoliš dospijevaju neželjeni sporedni proizvodi izazivajući neželjene posljedice za ljudsko zdravlje, bilo neposredno bilo posredno, bilo odmah bilo naknadno. Neželjeni proizvodi mogu onečistiti i zrak i vodu i tlo.
42