Issuu on Google+

cantus_08:cantus_01.qxd

16-Feb-08

8:50 PM

Page 1

TRI PRAIZVEDBE FRANE \UROVI]A / AUTORSKI KONCERTI @ELJKA BRKANOVI]A, DUBRAVKA DETONIJA I ALFIJA KABILJA / OBLJETNICE SFUMATA I ZOKOR–a / MONOGRAFIJA IVANA LUKA^I]A / FESTA U ZNAKU \ELE JUSI]A / RENATU RO@I]U PRIZNANJE U NJEMA^KOJ / CD IZLOG NOVINE HRVATSKOGA DRU[TVA SKLADATELJA BROJ 149 VELJA^A 2008. CIJENA 20 kn

CANTUS

»Zajedni~ka tematska okosnica dviju paradigmatskih smrti, koje se javljaju kao krajnji rezultat nemogu}nosti realizacije odre|enog tipa ljubavi, poslu`ila je kao polazi{te za suprotstavljanje Mannove novele Smrt u Veneciji i Purcellove opere Didona i Eneja«, zapisuje redatelj Oliver Frlji} u povodu premijere Didona i Eneja/Smrt u Veneciji u Teatru &TD, koja je u prolazu izme|u dvije scene (&TD–a i SEK–a)

nadopunjena i pokusima za Camusovu Kugu u spajaju}em hodniku. Na svoj je na~in novoj autorskoj generaciji to poku{alo biti scensko promi{ljanje naslova iz lektire. No, ovoga puta publika nije {etala od scene do scene, kao {to se to doga|alo u mnogim dramskim predstavama jo{ od Ljubi{e Risti}a, ve} je veliki dio izvo|a~kog ansambla bio izvrgnut golemom naporu sudjelovanja u dvije predstave istodobno,

tempirani kako bi se u dva prostora predstave »poklopile« do posljednje sekunde. A publici valja tri dana pohoditi &TD kako bi stekla dojam o cjelini trilogije, od kojih je jedan dio jo{ djelo u nastajanju. Va`an dio toga zapletenog projekta jest i autorski udio glazbenika kakvo je Didoni i Eneji priskrbio Frano \urovi}, istodobno sudjeluju}i u predstavi kao dirigent i scenski majstor u invalidskim kolicima. Didona i

Eneja se otvaraju i zatvaraju Didoninom (Vlatka Or{ani}) tu`aljkom i zborom koji se emitira sa snimke u cijeloj predstavi kao playback hodaju}im glumcima. \urovi}, s ve} zamjetnim multimedijalnim i kazali{nim iskustvom (posljednjim u Eto vas na pro{logodi{njem MBZ–u prema motivima Dr`i}eva Pjerina koji je priredio Dubravko Mihanovi}), u tom postdramskom konglomeratu, koji istodobno spaja razli~ite kazali{ne vrste, nalazi mjeru intervencije.

Maksimalno po{tuju}i Purcella, \urovi} u novim okolnostima diskretno podvla~i korijene rasapa stila i nagla{ava mogu}nosti promjene, a istodobno ostavlja pravu baroknu slobodu continuu (Damir Greguri}). Poigravanje u istra`ivanju novih izra`ajnih mogu}nosti na temelju znamenitoga djela s druge je strane, za promjena scena, nadopunjeno i originalnim iskustvima glazbe elektroni~kog podrijetla.

CANTUS CANTUS

Pi{e: Maja Stanetti

CANTUS

GLUMA^KI DEBI TRA@ENOGA SKLADATELJA

CANTUS

Ana Kari} i Vlatka Or{ani} u prizoru iz opere Didona i Eneja

CANTUS

CANTUS

CANTUS

CANTUS

CANTUS

CANTUS

Autorski udio Frane \urovi}a u novom projektu TEATRA &TD

CANTUS

@I@I]/@UPANI]

CANTUS

CANTUS

CANTUS

CANTUS

CANTUS

CANTUS

CANTUS

CANTUS

CANTUS

CANTUS

CANTUS

CANTUS

CANTUS

CANTUS

CANTUS

CANTUS

CANTUS

CANTUS

CANTUS

CANTUS

CANTUS

CANTUS

CANTUS

CANTUS

CANTUS

CANTUS

CANTUS

CANTUS

ISSN 1330–4747


cantus_08:cantus_01.qxd

16-Feb-08

8:50 PM

Page 2

2

rago nam je da vas i u ovom broju novina Cantus mo`emo informirati o novim me|unarodnim uspjesima hrvatskih skladatelja i izvo|a~a. Posebnu pa`nju posvetili smo predstavljanju novih skladateljskih projekata Frane \urovi}a te ro|endanskim koncertima @eljka Brkanovi}a i Dubravka Detonija. Preporuke za slu{anje i ~itanje obuhva}aju brojna izdanja kompaktnih diskova s glazbom raznih `anrova te stilski raznolike knjige i monografije. Veseli nas {to vam mo`emo prenijeti utiske s premijere legendarne dje~je opere P~elica Maja u Rijeci. Donosimo prikaze s koncerata na kojima su, uz osobno sudjelovanje, izvo|ena djela dvojice uglednih skladatelja: dubrova~ka Festa bila je u znaku glazbe \ele Jusi}a, a koncert iz ciklusa Big banda HRT–a bio je posve}en {ansonama te glazbi za mjuzikle i filmove Alfija Kabilja.

ME\UNARODNI USPJESI

ME\UNARODNI USPJESI

D

ME\UNARODNI USPJESI

Budu}i da je bilo mno{tvo doga|anja, a `eljeli bismo vas informirati o svima, neke tekstove, posebice one op{irnije, u novinama objavljujemo u skra}enim verzijama, a cjelovite ~lanke pro~itajte na web stranici na kojoj, osim podataka o djelatnosti Hrvatskoga dru{tva skladatelja, donosimo novosti, najave koncerata, prikaze i druge teme vezane uz hrvatsku glazbu.

NAJAVE

DAVOR HRVOJ

NAJAVE

NAJAVE

NAJAVE

Davor Hrvoj, urednik

3. FESTIVAL HRVATSKE GLAZBE U BE^U

CANTUS ANSAMBL U SCHÖNBERGOVU CENTRU Pi{e: Zlatko Stahuljak

sklopu Festivala hrvatske glazbe u Be~u Cantus Ansambl je nastupio 13. studenoga 2007. u organizaciji Muzi~kog informativnog centra Koncertne direkcije Zagreb, koji vodi Davor Merka{. Festival se odvijao od 21. listopada do 27. studenoga 2007. pod visokim pokroviteljstvom Stjepana Mesi}a, predsjednika Republike Hrvatske i uz potporu niza dr`avnih, gradskih, dru{tvenih i individualnih nositelja kulturnih programa Austrije i Hrvatske. Ansamblom je ravnao Berislav [ipu{, a kao solistica nastupila je na{a istaknuta mezzosopranistica Dunja Vejzovi}. Koncert u Pala~i Fanto, gdje je smje{ten Centar Arnold Schönberg u kojemu je u isto vrijeme bila prire|ena izlo`ba pod naslovom Mladi Schönberg, be~ke godine do 1900., zapo~eo je Nonetom Milka Kelemena, a slijedila ga je Pjesma {umskog goluba (Lied der Waldtaube) Arnolda Schönberga za srednji glas i komorni orkestar, iz prvoga dijela ciklusa Gurrelieder, pjesama temeljenih na zbirci Gurresange danskoga pjesnika Petera Jacobsena. Nakon toga izveden je Notturno za komorni orkestar iz 1989. (La Luna esce di scena) Giampaola Corala, zatim ponovno jedna Schönbergova skladba (kora~nica @eljezne brigade) i zaklju~no trostava~ni Koncert za 9 instrumenata, op. 24, Antona Weberna.

U

Bu|enje na trompeti Skladbe Milka Kelemena i talijanskog skladatelja Giampaola Corala djelovale

DAVOR HRVOJ

ME\UNARODNI USPJESI

PO[TOVANI ^ITATELJI CANTUSA!

ME\UNARODNI USPJESI

UVODNIK

UVODNIK

UVODNIK

UVODNIK

UVODNIK

UVODNIK

UVODNIK

BROJ 149, VELJA^A 2008.

Cantus Ansambl

su oporo i iritantno uz vidljivo i ~ujno korektnu izvedbu. U oba je slu~aja dirigent Berislav [ipu{ svojim energi~nim pokretima sna`no usredoto~io preciznost izvedbe tonski i ritmi~ki vrlo gustih, slobodno koncipiranih skladbi nastalih 90–ih godina pro{loga stolje}a. Ne{to je bla`e i stoga dopadljivije za publiku, koja se skupila u umjerenom broju, djelovala skladba Antona Weberna stvorena u prvoj polovici tridesetih godina 20. stolje}a. Vrhunac izvedbeno sjajnoga koncerta bile su obje skladbe Arnolda Schönberga, glazbeno, knji`evno i likovno obrazovanog intelektualca — neospornog ponosa europske kulture kraja 19. i prve polovice 20. stolje}a. Kora~nica @eljezne brigade, skladana 1916. godine za glasovirski kvintet uz pjevanje koje glazbenici izvode usporedo sa sviranjem, nazna~eno je veselog kabaretskog sadr`aja, pisana vjerojatno i kao rugaju}i otpor spram

galopiraju}eg Prvog svjetskog rata. Takvom dojmu na kraju djela pridonose uklopljeni signali (iza scene) vojni~kog bu|enja na trompeti. Lied der Waldtaube für mittlere Stimme und Kammerorchester Arnolda Schönberga iz 1922., izveden na kraju prvog dijela rasporeda, skladba je sna`nog zvu~nog izraza, pijevna u zahtjevnoj vokalnoj dionici. Djelovala je sjajno, kao sveop}i glavni vrhunac koncerta uz izvedbeno vrhunsku solisticu Dunju Vejzovi}, bogatu puninom izra`aja te muzikalno i tehni~ki savr{enom interpretacijom djela. U to se, uz znala~ki poticaj sigurnog ravnatelja Berislava [ipu{a, odli~no uklopio Cantus Ansambl u sastavu, prema Schönbergovoj partituri, od 16 glazbenika na flauti, oboi, engleskom rogu, dva klarineta, bas klarinetu, fagotu, kontrafagotu, dva roga, pet guda~a i glasoviru.

Krug autora i izvo|a~a svake se godine {iri. Pove}avate li i broj pjesama u konkurenciji? Pove}ava se broj prijava, pro{le su godine bile 84, ali zbog CD izdanja limitirani smo trajanjem, pa se u natjecateljskom dijelu izvodi samo 20 pjesama. (^lanak u cijelosti na www.hds.hr)

FESTIVALI FESTIVALI FESTIVALI

Uskrsfest je na{ najstariji festival hrvatske glazbeno–duhovne scene, pokrenut je 1979. i, s malim prekidom zbog ratnih doga|anja, traje u kontinuitetu. Kao i cjelokupna

hrvatska glazbeno–duhovna scena, to je refleks raznih glazbenih pravaca, od {ansona, popa, rocka i jazza do klasi~nijih oblika, ali uvijek s duhovnim ili produhovljenim tekstovima. Na Uskrsfestu sam se prvi put pojavio kao izvo|a~ 1981., a njegov sam umjetni~ki direktor od 2002. godine. Tada smo povjerenik za pastoral mladih Zagreba~ke nadbiskupije vl~. Robert [reter i ja odlu~ili napraviti zaokret, smatraju}i da Uskrsfest kao na{ najstariji festival hrvatske glazbeno–duhovne scene zavre|uje reprezentativniji pristup i prostor, pa smo iz kino dvorane Studentskoga centra preselili u Koncertnu dvoranu Vatroslava Lisinskog. Koncert izravno prenosi desetak radijskih postaja, a Hrvatska televizija emitira odgo|enu snimku.

FESTIVALI

Uo~i novog izdanja Uskrsfesta (29. i 30. o`ujka) poku{avamo sagledati problematiku specifi~noga glazbenog izri~aja dok nam novinar, skladatelj i glazbeni urednik Slavko Nedi} otvara srce:

FESTIVALI

Pi{e: Maja Saboli}

FESTIVALI

FESTIVALI

@IVOT POSVE]EN DUHOVNOJ GLAZBI

FESTIVALI

L

egendarna Kristalna dvorana opatijskoga hotela Kvarner uskoro }e jo{ jednom biti popri{te natjecanja za predstavnika Hrvatske televizije na Pjesmi Eurovizije, iako u sedmoj godini odvijanja Dore strasti vi{e nisu ni pribli`no sna`ne kao ranijih godina niti su izbor i na~in biranja potakli bujice protesta. Naime, stru~ni ocjenjiva~ki sud (Silvije Glojnari}, Robert Urli}, Branko Uvodi}, @eljen Kla{terka i Aleksandar Kostadinov) odabrao je putem javnog natje~aja 14 pjesama uz 4 rezervne. Deset poziva upu}eno je autorima s liste najizvo|enijih tijekom 2006. koji imaju i povlasticu izravnog ulaska u finale, dok }e prve ve~eri ispasti vi{e od polovice, a u zavr{nicu (telefonskim glasovanjem) ulazi njih {est. Sigurnu vizu, dakle, imaju sljede}i autori: Miro Buljan, Nenad Nin~evi}, Ante Pecoti}, Hari Ron~evi}, Tamara Obrovac, Rajko Dujmi}, Denis Duman~i}, dvojac Miroslav [koro i @eljko Barba, Husein Hasanefendi} i @eljko Bani}, dok se Fedor Boi}, Marino Mahi}, Antonija [ola i Silvio Pasari}, Miran Had`iveljkovi}, Zoran Jaeger i Sr|an Sekulovi}, Branimir Mihaljevi}, Ivo Mikuli~in, Stjepan Markovi}, Jo{ko Banov, Emilija Koki}, Andrej Ba{a, Marko Tomasovi} i Vedran [ilipetar tek trebaju pomu~iti. Miro Buljan i Nenad Nin~evi} plasirali su i u natje~aju jedan svoj rad. Me|utim, pobjedniku/ci Dore ne}e biti ba{ lako — hrvatski predstavnik morat }e u Beogradu najprije svladati prepreku polufinala, a to isto moglo bi biti opasnije od zavr{nice. Mo`da i zato ove godine ima malo jakih i privla~nih izvo|a~kih imena u utrci su Euro veteranke Emilija Koki} i Maja Blagdan, Kraljevi ulice kockaju se ve} tre}u godinu, a kuloari predvi|aju uzbudljive trenutke Giulianu i Danijeli Pintari}. Ipak, sjetimo li se uspjeha pro{logodi{nje Volim ja, bit }e zanimljivo vidjeti {to je pripremila Tamara Obrovac. Jer ako je ve} prihvatila izazov, sigurno ne}e ostati u prikrajku.

Razgovor sa Slavkom Nedi}em, skladateljem i umjetni~kim direktorom Uskrsfesta

FESTIVALI

NAJAVE NAJAVE NAJAVE NAJAVE NAJAVE NAJAVE NAJAVE NAJAVE NAJAVE

Pi{e: Maja Saboli}

RAZGOVORI

NAJAVE

EURO U BEOGRADU PREKO OPATIJE

NAJAVE

DORA 2008. 22. i 23. velja~e 2008.

NAJAVE

Tamara Obrovac

12. DANI DUHOVNE GLAZBE CRO PATRIA 2007. Pi{e: dr. sc. Ivana Tomi} Feri} o mnogo~emu jedinstven projekt u organizaciji Glazbene mlade`i Split, Dani duhovne glazbe Cro Patria ve} dvanaestu godinu promi~e glazbovanje u mimohodu mladosti i prijateljstva pronose}i entuzijazam i vedrinu onih koji otvoreno{}u srca i duha kora~aju uz glazbu i s glazbom. Kvalitetom, opsegom i {irinom djelovanja, ovaj je festival prerastao uske lokalne me|e izgradiv{i se u respektabilnu manifestaciju me|unarodnih razmjera. Unato~ ~injenici da stvaranje i promicanje zborske glazbe ne nailazi na odgovaraju}i odaziv i razumijevanje onih koji bi mogli i trebali sna`nije poduprijeti realizaciju ovoga projekta, Glazbena mlade` Split ustraje u namjeri da odr`i kontinuitet i okupi mnogobrojne poklonike festivala koji ovjen~ani pjesmom objavljuju nove ljepote — one izvan i unutar vlastitosti. Stoga ohrabruje spoznaja da su koncerti Cro Patrie izvrsno posje}eni, a postignu}a sve zapa`enija. Valja, me|utim, p(r)ozvati odgovorne i osvijestiti razlo`nost postojanja ovih glazbenih Dana na pragu kontroverznog, novog milenija u kojemu zamagljenost granice izme|u trivijalnog i umjetni~kog raste, a senzibilitet za estetska i esteti~ka pitanja gotovo potpuno izostaje. U vremenu sveprisutne komercijalizacije i izvitoperenih dru{tvenih okolnosti, zna~enje Cro Patrie jo{ je izrazitije, pa nam ostaje da ga prepoznamo, vrednujemo i podr`imo afirmiraju}i ideju o promicanju glazbene kreativnosti i duhovnih vrednota.

P

(^lanak u cijelosti na www.hds.hr ) Slavko Nedi}

IZDAVA^I: Hrvatsko dru{tvo skladatelja, Zagreb, Berislavi}eva 9, Cantus d.o.o., Zagreb, Baruna Trenka 5 / ZA IZDAVA^E: Antun Tomislav [aban i Mirjana Mati} / UREDNI[TVO: Marina Feri}, Jana Haluza, Davor Hrvoj (glavni urednik i urednik fotografije), Maja Saboli} / GRAFI^KO OBLIKOVANJE: Luka Gusi} / TISAK: Studio Flyer, Aleja Selja~ke bune 7a, 10090 Zagreb / E–mail: cantus@cantus.hr, cijena: 20 kuna (za ~lanove HDS–a besplatno), ISSN 1330–4747


cantus_08:cantus_01.qxd

16-Feb-08

8:50 PM

Page 3

3

MNOM i DUBROVNIK METROPOLIS Pi{e: Bojana Ple}a{ Kalebota

T

Zato {to L. nije htjela dati ime

V

elika kvaliteta Kvarteta Sebastian jest upravo u tome {to na svakom koncertu svojega ciklusa u Maloj dvorani Vatroslava Lisinskog poku{ava izvesti djela koja su ili manje zastupljena na programima koncertnih dvorana ili su zaista zaboravljena (poput nekih renesansnih skladatelja), a tu su i praizvedbe koje predstavljaju mo`da najbitniji dio njihovih koncerata. Na drugom ovosezonskom koncertu, odr`anom 21. sije~nja 2008., glazbenici su uz saksofonista Gorana Mer~epa praizveli novo djelo mladoga dubrova~kog skladatelja Frane \urovi}a naslovljeno Zato {to L. nije htjela dati ime. Vrlo neobi~an naziv djela pred slu{atelja namjerno stavlja niz pitanja ~iji se odgovori mo`da kriju u samoj strukturi skladbe. Djelo je izra|eno u vi{e slojeva, a skladatelj je finim nijansiranjem poku{ao istaknuti i naglasiti pojedine detalje te boje koje time zadobivaju sasvim novu i druga~iju ulogu. Izmjenjivanje tema saksofona i prve violine, kako originalne, tako i inverzne, Sebastiani i Mer~ep do~arali su stilski vrlo lijepo, s blagim dinami~kim sjen~anjem koje se provla~ilo kroz izmjenjivanje boja tih dvaju instrumenata. Sâm po~etak skladbe poprili~no iznena|uje sa saksofonom koji ponavljanjem jednoga tona glumi svoju jeku koja se pro{iruje na dva tona i intervale, a njih prva violina opona{a u originalnom obliku, potom i u inverziji, ali sa znatno ti{im dinami~kim nijansiranjem, kako bi ipak u prvom planu ostao saksofon. Ne mo`e se re}i da je ovo klasi~an primjer solista kojega prati kvartet jer njihove su uloge podjednako zna~ajne i presudne u stvaranju ozra~ja cjeline, koja je u ovom slu~aju glavni oslonac gradacije djela. Stje~e se dojam da se prva tema ponavlja kroz cijelu skladbu, ali je skladateljeva namjera pomalo lukava, jer ponavljanjem jednoga tona, potom intervala u osnovnom i inverznom obliku, stvara se vrlo opipljiva slu{na materija koja lako i jednostavno zavede na krivi put i odaje dojam jednostavnog (ili dosadnog) djela. Me|utim, to nikako nije slu~aj jer zanimljiva kombinacija kvarteta i saksofona stvara boju i zvuk koji su doista jedinstveni i pravo ih je osvje`enje ~uti na programu ovakvog, ina~e uglavnom standardnog, koncerta.

[ansona, film, mjuzikl Pi{e: \ur|a Otr`an ansona, film, mjuzikl — tako je bio naslovljen koncert Big Banda HRT–a 20. sije~nja 2008. u Maloj dvorani Vatroslava Lisinskog, uz prijenos na Hrvatskom radiju, koji je u potpunosti izvr{io obe}anje. Nedjelja

[

PRIKAZI

nave~er, i to tre}a u mjesecu, ina~e je stalni termin za koncerte Big banda HRT–a. Jazz koncerti su specijalnost toga orkestra, a ovo je bio mali otklon, kako repertoarni, tako i `anrovski, od uobi~ajenoga stila bigbandovskih nedjeljnih svirki. Publici se taj otklon jako svidio, premda bi se po broju nazo~nih moglo popuniti jo{ nekoliko redova za sjedenje. A vjerojatno i stajanje. Ono {to ~ini taj otklon zamjetljivim jest nedostatak revijskog orkestra ili plesnog orkestra Radija i Televizije koji je desetlje}ima bio sto`er estradnog `ivota u Hrvatskoj. Za taj se orkestar skladalo, uz taj se sastav pjevalo po festi-

valima i studijskim snimanjima, za tu su se orkestralnu formaciju pisali aran`mani i upravo se po aran`manima koje smo imali prilike ~uti u izvedbi Big banda ~uje taj manjak. Revijski i plesni orkestar imao je vlastiti zvuk, bio je prepoznatljiv u aran`manima Alfija Kabilja i Silvija Glojnari}a. Premda su Glojnari}evi raspisi bli`i, dakako, jazzu, nezaobilazan je danak nostalgiji za revijskim i plesnim sastavom koji je idealno klizio iz `anra u `anr, bio ~ujan u skladbama pisanima za music hall, a tih Alfi Kabiljo ima napretek. Mogu}e je prijepis istih harmonija u stro`i jazz nepotreban, jer i ovako je ve~er bila ispunjena vedrinom kakvu samo Alfijeva glazba ima u svojoj potki, a vokalni solisti, od kojih su se neki pripremili ad hoc, dali su publici maksimum, no ipak bi se partiture Alfi Kabilja mo`da mogle zaodjenuti kakvim novim ruhom. Novi nara{taj pjeva~a Sve je bilo kao u Las Vegasu, osim {to nije bilo u Las Vegasu. Prvi i uvodni dio pripao je svestranom Alfiju koji je skladao, aran`irao i dirigirao u prvih desetak skladbi, kao neki »Top 10«, koje su predstavili Jasna Bilu{i}, ina~e tijekom cijeloga koncerta suverena voditeljica i pjeva~ica, Danijela Pintari}, Leonora Surian i nadareni MarkoS, iznimno lijepoga glasa i sigurnoga nastupa. Taj je prvi ~in autorske ve~eri Alfija Kabilja ponudio je-

dan novi nara{taj izvo|a~a, pjeva~a koji zahva}aju u repertoar svojih slavnih prethodnika: Vice Vukova, Radojke [verko, Beti Jurkovi}. Samouvjereni su, iskreno nose stare zapise novim poletom posvajaju}i ih kao da su njihovi, za njih pisani, ju~er ili prekju~er. Bile su izvedene pjesme C'est la vie, Biti ili ne biti, Zaboravljena pjesma, Jedno svjetlo uvijek ima, Prije ili kasnije, San o ru`i i H. Ch. Andersen, dok je instrumentalni dio pripao glazbi iz filma Ku`i{, stari moj (u aran`manu Silvija Glojnari}a) i U ljubavi sa septimom sa solistom Sa{om Nestorovi}em. Je li to bio »Top Ten«ili bi ih se moglo preslo`iti barem nekoliko takvih duga je pri~a, jer ih u opusu Alfija Kabilja ima nekoliko stotina, ali va`no je za taj prvi, udarni, autorski blok da se dramaturgija sâmih pjesama sla`e jedna s drugom i da orkestralni intermezzo ka`e tako|er svoju stranu pri~e. Drugi dio koncerta pripao je izboru iz dva mjuzikla, Tko pjeva zlo ne misli i Kralj je gol. Razina se, postignuta u prethodnom bloku, odr`avala u svakom nastupu vokalnoga kvinteta, kako ponaosob, tako i u prizorima ansambla, no valja istaknuti koncentriranu i vrlo upe~atljivu izvedbu dueta Ti si fantasti~an iz mjuzikla Kralj je gol Jasne Bilu{i} i Dra`ena ^u~eka. Alfi Kabiljo je uvijek birao izvanredne tekstopisce i pjesnike za svoja libreta i stihove pjesama, od Milana Grgi}a, Drage Britvi}a, Hrvoja Hitreca, Mate Marasa do @eljka Sabola, koji su bili zastupljeni na ovoj autorskoj ve~eri, pa je u~inak glazbenih interpretacija bio tim prisniji i postizao `eljeni cilj neusiljeno i s entuzijazmom.

FESTIVALI

TOMISLAV ^UVELJAK

Ve~er Alfija Kabiljau Maloj dvorani Vatroslava Lisinskog

PRIKAZI PRIKAZI PRIKAZI PRIKAZI

Praizvedba \urovi}eve skladbe na koncertu Kvarteta Sebastian

Pi{e: Daria Hodnik Marinkovi}

emeljem Javnoga poziva za poticanje hrvatskog glazbenog stvarala{tva u prosincu 2007. zavr{en je izbor skladbi pristiglih na poseban natje~aj Ministarstva kulture u kojemu su mogli sudjelovati autori ili skupine autora s djelima iz podru~ja suvremene glazbe nastalima u 2006. godini. Izme|u 56 prijavljenih skladbi, stru~no povjerenstvo u sastavu: akademik An|elko Klobu~ar (predsjednik), Zoran Jurani}, Zlatko Tanodi, Dragan Sremec i Tomislav Fa~ini, odabralo je 12 skladbi unutar {est kategorija (orkestralna, vokalno–instru- Skladatelj Frano \urovi} (tre}i s lijeva) sa sudionicima predstave Didona i Eneja/Smrt u Veneciji mentalna, komorna djela, djela za solisti~ko glazbalo, zbor- ma zadu`ena Davorka Begovi}. Djelo su dertaste, nastala pod njegovim skladateljska i elektroni~ka djela). Tako su na- praizveli Gordan Tudor (alt–saksofon) i skim vodstvom. U izvedbi je sudjelovao gra|ena djela @eljka Brkanovi}a, Sa- Frano \urovi} (elektronika) 17. prosinca violon~elist Jasen Chelfi, a u osmi{ljavanju nje Drakuli}, Marka Ru`djaka, 2006. u polukru`noj dvorani Teatra &TD. koncepta Davorka Begovi} i Dalibor Davidovi}. Tom su se izvedbom uklju~ili u An|elka Igreca, Tomislava Uhlika, me|unarodni radijski projekt skupine za Frane \urovi}a, Vjekoslava Nje`i}a, Ars acustica Brune Vlaheka, Sande Majurec Zana- Frano \urovi} sudjelovao je 17. sije~nja ars acusticu Europske radijske unije kojim ta, Davora Bobi}a i skupine autora. kao autor koncepta i glazbe u jo{ jednom se slavi Ro|endan umjetnosti, a u ~ijoj je ovoFrano \urovi} nagra|en je u dvije ka- projektu Kulture promjene SC, ostvare- godi{njoj proslavi, s tematskom odrednitegorije, u komornim (Dolorosa za ko- nom na inicijativu i u suradnji s Dramskim com Forever young, tre}i put sudjelovao i morni ansambl) i elektroni~kim djeli- i Glazbenim programom Hrvatskoga radija, Hrvatski radio. Samo dan kasnije u istomu ma (Mnom za alt–saksofon i elektro- Ro|endanu umjetnosti 2008. Tom je prigo- je prostoru premijerno izvedeno glazniku). Skladba Mnom naru~ena je za 3. dom u polukru`noj dvorani Teatra &TD beno–scensko ostvarenje Teatra &TD DiVelesajam kulture koji je odr`an u ok- praizvedena trodijelna skladba Dubrovnik dona i Eneja/Smrt u Veneciji, u kojemu je viru Kulture promjene Studentskoga Metropolis — 4. Velesajam kulture off — Un- \urovi} suautor glazbe. centra, a za ~iji je glazbeni dio progra-

Alfi Kabiljo, Big band HRT–a i vokalni solisti

PRIKAZI

DAVOR HRVOJ

PRAIZVEDBE

Nagra|eno \urovi}evo djelo naru~eno za 3. Velesajam kulture i projekt Ro|endan umjetnosti 2008.

PRIKAZI

PRIKAZI

PRIKAZI

PRIKAZI

PRIKAZI

PRIKAZI

PRIKAZI

PRIKAZI

PRIKAZI

PRIKAZI

PRIKAZI

PRIKAZI

PRIKAZI

PRIKAZI

PRIKAZI

PRIKAZI

BROJ 149, VELJA^A 2008.

SEDMA FESTA U ZNAKU \ELE JUSI]A

BOKUNI] MOGA SRCA Pi{e: Maja Saboli}

V

e} sedmu godinu kao uvod u proslavu Dana svetoga Vlaha, sveca i za{titnika grada Dubrovnika, i Dana grada Dubrovnika odr`ava se vi{ednevni glazbeni program FESTA koji pro{iruje zimsku ponudu i uvodi na primjeren na~in u najzna~ajnije dane Grada. Ove godine Festa je tijekom sedam dana kao sredi{nji glazbeni doga|aj imala proslavu pedesete obljetnice umjetni~ke karijere \ele Jusi}a. U Sportskoj dvorani u Gospinu polju 25. je sije~nja 2008. odr`an veliki humanitarni glazbeni spektakl uz dvadesetak izvo|a~a, a gripa je kriva {to se neka najavljena imena nisu pojavila na sceni. Odabrane skladbe slavljenik je definirao kao melodije koje su odavno nadrasle i sebe i njega. Izvedene su u`ivo uz pratnju Festa orkestra, sastavljenog od biranih glazbenika iz Dubrovnika, Splita i Zagreba. Mnogi vrsni interpretatori, pod ravnanjem Jo{ka Banova i sâmoga jubilarca, na sceni su osvje`ili sje}anja na te arije s mirisima mora i odsjajem sunca na kamenu Grada, a iako je publika vrlo raspolo`eno prihvatila svaki nastup ~ini se da su, za tu prigodu ponovo okupljeni, Dubrova~ki trubaduri ubrali najvi{e simpatija i burnoga pljeska. Prema osobnom izboru sve~ara bili su tu i Dramski ansambl kazali{ta Marina Dr`i}a, klape Maestral, Subrenum, Ragusa i Folklorni ansambl Lin|o, Gianni Gamulin, Paula Jusi}, Sebastian Vukosavi}, skupina DaRiva, Buco i \ivo, Davor Radolfi, Meri Cetini}, Ibrica, Dean Dvornik, Zorica Kond`a, Marija Husar, Lado Leskovar, Glorija [oleti} i Davor Erceg, MarkoS i Nina Badri}, okupljeni u slavlju velikoga jubileja. Kroz program su {armantno, kao i svih ranijih godina, vodili Darija Mikulandra @aneti} i Slobodan Nano Vla{i}. Velikomu spektaklu prethodila je, tako|er vrlo posje}ena, Festa od klapa, a novinare i izvo|a~e u Dubrovnik uvijek iznova privla~i gostoljubivost i obilje prate}ih programa koje im organizatori pripremaju. Koncerti Feste su tradicionalno humanitarnog karaktera, a ove godine prihod je namijenjen obnovi Crkve svetog Vlaha, odnosno {umskih povr{ina na dubrova~kom podru~ju izgorjelih u po`arima pro{loga ljeta.


cantus_08:cantus_01.qxd

16-Feb-08

8:50 PM

Page 4

4

VIJESTI

OBLJETNICE

OBLJETNICE

OBLJETNICE

OBLJETNICE

OBLJETNICE

OBLJETNICE

OBLJETNICE

OBLJETNICE

OBLJETNICE

BROJ 149, VELJA^A 2008.

7 u 7 za 70

Pijanisti~ka klasa Ljubomira Ga{parovi}a za 70. ro|endan Dubravka Detonija

Skladateljeva zaokupljenost glasovirom Pi{e: dr. sc. Zdenka Weber o|endanski koncert pod nazivom 7 u 7 za 70 s djelima skladatelja, pisca, pijanista i umjetni~kog producenta Dubravka Detonija (Kri`evci, 22. velja~e 1937. godine) odr`an je 1. prosinca 2007. godine u Velikoj dvorani zagreba~ke Muzi~ke akademije u Frankopanskoj ulici (isti koncert odr`an je i u Detonijevim rodnim Kri`evcima). Pod vodstom pijanista i profesora Ljubomira Ga{parovi}a nastupilo je {estero njegovih studenata (sedmero pijanista uklju~uju}i i sâmoga profesora), koncert je odr`an u sedam sati nave~er u povodu skladateljeva 70. ro|endana.

R

Kao {to u karakteristi~no duhovitoj Rije~i autora zapisuje Dubravko Detoni, »slutim da je sva moja glazba proiza{la iz — glasovira. Rekli su mi da sam s manje od nekoliko mjeseci (!?) lu|a~ki uporno puzao prema klaviru (za{to bi, kao {to to `ele lektorski manijaci, uvijek bio samo glasovir?), kao da je upravo on i samo on ona prva, bitna stvar koju valja najranije opipati kako bi se shvatio smisao svijeta. I kada sam ga se kona~no dokopao, po~ela je moja (jo{ nezavr{ena) kalvarija. Klavir je postao zamjenom za sve prijatelje i neprijatelje, preko ili pomo}u njega ja sam se — maltene poput Eliota — obra~unavao s povije{}u, sada{njo{}u i budu}no{}u. Glasovir se pretvorio u moj radni stol, moj {tap, reket ali i palicu, jedini jezik koji znam govoriti, a u doslovnom ili prenesenom smislu — uostalom, ne i zanemarivo! — moj najva`niji izvor prihoda. Ja ne mogu — premda bih to svakako morao mo}i, ali jo{ nikada dosad nisam poku{ao! — ni{ta zapisati bez prethodne provjere na glasoviru«.

Od Stan~i}a do Cagea Dubravko Detoni diplomirao je glasovir (1960. godine) u razredu uglednika i utemeljitelja Zagreba~ke klavirske {kole Svetislava Stan~i}a i usavr{avao se u Sieni u klasama Guida Agostija i Alfreda Cortota. Studij kompozicije diplomirao je u razredu Stjepana [uleka na Muzi~koj akademiji u Zagrebu s usavr{avanjima koja su slijedila u Var{avi (Witold Lutosławski, Grazyna Bacewicz), Darmstadtu (Karlheinz Stockhausen, György Ligeti, bra}a Kontarsky) i Parizu (John Cage). Za pretpostaviti je da su upravo usavr{avanja u europskim sredi{tima Nove glazbe u~vrstila skladateljevu usmjerenost na prostranstLjubomir Ga{parovi} i njegova klasa u Velikoj dvorani Muzi~ke akademije va Novoga zvuka i avangardne glazbe. U hrvatskoj glazbenoj sredini druge polovice pijanisti izmjenjivali na {est instrumenata s njih razgovora/vje`bi ma{tanja s mojim tada tropro{loga stolje}a upravo je Dubravko Detoni tipkama (pianino, ~etiri klavira i ~embalo), iz- godi{njim sinom Danijelom«, iz 1986. godine), bio onaj koji je sa svojim Ansamblom Centra vedeno je devet skladbi. Nastupili su dobro koje je koncentrirano i vjerodostojno u intonaza nove tendencije ACEZANTEZ (osniva~ i pripremljeni pijanisti Robert Bateli}, Bojan cijama sanjarske i {lagerske glazbe interpretiumjetni~ki vo|a kontinuirano od 1970. godine Bobi}, Danijel Ga{parovi}, Ivana Jela~a, Niko- rao Danijel Ga{parovi}. do danas) kr~io putove najsmjelijim novoglaz- la Kos i Jelena Ple}a{. Dubravko Detoni ne odri~e se niti jedne svoje benim rje{enjima, nerijetko provocirao i trajno, ispisane partiture, o ~emu svjedo~i njegova przahvaljuju}i svojem britkom osje}aju za humor Klavirski happening va sa~uvana glasovirska skladba Jednotonske i ironiju, kao i neiscrpnoj invenciji, plodio su- Dobra pripremljenost mladih pijanista ogledamuzike, koju je zapisao kao ~etrnaestogodi{njak vremenu hrvatsku glazbu djelima koja su ga la se u krajnje ozbiljnom pristupu zadacima u 1952. godine. Taj je kontrapunktski sazdani izjednako afirmirala u domovini i na svjetskoj kojima klavir postaje izvori{tem pravog happebor minijatura izveo Ljubomir Ga{parovi}. sceni. ninga, njegova je zvukovnost iskori{tena na Rije~ju, bio je to vrlo impresivan niz klavirskih »S rado{}u i velikom zahvalno{}u konstatiram da na~in u kojemu se glazba odvija u {irokom ra- ostvarenja, a Detoni ustvr|uje da niti sâm ne se ve~era{nji projekt profesora Ljubomira Ga{paro- sponu od neobarokne motori~nosti (Toccatina zna kona~an broj svojih djela za glasovir. I vi}a i njegovih {estero studenata sa zagreba~ke Mu- iz 1980. godine), preko zvu~no rasprostrtih napominje da }e po~eti sustavnije brojiti svoje zi~ke akademije bavi sa ~ak deset mojih glasovirskih ploha s elektroni~kim pro{irenjima (Phono- glasovirske skladbe prije spavanja. Nudi mi se, skladbi iz raznih vremenskih razdoblja«, zapisuje morphia 2 iz 1968. godine) do ritmi~ki pre- dakle, prili~no dobra zabava u starosti koja ve} duDetoni u Rije~i autora u programu koji prati gnantnih sklopova za klavir ~etveroru~no go kuca na vrata, a ja ih nezvanoj go{}i jo{ ne koncert. Doista, u jednosatnom kontinuitetu (L'Horlogerie — Radionica satova iz 1982. godi- `elim otvoriti... @ovijalni i trajno nadahnuti Deklavirskoga zvuka (s interludijima u kojima se ne). Osobitu pozornost u detonijevskom toni ne posustaje. I dobro da je tako. nastavljala glazba za Eueueu... phoniphonipho- skladateljskom habitusu jo{ uvijek privla~i Deniju), u ma{tovitoj dramaturgiji u kojoj su se vet prizora iz Danijelova sna (»proiza{li iz jutar-

Nagrada HGM–a Ivo Vuljevi} violon~elistici Petri Ku{an

U ~ast 70. ro|endana Vladimira Krpana

Hrvatska klavirska glazba u Duisburgu

Turneja Ivane Marije Vidovi} u Ju`noj Americi

Terezija Cukrov nastupila u Carnegie Hallu

Praizvedba skladbe Berislava [ipu{a na Tribini Darko Luki}

P

U

ini se da je izvo|enje djela hrvatskih skladatelja postalo specijalnost pijanistice Tamare Jurki} Sviben koja je u okviru Hrvatskoga tjedna u njema~kom gradu Duisburgu odr`ala 30. listopada 2007. ve~er hrvatske klavirske glazbe. U Koncertnoj dvorani muzeja Wilhelm Lehmbruck pulska je pijanistica otvorila recital Varijacijama talijanskoga skladatelja Tome Restija, koji je krajem 18. i po~etkom 19. stolje}a djelovao u Dubrovniku, Splitu i Zadru. Uslijedila je Sonata nepoznatog skladatelja s otoka Krka, ~iji je rukopis iz 18. stolje}a prona|en u knji`nici samostana na oto~i}u Ko{ljunu. Glavni dio programa ~inila su djela Ivane Lang (Sonatina op. 24 i ^etiri minijature op. 50), Dore Peja~evi} (Dva nocturna op. 50 i 2. sonata op. 57) te Bo`idara Kunca (4. sonata op. 43), a ve~er je zavr{ila efektnom toccatom Diabolezza Ive Josipovi}a. Kriti~ar Ingo Hoddick je u novinama Rheinische Post od 1. studenoga 2007. naglasio pijanisti~in »mediteranski temperament i uvjerljivu interpretaciju«, a u djelima hrvatskih skladatelja »dobru mje{avinu slavenskog intenziteta i talijanske prpo{nosti«. (J.H.)

^

ubrova~ka pijanistica Ivana Marija Vidovi} odr`ala je od 27. studenoga do 19. prosinca 2007. turneju po Brazilu, Argentini i Urugvaju, koju je organiziralo Veleposlanstvo Republike Hrvatske u Argentini, uz pokroviteljstvo Ministarstva kulture RH i pomo} po~asnih konzulata RH u Cordobi i Montevideu. Uz djela Mendelssohna, Liszta i Albeniza, Ivana Marija Vidovi} uvrstila je u program svojega koncerta u Buenos Airesu i djela prve hrvatske skladateljice Dore Peja~evi}, kojoj je pijanistica posvetila svoju zbirku poezije @ivot cvije}a, a ~ije je odabrane ulomke publici predstavio argentinski glumac Alejandro Grisoski. Na brazilskim koncertima pijanistici se pridru`io brazilski flautist Andre Sinico u izvedbi tri skice za flautu i klavir Iverje dubrova~koga skladatelja Vladimira Berdovi}a, a njezinom se pozivu odazvao i Pablo Covacevich, argentinski gitarist hrvatskoga podrijetla koji je izveo vlastite skladbe. Uz predstavnike diplomatskoga zbora i druge ugledne osobe iz javnog i kulturnog `ivota ju`noameri~kih gradova, zanimanje za koncerte Ivane Marije Vidovi} pokazali su i mnogobrojni potomci hrvatskih iseljenika. (B.P.K.)

D

lada hrvatska pijanistica Terezija Cukrov odr`ala je recital s djelima Mozarta, Debussyja, Sorko~evi}a i Schumanna 27. sije~nja u Weill Recital Hallu glasovitoga Carnegie Halla u New Yorku. Umjetnica je diplomirala klavir u Zagrebu u klasi profesora Ljubomira Ga{parovi}a, a istodobno je studirala kod Konstantina Bogina u Italiji te sura|ivala s Marinom Horak na ljetnim glazbenim radionicama u Hvaru. Stipendija joj je omogu}ila sudjelovanje na Me|unarodnom pijanisti~kom festivalu 1999. i 2001. godine u New Yorku u kojemu se usavr{avala kod Jeromea Rosea, Pavline Dokovske, Vladislava Kovalskog, Victora Rosenbauma i Mikole Suka. Od jeseni 2002. `ivi u New Yorku, gdje je magistrirala na Visokoj glazbenoj {koli Mannes u klasi profesora Jeromea Rosea. Nastupala je samostalno i kao ~lanica razli~itih komornih sastava {irom domovine, u Sloveniji, Italiji, Njema~koj, Ma|arskoj, Kanadi te na {irem podru~ju New Yorka i New Jerseya. Profesorica je klavira u razli~itim ustanovama u New Jerseyu i New Yorku, a trenuta~no je na doktorskom studiju kod profesorice Susan Starr na Sveu~ili{tu Rutgers u New Jerseyu. (B.P.K.)

M

iolinistica Tamara Petir uz klavirsku pratnju Petre Gilming odr`ala je koncert 3. prosinca 2007. u Maloj dvorani Lisinski u sklopu 41. Tribine mladih glazbenih umjetnika Darko Luki} Hrvatskoga dru{tva glazbenih umjetnika i ciklusa Mladi u Lisinskom. Na programu koncerta mlade glazbenice, ~lanice Guda~koga kvarteta Porin, na{le su se i dvije skladbe hrvatskih skladatelja. Uz Gusla~ki hir za violinu solo, br. 1 Pavla De{palja, tom je prigodom praizvela skladbu Berislava [ipu{a Il canto di Aamarath, la luce del ritorno, meditaciju za violinu i glasovir. Eteri~ni uvodni dio po~inje visokim tonovima dionice klavira koji prati suptilni pizzicato na violini. Ubrzavanje i crescendo vode u nje`ni po~etak sredi{njega dijela na klaviru koji, nakon ponovnog javljanja violine, prelazi u harmonijski bogatu temu, u nastavku sve glasniju i osorniju. Dugim potezima gudalom posti`e se u njezinu nastavku izra`ajno dinami~ko bogatstvo, a nje`na melodija, koja postaje sve strastvenijom te potom, postepeno se sti{avaju}i, gotovo u potpunosti nestaje, doprinosi meditativnom ozra~ju. (B.P.K.)

rosudbeni sud u sastavu: Sanja Drakuli}, Ivana Tomi} Feri} i Berislav [ipu{, odlu~io je Nagradu Hrvatske glazbene mlade`i Ivo Vuljevi} za najistaknutije ostvarenje mladoga glazbenika u 2007. godini dodijeliti violon~elistici Petri Ku{an. Ta ugledna nagrada, koja je na sve~anosti u Maloj dvorani Lisinski na sâmom po~etku obilje`avanja Dana dvorane 29. prosinca dodijeljena devetnaestu godinu zaredom, sastoji se od diplome, nov~anog iznosa i koncerta u okviru godi{njega programa Koncertne dvorane Vatroslava Lisinskog. Petra Ku{an privodi kraju studij violon~ela na Muzi~koj akademiji u Zagrebu u klasi profesora Valtera De{palja, a u protekloj godini bilje`i mnogobrojne uspjehe me|u kojima valja izdvojiti drugu nagradu na Me|unarodnom radijskom natjecanju Concertino Praga i apsolutnu pobjedu na natjecanju Ferdo Livadi} u sklopu Samoborske glazbene jeseni. Sudjelovala je i na brojnim koncertima u Hrvatskoj, ^e{koj i Rusiji. Na sve~anosti dodjele nagrada izvela je, uz klavirsku pratnju Danijela Detonija, djela Roberta Schumanna i Borisa Papandopula. (B.P.K.) Petra Ku{an

organizaciji Muzi~ke akademije i HGZ–a, biv{i studenti istaknutoga hrvatskoga pijanista i klavirskoga pedagoga Vladimira Krpana, danas i sami uspje{ni glazbenici, odr`ali su 11. sije~nja 2008. u povodu njegova 70. ro|endana sve~ani koncert. Djela Franza Liszta, Béle Bartóka i Frédérica Chopina u prepunoj dvorani HGZ–a izveli su Sr|an ^aldarovi}, Martina Filjak, Katarina Krpan, Maksim Mrvica, Pe|a Mu`ijevi} i Bruno Vlahek. Sâm maestro Krpan odr`ao je 29. prosinca 2007. slavljeni~ki recital sa Chopinovim etidama i valcerima u sklopu proslave Dana dvorane u Koncertnoj dvorani Vatroslava Lisinskog. U povodu obilje`avanja obljetnice i odr`avanja koncerta u HGZ–u tiskan je i prigodni katalog u kojemu su navedena njegova zna~ajna postignu}a u podru~ju izvodila{tva i pedagogije, a Prerad Deti~ek, predsjednik Hrvatskoga dru{tva glazbenih umjetnika, uru~io je maestru Krpanu Zlatno zvono, najvi{e priznanje ove udruge za zasluge u promicanju glazbene umjetnosti. (B.P.K.)

V


cantus_08:cantus_01.qxd

16-Feb-08

8:50 PM

Page 5

5

DRA@EN [OK^EVI]

noj opernoj umjetnici, koju je objavio Toi} d.o.o. iz Rijeke, predstavili su autorica Marija Barbieri, urednica Loredana Ga{parovi} te sama Mirella Toi}. (L.R.)

Monografija Mladena Pozaji}a

M

onografija Mladen Pozaji}. @ivot i djelo autorice dr. sc. Marije Riman predstavljena je u Slovenskom domu KPD Bazovica u Rijeci 28. studenoga pro{le godine. O izdanju posve}enom na{em zapostavljenom dirigentu, skladatelju i glaz-

Znanstveni skup Hrvatska glazba u 20. stolje}u

(^lanak u cijelosti na www.hds.hr)

Potpisana Deklaraciju umjetni~kih festivala o interkulturnom dijalogu

G

odina 2008. slu`beno je progla{ena »godinom dijaloga me|u kulturama«na sve~anosti kojoj su prisustvovali ~lanovi Europske komisije i slovenski dr`avni vrh u Ljubljani 8. sije~-

N

a trodnevnom znanstvenom skupu, odr`anom od 22. do 24. studenog 2007. u dvorani Matice hrvatske u Zagrebu pod vodstvom akademika Nik{e Glige, namjera je bila odgonetnuti {to je to hrvatska glazba u 20. stolje}u, a zainteresirani su mogli poslu{ati izlaganja 31 muzikologa, etnomuzikologa i glazbenog pisca. Svaki je od njih u dvadeset minuta trebao iznijeti

ZAMP ZAMP ZAMP ZAMP ZAMP ZAMP ZAMP ZAMP ZAMP ZAMP ZAMP ZAMP ZAMP ZAMP ZAMP ZAMP ZAMP ZAMP

nja 2008., odvijaju}i se usporedo s po~etkom slovenskog predsjedanja Europskom unijom. Predstavnici 25 vode}ih umjetni~kih i kulturnih festivala iz 17 europskih zemalja potpisali su Deklaraciju umjetni~kih festivala o interkulturnom dijalogu, a me|u potpisnicima je i dr. sc. Ivo Josipovi}, predsjednik Muzi~koga biennala Zagreb (MBZ). Na taj je na~in MBZ postao dio glazbenih, plesnih, kazali{nih, rock, pop i jazz, knji`evnih, filmskih, dje~jih i uli~nih festivala, ali i kulturnih mre`a te festivalskih udru`enja koja su se obvezala na promicanje, implementaciju i ostvarivanje ciljeva Deklaracije. Ján Figel, europski povjerenik za obrazovanje, kulturu i mlade te inicijalni potpisnik Deklaracije, naglasio je da su »umjetni~ki festivali od klju~ne va`nosti za promicanje interkulturnog dijaloga jer omogu}uju kretanje i predstavljanje razli~itih struja europskih umjetnosti i kultura, {to vodi prema mogu}nosti koncentrirane razmjene i oboga}ivanja«. (Nina ^alopek)

ZAMP

zaokru`enu temu iz perspektive svojega specijalisti~kog segmenta bavljenja glazbom. Posebna zanimljivost ovoga, u odnosu na sli~ne muzikolo{ke simpozije, jest da je ovom prigodom na znanstvenoj razini ravnopravno predstavljena umjetni~ka akademska glazba s folklornim, zabavnim, jazz i popularnim idiomima, {to je podcrtalo krajnje slojevitu glazbenu sliku minuloga stolje}a. (J.H.)

ZAMP

benom pedagogu govorili su akademkinja Koraljka Kos, Pozaji}ev ne}ak violinist prof. Radovan Lorkovi}, mr. Mirna Mari} te predstavnik izdava~ke ku}e Adami} prof. Franjo Butorac. Tom su prigodom izvedene i neke od Pozaji}evih skladbi. Solo popijevke Repa i Zimski dan iz ciklusa Iz dje~jih novina interpretirala je sopranistica Ingrid Haller uz glasovirsku pratnju Roberta Hallera. Glazbenik je potom izveo glasovirsku skladbu Adagio posve}enu Svetislavu Stan~i}u. Zborski rad Grlici iz zavi~aja izveli su bariton Cvetan Pel~i} i Mje{oviti pjeva~ki zbor KUU Jeka Primorja uz glasovirsku pratnju Vjere Luk{i}, a pod ravnanjem Aleksandre Jug Mati}. (L.R.)

ZAMP

Budu}i da sam se kao skladatelj i sâm oku{avao u primjeni istarske melodike, cijenim visok stupanj savr{enstva Pra{eljeva harmoniziranja istarske, ina~e antiharmoni~ke melostrukture; to je takore}i contradictio in adjecto, ali je to ipak stvarno, vidljivo i ~ujno u ovom djelu. U tom je smislu Pra{eljev skladateljski rad, koji je na tragu njegova pokojnog mentora Ivana Mateti}a Ronjgova, dobar prinos djelovanju vi{e hrvatskih skladatelja (primjerice Zlati}, Dev~i}, Milotti, Kuntari}...) koji su op}u glazbu obogatili vlastitim nadahnu}em iz pjeva na tanko i debelo i pribli`ili taj melos suvremenom glazbenom senzibilitetu.

ZAMP

M

onografija hrvatske nacionalne prvakinje, sopranistice Mirelle Toi} predstavljena je u Hrvatskom narodnom kazali{tu Ivana pl. Zajca u Rijeci 20. studenoga 2007. godine. Knjigu o na{oj ugled-

Posebno je intrigantan tre}i stavak Credo (Vjerujem), gdje skladatelj na potki o{trih razlomljenih ritmova petodijelnog i sedmodijelnog tipa, pa i latino–ritma bliskoga sambi ili rumbi, gradi svojevrstan filozofski sukob. Dok vokalni solisti blagim ariosima podcrtavaju vjerni~ku odanost kr{}anskim zasadama, ljudska masa predo~ena pjeva~kim zborom ustrajno deklamira credo — non credo, credo — non credo. Tim odstupanjem od tradicionalne liturgije autor dobiva sna`ne kontraste kojima ocrtava vje~itu podijeljenost ~ovjeka izme|u pobo`nosti i nevjere i uop}e izme|u dobra i zla. Impresivna je ovdje pro`etost deklamatornog teksta i kompletne glazbene infrastrukture.

ZAMP

Monografija Mirelle Toi}

Treba pohvaliti ~itav izvo|a~ki aparat koji je anga`irano pridonio sjaju Pra{eljeve mise, soliste Ingrid i Dianu Haller, Sergeja Kiseleva, Roberta Kolara, Rije~ki oratorijski zbor Ivan Mateti} Ronjgov, Rije~ki komorni orkestar dopunjen puha~ima Opere HNK Ivana pl. Zajca, te instrumentaliste na glasoviru, orguljama i udaraljkama, Roberta Hallera, Ninu Kova~i} i Vedrana Vojni}a, sve pod dirigentskom palicom maestra Du{ana Pra{elja.

ZAMP

Messa ritmica latina uskla|en je amalgam istarske melostrukture, klasi~nog simfonizma, ritmike razli~ita podrijetla (uklju~uju}i makedonsku, afro–kubansku,

Sli~no se zapa`a i u drugom stavku Gloria, ali u primjereno umjerenijem tempu. Skladatelj uvodi ~etvero solista i namjenjuje im kanonsko ispreplitanje pojedina~nih pijevnih linija, a njemu kontrastira razvijenim slogom zbora. Kantilena na tekst »qui tolis peccata mundi, miserere nobis«iz ovoga stavka, za moj ukus, najljep{i je dio mise, pa sam bio radostan kad se on pojavio jo{ jednom — u zadnjem stavku Agnus Dei.

ZAMP

N

ZAMP

a Su{aku je u sveti{tu Majke Bo`je Trsatske, a u povodu Bo`i}a odr`an koncert s duhovnim skladbama rije~kih skladatelja Roberta Hallera i Du{ana Pra{elja 23. prosinca pro{le godine. Pra{elj je praizveo svoje novo sakralno djelo pod naslovom Messa ritmica latina. Djelo je, kao {to sâm naslov nazna~uje, napisano na latinski liturgijski tekst. O~ito je namijenjeno izvedbama u okviru sve~anih misnih slavlja, pa je instrumentirano za pove}i ansambl od punoga sastava guda~a poja~anoga puha~kim ansamblom, s udaraljkama, klavirom i orguljama. Pjeva~ki dio izvodi ~etvero vokalnih solista i mje{oviti pjeva~ki zbor. Slijedi se, dakle, skladateljska praksa jo{ od predbachovskih vremena preko klasicizma pa do suvremenih smjerova u skladanju misa. No, ono {to se ~ini jedinstvenim u ovoj polusatnoj skladbi na matrici crkvenog obreda jest uspje{na primjena svega onoga {to se u globalnoj glazbi danas mo`e ~uti, ali na ~vrstoj podlozi autohtonoga hrvatskog melosa koji Pra{elj, ro|eni Su{a~anin, ~itav svoj glazbeni~ki vijek njeguje i `ivi.

I dok ~itavo djelo, pa i zadnji stavak Agnus Dei, protje~e u najve}oj mjeri u dramati~nim naglascima, zavr{etak je izvanredno sugestivan svojom tendencijom smirenja. Pojavljuje se uti{ana koda koja upravo tim kontrastom nagla{ava specifi~nu te`inu zavr{ne pro{nje Agnusa Dei: Dona nobis pacem — daruj nam mir. Time je Pra{elj zaokru`io misao koju je o~ito htio izre}i ovom svojom razigranom partiturom.

ZAMP

VIJESTI

PRIKAZI

PRIKAZI

PRIKAZI

PRIKAZI

PRIKAZI

PRIKAZI

PRIKAZI

PRIKAZI

Rije~ki oratorijski zbor

Ve} po~etni stavak Kyrie, vapaj vjerni~koga zbora upu}en Svevi{njem za smilovanje, napisan je u brzom sedam–osminskom ritmu. Njegova pak kromatika motiva nedvojbeno slijedi zasade Ivana Mateti}a Ronjgova, ali se dramati~nost tematike nagla{ava fanfarama limenih puha~a u ravnim dijatonskim akordima. Svo to vrijeme neumoljivo te~e izlomljeni ritam molitve mno{tva podr`an iskonskim bubnjanjem na udaraljkama. Rezultat je gotovo opipljiv osje}aj ljudskoga straha pred sudom Svevi{njega kojemu se puk utje~e za milost.

Dva sukladna stavka, Sanctus i Benedictus, gra|ena su na razli~itoj ritmici, pa je Sanctus u trodijelnom ritmu umjerenoga tempa, a Benedictus u ritmu koji je poznat iz popularne glazbe kao slow–rock. Me|utim, oba stavka, koji su i u liturgiji dio jedne te iste molitve, ovdje povezuje himni~ka fraza »hosanna in excelsis«u jednom izrazito durskom slogu, vje{to upletenom u prete`ito istarsku melostrukturu djela.

Potpisivanje Deklaracije

ZAMP

PRIKAZI PRIKAZI

MATEJ BO-ART

PRIKAZI

ali i pop–glazbu) sa {est stavaka, klasi~no svrstanih u niz Kyrie eleison, Gloria, Credo, Sanctus, Benedictus i Agnus Dei.

ZAMP

Pi{e: Ivan–Ivica Stama}

ZAMP

MOJ DO@IVLJAJ JEDNE SKLADBE

ZAMP

DU[KO PRA[ELJ: MESSA RITMIC A L ATINA

PRIKAZI

PRIKAZI

PRIKAZI

BROJ 149, VELJA^A 2008.

SAVJETOVANJE O KOLEKTIVNOM OSTVARIVANJU AUTORSKOG I SRODNIH PRAVA

D

r`avni zavod za intelektualno vlasni{tvo (DZIV) i Hrvatsko dru{tvo za autorsko pravo u suradnji s Narodnim novinama organizirali su 22. i 23. studenoga 2007. savjetovanje pod nazivom Novele Zakona u podru~ju prava intelektualnog vlasni{tva iz 2007. godine; Kolektivno ostvarivanje autorskog i srodnih prava. Drugoga je dana sredi{nja tema bila kolektivna autorsko–pravna za{tita koju su vodili Borislav Bla`evi}, sudac Visokog trgova~kog suda RH, te Romana Matanovac, zamjenica ravnatelja DZIV–a. U uvodnom izlaganju Romana Matanovac i Igor Gliha, profesor Pravnog fakulteta u Zagrebu, govorili su o pravnim aspektima kolektivnog ostvarivanja autorskog i srodnih prava u svjetlu pristupanja RH Europskoj uniji. (Ana Kralj)

(^lanak u cijelosti na www.hds.hr)

POTPISAN SPORAZUM O OSNOVNIM NA^ELIMA I UVJETIMA KORI[TENJA GLAZBE NA GLAZBENIM PRIREDBAMA — KONCERTIMA

P

redstavnici Hrvatske gospodarske komore (HGK) — Grupacije organizatora koncerata i Hrvatskoga dru{tva skladatelja — Za{tita autorskih muzi~kih prava (HDS–ZAMP) potpisali su Sporazum o osnovnim na~elima i uvjetima kori{tenja glazbe na glazbenim priredbama — koncertima 28. studenoga 2007. u prostorijama Hrvatske gospodarske komore. Ovaj Sporazum uzima za polazi{te preporuke Svjetske organizacije za intelektualno vlasni{tvo (WIPO) i me|unarodnu praksu iznosa naknada za koncerte. Rezultat sporazuma jest da se WIPO–ovo na~elo modificira brojnim popustima izme|u 10% i 50%. Popusti ovise o cijeni ulaznice, broju odr`anih koncerata, urednosti korisnika te eventualnog udru`ivanja korisnika koje bi omogu}ilo uvo|enje ve}eg broja obveznika u sustav. Kona~an tekst Sporazuma potpisali su Zoran Mari}, predsjednik Grupacije organizatora koncerata pri Hrvatskoj gospodarskoj komori, i Tomislav Rado~aj, glavni direktor HDS ZAMP–a. (Ana Kralj) (^lanak u cijelosti na www.hds.hr)

IMPLEMENTIRAN SUSTAV PRIVATNOG KOPIRANJA

S

ustav ostvarivanja prava na naknadu za reproduciranje autorskog djela za privatno ili drugo vlastito kori{tenje, takozvani Sustav privatnog kopiranja, u potpunosti je implementiran u Republici Hrvatskoj za ne{to manje od godinu dana. Naime, od sije~nja, kada je zaklju~en Sporazum o osnovnim na~elima i uvjetima za ostvarivanje prava na naknadu za reproduciranje autorskog djela za privatno ili drugo kori{tenje izme|u HDS ZAMP–a i Hrvatske gospodarske komore, pa do danas u sustav su uklju~ena 62 uvoznika nosa~a zvuka, slike ili teksta i ure|aja za tonsko i vizualno snimanje. U spomenutomu razdoblju ukupno je napla}eno 2.559.323,00 kuna naknada. Trideset posto toga iznosa bit }e, sukladno izmjenama i dopunama Zakona o autorskom pravu i srodnim pravima (~lanak 167.a), izdvojeno za poticanje umjetni~kog i kulturnog stvarala{tva i kulturne raznolikosti, a ostalo }e biti raspodijeljeno hrvatskim i inozemnim autorima glazbenih i filmskih djela te izvo|a~ima i proizvo|a~ima fonograma. Na`alost, postoje i oni uvoznici koji su se oglu{ili o spomenutu zakonsku obvezu, pa je HDS ZAMP bio prisiljen posegnuti za drugim — zakonom propisanim oblicima za{tite. Tako se trenuta~no vodi postupak protiv ~etiri uvoznika, Autronic computers, Bossiz, San–tek i Ram 3, dok su u pripremi jo{ ~etiri tu`be, protiv poduze}a Alea, Bozon, Makrol markt i Oto. (Marina Feri} Jan~i})

(^lanak u cijelosti na www.hds.hr)


cantus_08:cantus_01.qxd

16-Feb-08

8:50 PM

Page 6

6

Odr`an jubilarni 15. Memorijal Darko Luki}

BOGATO PIJANISTI^KO NASLJE\E Pi{e: Bojana Ple}a{ Kalebota

{kola te najboljim studentima muzi~kih akademija, a cjelove~ernje recitale posljednjega dana Memorijala odr`ali bi najuspje{niji mladi pijanisti odre|enoga razdoblja. Znakovito je da je upravo na prvom Memorijalu ta ~ast pripala velikoj pijanisti~koj zvijezdi dana{njice, tada nadarenom pijanistu u usponu, Ivi Pogoreli}u, koji je tom prigodom svirao djela Frédérica Chopina.

CIKLUSI

CIKLUSI

CIKLUSI

CIKLUSI

CIKLUSI

CIKLUSI

CIKLUSI

CIKLUSI

CIKLUSI

CIKLUSI

CIKLUSI

CIKLUSI

CIKLUSI

CIKLUSI

FESTIVALI

FESTIVALI

FESTIVALI

FESTIVALI

FESTIVALI

FESTIVALI

FESTIVALI

FESTIVALI

FESTIVALI

BROJ 149, VELJA^A 2008.

Tko je Darko Luki}? Talent Darka Luki}a (1922. —

Darko Luki}

Kao gorljivi zagovornik komorne glazbe Luki} je nerijetko sura|ivao s brojnim hrvatskim i inozemnim glazbenicima, me|u kojima su bariton Vladimir Ru`djak i pijanist Jurica Murai s kojim je osnovao poznati klavirski duo.

emorijal Darko Luki} utemeljen je daleke 1976. godine u Osijeku, zna~ajnom kulturnom sredi{tu isto~ne Hrvatske, u spomen na toga uglednoga i prerano preminuloga glazbenika, a u cilju okupljanja najuspje{nijih mladih pijanista iz tada{nje dr`ave. Programska koncepcija od samog se po~etka temeljila na koncertnim ve~erima posve}enima nagra|ivanim u~enicima osnovnih i srednjih glazbenih

M

1974.), ro|enoga Osje~anina, bio je zapa`en od njegove sedme godine, a kao jedan od pripadnika slavne generacije mladih pijanista koji su nakon Drugog svjetskog rata potekli iz glasovite {kole Svetislava Stan~i}a (me|u kojima su bili Ivo Ma~ek, Branka Musulin, Stjepan Radi}, Ranko Filjak i Jurica Murai), diplo-

mirao je klavir na Muzi~koj akademiji u Zagrebu 1949. godine. Nakon studija usavr{avao se u Parizu kod uglednih pedagoga Marguerite Long i Jacquesa Févriera. Gostovao je u mnogim europskim zemljama, a jedan je od na{ih prvih glazbenih umjetnika koji je posjetio Kinu. Rade}i kao profesor na Muzi~koj akademiji u Zagrebu, do kraja svojega `ivotnog vijeka ostao je cijenjen pedagog. Kao gorljivi zagovornik komorne glazbe nerijetko je sura|ivao s brojnim hrvatskim i inozemnim glazbenicima, me|u kojima su bariton Vladimir Ru`djak i pijanist Jurica Murai s kojim je osnovao poznati klavirski duo. Brinuo je da hrvatska glazba bude zastupljena na koncertima, a mnoga je djela klavirske literature snimio, o ~emu svjedo~e brojne arhivske snimke Hrvatskoga radija. Memorijal u Osijeku, Tribina u Zagrebu Uz Memorijal Darko Luki}, koji se odr`ava svake druge godine u Osijeku u organizaciji Hrvatske glazbene mlade`i, ime toga glazbenika neupitnoga pijanisti~kog umije}a i senzibiliteta nosi i Tribina mladih glazbenih umjetnika, koju ve} dugi niz godina u Maloj dvorani Vatrosla-

va Lisinskog organizira Hrvatsko dru{tvo glazbenih umjetnika kao simboli~no naslje|e njegove umjetnosti mladim nara{tajima glazbenika. Jubilarni, 15. Memorijal Darko Luki} koji danas, u uhodanoj organizaciji Hrvatske glazbene mlade`i iz Osijeka, nosi podnaslov Me|unarodni susret mladih pijanista, odr`an je od 30. studenoga do 2. prosinca 2007. u Sve~anoj dvorani Filozofskoga fakulteta u Osijeku. Prve ve~eri svoje su umije}e pokazali u~enici glazbenih {kola iz Osijeka, Zagreba, Rijeke, Novske i Splita nagra|eni na 45. Hrvatskom natjecanju u~enika glazbe — Ivana [enk, Sven Mr|en, Stipe Bili}, Petar Klasan (sada be~ki student u klasi prof. Noela Floresa) i Marijan \uzel. Druga koncertna ve~er okupila je studente muzi~kih akademija iz Osijeka, Budimpe{te, Zagreba i Be~a, iznimno spretnu i tehni~ki nadmo}nu D`enanu [ehanovi}, studenticu prof. Damira Seko{ana koja je izvela i dvije efektne skladbe Davora Bobi}a (Hommage Skrjabinu i Yamaha Toccata), odmjerenog Tamása Preguna iz klase prof. Lászlá Baranyaya, muzikalnog Zorana Veli}a, studenta prof. \or|a Stanettija i Karla–Hein-

za Kämmerlinga te energi~nu Adrianu Paler–Nicolescu iz klase prof. Noela Floresa. Pobjednici na kraju Kruna 15. Memorijala bio je zavr{ni koncert mladih umjetnika Aljo{e Jurini}a i Dzmitryja Ulasiuka, pobjednika na pro{logodi{njem EPTA–inu Me|unarodnom pijanisti~kom natjecanju u Osijeku i Natjecanju Svetislav Stan~i} u Zagrebu. Izvedbu Aljo{e Jurini}a, studenta prve godine na Muzi~koj akademiji u Zagrebu, u klasi prof. Rubena Dalibaltayana, odlikovale su sigurnost, detaljna razra|enost glazbenog materijala i neupitna tehni~ka spremnost, a potpuna uvjerljivost u izno{enju glazbenoga sadr`aja nesumnjivo }e do}i s ve}im iskustvom i zrelo{}u. Bjeloruski pijanist Dzmitry Ulasiuk, koji je na pro{logodi{njem Natjecanju Svetislav Stan~i} o~arao publiku u Koncertnoj dvorani Vatroslava Lisinskog izvedbom 3. koncerta za klavir i orkestar u C–duru, op. 26 Sergeja Prokofjeva, svojim se osje~kim nastupom potvrdio kao zreo i kompletan umjetnik besprijekorne tehni~ke spreme i osobitoga senzibiliteta.

Nova godina u znaku novoga koncertnog ciklusa studenata Muzi~ke akademije u Zagrebu

Uz Virtuoso tu je sada i Timbar! Pi{e: Ana Vidi}

Prvi dio svakog koncerta trebao bi biti tematski vezan za odre|eno stilsko razdoblje i odre|enu zemlju, dok bi drugi dio — pod nazivom à la Carte — odre|ivali sami posjetitelji. ovi koncertni ciklus nastao prema ideji Anke Kova~, studentice tre}e godine fagota, zapo~eo je 12. sije~nja u dvorani F5 Muzi~ke akademije u Frankopanskoj 22 u Zagrebu. Ciklus pod naslovom Ve~eri komorne glazbe Timbar u tri koncerta tijekom akademske godine trebao bi slu`iti predstavljanju mladih glazbenika, biv{ih, sada{njih i budu}ih studenata Muzi~ke akademije. Oni bi se tu, u prvom redu, oku{ali u komornom muziciranju prezentiraju}i posjetiteljima svoj rad, ali i djelovali edukacijski u smislu privla~enja mla|e publike i stvaranja {to ve}eg interesa za komorni izri~aj. Osmi{ljena je i posebna koncepcija koncerata toga ciklusa koja donosi inovativni odmak od standardnih koncertnih rasporeda. Tako bi prvi dio svakog koncerta trebao biti tematski vezan za odre|eno stilsko razdoblje i odre|enu zemlju, dok bi drugi dio — pod nazivom à la Carte — odre|ivali sami posjetitelji. Naime, uz programski bi letak dobili i poseban listi} s nekoliko skladbi i izvo|a~a koji se nude iste ve~eri te bi glasovanjem odabrali ono {to `ele ~uti u drugom dijelu koncerta.

N

Uhlikov pastoralni ugo|aj Prvi dio prvoga koncerta u ciklusu bio je vezan uz Hrvatsku, pa su na rasporedu bila djela ~etvorice na{ih autora, Josipa Magdi}a, Borisa Papandopula, Dubravka Detonija i Tomislava Uhlika. Noveletu i kanon za dvije flaute, op. 14 Josipa Magdi}a odsvirale su Dora Weiss i Maja [i{eta — studentice tre}e, odnosno druge godine flaute, a izvedbom Male suite za puha~ki kvintet Borisa Papandopula predstavio se

ansambl nazvan Kvintet MALI b koji ~ine studenti druge i tre}e godine, Lucija Zovko (flauta), Iva Stilinovi} (oboa), Marko Zavi{i} (klarinet), Bruno Gro{i} (rog) i Anka Kova~ (fagot). L'horlogerie ekspresivna je skladba Dubravka Detonija za klavir ~etveroru~no koju su interpretirali Nikola Kos, student tre}e godine, i Robert Bateli}, student druge godine klavira. Naposljetku, za zaklju~ak prvoga dijela koncerta Trio studenata tre}e godine u sastavu Emina @upani} (oboa), Marcelo Zelen~i} (klarinet) i Anka Kova~ (fagot), odsvirao je Uhlikova Dva stavka za puha~ki trio, ~iji je pastoralni ugo|aj razra|en u stavcima Jutro i Ples na rosi.

ciklusa Timbar ta je skladba u tuma~enju autorice do`ivjela svoju hrvatsku praizvedbu. Stili diversi za ~etiri flaute Red je potom do{ao na Jerka Valdevita, glazbenika i pedagoga ro|enoga 1976. u Zagrebu, koji od po~etka svojega bavljenja glazbom iskazuje interes za jazz i improviziranu glazbu, pa tako osim kao profesor teoretskih glazbenih predmeta, aktivno djeluje i kao izvo|a~, isti~u}i flautu i saksofon kao instrumente koji mu ponajvi{e odgovaraju. Jo{ za vrijeme studija na Teoretsko–nastavni~kom odjelu na Muzi~koj akademiji u Zagrebu osnovao je Il Gruppo delle Azioni Progressive — prvi hrvatski sastav koji njeguje free jazz i improvizaciju temeljenu na zna~ajkama afroameri~kih utjecaja i europske avangarde, a nastupa i s drugim jazz i rock grupama, te ostvaruje suradnju s Lapsus teatrom. Skladba koju je odabrao za izvedbu na koncertu ciklusa Timbar nosi naslov Par-

Kako je jedan od ciljeva ciklusa Timbar pru`anje prilike mladim skladateljima, drugi dio koncerta, prije à la Carte programa s izborom iz svjetske glazbene literature, donio je praizvedbe skladbi dvoje na{ih mladih umjetnika. Prva se predstavila Sara Glojnari}, u~enica tre}eg razreda Srednje glazbene {kole Ferdo Livadi} u Samoboru koju usporedo poha|a dva odsjeka — klavirski i teoretski. Kao sudionica mnogobrojnih dr`avnih i me|unarodnih pijanisti~kih natjecanja osvojila je nekoliko nagrada, tre}e nagrade na natjecanjima Lions Grand Prix i Zlatko Grgo{evi}, a nagra|ena je i za najbolju izvedbu skladbe hrvatskog skladatelja. Ve} dvije godine u~i kompoziciju kod skladatelja Kre{imira Seletkovi}a te nerijetko sama izvodi svoje skladbe. Tako je Dva preludija, praizvedena jo{ dok je poha|ala {esti razred osnovne {kole, odsvirala i na natjecanju Lions Grand Prix 2005., a u svibnju pro{le godine je u austrijskom Murecku predstavila svoje Impresije, klavirsku skladbu koja — kako joj i naslov govori — uvelike priziva impresionisti~ko bogatstvo zvu~anja. U sklopu Studenti Muzi~ke akademije na prvom koncertu Ciklusa Timbar.

tita nei stili diversi, a pisana je za kvartet flauta. Uz mnoge utjecaje, ponajvi{e odra`ava tradiciju razdoblja kojemu je svojstvena partita kao instrumentalni oblik baroka, pa se u tom smislu ni`u i stavci, Ricercare, Sarabande, Fuga i Pastorala. Djelo su odsvirale ~lanice kvarteta Nymphs — biv{e studentice Muzi~ke akademije, danas profesorice flaute, Mateja [arlija, Marija Esih i Antonija Jurin uz studenticu ~etvrte godine Vanju Mareskinu. Znakovit po~etak novoga koncertnog niza s hrvatskom glazbom, studentska inicijativa, originalna koncepcija programa, davanje prostora mladim skladateljima, kao i nadahnuti nastupi mladih glazbenika, daju ciklusu Timbar posebno mjesto u zagreba~koj koncertnoj ponudi. Stoga organizatorima svakako treba po`eljeti {to dugotrajniju kreativnost i energiju kako bi privukli {to ve}i broj slu{atelja.


cantus_08:cantus_01.qxd

16-Feb-08

8:50 PM

Page 7

7

FESTIVALI

CIKLUSI

L

askava titula dobitnika Europske nagrade za jazz 2007. i ove je godine dodijeljena jazz pijanistu predstavljenom, kao i uvijek, koncertom Jazz ciklusa Lisinski Hrvatskoga dru{tva skladatelja. Stefano Bollani prvi je Talijan u probranom dru{tvu dosada{njih laureata, ujedno i najmla|i, no nikako neiskusniji i/ili manje obrazovan.

DAVOR HRVOJ

Sura|uju}i s mnogim svjetskim glazbenicima gotovo dva desetlje}a, na putu od popa (Jovanotti) do »ECM jazza« (Enrico Rava), stekao je mnoga vrijedna i korisna poznanstva te je utemeljio kvartet virtuoza sastavljen od saksofona (Mirko Guerrini), klarineta (Niko Gori), kontrabasa (Ferrucio Spinetti) i bubnjeva (Fabio Accardi) s kojima je, uz pomo} Talijanskog instituta za kul- Stefano Bollani u Maloj dvorani Lisinski turu, nastupio 19. sije~nja 2008. na pozornici Male dvonim) nerazumljivim portugalsko–{panjolskim ina~icama. U prve dvije rane Vatroslava Lisinskog. izvedbe — Title is not important..., Bollani se nametnuo stvaraju}i Klasi~no {kolovan kao ve}ina modernih jazz glazbenika i nadahnut svakojake ugo|aje u solo dionicama koje su se kretale od tamnijih zvukova zgusnutih intervala do {iroko razvedenih suzvu~ja i tehni~ki glazbom Charlesa Mingusa (idejno), Sergeja Prokofjeva (harmonijnepredvidljivih rje{enja (bubnjanje po tijelu klavira, pritiskanje tipkovniski i stilski) te inspirativnim etno elementima kubanske, ju`noamece dlanom, laktom, ~ak i ru~nikom). U svojevrsnim vizijama (Visioni) ri~ke i europske glazbe, uzdao se u vlastitu muzikalnost i otvorio koje su slijedile Bollanijev kvintet istaknuo je odli~nog klarinetista, ~iji je granice izgradiv{i potpuno autenti~an umjetni~ki izraz. U skladu s rasko{ni solo najvi{e zagrijao dlanove slu{ateljstva, te kontrabasista visokim mogu}nostima shvatio je da se {ire ugo|enim stilom najbr`e (ne i najlak{e) mo`e do}i do potpune neposrednosti fraziranja sklonog polifonim improvizacijama nalik na zvu~nosti Preludija iz Bachove Prve suite za violon~elo (BWV 1007). Rastavljanje akorada na tri i intuitivnog improviziranja. instrumenta, (tercno) preklapanja sola klarineta i saksofona, perfektan Stavljaju}i naglasak na razumijevanje, ljepotu i dubinu ~iste glazbe, timing i neprekinuti swing, te ogroman dinami~ki raspon unutar svake Bollani je tijekom nastupa vje{to izbjegavao to~nije najave imena skladbe odredili su vrlo uvjerljiv i zanimljiv nastup talijanske jazz elite. izvo|enih skladbi i jezi~no ih maskirao raznim (mo`da i bezna~aj-

ne. [arolikim repertoarom, od obrada klasika country bluesa, ragtimea i gospela do zagorskih popijevaka spretno uvijenih u rock i funk aran`mane, zabavili su ve}inu slu{ateljstva sklonu razumijevanju otvorenih `anrovskih okvira bluesa. Vo|a zabo~ke skupine dokazao se rijetkom izvo|a~kom virtuozno{}u, neiscrpnom energijom te spontanom i neobi~nom koreografijom za koju mu je klupska pozornica ipak bila pretijesna. Nastup je bio iskori{ten (i) za slu`beno predstavljanje novog nosa~a zvuka (Mr. B.) u izdanju Aquarius Recordsa.

Century of Blues Pi{e: Igor Koruga

U

PUBLICISTIKA PUBLICISTIKA PUBLICISTIKA PUBLICISTIKA PUBLICISTIKA

DAVOR HRVOJ

Little Pigeon's ForHill Blues, na ~elu s usnim harmonika{em Tomislavom Golubanom, predstavio je vlastitu i originalnu mje{avinu tradicionalne glazbe ameri~koga juga, delta bluesa i zavi~ajne glazbene ba{ti-

PUBLICISTIKA

obi~ajeni po~etak koncertne sezone zagreba~kog BP Cluba i ove je godine obilje`io osmodnevni festival Century of Blues odr`an od 9. — 16. sije~nja. Uz poznat(ij)a me|unarodna imena ovoga tipi~nog ameri~kog glazbenog `anra, na samom po~etku predstavili su se i jednako kvalitetni hrvatski izvo|a~i. U ovogodi{nji tjedan bluesa uvela nas je mlada hrvatska pjeva~ica Thana Paveli} koja se ve} godinama {koluje i usavr{ava na najpresti`nijim ameri~kim glazbenim sveu~ili{tima (Berklee College of Music u Bostonu i njujor{kom Jazz & Contemporary School of Music). Iako joj odli~na tehnika pjevanja i atraktivan vizualni dojam dopu{taju scenski suzdr`aniji pristup, Thana je spontano komunicirala s publikom, vje{tim saksofonistom Dragom Jakov~evi}em i odli~nim trijom Julija Njiko{a, koji se i ovaj put pokazao idealnim osloncem za `enske vokale neovisno o vrsti glazbe koju izvode. Budu}i da je blues glazba koju odre|uju i vatrena `ivotna iskustva, vjerujem da }e vrijeme koje dolazi samo obogatiti i razviti slobodu i neposrednost izraza darovite hrvatske umjetnice.

PUBLICISTIKA

Pi{e: Igor Koruga

PUBLICISTIKA

PUBLICISTIKA

STEFANO BOLLANI U JAZZ CIKLUSU LISINSKI/HDS

PUBLICISTIKA

CIKLUSI

CIKLUSI

CIKLUSI

CIKLUSI

CIKLUSI

CIKLUSI

CIKLUSI

Tako je Guda~ki kvartet Rucner i u protekloj sezoni s nesmanjenim `arom

PUBLICISTIKA

Z

PUBLICISTIKA

imskim koncertom iz ciklusa ^etiri godi{nja doba, odr`anom u dvorani Hrvatskoga glazbenog zavoda 5. prosinca 2007., Guda~ki kvartet Rucner zaklju~io je svoju petu sezonu, ve} tradicionalno utemeljenu na ma{tovitoj programskoj koncepciji. Po{tivanje cikli~ke izmjene godi{njih doba u koncertnome ciklusu srijedom u dvorani HGZ–a te sustavno promicanje hrvatskoga glazbenog naslje|a, ali i suvremene glazbe pokazali su se uspje{nima i privla~nima ljubiteljima komorne glazbe ve} od samoga po~etka.

Zanimljivost posljednjega koncerta u pro{logodi{njemu ciklusu, naslovljenom Zima uz podnaslov Glazba za gudalo i trzalicu, nesumnjivo le`i u spajanju zvuka guda~kog kvarteta s onim tambura{kim. Kvartet je u drugom dijelu koncertne ve~eri ugostio Tambura{ki orkestar Hrvatske radiotelevizije i njihova dirigenta Sini{u Leopolda. Taj je koncert bio posve}en obilje`avanju 75. obljetnice ro|enja skladatelja Bo`e Poto~nika i 50. obljetnice ro|enja skladatelja i dirigenta Sini{e Leopolda, stoga su na programu bila njihova djela. Praizvedena je pr{tavim koloritom ispunjena skladba Jal{e Bo`e Poto~nika koja prirodnim harmonijskim tijekom spaja guda~e s tambura{kim izvodila~kim korpusom. Iz njegova bogatog opusa na programu su se na{le jo{ dvije skladbe, Kico{ka posla za tambura{ki orkestar i efektna Perkusija & guci. Uz uvodnu Na fa{niku stvarala{tvo Sini{e Leopolda predstavljeno je i skladbama Snovi i sje}anja — Adagio za trzalicu i gudalo te Staccato & legato, koje su te ve~eri prvi put za`ivjele u izvedbi guda~kog kvarteta i tambura{kog orkestra te u predblagdanskom ozra~ju privele kraju jo{ jednu vrijednu godinu promicanja hrvatskoga glazbenog stvarala{tva.

PUBLICISTIKA

Kvartet Rucner s Tambura{ima HRT–a

Da podsjetimo! Guda~ki kvartet Rucner otvorio je petu sezonu svojega ciklusa proljetnim, ujedno i korizmenim koncertom s djelima Josipa Mihovila Stratika, praizvedbama Ljuboslava Kuntari}a, Josipa Magdi}a i An|elka Klobu~ara, te prigodnim koralima Johanna Sebastiana Bacha u obradi Josipa Magdi}a. Gosti ve~eri bili su rije~ki operni umjetnici Olga i Bojan [ober. Na koncertu Ljeto, odr`anom 13. lipnja 2007., Kvartet je ugostio makedonskog pijanista Nikolu Paskalova koji je te ve~eri sudjelovao i u praizvedbi skladbe Pater Noster za klavirski kvintet njegova djeda, skladatelja i pijanista Nikole Glassla. Svoj jesenski koncert, odr`an u dvorani HGZ–a 24. listopada pro{le godine, Kvartet je ispunio dvjema skladbama iz pera hrvatskih skladatelja — Pet me|imurskih pjesama Vladimira Ru`djaka i Contrasti accelerati (praizvedba) Nik{e Njiri}a. Gosti ve~eri bili su pijanistica Zrinka Mikeli} Bottrill, ro|ena Spli}anka koja niz godina `ivi u Velikoj Britaniji, i bariton Miroslav

@ivkovi}.

Little Pigeon's ForHill Blues u B.P. Clubu

PUBLICISTIKA

CIKLUSI

CIKLUSI

CIKLUSI

CIKLUSI

CIKLUSI

CIKLUSI

sura|ivao sa suvremenim hrvatskim skladateljima, praizvev{i nekoliko njihovih skladbi i prate}i zna~ajne obljetnice, a nastavio je tradiciju suradnje s uglednim, prete`no hrvatskim umjetnicima.

PUBLICISTIKA

Pi{e: Bojana Ple}a{ Kalebota

PUBLICISTIKA

GLAZBA ZA GUDALO I TRZALICU

PUBLICISTIKA

Zavr{ena peta sezona ciklusa ^etiri godi{nja doba Guda~kog kvarteta Rucner

CIKLUSI

CIKLUSI

CIKLUSI

BROJ 149, VELJA^A 2008.

Predstavljanje tre}eg broja ~asopisa fusNota

VELIKI PRASAK MLADE MUZIKOLOGIJE Pi{e: Maja Milo{evi}

I

ako se mnogima suradnja me|u odsjecima na zagreba~koj Muzi~koj akademiji (MA) ~inila pomalo donkihotovskom idejom, mladi su je muzikolozi kasne jeseni 2006. godine hrabro odlu~ili ostvariti najlogi~nijim po~etnim korakom — me|usobnim okupljanjem u jedno tijelo, u Klub studenata muzikologije pod nazivom fusNota. Upravo su se tako odmakli od isklju~ivo pravocrtnog gibanja obveznih kolegija na studiju te krenuli putovima ostvarivanja vlastitih ideja i zamisli na profesionalnom planu. Me|u takvim ostvarenjima svakako su i suradnja u organizaciji predavanja Wernera Jauka u Zagrebu (profesora sistematske muzikologije na Muzi~koj akademiji Sveu~ili{ta u Grazu) zajedno s Hrvatskim muzikolo{kim dru{tvom te Multimedijalnim institutom i Austrijskim kulturnim forumom, zatim okrugli stol sa skladateljem Krzysztofom Pendereckim, po~asnim ~lanom Kluba, sudjelovanje u organizaciji 34. Majskog muzi~kog memorijala Josip [tolcer Slavenski te predstavljanje ~lanova Kluba s temom Pariz i glazba u sklopu projekta SC–a pod nazivom Prvi svjetski festival do`ivljaja. Iako se klub fusNota mo`e podi~iti mnogim postignu}ima, prvenstvo ipak pripada ~asopisu fusNota koji Urednice fusNote: Petra Pavi} i Nina ure|uju Petra Juki} Pavi} i Nina Juki}. Tre}i broj (koji se za 20 kuna mo`e kupiti na portama i u referadi MA) predstavljen je 20. sije~nja u dvorani Muzi~ke akademije u Frankopanskoj 22 uz prigodni revijalni koncert.

Poseban prilog — partitura Ideja ~asopisa ve} je pri osnivanju bila (danas je, ~ini se, i realizirana) otvaranje prostora u kojemu }e budu}i muzikolozi brusiti zanat pisanja tekstova, ali i u kojemu }e ostali odsjeci MA imati priliku za objavu svojih radova — tekstova i skladbi. Tako je tre}i broj sa svoje dvije atraktivne glavne teme — 44. Glazbena tribina Pula te Etno glazba, etnomuzikologija — okupio tekstopisce ne samo s razli~itih odsjeka MA, ve} i vanjske suradnike, me|u kojima se na{la i pjeva~ica hrvatske tradicijske glazbe Lidija Bajuk. Kao i u prethodna dva broja, i u ovome se nastavila tradicija objavljivanja partitura studenata kompozicije (u ovome slu~aju Tomislava Olivera, koji je ujedno student muzikologije i ~lan fusNote), te je upravo ta praksa inspirirala fusnota{e da naprave korak dalje i omogu}e praizvedbe objavljenih skladbi svojih kolega. Idealna je prilika za takav pothvat bila upravo promocija tre}eg broja koji je svojom bitematskom koncepcijom pru`io analogiju za stvaranje programa prigodnog koncerta — prvi je dio bio posve}en umjetni~koj glazbi, odnosno djelima suvremenih hrvatskih skladatelja, a drugi etno glazbi. Tako su se u prvom dijelu na{le skladbe studenata kompozicije: De profundis Danijela Legina koju je izveo mje{oviti zbor studenata MA pod dirigentskom palicom Berislava [ipu{a, zatim Reincarnation Suita za klavir Tomislava Olivera u izvedbi pijanistice Petre Gilming te Animato, prvi stavak Guda~kog kvarteta Biance Ban, u izvedbi studenata Odsjeka za guda~e. Poseban je doprinos prvomu dijelu koncerta dao profesor klavira Ante Mili} izvev{i Sonatu Ive Ma~eka, Sedam balkanskih igara Marka Taj~evi}a, Tri parafraze hrvatskih narodnih napjeva Tomislava Uhlika, zatim Suton i Novi `ivot Kre{imira Klemen~i}a te ...As the time Vjekoslava Nje`i}a. Drugi dio koncerta otvorio je student pjevanja Bo`idar Peri~i} izvedbom arije mlinara Sime iz Gotov~eve opere Ero s onoga svijeta (klavirska pratnja Mario ^opor), a uslijedili su nastupi eminentnih hrvatskih pjeva~ica etno glazbe Dunje Knebl i Lidije Bajuk. Kao {lag na kraju predstavljen je klasi~ni indijski ples kathak u izvedbi plesa~ice Mayale Brache. Ovaj pothvat predstavlja vrhunac dosada{njeg rada kluba fusNota, ali je ujedno i po~etak novog lanca suradnje. Ve} je sinulo nekoliko novih ideja, a budu}i je entuzijazma i ustrajnosti uvijek bilo, trebat }e vrlo malo pri~ekati do realizacije — fusNota }e nam zasigurno ubrzo pru`iti jo{ glazbeno–tekstovnih poslastica.


cantus_08:cantus_01.qxd

16-Feb-08

8:50 PM

Page 8

8

OBLJETNICE

OBLJETNICE

OBLJETNICE

OBLJETNICE

OBLJETNICE

OBLJETNICE

OBLJETNICE

OBLJETNICE

OBLJETNICE

OBLJETNICE

OBLJETNICE

OBLJETNICE

OBLJETNICE

Pi{e: Ana Vidi}

RAZGOVORI RAZGOVORI

U INTIMNOM OZRA^JU

RAZGOVORI

R a z g o v o r, a u t o r s k i k o n c e r t i n e formalno dru`enje uz 70. ro|endan skladatelja @eljka Brkanovi}a

RAZGOVORI

OBLJETNICE

OBLJETNICE

OBLJETNICE

OBLJETNICE

BROJ 149, VELJA^A 2008.

Razgovor sa @eljkom Brkanovi}em, skladateljem i profesorom te predsjednikom HDS–

@IVOT UZ GLAZBU I U Razgovarala: Iva Lovrec [tefanovi}

Proslava Va{eg sedamdesetog ro|endana ostvaruje se uz glazbu i u glazbi. A upravo ste glazbom bili okru`eni od najranijeg djetinjstva...

mao za radiodrame. Shvatio sam, me|utim, da mi je potrebno pro{iriti znanja iz podru~ja kompozicije, ali se nisam optere}ivao {kolama ili pravcima.

Od oca sam primio najvi{e glazbene dobrobiti, a `ive}i u takvu okru`enju (gdje sam mogao pratiti oca kako sklada), oduvijek sam znao da }u se i sâm na neki na~in baviti glazbom — toliko sam bio njome fasciniran ve} od ranoga djetinjstva.

Po~eli ste pisati glazbu uz prakti~no bavljenje njom. U kojemu ste se trenutku suo~ili sa ~injenicom da vi JESTE skladatelj i kako ste to rekli svojemu ocu?

vadsesetog prosinca 2007. navr{ilo se sedamdePa, on ba{ nije bio odu{evljen jer je znao svo breset godina od ro|enja hrvatskoga skladatelja, me toga posla i mislio je da bih kao reproduktivni pijanista, dirigenta, glazbenog producenta i peumjetnik mogao bolje `ivjeti nego kao skladatelj dagoga @eljka Brkanovi}a. Bio je to povod da mu neko^esto ste isticali ~injenicu da je Va{ otac, ugledni (u tome je, mislim, imao i pravo...). Po~elo je s liko dana ranije, to~nije 13. prosinca, nakladnik Cantus mojim 1. guda~kim kvartetom za koji je i Hrvatsko dru{tvo skladatelja, ~iji je predsjednik od pokazao zanimanje, rekao da je dobro, ali je 2004., prirede autorsku ve~er. Proslava vrijednog jupredlo`io da po~nemo zajedno raditi na bileja toga plodnog i svestranog glazbenika u Prepokompoziciji. Prihvatio je moje usmjerenje i rodnoj dvorani pala~e Narodnoga doma je, osim ja sam potom s njim mnogo radio. Pisao sam glazbenoga dijela, uklju~ivala i razgovor, a kasnije i kompozicije, radio instrumentacije, ali i neformalno dru`enje sa slavljenikom, {to je uz bo- 22. 11. — 1. 12. 2007. njemu pomagao u radu na klavirskim izvacigato opremljenu programsku knji`icu bila prigoda ma i prosviravanjima — {to je i meni koristia pro{logodi{njim su Svjetskim danima glazbe, festivalu za detaljnije i dublje upoznavanje skladateljeva lo. u organizaciji Me|unarodnoga dru{tva za suvremenu djelovanja, kao i za pobli`e i intimnije osvjetljavanje glazbu (ISCM), sudjelovala dvojica hrvatskih predstavA kako je bilo studirati u klasi Tome Pro{eva? odre|enih trenutaka njegove karijere. nika,

D

Svjetski dani glazbe u Hong Kongu,

N

U razgovoru s muzikologinjom Ivom Lovrec [tefanovi}, koji je prethodio koncertu, @eljko Brkanovi} istaknuo je da je od ranog djetinjstva, bivaju}i uz oca, znamenitog skladatelja Ivana Brkanovi}a, stalno okru`en glazbom, znao da }e `ivot posvetiti glazbi, iako se za skladateljski poziv odlu~io znatno kasnije. Dakako da Brkanovi}ev cjelokupni doprinos hrvatskim glazbenim kretanjima nije mogao biti prikazan na obljetni~koj autorskoj ve~eri, no ono {to je re~eno, kao i odabrana djela i njihovi interpreti na koncertu koji je uslijedio, pru`ili su posjetiteljima dostojan uvid u djelovanje i stvarala{tvo toga glazbenika. Autor je, najavljuju}i program koncerta, svoju glazbenu ve~er opisao intimisti~kom, ~emu je pridonijela mogu}nost komornog izra`avanja u prostoru Preporodne dvorane pala~e Narodnoga doma. Osim {to su odabrana djela pisana za male sastave, odra`avaju i skladateljev osobni odnos prema doga|ajima, ljudima i `ivotu op}enito. Takav intimni, osobni koncept dodatno je zaokru`en rasporedom skladbi ~ije nizanje zapo~inje i zavr{ava glasom kao sredstvom komunikacije sa slu{ateljstvom.

skladatelji @eljko Brkanovi} i Berislav [ipu{. Obojica su se uspje{no predstavili u koncertnom programu i prilikom zasjedanja generalne skup{tine ISCM–a. Festivalski je orkestar 26. studenoga u Muzeju znanosti izveo [ipu{evo djelo Tan Hetti za de@eljko Brkanovi} u Macau set instrumenata, dok je predsjednik Hrvatskoga dru{tva skladatelja pred kolegama u skup{tini iznio vrlo konkretne zamjerke na dosada{nji rad ISCM–a, a zatim, podjednako konkretne, prijedloge za pobolj{anje aktivnosti u smislu ve}eg povezivanja festivala, skladateljskih udruga i ansambala, pravih promotora Nove glazbe. Nakon njegova izlaganja doslovno je zavladao muk me|u delegatima, a zatim su, jedna po jedna, s razli~itih strana po~ele stizati rije~i podr{ke. (Berislav [ipu{)

Od oporosti do vedrine Predstavljena djela nastala su tijekom zadnjih dvadesetak godina Brkanovi}eva djelovanja. Ta retrospektiva njegova recentnijeg opusa zapo~ela je ciklusom od tri pjesme na kajkavsku liriku pod naslovom Figurice nastalim 1993. godine. Pjesme Figurice, Sno~ka kesno i Cuzek odra`avaju razli~ita ozra~ja stihova Dragutina Domjani}a, Vere Herjavec i (^lanak u cijelosti na www.hds.hr) Mihovila Pavleka Mi{kine, koje je izra`ajno tuma~ila mezzosopranistica Martina Goj~eta–Sili} skladatelj Ivan Brkanovi}, bio vrlo strog prema Vama uz klavirsku pratnju \or|a Stanettija. Zoov–cool jest i uporno Vas usmjeravao da postanete {to vrsniji pijakvartet za klarinet, violinu, violon~elo i klavir. Nastao nist. 1991. na po~etku ratnih zbivanja, nosi podnaslov Ratni kvartet i pripada djelima nastalima u doba kada je autor Da, moj je otac kasno u{ao u glazbu i uvijek mu je zajedni~ki djelovao s jo{ trojicom na{ih skladatelja — nedostajalo pijanisti~ke izvrsnosti, a smatrao je An|elkom Klobu~arom, Franom Para}em i Markom kako }e mi pijanizam pomo}i u bilo kojem glazRu`djakom. Oporost tretiranja instrumenata odaje vrijebenom usmjerenju. Ja nisam samo dobro nau~io me i atmosferu u kojima je nastao, {to su vjerno prenijesvirati klavir, nego sam i diplomirao na Muzi~koj li klarinetist Milko Pravdi}, violinist Goran Kon~ar, vioakademiji u klasi profesora Svetislava Stan~i}a. lon~elist Martin Jordan i pijanist \or|e Stanetti. Vedriji tonovi stigli su u Sonetnim minijaturama za klavir iz Prvo pijanist i dirigent 1985., ostvarenju posve}enom skladateljevoj k}eri. Skladateljstvo kod Vas nije krenulo odmah, nego kaPo~etna slova svih pet stavaka daju njezino ime (Mirna), snije. a virtuoznu i efektnu partituru vje{to je prikazala pijanistica Nada Majnari}. Drugi guda~ki kvartet, skladan Dugo sam smatrao da je jedan skladatelj u obitelji 1994. na narud`bu Muzi~kog biennala Zagreb, uz osladovoljan, a to je ve} bio moj otac. Mislio sam da u njanje na tradiciju suvremene poljske glazbe, osobito tatome nemam {to tra`iti. Zato sam se nakon diploda preminuloga Witolda Lutosławskog, uigrano je odsvime posvetio pijanizmu, nastupao, i{ao na natjecarao Zagreba~ki kvartet. Vrhunac ve~eri stigao je u nanja i dobivao neke nagrade. Ali kasnije me zaintedahnutom nastupu Solista sv. Marka pod vodstvom Toresirao cjelokupni pristup glazbi. Tako sam se mislava Fa~inija koji su predstavili Intimne madrigale iz po~eo baviti i dirigiranjem te ga privatno u~io i 2003., najnovije me|u Brkanovi}evim djelima odabraniusavr{avao — moje prvo zaposlenje bilo je u splitma za tu ve~er. Tri madrigala Samo}a, Nemoj plakati i skom HNK upravo na mjestu dirigenta. Poslije, u [ala odrazili su u potpunosti dubinu skladateljeva izrapraksi, rade}i u Dramskom programu Radio Zaza — njegova razmi{ljanja o smrti, `ivotu i ljubavi pregreba kao dramaturg za re`ijsku glazbu, trebalo je to~ena u istinski muzikalno oblikovane male forme s na tra`enje nekih autora i redatelja napisati izvoro~igledno vrlo inspirativnim literarnim predlo{cima. nu glazbu za drame. To sam radio nekoliko godiTakva iskrena, intimna komunikacija skladatelja sa na — zapravo je tada pisanje glazbe prevladalo kao slu{ateljstvom, kroz razumijevanje interpreta, dala je osnovni interes i dalo temelj budu}em radu poBrkanovi}evu slavljeni~kom koncertu posebno ozra~je i sve}enom isklju~ivo skladateljstvu. primjeren zaklju~ak. Prva skladba koju sam svjesno dovr{io jest djelo nastalo od tih glazbenih materijala koje sam sni-

Otac je bio stro`i i kod njega sam nau~io stro`e forme i osnovni pristup, dok sam kod Tome Pro{eva vidio mogu}nosti slobode — da postoje i druga rje{enja. Imali smo odnos kao kolege i prijatelji, a zna~ajna je bila mogu}nost da sve isku{am opet u praksi, u njegovu Ansamblu za novu glazbu. Sve {to sam tijekom studija napisao, to se i izvelo. Mo`da upravo zbog te slobode, koju vam je profesor Pro{ev ponudio, niste imali potrebu o{tro udariti putem avangardnih i eksperimentalnih »odgovora« na tradiciju. Ja sam kasno po~eo skladati i time sam odmah uva`io tada{nju situaciju u tretiranju materijala. U Stuttgartu sam se kod profesora Erharda Karkoschke opet susreo s druk~ijim stajali{tima, ali je on prihvatio moje na~ine tretiranja materijala. I u elektroni~kom studiju radili smo na djelima koja su bila vezana uz moja vi|enja boja zvuka, u programatskom smislu vezano uz skladanje za potrebe radija i televizije. Uvijek je bila prisutna konstrukcija forme, ne uvijek stroga, ali jasnih obrisa. I u tome me je podr`ao. Jedna od va`nih praksi kojom ste se donedavno bavili jest posao producenta na snimanjima za Hrvatski radio.

Tijekom mojega rada na Radiju ve}i sam dio vremena bio vezan i uz producentski posao. Prije dvadesetak godina intenzivno se snimala suvremena glazba i glazba 20. stolje}a, pa su me u takvim prilikama pozivali kao producenta u procesu osmi{ljavanja novije glazbe. Gledaju}i unatrag svoj glazbeni~ki i skladateljski razvoj, mo`ete li sada prepoznati i ozna~iti neke va`nije utjecaje i faze? Naravno da je sve {to se oko mene doga|alo imalo utjecaja. Nisam bio imun na pojave koje su se doga|ale u glazbi, i avangarda je imala odjeka u mojemu

stvarala{tvu. Odu{evljavali su me neki umjetnici, ali je moja koncepcija bila dovoljno ~vrsta i ipak druk~ija, tako da se moja glazba razlikuje i od one koja je utjecala na mene. Vratimo li se opet Va{em prvom opusu, 1. guda~kom kvartetu, za koji je Va{ otac rekao da bi ga i sâm potpisao. Zanimljiva je pri~a o samoj praizvedbi, Vi ste iste godine, 1974., ve} bili stariji od trideset godina. Ja sam u to vrijeme bio poznat kao urednik, producent, dirigent i(li) pijanist, ali ne i kao skladatelj. Naravno da sam htio da se taj kvartet ga ponudio kolegi Miroslavu Milet Kvartet Pro Arte. On je rekao: »Sin mogli izvesti, ali ti mora{ prije Hrvatskoga dru{tva skladatelja«. S u Dru{tvo kako bi me primili i pon slim da je ba{ kolega Zlatko Pib sjednik. On je odgovorio: »Ne mo u Dru{tvo dok se djelo ne izvede« Radiju oti{ao uredniku za komorn Dubravku Detoniju, koji je omogu kasnije je bila i javna praizvedba. Tko bi rekao da }ete tridesetak godin predsjednik Hrvatskoga dru{tva sklad To nisam mogao ni slutiti, a nije m takva `elja. Olovka i gumica uz glasovir Kako pi{ete skladbe? Olovka i gumica uz glasovir. Pravim je tek pomo}no sredstvo u ~ijem orkestralne boje pa ve} nazna~im bi instrumenti bili kori{teni. Ra klavirske izvatke koje bih potom ali danas vi{e ne radim tako. I parti pro{irena skica koja }e kasnije biti rana i tada je upisujem u ra~unalo. U prosincu je izveden Va{ Violinski Kon~ar uz Zagreba~ku filharmoniju i koji se nije godinama izvodio? Kako s svoje koncertantno djelo nastalo prije ste li {togod promijenili ili dotjerali? Ne mijenjam svoj stil pisanja. Od ostao prili~no vjeran sebi, da tak sam i na pokusima ponovno ~uo ta tio sam da ne bih ni{ta mijenjao. N raditi nikakve zahvate na nekim ra Iako ste mi jednom prilikom najavili d bajan i orkestar dobiti najvjerojatnije vak i postati Koncert.


cantus_08:cantus_01.qxd

16-Feb-08

8:50 PM

Page 9

BROJ 149, VELJA^A 2008. TRIBINE

DS–a

U GLAZBI

Dosad imam sedam diplomiranih skladatelja i vrlo sam ponosan na njih. Slu{aju}i njihova djela, otkrivam da imaju ozbiljan pristup. A kad ~ujem ne{to {to su oni napisali, a meni se dopadne, ponosan sam kao da sam to ja napisao.

DAVOR HRVOJ

T

ribina povodom 40 godina glazbenoga stvarala{tva pijanista, vibrafonista, skladatelja, aran`era i producenta Igora Savina odr`ana je u dvorani Hrvatskoga dru{tva skladatelja 28. studenoga 2007. godine. O njegovu je djelovanju govorio dr. sc. Dalibor Paulik istaknuv{i raznovrsnost skladateljevih interesa, od kazali{ne i filmske glazbe do jazza. Savin je govorio i o svojim mnogobrojnim putovanjima na kojima je stjecao glazbena iskustva, o suradnji s uglednim osobama kazali{ne i filmske umjetnosti, zatim o nadahnu}ima i tajnama glazbenoga zanata koje su ponekad otkrivane kao plod inovacija na polju primijenjene glazbe. Osim kroz projekcije filmova za koje je skladao glazbu, Savin se predstavio i kao pijanist, solo i u due- Igor Savin, @eljko Kova~evi} i dr. sc. Dalibor Paulik tu s pjeva~icom Anom Lai} te sa saksofonistom @eljkom Kova~evi}em.

opukoji je potpisamoj 1974.,

Svoj ste trag ostavili i u izvrsnoj klasi mladog nara{taja skladatelja...

40 godina stvarala{tva Igora Savina Pi{e: Davor Hrvoj

u me ncepipak lazba ecala

Iako je bilo nemogu}e obuhvatiti cjelokupni presjek njegove karijere, Savin je predstavljen kao svestrani glazbeni umjetnik. Odrastao je u klasi~noglazbenom okrilju uz oca Dragutina Savina (dugogodi{njega ravnatelja Osje~ke opere), istaknutoga hrvatskog dirigenta, skladatelja i opernog redatelja, koji ga je jo{ u pred{kolskoj dobi ~esto vodio na pokuse u osje~ki HNK. Najraniji susret s kazali{tem razvio je u budu}em skladatelju poseban senzibilitet za glazbu u slu`bi drame. Stilski ga je odredilo rano iskustvo brodskog pijanista kada je turiste satima morao zabavljati popularnim i vlastitim improviziranim skladbama u salonskom tonu. Naime, kao klasi~no {kolovani glazbenik (studirao je na Teorijskom odjelu Muzi~ke akademije u Zagrebu), Savin je bio jedan od prvih hrvatskih polaznika Berklee College of Music u Bostonu, presti`nog ameri~kog u~ili{ta za suvremenu glazbenu industriju gdje je studirao harmoniju, improvizaciju i skladanje. Kao osamnaestogodi{njak utemeljio je svoj prvi jazz sastav. Svirao je klavir i vibrafon u simfonijskim, studijskim i festivalskim orkestrima te u Big bandu HRT-a u kojemu danas djeluje kao glazbeni producent. Sura|ivao je s najzna~ajnijim hrvatskim jazz glazbenicima i nastupao na raznim jazz festivalima. Autor je glazbe za mnogobrojne filmove, me|u kojima su i crtani, zatim za televizijske emisije, kazali{ne predstave, balete, radijske drame, big bandove, zborove i simfonijske orkestre. Nadahnu}e za svoje skladbe, posebice na polju jazza, nerijetko je pronalazio u motivima narodne glazbe.

ME\UNARODNI USPJESI

Godine 1984. Igor Savin utemeljio je elektroni~ki studio Koncertne dvorane Vatroslava Lisinskoga za snimanje elektroni~ke glazbe, a danas djeluje u vlastitom digitalnom studiju. Uz saksofonista @eljka Kova~evi}a svira u duetu Modo Novo s kojim je odr`ao niz koncerata u Hrvatskoj i inozemstvu te objavio albume Modo Novo - Musica sacra antiqua croatorum, Music of Erik Satie, Live in Dubrovnik i Musica sacra antiqua croatorum - Christus natus est hodie. Dobitnik je brojnih nagrada i priznanja, izme|u ostalih, nagrade Me|unarodne federacije kino klubova, po~asne diplome Gijon '97 te Nagrade Miroslav Sedak–Ben~i} Hrvatskoga dru{tva skladatelja 2004. godine za skladbu Vitar piri, koju je umjetnik na Tribini izveo zajedno sa sopran-saksofonistom @eljkom Kova~evi}em.

Hrvatski skladatelji na Moskovskoj jeseni

M

e|unarodni festival suvremene glazbe Moskovska jesen 2007., odr`an od 1. do 30. studenoga 2007., u ~etrdeset je koncertnih programa obuhvatio djela vi{e od 270 ruskih i inozemnih skladatelja, mahom praizvedbi. Me|unarodne projekte festivala predstavili su gosti iz Hrvatske, Bugarske, [panjolske, Francuske i Sjedinjenih Ameri~kih Dr`ava, a u izvedbama su sudjelovali istaknuti ruski orkestri, ansambli i solisti. Tijekom festivala odr`ana je i muzikolo{ka konferencija koja je otkrila zaboravljene stranice povijesti Moskovskoga dru{tva skladatelja. U okviru me|unarodne razmjene dvaju vode}ih europskih festivala — Muzi~koga biennala Zagreb i Moskovske jeseni, a nakon {to su ruski skladatelji predstavljeni u Zagrebu 2007. godine, Hrvatsko dru{tvo skladatelja dobilo je poziv za sudjelovanje na moskovskom festivalu. Tako je koncert pod nazivom Na{i gosti — hrvatski skladatelji odr`an u ponedjeljak, 19. studenoga u velikoj dvorani Doma skladatelja. Izvedene su komorne i orkestralne skladbe Prudent Views of My Love Passing by the Seasons Marka Ru`djaka, Kvintet za obou i guda~ki kvartet Kre{imira Seletkovi}a, Emphates Dubravka Palanovi}a, Adriatic Square Session Massima Brajkovi}a, Kvartet za klarinet, violinu, violon~elo i klavir Frane Para}a, In the Morning You Always Come Back Berislava [ipu{a, Samba brevis Ive Josipovi}a, Licem u lice Sanje Drakuli} te Diptih za bajan i komorni orkestar @eljka Brkanovi}a. Program su izveli solisti i ansambl Moskovskoga simfonijskog orkestra »Ruska filharmonija«, ~iji je umjetni~ki voditelj i glavni dirigent ruski narodni umjetnik Maksim Fedotov, ovaj put pod ravnanjem zaslu`noga umjetnika Igora Gromova. Koncert je protekao vrlo uspje{no, a predsjednici Dru{tava skladatelja @eljko Brkanovi} i Oleg Galahov potvrdili su nastavak suradnje i razmjenu tijekom 25. Muzi~kog biennala Zagreb 2009. i 32. Moskovske jeseni 2010. godine. (Sanja Drakuli})

CIKLUSI

DAVOR HRVOJ

t kao @eljko Brkanovi} u razgovoru s Ivom Lovrec [tefanovi} t i(li) . NaDa, ali to je svje`e djelo za koje osje}am da bih ga vartet izvede, pa sam mogao zaokru`iti u koncertantni oblik. Mileti}u koji je vodio »Sinek, mi bismo to Ta je Va{a skladba na osebujan na~in »proputovaprije svega biti ~lan la«svijetom vezanim i uz djelatnosti Hrvatskoga ja«. Stoga sam oti{ao dru{tva skladatelja ~iji ste predsjednik — od praizvedi ponio partituru, mi- be na Biennalu u Zagrebu, potom na Glazbenoj tribini o Pibernik bio pred- u Puli, a naposljetku i na Moskovskoj jeseni. Poveznie mo`emo te primiti ca uspje{nih projekata vezanih uz promociju hrvatske vede«. Zatim sam na suvremene glazbe. mornu glazbu, kolegi Pri kraju mojega mandata, u kojemu sam ponajmogu}io snimanje, a prije zadovoljan me|unarodnim umre`avanjem i dba. suradnjom Dru{tva s drugim nacionalnim i me|ugodina kasnije postati narodnim organizacijama, volio bih da je mogu}e vi{e promicati skladatelje unutar na{e sredine, poskladatelja? glavito one koji stvaraju umjetni~ku glazbu. nije mi tada bila niti Ro|endan ste proslavili autorskim koncertom u Preporodnoj dvorani — komornom glazbom. Takve prigode ~esto otvaraju mogu}nost da se odre|enim konceptom programa skladbe dovedu u neki novi suodnos ili da se cjelokupnost koncerta promatra kao nova cjelina. SmaPravim skicu, a klavir tram da se u Va{em rasporedu mogla i{~itati usmjereno~ijemu zvuku ~ujem st intimisti~kim temama i zvukovnosti. Rje|e izvo|ene a~im u skicama i koji skladbe otkrile su Va{a promi{ljanja i do`ivljaje — od i. Ranije sam radio uglazbljivanja kajkavske poezije u Figuricama, preko otom instrumentirao, ratnog kvarteta Zoov– Cool u odgovoru na nasilje rapartitura nastaje kao ta, pa sonetna posveta klavirskih minijatura Va{oj e biti tehni~ki dotje- k}eri, te Va{ odnos prema naslje|u 20. stolje}a (u 2. kvartetu u kojemu na osobni na~in odajete po~ast nalo. Lutoslawskom). Naposljetku, i naslovom i tekstom u inski koncert (Goran glazbi Intimnih madrigala zaokru`ena su Va{a intimniju i Pavla De{palja), na razmi{ljanja. Kako ste sada pratili to prije 25 godina — bi- Koristio sam se tekstovima na{ih pisaca u vlastitoj kompilaciji uz moja razmi{ljanja i komentare. Vrlo rali? slobodno pristupanje takvom materijalu u kojemu a. Od po~etaka sam se otkrivaju moja osobna iskustva. a tako ka`em. Kada Naposljetku, vjerujem da imate i neouo taj Koncert, shvastvarenih projekata. Niste se usujao. Nemam potrebu dili napisati operu... Je kim ranijim djelima. li to o~eva sjena? avili da }e Diptih za Ljubav prema opeatnije jo{ jedan stari postoji, pa i svojevrsno iskustvo. Pomalo sam se pribojavao prihvatiti pisanja opere bez pripreme ostalih stvari, ponajprije libreta. Imam dvije teme kojima bih se htio baviti, dvije zanimljive osobnosti — Juraj Kri`ani} i Marko Antonije de Dominis. Ali, trebam na}i libretista. Svakako bih tome pristupio u nekom multimedijalnom smislu. Ako uspijem ostvariti barem jednu operu, bit }u sretan.

9

Ciklus adventskih ve~ernjih koncerata u Sisku

OD BAROKA DO KOLENDI

O

dr`avanje adventskih koncerata nedjeljom u @upnoj crkvi Uzvi{enja sv. Kri`a u Sisku postaje dijelom kulturne tradicije ovoga grada. U proteklo vrijeme Do{a{}a, od 2. do 23. prosinca 2007., mnogobrojnoj se publici najprije predstavio Ansambl Minstrel upotpuniv{i po~etak slavljeni~kog ozra~ja vrlo atraktivnim nastupom i izvedbama nekih hrvatskih bo`i}nih pu~kih napjeva (Dubrova~ka kolenda, Poslu{ajte svi sada, pjesma prona|ena u Kri`evcima, obrada R. Matz), kolende Ta zvezda je izi{la iz 1583. u obradi J. Magdi}a te dva napjeva iz popularne pjesmarice Cithara ochtochorda (Narodil se je i S neba an|el si{ao) u kontekstu bo`i}nih pjesama iz cijeloga svijeta. Posebno je zanimljivo zvu~ala Sonata quinta Tomasa Cecchinija izvedena na autenti~nim instrumentima. Na drugom su adventskom koncertu mladi cijenjeni umjetnici puha~i T. M. [poljar i V. Novak te orgulja{ P. Ma{i} izvrsno odabranim programom (H. I. F. von Biber, G. F. Händel, G. Muffat) publici uspje{no do~arali sjaj i blje{tavilo trube u vrijeme baroka. Kako je advent odmicao, ve~ernji su koncerti ovoga ciklusa bili sve posje}eniji. Tako je koncert violinistice Margarete Pernar Kenig, ro|ene Si{~anke, i orgulja{a Edmunda Andlera–Bori}a, unato~ vrlo hladnoj ve~eri, zainteresirao velik broj gra|ana. Zvijezda ve~eri svakako je bio Si{~anima dobro poznati orgulja{, osvojiv{i publiku izvedbama djela hrvatskih skladatelja koje gotovo nitko dotad nije imao priliku ~uti, trima vrlo dopadljivim jednostava~nim sonatama iz 18. stolje}a nepoznatog hrvatskog skladatelja iz Klanjca te simpati~nim jednostava~nim sonatama Spli}anina Julija Bajamontija. Ciklus adventskih koncerata zavr{ila je Lidija Bajuk nadahnutom intimnom izvedbom manje poznatih arhai~nih tradicijskih bo`i}nih pjesama Hrvata iz Me|imurja, Hrvatskog zagorja, Turopolja, Prigorja, Bilogore, Slavonije, Istre, Hrvatskog primorja, Dalmacije, Gradi{}a i Moravske (me|imurske Dober vam ve~er, gospodar, zagorske An|eli zibaju Isusa, gradi{}anske Ta zvijezda, prigorske Oj, dete{ce moje drago, istarske Za{la zvezda, dalmatinske Ovoga vrimena i drugIih). (Valentina Badanjak) Ansambl Minstrel


cantus_08:cantus_01.qxd

16-Feb-08

8:50 PM

Page 10

10 OBLJETNICE

10 godina ciklusa Sfumato Zbora HRT–a

OBLJETNICE

Pi{e: Vi{nja Po`gaj

ovi nosa~ zvuka gitarista Tvrtka Sari}a i flautista Mateja Graheka pod nazivom ...And Then Turn to the Mountain..., s djelima Maria Castelnuova–Tedesca, Milka Lazara, Michaela Colquhouna, @eljka Brkanovi}a, Kre{imira Seletkovi}a i Berislava [ipu{a, objavljen je u izdanju Aquarius Recordsa. Album je nazvan prema [ipu{evoj skladbi napisanoj za duo Sari}–Grahek, koji djeluje od 2002. godine, a koja je 2005. godine praizvedena u Sjedinjenim Ameri~kim Dr`avama. Izdanje je predstavljeno javnosti uo~i posljednjega koncerta Cantus Ansambla 4. velja~e u predvorju MD V. Lisinskog. (B.P.K.)

OBLJETNICE OBLJETNICE

Uz veliki autoritet Igora Kuljeri}a, Ton~i Bili} se razvio u vrhunskoga majstora vokalnoga sloga, a priliku za rad sa Zborom u Sfumatu imalo je i dvadesetak drugih dirigenata, od maestra I. Kuljeri}a, V. Kranj~evi}a, I. Lipanovi}a ili B. Smrekara do mla|ih dirigenata poput D. Appelta, T. Fa~inija, I. Repu{i}a ili B. Vuk{i}a. Oni su svoj izbor i poimanje djela znakovito izra`avali u programskim ceduljama pod naslovom Rije~ dirigenta. Sfumato se potvrdio i pro{irio svoje djelovanje nastupima i izvan Zagreba, pa i u inozemstvu, s posebnim naglaskom na promicanje djela hrvatskih autora, kao {to je to bilo u projektu Gradovi glazbe Europske radijske unije ili na Muzi~kom biennalu Zagreb. Prvi jubilej ciklusa Sfumato proslavljen je na Bo`i}nom koncertu 23. prosinca 2007. u Muzeju Mimari, kada je ujedno i predstavljena reprezentativna monografija Sfumata u povodu 10. godi{njice osnutka ciklusa. 10 godina u 10 poglavlja Rasko{no opremljena knjiga s obiljem fotografija toplih boja podsje}a na moto ciklusa Duhovni zvuci, boje i oblici ne samo sadr`ajem, nego i likovnim oblikovanjem Zdravka Kuni}a. Predstavili su je Tugomir Luk{i} i Josip Guberina, u ime izdava~a Muzeja Mimara i Glazbene proizvodnje HRT–a, te urednica Marija Barbieri. Taj dokumentarni dvojezi~ni prozor u svijet svjedo~i o uspje{nom razvojnom putu jedinog profesionalnog pjeva~kog ansambla u nas, s posebnim naglaskom na posljednje desetlje}e, u kojemu se uz ostale obveze Zbora, ciklus Sfumato nametnuo i afirmirao kao iznimno privla~na i kvalitetna glazbena ponuda u zagreba~kom koncertnom `ivotu. Knjiga je podijeljena u deset poglavlja. Osim uvodnih tekstova o Zboru, dirigentu i ciklusu Sfumato te Muzeju Mimari i donatoru Anti Topi}u Mimari, sadr`ava popis s vi{e od stotinu djela i ciklusa pjesama hrvatskih skladatelja izvedenih u Sfumatu. Od toga su praizvedene tri skladbe Dubravka Detonija (Deset intervala, Doga|aj i Razgovori ptica u snu) i po jedna An|elka Igreca (Hvalospjev), Olje Jelaska (Tvoje ime), Davorina Kempfa (Pater noster), Borisa Papandopula (Opro{taj) i Berislava [ipu{a (De mortem, de vitam).

Zbor HRT-a, Cantus Ansambl i maestro Ton~i Bili} OBLJETNICE

N

Z

OBLJETNICE

NOVI CD TVRTKA SARI]A I MATEJA GRAHEKA

bor Hrvatske radiotelevizije, utemeljen ~etrdesetih godina pro{loga stolje}a, djelovao je najprije kao komorni ansambl pod vodstvom Mladena Pozaji}a, a zatim Slavka Zlati}a. S vremenom je prerastao u prvi profesionalni zbor u Hrvatskoj koji se razvijao pod vodstvom niza uglednih glazbenika, da bi u vrijeme {efa–dirigenta Igora Kuljeri}a dobio novi zamah usmjeren na formiranje posebnog ciklusa koncerata pod nazivom Sfumato. Kuljeri} je tu izazovnu zada}u 1998. godine povjerio mladom dirigentu Ton~iju Bili}u, podr`av{i ga i pru`iv{i mu pomo} zajedno s tada{njim pomo}nikom ravnatelja Glazbene proizvodnje Ivanom Mahni}em. U suradnji s Muzejom Mimara, koji je prepoznao mogu}nost oboga}enja ponude svoje visokovrijedne zbirke novom dimenzijom zvuka, ciklus je dobio poeti~ni podnaslov Duhovni zvuci, boje i oblici. Stvorena je tako sezona od {est koncerata u lijepoj i akusti~noj dvorani na drugom katu Muzeja, koja je iz godine u godinu privla~ila sve vi{e publike i pretplatnika, iznena|uju}i repertoarnom {irinom i kvalitetom izvedbi.

OBLJETNICE

T

re}a Bla`inovi}eva Futurisia nastavlja prou~avati i eksperimentirati s glazbenim mjerama. Nakon Futurisie iz 2003., kada su sve skladbe bile izvan 4/4 mjere, Futurisia 2 predstavila je glazbenu mjeru trokuta, a Futurisia 3 ide dalje te uz Trianglemetar predstavlja i notu u trajanju korijena broja. TRI — F3–TRIANGLEMETRE — FUTURISIA 3 jest enhanced CD, pa je mogu}e vidjeti i multimedijalne dodatke s video snimkama koje poja{njavaju glazbenu mjeru trokuta i postupak kojim je dobiven ton trajanja korijena iz 2. Ton je proizveo »instrument–krug« ~iji je opseg bio identi~an opsegu pravokutnog trokuta 1–1–korijen iz 2. Na »instrument–krugu« bile su odre|ene duljine lukova 1–1–korijen iz 2. U to~kama gdje lukovi po~inju Bla`inovi} je postavio klinove koji prilikom vrtnje »instrument–kruga« udaraju u zvonce te se u jednoj rotaciji proizvode tonove trajanja 1–1–korijen iz 2. Vijest o glazbenoj mjeri trokuta prenijele su gotovo sve nacionalne radijske postaje u sklopu Europske radijske unije (EBU), a prvi stru~ni tekst o trianglemetru u inozemstvu Bla`inovi} je objavio na stranicama Foruma ameri~kih skladatelja. Glazba i video s ovoga CD–a kori{teni su u plesnoj predstavi Identitet dodira / Ritam matematike Studija za suvremeni ples u koreografiji Gregora Lu{teka te u kazali{noj predstavi Trokuti kazali{ne radionice »Gustl« premijerno izvedene u ZeKaeM–u. (D.B.)

MONOGRAFIJA ZA JUBILEJ

OBLJETNICE

ANTUN TONI BLA@INOVI]: FUTURISIA 3

OBLJETNICE

OBLJETNICE

VIJESTI

BROJ 149, VELJA^A 2008.

Promi{ljenim odabirom programa u kojemu su se njegovali i renesansni madrigali i hrvatske skladbe te kapitalna vokalna djela pro{losti i sada{njosti, s vrhuncem u cjelove~ernjem remek–djelu Stihovi pokajanja Alfreda Schnittkea, Zbor se kalio na najzahtjevnijim partiturama, dosegnuv{i izvedbenu razinu mjerljivu s najboljim sli~nim ansamblima u svijetu koje je ugostio u svojemu ciklusu. Ovjen~an je i vrijednim nagradama kao {to su Diploma Milka Trnina i diskografska nagrada Porin.

Posebno su inspirativna i poticajna sje}anja ~etvorice uglednih hrvatskih skladatelja Dubravka Detonija, Pere Gotovca, Milka Kelemena i Rubena Radice na njihovu suradnju sa Zborom. Navedena je i ~itava plejada gostuju}ih solista, dirigenata i ansambala, te odjeci u tisku s nizom uglavnom pozitivnih kritika. Zasebno mjesto u knjizi posve}eno je tekstovima prerano preminulog {efa–dirigenta Zbora Igora Kuljeri}a, koje je pisao kao komentare uz pojedine koncerte ciklusa. U sjetnim mislima s Igorom zavr{ilo je i sve~ano predstavljanje monografije prije zajedni~kog prijateljskog dru`enja na prigodnom domjenku. Naime, Zbor HRT–a u glazbenom dodatku, izme|u ostaloga, izveo je vrlo lijepu Kuljeri}evu obradu tradicionalne hrvatske bo`i}ne pjesme Tri Kralja jahahu uz instrumentalnu pratnju Ivane Bili} i Maria Penzara, pod ravnanjem {efa–dirigenta Ton~ija Bili}a.

OBLJETNICE

agreba~ki omladinski komorni orkestar (ZOKOR) zapo~eo je s djelovanjem 1957. godine na poticaj skupine zainteresiranih u~enika glazbe, budu}ih studenata Muzi~ke akademije u Zagrebu, koju je organizacijski predvodio Zlatko Stahuljak. Uo~iv{i iskrenu `elju mlade generacije glazbenika da nedugo nakon smrti legendarnog profesora violine Vaclava Humla (6. sije~nja 1953.) odr`e nit guda~ke komorne glazbene tradicije, Rudolf Matz, redovni profesor Muzi~ke akademije u Zagrebu, prihvatio je stati na ~elo toga mladog ansambla i postati njihov pedagog, dirigent i umjetni~ki vo|a.

OBLJETNICE

OBLJETNICE

OBLJETNICE

OBLJETNICE

POLA STOLJE]A ZOKOR–a

OBLJETNICE

Zagreba~ki omladinski komorni orkestar

Pi{e: Vi{nja Po`gaj

Z

Prvih je godina djelovanja ZOKOR nosio naziv Komorni orkestar muzi~ke omladine Hrvatske i sastojao se isklju~ivo od mu{kih glazbenika. Jedino je flautistica Tereza Kesovija na jednom koncertu u Vara`dinu usko~ila u ansambl kao zamjena. No, ubrzo su i djevojke osnovale `enski ZOKOR, a priklju~io se i Komorni zbor. Pod umjetni~kim vodstvom Rudolfa Matza ZOKOR je u tom pro{irenom sastavu djelovao kontinuirano do 1960. godine. Za organizacijske poslove brinuli su se predsjednik Zlatko Stahuljak, potpredsjednik Vinko Fabris, tajnik Kristijan Petrovi} i blagajnik Andrija Potro{ko. Prva generacija Orkestra odr`ala je vi{e od 70

koncerata u domovini i inozemstvu, nastupiv{i s velikim uspjehom i u Bayreuthu u okviru festivala pod nazivom Internationalen Jugend–Festspieltreffen. Tada je potaknuto i organiziranje Dru{tva prijatelja ZOKOR–a, kojemu je na ~elu bio Ivo Vuljevi}, pru`aju}i dragocjenu podr{ku i pomo}. Stjecajem okolnosti djelovanje Orkestra bilo je prekidano, ali se i obnavljalo. Najnovije sustavno djelovanje ZOKOR–a zapo~elo je 1994. u okviru nekada{njeg Muzi~kog obrazovnog centra (MOC) koji je okupljao sve glazbene {kole Zagreba. Dirigent Zlatan Srzi} uo~io je velik potencijal i `elju tada{nje generacije mladih srednjo{kolaca da se ponovno okupe pod imenom ZOKOR. Ubrzo je utemeljena i Udruga roditelja Leopold Mozart, na ~elu s predsjednicom Jelicom Kuzmin, koja je preuzela brigu oko Orkestra u smislu financijske i logisti~ke potpore mladim glazbenicima. Udruga je ve} prve godine primila poziv francuskoga FNAPEC–a (Fédération Nationale des Associations de Parents d'Elèves des Conservatoires et Ecoles de Musique) za sudjelovanje ZOKOR–a na susretu orkestara mladih iz cijeloga svijeta (ORCHESTRADES UNIVERSELLES) u francuskom gradi}u Briveu. Velik uspjeh rezultirao je ponovljenim pozivima na Orkestrijadu sljede}e dvije godine, ali i u [panjolsku. Orkestar osvaja prvu nagradu na dr`avnom natjecanju glazbenih {kola u Na{ica-

ZOKOR na gostovanju u Bayreuthu 1959 — prvi s lijeva Zlatko Stahuljak, sjede Marijan Jerbi}, prof. Rudolf Matz i prof. Milan Tarbuk

ma, marljivo okuplja ponajbolje mlade guda~e i muzicira u raznim prigodama, na koncertima, kongresima i festivalima u domovini i inozemstvu te ugo{}uje strane mlade soliste i ansamble.

Koncert i prigodna izlo`ba Pedeseta obljetnica ZOKOR–a proslavljena je 23. prosinca pro{le godine u Hrvatskom glazbenom zavodu koncertom guda~kog orkestra uz continuo pod ravnanjem Zlatana Srzi}a. Solisti u koncertima Johanna Sebastiana Bacha bili su Adam Korniszewski, poljski violinist i profesor na Kraljevskom konzervatoriju u Bruxellesu, i njegov u~enik na poslijediplomskom studiju,

Zagrep~anin Daniel Kuzmin. U predvorju dvorane na stubi{tu i u prizemlju bila je postavljena prigodna izlo`ba s raznim dokumentima iz povijesti ZOKOR–a. Znakovite su zavr{ne rije~i uvodnog govora prof. Zlatka Stahuljaka, kojima je podsjetio da je Humlova smrt 1953. godine bio veliki prasak sjajne zvijezde. Niz violinista i guda~a napustilo je Zagreb, a s druge strane, njegovi su |aci bili jezgra novih vrhunskih komornih orkestara me|u kojima je ZOKOR imao posebnu, ne samo umjetni~ku, nego i odgojnu vrijednost. (^lanak u cijelosti na www.hds.hr)


cantus_08:cantus_01.qxd

16-Feb-08

8:50 PM

Page 11

11

Podvornici na Muzi~koj akademiji u Zagrebu (3. dio)

IVAN KARDA[ — najdulji podvorni~ki sta` Pi{e: Dubravko Detoni

jerojatno najdulji sta` u Muzi~koj akademiji (jo{ od Kraljevine Jugoslavije) ostvario je Ivan Karda{, mr{av, a pogrbljen lik, od maj~ice prirode obdaren ru`no izboranim, izmu~enim licem koje bi dobro do{lo i u Hollywoodu pri dodjeli ulogâ u`asnih franken{tajnskih monstruma. Bio je vje~no mrzovoljan i naj~e{}e neljubazan, no sve je to bilo podno{ljivo u odnosu na napadaje grube vulgarnosti koje je njegovoj neugodnoj naravi priskrbljivao alkohol. U takvim je situacijama bilo vrlo opasno do}i s njime u sukob, ukoliko nije ve} odranije sav izubijan i krvav, nemo}no obeznanjen le`ao na porti.

V

^lan partijske }elije Nekim je ~udom bio jedan od najstarijih ~lanova malobrojne partijske }elije na Muzi~koj akademiji. Kao takav osje}ao je nekakvu gotovo policijsku potrebu da neprestano prati, uhodi i nadgleda profesore i studente. Pritom je osobito bio zainteresiran za tajnovite

ekscese ili afere sentimentalne prirode. [uljao se za ljubavnim parovima i skandalozno ih iznena|ivao u mraku podruma ili polutami orguljske galerije. No, skupljene tajne podatke nije znao ili nije htio dugo ~uvati za sebe. Tako je na nekom veselom zajedni~kom (da li prvomajskom?) izletu profesora i studenata ve} prili~no naliven iznenada gromoglasno objelodanio: »Se se~ate kad sam na{al D–a na orguljama s B–om ili R–a na klaviru s P–om?« Ili bi usred sveop}e ispitne nervoze, kada su ga gotovo svi nastavnici i studenti opsjedali molbama za klju~eve, nenadano izletio iz porte i supijano zakri~ao: »Da vam boga profesorskoga, nikad vas nema, a sad bi svi u jednu sobu!« Odan stra{nom Stan~i}u Bio je vjeran poput psa, idealan izvr{itelj strogih profesorskih naredbi. Osobito je ~udesno upropa{teni glasovir u sobi broj 9 (tik do gajbe) znao biti `rtvom studentskih pijanisti~kih ekshibicija. Tada bi, u najnezgodnijem i po snazi zvuka najdramati~nijem trenutku, znao u hodnik Akademije nai}i stra{ni profesor Stan~i} i narediti Ivanu:

»Uklonite ovoga monstruma iz devetke, da ga ne moram ja izbacivati!« I poslu{ni bi partijac Ivan ledeno stroga lica tada odano i djelotvorno stupao u akciju. No, ona ne bi dala dugotrajnijega rezultata: Ivan bi na zov sudbine ve} za~as morao ponovno u obli`nji buffet, Stan~i}, platfusavo bazaju}i, jo{ ne bi stigao do svojega tre}eg kata, a nepoznati bi manijak ve} ponovno zaposjeo glasovir i iznova po~injao tran~irati divlju Ha~aturjanovu Toccatu, blijedu Mjese~evu sonatu ili neki frivolan Wagnerov ljubavni refren. Ipak, unato~ pove}anoj dozi razdra`ljivih teku}ih sredstava, Ivan je bio — dapa~e, u takvim zgodama znatno sabraniji nego ina~e — nadasve precizan postavlja~ pultova i stolaca uo~i orkestralnoga pokusa ili koncerta. Za mnoge je diplomirane glazbenike ostala — a i danas traje — nerazja{njiva tajna: kako primitivni ljudi, »ljudi iz naroda«, oni koji ne poznaju note, partiture, ~ak ni pojedina glazbala, uspijevaju bez nacrta i na temelju brze i kratke, naj~e{}e nervozne i polujasne upute stru~njaka savr{eno na pozornicu postaviti sva pomo}na sredstva za pokatkad nadasve kompliciran izvoditeljski sastav?!

DAMIL KALOGJERA

SJE]ANJA

SJE]ANJA

SJE]ANJA

SJE]ANJA

SJE]ANJA

SJE]ANJA

SJE]ANJA

BROJ 149, VELJA^A 2008.

K

oncertne dvorane Zapadnonjema~kog radija u Kölnu (WDR) svaki petak vrve cjelodnevnim glazbenim programima u interpretaciji zvu~nih izvo|a~kih imena. U dnevnom rasporedu 14. prosinca 2007. moglo se pro~itati i ime Renato Ro`i} Consorta, poznatog ansambla hrvatskoga gitarista na rubu priznatih, ~vrsto ukorijenjenih i (pre)uko~enih glazbenih pravaca — jazza i klasike. Dupkom ispunjena mala dvorana WDR–ova zdanja, stotinjak metara udaljenoga od monumentalne Katedrale, tiho i koncentrirano pratila je uvodni dio u kojemu je nesvakida{nji septet (E–A gitara, guda~ki kvartet, kontrabas i teorba) izvodio Koncert za ~embalo u f–molu (BWV1056) Johanna Sebastiana Bacha. Dobar timing ansambla i spontane harmonijske komunikacije Ro`i}a s prvom violinom i teorbom otvorili su moderna i netipi~na suzvu~ja koja ni u jednom trenutku nisu prekrila temeljni tonski ugo|aj. Sredi{nji dio nastupa umjetni~ki je kulminirao solo to~kom zagreba~kog gitarista u impresivnom razumijevanju Bachove Pete suite u c–molu za violon~elo solo (BWV 1011). ^isti zvuk posebno ozvu~ene gitare istaknuo je slobodniji improvizacijski pristup, kao i konstruktivne elemente iz opusa Antona Weberna. Vedar i zaigran duh cijeloga Consorta u finalu se odlu~io za istovremeno zavodljivu i opasnu igru s Mozartovim Klavirskim koncertom u A–duru (KV 414). Pronicanje u savr{eno notno tkivo salzbur{koga genija i sagledavanje najfinijih detalja mnogim umjetnicima nije po{lo za rukom, {to je nerijetko rezultiralo prevagom destrukcije nad konstrukcijom izvorne partiture. S navedenom spoznajom, Ro`i}evi prolazi kroz zahtjevna sola bili su kudikamo pa`ljiviji i improvizacijski decentniji nego kod Bacha, {to je sasvim razumljivo i mudro (prva javna izvedba). Duga zahvala pljeskom i rafali bljeskalica vrijedno su priznanje novom obliku glazbe, ansamblu i, kona~no, neumornom traga~u za sve neobi~nijim izrazom u {irokom i nezahvalnom raskoraku izme|u ozbiljne i intuitivno–improvizacijske glazbe — Renatu Ro`i}u. (Igor Koruga) Renato Ro`i} Consort

PUBLICISTIKA PUBLICISTIKA PUBLICISTIKA PUBLICISTIKA PUBLICISTIKA PUBLICISTIKA

ME\UNARODNI USPJESI

Ro`i} prekora~io granicu jazza i klasike

Urednik: Dra`en Buhin/Izdava~: Neron, Bjelovar 2007./Biblioteka: Bla, bla

PUBLICISTIKA

N

a prvom ovogodi{njem koncertu IPEW 2008., praizvedene su dvije skladbe. Nova su djela napisali mladi tajvanski udaraljka{ i skladatelj Lin Ching Cheng te hrvatski skladatelj Berislav [ipu{. Koncert je otvorio ansambl biNg bang praizvedbom [ipu{eva djela Anarhokor skladana za grupu udaraljka{a. Posve}eno je grupi ljudi koja je tijekom studentskih dana okru`ivala skladatelja i ~iji je neodvojivi dio bio sâm skladatelj. Povezivale su ih sli~ne napredne intelektualne misli, dvojbe, stavovi i ljubav prema glazbi. Skladba je namijenjena instrumentima bez odre|ene visine tona i glasovima koji su se pokazali izvrsnim sredstvom putem kojega je [ipu{ postigao `eljene kontraste, najrazli~itija raspolo`enja, me|u kojima se mogu prepoznati i agresivnost i strastvenost. Djelo zapo~inje prepoznatljivim motivom koji se do kraja nekoliko puta ponavlja, a izme|u se ni`u uzbudljivi, ritmi~ki dinami~ni glazbeni odsje~ci unutar kojih je kao zvuk kori{teno gu`vanje papira, {apat, govor i vika. Djelo je 14. sije~nja, dan nakon zatvaranja festivala, zajedno s Le{nikovom No Business, izvedeno i u zagreba~kom HGZ–u. Efektnost ovoga hommagea studentskim danima i prijateljima prepoznala je kako bjelovarska tako i zagreba~ka publika, koja je djelo i skladatelja ispratila dugim pljeskom. Berislav [ipu{ i sudionici IPEW–a (Dina Bu{i})

PUBLICISTIKA

Anarhokor za studentske dane

A MO@E I BEZ NASLOVA

PUBLICISTIKA

I P E W — M e | u n a r o d n i u d a r a l j k a { k i t j e d a n B j e l o v a r, 7 . — 1 3 . s i j e ~ n j a 2 0 0 8 .

PUBLICISTIKA

FESTIVALI

(nastavlja se u idu}em broju)

U

Bjelovaru je pune dvije godine, u razdoblju od 1990. do 1992., tiskan fanzin »za rock knji`evnost i ostale kulture« pod naslovom Naginju}i leptiru, ra|en pod motom »svijet drugih pogleda« u kojemu su se objavljivali prilozi o kulturnim zbivanjima, osvrti na glazbena doga|anja, putopisi, pri~e i ostalo. Ukupno je objavljeno petnaest brojeva Leptira, a posljednji, ukori~en te grafi~ki i sadr`ajno dotjeran broj, tiskan je u lipnju 1992. godine. U ediciji Leptira objavljena je posthumno knjiga Mome Vuka{inovi}a (1965. — 1991., hrvatskoga branitelja poginuloga u Komletincima) Mo`e i bez naslova, koja sadr`i njegove najbolje pri~e. Zbijeno u kratku, odrezanu re~enicu ili ponekad samo rije~, poput udara zapora na fotoaparatu, doga|aj te~e poput niza pomno odabranih slika poznatoga interijera i jo{ poznatije galerije likova. Njegovi likovi, kao i on sâm, svojim su ambijentom strogo vezani uz gostionicu »Zagreb« i `ivot u njezinu okru`enju. Uronjeni u rock glazbu i sve njene feti{e balansiraju na razme|i Momine stvarnosti i apstraktnosti nedore~enih ideala. Dra`en Buhin, urednik knjige A mo`e i bez naslova — zapisi o Leptiru i Momine pri~e 1988. — 1992., na jednom je mjestu sakupio i povezao zapise i pri~e koje doti~u tri elementa: gostionicu »Zagreb« , fanzin Naginju}i leptiru i pri~e prijatelja Mome, koje se isprepli}u ~ine}i tako logi~nu cjelinu. Uz pregled iz brojeva Leptira te pri~e koje je Momo zapisao tijekom svojega kratkog spisateljskog puta, u izdanju se mogu prona}i i novonapisani osvrti sudionika toga doba, vi{e ili manje aktivnih, koji, iako razli~iti i zastupaju}i svoje gledi{te, ~itatelja uvode u svijet slikovito do~aravaju}i zbivanja u Bjelovaru toga vremena. Grafi~ki ure|en na na~in da su korice smje{tene u sredinu knjige, ~itatelja zapravo upu}uje na »otka~enost« te ~injenicu da nije va`no s kojim od tri poglavlja `eli zapo~eti — svako od njih mo`e biti i prvo i zadnje. (D.H.)


cantus_08:cantus_01.qxd

16-Feb-08

8:50 PM

Page 12

12 PREPORUKA ZA ^ITANJE

Dr. sc. Ennio Stip~evi} sada je nizu svojih brojnih znanstvenih radova i knjiga pridodao i monografiju koja obra|uje `ivot jednoga od na{ih najzna~ajnijih starijih skladatelja, kao i sudbinu njegove jedine poznate zbirke skladbi Sacrae cantiones, te ve} svojim sadr`ajem, ali i na~inom njegova izlaganja, predstavlja izniman doprinos osvjetljavanju ranobaroknih kretanja na na{em tlu.

FESTIVALI

PREPORUKA ZA ^ITANJE

PREPORUKA ZA ^ITANJE

PREPORUKA ZA ^ITANJE

PREPORUKA ZA ^ITANJE

Novo izdanje o hrvatskoj glazbi — monografija dr. sc. Ennia Stip~evi}a o jednom od prvih hrvatskih skladatelja Ivanu Luka~i}u ([ibenik 1585. – Split 1648.)

PREPORUKA ZA ^ITANJE

BROJ 149, VELJA^A 2008.

OD MIKROFILMA DO MONOGRAFIJE Pi{e: Ana Vidi}

redstavljanje vrijednog izdanja Muzi~kog informativnog centra (MIC) Koncertne direkcije Zagreb (KDZ) o povijesti hrvatske glazbe — knjige Ivan Luka~i} dr. sc. Ennia Stip~evi}a, uglednog muzikologa u ~ijem su sredi{tu znanstvenoga rada starija hrvatska glazba, arhivska istra`ivanja i glazbena paleografija, uprili~eno je u knji`ari Profil Megastore 11. prosinca pro{le godine. Djeluju}i pri Hrvatskoj akademiji znanosti i umjetnosti na Odsjeku za povijest hrvatske kulture, na Muzi~koj akademiji u Zagrebu te na Hrvatskim studijima, Stip~evi} je, izme|u ostaloga, za svoj muzikolo{ki rad zaslu`io i nekoliko priznanja: Nagradu Ivan Luka~i} Vara`dinskih baroknih ve~eri (1988., 1998.) te Nagradu Andrija Patricij Osorskih glazbenih ve~eri (1998.). Tako je autor nizu svojih brojnih znanstvenih radova i knjiga sada pridodao i monografiju koja obra|uje `ivot jednoga od na{ih najzna~ajnijih starijih skladatelja, kao i sudbinu njegove jedine poznate zbirke skladbi Sacrae cantiones, te ve} svojim sadr`ajem, ali i na~inom njegova izlaganja, predstavlja izniman doprinos osvjetljavanju ranobaroknih kretanja na na{emu tlu.

gana Plamenca, te doprinosa Josipa Andreisa i Lovre @upanovi}a, zaklju~io je kako je Sacrae cantiones najzna~ajnija zbirka polifone glazbe jednog hrvatskog skladatelja, zahvaliv{i svima s kojima je sura|ivao i koji su omogu}ili provo|enje istra`ivanja i ostvarivanje projekta: sve}enicima iz Samostana sv. Frane na Obali u Splitu te onima u Franjeva~kom samostanu na

P

Brojni autorovi suradnici, kolege, prijatelji te ostali posjetitelji do{li su stoga popratiti predstavljanje izdanja na kojemu su govorili Josip Nalis u ime KDZ–a, Davor Merka{ u ime MIC–a KDZ–a, glazbeni kriti~ar i novinar Branimir Pofuk te, dakako, sâm autor dr. sc. Ennio Stip~evi}. Kada se na kraju promocije predstavio i autor knjige, kao jedan od klju~nih trenutaka u svojemu radu, i to jo{ u studentskim danima, istaknuo je primitak po{iljke iz Krakova s mikrofilmom originalnog prvotiska zbirke Sacre cantiones koja se do tada smatrala izgubljenom. Opisav{i tijek svojega vi{egodi{njeg istra`ivanja, koje je uklju~ivalo i prou~avanje ostav{tine Dra-

Sv. Duhu u Zagrebu i u Zavodu sv. Jeronima u Rimu, prijateljima iz [ibenika, urednicima MIC–a: Jeleni Vukovi}, Ivanu @ivanovi}u i Davoru Merka{u, i drugima. Predstavljanje, pra}eno projekcijom spomenutoga DVD–a, dodatno je uveli~ao nastup pjeva~a Monike Cerop~ec, Ivane Rodin, Jelene Kordi}, Ante @ivkovi}a i Josipa Nalisa koji su izveli tri moteta iz Luka~i}eve zbirke — Quam pulchra es, Panis angelicus i Ex ore infantium. O knjizi Pri pobli`em upoznavanju s knjigom odmah je uo~ljiva njezina vizualna dotjeranost — tvrdi uvez sa znakovitom fotografijom u boji knji`nice Samostana sv. Frane u [ibeniku. I unutra{njost je jednako atraktivno opremljena crno–bijelim reprodukcijama koje prate tijek izlaganja gra|e, bilo da se radi o prikazu povijesnih lokacija, glazbenim tiskovinama i partiturama, likovnim prikazima Luka~i}evih suvremenika ili pak fotografijama iz novijega vremena koje se ti~u ponovnog otkrivanja

Luka~i}eva djelovanja. Sâm sadr`aj, paralelno iznesen na hrvatskom i engleskom jeziku u prijevodu Grahama McMastera, na 156 stranica, podijeljen je u ~etiri poglavlja naslovljena Knjiga vremena, Curriculum vitae, Sacrae cantiones i Vrijeme knjige. Iscrpnost prikaza dru{tvenih, politi~kih i kulturnih prilika u Hrvatskoj u Luka~i}evo vrijeme, krajem 16. i po~etkom 17. stolje}a, smje{tanje u europski kontekst, opis glazbenoga `ivota na podru~ju Hrvatske, djelovanja niza skladatelja kod nas i u inozemstvu te usporedba na{ih s kasnorenesansnim i ranobaroknim glazbenim kretanjima u Europi ~ine prvo poglavlje sjajnim temeljem za daljnje pra}enje `ivotnoga puta Ivana Luka~i}a. Sljede}e poglavlje stoga donosi njegove biografske podatke, od ro|enja oko 1585. u [ibeniku, gdje je rano stupio u red franjevaca konventualca u Samostanu sv. Frane, preko nauka i djelovanja u Italiji, gdje je stekao titulu magister musices, do povratka u domovinu, najprije u [ibenik, a potom u Split u koji je do{ao u jednoj od klju~nih godina svojega `ivota — 1620., kada mu je u Veneciji tiskana zbirka Sacrae cantiones, pa sve do smrti 1648., tako|er u Splitu, gradu ~iji je glazbeni `ivot obilje`io. Nedostatak informacija o samome Luka~i}u bogato je nadokna|en vremenskim i zemljopisnim pra}enjem njegova mogu}eg kretanja, te, s obzirom na to, i ukazivanjem na suvremenike me|u kojima se kretao i s kojima se mogao povezati, {to tako|er pru`a detaljan uvid u bogatstvo i `ivost glazbenih, odnosno kulturnih djelatnosti i razmjena na podru~ju Hrvatske i {ire. Tre}e je poglavlje u cijelosti posve}eno Luka~i}evoj zbirci, njezinu nastanku, posveti, motetima, njihovom glazbenom ustrojstvu i tekstovima {to uklju~uje i analizu, skladateljskim postupcima i stilu, te uklapanju u aktualna glazbena kretanja. Zaklju~ni dio knjige, naslovljen Vrijeme knjige, odnosi se na specifi~an put koji je ta zbirka pro{la od svojega tiskanja prije gotovo 400 godina do danas. Va`nu ulogu u njezinu otkri}u, a onda i u shva}anju njezina zna~aja i suvremenoj prezentaciji, imao je Dragan Plamenac, {to je podcrtano i davanjem ve}eg prostora njegovu `ivotopisu. Osobito je popra}ena njegova djelatnost nakon pronalaska unikatnog originalnog primjerka Sacrae cantiones u Berlinu sredinom tridesetih godina pro{loga stolje}a, kada je otkrio i niz drugih do tada nepoznatih zbirki hrvatskih renesansnih i baroknih majstora, te uvelike promijenio dotada{nje poimanje na{e glazbene povijesti. Tijekom nesretnih zbivanja Drugog svjetskog rata zbirci se izgubio svaki trag, no zahvaljuju}i Plamen~evim zabilje{kama i nastojanjima Josipa Andreisa i Lovre @upanovi}a, nije pala u zaborav. Skromno se osvrnuv{i na vlastiti doprinos, autor knjige istaknuo je kako je ponovno trudom Dragana Plamenca ustanovljeno da bi se mogla nalaziti

u Biblioteci Jagiellońskoj u Krakovu {to je, nakon 40 godina traganja, i potvr|eno kada je Ennio Stip~evi} po{tom primio ve} spomenuti mikrofilm. O dokumentarnom filmu Takva osebujna sudbina, uz povijesni zna~aj koji imaju skladatelj i njegovo djelo, svakako je bila zahvalna tema za gotovo jednosatni dokumentarni film U potrazi za Luka~i}em, koji je na DVD–u prilo`en monografiji, a nastao je i javnosti bio samostalno predstavljen jo{ 2000. godine. Prema scenariju Ennia Stip~evi}a i knji`evnika Ivana Vidi}a te u re`iji Davora [ari}a, film u velikoj mjeri prati izlaganje knjige uz uskla|enu potkrijepljenost vizualnim prilozima. Saznanja o Luka~i}u, njegovu vremenu, kao i o sudbini Sacrae cantiones dodatno su oboga}eni mi{ljenjima i sje}anjima nekolicine govornika, orgulja{a i stru~njaka za izvedbu rane glazbe Marija Penzara, povjesni~arke umjetnosti Lelje Dobroni} (k}eri skladatelja Antuna Dobroni}a koja je osobno poznavala Dragana Plamenca), franjevaca Josipa Ante Solde i Nikole Mate Ro{~i}a, znanstvenice i knji`evnice Ljerke [ifler, mezzosopranistice Dunje Vejzovi} te sâmoga autora Ennia Stip~evi}a. Tijekom filma Luka~i}evi se moteti mogu ~uti u izvedbi sopranistice Sanje Maduni}, altistice Anastazije Kaptelove, tenora Ladislava Vrgo~a, basa Berislava Pu{kari}a, Laure Vadjon na violini, Augustina Mr{i}a na violi da gamba, Maria Penzara za orguljama i ~embalom, te Komornog zbora pod vodstvom Sa{e Britvi}a. Glazba je zabilje`ena na koncertu u [ibeniku prire|enom u povodu 350. obljetnice smrti Ivana Luka~i}a. Ostvaren uz potporu Ministarstva kulture Republike Hrvatske i brojnih drugih dr`avnih, kulturnih i crkvenih institucija, u produkciji Glazbene {kole Ivana Luka~i}a iz [ibenika i nizom suradnika, taj dokumentarni film, zahvaljuju}i i podslovima na engleskom, njema~kom i talijanskom jeziku, uvelike doprinosi pobli`em upoznavanju javnosti s tim va`nim segmentom na{e povijesti. Promatraju}i monografiju i film kao izdanja koja se me|usobno nadopunjuju ~ine}i cjelinu, treba istaknuti da njihova znala~ka sro~enost, unato~ tome {to se prije svega bave osobno{}u Ivana Luka~i}a, predstavlja iznimno razra|en pogled u povijest. Uvid u zbivanja s kraja 16. i po~etka 17. stolje}a kod nas i u Europi kao i u doga|aje novije pro{losti gledane s pozicije traganja za izgubljenom zbirkom tako daje slojevit i zoran prikaz koji na svje` i komunikativan na~in doista pru`a nove mogu}nosti uklapanja Luka~i}eve, odnosno hrvatske umjetnosti u svjetske okvire.

ME\IMURSKI FESTIVAL ZABAVNE GLAZBE

Nagra|ena Ro`ica Pi{e: Mi{o Dole`al

J

edini me|unarodni festival zabavne glazbe u Hrvatskoj, Me|imurski festival zabavne glazbe (MEF) odr`an je petu godinu zaredom u prepunoj dvorani Graditeljske {kole u ^akovcu 7. i 8. prosinca 2007. godine, a pod pokroviteljstvom Ministarstva kulture, ^akove~ke `upanije i Grada ^akovca. Uz vrsne hrvatske pjeva~e, kojima Me|imurje ne oskudijeva, i goste iz drugih krajeva Lijepe na{e nastupili su pjeva~i iz Slovenije, Ma|arske i Austrije. Organizacijski odbor, predvo|en umjetni~kim direktorom i selektorom Branimirom Magdaleni}em, odabrao je 22 skladbe relativno {irokog stilskog spektra, a najava zanimljivih sadr`aja privukla je i slu{atelje mre`e lokalnih radijskih postaja. Kamere u dvorani snimile su festival za odgo|eno emitiranje na televiziji Z1, a kako je, osim stru~nog `irija Hrvatskoga dru{tva skladatelja, telefonom i putem interneta glasovao velik broj slu{atelja radijskoga prijenosa, dobiveni rezultati pretpostavljaju objektivnu ocjenu skladbi i izvo|a~a. Stru~ni `iri, kojemu je predsjedao doajen Ljubo Kuntari} uz ~lanove Vladimira Dela~a i Mi{u Dole`ala, proglasio je pjesmu Ro`ica

@ana Jakopa~a, koja se glazbom i tekstom oslanja na melodiku i dijalekt Me|imurja, a izvodi je sâm autor, najboljom skladbom festivala. [armantna predstavnica Slovenije Teja osvojila je glasove radijskih slu{atelja pjesmom Dan brez tebe skladatelja Francija Zabukovca i autorice teksta Darje Pristovnik. Teja se osim ljepotom istakla i odli~nom izvedbom, {to je ote`alo izbor za najboljega izvo|a~a. Tu je nagradu osvojila Rije~anka Sabrina vrhunskom izvedbom skladbe Ivana Brdara Okreni se. Glazbeni stru~njaci smatraju da je upravo ona jedna od najtalentiranijih hrvatskih pjeva~ica mla|e generacije. Ve} je u dobi od 15 godina osvojila Zlatni mikrofon Radija Rijeke za nastup na MIK–u 2005., a iste je go- @an Jakopa~ izvodi pobjedni~ku skladbu dine osvojila i nagradu za najboljega debitanta na Festivalu dalmatinskih {ansona u [ibeniku. Nagrada za najbolji tekst veo u Voloskom. Sada }e posebno mjesto u bogatom nizu njegovih uru~ena je Hrvoju Hodaku za stihove pod naslovom Dar, a za priznanja zauzeti nagrada za poseban doprinos hrvatskoj glazbi koja mu je uru~ena u rodnomu gradu tijekom festivalske ve~eri. najbolji aran`man u skladbi Niti ~e`nje nagra|en je Ivan Mikuli}. Premda ro|eni ^akov~anin, Ljubo Kuntari} je svoj radni vijek pro-


Page 13

VE^ER GLAZBE JOSIPA MAGDI]A Neboj{a Buhin

K

oncert pod nazivom Ususret Bo`i}u odr`an je 10. prosinca 2007. u @upnoj crkvi sv. Marije povodom obilje`avanja stote

Aleph

U

mjetni~ka organizacija Aleph sa sjedi{tem u Splitu promi~e glazbu za flautu na vi{e na~ina jer je Ana Doman~i} Krstulovi}, uz udaraljka{icu Ivanu Bili}, jedna od njenih osniva~ica. Osim prire|ivanja glazbenih radionica i tiskanja glazbenih izdanja, od kojih je jedno i ud`benik Ane Doman~i} Krstulovi} za flautu pod nazivom Dahom do flaute, Aleph objavljuje i nosa~e zvuka. Tako smo dobili dostojno izdanje flautisti~ke literature posve}eno Borisu Papandopulu na dva nosa~a zvuka s iscrpnom knji`icom. Glazbenica je sa skladateljem tijesno sura|ivala niz godina i neka su joj Papandopulova djela posve}ena, a da je autor bio zadovoljan tom suradnjom svjedo~e i kopije prepiske izme|u dvoje umjetnika. [kolovana u svijetu, a `ivotom, radom i ostvarenjima vezana za Dalmaciju, Ana Doman~i} Krstulovi} interpretira Papandopulove skladbe s izuzetnom bri`ljivo{}u i autenti~nim stilom. Ovaj snimljeni diptih donosi komorne i koncertantne skladbe Borisa Papandopula, a velikim trudom i, dakako, dugotrajnim radom na repertoaru Ana Doman~i} stvara neuobi~ajeno zahtjevan i cjelovit, za na{e prilike iznimno potpun, slu{ni katalog skladbi za flautu (i oko nje) Borisa Papandopula. Dobar susret interpreta i skladatelja ostavlja tako antologijski uradak prvorazredne kvalitete. Prvi nosa~ zvuka predstavlja Pastoralu za flautu, obou i violon~elo, Dijalog za flautu i ~embalo, Tri dijaloga za flautu i gitaru, Varijacije na Rossinijevu ariju za trombon i piccolo, dok se na drugom nosa~u zvuka nalaze ^arobna frula za flautu, piccolo i udaraljke, Mali koncert za piccolo i komorni guda~ki ansambl, te Koncertantna muzika za flautu, harfu, vibrafon, udaraljke i komorni orkestar. Sva su djela, osim jednoga (Dijalozi za flautu i gitaru), svirana i snimljena u Hrvatskoj s uglednim doma}im interpretima, pa se time podcrtava antologijski zna~aj Papandopulove glazbe na hrvatskoj glazbenoj sceni i koncertnim repertoarima doma}ih sezona. Osim toga, sve skladbe nose i oznake opusa EK prema popisu Erike Krpan ~ijom je zaslugom stvarala{tvo velikoga majstora postalo pregledno i dostupnije za uporabu. Po svemu sude}i, Ana Doman~i} Krstulovi} bila je maestrova vizija »~arobne flaute«, {to je i potvrdio posve}uju}i joj svoju prpo{nu, inovativnu i popularnu ^arobnu frulu. Njezin je istan~ani, suptilno izra|eni stil svakako nadahnjivao skladatelja i davao mu poticaj, dok njezine zrele i majstorski izvedene interpretacije, ostvarene zadnjih desetlje}a, predstavljaju velik napredak u poimanju uloge izvo|a~a tijekom stvaranja glazbenoga djela.

CD IZLOG CD IZLOG CD IZLOG CD IZLOG CD IZLOG CD IZLOG CD IZLOG CD IZLOG CD IZLOG CD IZLOG CD IZLOG CD IZLOG

Hommage à Boris Papandopulo

CD IZLOG

ANA DOMAN^I] KRSTULOVI]

CD IZLOG

O

vo je jo{ jedna vrijedna »gra|anska inicijativa« mimo uhodanih diskografskih putova. Revija Zaposlena i njezina agilna urednica Ana Gruden na{li su u svojim zanimanjima i financijama mjesta za objavu dva nosa~a zvuka rasko{ne tekstovne i grafi~ke opreme, primjerene temi vokalne lirike {irokog raspona, od Marije Terese @efarovi} do Bo`idara Kunca. Zadivljuju}i »detalj« jesu prepjevi svih popijevaka dani usporedno s originalima, {to se mo`e na}i jo{ samo kod bogatih DGG i sli~nih diskografa, a bez ~ega je svaki album napola zgotovljen. Ovako svaki stih, u prijevodima Zvonimira Mrkonji}a, Lade Bujas Maji} i Mladena Raukara, stavljen u prvi plan druga~ije zvoni u uhu posredstvom interpreta. Ne mogu, a da ne napomenem dragocjen doprinos Mladena Raukara (1924. — 1999.) u nedjeljnim emisijama ciklusa @ivot glazbe na Tre}em programu Hrvatskoga radija, u kojima je sustavno predstavljao vokalnu liriku svih `anrova kroz {to se prelamalo njegovo neizmjerno iskustvo poliglota i klavirskog pratitelja. Pritom je po~esto, kao na pokusu s nekim pjeva~em, slu{ateljima izravno iz originala prevodio te{ko razumljive stihove ovoga ili onoga velikana lieda. Tako i ovdje na dva nosa~a zvuka Mladen Raukar podr`ava ovaj projekt, utkivaju}i svoje bogato znanje, vokalizacije i mnogih europskih jezika kojima je suvereno vladao, odazivaju}i se na brojne pozive da sudjeluje u svjetskim konferencijama kao konsekutivni i simultani prevoditelj, i to uglavnom s jednog ili ~ak dva strana jezika na tre}i strani jezik. Ta duboka glazbena jeka u njegovom unutarnjem uhu zra~ila je u pjeva~e izravnom snagom koja ih je omatala do potpune dovr{enosti interpretacije, pa su stoga rado sura|ivali s takvim korepetitorom. Ovo je hommage njegovu `ivotnom pozivu koji je realizirao na zagreba~koj Muzi~koj akademiji. Lada Bujas Maji}, s rijetkom sklono{}u soprana ka zahtjevnijim skladbama, na{la je idealnog suputnika na velikom putovanju kroz nekoliko stolje}a i vi{e stilova i `anrova. Prema popratnom tekstu Davora Schopfa koji s pravom nagla{ava va`nost objavljivanja popijevaka Marije Terese @efarovi}, slavonske autorice s kraja 18. stolje}a, ovo putovanje doti~e vrhunce vokalnih ostvarenja svjetske pjeva~ke literature H. Wolfa, J. Ph. Rameaua, G. Fauréa, E. Satiea, S. Prokofjeva i H. Duparca. Respektabilni izbor te po{tovanja dostojan napor i razina ostvarenja.

CD IZLOG

Zaposlena d.o.o.

CD IZLOG

Poziv na put

CD IZLOG

LADA BUJAS I MLADEN RAUKAR

CD IZLOG

CD IZLOG CD IZLOG CD IZLOG CD IZLOG CD IZLOG CD IZLOG CD IZLOG CD IZLOG CD IZLOG CD IZLOG CD IZLOG CD IZLOG CD IZLOG CD IZLOG CD IZLOG

CD izlog \ur|e Otr`an

CD IZLOG

U

foajeu osje~koga HNK 29. je prosinca predstavljena Glazbena literatura za tambura{ke orkestre dirigenta, skladatelja, melografa i glazbenoga pisca Julija Njiko{a iza kojega je vi{e od sedamdeset godina umjetni~kog i znanstvenog rada s naglaskom na tambura{ku glazbu. Uz detaljan popis autora i njihovih djela za razli~ite tambura{ke sastave, orkestre i vokalno–instrumentalne ansamble, to vrijedno ostvarenje sadr`i i povijesno va`ne informacije o tambura{koj glazbi i ~asopisima te Festivalu tambura{ke glazbe u Osijeku. (B.P.K.)

U

prosincu 2007. predstavljeno je nekoliko notnih izdanja i nosa~a zvuka Muzi~kog informativnog centra Koncertne direkcije Zagreb. U foajeu HNK u Zagrebu 13. su prosinca predstavljeni nosa~ zvuka Mladi Zagreba~kog puha~kog kvinteta te vi{e notnih izdanja: Sedam simfonija Luke Sorko~evi}a, Sonata za klavir u As–duru, op. 57 Dore Peja~evi}, Messa concertata del secondo tuono a 5 Francesca Uspera (koju je za tisak priredio dr. sc. Ennio Stip~evi}), Amorosi concetti Tomasa Cecchinija, Neozbiljne (Bo`i}ne) varijacije Mladena Tarbuka, Diabolezza Ive Josipovi}a i Ben misurato Stanka Horvata. O publikacijama su govorili pomo}nik ravnatelja KDZ–a Josip Nalis, skladatelj Mladen Tarbuk te muzikolozi dr. sc. Vjera Katalini}, dr. sc. Ennio Stip~evi} i voditelj MIC–a Davor Merka{. Pet dana kasnije u Muzeju Mimara predstavljeni su nosa~ zvuka pijanistice Tamare Jurki} Sviben s izvedbama ~etiriju glasovirskih sonata Bo`idara Kunca te notna izdanja njegove Prve i Tre}e sonate. (B.P.K.)

CD IZLOG

PREDSTAVLJENA GLAZBENA LITERATURA ZA TAMBURA[KE ORKESTRE JULIJA NJIKO[A

PREDSTAVLJENA NOVA IZDANJA MUZI^KOG INFORMATIVNOG CENTRA KDZ–A

CD IZLOG

K

vartet flauta 4 Syrinx u sastavu: Karolina [antl–Zupan, Marina Novak, [pela Ben~ina i Darija Zoki}, odr`at }e 1. o`ujka u Maloj dvorani Lisinski s po~etkom u 20 sati sve~ani koncert na ~ijemu }e se programu, uz klasike flautisti~koga repertoara, na}i i djela dvojice hrvatskih skladatelja, Borisa Papandopula te mladoga skladatelja i trombonista Marina Rabadana. Kvartet flauta 4 Syrinx nastao je 2001. okupljanjem ~etiriju flautistica, ~lanica orkestara i profesorica. Do danas je imao niz zapa`enih nastupa u Hrvatskoj i Sloveniji. ^lanice kvarteta ~esto izvode djela hrvatskih i slovenskih autora, a nedavno su dovr{ile projekt trajnih zvu~nih zapisa hrvatske i slovenske glazbene literature 20. stolje}a pisane za taj sastav. (B.P.K.)

obljetnice osnivanja Hrvatskoga kulturnog dru{tva Napredak u Zagrebu, stote obljetnice ro|enja dr. Vladimira Preloga i 70. ro|endana skladatelja Josipa Magdi}a. Na programu su se stoga prigodno na{la djela Josipa Magdi}a, Vinjete za tubu i guda~ki kvartet, Bo`i}ni triptih All'Antica za guda~ki kvartet, Sedam posljednjih Kristovih rije~i na kri`u, kantata za sopran, bariton i guda~ki kvartet, te Uskrsne varijacije za guda~ki kvartet. U izvedbi su sudjelovali Kvartet Rucner, sopranistica Olga [ober, bariton Bojan [ober i tubist Krunoslav Babi}. Magdi}eva su djela vrijedan dio repertoara Guda~koga kvarteta Rucner, koji i ina~e izvodi ansamblu posve}ene skladbe hrvatskih autora pisane za neuobi~ajene sastave, poput onih za tubu i guda~ki kvartet ili tambura{ki orkestar i guda~ki kvartet. (B.P.K.)

CD IZLOG

G

itarist i skladatelj Neboj{a Buhin pro{le je godine objavio dva albuma u izdanju Dallas Recordsa, autorski Guitar Language i CD s obradama bo`i}nih pjesma Nebo plays Christmas songs. »Bo`i}ni« album donosi druk~iji stilski, ali sada ve} prepoznatljivi gitaristi~ki potpis, a deset poznatih skladbi odi{u le`ernom blues i jazz atmosferom. Po~etkom ove godine nastavljaju se odli~ne recenzije albuma Guitar Language u inozemstvu. Online Rock pi{e o pozitivnom svjetlucavom zvuku elektri~ne gitare hrvatskog umjetnika, Music Web Expres 3000 napominje da, iako Hrvatska nije zemlja u kojoj }e se tra`iti istinski instrumentalni gitaristi~ki fusion, upravo se u njoj mo`e prona}i novi CD na{ega umjetnika, a Blues Art njegovo sviranje na elektri~noj i akusti~noj gitari naziva ~istim, konciznim i melodi~nim. 20th Century Guitar, jedan od cjenjenijih glazbenih mjese~nika posve}enih gitaristi~koj umjetnosti (u nakladi od 20.000 primjeraka) koji, izme|u ostaloga, donosi intervjue s najpoznatijim gitaristima dana{njice i recenzije CD–ova, u izdanju za velja~u 2008. u rubrici Guitars Center Stage donosi intervju s Buhinom, a u dijelu CD Reviews i recenziju njegovog albuma Guitar Language. (D.H.)

KONCERT KVARTETA FLAUTA 4 SYRINX

CD IZLOG

NEBOJ[A BUHIN: ODLI^NE INOZEMNE RECENZIJE

CD IZLOG

J

CD IZLOG

Pi{e: Maja Saboli} edan humanitarni koncert zaslu`io je postati koncertnim doga|ajem godine, ali i vi{e od toga. Naime, taj dostojanstveni susret velikana odr`an je na prvu godi{njicu prerane smrti novinarke Ane Rukavine, djevojke izabrane za `enu godine i nedavno posthumno odlikovane Redom Danice hrvatske s likom Katarine Zrinski, hrabre djevojke koja je 18 dana prije smrti napisala e–mail @ELIM @IVOT i pokrenula lavinu na{ih emocija. Ideju za ostvarivanje te glazbene »No}i za pam}enje« koja }e prikupiti nova sredstva za Zakladu »Ana Rukavina« dobio je skladatelj Bashkim Shehu jo{ u svibnju, potaknut izvanrednim uspjehom dueta Joséa Carrerasa i na{eg Tonyja u skladbi Dolce suono, koju je sâm napisao na tekst Danijela Na~inovi}a. Cjelokupnu, vrlo uspje{nu, organizaciju odradio je pak njegov sin Arian. Obitelj Shehu nije nova u zahtjevnim projektima. Rade}i ve} godinama na mega koncertima u pulskoj Areni, doveli su u Hrvatsku imena poput Pavarottija, Boccellija, Zucchera i Norah Jones. Me|utim, i za njih je ovo bio jedinstven pothvat u kojemu je posebnu dozu hrvatskoga {arma pru`io — posve ravnopravno — Tony, i sâm ispunjen od djetinjstva belcantom, kanconom i opernim arijama. Zapanjiv{i mnoge koji su mo`da bili i pomalo skepti~ni, odu{evio je svojim nastupom, ali i on }e pamtiti tu no} kao ispunjenje `ivotnoga sna. Uz pratnju Simfonijskog orkestra i Big banda HRT–a pod ravnanjem maestra Davida Gimeneza, jedan od najve}ih tenora dana{njice, ameri~ka pop zvijezda i hrvatski pjeva~ zabavne glazbe udru`ili su se u prepunoj dvorani za plemenitu stvar, za donaciju namijenjenu lije~enju oboljelih od leukemije. Program koncerta, burno prihva}en i popra}en aklamacijama, kretao se je od klasike preko napolitanskih kancona do popularne glazbe. José Carreras sâm je svojevremeno bolovao od leukemije i ka`u da mu je u uspje{nome lije~enju pomoglo upravo uspostavljanje anonimne zaklade koja je omogu}ila njegovo lije~enje kad vi{e to nije bio u mogu}nosti podmirivati, pa je slijedom toga kasnije osnovao sli~nu me|unarodnu zakladu. Michael Bolton tako|er je posebno osjetljiv na bolesne i nastoji im pomagati, a za Cetinskog znamo da je pjeva~ s vjerojatno najvi{e humanitarnih nastupa u nas. Tri velikana ujedinila su se tako u jednoj ~udesnoj no}i kad smo povjerovali da se dobro dobrim vra}a i po`eljeli i sami biti oplemenjeni dobrotom. Tijekom koncerta, koji se mogao pratiti u izravnom prijenosu na Hrvatskoj televiziji i Hrvatskome radiju, bio je otvoren i telefon Zaklade, pa su se tako primale izravne donacije.

CD IZLOG

TRI VELIKANA – JEDNO VELIKO SRCE

CD IZLOG

VIJESTI

PRIKAZI

PRIKAZI

PRIKAZI

PRIKAZI

PRIKAZI

PRIKAZI

PRIKAZI

PRIKAZI

PRIKAZI

José Carreras, Michael Bolton i Tony Cetin ski na jedinstvenom koncertu

CD IZLOG

13

BROJ 149, VELJA^A 2008.

CD IZLOG

8:50 PM

CD IZLOG

16-Feb-08

CD IZLOG

cantus_08:cantus_01.qxd


cantus_08:cantus_01.qxd

16-Feb-08

8:50 PM

Page 14

Pjesme za djecu Josipa Kaplana Aquarius Records

O

vo izdanje predstavlja vrijedan prilog iz Rijeke za koji je Aquarius Records, sre}om, imao sluha te ga i objavio. Naveden je pove}i broj sponzora, iz ~ega se mo`e zaklju~iti da pribavljanje sredstava za objavljivanje ovoga nosa~a zvuka nije proteklo sasvim glatko. To i ne ~udi previ{e jer ga se vjerojatno smatra nekomercijalnim, me|utim u ovom glazbenom podru~ju koje tek o~ekuje eskpanziju i ve}u popularnost zasigurno }e biti zanimanja i koristi od tonskoga zapisa pjeva~koga truda rije~kih mali{ana. Zagreba~ke su Zvjezdice ve} odavno dokazale va`nost zborske glazbe za

KOVA & CO

Saxing For Sailing @eljko Kova~evi}

T

enor i sopran saksofonist i klarinetist @eljko Kova~evi} dugogodi{nji je stalni ~lan i solist Big banda HRT–a. No, godinama vodi i vlastite skupine raznih pod`anrova jazza. Produktivan je i na diskografskom podru~ju, posebice u duu Modo Novo u kojemu svira s klaviristom Igorom Savinom, a dosad su snimili ~etiri kompaktna diska. Nedugo je objavio tre}i album sa

CD IZLOG CD IZLOG CD IZLOG CD IZLOG CD IZLOG CD IZLOG CD IZLOG CD IZLOG CD IZLOG

CD IZLOG

A

quarius Records je u suradnji s diskografskom agencijom Spona pomogao izdavanje novog albuma zabo~ke skupine Little Pigeon's ForHill Blues. Sastav predvodi agilni usni harmonika{ Tomislav Goluban, najve}i virtuoz toga minijaturnog instrumenta (4. mjesto na me|unarodnom natjecanju World Harmonica Festival 2005. u njema~kom gradu Trossingenu), koji je i kreativni temeljac ve}ine autorskih pjesama na albumu te potpisuje gotovo sve aran`mane. Podr`an trojicom prijatelja i glazbenih zanesenjaka (Krunoslav Dobri~evi} na gitari, Nikola Herceg na basu, te Nikola Santro na trombonu, udaraljkama i klaviru), Goluban je stvorio autenti~an izraz skrojen od glazbe s ameri~koga juga, delta bluesa i autohtonog zagorskog »{tiha«. Gotovo jednosatna snimka donosi obrade hitova poput T–Train Kick, Lisa Jane, See You Later Alligator, Spread The News Arround, Jesus On The Mainline, kao i originalne Golubanove skladbe 0,5 i Sv. Rok, u kojima na simpati~an na~in daje osvrt na aktualne probleme u zemlji. Kao autori potpisani su i Mihael Cvrk (Zagorski cug), N. Herceg (Brag To Brag) i K. Dobri~evi} (Polka Blues), dok su dvije skladbe obnovljene i ponovno snimljene. Me|u brojne goste odli~no su se uklopili Bo{ko Petrovi} (vibrafon) u najljep{oj skladbi Mr. B., simpati~ni skija{ i roker Ivica Kosteli} (gitara, vokal), biv{i ~lan skupine Ante Prgin i Cubismov udaraljka{ Mladen Ili}. Kratko glazbeno putovanje na zagorski na~in, od Amerike preko polkom »zara`enih« krajeva zapadne i srednje Europe do na{eg bre`uljkastog pitomoga kraja, odu{evit }e prvenstveno one `eljne glazbene zabave, jasnog i jednostavnog humora te zagovornike originalnog hrvatskog (glazbenog) suvenira. Zahtjevniji neka obrate pa`nju na izvanrednu tehniku i ma{tovitost Golubanova muziciranja, Petrovi}ev ukusni doprinos, ve}inu muzikalnih sola Nikole Santra na trombonu ili neka jednostavno do`ive koncert ForHillovaca. Vjerujem da }e se na idu}em projektu Tomislav Goluban posvetiti isklju~ivo instrumentu kojim vlada uistinu izvanserijski, doraditi zgodne, no suvi{e trivijalno napisane tekstove, a vokalnu izra`ajnost i gipkost povjeriti mo`da nekoj mladoj dami ~ija bi prisutnost jam~ila dodatnu atrakciju na nastupima u`ivo. Pa neka dalje vozi »zagorski cug«.

CD IZLOG

Spona/Aquarius Records

CD IZLOG

MR. B.

CD IZLOG

LITTLE PIGEON’S FORHILL BLUES

CD IZLOG

N

akon vi{e od dvadeset godina uspje{nog bavljenja glazbom, saksofonist i klarinetist Sa{a Nestorovi}, jedan od na{ih najzna~ajnijih jazzista srednjega nara{taja, snimio je svoj prvi samostalni album. U spomenutom se razdoblju profilirao i kao skladatelj ~ija su djela, osim skupina u kojima stalno djeluje, svirali i drugi ansambli. Izvedbe devet, uglavnom novih, vlastitih skladbi odabranih za diskografski prvijenac uz jedno djelo mladog ameri~kog jazz saksofonista, jedan ameri~ki evergreen i Bachovu skladbu odraz su iskustva koje je stjecao tijekom bogate karijere na podru~ju jazza, ozbiljne i pop glazbe. Izbor formacije dua jest neuobi~ajen, ali ne i izbor suradnika. Naime, svaku skladbu izvodi s nekim od glazbenika s kojima je svirao u raznim prigodama, a svaki od njih karakteristi~an je za pojedino `anrovsko obilje`je. U tom zahtjevnom kontekstu Nestorovi} se predstavlja kao sjajan i svestran saksofonist i skladatelj koji ne skriva svoju fascinaciju ostav{tinom Johna Coltranea, ali iskazuje vje{tinu i u bluesu te tradicionalnom, mainstream, bebop, fusion, free i avangardnom jazzu, rocku i baroknoj glazbi. Za snimanje albuma odabrao je najvi{e bubnjara, Krunoslava Leva~i}a, dugogodi{njega suradnika s kojim nastupa u duu (Baars!), Darka Stanojkovskog (Trilok), Janka Novoseli}a s kojim svira skladbu The Leaf’s Impression saksofonista Petera Epsteina, te Bornu [ercara, suradnika iz skupine Zagreb Jazz Portrait (Reminiscence IV). Brojni su i gitaristi. S Mariom Igrecom, suradnikom iz Portraita, izvodi skladbu Freya, s Ivanom Kapecom Ballad In Ab, a s Damirom Postru`inom Kusto{ija Free Express. U duu s bas gitaristom Goranom Dela~em izvodi skladbu Num Baars (Jaco)! posve}enu legendarnom jazz i fusion basistu Jacu Pastoriusu, s bariton saksofonistom Matja`om Dreven{ekom, suradnikom iz Zagreba~kog kvarteta saksofona, BlueSax, s pjeva~icom Annom Ghallo Varijacije na Plavu{u, a s opernim pjeva~em Tomislavom

K

rajem pro{le godine Gradska glazba Samobor obilje`ila je dvjestotu obljetnicu djelovanja objavljivanjem dvostrukoga kompaktnog diska. Pod vodstvom dirigenta i saksofonista Roberta Polgara, profesora u Glazbenoj {koli Vatroslava Lisinskog u Zagrebu te suradnika poznatih orkestara i skupina, ovaj je orkestar snimio dvadeset~etiri skladbe razli~itih `anrova, od klasi~ne preko jazza, fusiona, latino, soula, funkyja do rock i zabavne glazbe. Njihov je repertoar i u okviru tih stilova {arolik i obuhva}a sva glazbena razdoblja. Program CD–a obuhva}a, izme|u ostalih, djela Ivana Zajca, Dmitrija [ostakovi~a, Wolfganga Amadeusa Mozarta, Johanna Straussa, Leonarda Bernsteina, Carlosa Santane, Pereza Prada, Scotta Joplina, Dukea Ellingtona, Dizzyja Gillespiea, Herbiea Hancocka, Jamesa Browna, Jaca Pastoriusa i Joea Zawinula. Album je jo{ jedna potvrda zdravog razmi{ljanja Samoboraca o glazbi, odgoju mladih glazbenika, ali i o~uvanju tradicije. Upravo o bogatoj tradiciji svjedo~e i podaci da je orkestar svirao za francuskoga generala Marmonta u Karlovcu te generala Raucha u Lu`nici kraj Zapre{i}a, o ~emu pi{e \uro De`eli} u Napretku, br. 22, 1861. godine, istaknuv{i da je to prvo skladno omladinsko glazbeno dru{tvo u Hrvatskoj. U njemu su svirali ili su ga vodili ugledni glazbenici, a repertoar se tijekom godina pro{irivao. Danas njihova glazbena djelatnost, utemeljena na entuzijazmu i amaterizmu, odaje profesionalan pristup koji je rezultirao vrijednim dokumentom njihova djelovanja, {to potvr|uje i ovaj CD. Uz Samoborske glazbene jeseni i Jazz festival, muziciranje Gradske glazbe Samobor ~ini ovaj grad privla~nim odredi{tem za dolazak sve ve}eg broja ljubitelja umjetnosti na radost mnogobrojnih Samoboraca.

CD IZLOG

Capo Media Music

To n s k i s t u d i o P o d m o r n i c a

CD IZLOG

12 Duets

CD izlog Igora Koruge

CD IZLOG

SA[A NESTOROVI]

1807 / 2007

CD IZLOG

CD IZLOG CD IZLOG CD IZLOG CD IZLOG CD IZLOG CD IZLOG CD IZLOG

DJE^JI ZBOR TRATIN^ICE

CD izlog Davora Hrvoja

GRADSKA GLAZBA SAMOBOR

CD IZLOG

S

vje`, blistavo nje`an i otmjeno oblikovan sopran Ivane Kunc odu{evio bi u svakom repertoaru, a pogotovo nas veseli ~uti je u izvedbi vokalne lirike njezina oca, skladatelja Bo`idara Kunca. ^ini se da ovaj nosa~ zvuka, koji nije vezan uz diskografske udruge ili promicatelje ozbiljne glazbe, pa ~ak ni hrvatske, izranja iz sâmoga sredi{ta autorove intime s onu stranu oceana, kamo je Kunc ponio sve ono najbolje iz domovine, u srcu, notama i vje{tini pijanisti~kih prstiju. Ivana, poznata i kao Joy, donijela je skladatelju veliku radost jo{ za `ivota, a nama radost objavljenih popijevki iz o~eve ostav{tine. Za nju je i skladana posebna klavirska predigra smje{tena izme|u pjesama na engleskom i hrvatskom jeziku. Iluziju anglosaksonske bajke u stihovima Wordswortha, Blakea i Longfellowa do~arava Ivanin njegovan hrvatski izri~aj i artikulacija bez napora u pjesmama na stihove Desanke Maksimovi} (Strepnja i ^e`nja). Odabir pjesnika odaje glazbeni~ko uho osjetljivo na glazbu u lirici velikih engleskih pjesnika. Ivana zrelom interpretacijom i emocionalno dora|eno donosi slo`enu pjeva~ku teksturu upisanu u popijevke vrsnoga liri~ara, ali i poznavatelja pjeva~ke tehnike i sposobnosti sopranske literature. Za nju kao da su sve pjesme podjednako jasne i jednostavne, iza ~ega vjerojatno stoji podosta rada i du{evne posve}enosti ovomu zadatku. Njezin album u vlastitoj nakladi nije nikako hommage ili sje}anje, ve} otvaranje dara u njegovu punom sjaju kako ga je predano ispisivao desetlje}ima na{ nadareni modernist. U sredi{tu pozornosti ovog albuma stoji ciklus skladan na stihove Kuncove supruge De Elde, koji iskazuju obiteljski `ivot u mirnim i nje`nim slikama, te se tako ovaj obiteljski poliptih zaokru`uje pjevom njihova djeteta, koje je ozbiljno shvatilo naslje|e svojih roditelja i s po{tovanjem pristupilo umjetni~koj obradi njihova stvarala{tva. Ovaj je album trag Ivaninog briljantnog nastupa u Carnegiu Hallu na kojemu je s velikim uspjehom predstavila glazbu svojega oca, a recenzije tog istaknutog recitala mogu se na}i na www.ivanakunc.com.

skupinom Kova & Co., iako u izmijenjenoj postavi. Me|utim, Kova & Co. nije za{titni znak njegove suradnje s odre|enim glazbenicima, nego znak pripadnosti odre|enim `anrovskim odrednicama, potpuno druk~ijima od onih koje ostvaruje sa svojim ansamblom Dixieland, fusion skupinom Toranj 77 ili duom Modo Novo s kojim svira jazzisti~ke ili crossover obrade duhovne i narodne glazbe. Naime, Kova~evi} prati nove trendove na svjetskoj glazbenoj sceni, tako da i ovaj album obiluje suvremenim ritmovima i elektroni~kim, ra~unalno obra|enim zvukovima. Snimio ga je u vlastitoj produkciji u suradnji s klavijaturistom Marinom Hra{~anecom i programerom Hrvojem Galekovi}em, s kojima ostvaruje glazbu stilski dopadljivu {irem krugu slu{atelja. Taj je potencijal zapazila i tvrtka Volvo koja ga je poduprla te koristi CD za vlastitu promid`bu. Radi se o svojevrsnom smooth jazzu zasnovanom na klupskim ritmovima, jednostavnim melodijama i improvizacijama primjerenima `anru. Kova~evi} je autor svih skladbi, a njihovi naslovi, Stormy Weather, Give Me a Rope, NNW, Aqua di Salgada, Spring, Aladin i Blue Sky, kao i naslov izdanja, asociraju na nadahnu}e koje ih je obilje`ilo. Naime, osim uspje{ne glazbene karijere Kova~evi} je, kao strastveni jedrili~ar, sa svojim Kova Sailing Teamom ostvario i zapa`ene natjecateljske rezultate, stoga ne ~udi {to je album posvetio moru, brodu i jedrenju.

CD IZLOG

Ivana Kunc

Mu`ekom standard The Nearness Of You.Dok je spomenute izvedbe ostvario u studijskim uvjetima, Bachovu Nun Komm, der Heiden Heiland (BWV 659) — Fantasiu Super snimio je s lutnjistom Edinom Karamazovim u Crkvi sv. Kri`a u zagreba~kom naselju Siget. Trinaesti duo ostvario je s Borisom Boduljakom na dizajnu albuma pokazav{i da mu je va`an i estetski element plo~e. Album }e biti predstavljen 3. i 4. o`ujka u Galeriji zagreba~kog Studentskog centra uz izlo`bu Boduljakovih radova i nastupe s nekima od suradnika.

CD IZLOG

CD IZLOG CD IZLOG CD IZLOG CD IZLOG CD IZLOG CD IZLOG CD IZLOG CD IZLOG CD IZLOG CD IZLOG CD IZLOG CD IZLOG

Music of Bo`idar Kunc

CD IZLOG

CD IZLOG

IVANA KUNC I DANIEL RAGONE

djecu i mlade` kojom se posti`e ono najplemenitije u odgoju mladih, a zadnjih nekoliko godina tu su praksu nastavile i Tratin~ice iz Rijeke, djeluju}i pri Osnovnoj glazbenoj {koli Aleksandra Jug–Mati}. Vi{e od osvajanja nagrada i trke za plasmanom na glazbenoj sceni, zbor se trudi upoznavati mlade s jednoglasnim i vi{eglasnim pjevanjem »iznutra«, kroz `ivo sudjelovanje i osobni anga`man, {to je od neprocjenjive koristi za kasnije bavljenje glazbom. Uostalom, pre~esto se zaboravlja da djeca imaju pravo na sviranje i pjevanje tijekom {kolovanja, a kad to ~ine, divno je znati da postoje po`rtvovni glazbeni pedagozi koji ih usmjeravaju na pravi put. Voditeljice zbora jesu Natalija Banov i Anita Stupac, a posebni mentor i osniva~ zbora jest Aleksandra Mati} kojoj }e svako dijete jednom biti zahvalno za ste~eno iskustvo, a koje proizlazi iz njezine predanosti tom poslu. Tijekom dvadesetak minuta trajanja CD–a predstavljeno je 14 pjesama iz pera Josipa Kaplana (Kr{ko, Slovenija, 1910. — Lovran, 1996.) ~iji opus prete`no ~ine skladbe za djecu. U njima se o~ituje poseban smisao za dje~ji vokalni izraz, jednostavan, efektan i nepretenciozan, a opet s bitnim smislom za dje~ju naklonost prema pojavama iz svijeta u koji su do{li. Od ^estitke maj~ici do pjesama prolje}u, ima tu veselih krokija o zeki, medi, mjesecu, saonicama, masla~ku, jagodama i sli~nim ljupkim motivima. Cjelokupni dojam zborskoga sloga jest lijep, taman i ujedna~en ton ~iste artikulacije, bez prisile na dje~ju muzikalnost, s onim osobitim sopranskim, pomalo an|eoskim dojmom koji stvara boja visokih glasova malih soprana. Kaplanov smisao za granice dje~jih mogu}nosti ovdje je primjereno popra}en suradnjom aran`era Roberta Grubi{i}a, ~ime se pridonijelo privla~nosti literature za neke druge »masla~ke« i »tratin~ice«. Nadamo se da }e biti dovoljno ki{e za stasanje novih na hrvatskoj glazbenoj sceni.

CD IZLOG

CD izlog \ur|e Otr`an

CD IZLOG

BROJ 149, VELJA^A 2008.

CD IZLOG

CD IZLOG

14


16-Feb-08

8:50 PM

Page 15

15

slu{ati i ubudu}e kad je glas Aljo{e [eri}a posrijedi. Iako Ramirez i Pavel ne bi trebalo uspore|ivati, glavni autor je isti, pa su komparacije neumitne.

S druge strane, posrijedi je produkcijski vrlo ispoliran proizvod, napravljen prema svjetskim standardima, od programiranja do produkcije, tako da je u kona~nici 07 ipak ne{to uzbudljiviji album od prethodnika.

CD IZLOG CD IZLOG

L

ive albumi danas nemaju onu ulogu kakvu su imali u pro{lom stolje}u — revalorizirati karijeru izvo|a~a i slu{ateljima omogu}iti koncertni do`ivljaj u njihovu dnevnom boravku. Veliki izvo|a~i danas DVD–om dokumentiraju svaku turneju, pa live CD nema onu specifi~nu te`inu. Kod nas se takvi albumi sve vi{e isprepli}u s DVD izdanjima, pa je tako i s novim Gibonnijevim izdanjem. Iza njegovih prija{njih studijskih albuma objavljivani su live DVD–ovi (ISDN Millenium koncert i Mirakul Live), dok je iza aktualnog studijskog izdanja Unca fibre objavljen dvostruki live CD. Ovo je drugi Gibonnijev live CD. Kao i prvi, predstavlja prigu{eniji dio Gibonnijeve diskografije, jer nije rije~ o kolekciji najve}ih hitova, nego o osobnom izboru snimaka s promotivne turneje. Pritom u prvom planu nije bila interakcija s publikom, nego rasviravanje materijala. Stoga je na dva CD–a tek 16 pjesama od kojih svaka traje skoro dvostruko negoli na studijskoj verziji. Prekaljeni glazbenici koji su svirali s Gibonnijem dali su si odu{ka i od pjesama koje smo navikli slu{ati dobili smo svira~ki spektakl. Tako na ovom albumu Gibonni nije u glavnoj ulozi, on je samo prvi me|u jednakima u svojemu bendu. Kao kuriozitet, tu se nalaze dvije njegove pjesme iz repertoara drugih izvo|a~a: Sve }u pre`ivit Tedija Spalata i U ljubav vjere nemam koju je Gibonni otpjevao s Oliverom. Vrhunac albuma predstavlja pjesma Posoljeni zrak i razlivena tinta u kojoj je vokalno

MARKO TOLJA

Stare dobre stvari PAVEL

Pavel Dallas

R

ijetki su autori i izvo|a~i koji nakon samo dva objavljena albuma dobiju priliku realizirati svoj off–projekt. Pa, ipak, to se dogodilo Aljo{i [eri}u, lideru Ramireza, koji neke ideje nije mogao uklopiti u zvuk mati~noga benda. Okupio je grupu suradnika, nazvao ih Pavel (ili je mo`da svoj alter–ego nazvao Pavel, pa je ovo, zapravo, solo–album) i u intimi dnevnoga boravka snimio album. Posve je jasno za{to je Pavel dobio diskografsku priliku. Utisak je da se [eri} u Ramirezu stra{no gr~i ne bi li uspio opravdati startne pozicije nakon uspjeha prvog albuma. No, drugi album Ramireza Copy/Paste kudikamo je lo{ije djelo bez neke vidljivije kvalitete, osim intencije da bend bude hrvatski Radiohead. Pavel je projekt s mnogo prozra~nijim pjesmama. Jasno je {to je [eri} `elio re}i prilikom pisanja i snimanja te skladbe. Intimisti~ki pop Pavela s ambicijama koje nisu ve}e od `elje da budu zabilje`ene rezultirali su vrlo dobrim albumom, odnosno onim {to bismo `eljeli

Aquarius Records

I

stra`ivanje bolje glazbene pro{losti uvijek je rezultiralo gotovo sigurnim kapitaliziranjem, a u ovo doba kad je sve manje dobrih ideja i kad je retro, zapravo, dominantan trend, logi~no je da je i na hrvatskoj glazbenoj sceni najpopularnije vozilo vremeplov. Marko Tolja dobrano je nagazio po rikvercu, stilski se name}e kao Sinatra junior, poput Jamiea Culluma ili Michaela Bublea, stric mu je Davor Tolja, a na nastupnom albumu pet je obrada pjesama hrvatskih autora (premda skladba Mo`da nam miri{e opasno miri{e na standard Billyja Joela Just The Way You Are). Me|u obradama je zanimljivo obiteljsko naslje|e u vidu najve}ih hitova grupe Denis&Denis Program tvog kompjutera, ali i standard Drugog na~ina Pi{i mi. Sve je nagla{eno izvrsnom glazbeni~kom ekipom koja uklju~uje Elvisa Stani}a, Henryja Radanovi}a i ostale sjajne kvarnerske instrumentaliste, a sve je vrlo dobro producentski »za{io« Olja De{i}, ~lan Belanovih Fiumensa. No, ipak je to daleko od pravog retro zahvata, a preblizu doma}im ordinarnim {lagerskim uzusima, tako da Marko Tolja na scenu dolazi sa solidnim backgroundom, ali ni sa ~im vi{e od toga.

CD IZLOG

Dallas

CD IZLOG

Acoustic:electric

CD IZLOG

N

akon hvaljenoga, no predvidljivoga albuma Ljubav bilo je jasno da Nina Badri} ne}e mijenjati recepturu na albumu nasljedniku. Pa ipak, uvod novog albuma sasvim je neo~ekivan, najprije je u duetu s Ljiljanom Petrovi} Buttler vlastiti skladateljski napor vrlo dobro realizirala, potom je napisala rasni hit Osje}aj u koji je aran`er Baby Dooks vje{to ugradio bas–manirizam Petera Hooka iz Joy Divisiona/New Ordera, da bi uslijedila ponajbolja skladba albuma Neka voda nosi ljubav... koju je napisao Gordan Muratovi} iz Jinxa i doima se kao da je ispala iz kajdanke Amy Winehouse. Nakon ovakvoga bi se po~etka zaista o~ekivao Ninin zaokret prema novim izazovima, ali ni{ta od toga. Preostalih devet pjesama gu{i se u r'n'b nijansama sa zamjetnom dozom festivalske konfekcije. ^ak ni odmaci, kao u pjesmi Imati pa nemati, koja kao da je nastala na kakvome istanbulskom Prvom pljesku ne uspijevaju Ninu odmaknuti od samozadanoga manirizma, a to nije uspjelo ni Montellu Jordanu koji je kurtoazno otpjevao par stihova u zaklju~noj skladbi Ne dam te nikom.

GIBONNI

CD IZLOG

Aquarius Records

CD IZLOG

CD IZLOG

NINA BADRI]

07

CD IZLOG CD IZLOG

Povratni~ki album Na zapadu poku{aj je prezentacije nekih novih, zrelijih Jinxa. No, ambicije su ovoga puta pojele Jinxe, a skladateljski talent Coca Mosquita zapeo je u poku{aju prijevoda Jinxa kao benda koji se etablirao kao glavni predstavnik hrvatske pametne zabavne glazbe u projekt koji bi trebao prezentirati hrvatsku ozbiljnu pop–glazbu. No, eksperiment nije ba{ uspio. Uspjelije su pjesme koje podsje}aju na starije razdoblje kao {to je Kako je bilo bez tebe, dok }e naslovna pjesma sigurno u}i u kolekciju tipa »best of«. Uz jo{ dvije–tri pjesme vrijedne povratka, sve bi to stalo na maksi–singl. Kako, zapravo, Jinxi zvu~e u svojemu najboljem izdanju pokazuje ponovno objavljena kompilacije Retro s dodatkom ~etiri remiksa. Usporedba je tu, na pladnju, tako ve} na prvo slu{anje postaje sasvim jasno da su Jinxi postali hladniji i zamorniji. Na zapadu je album koji nije niti imao namjeru biti komercijalan, no o~ito nije ni mjesto za koje su fanovi smatrali da }e biti sve po njihovom.

I

za dugoga i nezgrapnog naziva ove kompilacije krije se, sasvim sigurno, jedan od najatraktivnijih materijala koji su se u zadnje vrijeme pojavili na tr`i{tu. Nakon revivala hrvatske glazbene ostav{tine iz pedesetih i prve polovice {ezdesetih, autor kompilacije Sini{a [karica bio je ponukan mla|oj publici predstaviti originale. Autobus Calypso u dvije verzije, Andrija, Mambo–mambo i ostali plesni favoriti toga razdoblja pokazuju da pola stolje}a uop}e nije na{tetilo izvanserijskim glasovima Ive Robi}a, Gabi Novak, Zvonimira Krklju{a i ostalih. Uz pratnju velikih orkestara, pjesme koje odi{u bezbri`no{}u nisu izgubile ni{ta na kvaliteti, tako da zabavna glazba onoga doba ostaje nedosti`ni uzor dana{njim »zvijezdama« koje dobar stas i dobrog menad`era smatraju zalogom uspjeha. Dobra pjesma i dobar glas stvaraju evergreene, a ova kompilacija sastavljena je upravo od njih, dobrim dijelom temeljenih na latino ritmovima. Takvi ritmovi sretno spojeni s na{im podnebljem mo`da se najbolje o~itavaju u imenu pjesme Zvonka [pi{i}a Cha–cha–cha, a ~a }u mu ja. Posrijedi je kompilacija kakvu bi danas bilo prete{ko sastaviti, jer 22 hita transformirana u evergreene bila su, izgleda, privilegij toga doba.

CD IZLOG

L

anjski povratak skupine Jinx na scenu bio je razmjerno iznena|enje. Bend se raspao u trenutku najve}e popularnosti, no imao je zaokru`eni diskografski opus, {to se najbolje osjetilo na kompilaciji Retro. Povratak na scenu stoga i nije bio toliko nu`an, ali u svakom slu~aju, i vi{e je nego dobrodo{ao.

Perfekt / Croatia Records

CD IZLOG

Dallas/Retro Plus/Aquarius Records

CD IZLOG

Na zapadu

CD IZLOG

JINX

Autobus Calypso, Mambo–mambo i Mornarev cha–cha–cha

CD IZLOG

CD IZLOG CD IZLOG CD IZLOG CD IZLOG CD IZLOG CD IZLOG CD IZLOG CD IZLOG CD IZLOG CD IZLOG CD IZLOG

RAZNI IZVO\A^I

CD IZLOG

N

akon svih primijenjenih `anrova u korpusu hrvatske pop–glazbe, na red je do{la i bossanova s podvrstama, a ambasadori takve vrste glazbe okupljeni su u Batidi. Brazilska glazba, koja je zadnjih nekoliko godina globalno u trendu, omogu}ila je Batidi dobre startne pozicije, koje su potvrdili osmisliv{i jedan od najve}ih hrvatskih hitova u novije vrijeme — pjesmu Dr`' se. Ostale pjesme nemaju takav naboj hitova, ali kod dobrog dijela prepoznat }e se neke implementirane fraze iz raznih bossanova napjeva. Dakako, interpretacija originalnih pjesma na na~in kako to ~ini Quartet Sensitive zvu~i kudikamo uvjerljivije, no Batidina kroatizacija bossanove pokazala je da to nije nemogu}a misija. Da je produkcija vokala bila nagla{enija, vjerojatno bi i rezultat bio povoljniji, ovako se u dobrom dijelu pjesama doima kao da su vokali snimani s desetak metara udaljenosti. No, takva i druge produkcijske nedore~enosti ipak bitno ne {kode ukupnom dojmu. A dojam je kako nakon dva hit–singla Batida albumom nije razo~arala, iako se na temelju singlova moglo ra~unati i na potentniji materijal.

N

CD IZLOG

Dop/Menart

akon izvrsnoga albuma Luna & stelle Neno Belan odlu~io je uglavnom jednom godi{nje sudjelovati na Festivalu dalmatinske {ansone u [ibeniku. Skladbe koje je ondje izveo uz potporu klapa More i Fortunal te `enske vokalne skupine Rivers donijeli su novu kvalitetu suvremenoj dalmatinskoj pjesmi, osobito u tretmanu klapa. Premda su danas klape iznimno popularne (ono {to su u pro{lom desetlje}u bili tambura{ki orkestri), suvremeni izvo|a~i koriste ih uglavnom kroz standardni tretman, svoj izri~aj pribli`avaju takvim napjevima ili u pjesme ubacuju dijelove klapske pjesme. Neno Belan je vje{to sintetizirao pop–rock izri~aj temeljen na postulatima pedesetih i {ezdesetih te klape koje zapravo izvode pop–pjesmu. Uz vrstan doprinos Riversica i nagla{eni tretman mandolina, Neno Belan je tijekom ~etiri godine skupio zavidnu kolekciju sjajnih pjesama od kojih su neke zavr{ile na Dalmatinskoj {ansoni, a neke su ~ekale albumsku objavu. Kolekcija uklju~uje i pjesmu Jugo u kojoj Belan nastavlja s idejom da u potpunosti obradi sve pjesme s albuma Zdravka Bajana Fantom ljubavi. Pjesmu Jugo napisao je bubnjar \avola Marko Petri}, a na albumu gostuje @an Jakopa~ iz negda{njih [o!Mazgoona. U kona~nici, petogodi{nja stanka Neni Belanu se itekako isplatila: ovo je njegov najbolji solo–album sa samo jednom manom, o~ajnim ovitkom.

CD IZLOG

Jo{ jedan dan

Dallas

CD IZLOG

Rijeka snova BATIDA

CD IZLOG

NENO BELAN & FIUMENS

CD IZLOG

CD IZLOG

CD IZLOG

CD IZLOG

CD IZLOG

CD IZLOG

CD IZLOG

CD IZLOG

CD IZLOG

CD IZLOG

CD IZLOG

CD IZLOG

sudjelovao Damir Urban interpretacijom podigav{i pjesmu na vi{u kategoriju.Acoustic:electric tako mo`da nije album za {iru Gibonnijevu publiku, nego za one ljubitelje njegove glazbe koji cijene vrhunski instrumentalisti~ki timski rad. To je kod nas u posljednjem desetlje}u dosad uglavnom bilo rezervirano za male klubove, a ne za velike pozornice na kakvima je Gibonni nastupao.

Pi{e: Bojan Mu{}et

CD IZLOG

CD IZLOG

BROJ 149, VELJA^A 2008.

CD IZLOG

cantus_08:cantus_01.qxd


cantus_08:cantus_01.qxd

16-Feb-08

8:50 PM

Page 16

BROJ 149, VELJA^A 2008.

o`i}na pri~a ili Mi{ko i Janica daruju malog Jezu{eka, glazbena igra u jednome ~inu koja je bila praizvedena 20. prosinca 1931. godine na sceni Malog kazali{ta u Zagrebu, a ~iji je autor libreta i glazbe Rudolf Matz, premijerno je izvedena u Hrvatskom narodnom kazali{tu u Vara`dinu 15. prosinca 2007. godine u re`iji Dunje Tot [ubajkovi} i pod dirigentskim vodstvom An|elka Igreca. Prema podacima muzikologa dr. Lovre @upanovi}a, navedenima u popratnoj programskoj knji`ici iz pera Jagode Martin~evi}, saznajemo da je ve} i praizvedba ove dje~je opere bila popra}ena pohvalama. Nastala u razdoblju nacionalnog smjera u hrvatskoj glazbi izme|u dvaju svjetskih ratova, u vrijeme idealiziranja narodne umjetnosti i svekolike inspiracije folklorom hrvatskih regija, Matzova Bo`i}na pri~a otkriva sve elemente stvarala~kog ozra~ja u

B

Matzova vizija dje~jeg mjuzikla Iako pred glumce nepjeva~e postavlja znatne zahtjeve, Matzova je Bo`i}na pri~a u Vara`dinu predstavljena na visokoj razini izvedbe u kojoj su svi brojni sudionici s o~itim u`itkom ostvarivali svoj dio zadatka. Razra|enim vo|enjem likova, redateljica Dunja Tot [ubajkovi} ostvarila je vrlo plasti~ne odnose razumljive djeci kojoj je cijeli pothvat u prvom redu bio i namijenjen.

Cjelinu glazbenoga dojma osiguravao je pouzdani i uigrani Vara`dinski komorni orkestar, koji je sigurnom rukom vodio vara`dinski maestro An|elko Igrec. Sudjelovanjem Mje{ovitoga zbora HNK Vara`din i Dje~jeg zbora [tigleci postignuta je `ivost glazbenog zbivanja kojim dominiraju poznati narodni bo`i}ni napjevi u sklopu nadahnute Matzove autorske glazbe. Vara`dinsko Hrvatsko narodno kazali{te, koje s mnogo dokaza vrlo uspje{no vodi ravnateljica Jasna Jakovljevi}, pripremilo je svojim mladim sugra|anima bo`i}ni do`ivljaj u kojemu su svi u`ivali. A to je uvijek najva`niji repertoarni razlog za uprizorenje odre|enog kazali{nog doga|anja. (^lanak u cijelosti na www.hds.hr)

FESTIVALI FESTIVALI FESTIVALI FESTIVALI FESTIVALI FESTIVALI FESTIVALI FESTIVALI FESTIVALI FESTIVALI FESTIVALI

Ma{tovita scenografija Aleksandra Augustin~i}a i @eljka Prsteca, kao i kostimi Diane Kosec–Bourek, uz prikladan dizajn svjetla koji su razradili Aleksandar Augustin~i} i Slaven Edvin Bot, osigurali su vizualne dojmove i autenti~nu slikovitosti koju pretpostavlja radnja. U tom su ozra~ju gluma i pjevanje djelovali vjerodostojno i mogu}e je uputiti pohvale svima — zabrinutom siroma{nom seljaku Slavi}u (Sa{a Ivaci), njegovoj bri`noj `eni Maru{i (Blanka Tkal~i} Breglec), njihovoj djeci Mi{ku i Janici (Toma i Paula Il~i}), kao i pomalo {aljivim likovima susjeda Imbre (Berislav Tomi~i}) i njegove `ene Bare (osobito razigrana Ivanka Boljkovac). Dakako, skromnije mogu}nosti Udruge klasi~nog baleta Vindija Vara`din ograni~ile su ma{tu koreografkinje Sonje Kastl i njezinih asistenata Vlaste Rittig i Dinka Bogdani}a te je baletni dio bio otplesan s manje zahtjevnosti podcrtavaju}i slikovitost plesnih odnosa i oblika.

FESTIVALI

PRIKAZI

Bo`i}na pri~a na sceni vara`dinskog HNK

kojemu je skladana. Odu {ev lje nje jednostavnom pri~om o `ivotu na selu koji, iako te`ak, sadr`i sve visoke moralne vrijednosti u suprotstavljanju gradskom `ivotu i njegovim zamkama u kojima se pros todu{ni seljak ne snalazi, ostaje blisko i nama danas, budu}i da je rije~ o isticanju svega dobroga {to po definiciji donosi vrijeme Bo`i}a. Kroz pri~u o siroma{noj obitelji drvodjelje umjetnika Slavi}a koja na Badnjak dijeli svoj kuru`njak sa svima, da bi na kraju ipak otac uspio prodati svoje rezbarije i donijeti darove za djecu, vodi se paralelno i pri~a o sva|i i pomirenju dva brata od kojih se jedan izgubio u gradu, da bi kona~no zadovoljstvo na{ao tek povratkom na selo.

FESTIVALI

Pi{e: dr. sc. Zdenka Weber

Grbac umjesto Pahora Dosada{nji uigran tim solista u Jalti, Jalti legendarnog autorskog dvojca Grgi}–Kabiljo ~inili su Leonora Surian kao domarka Nina te Galiano Pahor, Damir Orli} i Denis Bri`i} kao Gri{a, Stenli i Lari — ruski, engleski i ameri~ki sobari. Na`alost, zbog gubitka nedavno preminuloga velikog umjetnika Galijana Pahora, koji je maestralno igrao ovu ulogu, Gri{u je tuma~io rije~ki operni tenor Voljen Grbac, {to je za njega predstavljalo poseban izazov. Uz majstorsko vo|enje Alana Bjelinskog pred pultom ansambla rije~ke Opere, solisti~ke dionice Grbca bile su sigurne i raspjevane, a zajedni~ki nastupi ostalih solista i masovne scene predstavljali su scenski skladnu i glazbeno homogenu cjelinu, {to je publika koja je ispunila rije~ko Kazali{te ispratila freneti~nim pljeskom. Pravi hit 15. Zaj~evih dana bila je premijera dje~je opere P~elica Maja Brune Bjelinskoga (1909. — 1992.). Premda je na festivalu iz opusa svestranoga rije~kog skladatelja ~ije ime nosi izvedeno samo poznato operno remek–djelo Nikola [ubi} Zrinjski, festival je svojim raznolikim i kvalitetnim sadr`ajima osigurao svoju budu}nost.

FESTIVALI

RAZIGRANA BO@I]NA PRI^A

Na pro{logodi{njim Danima, koji su se odvijali tijekom listopada i prosinca u Rijeci, predstavljeni su programi koji zaslu`uju posebnu pozornost. Komi~na opera Ero s onoga svijeta Jakova Gotovca premijerno je uprizorena po~etkom listopada na sceni HNK Ivana pl. Zajca. Naslovnu ulogu Mi}e tuma~io je tenor Miljenko \uran, dovoljno glazbeno razigrano i scenski suvereno, premda u visinama nedovoljno potrebita blje{tava glasa. Sopranistica Valentina Fija~ko kao \ula djelovala je svje`e i s puno energije, mezzosopranistica Nelli Manuilenko imponirala je psihi~ki iznijansiranom ulogom Dome, bas Ivica ^ike{ glasovno je superiorno ostvario lik osorna seljaka Marka, dok je bariton Robert Kolar bio korektan mlinar Sima. Najnovija premijera Ere (izvedene su jo{ tri reprize s drugom postavom glavnih uloga) udovoljila je interpretativnim kriterijima i pohvale zaslu`uje ~itav ansambl rije~ke Opere na ~elu s redateljem Kre{imirom Dolen~i}em i dirigentom Ivom Lipanovi}em. Istoga je mjeseca odr`an simfonijski koncert Rije~ke filharmonije pod nazivom Ve~er Beethovena s ruskim pijanistom Borisom Petrushanskym i dirigenticom Nadom Mato{evi} te reprize opera Judita Frane Para}a i Nikola [ubi} Zrinjski Ivana pl. Zajca. Mjesec studeni u rije~kom je Kazali{tu bio u znaku baletnih i dramskih predstava i nije odr`an nijedan program Dana, no u prosincu je odr`an simfonijski koncert, te uprili~ene dvije predstave — stalni repertoarni mjuzikl Jalta, Jalta i nova produkcija P~elice Maje.

FESTIVALI

Premijerno izvedena glazbena igra Rudolfa Matza

\ula puna energije

FESTIVALI

Hopla–hop! A sve boje, oblici i pokreti uz optimisti~ki naboj Bjelinskijeve glazbe u redateljskom vi|enju Ivana Lea Leme, uz dirigentsku sigurnost prvijenca operne premijere mladoga Igora Vlajni}a, toliko su razigrali soliste i ansamble da se u nekim trenucima mo`e pomisliti kako je ovo praizvedba predstave koju je dragi maestro Bjelinski pisao upravo za njih! Nacionalna prvakinja Olga [ober spremno se upustila u zahtjevan let uloge koja pjeva, glumi i ple{e neprestance zadr`avaju}i tonus djetinjega veselja i zaigranosti. Uz genijalno osmi{ljenu podjelu `ivotinja u nacionalne ozna~nice, prva se predstavlja Visibaba lijepa glasa Ivanice Lovri} (koja brani na{e nacionalne boje). Mnogi pjeva~i odigrat }e nekoliko uloga mijenjaju}i zna~ajke vrlo efektno uz rekorde u brzom presvla~enju. Istakli su se Kristina Kolar (u ~ak pet uloga!), Sa{a Matovina (kao Prizor iz predstave P~elica Maja

Z

aj~eve dane, godi{nju glazbenu i kulturnu manifestaciju, utemeljila je prije petnaest godina grupa rije~kih intelektualaca i kulturnih djelatnika, a idejni za~etnici bili su akademik Nedjeljko Fabrio, dirigenti i skladatelji Zoran Jurani}, Du{an Pra{elj, Dorian Hatta i dirigentica Nada Mato{evi}. Osnovna misao vodilja bila je stvoriti osebujnu i tradicionalnu priredbu ukorijenjenu u identitet grada Rijeke. Njezin sredi{nji sadr`aj jest muzikolo{ki obra|ivati, promicati i izvoditi glavninu golemoga glazbenog opusa (koji jo{ uvijek nije u potpunosti istra`en) plodnoga i svestranog rije~kog skladatelja Ivana pl. Zajca (1832. — 1914.). Zahvaljuju}i upravo Zaj~evim danima, mnoga su Zaj~eva vokalna i vokalno–instrumentalna djela do`ivjela prve suvremene izvedbe. Tijekom godina sadr`aji se pro{iruju i oboga}uju, na manifestaciji se manje predstavljaju Zaj~eva djela, te ona prerasta u glazbene doga|aje visoke kvalitete.

FESTIVALI

Dionice kojima ska~e vrijednost Uz pripovjeda~a poveznika efektnih epizoda, koje se izmjenjuju tempom suvremenih zahtjevnosti (rekli bismo MTV generacije), gledatelj ulazi u ~arobni svijet kukaca i drugih `ivotinja koje zapravo iskazuju ljudske zna~ajke. Nezaobilazna pri~a o dobru i zlu, ljubavi,

Predstava koja je ve} prije premijere imala rasprodane termine, uz zanimanje gledateljstva svih nara{taja i izvan Rijeke, jo{ je jedno uspje{no poglavlje u knjizi uspona HNK Ivana pl. Zajca, ali i pravi smjerokaz u skrbi za stasanje publike. Sko~ili su visoko i izvrsno, pa sad mogu zapjevati (kao Skakavac): Hopla–hop!

Pi{e: Ramiro Palmi}

FESTIVALI

Optimisti~ni zalet na po~etku (prve uop}e) obrade romana Waldemara Bonselsa o prvome letu p~elice Maje i njezinu upoznavanju svijeta, u predlo{ku glazbeno–scenskog formata pokre}e nizanje prizora u kojima sva rasko{ talenta skladatelja Brune Bjelinskog potvr|uje njegovu jedinstvenu glazbeni~ku, ali i ljudsku prirodu. Prije vi{e od pola stolje}a nastala je zaigrana crossoverska glazbena fantazija putovanja uz tek ro|enu p~elicu Maju. I dok se tek rijetki privilegirano sje}aju tada{njih izvedbi (u Zagrebu i Rijeci), brojni nara{taji ostali su prikra}eni za odrastanje uz ~arobni svijet opere za djecu koju Bjelinski upu}uje svim otvorenim srcima i u{ima. Stoga nije prekasno iskoristiti posvema promi{ljen potez operne ku}e HNK Ivana pl. Zajca iz Rijeke i upustiti se u fantasti~an let prirodom.

ljupki Jurica) te Robert Kolar (kao pauk Hanibal), dok pravi urnebes nastaje kad na pozornicu doska~e Skakavac uz kaza~ok — tko bolje nego Sergej Kiselev (koji jo{ ima i britanski kontrapunkt u ulozi bubamarca Petra). Izvrsni zbor u scenama ansambla, posve rasplesani i razigrani, od ptica, p~ela, leptira, kapljica te str{ljenova, u punom su bogatstvu kazali{na izri~aja iskazali cjelokupnost promi{ljanja predstave. Nezaobilazne su u tome, svakako, bile scenografkinja Vesna Re`i}, kostimografkinja Mirjana Zagorec i Larisa Lipovac koja je osmislila scenski pokret, dok je cjelinu ~arolije svjetlom zaokru`io Deni [esni}.

FESTIVALI

P

znati`elji, igri i sazrijevanju ponu|ena je u zamamnom paketu glazbenog izri~aja kojim se Bjelinski rasprostire u razli~itim idiomima, neoptere}en kanonima operne pozornice. Takav predlo`ak idealnog je partnera prona{ao u sada{njoj postavi ekipe koja je nezaustavljivo pokrenula ne samo pjeva~e i plesa~e na pozornici Teatra Fenice, nego i pristup gledateljstvu bez kojega (svaki) kazali{ni doga|aj biva isprazan. Vodstvo rije~kog kazali{ta, na ~elu s intendanticom Nadom Mato{evi} i ravnateljem Opere Ozrenom Prohi}em, naizgled lucidnim projektom zapravo pametno ula`e u budu}nost. Dionice kojima je ve} uo~i premijere visoko sko~ila vrijednost tek }e u nastupaju}im godinama pokazati koliko je ovaj potez obuhvatan i razlo`an.

DRA@EN [OK^EVI]

remijerno uzbu|enje instrumentirano dje~jim veseljem i znati`eljom 8. prosinca 2007. u Teatru Fenice. Uz slatki{e i kokice. U prostoru koji je neko} blistao opernim sjajem ljepotice vra}a se `ivi nastup u produkciji rije~kog HNK Ivana pl. Zajca. Ba{ kako i zapo~inje operna pri~a P~elica Maja: Jednog sun~anog dana, vratile su se lastavice i najavile prolje}e...

FESTIVALI

Pi{e: Iva Lovrec [tefanovi}

15. ZAJ^EVI DANI

DRA@EN [OK^EVI]

^AROBNI SVIJET KUKACA

PRIKAZI PRIKAZI PRIKAZI PRIKAZI PRIKAZI PRIKAZI PRIKAZI

FESTIVALI

Premijera opere za djecu P~elica Maja Brune Bjelinskog

PRIKAZI

PRIKAZI

PRIKAZI

PRIKAZI

PRIKAZI

PRIKAZI

PRIKAZI

PRIKAZI

PRIKAZI

PRIKAZI

PRIKAZI

PRIKAZI

PRIKAZI

PRIKAZI

16

Prizor iz Zrinjskog


Cantus 149 web