Cantus 146

cantus_10:cantus_01.qxd

21-Nov-07

2:41 PM

Page 1

VELIKI POVRATAK JINXA/DESET GODINA BEZ NATKA DEV^I]A/HRVATSKA GLAZBA U OSORU/XV. VE^ERI ANTUNA DOBRONI]A/FESTIVAL ZABAVNE GLAZBE SPLIT '07/ 10. FESTIVAL DALMATINSKE [ANSONE/SVE^ANOSTI KAJKAVSKE POPEVKE/CD IZLOG NOVINE HRVATSKOGA DRU[TVA SKLADATELJA BROJ 146 RUJAN 2007.

CIJENA 20 kn

CANTUS CANTUS CANTUS CANTUS CANTUS CANTUS CANTUS CANTUS CANTUS CANTUS CANTUS CANTUS CANTUS CANTUS

(nastavlja se na str. 3)

CANTUS

Je li ovdje u Dubrovniku prevladao lokalpatriotizam s obzirom da ste iz Grada?

Raspored turneje nismo radili mi, pa ne mogu re}i da smo namjestili Dubrovnik. Ali bilo mi je posebno drago, jer mislim da je dubrova~ka publika dobar test. Zahtjevnija je i stro`a i drago mi je da smo dobro pro{li. Ne mislim da nas zbog toga {to smo Berko i ja iz Dubrovnika do`ivljavaju druk~ije nego u ostalim gradovima.

CANTUS

koncertu u zagreba~koj Tvornici. Ne sje}am se kad sam na jednom doma}em koncertu osjetio toliko pozitivnih vibracija, sre}e zbog ponovnog susreta, dobre svirke. Pri~a je krenula dalje, a prva sljede}a postaja bila je Dubrovnik, gdje smo porazgovarali s autorom, gitaristom i guruom Jinxa Gordanom Muratovi}em — Cocom.

CANTUS

N

osamnaest mjeseci, dr`ali su to u tajnosti, vje`baju}i i pripremaju}i novi materijal i tek kad su poslo`ili sve kockice, kada su osjetili da su spremni, objavili su: ponovo smo zajedno i imamo novi album Na zapadu. Album se pojavio sredinom lipnja i prema o~ekivanjima s razlogom je postao najtra`eniji hrvatski glazbeni projekt. Coco, Yaya, Berko, Mr. Goody i Pavlica uz novoga ~lana, basista Adama Matija{evi}a, ponovno su u pogonu, sjajni, spremni pru`iti nam jo{ puno glazbenog u`itka, a u to smo se mogli uvjeriti ve} na prvom

CANTUS

akon {est godina izbivanja, Jinxi, jedna od najzna~ajnijih pop skupina u Hrvatskoj tijekom zadnjih desetak godina, ponovno su na sceni {to je, s obzirom na stanje na{e glazbene scene, jedna od najljep{ih i najboljih ovogodi{njih glazbenih vijesti. Nisu se vratili tek da bi odr`ali nekoliko povratni~kih koncerata, svirali stare stvari i ubirali plodove minulog rada. Poznavaju}i Cocu, kod njega ne ide tako. Iako su se za nastavak suradnje dogovorili prije gotovo

CANTUS

Razgovarao: Robert Urli}

CANTUS

S NJIMA SVAKAKO NA ZAPAD!

CANTUS

Razgovor s Gordanom Muratovi}em — Cocom povodom ponovnog okupljanja Jinxa

CANTUS

CANTUS

CANTUS

CANTUS

CANTUS

CANTUS

CANTUS

CANTUS

CANTUS

CANTUS

CANTUS

CANTUS

CANTUS

CANTUS

CANTUS

CANTUS

CANTUS

CANTUS

CANTUS

ISSN 1330–4747

cantus_10:cantus_01.qxd

21-Nov-07

2:41 PM

Page 2

2

NAGRADE

U novom broju novina Cantus bilje`imo me|unarodne uspjehe, zatim priznanja i nagrade hrvatskim glazbenim umjetnicima, izvje{tavamo o zastupljenosti i kvaliteti hrvatske glazbe na ljetnim priredbama, prisje}amo se zaslu`nih skladatelja i interpreta poput Natka Dev~i}a, Antuna Dobroni}a i Josipa Ka{mana, slavimo glazbu prerano preminulih Zdenka Runji}a i Kre{imira Bla`evi}a, donosimo razgovor s Gordanom Muratovi}em — Cocom koji govori o povratku skupine Jinx na scenu, izvje{tavamo o novitetima na{e diskografije i jo{ mnogo toga.

Davor Hrvoj, urednik

IN MEMORIAM IN MEMORIAM IN MEMORIAM IN MEMORIAM IN MEMORIAM

H

IN MEMORIAM

rvatsko je dru{tvo skladatelja po~etkom rujna pokrenulo svoju osvje`enu internetsku stranicu www.hds.hr.

Kroz ve}i broj tema: O nama, ^lanovi, Manifestacije, Novine Cantus, ZAMP, Cantus d.o.o i Na{e teme redovito }emo vas izvje{tavati o aktivnostima Dru{tva i njegovih ~lanova, a dostupne su i informacije koje }e vam olak{ati obavljanje posla ili pomo}i u prikupljanju podataka. Na stranici Novine Cantus mo`ete se upoznati s op}im podacima o glasilu Dru{tva i pro~itati ~lanke iz prethodnih brojeva jer su na toj stranici dostupne u PDF formatu po~ev{i od broja 139. Osim toga, od ovoga }e mjeseca na stranci Dru{tva biti dostupni i ~lanci koji zbog ograni~enog prostora ne mogu biti objavljeni u novinama, a svojom kvalitetom ili aktualno{}u zaslu`uju va{u pa`nju, te cjelovite verzije tekstova koje u novinama mogu biti objavljene tek djelomi~no. Tako ve} sada na internetskoj stranici mo`ete pro~itati cjeloviti razgovor s dr. Bojanom Buji}em te ~lanke o osnutku Sredi{njega hrvatskog fonoarhiva i deset godina rada Hrvatskoga dru{tva glazbenih teoreti~ara.

Miljenko Grgi} jedan od dobitnika Nagrade Grada Splita

K

Ivan Repu{i} dobitnik nagrade Orlando za najbolje glazbeno ostvarenje agrada Orlando Hrvatske radiotelevizije za najbolje glazbeno ostvarenje na 58. Dubrova~kim ljetnim igrama dodijeljena je dirigentu Ivanu Repu{i}u za ravnanje koncertima Dubrova~kog simfonijskog orkestra i laureata ovogodi{njeg me|unarodnog natjecanja P. I. ^ajkovski te Zadarskoga komornog orkestra i violinista Stefana Milenkovi}a odr`anima u atriju Kne`eva dvora. Stru~ni sud u sastavu Mario Polzer (predsjednik), Ileana Grazio i Vladimir First jednoglasno je odlu~io nagradu dodijeliti mladom dirigentu Repu{i}u koji je prema njihovu mi{ljenju »... pokazao visoko umije}e i izrazitu senzibilnost prepoznavanja glazbenog tkiva...« te je »ostavio dojam respektabilna glazbenika pred kojim je bogata umjetni~ka karijera.« (B.P.)

Pi{e: Dr. Zdenka Weber Mija~a, pridru`ila se Maja Papandopulo Mija~ svojim voljenima na zadnjoj postaji ovozemaljskog ljudskog `ivota. Ro|ena u Sarajevu 1. svibnja 1950. oti{la je Maja prerano za svako poimanje pravednosti vje~ne izmjene u borbi `ivota i smrti.

Napustila nas je osoba koja je kao rijetko tko u hrvatskoj glazbenoj sredini zra~ila onom prepoznatom toplinom {arma koji glazba daruje svojim zaljubljenicima. Od najranijeg Napustila nas je osoba koja je kao rijetko tko u djetinjstva provedenog uz hrvatskoj glazbenoj sredini zra~ila onom prepozroditelje u Rijeci, gdje je u natom toplinom {arma koji glazba daruje svojim HNK Ivan pl. Zajc njezin zaljubljenicima. otac obavljao zahtjevnu funkciju ravnatelja Opere, a majka pjevala glavne uloge, bila je Maja sastavni dio hrvatske glazbene kulture i to je ostala do svojeg posljednjeg dana. U vlastitoj se karijeri posve}ivala glazbi lak{eg `anra i ostvarila brojne nastupe, posebice u dr`avama biv{eg Sovjetskog Saveza, a posljednjih je godina bila i vjerna pratiteljica Donskih kozaka s kojima je gostovala diljem Europe.

Kao poliglot izuzetne memorije bila je uvijek tra`eni voditelj glazbenih programa, osobito prisutna na opatijskoj Ljetnoj pozornici i na Histria festivalu u Puli.

akon kratke, galopiraju}e bolesti Maja Papandopulo Mija~ preminula je 10. rujna u zagreba~koj bolnici Rebro. Tu`nom ispra}aju pokojnice na Krematoriju 14. rujna bili su nazo~ni, uz o`alo{}enu obitelj, mnogobrojni prijatelji — cijeli glazbeni Zagreb sastao se da joj oda posljednji znak pa`nje.

N

Poliglot izuzetne memorije K}i akademika Borisa Papandopula i proslavljene operne pjeva~ice Jane Puleve, udovica uglednog basa Ante

IZ SKLADATELJSKE RADIONICE

omisija za dodjelu javnih priznanja Grada Splita ove je godine odlu~ila dodijeliti pet nagrada za `ivotno djelo, tri osobne te ~etiri skupne nagrade. Jedan od dobitnika osobne nagrade je i splitski muzikolog, glazbeni pisac, pedagog i kulturni djelatnik dr. Miljenko Grgi}. Dekan umjetni~ke akademije u Splitu i umjetni~ki ravnatelj Festivala dalmatinskih klapa Omi{, Miljenko Grgi} dobitnik je brojnih nagrada i priznanja te ~lan Hrvatskog muzikolo{kog dru{tva i Hrvatskog dru{tva skladatelja. Nagrade su laureatima dodijeljene u povodu proslave Dana grada u Hrvatskom narodnom kazali{tu u Splitu. (B.P.)

U povodu smrti Maje Papandopulo Mija~

IN MEMORIAM

PO[TOVANI ^ITATELJI CANTUSA!

IN MEMORIAM

N

IN MEMORIAM

NAGRADE

NAGRADE

NAGRADE

NAGRADE

NAGRADE

NAGRADE

NAGRADE

NAGRADE

UVUDNIK

UVODNIK

UVUDNIK

UVUDNIK

UVUDNIK

UVUDNIK

UVUDNIK

UVUDNIK

UVUDNIK

UVUDNIK

UVUDNIK

BROJ 146, RUJAN 2007.

Iako je glazba velikana Borisa Papandopula nezaobilazna sastavnica repertoara hrvatskih solista i ansambala, zalagala se Maja Papandopulo Mija~ izuzetnom energijom za promicanje i o~uvanje te preva`ne ostav{tine pohraniv{i njezin glavni dio u arhivu Hrvatskoga glazbenog zavoda.

Svijest o zna~aju vrijednog naslije|a, kao potomak uglednih obitelji Strozzi i Papandopulo, pratila je Maju tijekom cijelog `i-

vota i njezin stan u Opatiji ~uva jo{ mnoge vrijednosti koje valja dostojno pohraniti. @ivot »punim plu}ima« U pro{loj godini, posve}enoj 100. obljetnici ro|enja maestra Borisa Papandopula, Maja je nevjerojatnom energijom pratila svaki od koncerata, sakupljala notne materijale i snimke, sudjelovala u pripremi izuzetno uspjele praizvedbe baleta Maestro u HNK u Zagrebu. Kada je bilo {to zapelo, glazbenici su se njoj obra}ali i ona je uvijek iznalazila pravo rje{enje. Uz sve te poslove va`ne za javni `ivot, Maja je s velikom ljubavlju pomagala k}erki Ani koja joj je podarila unuka Dominika. Posebna pak zna~ajka njezina izuzetnog karaktera ogledala se u kontaktima s ~lanovima u`e obitelji te s mnogobrojnim prijateljima. Rijetko tko je sposoban na uvijek srda~an na~in susretati svoje suvremenike kako je to ~inila Maja.

Uvijek spremna pomo}i, uvijek iskreno zainteresirana za svojeg sugovornika, stjecala je Maja prijatelje gdje god se pojavila.

A imala je i poseban dar za okupljanje, trajno `eljna da i njezini bli`nji, dugogodi{nja prijateljica Edita Ambrozi, tatina udovica Zdenka Papandopulo, {ogorica Ljerka Papandopulo i niz drugih bliskih osoba, mogu u`ivati u glazbenim zbivanjima koja je ona sama s izuzetnom pa`njom pratila. Komunikativna i uvijek srda~na, `ivjela je Maja intenzivno i punim plu}ima na relaciji Opatija–Zagreb, uvijek nazo~na tamo gdje se doga|alo ne{to vezano uz glazbu njezina oca. A pratila je i stvarala{tvo svih drugih hrvatskih skladatelja i nastupe glazbenih umjetnika, uvijek zainteresirana za doga|anja na glazbenoj sceni.

U hrvatskom glazbenom `ivotu svima }e nedostajati jedinstvena, nepre`aljena Maja Papandopulo Mija~. Urna pokojnice polo`ena je, uz roditelje, na Gradskom groblju u Opatiji.

PRAIZVEDBA KLAVIRSKOG KVINTETA PATER NOSTER NIKOLE GLASSLA Pi{e: Ana Vidi} a program svojega drugog koncerta u ovogodi{njem ciklusu ^etiri godi{nja doba Guda~ki kvartet Rucner uvrstio je i jedno novo djelo hrvatskog autora, Pater Noster Nikole Glassla, izvev{i ga uz gosta, makedonskog pijanista Nikolu Paskalova, 13. lipnja u Hrvatskom glazbenom zavodu. Skladatelj, ro|en 1920. godine u Budimpe{ti, preselio se s obitelji iz Ma|arske zbog o~eva anga`mana u osje~koj Operi, gdje je poha|ao gradsku glazbenu {kolu. Kao ~etrnaestogodi{njak stigao je u Zagreb i tu se upisao u privatnu glazbenu {kolu Elly Ba{i}, da bi 1940. upisao kompoziciju na Muzi~koj akademiji.

N

Kao glazbenik bavio se razli~itim poslovima, primjerice svirao je po terasama i kavanama. Studij kompozicije dovr{io je 1957. u razredu Stjepana [uleka, nakon ~ega je odmah anga`iran kao pijanist i asistent Milana Horvata, {efa dirigenta Zagreba~ke filharmonije. Godine 1964. Glassl je oti{ao u Njema~ku poku{av{i se vi{e posvetiti skladanju. Tamo je, me|u ostalima, sura|ivao s uglednim radio–stanicama i orkestrima, te je kao komorni glazbenik snimio nekoliko nosa~a zvuka. Iako je umirovljen, Glassl i dalje sklada, pa je tako svoje novo djelo napisao za klavir i guda~ki kvartet. Nazvav{i ga latinskim imenom Pater Noster, kvintet je oblikovao u ~etiri stavka. U prvome Moderato religioso i u zaklju~nome Moderato

solenne guda~i i glasovir u ravnopravnom su odnosu, dok u drugom stavku — In modo di toccata guda~ki instrumenti predstavljaju samo harmonijski kostur kojemu je klavir dekorativna varijacija. Djelo romanti~arskog zvu~anja i ugo|aja, u ~vrstim okvirima tonaliteta, autor je oblikovao prema svojemu vi|enju molitve ~iji naslov nosi — jednostavnim i spontanim harmonijskim razvojem po uzoru na spontanost iskrene molitve, ali i ponekim iznena|enjem poput spajanja vrlo udaljenih harmonija. Skladba zavr{ava u D–duru, koji je prema skladatelju »vje~nost, potpuna predaja sudbini te prostorna i vremenska beskona~nost«.

UMRLA LJILJANA MOLNAR-TALAJI] perna diva Ljiljana Molnar Talaji} umrla je nakon kratke bolesti u Bolnici Sestara milosrdnica u Zagrebu u posljednjim minutama ponedjeljka 17. rujna.

Jedna od najve}ih hrvatskih opernih umjetnica i dugogodi{nja profesorica na zagreba~koj Muzi~koj akademiji, ro|ena je 30. prosinca 1938. u Bosanskom Brodu.

Debitirala je kao Grofica u Mozartovu Figarovom piru jo{ za studija na sarajevskoj Akademiji, potom je od 1960. do 1975. bila ~lanica sarajevske Opere, a od 1975. do 1980. prvakinja zagreba~ke Opere. Taj posljednji veliki verdijanski glas, kako ju je nedavno nazvao urednik opere na Austrijskom radiju, Gottfried Cervenka, pro~uo se svijetom nakon spektakularne produkcije Aide pod ravnanjem Zubina Mehte u Firenci, na festivalu Maggio Musicale Fiorentino 1969. godine. Uslijedili su nastupi u Be~koj dr`avnoj operi, milanskoj Scali, londonskom Covent Gardenu i njujor{kom Metropolitanu s nezaboravnim ulogama Verdijevih i Puccinijevih heroina. Hrvatska je glazba pamti po povijesnim interpretacijama Jelene i Eve u Zaj~evu Zrinskom te \ule u Gotov~evu Eri. (JH)

O

IZDAVA^I: Hrvatsko dru{tvo skladatelja, Zagreb, Berislavi}eva 9, Cantus d.o.o., Zagreb, Baruna Trenka 5 / ZA IZDAVA^E: Antun Tomislav [aban i Mirjana Mati} / UREDNI[TVO: Marina Feri}, Jana Haluza, Davor Hrvoj (glavni urednik i urednik fotografije), Maja Saboli} / GRAFI^KO OBLIKOVANJE: Luka Gusi} / TISAK: Studio Flyer, Aleja Selja~ke bune 7a, 10090 Zagreb / E–mail: cantus@cantus.hr, cijena: 20 kuna (za ~lanove HDS–a besplatno), ISSN 1330–4747

cantus_10:cantus_01.qxd

21-Nov-07

2:41 PM

Page 3

3

Pi{e: Dalibor Paulik vogodi{nji Tjedan kajkavske kulture odr`an od 6. do 8. rujna, jedna od najve}ih tradicionalnih rujanskih svetkovina u sjevernoj Hrvatskoj, zavr{nicu je imao 8. rujna Sve~anostima kajkavskih popevki, koje organizira Dru{tvo za kajkavsko kulturno stvarala{tvo Krapina.

O

Nakon dje~jeg festivala Kaj u rije~i, pjesmi, slici i plesu, recitala stihova pjesnika koji pi{u na kajkavskom, znanstvenog skupa Kajkavski jezik, knji`evnost i kultura kroz stolje}a, ~etrdesetdvogodi{nju tradiciju Festivala potvrdila je retrospektivna ve~er kantautora Arsena Dedi}a, jednoga od najuglednijih skladatelja koji su dali doprinos promicanju kajkavske popevke.

RAZGOVORI RAZGOVORI RAZGOVORI

RAZGOVORI

RAZGOVORI

RAZGOVORI

RAZGOVORI

Suvremeno ruho novih kajkavskih popevki pretvara manifestaciju u festival zabavne glazbe ~ija je namjera ulazak u krug probranih festivalskih doga|anja, kojemu kao identitet i poveznica s pro{lo{}u ostaje ponajprije uglazbljena kajkavska rije~.

PRIKAZI PRIKAZI PRIKAZI

Festivalska pjesmarica zapo~ela je `ivom popevkom [pancir fest (S. Doronjga, R. Stlinovi}, J. Cvitanovi}) koju je izveo Pero Rogan, a zatim je Barbara Othman uvjerljivo otpjevala Krapina, Krapina Fedora Kopse u aran`manu Stjepana Mihaljinca, osvojiv{i tre}u nagradu stru~nog `irija (S. Kalogjera, M. Tomasovi}, D. Dikli}, @. Mesar, N. Mikac, Z. Hr{ak, K. Gregurovi}). ^uli smo i dva nova uglazbljenja Domjani}evih stihova, A. Kabiljo je skladao ^e i krova ni, koju je izveo iskusni \ani Stipani~ev, a Daj ruku S. Cvije (arr. T. Eterovi}) otpjevali su mladi Antonija Besednik i Antonio Mari~evi}. Ljubavnu, pjevnu popevku Ak se jemput vrne{ meni (D. Paulik, R. Novina, T. Eterovi}) nadahnuto je otpjevao \uka ^ai}, dok su Stjepan Jer{ek [tef i zbor Ilirci izveli Popevku v popevki (V. Crnek, Z. Crnec, J. Cvitanovi}), za koju je autor stihova Zlatko Crnec dobio nagradu stru~nog `irija. Oktet Kaj izveo je Jo{ imam jenu `elju (R. Suhodol~an, Z. Markulj), debitant, popularni Vinko Coce Magdalenu (T. Eterovi}, D. Kova~i}ek) kojom je razgalio krapinsku publiku, a Lea Buli} izvela je hitovsku Ruda (B. Ov~ari}, @. Fo~i}, Z. Dvor`ak). Vi{nja Korbar potvrdila je svoju interpretativnu zrelost u Senje jene mladosti (A. Dobri}–Jela~a, R. Novina, S. Mihaljinec). Prvi je put na Festivalu nastupio i Ivo Pattiera izvode}i duhovitu popevku Dotepenec (A. Dedi}, N. Zuban, A. Dedi}). Jacques Houdek istaknuo je svoju specifi~nu interpretaciju u No}as ti nosim srce i du{u osvojiv{i autorima Kre{imiru Hercegu, Zlatku Crnecu i Josipu Cvitanovi}u drugu nagradu stru~nog `irija. @iga i bandisti na osebujan su na~in izveli Dok pred oltar stane ona (V. Ko~i{–Zec, L. Baksa–^e~i, M. [venda), Ksenija Erker je otpjevala nje`nu Leta letiju (H. Hegedu{i}, Lj. [eme{), a Marko Novosel `ivu Zagorsku veselicu (E. Fliser, M. Dole`al, S. Mihaljinec). Nagradu publike osvojila je ritmi~na popevka Puca je bela Zrinka Tuti}a i @eljka Pavi~i}a u aran`manu Josipa Cvitanovi}a, zahvaljuju}i i izvedbi doma}ih snaga — Kvarteta Gubec. Ove je godine pobjednik Sve~anosti prvonagra|ena popevka stru~nog `irija Jo{ o tebi senjam, balada Mirjane Pospi{ (arr. J. Cvitanovi}) u sigurnoj i uvjerljivoj interpretaciji Danijele Pintari}.

Uz interprete zna~ajan doprinos zvuku popevki dao je i Festivalski orkestar HRT–a pod ravnanjem Pere Gotovca, Sini{e Leopolda, Zlatka Dvor`aka, Viktora Crneka i Josipa Cvitanovi}a.

S NJIMA SVAKAKO NA ZAPAD! Razgovarao: Robert Urli}

Kako je ponovno biti na pozornici?

Ja sam, kao i ostali dio ekipe, bio stra{no nervozan.

Nije nam bilo svejedno nakon {est godina iza}i pred publiku. Bili smo svjesni da moramo biti pravi i to nas je mo`da malo sputalo na po~etku, ali kako je vrijeme odmicalo toga je nestajalo i bili smo sve opu{teniji, a samim tim i bolji. Na tom smo prvom koncertu bili solidni. Nismo mi velike i stare zvijezde da bi samim izlaskom na binu izazvali euforiju, a kako }e{ odsvirati koncert nije bitno. Nama je to bilo vrlo bitno, bojali smo se gre{aka i to je bio glavni razlog nervoze i treme.

Jesu li taj uteg postavljali i prethodni uspjesi, albumi i pjesme, koje su podjednako hvalili i publika i kritika?

Odlu~ili smo se za nastavak rada, nije ovo samo comeback zbog svirke.

Jinxi `ele raditi nove pjesme, novu glazbu, ono {to nas sad fura. Naravno da }e se novi materijal i neki budu}i uspore|ivati s prija{njim albumima, ali volio bih da nas gledaju kroz ne{to {to smo sada, kroz pjesme koje su nastale prije nekoliko mjeseci, a ne prije desetak godina. Ne bje`im od njih, nikako, to su sve Jinxi, samo smo sada stariji i zreliji.

Upravo je na koncertu u Zagrebu bilo zanimljivo vidjeti i ~uti da publika osim prija{njih hitova zna i rije~i novih pjesama, a album se pojavio samo desetak dana ranije.

To je ono {to nas je najvi{e iznenadilo i razveselilo . To je onaj feedback publike koji nam je pokazao da i ovo novo {to radimo ima smisla i to nam je puno va`nije od onoga starog, barem u ovom trenutku.

Kao autor materijala na albumu, kao i na prethodnima, sla`e{ li se s konstatacijom da je ovo va{ najzreliji i najujedna~eniji album?

Svatko }e to do`ivjeti na svoj na~in. Mislim da sam

PRIKAZI

Evergreene kajkavske popevke zanimljivo je usporediti sa sedamnaest novih koje su se na{le i na CD–u spomenutog diskografa. Od pro{le godine umjetni~ko ravnateljstvo krapinskih Sve~anosti preuzeo je Josip Cvitanovi} najavljuju}i suvremenije ruho, kako u autorskom i izvo|a~kom smislu, tako i u smanjenom i osuvremenjenom orkestralnom korpusu, uz nagla{eniju ulogu ritam–sekcije te diskretniji zvuk guda~a i tamburica. Ove je godine to bolje uspjelo zahvaljuju}i preure|enoj festivalskoj dvorani i kvalitetnijem zvuku popevki.

PRIKAZI

Uz simpati~nu i nenametljivu najavu samog autora, izvedeno je dvadeset popevki koje su napisane isklju~ivo za Krapinski festival u razdoblju od 1971. do 2005. godine. Izvo|a~e je pratio Festivalski orkestar HRT–a pod ravnanjem Stjepana Mihaljinca i Josipa Cvitanovi}a, a nastupili su Arsen Dedi}, Gabi Novak, Danijela Pintari}, Barbara Othman, Bojan Kodri~, Branko Ov~ari}, Ivica Bobinec, Suzana ^e{njaj, Ivana Trogrli} i Kvartet Gubec.

Redala se tako pjesmarica Dedi}eva, nastala na stihove Dragutina Domjani}a, Drage Britvi}a, An~ice Koprek, Ladislava Radeka, Jure Stubi~anca, a svi izvo|a~i zajedno su zapjevali kultnu popevku Fala Vlahe Paljetka na Domjani}eve stihove. Ponovo su zazvu~ale antologijske Dugo me ni bilo (1971.), Lehka nojca (1973.), Sam jena je (1982.) u Arsenovoj izvedbi, Podraga{ lasi (1973.), Kmica (1976.), [estinske ambrele (1990.), Oko jene hi`e navek fti~i lete (1980.) u interpretaciji Gabi, a zajedno su otpjevali i Gdo ti je rekel (1984.), Fali{ mi (1991.). Danijela Pintari} po prvi put je otpjevala Napali lampu za spomenek (1983.) i Fergismajniht (1984.), a publiku je razgalila i instrumentalna obrada popevke Jo{ vanjku{i na te di{iju (1981.) u izvedbi klarinetista Branka Ov~ari}a. Bojan Kodri~ podsjetio je na Angelu{ (1972.), a Barbara Othman na popevku Doma (2005.), posljednju Dedi}evu krapinsku suradnju s preminulim Dragom Britvi}em, vjerojatno najve}im pjesnikom novouglazbljene kajkavske popevke. Croatia Records izdala je CD s ovim popevkama.

Razgovor s Gordanom Muratovi}em — Cocom povodom ponovnog okupljanja Jinxa

(nastavak sa str.1)

RAZGOVORI

FESTIVALI FESTIVALI FESTIVALI FESTIVALI FESTIVALI FESTIVALI FESTIVALI FESTIVALI FESTIVALI FESTIVALI FESTIVALI FESTIVALI FESTIVALI FESTIVALI

RAZGOVORI

SUVREMENO RUHO SVE^ANOSTI KAJKAVSKIH POPEVKI

RAZGOVORI

42. festival kajkavskih popevki Krapina 2007.

FESTIVALI

FESTIVALI

FESTIVALI

FESTIVALI

BROJ 146, RUJAN 2007.

prije svega sazrio kao osoba i jo{ vi{e tehni~ki kao producent. U zadnjih {est godina dosta sam vremena provodio u studiju gdje sam puno toga nau~io. Kao autor druk~ije vidim i do`ivljavam sve oko sebe nego prije.

Danas me manje toga mo`e zadiviti, a i `ivot, kako tvoj tako i okoline, mijenja se i to sve utje~e na mene kao autora. U tih {est godina, koliko nismo radili, sva{ta se dogodilo s glazbom i na svim drugim poljima, a mi nismo `ivjeli u inkubatoru da te promjene ne bi utjecale i na nas. Jinxi su se mijenjali od samog po~etka iz rock 'n' roll trash disco benda s prvog albuma Sextazy, preko funka, loungea i bossa nove tako da promjene i nisu neka novost.

Odluku o ponovnom djelovanju donijeli ste prije godinu i pol dana, a slu`beno ste to objavili tek po~etkom lipnja. ^emu tajnovitost?

Nije to bila tajnovitost. Mislili smo da je bez veze najavljivati ne{to {to se treba dogoditi za godinu i vi{e dana. Druga stvar je {to smo trebali mir, jer da smo tada objavili da se ponovo okupljamo bili bi manje posve}eni glazbi zbog svega {to bi ta vijest povukla za sobom. Usredoto~ili smo se na vje`banje, usviravanje i snimanje novih pjesama. Bila je to logi~na odluka jer u tom trenutku jo{ nismo imali nove skladbe i glupo bi bilo pri~ati o ne~emu {to se tek treba napraviti i snimiti za godinu dana.

Iza ili ispred scene, hamletovska dvojba.

Kao netko tko je {est godina bio u logistici, bez direktnog kontakta s publikom, moram priznati da je ovo puno ljep{e i da tek sada vidim koliko mi je nedostajala pozornica i izravni kontakt.

U`itak je kada ne{to napravi{ popeti se na binu i dobiti tu izravnu reakciju, jednostavno je druk~iji osje}aj, bolji. Ako se Jinxi jednom i raspadnu, sebi vi{e ne}u dozvoliti {est godina logistike, ni u kojem slu~aju.

Za{to niste napravili ne{to novo u ovih {est godina?

Mo`da je razlog tomu i to {to sam ja negdje u podsvijesti osje}ao da Jinxi kao bend nisu rekli zadnju rije~ i da s njima nije sve gotovo.

HRVATSKO GLAZBENO STVARALA[TVO NA 58. DUBROVA^KIM LJETNIM IGRAMA trijem Kne`eva dvora i tvr|avom Revelin proteklog su srpnja i kolovoza prodefilirali brojni vrhunski hrvatski i svjetski glazbenici, me|u kojima violinistica Midori i pijanist Charles Abramovich, sopranistica Inva Mula, gitaristica Xuefei Yang, violinisti Vadim Rjepin, Gidon Kremer, Stefan Milenkovi}, te dirigenti Krzysztof Penderecki i George Pehlivanian. Zastupljenost hrvatske glazbe na ovogodi{njim Dubrova~kim ljetnim igrama mogla bi se opisati zadovoljavaju}om, a nacionalno se glazbeno stvarala{tvo u podjednakoj mjeri na{lo na programima hrvatskih i inozemnih umjetnika. Ansambl Sinfonietta Cracovia pod vodstvom ovogodi{njeg biennalskog gosta Krzysztofa Pendereckog izvela je Preobrazbe za orkestar Dubravka Detonija, skladbu nastalu 1963. godine, koju je dvije godine kasnije praizveo Simfonijski orkestar RTZ pod vodstvom Pavla De{palja. Ansambl Lado predstavio je Kalvariju, oratorij za sole, mu{ki, `enski i mje{oviti zbor, a udaraljka{ Igor Le{nik i orgulja{ Mario Penzar, koji ~ine Duo Attaccantilena, izveli su Le{nikovu Uskrsnu tokatu za udaraljke i orgulje. Dubrova~ki gitarski trio, u sastavu Ante Skaramuca, Frano Matu{i} i Maroje Br~i}, na koncertu u atriju Kne`eva dvora izveo je Uvertiru (8. simfoniju) u G–duru Luke Sorko~evi}a i skladbu Hommage a Sorko~evi} Nik{e Njiri}a. To djelo, napisano 1978. za dubrova~ki komorni sastav Collegium musicum, skladatelj je obradio 1999. godine za trio gitara, a Dubrova~ki gitarski trio djelo je iste godine praizveo na Osorskim glazbenim ve~erima.

A

Ameri~ki klarinetist Michael Edwards i Dubrova~ki simfonijski orkestar pod ravnanjem Zlatana Srzi}a na programu su imali Koncert za klarinet i guda~e Brune Bjelinskog, koji je autor skladao 1952. u brazilskome gradu Teresopolisu. Na posljednjem festivalskom koncertu, Slovenska filharmonija pod vodstvom uglednoga dirigenta Georgea Pehlivaniana izvela je Dramatsku predigru, op. 25a Blagoja Berse, najpoznatiji dio njegove nedovr{ene Simfonije u c–molu, op. 25 koju je skladao tijekom studija u Be~u, od 1898. do 1902. godine. (Bojana Ple}a{) Dubravko Detoni i Krzysztof Pendercki u Dubrovniku

cantus_10:cantus_01.qxd

21-Nov-07

2:41 PM

Page 4

4

Uspjeh violon~elistice Zite Varga u Austriji a 14. Me|unarodnom natjecanju Johannes Brahms odr`anom u Pörtshachu, Brahmsovu omiljenom ljetovali{tu u kojem je skladao svoja brojna remek–djela, s velikim je uspjehom sudjelovala hrvatska

N

Uspjeh violon~elistice Petre Ku{an na 41. me|unarodnom radijskom natjecanju mladih glazbenika Concertino Praga 2007 andidatkinja Redakcije ozbiljne glazbe Hrvatskoga radija, violon~elistica Petra Ku{an osvojila je drugu nagradu i nagradu za najbolju izvedbu zadane skladbe (Sonata Miloslava Kabela~a) u kategoriji violon~ela na 41. me|unarodnom radijskom natjecanju mladih glazbenika Concertino Praga. Petra Ku{an (Zagreb, 1988.) po~ela je u~iti violon~elo u dobi od {est godina, ve} 1997. postaje u~enica prof. Valtera De{palja, a 2004. i studenticom na Muzi~koj akademiji.

Nastupala je u Hrvatskoj i inozemstvu te osvojila brojne nagrade na dr`avnim i me|unarodnim natjecanjima. Kao solistica nastupila je uz Zagreba~ke soliste, a od po~etka studija ~lanica je violon~elisti~kog ansambla Cellomania s kojim aktivno koncertira. Redovito se usavr{ava kod uglednih pedagoga poput V. De{palja, J. Bergera, K. Botvaya, D. Ferschtmana, R. Latzka, R. Leopolda i drugih. Na ovogodi{nji Concertino Praga, ugledno natjecanje duge tradicije pristiglo je 36 snimki radio–postaja iz 14 zemalja (Bugarska, ^e{ka, Hrvatska, Letonija, Ma|arska, Njema~ka, Portugal, Rumunjska, Rusija, Srbija, Slova~ka, Tajvan, Ukrajina i Uzbekistan), a najbolje u kategorijama glasovira, violine, violon~ela i klasi~ne gitare odabrao je ocjenjiva~ki sud u sastavu Vaclav Hude~ek, [tepan Rak, Leonid Gorokhov, Jenoe Jando, Shizuka Ishikawa, Marco Mauceri i Veronika Brvar.

Apsolutnim pobjednikom natjecanja progla{en je ruski pijanist Alexey Sychev (1988.). Nagra|eni natjecatelji iz Rusije (pijanist A. Sychev i violinist Sergej Pospelov), Njema~ke (gitaristica Judith Bunk), Hrvatske (violon~elistica Petra Ku{an) i Republike ^e{ke (violinistica Barbora Vale~kova i violon~elist Petr [pa~ek) nastupili su 17. lipnja na sve~anom koncertu u pra{kom Rudolfinumu uz Simfonijski orkestar Pra{kog radija i dirigenta Vladimira Valeka, koji je bio emitiran u izravnom

K

Orgulja{ Mario Perestegi u Parizu i Salzburgu rvatski orgulja{ Mario Perestegi odr`ao je koncerte u Parizu i Salzburgu. U Parizu je nastupio 27. svibnja u Crkvi sv. Augustina u elitnom VIII. pari{kom okrugu. Perestegi je na vrhunskim orguljama najpoznatije francuske orguljske marke Cavaillé–Coll svirao djela hrvatskih skladatelja B. Papandopula, K. Odaka i A. Klobu~ara, te skladbe J. S. Bacha i francuskih skladatelja C. Francka i J. Alaina. Koncertu, odr`anom u organizaciji Veleposlanstva RH u Francuskoj, nazo~ili su mnogi francuski uzvanici te hrvatski diplomati na ~elu s veleposlanikom, gospodinom Mirkom Gali}em. Bio je to prvi koncert hrvatskog orgulja{a takve vrste odr`an u Francuskoj u zadnjih nekoliko godina. U Salzburgu je Perestegi odr`ao recital 31. kolovoza u Katedrali, u sklopu me|unarodnog festivala Orgel zu Mittag. Na programu su bila djela A. Klobu~ara i F. Dugana uz repertoarne naslove J. S. Bacha i C. Saint–Saënsa. Nastupio je na glavnim velikim orguljama salzbur{ke Katedrale koja ima ukupno sedam izvrsnih orgulja, a na njima je ~esto svirao i sam W. A. Mozart.

Nakon koncerta umjetni~ki direktor festivala dr. Heribert Metzger pozvao je Perestegija da i sljede}e godine nastupi u istom ciklusu.

(Hina)

H

Razgovor s dr. Bojanom Buji}em, muzikologom i umirovljenim profesorom na Magdalen Collegeu u Oxfordu

Ljubav prema estetici glazbe Razgovarao: Ognjen Tvrtkovi} odrijetlom Dalmatinac, rodom iz Sarajeva, dr. Bojan Bui} je u Sarajevu zavr{io studij engleskoga jezika i knji`evnosti te diplomirao na Muzikolo{kom odjelu Muzi~ke akademije.

Doktorat iz muzikologije stekao je 1967. na Sveu~ili{tu u Oxfordu. Osnovao je i vodio ansambl Musica rediviva s kojim je izvodio srednjovjekovnu i renesansnu glazbu, a djelovao je i kao dirigent sveu~ili{nog komornog zbora Palestrina na Sveu~ili{tu u Readingu gdje je predavao na katedri za muzikologiju.

Autor je brojnih radova i knjiga na podru~ju muzikologije. Nedavnim odlaskom u mirovinu okon~ao je dugogodi{nju karijeru sveu~ili{nog profesora, ali ne i djelovanje na znanstvenom polju.

P

Kako se osje}ate kao ~ovjek koji vi{e ne predaje na presti`nom Magdalen College u Oxfordu i je li se mnogo toga sada izmijenilo u Va{em znanstvenom `ivotu?

Osje}am da stalno prolazim kroz kontrastiraju}e dojmove. Sje}am se mnogih jutara kada sam `urio na predavanja prolaze}i pored ulaza u Bodleian Library, jedne od najzna~ajnijih knji`nica u kulturnome svijetu uop}e, svjestan da ni toga dana niti tijekom idu}ega tjedna ne}u prona}i vremena da u nju i u|em. ^injenicu da sada mogu u toj knji`nici provoditi vi{e vremena do`ivio sam kao veliki dar, kao povratak u ona vremena postdiplomskih studija u Oxfordu prije vi{e od ~etrdeset godina. Moja titula u Oxfordu bila je Reader, {to odgovara terminu »izvanredni profesor«, pa sam se ~esto s kolegama {alio da, jednom kada ~ovjek postane Reader, uglavnom mu vi{e ne ostaje vremena za ~itanje, svo vrijeme odlazi na studente ili administrativne du`nosti. Sada toga nema, ali mi ujedno nedostaje onaj stalni kontakt s mladim i znati`eljnim mozgovima — u Oxfordu postoji bliskost u kontaktima izme|u studenata i njihovih profesora koja je nezamisliva u kontinentalnoj Europi a koja ukida opasnost da se studentima prilazi ex cathedra. Svaki od nas, bez obzira na poziciju i titulu, morao je biti spreman na to da mu se, ~ak i u prolazu, u hodniku, student obrati s kakvim zaku~astim pitanjem.

(Razgovor u cijelosti na www.hds.hr)

ZAMP ZAMP ZAMP ZAMP ZAMP ZAMP ZAMP ZAMP ZAMP ZAMP ZAMP ZAMP ZAMP ZAMP

u izdanju K. T. Records iz Kankakee–Illinois, diskografske ku}e koja pa`nju usmjerava na izvo|a~e i grupe s podru~ja smooth jazza, fusiona, rocka, bluesa i drugih sli~nih glazbenih `anrova. Guitars of Tomorrow Vol. 1. iza}i }e do kraja rujna 2007. u po~etnoj nakladi od 30.000 primjeraka. Pjesme koje }e se na}i na albumu dostupne su na web stranici www.ktrecords.com Kompilacija okuplja sljede}e izvo|a~e Jimmy Warren, Neboj{a Buhin, Juan Coronado, Spiros Soukis, Eric Brewer, Bandidos De Amor, Arek Religa, Shawn Needham, 900 Pound Gorilla i James Filkins. (M.S.)

RAZGOVORI

U

RAZGOVORI

K

RAZGOVORI

organizaciji Veleposlanstva Republike Hrvatske u Madridu, u madridskom je Kulturnom centru Nicolas Salmeron 29. svibnja recital odr`ala pijanistica Tamara Jurki} Sviben. Koncertu organiziranom u okviru kulturne i gospodarske promocije Republike Hrvatske u [panjolskoj, uz redovnu publiku programa klasi~ne glazbe Kulturnog centra, prisustvovali su i predstavnici diplomatskog zbora. Tamara Jurki} Sviben izvela je pred oko 150 slu{atelja program sastavljen od djela {panjolskih i hrvatskih skladatelja Padre Antonia Solera, Tome Restija, Joaquina Turine, Ivane Lang i Bo`idara Kunca. Prema rije~ima pijanistice koja se posljednjih godina intenzivno bavi stvarala{tvom Ivane Lang i Bo`idara Kunca, {panjolska je publika vrlo zahvalna te je pozitivno reagirala na hrvatsku glazbu, a osobito je dobro prihvatila Kuncovu 4. sonatu za klavir u As–duru, op. 43. U znak zahvale za dugotrajni pljesak, Tamara Jurki} Sviben odsvirala je u dodatku Ru`u Dore Peja~evi}, nakon ~ega je publika dobila mogu}nost podijeliti svoje dojmove s pijanisticom na koktelu odr`anom u galeriji Chamartin u sklopu Centra. (B.P.)

RAZGOVORI

omorni zbor Ivan Filipovi} iz Zagreba sudjelovao je na 2. me|unarodnom natjecanju pjeva~kih zborova pod nazivom Musica Sacra a Roma — Maestri della Schola Romana. Natjecanje se odr`avalo u Rimu od 10. do 15. srpnja 2007. u organizaciji INTERKULTUR Foundation i Musica Mundi. Sudjelovalo je dvadesetak zborova iz Rusije, Ma|arske, Njema~ke, Gr~ke, Italije, Latvije, Ukrajine, Bosne i Hercegovine i Hrvatske. Natjecanje se odvijalo u dvije etape: zborovi su se prvo nadmetali unutar kategorija, a potom je osam najbolje plasiranih sudjelovalo na zavr{nom koncertu, natjecanju za grand prix na kojemu se odlu~ivalo o ukupnom pobjedniku. U kategoriji komornih zborova Filipovi} je osvojio Zlatnu diplomu i time osigurao utrku za Gran premio. Zavr{ni dio natjecanja odr`an je 14. srpnja u crkvi San Josemaría Escrivá de Balaguer, a odlukom stru~nog `irija Gran premio dodijeljen je hrvatskom zboru i dirigentu Goranu Jerkovi}u. Zbor je na natjecanju nastupio sa {arolikim programom. Izme|u djela Palestrine, Lottija, Brucknera, Lauridsena, Biebla i Durufléa, na{la se i skladba hrvatskog autora, Zdrava Devica Mate Le{}ana.

Prema ocjenama stru~nog ocjenjiva~kog suda, a i po reakcijama publike, kao i dirigenata i pjeva~a iz drugih zborova, Komorni zbor Ivan Filipovi} i njihov dirigent svojim su nastupom odu{evili sve prisutne. Tako je i ovaj rezultat, jo{ jedan u nizu njihovih vrijednih me|unarodnih nagrada, pokazao iznimnu kvalitetu rada i najvi{e umjetni~ke standarde koje je, kao svoj trajni cilj i kriterij, Zbor postavio od osnivanja. Osim nastupa na natjecanju, nagra|eni ansambl je 16. srpnja sudjelovao na sve~anosti u povodu 20. godi{njice otvorenja i obnove doma za hrvatske hodo~asnike Domus Croata, kao i na misi koju je tom prilikom predvodio banjalu~ki biskup monsignor Franjo Komarica. (G.J.)

S

U

RAZGOVORI

Koncert Tamare Jurki} Sviben u Madridu

kladbe gitarista Neboj{e Buhina Would you s albuma 10 Guitar Stories i Guitar Language s istoimena albuma, na}i }e se na kompilaciji Guitars of Tomorrow Vol. 1

Var{avi je 11. i 12. rujna odr`ana konferencija CIAM–a, vije}a skladatelja pri CISAC–u, krovnoj konfederaciji svih svjetskih autorsko–pravnih dru{tava. Na konferenciji su odr`ani izbori za predstavnike u radnoj skupini, na kojima je, uz sedam ostalih dru{tava, po prvi put izabrano i Hrvatsko dru{tvo skladatelja (HDS). Uspjeh predstavnika HDS–a utoliko je ve}i {to su svi ostali ~lanovi radne skupine djelovali i u pro{lom mandatu. Valja podsjetiti da je pro{le godine zamjenik direktora ZAMP–a Nenad Mar~ec izabran za koordinatora radne grupe za pitanja publishinga u zemljama jugoisto~ne Europe. Sve to svjedo~i o porastu ugleda i zna~aja Hrvatskoga dru{tva skladatelja, njegovih ~lanova i djelatnika u me|unarodnoj zajednici autora i kreativne industrije. Za predsjednika CIAM–a izabran je norve{ki skladatelj Bendik Hofseth. Na konferenciji je, uz niz izvje{taja i referata, ponajvi{e bilo rije~i o ulozi samih autora u sustavima autorsko–pravne za{tite, koja je zadnje dvije godine jasno artikulirana osnivanjem europskih saveza skladateljskih dru{tava.

Jedna od temeljnih ideja jest {irenje autorskog udru`ivanja iz Europe na ostatak svijeta, ~ime bi se oja~ao polo`aj kreativaca — skladatelja u globalnom lancu glazbene industrije. Na konferenciji je hrvatske autore zastupao glavni tajnik HDS–a Antun Tomislav [aban koji }e u novom mandatu obna{ati funkciju predstavnika HDS–a u radnoj skupini CIAM–a. (A.K.)

RAZGOVORI

Jo{ jedan uspjeh zbora Ivan Filipovi}

Ameri~ko priznanje Neboj{i Buhinu

HDS izabran u radnu grupu CIAM–a

RAZGOVORI

Zbor Ivan Filipovi} u Rimu

prijenosu na 3. programu ^e{kog radija Vltava te naknadno na ^e{koj televiziji. Petra Ku{an predstavila se kao solistica u izvedbi Ronda za violon~elo i orkestar u g–molu, op.

94 A. Dvoûaka. Koncertnu turneju na kojoj su im se pridru`ili i dobitnici diploma iz Portugala i Rumunjske, gitarist Francisco Franco i pijanistica Cristiana Mihart, laureati su nastavili na festivalu Concertino Praga, odr`anom od 18. do 22. lipnja u gradovima ju`ne ^e{ke (^esky Krumlov, ^eske Budejovice, Trebon i Jindrichuv Hradec).

(Bojana Ple}a{)

RAZGOVORI

violon~elistica Zita Varga, studentica profesora Valtera De{palja na Muzi~koj akademiji u Zagrebu.

Jedna od najmla|ih izme|u 43 violon~elista iz 18 zemalja svijeta, Zita je osvojila drugu i posebnu nagradu — poziv za sudjelovanjem na uglednom festivalu Les Sommets Musicaux u Gstaadu. Svojim je izvedbama mlada violon~elistica pokazala zavidnu tehni~ku sigurnost, zrelost i glazbenu osobnost i time osvojila nepodijeljene simpatije `irija i publike.

(B.P.)

RAZGOVORI

DAMIL KALOGJERA

ME\UNARODNI USPJESI

ME\UNARODNI USPJESI

ME\UNARODNI USPJESI

ME\UNARODNI USPJESI

ME\UNARODNI USPJESI

ME\UNARODNI USPJESI

ME\UNARODNI USPJESI

ME\UNARODNI USPJESI

ME\UNARODNI USPJESI

BROJ 146, RUJAN 2007.

cantus_10:cantus_01.qxd

21-Nov-07

2:41 PM

Page 5

5

FESTIVALI

Pi{e: dr. sc. Zdenka Weber

RAJSKI VRT HRVATSKE GLAZBE d 1976. do danas Osorske glazbene ve~eri (OGV), koje se odr`avaju u drevnom gradi}u na prevlaci otoka Cresa i Lo{inja, uporno{}u svojeg osniva~a i kontinuiranog ravnatelja, uglednog redatelja Daniela Maru{i}a, ustraju u uklju~ivanju skladbi hrvatskih autora na svaki od koncerata. Bilo da se radi o ponovljenim izvedbama, o prvim suvremenim predstavljanjima ili o praizvedbama glazbe hrvatskih skladatelja, svaki od solista ili ansambala koji nastupaju u osorskoj Crkvi Marijina uznesenja, obavezno u svoj program uklju~uju doma}e djelo. Budu}i da svaka festivalska sezona obuhva}a dvadesetak koncerata, u protekle 32 godine odr`ano je oko 640 programa s gotovo toliko izvedbi djela hrvatskih skladatelja.

Monografija OGV–a objavljena pro{le godine pod nazivom Arkadija hrvatske glazbe — 30 godina festivala Osorske glazbene ve~eri (izdava~ Hrvatska udruga Osorske glazbene ve~eri 2006.), zorno predo~uje bogatstvo izvedenog repertoara svih glazbenih vrsta, uklju~uju}i i stotine osvrta koji su o osorskim sve~anostima glazbe objavljeni u hrvatskim novinama i ~asopisima. To opse`no izdanje izuzetnom je pomnjom u nala`enju svih relevantnih podataka o izvedbama i prate}im dokumentima priredila Dodi Komanov. Neizmjerno je to bogatstvo skladateljskih potencijala koji su svakog ljeta predstavljeni osorskoj, prete`no inozemnoj publici. Jednako tako te ~injenice upozoravaju na inspirativnu snagu OGV–a kao jedinog hrvatskog nacionalnog festivala koji trajno pobu|uje hrvatske skladatelje na pisanje novih djela, nerijetko posve}enih upravo onim interpretima koji su ih u Osoru praizvodili. Za~u|uje stoga premalo zanimanje Hrvatskog radija i televizije za taj Festival, trajno snimanje doga|aja, a da ne govorimo o mogu}nostima izravnih prijenosa otvaranja godi{njeg OGV–a, prigoda u kojima se gotovo bez izuzetka, praizvode skladbe na{ih autora. Za hrvatsku glazbu izuzetno plodan, OGV jo{ uvijek nije dovoljno prepoznati festival u okviru kojega se afirmiraju hrvatski skladatelji kao {to se i potvr|uju oni koji su ve} odavno stekli ugled u okvirima tradicionalno bogate hrvatske glazbene tvorbe.

O

Mileti} u sredi{tu Prema prihva}enoj praksi Osorskih glazbenih ve~eri, svake je godine Festival u znaku pojedinog skladateljskog imena.

Ovoga je ljeta u sredi{tu pozornosti bio skladatelj Miroslav Mileti} (1925.) te je tako izvedeno {est njegovih djela, me|u kojima dvije praizvedbe. ^ast otvaranja Festivala 14. srpnja pripala je Bukure{tanskm sinfonijskom orkestru pod ravnanjem Florina Totana. Gosti iz Rumunjske praizveli su Mileti}evu Laudu Osoru, skladbu nepretenciozna trajanja kao spontani iskaz sje}anja na djela koja je autor pisao za Osor u prija{njim godinama, sa stavcima

Tu`balica, Nada i Ples. Mladi orkestar izveo je i bitno revidirani Koncert za violinu i orkestar (Promenadni) Miroslava Mileti}a, iz 1986. kada je praizveden u Roga{koj Slatini. Za taj Koncert sâm autor ka`e da »odi{e vedrinom«, a u drugom stavku, violinskom solu, koristi glazbu iz skladateljeve jo{ neizvedene opere Karolina Suhodolska. Druga Mileti}eva praizvedba bio je Hommage à Ferdo Livadi} Notturno (1822.). Zamisao za verziju tog djela u izvo|enju glasovira i guda~kog ansambla (izvrstan poljski Guda~ki kvartet Frédéric Chopin i pijanist Marek Drewnowski), potekla je u suradnji ravnatelja OGV–a Daniela Maru{i}a i skladatelja Miroslava Mileti}a. Rije~ je o inspiriranoj obradi antologijske klavirske minijature iz hrvatske glazbene ba{tine, kao Mileti}ev aktivni odnos prema prvom hrvatskom notturnu, skladanom prije Chopinovih remek–djela s no}nim ugo|ajima. Na programima drugih glazbenika bili su jo{ Mileti}eva antologijska Me|imurska suita za gitaru (Darko Petrinjak), ^etiri plesa iz dje~jeg baleta Djeca ple{u (poljski Aquamarine kvartet) i Suite du bourdon (Zagreba~ki gitaristi~ki kvartet).

Bobi}eve tri praizvedbe S tri se praizvedbe u Osoru predstavio Davor Bobi}, skladatelj u izrazitom usponu, koji se rado odazivlje pozivima izvo|a~a u nekonvencionalnim formacijama. Za Kvartet tuba »XL« Zagreba~ke filharmonije skladao je djelo pod naslovom Kroatina, {to upu}uje na bliskost s hrvatskim nacionalnim glazbenim idiomom.

Davor Bobi} znala~ki koristi virtuozne mogu}nosti odabranih instrumenata, a u melodijsko–harmonijskom izrazu je inventivan, ne naU 32. godini postojanja Osorske glazbene ve~eri nastavile su kro~iti putem koji afirmira hrvatsku glazbu i mo`emo se nadati da }e skladbe predstavljene u Osoru `ivjeti na koncertnim podijima u Hrvatskoj i diljem svijeta.

Potencijali hrvatskog glazbenog stvarala{tva to svojim dometima zavre|uju. pu{taju}i tonalnu prepoznatljivost glazbenog protoka. Praizveden je bio jo{ i njegov Concertino za 13 glazbenika (Grand Wind Zagreb pod ravnanjem Ante Mili}a) te Dje~ja suita br. 4 za bajan solo (Miran Vaupoti}), opse`an niz stavaka s programskim naslovima. Bajan je instrument kojemu je Bobi} ve} posvetio vrlo uspjela djela, jer je uz diplomu iz kompozicije na Konzervatoriju u Kijevu stekao i diplomu iz harmonike.

S tri je skladbe iz bogate ostav{tine remek–djela bio zastupljen i akademik Boris Papandopulo, jedan od najzna~ajnijih skladatelja hrvatske glazbe 20. stolje}a. Papandopulova su djela nezaobilazna na repertoarima na{ih solista i ansambala i trajno svjedo~e o najvi{oj razini skladateljske inventivnosti. Flautistica Renata Penezi} i gitarist Darko Petrinjak izveli su maestrova Tri dijaloga, harfistica Diana Grubi{i} ]ikovi} i hornist Bo{tjan Li-

Dubrova~ki gitarski trio

pov{ek Legendu za rog i harfu, a gitarist Darko Petrinjak na solisti~kom je recitalu interpretirao Ples br. 3. Sva su ta djela, predstavljena u vrsnim interpretacijama, nailazila na spontani pljesak odu{evljene publike.

Otkri}e bra}e Fumi} Otkri}e u skladbama za gitaru jesu bra}a Slavko i Rudolf Fumi} ~iju glazbu promi~e gitarist Darko Petrinjak. Rije~ je o glazbenim minijaturama »jednostavnoga izri~aja, a koje dozivaju romanti~ku atmosferu«, kako je zapisano u programskoj knji`ici Festivala. Ro|eni u Zagrebu, bra}a Fumi} glazbom su se bavili iz ljubavi, a gitara im je bila glavna preokupacija.

Rudolf Fumi} je 13. svibnja 1947. priredio solisti~ki cjelove~ernji koncert u Hrvatskom glazbenom zavodu u Zagrebu, {to je bio prvi takav gitarski recital u Hrvatskoj. Darko Petrinjak je u Osoru, kao prve suvremene izvedbe, predstavio Malu melodiju, Romanzu i Preludij br. 2 Slavka Fumi}a i Preludije br. 4 i 5 Rudolfa Fumi}a. Op}enito, koncert Darka Petrinjaka bio je sa sedam djela najposve}eniji hrvatskoj glazbi, {to je publika prepoznala kao osobit domet i nagradila burnim pljeskom.

Praizvedbama su se jo{ istakli Goran Liste{ (Tulipan za flautu i gitaru), Gordan Tudor (Nekoliko minijatura za kvartet saksofona), Alfi Kabiljo (Party za dva glasovira), Josip Matanovi} (Me|imurska/Vehni, vehni, za dvije harmonike) i Davorin Kempf (Tri pogleda na osorsku katedralu za glasovir). Izuzetno dobar prijem kod publike imala je trostava~na skladba Party Alfija Kabilja u izvedbi Katarine i Vladimira Krpana. Glasovirski je duo ponovio prvi stavak Kolo. Kako i inozemni interpreti uklju~uju u svoj program djela hrvatskih skladatelja, tako je ugledni talijanski pijanist Virginio Pavarana praizveo Tre sguardi sul duomo di Osor/Tri pogleda na osorsku katedralu, novu partituru uglednika me|u hrvatskim skladateljima, Davorina Kempfa.

Novoosnovani ansambl U doista reprezentativnom broju djela hrvatskih skladatelja razli~itih stilskih pripadnosti i

generacija bili su jo{ svojom glazbom zastupljeni Juraj Stahuljak (Zagreba~ki kvartet), Ruben Radica (Izdaleka, tri stavka za guda~ki orkestar, I Cameristi Italiani), Luka Sorko~evi} (Simfonija br. 7, Dubrova~ki simfonijski orkestar pod ravnanjem Pavla De{palja), Pero [i{a (Glasovirski koncert br. 2, Pavica Gvozdi} i Dubrova~ki simfonijski orkestar), Josip Kaplan (Bodulski tanac, Trio Osor), Luka Sorko~evi} (Simfonija br. 3, Dubrova~ki gitarski trio), Stanko Horvat (Paysage sombre, Pavica Gvozdi}), Tomislav Uhlik (Qartetto concertante, Zagreba~ki gitaristi~ki kvartet) i Bruno Bjelinski (Sinfonietta za saksofon, guda~e i udaraljke; Lovro Mer~ep, saksofon, Hrvatski komorni orkestar pod ravnanjem Dinka Appelta). U tom su nizu ponovljenih izvedbi osobitu pozornost ostvarili nadahnuta glazba Pere [i{e u njegovom opse`nom, romanti~ki intoniranom Drugom glasovirskom koncertu u magistralnoj izvedbi pijanistice Pavice Gvozdi} kao i, u slijedu komornih minijatura, Bodulski tanac Josipa Kaplana. Tu istarskim folklorom inspiriranu skladbu izveo je Trio Osor, novi komorno–glazbeni sastav na koncertnim podijima u Hrvatskoj. U triju su se okupili flautistica Renata Penezi}, violon~elist Petar Kova~i} i pijanistica Zarija Alajbeg Galuf, koji su odabirom imena (na poticaj Daniela Maru{i}a) o~ito odlu~ili promicati ljepote drevnog Osora i izvan njegova domicilnog Festivala.

U 32. godini postojanja OGV su nastavile kro~iti putom koji afirmira hrvatsku glazbu i mo`emo se nadati da }e skladbe predstavljene u Osoru `ivjeti na koncertnim podijima u Hrvatskoj i diljem svijeta. Potencijali hrvatskog glazbenog stvarala{tva to svojim dometima zavrje|uju. Da je za to daljnje {irenje hrvatske glazbene produkcije neophodno potrebno ispunjenje nekih drugih uvjeta, prvenstveno na planu upravljanja i izdava{tva, dobro je poznato i izlazi iz okvira ljetnog Festivala. Ali, nije naodmet i na to upozoriti. Ispunjenjem svega potrebnoga moglo bi se jo{ uvjerljivije govoriti o »idili~nom rajskom vrtu« hrvatske glazbe.

GINA PICINI] POBJEDNICA 37. MIK–a MIK, kako od milja tepaju MeloVi{e od stotinu sudionika, tisu}e prije|enih kilometara, morskih milja i odu{evljenih posjetitelja, obilje pjesme i plesa ... zna~ajke su jedinstvenog glazbenog festivala duge tradicije koji generacijama promi~e ~akavski izri~aj, taj najstariji oblik hrvatskoga jezika, koristi primorski i istarski melos, ali i prisje}a na povijesne i turisti~ke posebnosti kroz najavne televizijske pri~e o gradovima sudionicima.

dijama Istre i Kvarnera, i ove je godine sigurnom rukom vodio iskusni kapetan od nota, direktor Festivala Andrej Ba{a. Glazbenici su ljetos posjetili Mali Lo{inj, Novalju, Labin, ^avle, Gra~i{}e, Novi, Krk (na`alost, koncert nije odr`an zbog nevremena), Kostrenu, Pulu i na kraju stigli do velike zavr{nice na rije~kome Korzu, uz izravni radio i TV prijenos.

Jedno od obilje`ja MIK–a jest izostanak festivalske nervoze. Navija~kim strastima Ba{a je dosko~io tako {to publika ve} godinama glasuje za dvije, po njima najbolje skladbe. Pa, ako prvo mjesto etape i osvoji pjeva~ posebno

omiljen u tome mjestu, uvijek }e isplivati i objektivno vrijedna pjesma.

Primorci, Istrani i oto~ani tako su plebiscitarno na prvo mjesto postavili skladbu Barka lipog imena autora Andreja Ba{e. Prednost je bila tako velika da je pobjednica bila znana ve} na pola manifestacije.

Gina Picini}, koja ve} sedmu godinu na MIK dolazi iz New Jerseya, a karijeru je zapo~ela pjevaju}i na dje~jem festivalu u New Yorku, nova je miljenica brojne mikovske publike. Do drugoga mjesta stigli su autori R. Grubi{i} i M. Bobu{ s kompozicijom Dobro jutro, kraju primorski u izvedbi dueta Mirjana

Bobu{ i Mario Lipov{ek, a tre}u skladbu u ukupnom poretku Moja ru`a za Trio Rio napisali su S. Martinovi} i L. Domijan.

Stru~ni sud ocijenio je najboljom skladbu Roberta Grubi{i}a i Marine Valkovi} Kanet na vetru u izvedbi Damira Ked`e. Drugoplasirani je autor Bruno Krajcar napisav{i [pegalj za Sabrinu. Tre}u stru~nu nagradu primio je kantautor \ani Mar{an za Kameliju na tekst D. Na~inovi}a.

Plakete povodom 30 godina nastupa na MIK–u dobile su Vesna Ne`i} Ru`i} i Ljubica Bestuli} Stankovi}. (Maja Saboli})

ARHIV MELODY

FESTIVALI

FESTIVALI

FESTIVALI

FESTIVALI

FESTIVALI

FESTIVALI

FESTIVALI

FESTIVALI

FESTIVALI

FESTIVALI

FESTIVALI

FESTIVALI

FESTIVALI

FESTIVALI

FESTIVALI

FESTIVALI

FESTIVALI

FESTIVALI

FESTIVALI

Djela hrvatskih skladatelja na 32. Osorskim glazbenim ve~erima

FESTIVALI

BROJ 146, RUJAN 2007.

Gina Picini}

cantus_10:cantus_01.qxd

21-Nov-07

2:41 PM

Page 6

6 FESTIVALI

Pi{e: Goran Pelaji}

FESTIVALI

FESTIVALI

FESTIVALI

FESTIVALI

FESTIVALI

FESTIVALI

FESTIVALI

FESTIVALI

FESTIVALI

FESTIVALI

FESTIVALI

FESTIVALI

FESTIVALI

U REVIJALNOM IZDANJU vije festivalske ve~eri s revijalnim predznakom posebnost su 47.

Festivala zabavne glazbe Split (FZG), odr`anog 6. i 7. srpnja na kultnim, veli~anstvenim Prokurativama, koje su (barem {to se scenskoga rukopisa ti~e) nenadma{ne u svojoj ljepoti i ambijentu stvorenom za velike festivale i velike festivalske pjesme. Ako je suditi po broju pjesama, ovogodi{nji je Split bio velik festival, ali su, na`alost, izostale one bitne karakteristike po kojima se poimaju festivali. Naime, odlukom Savjeta FZG Split i direktora Tomislava Mrdulja{a, 47. izdanje, jo{ uvijek najja~eg (pa i najboljeg) festivala zabavne glazbe u Hrvatskoj, nije imalo natjecateljski karakter. Ugledni skladatelj smatra da: ... u ovakvoj konkurenciji, u kojoj se najbolje pjesme bore protiv najboljih, nagrada gubi smisao. Uostalom, pljesak za vokalnu (autorsku) izvedbu zna~i puno vi{e od formalnog priznanja uobli~ena u neku statuu. Ove godine pjesma je imperativ, a ne rivalitet sudionika. Ukusi su razli~iti pa je potrebno odre|eno vrijeme da slu{atelji profiliraju njima najdra`u pjesmu, jer su na koncu, one za njih i pisane. Mrdulja{ je ve} 2005., prve godine s njegovim potpisom, uspio vratiti FZG Split na sna`nije temelje po kojima je kroz pro{lost ova glazbe-

D

na manifestacija dosegnula vrhunac. Upravo stoga, {to je razvidno da brojni autori jo{ uvijek imaju (umjetni~kog) interesa da svoje pjesme predstave na toj sceni, nije trebalo ukidati nagrade. One su i poticaj autorima i izvo|a~ima, priznanje za kvalitetu i na koncu radost za publiku, pa bi ih idu}e godine na Prokurative trebalo vratiti.

Festival zabavne glazbe Split stoji na ~vrstim nogama, i prema 50. izdanju ide i nadalje bez financijske potpore grada ~ije ime nosi. A ho}e li u takvoj situaciji festivalski prvokategornik do~ekati svoj jubilej `iv i zdrav, ovisi ne samo o organizatoru ve} i o politici u kojoj se gradski o~evi odri~u o~instva nad manifestacijom koja je proteklih pet desetlje}a na najbolji na~in predstavila darovite autore i izvo|a~e iz svih hrvatskih krajeva, a sve pod nazivom Nima Splita do Splita.

I programski, Festival se razlikovao od dosada{njih. Prva ve~er bila je u znaku ponajboljih klapa koje su izvele svima dobro poznate glazbene bisere iz bogate festivalske riznice. Split u klapskoj pjesmi, autora Mojmira ^a~ije, okupio je 12 klapa koje su pjeva~ki imponirale, a vrhunac ve~eri bile su dodjele Nagrade za izuzetan doprinos hrvatskoj glazbenoj kulturi.

Nakon Zdenka Runji}a, Josipa Biskupovi}a, Nikice Kalogjere i Vice Vukova, ove godine to priznanje dobili su Tereza Kesovija, Zvonko [pi{i} i Radojka [verko. Uva`ene je umjetnike splitska publika do~ekala ovacijama, potvr|uju}i na taj na~in da je nagrada do{la u prave ruke, a laureatima pripada i naziv maestra.

Ako je prva festivalska ve~er bila u znaku starog, dobro poznatog zvuka i sjaja, druga je pod nazivom Ve~er novih skladbi predstavila 27

ZVONIMIR BARI[IN

FESTIVALI

FESTIVALI

FESTIVALI

Festival zabavne glazbe Split '07. bez nagrada

FESTIVALI

BROJ 146, RUJAN 2007.

Tereza Kesovija, Zvonko [pi{i} i Radojka [verko — laureati nagrade za izuzetan doprinos hrvatskoj glazbenoj kulturi

glazbeno–pjeva~kih uradaka, od kojih }e neki zasigurno ostati u `ivotu i koje ljeto vi{e. Bila je to dobro koncipirana glazbena priredba slo`ena po principu »za svakoga pone{to«. Uz veliki festivalski orkestar kojim su ravnali Jo{ko Banov, Josip Cvitanovi} i @eljko [parmajer, nastupili su nadolaze}e nade hrvatske zabavno–glazbene scene, ali i imena poput Zorice Kond`e, Tereze Kesovije, Giuliana, Zrinke, Harija Ron~evi}a... I dok su poneki zadivili publiku pjeva~kim kreacijama, drugi su se zadovoljili glamuroznim modnim detaljima, {to opet spada u festivalski milje.

Zanimljivo je i ohrabruju}e {to su splitske Prokurative nakon niza godina ponovno bile ispunjene do posljednjeg mjesta, a ove godine pored gotovo svih hrvatskih redakcija, akreditacije za pra}enje Festivala zatra`ili su novinari iz Srbije, Bosne i Hercegovine, Makedonije, Slovenije, ^e{ke, Slova~ke, Crne Gore i Bugarske.

Gdje su po~etkom srpnja nastupale »velike pjeva~ke zvijezde« kojima je Split toliko dao?

Ove godine nisu se trebali nadmetati i time dovoditi svoj zvjezdani status i ego u pitanje!

2. festival komorne glazbe Rijeka 2007

NOVA RIJE^KA KONCERTNA SEZONA Pi{e: Ramiro Palmi}

Svi mi koji pratimo rije~ki glazbeni `ivot ugodno smo bili iznena|eni kada je prije dvije godine bez velikog glamura i pompe u organizaciji Glazbene agencije Haller po~eo Festival komorne glazbe. Idejni za~etnik i organizator ove ljetne glazbene svetkovine je Roberto Haller, ugledni i svestrani rije~ki glazbenik. Prostori u kojima se odvijaju koncerti Festivala ~etvrtkom tijekom mjeseca srpnja i kolovoza prekrasne su rije~ke akusti~ne Crkve Uznesenja Bla`ene Djevice Marije, sv. Jeronima i Katedrala sv. Vida. vogodi{nji 2. Festival komorne glazbe Rijeka 2007. po~eo je koncertom izvrsnih mladih glazbenika, studenata i profesionalaca iz Praga okupljenih u komorni zbor i orkestar pod nazivom Piccolo coro & Piccola orchestra koji vodi poznati ~e{ki dirigent i pedagog Marek Vala{ek. Zborskim ciklusima U prirodi Antonina Dvoûaka i Ljubav i smrt Petra Ebena, komorni mje{oviti zbor pod maestrovom pedantnom rukom demonstrirali su odnjegovano i ~uvstveno pjevanje. Ebenova skladba De tempore pod ravnanjem studentice Jane Secke izvedena je uzornim vokalnim slogom. Suitu Leo{a Jana~eka, komorni guda~ki orkestar pod vodstvom dirigentova asistenta Lubo{a Pribyla interpretirao je zvukovno izbalansirano i s intonativnom jasno}om.

Vokalno–instrumentalno djelo turobna raspolo`enja Litanije Crnoj Madoni F. Poulenca primjereno su izveli `enski zbor i orkestar, a sve~ani Magnificat J. Dismasa Zelenike cjelokupan ansambl i njihov dirigent predstavili su duboko pro`ivljeno i bravurozno. Festival je nastavljen nastupom zagreba~kog Guda~kog kvarteta Cadenza u sastavu: Kre{imir Marmili} i Gorjana Jurilj violine, Mirko Boch, viola i Dora Kuzmin, violon~elo. Nakon melodioznih i prozra~nih [est talijanskih menueta Stjepana Spadine, manje poznata skladatelja i plemi}a koji se potpisivao Stephano N. detta Spadina, Gentiluomo

O

Dalmatino, ro|ena oko 1730. u Zadru, ~uli smo Guda~ki kvartet br. 1 u d–molu {panjolskog skladatelja Juana C. de Arriaga. Opse`no ~etverostava~no djelo izvedeno je anga`irano, plemenitom komornom zvu~no{}u i posebno efektnim dijalozima violine i ~ela. Koncert gostiju iz Zagreba nastavljen je u ozra~ju plesne glazbe, skladbama Alla Mazurka A. Glazunova, Ma|arskim plesom br. 4 J. Brahmsa i Slavenskim plesovima A. Dvoûaka u kojima su nagla{eni ljupkost melodijskih linija i ritmi~ki obrasci djela. Na tre}em koncertu muzicirao je rije~ki guda~ki duo, violinistica Vedrana Velja~i} i Mauro [estan, violon~elo. To je i jedna od osobitosti Festivala koji anga`ira i rije~ke glazbene umjetnike. U prvom dijelu suptilnim osje}ajem za stilska obilje`ja epohe te uskla|enim zajedni~kim nastupima svirali su Dva dueta J. S. Bacha i Passacagliu G. F. Händela.

Sviraju}i opuse J. F. Zbindena, Z. Kodalya i M. Ravela rije~ki su umjetnici pristupom interpretaciji na upe~atljiv na~in pribli`ili slu{ateljima moderniju glazbu.

Barok na rije~ki na~in Dosada{nji koncerti rije~kog komornog ansambla Collegium musicum Fluminense koji koncertira na autenti~nim glazbalima 17. i 18. stolje}a, popra}eni su laskavim priznanjima publike i kritike. Sastav ansambla se mijenja ovisno o djelima i stilovima, a na ovogodi{njem Festivalu svirali su Branimir Rizoniko, barokna oboa, violinisti Tea Grubi{i} i Eduard Kralji}, Valerya Caschenko, viola, David Stefanuti, violon~elo i umjetni~ko vodstvo, Valter Veljak, kontrabas i Roberto Haller, ~embalo. Suzdr`ana tempa i dinamike, ansambl je na po~etku s elegancijom predstavio stavke iz baleta Les fontaines de Versailles francuskog dvorskog skladatelja i orgulja{a M. R. de Lalandea, a Koncert u g–molu A. Vivaldija u nastavku je predstavio baroknom motorikom. Ova glazbena ve~er nastavljena je instrumentalnim dijelovima iz opere Didona i Enej najzna~ajnijeg skladatelja engleskog baroka H. Purcella koji su interpretirani `ivim baroknim pulsiranjem.

Nakon Koncerta u C–duru A. Vivaldija, koncertna ve~er zaokru`ena je instrumentalnim ulomcima iz Händelove opere Rinaldo ~iju su izvedbu krasili efektni solo nastupi, dueti i uskla|enost zajedni~kog muziciranja. Maestro

D. Stefanuti, istodobno sviraju}i ~elo, diskretno je i sigurno vodio cjelokupnu izvedbu.

Prvorazredni koncert Koncert Baroknog orkestra Europske unije predstavljao je izniman glazbeni doga|aj i pravu baroknu poslasticu. Ravnatelj orkestra {to ga ~ine sedamnaest glazbenih talenata raznih europskih konzervatorija iz dvanaest zemalja, karizmati~ni je danski dirigent i ~embalist Lars Ulrik Mortensen. Kao vrstan poznavatelj zna~ajki baroknog stila Mortensen je dobitnik brojnih me|unarodnih priznanja.

Interpretacija suite iz Pan i Syrinx J. E. Gaillarda odisala je savr{enom uigrano{}u i zvukovnom homogeno{}u, kao i Simfonija za guda~e u e–molu J. H. Romana, svje`e razra|enih ukrasa i appoggiatura. U tom dijelu osobitom zvukovnom izvorno{}u puha~kog trija, dvije oboe i fagot, izvedena je suita iz opere Zoroas-

Potaknuti uspjehom Festivala komorne glazbe koji se do sada odr`avao u tijeku ljetnih mjeseci, Glazbena agencija Haller, priprema cjelogodi{nju koncertnu sezonu 2007./ 2008., {to }e uvelike obogatiti, osvje`iti i pokrenuti cjelokupni stagniraju}i glazbeni `ivot grada na Rje~ini u tijeku godine. tra J. Ph. Rameaua. Bachov Koncert za violinu u a–molu nizozemska violinistica Lidewij van der Voort svirala je osebujnom ugla|eno{}u, ~istim dvoglasjima i finim pianissimima, a na samom kraju koncerta, ~embalist i dirigent Mortensen te blistavi orkestar izveli su savr{enom disciplinom i stra{}u Orkestralnu suitu u C–duru br. 1 istog autora. Valja odati priznanje organizatoru posebno ovog festivalskog koncerta, kao i pokroviteljima Odjelu za kulturu Grada Rijeke, Primorsko–goranskoj `upaniji i Ministarstvu kulture RH koji su omogu}ili gostovanje koje bi rado ~ula i najve}a glazbena sredi{ta.

Ma{ti na volju [esti koncert Festivala bio je rezerviran za Duo Grubi{i}, dvije darovite rije~ke umjet-

nice, sestre Teu Grubi{i}, violina i Dianu Grubi{i} ^ikovi}, harfa. Prvi dio ve~eri bio je u znaku baroka. U Sonati u D–duru za violinu i basso continuo (harfu) A. Corellija, u ~etiri kontrastna stavka simpati~ne i darovite umjetnice pru`ile su ma{tovite i sabrane kreacije. T. Grubi{i} puno}om i zaobljeno{}u violinskog tona i tehni~kom lako}om suvereno je interpretirala Partitu u E–duru br. 3 za violinu solo J. S. Bacha. Glazbena ve~er bila je ispunjena kra}im skladbama izvorno pisanima i u transkripcijama za violinu i harfu. Razigrane su umjetnice poeti~no{}u i iskrenim o`ivljavanjem glazbenog teksta pru`ile osebujnu ve~er.

Na pretposljednjem koncertu uz poznati guda~ki kvartet Moyzes iz Bratislave, nastupio je glazbeni virtuoz, {vicarski klarinetist Nocola Bulfone. Svirati na cjelove~ernjem koncertu tri zahtjevna komorna djela vrlo je rijetka praksa i za to moraju postojati goleme glazbene i kondicijske mogu}nosti. N. Bulfone na najbolji je na~in pokazao da sve to ima. U kra}em stavku Allegro u B–duru W. A. Mozarta, Bulfone je prikazao tehni~ku lepr{avost i perfekciju, a u Kvintetu u Es–duru, br. 3, op. 23 H. J. Baermana blje{tavilo i romanti~ku melodioznost. Na kraju, Kvintet u B–duru op. 43 C. M. von Webera, skladbu raznolika tempa i ugo|aja koje obiluje brojnim ukrasima, trilerima i pasa`ama, Bulfone je izveo fenomenalno, te je izvedba majstorski privedena impresivnom i bravuroznom zavr{etku.

Zavr{nicu 2. festivala komorne glazbe Rijeka 2007. obilje`io je nastup Rije~kog komornog orkestra i Adriana Martinollija D' Arcija, solista i gosta dirigenta iz Trsta. U tri Sonate da chiesa za orgulje i orkestar, orgulja{ Roberto Haller uz ansambl pod vodstvom talijanskog maestra muzicirali su u Mozartovu stilu rafinirano delikatno. Sredi{nje djelo ve~eri bio je Mozartov Koncert za flautu, harfu i orkestar u C–duru, KV 299. Solisti, flautist Metod Sironi}, ~isto}om fraziranja i jasno}om izraza, te harfistica Vlasta Hribar vrlo preciznim oblikovanjem glazbenih misli i nenametljivom pedalizacijom u vrsnim zajedni~kim izvedbama kadenci u sva tri stavka Koncerta, ostvarili su kreativno `ivu interpretaciju profinjene zvukovnosti. Koncert je priveden kraju Simfonijom u F–duru, br. 17 J. Haydna i romanti~nom Holberg suitom za guda~e E. Griega.

cantus_10:cantus_01.qxd

21-Nov-07

2:41 PM

Page 7

7

BROJ 146, RUJAN 2007.

PRIKAZI

H r v a t s ka p r a i z v e d b a g l a z b e n e m o n o d r a m e J u d i t a Ka t a r i n e L i v l j a n i } 1 8 . s r p n j a 2 0 0 7 . n a G l a z b e n i m v e ~ e r i m a u S v. D o n a t u

POVRATAK GLAZBI ajavljen u programu kao »glazbeno kazali{te — Judita, biblijska pripovijest iz renesansne Hrvatske prema tekstu Marka Maruli}a«, novi projekt Katarine Livljani} poseban je ne samo zbog prvog predstavljanja hrvatskoj javnosti, nego i zbog Zadra gdje je premijerno prikazan. Zadar je grad iz kojega je autorica krenula u svijet prema novim `ivotnim i profesionalnim izazovima koji su je doveli do statusa muzikologinje me|unarodnog ugleda te pjeva~ice i stru~njakinje za srednjovjekovnu izvedbu koja predaje na pari{koj Sorbonni i u Limericku u Irskoj.

Sa ~lanovima svojega ansambla Dialogos,

N

Arhai~nost jezika, izra`ajnost gestikulacije i pjeva, razra|enost instrumentalnih dionica i pro`etost uloga svih triju izvo|a~a na jedinstvenoj sceni uz arhitekturu i akustiku Crkve svetog Donata izrazito su komunikativno, a uz minimum sredstava, publici predstavili `ivost i snagu sadr`aja Maruli}evih stihova.

koji je osnovala 1997., upustila se i ovaj put u poniranje i istra`ivanje srednjovjekovnoga glazbenoga svijeta mediteranskoga prostora i njegovo povezivanje s vlastitim inovativnim idejama, spajaju}i tako glazbu, tekst i scensko tuma~enje u neraskidivu cjelinu.

Dosezi Maruli}eva prostora Kao za~etak ideje projektu Katarina Livljani} navodi pronalazak ulomka teksta nepoznatog srednjovjekovnog hrvatskoga pisca ~ija ju je arhai~na ljepota zvuka preto~ena u dijalog izme|u du{e i misli navela na daljnja istra`ivanja. Tako je do{la do dalmatinske zbirke Vartal iz 16. stolje}a u kojoj su sadr`ani brojni sli~ni alegorijski dijalozi, takozvana prenja. Neki od tekstova pripisuju se Marku Maruli}u, pa stoga ne za~u|uje da se javila asocijacija upravo na njegov najve}i pjesni~ki domet — Juditu. U oblikovanju biblijske pri~e o lijepoj udovici iz Betulije koja usmr}ivanjem neprijatelja Holoferna osloba|a svoj narod, Maruli} je kao obrazovani humanist, osim poznavanja klasika, talijanskih renesansnih pjesnika i dakako

FESTIVALI

PRIKAZI

PRIKAZI

PRIKAZI

PRIKAZI

PRIKAZI

PRIKAZI

PRIKAZI

PRIKAZI

PRIKAZI

PRIKAZI

PRIKAZI

Pi{e: Ana Vidi}

Biblije, u svoje stihove utkao i sve dosege na{ih prostora od glagolja{a, za~injavaca i narodnih pjesnika do pu~kih prosvjetitelja.

Put do rekonstrukcije Polaze}i od toga, i vizija Katarine Livljani} na neki je na~in nastavak rada na svevremenoj pri~i o Juditi u smislu spajanja raznih utjecaja te njihova pro{irivanja drugim izri~ajima. U tekst su stoga, uz Maruli}evu Juditu, uklju~eni i ulomci iz spomenutih prenja koji su kao dijalozi izme|u misli i du{e poslu`ili za intiman prikaz glavnih likova — Judite i Holoferna. I glazba te pri~e nastajala je na sli~an na~in — asocijativno, ali i rekonstrukcijski, kroz iskustvo u slu{anju i prou~avanju gregorijanskih i glagolja{kih izvora iz Dalmacije kao i usmene predaje. Stari glazbeni materijal tako je upotrijebljen za stvaranje novoga. Naime, prema autorici projekta, gra|a unutarnje strukture teksta o Juditi odgovara nekolicini glagolja{kih melodija koje su se koristile u narativnim napjevima u Dalmaciji, ~esto u sklopu vrlo emotivnih i dramati~nih liturgijskih situacija koje se odnose na Pasiju ili obrede Velikoga tjedna. [tovi{e, tekst evocira i odre|ene responzorije iz biblijske knjige o Juditi koji su se pjevali u liturgijskoj slu`bi, {to je ukazivalo na potrebu pronala`enja melodija u srodnim glazbenim izvorima ovoga podneblja, dakle dalmatinskim i talijanskim, koje bi odgovarale elementima iz Maruli}evih stihova. Pritom su za izradu glazbene gra|e i za pjeva~icu i za instrumentaliste ~ija je pratnja utemeljena na improvizaciji, ali opet prema teoretskim izvorima iz Maruli}eva vremena, kori{teni modusi i melodijske formule.

Hrvatska tradicijska glazbala Partiture, u standardnom smislu nisu bile kori{tene, a najbolji opis ukupnoga rezultata daju rije~i same autorice: »Judita i Holofern i svi demoni iz njihovih unutarnjih svjetova dolaze pred publiku u ovoj glazbenoj monodrami kroz medij `enskoga glasa koji pjeva nekoliko uloga koriste}i {irok spektar vokalnih nijansi.

Instrumentalisti, ~lanovi ansambla Dialogos — violinist, vielist i skladatelj Albrecht Maurer te skladatelj i izvo|a~ na srednjovjekovnim tipovima flaute Robert Rodenkirchen, i ina~e svestrani glazbenici, posebno su za Juditu nau~ili svirati dva hrvatska tradicijska glazbala: liricu i dvojnice.

Tr i g l a v f e s t i v a l g i t a r e u Kastvu

GITARA U SREDI[TU POZNATOG SVEMIRA Pi{e: Davor Merka{ riglav festival gitare i njegov za~etnik Darko Konofsky ve} jedanaestu godinu zaredom dokazuju da je gitara barem pet dana u godini u sredi{tu poznatog svemira. Da mu kastavska publika rado vjeruje i uop}e nema namjeru proglasiti ga heretikom, pokazao je i ovogodi{nji izbor vrhunskih gitarista koje je doveo u Kastav.

T

Ovogodi{nji festival sa svojim ansamblom otvorio je 13. srpnja ~uveni argentinski gitarist Luis Borda na novoj, impresivnoj lokaciji Crekvina, prostoru nikad dovr{ene monumentalne Crkve Marijina Uznesenja iz 16. stolje}a. U toj fascinantnoj gra|evini mo}nih kamenih lukova i zidina visoko u istarskim brdima, u kojoj ~ovjek osje}a magiju misterioznih anti~kih ruina poput onih u ~udesno lijepim krajolicima kaspardavidovskih romanti~nih platna, Kastav je dobio unikatnu festivalsku pozornicu na otvorenom, prepoznatljivu i jedinstvenu gotovo poput veronske ili pulske arene!

Luis Borda jedan je od najpoznatijih glazbenika poniklih u tradiciji argentinskog tanga. [tovi{e, on je ovaj ples u kojemu je zato~ena sva snaga strasti, melankolije i o~aja buenosaireskih slumoUwe Kropinski

U glazbenom pohodu prate je viela, lirica i drvene flaute (popre~ne flaute i dvojnice). Oni zajedno grade pri~u koja se razvija u rastu}em emocionalnom naboju, prenose}i drevnu pripovijest pra}enu sna`nim i nostalgi~nim dalmatinskim napjevima u suvremeni kazali{ni kontekst.«

skim Donatskim ve~erima u trajanju od 10. srpnja do 5. kolovoza, donekle daje posebno mjesto u ovoljetnim doma}im glazbenim zbivanjima.

O kompleksnosti projekta svjedo~i i ~injenica da je rad na njemu trajao ~ak tri godine uz sudjelovanje brojnih stru~njaka. Tako su instrumentalisti, i ina~e svestrani glazbenici, ~lanovi ansambla Dialogos — violinist, vielist i skladatelj Albrecht Maurer te skladatelj i izvo|a~ na srednjovjekovnim tipovima flaute Robert Rodenkirchen posebno za Juditu nau~ili svirati dva hrvatska tradicijska glazbala, liricu graditelja Zlatka Glavini}a i dvojnice graditelja Stjepana Ve~kovi}a. Kombiniraju}i pri izvedbi popre~ne i tradicijske flaute, odnosno vielu i liricu, Maurer i Rodenkirchen su nenametljivo, ali iznimno sugestivno na sceni pratili zbivanja u stihovima. U nadahnutom tuma~enju stihova ekspresivnim pjevom i o`ivljavanju starodalmatinskog izgovora, Katarini Livljani} pomogao je jezi~ni savjetnik Bratislav Lu~in, voditelj Marulianuma, centra za prou~avanje Marka Maruli}a i njegova humanisti~kog kruga pri Knji`evnom krugu Split. Jezik od prije pet stolje}a publici je pribli`io suvremeni prijevod projiciran na jednostavno crno platno koje je, zahvaljuju}i Sandi Hr`i}, dugogodi{njoj suradnici Katarine Livljani}, u ovome slu~aju redateljici, scenografkinji i kostimografkinji projekta, bilo i kulisa, pregrada i osobit scenski efekt u igri svjetla.

Arhai~nost jezika, izra`ajnost gestikulacije i pjeva, razra|enost instrumentalnih dionica i pro`etost uloga svih triju izvo|a~a na jedinstvenoj sceni uz arhitekturu i akustiku Crkve sv. Donata izrazito su komunikativno, a uz minimum sredstava, publici predstavili `ivost i snagu sadr`aja Maruli}evih stihova.

Ostvarenje po prvi put predstavljeno svijetu pro{le godine u Ambronayu u Francuskoj na svojoj je hrvatskoj premijeri bilo povod rijetkom okupljanju velikog broja stru~njaka i zainteresirane publike u Zadru, {to je mo`da podsjetilo i na nekada{nje dosege i razinu Glazbenih ve~eri u Sv. Donatu. O vrijednosti Judite Katarine Livljani} govore i daljnje izvedbe, primjerice u Splitu nekoliko dana nakon Zadra (za koju je primila nagradu Judita kao najbolje glazbeno postignu}e ovogodi{njeg 53. Splitskog ljeta) te u Barceloni na Festivalu komorne glazbe, {to ovogodi{njim zadar-

va, a kojega je svjetski poznatim u~inio karizmati~ni bandoneonist i skladatelj Astor Piazzolla, izdigao na jednu novu, sofisticiranu razinu i stvorio potpuno novi stil. U nizu vlastitih skladbi koje je izvodio, Borda u ritam tanga ~esto utkiva opore i disonantne harmonije bliske jazzu i suvremenim glazbenim izri~ajima. Rezultat je zanimljiva, maniristi~ki obojena i »otu|ena« glazba jakog, melankoli~nog naboja. Ipak, Bordin me|unarodni ansambl sastavljen od vrhunskih glazbenika: nizozemske pijanistice Judy Ruks, njema~kog bandoneonist Michaela Dolaka i strastvene moldavske violinistice Luciane Beleaeve, izvedbama originalnih Piazzollinih skladbi, kao i s nekoliko efektnih milonga, petak 13. u~inio je kastavskoj publici izuzetno sretnim danom.

Dan kasnije u Crkvi sv. Jelene Kri`arice solisti~ki recital odr`ao je mladi gitarist Petrit Çeku, student tre}e godine gitare zagreba~ke Muzi~ke akademije u klasi Darka Petrinjaka. Nije pretjerano re}i da je Çeku jedan od najnadarenijih gitarista svoje generacije u cijelom svijetu! On je ve} potpuno formiran umjetnik, virtuoz koji je zagledan duboko u sr` glazbe. Fascinantno je da mladi glazbenik svira potpuno zatvorenih o~iju, a da pritom suvereno vlada i najte`im pasa`ima. Çeku ima filigranski osje}aj za glazbu — poput draguljara glazbenu supstancu brusi, va`e u miligramima i pretvara u briljant, svaki ton je to~no odmjeren i kristalno ~ist, nijednu notu ne prepu{ta slu~aju. Snaga njegovih interpretacija velika je i predstoji mu sjajna umjetni~ka budu}nost.

Ansambl Matamá na originalan na~in stapa flamenco s drugim ju`noameri~kim stilovima.

Koncert pod nazivom Flamenco goes Brasil {panjolskoga gitarista Rodrigeza i njema~kog Krikule te venecuelanskog udaraljka{a Falcóna bio je uhu ugodna glazbena mje{avina — zvu~ni koktel opojnih ritmova sambe, flamenca i profinjenih brazilskih balada.

Nakon pet godina kastavskoj se publici vratio Nijemac Uwe Kropinski, jedan od najinventivnijih gitarista europske jazz scene. Kropinski svoju gitaru sa ~ak 39 polja koju je sam konstruirao, virtuozno, poput najboljih perkusionista, pretvara i u udaraljku (~ujemo indijsku tablu, pa ~ak i afri~ke bubnjeve!). Bubnjaju}i i sviraju}i na njoj specijalnom tehnikom okidanja `ica s obje ruke, istodobno nogom lupkaju}i po obi~noj plasti~noj vre}ici, stvara fascinantni privid da je na pozornici cijeli niz glazbenika. Njegove su jazz harmonije dopadljive, pri~e o skladbama koje izvodi duhovite i {armantne, a cijeli nastup originalan.

Vrhunac Festivala s »energetskog aspekta« bio je posljednji koncert pun intenziteta — jazz najvi{e svjetske klase za ovu prigodu nominalno uvezen iz Nizozemske. Ipak, »carinska deklaracija« pokazala je da su izvanredni glazbenici ansambla Ma|ar Kém, Hrvat Zja~a, Srbin Mitrovi} i Slovenac Divjak nacionalno {arena, ali virtuozna »podloga« za sjajnu Denise Jannah, tamnoputu jazz pjeva~icu predivnog, dubokog i pastoznog glasa podrijetlom iz Surinama. Jazz standarde me|unarodni je kvintet izvodio majstorski i koncert je osebujnom, `estokom obradom sveprisutnog standarda Summertime doveo do usijanja.

cantus_10:cantus_01.qxd

21-Nov-07

2:41 PM

Page 8

8

MANIFESTACIJE MANIFESTACIJE

Pi{e: Vi{nje Po`gaj

MANIFESTACIJE

IN MEMORIAM IN MEMORIAM

Osobe koje ostavljaju tragove u na{im `ivotima `ive i nakon smrti, pogotovo ako pomno slijedimo tragove, to jest ono {to se u njima mijenja.

njegovoj spremnosti na sve dublje rasprave mo`da su bile neke moje kritike u kojima je Dev~i} zasigurno mogao nazrijeti stanovitu srodnost u njegovu i mojemu promi{ljanju glazbe.) No, krajem sedamdesetih odlu~io sam se temeljitije pozabaviti njegovim opusom, ponajprije zato {to sam u njemu ugledao karakteristi~nu paradigmu razvojnoga kontinuiteta u hrvatskoj glazbi nakon 2. svjetskog rata koju sam poku{avao usporediti sa strastvenim modernizmom »pod svaku cijenu« kod Branimira Saka~a i sa svojevrsnim razvojnim stasisom kod Stjepana [uleka.

Muzikolo{ka analiti~nost i skladateljska preciznost Filolo{ke predradnje opet su nas zbli`ile na neobi~an na~in: Dev~i} mi je u potpunosti stavio na raspolaganje svu svoju uzorno sre|enu gra|u (popis skladbi, pisanih radova, rukopise, skice i sli~no), no ni na koji na~in nije htio sudjelovati u raspravama o odre|enim problemima koje sam otkrivao dok sam analizirao tu gra|u. »Ja sam svoje rekao, sada je na Vama rije~«, ~esto je nagla{avao. No do{ao je trenutak u kojemu je trebao reagirati na neke pismeno fiksirane predlo{ke, to~nije na moje interpretacije analiti~kih nalaza. Na~elno sam i danas nesklon te`iti objektivnosti diskursa tako da svojim iskazima podilazim skladateljima ~iji su opusi predmet moga znanstvenoga interesa.

Izme|u mene i Dev~i}a po~ela je tinjati

Za 90. Dev~i}ev ro|endan, 2004. godine, ponovno sam se osvrnuo na njegov opus (»Samotnjak iz 'srednje struje'? Uz 90. godi{njicu ro|enja skladatelja Natka Dev~i}a«, Cantus, 129, 2004 studeni, str. 19–21). Poku{ao sam ponovno aktualizirati njegov specifi~ni razvojni kontinuitet, indirektno upozoravaju}i na neobi~nu ~injenicu da njegovu opusu zapravo manjkaju zna~ajke Spätwerka (za razliku od Saka~a i, dakako, [uleka). Lirska scena iz 1984. i Guda~ki kvartet iz 1987. o~iti su dokazi za to, na`alost nepotvr|eni dokazi, jer se ni jedna ni druga skladba nisu recepcijski afirmirale kao dijelovi historiografskoga kanona u hrvatskoj glazbi nakon 2. svjetskog rata. Zna~i li to da se kanon promijenio?

Polemi~ni ~itatelj Godine 1987. bila je objavljena moja knjiga Problemi Nove glazbe 20. stolje}a: teorijske osnove i kriteriji vrednovanja. Za rada na njoj Dev~i}a sam samo par puta usput konzultirao oko nekih bibliografskih jedinica, u neke ozbiljnije rasprave nismo zalazili. Nakon {to je knjigu pro~itao (to~no se sje}am: po~etkom velja~e 1988.), pozvao me na razgovor koji je trajao cijelo poslijepodne, a kru`io je oko zapravo jo{ uvijek nerje{ivoga problema vrednovanja s obzirom na funkciju glazbe, odnosno na skladateljev (i ne samo dru{tveni) anga`man.

Dev~i} je polazio od vlastita, posebno zanim-

Recenzent i terminolo{ki savjetnik Devedesetih se godina 20. stolje}a moj odnos s Dev~i}em stjecajem neobi~nih okolnosti nadogradio gotovo suradni~kim prijateljstvom. Dev~i} je, naime, uz Vladimira Bitija, bio recenzent mojega Pojmovnog vodi~a kroz glazbu 20. stolje}a (1996.). I taj je svoj zadatak shvatio daleko temeljitije nego {to je uobi~ajeno za recenzenta jer je, dubinski i{~itavaju}i ispis predzadnje verzije teksta, koji sam mu predao krajem 1995., otvarao terminologijske prob leme koje — istini za volju — nisam ni naslu}i vao. Tako je Dev~i}, uz Josipa Sili}a kao jezi~noga savjetnika, doista postao moj pravi terminolo{ki savjetnik, ne prezaju}i pritom ni od izrazito kriti~koga promi{ljanja vlastitih terminolo{kih sugestija koje je mahom iznosio u nizu natuknica pisanih za drugo izdanje Muzi~ke enciklopedije JLZ (1971–1977). Kada je 4. rujna 1997. preminuo, nisam mogao ne zabilje`iti taj element njegove stru~ne anga`iranosti o kojemu se zapravo slabo zna (»Esej nakon rje~nika. In memoriam Natku Dev~i}u«, Vijenac, 5, 1997, 97, str. 7).

Uzimam si pravo posve osobno vrednovati tragove {to ih je Natko Dev~i} ostavio u mome `ivotu. (A tko mi to pravo mo`e uskratiti!)

Vremena su se, istina, u ovih deset godina od njegove smrti promijenila, kao da (vi{e) nismo u dobu dubine i temeljitosti! Sre}a je {to se na to doba mo`emo podsjetiti kroz tragove {to ih je ostavio Natko Dev~i}, kompleksan ~ovjek koji je golemo, vi{estrano iskustvo u poznoj `ivotnoj dobi znao dovesti do savr{ene simbioze s dubokom mudro{}u.

MANIFESTACIJE

ljiva skladateljskog iskustva, ali su ga naro~ito zaintrigirale moje interpretacije nekih, njemu manje poznatih stavova (naro~ito onih Adornovih i »adornijanskih«!). Dr`ao je da je u knjizi taj segment ostao nedore~en, to jest da sam se isuvi{e nepromi{ljeno opredijelio »proadornijanski«, zanemaruju}i mo`da ipak pravo glazbe da bude posve autonomna, »esteti~ka«.

Imao je zasigurno pravo {to se ti~e procjene moga opredjeljenja! No u me|uvremenu su protutnjali poku{aji detronizacije Adorna, kako znamo, bez nekih bitnih pomaka...

MANIFESTACIJE

S

posebna polemika nakon {to bi pro~itao fragmente tekstova koje bih mu donosio (a koji su kasnije, to jest 1985., u{li u knji{ku cjelinu pod naslovom Varijacije razvojnoga kontinuiteta: skladatelj Natko Dev~i}). Ta bi se polemika kratko dala opisati njegovim suhim i za mene zapravo uvijek vrlo neugodnim pitanjem »Za{to tako?«. Moj je odgovor na postavljeno pitanje morao ponuditi egzaktnu argumentaciju, nikakvu lijeporje~ivost i glorifikaciju. Jer da je bilo tako, znao sam, pitanje »Za{to tako?« ponavljalo bi se u nedogled. Dev~i} je tako ne znaju}i brusio stil moga diskursa. A ja sam se zapravo podsvjesno privikavao na preciznost pismenoga iskaza za koju danas mo`da najvi{e njemu mogu zahvaliti.

MANIFESTACIJE

Natkom sam Dev~i}em bio u posebnom odnosu jo{ od mojih »formativnih godina«, negdje od druge polovine sedamdesetih. Kada nisam jo{ ni pomi{ljao na znanstveno kontekstualiziranje njegova opusa, znao sam s njime raspravljati o koje~emu, zapravo najmanje o njegovoj glazbi. (Izravni povod toj

MANIFESTACIJE

Pi{e: dr. Nik{a Gligo

MANIFESTACIJE

DESET GODINA BEZ NATKA

MANIFESTACIJE

Natku Dev~i}u in memoriam: 30. lipnja 1914. — 4. rujna 1997.

MANIFESTACIJE

MANIFESTACIJE

IN MEMORIAM IN MEMORIAM IN MEMORIAM IN MEMORIAM IN MEMORIAM IN MEMORIAM IN MEMORIAM IN MEMORIAM IN MEMORIAM IN MEMORIAM

X V. v e ~ e r i A n t u n a D o b r o n i }

MANIFESTACIJE

IN MEMORIAM

IN MEMORIAM

IN MEMORIAM

BROJ 146, RUJAN 2007.

U SPOMEN HVARANINA a `eljom njegovanja uspomene na An broni}a, istaknutog hrvatskog skladate ografa i publicista, ogranak Matice Hr njegovoj rodnoj Jelsi na otoku Hvaru os 1992. Ve~eri Antuna Dobroni}a. U raznolik turnom programu koji se tijekom trideseta dana nudi hrvatskoj i stranoj publici izvode broni}eva djela. Njegov opus, temeljen na k oblicima i nacionalnom smjeru obuhva}a d njak skladbi, osam simfonija, pet guda~kih dvanaest kantata, velik broj zborova i popij naest opera i pet baleta. Ve}ina tih djela dan izvodi, s iznimkom najpoznatije i naju skladbe — suite Jel{onski tonci za guda~ki inspirirane narodnim melodijama rodnog Ve~eri Antuna Dobroni}a donekle isprav nepravdu. Tako su i proteklog ljeta, od 20. s 20. kolovoza, od sedamnaest predvi|enih (jedna nije odr`ana zbog nevremena), na pr malom Trgu sv. Ivana odr`ana i ~etiri klasi~ne glazbe na kojima je, izme|u ostalo Dobroni}eve glazbe.

S

Izbor iz opusa Na koncertu Ve~er uz flautu i harfu odr`anom nja harfistica Mirjam Lu~ev–Debani} izve narodnih u obradi za harfu iz 1939., dok je f Ana Doman~i}– Krstulovi} izvela melodiju voli da mi dojde iz scenske glazbe za jel{ansk komediju Komediju od Raskota iz 1950. go pranistica Ivana Kladarin u sklopu koncertn ma 11. kolovoza predstavila je Sumorne ako romanci za sitno grlo i klavir koje je obradio pratio Igor Paro. Violon~elist Jasen Chelfi i Lana Genc izveli su 16. kolovoza Do Baladu za violon~elo i klavir (1935.).

Otkri}e Pjesme srodnih du{a Ugodno iznena|enje priredio je 13. kolovo Graffe iz ~e{koga grada Brna. U sklopu pro Praga do Jelse izveli su gotovo nepoznat Dob Guda~ki kvartet op. 15. Djelo je nastalo po~etku skladateljeva bra~nog `ivota pod z naslovom Pjesma srodnih du{a. Godine 1917 ga je jedan ~e{ki kvartet u okviru gostovanj bu. Note su me|utim jo{ uvijek u rukopisu lo vrijedno tiskati. Iako opsegom skroman, trajanju od dvanaestak minuta (s vrlo lij jevnom temom koju donosi viola i koja jednog do drugoga instrumenta u obliku fug u nastavku razigrala do `iva i radosna ponovno smirila uz violon~elo) ostavio je dojam zahvaljuju}i i studioznoj izvedbi. Gr tet na svojemu prvom nastupu u Hrvatsko je ugled jednoga od vode}ih guda~kih kvart joj domovini. Nosi ime prvog violinista Ste fea uz kojega sviraju redom odli~ni glazben linist Lukas Bednarik, violist Lukas Cybu

cantus_10:cantus_01.qxd

21-Nov-07

2:41 PM

Page 9

9

BROJ 146, RUJAN 2007.

PRIKAZI PRIKAZI PRIKAZI PRIKAZI

Idu}e godine 130. obljetnica ro|enja Kako se Ira Karlovi} u sklopu svojega poslijediplomskog studija muzeologije na Filozofskom fakultetu u Zagrebu posvetila muzeolo{koj prezentaciji glazbe i glazbenika, postavljanje memorijalne zbirke bio je jo{ jedan izazov u predstavljanju Dobroni}a {iroj javnosti. S istim `arom prihvatila je i ponudu da uz Fabijana Peronju, predsjednika Matice hrvatske Jelsa ure|uje glazbeni dio Dana Antuna Dobroni}a. Idu}e godine obilje`it }e se 130. obljetnica maestrova ro|enja, s nekoliko koncerata u razdoblju od 27. srpnja do 1. kolovoza {to }e biti prigoda za nove sadr`aje i nova otkri}a.

PRIKAZI PRIKAZI PRIKAZI PRIKAZI PRIKAZI PRIKAZI PRIKAZI PRIKAZI PRIKAZI PRIKAZI NAGRADE

Ambiciozan `ivotni put Kao za{ti}eno kulturno dobro ta je memorijalna soba pomno i stru~no restaurirana, a prati je zanimljiva biografska audio–vizualna izlo`ba na kojoj se, izme|u ostaloga, mo`e vidjeti dokumentarni filmski zapis Jelse i njezinih `itelja iz skladateljeva vremena, te poslu{ati neka autorova snimljena djela pomo}u audio ure|aja postavljenih na nekoliko punktova salona.

Zbirka podsje}a na jasno i ambiciozno zacrtan Dobroni}ev `ivotni put (Jelsa, 1878. — Zagreb, 1955.), koji je po~eo u~iteljevanjem na Hvaru, Visu i Drni{u, nastavio se studijem na Konzervatoriju u Pragu, a zavr{io mjestom profesora kompozicije na Muzi~koj akademiji u Zagrebu, oboga}en plodnim stvarala{tvom, ne samo u skladateljskom pogledu, nego i glazbeno–publicisti~kim i melografskim radom.

PRIKAZI

Memorijalna zbirka Ovogodi{nje Ve~eri pamtit }e se po jo{ jednoj vrijednoj inicijativi — Memorijalnoj zbirci Antuna Dobroni}a, koja je zahvaljuju}i financijskoj pomo}i Op}ine Jelsa i na~elniku Ivi Milati}u postavljena u obnovljenoj neorenesansnoj zgradi Op}inskoga doma koja je stradala u po`aru 2003. U zgradi, sve~ano otvorenoj 14. kolovoza na prvom katu u salonu uz Vije}nicu smje{tena je Memorijalna zbirka autorice Ire Karlovi}, muzikologinje iz Zagreba. Tu se nalazi poku}stvo i razni predmeti iz skladateljeve radne sobe, koje je Op}ini Jelsa u sije~nju ove godine darovala skladateljeva k}i Rajka Mazzoni–Dobroni}.

NAGRADE

olovoza Kvartet u programa Od t Dobroni}ev 1. stalo 1917. na pod znakovitim 1917. praizveo ovanja u Zagrepisu te bi ih bioman, kvartet u rlo lijepom pikoja kru`i od ku fuge, da bi se osna vrtloga i o je vrlo dobar bi. Graffe Quaratskoj potvrdio kvarteta u svoa Stefana Grafazbenici — vioCybulski i vio-

lon~elist Michal Hreno. Graffe Quartet posebice se specijalizirao za izvo|enje guda~kih kvarteta Leo{a Jana~eka, no u Jelsi su, uz Dobroni}ev opus, na programu bile Minijature op. 75A Antonina Dvoûaka i, kao vrhunac ve~eri, 2. guda~ki kvartet u D–duru op. 35 Vitezslava Novaka, Dobroni}eva profesora kompozicije i dirigiranja na Konzervatoriju u Pragu.

NAGRADE

anom 31. srpizvela je [est k je flautistica lodiju Kako bi {ansku selja~ku 50. godine. Socertnog prograne akorde — pet radio i na gitari elfi i pijanistica Dobroni}evu

Ve}ina Dobroni}evih djela danas se ne izvodi, s iznimkom najpoznatije i najuspje{nije skladbe — suite Jel{onski tonci za guda~ki orkestar inspirirane narodnim melodijama rodnoga kraja. Ve~eri Antuna Dobroni}a donekle ispravljaju tu nepravdu. Tako su i protekloga ljeta od sedamnaest predvi|enih priredbi (jedna nije odr`ana zbog nevremena), na prelijepom malom Trgu sv. Ivana odr`ana i ~etiri koncerta klasi~ne glazbe na kojima je bilo mnogo Dobroni}eve glazbe.

BRILJANTNI GALEB ANTI GELI

ostoje li duhovi, tada su sjene starog cara Dioklecijana sada sretne. Nakon 2.300 godina na njegovu sredi{njem trgu Peristilu okupila se skupina po{tovatelja impresivnog opusa velikog skladatelja popularnih napjeva Zdenka Runji}a kako bi zajedno u`ivali u 16 obnovljenih, ponekad i iznena|uju}e druk~ijih pjesama koje pripadaju zlatnim napjevima njegove impresivne pjesmarice od preko 7.700 pjesama.

P

Runji}eva k}er Ivana, izvr{na producentica priredbe povjerila je umjetni~ko vodstvo ve~eri Alanu Bjelinskom i Anti Geli, a oni su, uz Ninu Badri} (Karoca), Massima Savi}a (Klju~ `ivota) i Tedija Spalata (Zelena grana ...) , odane od prvoga izdanja, program otvorili novoj generaciji — Marku Tolji (Prva ljubav), Ivani Radovnikovi} (Stine), Kristijanu Beluhanu (Vjeruj u ljubav), Jacquesu Houdeku (Nocturno), Detouru (Kad se vrati brod), Luki Buli}u (Balada o }a}inom satu) i Ivani Star~evi} (Skalinada). Simboli~no, skladbom Adio kumpanji peristilsku no} otvorili su T. B. F., a zavr{etak je, naravno, pripao Oliveru Dragojevi}u i Zdenkovoj osobno najmilijoj skladbi Di{peradun kojoj ni proteklih dvadeset godina nisu umanjile snagu i uvjerljivost.

Jedinstveni dueti novost su tre}ega izdanja manifestacije koja se, nakon dvije godine »boravka« u Trogiru vratila u grad pod Marjanom. Uz veliki orkestar kojim je ravnao Alan Bjelinski nastupili su Ivana Star~evi} i Kiki Beluhan u romanti~noj Laku no} Bepina, laku no} Luigi, Ivana Husar Mlinac i Luka Buli} u vje~nome letu Galeba te iznena|uju}e vedri i rasplesani Nina Badri} i Tedi Spalato u razigranome Vagabundu.

Briljantni bro{ Galeb za poseban doprinos o~uvanju autorskog rada Zdenka Runji}a zavrijedio je Ante Gelo. (Maja Saboli}) Ante Gelo

Koncert za Kre{u

OSTAT ]U MLAD

Pi{e: Branka Muvrin i{e od tisu}u posjetitelja Tvornice kulture punim je srcem sudjelovalo u koncertu zami{ljenome kao posveta pjesmama koje je Kre{imir Bla`evi} napisao i izvodio s Animatorima. Na spektaklu, odr`anom 20. lipnja 2007., tri i pol sata svirali su njegovi prijatelji i kolege. Ljeto nam se vratilo i ugrijalo Zagreb nepuna 24 sata prije kalendarskog po~etka ljeta, uz zavr{no Band Aid pjevanje svih sudionika jedne od najizvo|enijih pjesama Animatora. Program su osmislili basist Animatora Zoran Haramin~i} Hara koji je, uz Kre{imira Bla`evi}a najdu`e svirao u Animatorima, te rock kriti~ar i novinar Hrvoje Horvat. Brojne hitove skladatelja, tekstopisca, pjeva~a i gitarista Animatora, me|u kojima Male curice, Dok le`im cijeli dan u sjeni, Kao ogledala, An|eli nas zovu da im skinemo krila i Ostat }u mlad, povezivao je Pjer @ardin u izravnome TV prijenosu za HRT plus, a koncert se snimao za album. Ve~er su otvorili tambura{i Berde benda iz Kre{ina rodnog Slavonskog Broda, a nakon toga je petnaestogodi{nja Hana Bla`evi}, uz svoj Izolir band, pokazala kako jabuka ne pada daleko od stabla te da ima istu, sjajnu, pozitivnu energiju svojeg oca. Skupina Hakuna Matata, s kojom je Bla`evi} zadnjih godina ~esto nastupao, bila je pratnja nekim pjeva~ima poput Marine Perazi} i Davorina Bogovi}a, a popis okupljenih glazbenika obuhvatio je i goste iz inozemstva — Zorana Predina i Sr|ana Gojkovi}a Gileta iz Elektri~nog orgazma.

Doma}e su snage branili Neno Belan, Branko Bogunovi}–Pif, Renato Metessi i Darko Rundek te dana{nja postava Animatora — Zoran Haramin~i}, Goran Marki} i Rista Ibri} kojima se za mikrofonom pridru`io Kre{in prijatelj i suradnik Zvonimir ]osi}, kao i izvorni violinist prve postave sastava, Vatroslav Marku{i}. Aki Rahimovski otpjevao je tri vlastite nove pjesme, a i neki su drugi glazbenici na`alost vlastite skladbe pretpostavili Kre{inima. Ipak, bilo je to susret u kojemu su pjesmama zadr`ani duh, atmosfera i entuzijazam osamdesetih, prisjetiv{i kako Bla`evi}eve pjesme odlikuju vedrina, pametni tekstovi i sjajne vibracije.

V

MARTINA BALABAN

a Antuna Doladatelja, melce Hrvatske u ru osnovao je znolikom kulesetak ljetnih zvode se i Don na klasi~nim va}a dvjestoti~kih kvarteta, popijevki, trila danas se ne najuspje{nije da~ki orkestar odnoga kraja. ispravljaju tu d 20. srpnja do enih priredbi na prelijepom etiri koncerta ostaloga, bilo i

PRIKAZI

N NA UGLEDNOG NA

Tr e } e R u n j i } e v e v e ~ e r i

DAVOR HRVOJ

PRIKAZI

ni}a

NAGRADA JUDITA DODIJELJENA KATARINI LIVLJANI] iri u sastavu: Ivana Tomi} Feri}, Mirko Krsti~evi} i Jo{ko ]elan dodijelio je nagradu Judita dnevnog lista Slobodna Dalmacija muzikologinji i pjeva~ici Katarini Livljani} te francuskom ansamblu Dialogos za izvedbu monodrame Judita. Biblijska pripovijest iz renesansne Hrvatske prema tekstu Marka Maruli}a progla{ena je najvrednijim umjetni~kim dostignu}em s podru~ja glazbe na 53. Splitskom ljetu. Zahvaljuju}i jedinstvenosti u studioznom pristupu, glazbeno–scenska izvedba Judite u rekonstrukciji Katarine Livljani}, jedne od vode}ih me|unarodnih znanstvenica za izvedbe srednjovjekovne glazbe, te ~lanova svjetski poznatog ansambla Dialogos, do`ivjela je velik uspjeh upravo zbog vrijednosti njezine interpretacije. (B.P.)

@

cantus_10:cantus_01.qxd

21-Nov-07

2:41 PM

Page 10

FESTIVALI

10

BROJ 146, RUJAN 2007.

Pjesme Podravine i Podravlja Pitoma~a 2007.

PODRAVSKA PJESMA TRAJE ZAHVALJUJU]I PITOMA^I

FESTIVALI

Pi{e: Dalibor Paulik

FESTIVALI

FESTIVALI

FESTIVALI

FESTIVALI

FESTIVALI

FESTIVALI

Stalni voditeljski par Festivala su Rosanda Kokanovi} i Branko Uvodi}. Ove je godine posebna nagrada za dugogodi{nji doprinos manifestaciji uru~ena glazbenom uredniku Hrvatskoga radija @eljku Kova~i}u.

ada su prije ~etrnaest godina pitoma~ki zanesenjaci o`ivotvorili ideju o festivalu podravske pjesme, nisu ni sanjali da }e ba{ njihov Festival postati svojevrsna institucija s vi{egodi{njom tradicijom. Do ovogodi{njega je festivala Pjesme Podravine i Podravlja Pitoma~a 2007. na nosa~ima zvuka snimljeno oko 600 pjesama, a trajno mjesto izvedbe postala je sportska dvorana Osnovne {kole Petra Preradovi}a, koja je i ove godine 15. i 16. lipnja tijekom dviju ve~eri ugostila autore i izvo|a~e, zaljubljenike u podravsku pjesmu. Ta, sad ve} petnaestogodi{nja tradicija koja je idealna promid`ba Podravine i Pitoma~e nagrada

K

je nekolicini entuzijasta, me|u kojima treba posebno istaknuti umjetni~kog ravnatelja Marijana Jergovi}a, direktora Rajka Stilinovi}a te zakrilnika, ro|enog Pitoma~anina, pokojnog pjesnika Dragu Britvi}a i Sini{u Lepolda, dirigenta Tambura{kog orkestra HRT–a.

Prve su festivalske ve~eri mali sastavi i mladi vokalni solisti izveli dvadeset jednu novu pjesmu. Nastavljaju}i tradiciju, jedna je od pjesama uvr{tena i u program subotnje ve~eri, kada su izvedene dvadeset tri nove skladbe.

Ova manifestacija objedinjuje polku i valcer, posko~icu i ~arda{, tambura{e, cimbal i gudce te folklorne izraze krajeva uz Dravu, Me|imurje, Zagorje, sve do baranjske ravnice.

Koncert je zapo~eo pjesmom Ringi{pili (B. Megajec, D. Britvi}) skladanom u stilu izvornoga glazbenog izraza, u izvedbi \ur|evica uz Tambura{ki orkestar HRT–a. Zatim je [irok {or izveo ljubavnu tambura{ku Da te nemam (K. Dra`i} i B. [ljivari}), Klapa Bjelovar nastavila je u klapskom duhu pjesmom Ne mutite moju rijeku (M. Ded Max, M. Javurek), a mlada pjeva~ica Renata Holi uz Tambura{ki orkestar otpjevala je Dodir duge (M. Bar~an, R. Stilinovi}). »[iroku« slavonsku pjesmu ponudio je ansambl Ravnica u Kad bi pjesma bila rijeka (A. Homoky, N. Zuban), kajkavsku popevku Jo{ te sanjam (J. Bakan, I. Heren~i}, V. Felker) izvela je Gordana Ivanjek, a ~arda{ popevku donose Slavonski dukati u Ma|arici (I. Grujo I}o), dok su Licitari suptilno izveli nje`nu tambura{ku ^uvar uspomena (M. Jergovi}, Z. Klin`i}, D. [pegelj), jednu od ponajboljih pjesama Festivala. Cecilija je otpjevala {lager Raspjevana du{a (J. Bakan, M. \erek–Lovrekovi}, D. [pegelj), a uz Tambura{ki orkestar nastupio je i kantautor Dra`en @anko u pjesmi Podravac (D. @anko, K. Fu~ek, V. Felker) s elementima ~arda{a. Slavonski be}ari izveli su Be}arski `ivot (M. Nikoli}, M. Nikoli}), doma}e snage Podravski mu`ika{i ljubavnu Volim je, majko, volim (M. Kopri~anec, Z. Ko`ari}).

Tomislav Braj{a u svom je stilu otpjevao ritmi~nu kajkavsku popevku V Zagorju je tudum lek (S. Doronjga, R. Stlinovi}, Z.

Jakuni}), dok su Kavaliri odgovorili pokretnom Deklicom (D. ^e{njaj). Tipi~nu veselicu Lijepo je na svetu `iveti (S. \urkin, M. [venda @iga) izveli su Mirko [venda @iga i Bandisti, Stjepan Jer{ek [tef otpjevao je raspjevani valcer Zvijezda u no}i (M. Jergovi}, B. Boro Vi~ek, A. Homoky i @. Nikolin), a jasan u poruci bio je i @eljko Sesve~an u Ljubi, sine, svoju Podravinu (@. Sesve~ani B. Kalenik, P. Picukari}). Nostalgi~nu, ljubavnu Dala bi sve da ostane{ (M. Jergovi}, T. Buba Bognar, A. Homoky i @.

Nikolin) provjereno je izvela Marta Nikolin uz Tambura{ki orkestar, a Najbolji hrvatski tambura{i sugestivno su otpjevali baladu Nevjero moja (trad., obrada D. [pegelj), jedinu pjesmu koja nije izvorno autorska, dok je tipi~ni kajkavski valcer Tak rada bi svojom te zval (S. Leopold, R. Stilinovi}) izveo Hrvoje Hegedu{i}, po prvi put nastupiv{i u Pitoma~i.

Vlatka Kopi} Tena otpjevala je {lagersku Poka`i mi kako voljeti (A. Homoky, T. Buba Bognar), a festivalsku pjesmaricu zavr{io je Boris ]iro Ga{parac Popevkom doma}om, ~etvrtim skladateljskim uratkom Marijana Jergovi}a te ve~eri, na sugestivne stihove Zorice Klin`i}, svojevrsnom porukom: Popevka doma~a, tak topla kak pe}/ taj ogenj vu du{i ljubljena je rije~/ popevka domaji za rodni moj kraj/ popevka za du{u, popevka za kaj.

Raznolika ugo|aja, pjesme glazbenog festivala Pjesme Podravine i Podravlja potvrdile su potrebu manifestacije koja predstavlja kulturni identitet ovoga kraja, a autorski doprinosi pokazuju ljubav stvaralaca za taj glazbeno–poetski idiom.

Bez upadanja u zamku da Du{anu Pra{elju zamjerimo vezu s lokalnim mo}nicima iz politi~kih, kulturnja~kih i gospodarstvenih sfera (»sponzora« bez kojih svega ovoga ne bi bilo), valja re}i da su mu oni tijekom ve~eri, u duga~koj povorci, lijepim darovima potkrijepili svoju zahvalnost na njegovu `ivotnom djelu u okviru Ronjga, Rijeke, `upanije, a i {ire.

Valja jo{ re}i, s negodovanjem, da je zahvala izostala ove ve~eri. S negodovanjem, jer je maestro Pra{elj neosporno zadu`io Hrvatsku i vi{e od nje svojim {ezdesetogodi{njim glazbenim djelovanjem. Jedan od prvih dirigenata Akademskog zbora Ivan Goran Kova~i}; promicatelj djela

VIJESTI

VIJESTI

VIJESTI

VIJESTI

VIJESTI

Radi potpune faktografije valja navesti izvedene skladbe, redom: IV. stavak U~ka kantate Baklje na U~ki (stihovi Nikice Poli}a); trostava~na ^akavska suita na stihove istarskih pjesni~kih bardova Zorana Kompanjeta, Mate Balote i Drage Gervaisa; Pjesma Orijentu — himna su{a~kih nogometa{a; Ba{}anska plo~a, kantata za sole, zbor i recitatora uz instrumentalnu pratnju (na stihove D. Kabalina, S. S. Kranj~evi}a i V. Nazora); Trsatski spomen, kantata za zbor, recitatora i komorni orkestar

No kruna ove Pra{eljeve sve~anosti bio je svakako posjet Spomen–domu Ivana Mateti}a Ronjgova, uprili~en sutradan — prvenstveno za ~lanove Akademskog zbora Ivan Goran Kova~i} predvo|ene dirigentom Lukom Vuk{i}em. Nas nekoliko prastarih goranovaca koji smo se uspjeli »u{vercati« u ovo »hodo~a{}e u Ronjge«, svjedo~ili smo zajedno s mladim zbora{ima prvorazredno utemeljenoj i ustrojenoj ustanovi, koja nije samo muzej Mateti} Ronjgova ve} i djelatni »glazbeni pogon« s melografskom, etnografskom, nakladni~kom, organizatorskom i promid`benom funkcijom. Svjedo~ili smo i elokventnom nadahnu}u Du{ka Pra{elja dok nas je usmeno upoznao sa svim podacima o Spomen–domu — od njegova osnivanja, postupnog obnavljanja rodne ku}e I. M. Ronjgova, pa do simbioze ugostiteljstva i preva`ne umjetni~ko–muzejske djelatnosti nevi|ene u nas. Svi mi nazo~ni oti{li smo sa sna`nim dojmom o va`nosti i bitnosti ovoga spomen–doma zbog narasle najezde takozvana globalnog duha (prvenstveno preko talijanizma i »istrijanstva«), jer on — Spomen–dom — ~uva, uzgaja i unapre|uje jedinstvenu na svijetu potku istarske glazbene ljestvice. I za to, dakle i ne samo za to, valja Du{anu Pra{elju izre}i preduboku zahvalnost za njegov dugogodi{nji uspje{an trud i profesionalni entuzijazam.

VIJESTI

Nakon ove glazbene sve~anosti svi su sudionici nastavili dru`enje s raspolo`enim 75–godi{njakom Pra{eljem, uz spontani klapski zapjev i prigodni domjenak u prostoru rije~ke Filodrammatice.

VIJESTI

Ali, takvo se negodovanje nije te ve~eri ~italo na ozarenim licima nazo~nih u Teatru Fenice.

Dupkom pun auditorij u dvorani doslovce je disao u jednom dahu s brojnim izvoditeljima i s njima se zajedno podvrgavao dirigentskim pokretima Pra{eljevih ruku: o{trima, {krtima, a duboko sugestivnima do granica magi~nosti.

Na pozornici je bila postavljena strma skalinada od praktikabla koji su prihvatili veliki pjeva~ki zbor sastavljen od Goranovaca, Jeke Primorja i Oratorijskog zbora Ronjgov.

Mali ostatak povr{ine pozornice udomio je glazbenike Rije~koga komornog orkestra i puha~a orkestra HNK Ivana pl. Zajca, ali i mali combo–sastav Roberta Hallera i vokalni sastav Franjeva~ki novaci s Trsata. S njima se u glazbi dru`io povelik broj vrsnih vokalnih solista: Mario Lipov{ek — Battifiaca, Robert Kolar, Sa{a Matovina i Dario Ber~i}, te nadahnuti voditelji Mirjana i Vlado Perni}. Razdragani auditorij nije {tedio svoje dlanove iza svake to~ke programa, a na kraju poduga~koga koncerta s ponavljanim odsje~cima zadnje to~ke programa, prolomio se spontani, ritmizirani pljesak koji je ~itavo gledali{te podigao na noge.

VIJESTI

Ostatak faktografije valja nam jednostavno sakriti pod veli~anstven dojam {to ga je maestro Pra{elj o`ivio i zajedno s nama nazo~nima do`ivio pod svodom omiljene kazali{ne dvorane u sredi{tu Rijeke, s odabirom svojih skladbi {to ih je sâm ozna~io kao »primijenjenu glazbu«.

Sve se moglo naslutiti ve} prije ulaska u zgradu. Omanji se trg ispred kazali{ta ve} dvadesetak minuta prije koncerta prepunio mno{tvom koje se u punom smislu rije~i dru`ilo i raspri~alo, i{~ekuju}i trenutak ulaska u gledali{te radi o~ekivana sudjelovanja u jubileju njihova Maestra. Neki se neobja{njivi sve~ani fluid osje}ao tu, bez prekida se nastavio u samoj dvorani i, reklo bi se, zaposjeo taj prostor daljnja dva i pol sata koliko se s pozornice ~ula Pra{eljeva glazba, a iz auditorija pljesak i skandiranje.

(tekst Daniela Na~inovi}a); te na kraju dvije glazbene ode — Pjesma Rijeci i Sve~ana pjesma Primorsko–goranske `upanije. Ovdje neka bude napomenuto kako se je pisac ovih redaka — i sâm skladatelj koji je naj~e{}e uglazbljivao postoje}e stihove — zadivio kako je Pra{elj le`erno i melodijski logi~no podstavio glazbu pod suhoparni izri~aj Primorsko–goranska `upanija, i to tako da je taj postao pjêvan, nosiv i ~ak egzaltiran!

VIJESTI

N

Ivana Mateti}a Ronjgova i utemeljitelj njegove spomen–ustanove; vi{egodi{nji ravnatelj Opere Hrvatskoga narodnog kazali{ta Ivana pl. Zajca u Rijeci; dirigent jednoga od najboljih hrvatskih amaterskih zborova Jeke Primorja (a i vi{e drugih zborova); skladatelj brojnih djela u rasponu od klapske pjesme do oratorija, simfonijskih djela i misa; marni nasljednik I. M. Ronjgova u zapisivanju i o`ivljavanju istarskih narodnih napjeva...

VIJESTI

ajprije uvodna faktografija: Rijeka, Teatro Fenice (iliti Kazali{te Feniks), 18. studenoga 2006., u organizaciji ustanove Ivan Mateti} Ronjgov u Vi{kovu — Ronjgima i Primorsko–Goranske `upanije, jubilarni koncert u povodu 60. godi{njice umjetni~kog rada i 75. godi{njice `ivota Du{ana Pra{elja, pod nazivom Od U~ke do Trsata — Glazbena djela Du{ana Pra{elja...

VIJESTI

Pi{e: Ivan — Ivica Stama}

VIJESTI

OBLJETNICE

OBLJETNICE

OBLJETNICE

OBLJETNICE

OBLJETNICE

OBLJETNICE

OBLJETNICE

OBLJETNICE

O JUBILARNOM KONCERTU DU[ANA PRA[ELJA

»^ansonfest« postao natjecateljski re}e izdanje ~akavske {ansone, odr`ano 7. rujna na kastavskoj Crikvini, zaklju~ilo je jo{ jedno Kastafsko kulturno leto. Izme|u sedamnaest novih skladbi stru~ni je `iri odabrao pjesmu Brune Krajcara (^a jo{ ~eka{ brode) kao najbolju u cjelini. Autor glazbe Bruno Krajcar sâm je interpretirao skladbu za koju je Danijel Na~inovi} napisao tekst ocijenjen najboljim. Nagradu za najbolju interpretaciju primio je Voljen Grbac (Kastav, grade moj), dok je nagradu publike odnijela Mirjana Bobu{ s klapom Tramuntana (Leh ona druga). (M.S.)

T

Croatian Roots Music — nova edicija Croatia Recordsa ad su u travnju ove godine, nakon zajedni~kog nastupa na Dori 2007. s pjesmom Volim ja, Miroslav Eva~i} i Livio Morosin potpisali ugovore o suradnji s nakladnikom Croatia Records, nagovijestili su novo poglavlje u svojim diskografskim karijerama i povod za inauguriranje nove edicije Croatian Roots Music, posve}ene `anru kojemu su ova dvojica istaknutih hrvatskih izvo|a~a etnoglazbe dosad dali znatan doprinos. Uz ostalo, i kao dobitnici Porina za najbolji album etnoglazbe 2000. (Livio Morosin i Dario Maru{i}, Bura–tramuntana) te 2007.

(Miroslav Eva~i}, Blues reke Drave).

Pokrenut pod okriljem Croatia Recordsa na inicijativu etnoaktivista Amira Bahtijarevi}a, vi{egodi{njeg Morosinova i Eva~i}eva promotora i suradnika na CD–ROM projektu Hrvatska etnoglazba etnosekcije Hrvatske glazbene unije, Croatian Roots Music dobrodo{ao je poticaj hrvatskoj etnodiskografiji ~ija jednogodi{nja produkcija, usprkos nizu uva`enih i profiliranih umjetnika, kroni~no varira brojem izdanja. Pod tom je etiketom prvo objavljen CD Livia Morosina, a ve} ove jeseni nove albume objavit }e Miroslav Eva~i} i Cinku{i. (D.V.)

K

cantus_10:cantus_01.qxd

21-Nov-07

2:41 PM

Page 11

11

BROJ 146, RUJAN 2007.

PRIKAZI PRIKAZI PRIKAZI

J

o{ 14. lipnja 1994., kada su na travnjaku Dinamova stadiona premijerno nastupili ve} rutinirani Oliver Dragojevi} i zvijezda u usponu Zlatan Stipi{i} Gibonni bilo je jasno da }e ta kemija i u budu}nosti nuditi jedinstvene trenutke.

Jedinstveni prostor Arene zajedno su ve} isku{avali u vi{e navrata (2001., 2006.) da bi sada danima ranije rasprodali ~udesan koncert odr`an 26.

kolovoza 2007. Uz 70 ~lanova Zagreba~ke filharmonije pod ravnanjem Alana Bjelinskog koji su svirali aran`mane Bjelinskog i Ante Gele, uz svoje stalne prate}e glazbenike, klapu Iskon i limenu glazbu, dva su glazbenika nadahnuto ponudila puna tri sata svojih uspje{nica. Nakon sugestivnog orkestralnog uvoda krenuo je Oliver poru~uju}i Evo mene me|u moje, sjajno se osje}aju}i ispred trinaest tisu}a po{tovatelja koji su ispunili svaki kutak Arene, da bi nadahnuto i raspolo`eno mikrofon preuzimao Gibonni. ^etrdeset godina karijere i {ezdeseti ro|endan Olivera uz dvadesetak godina Gibonnijeve scene vrijedne su obljetnice, ali i bez njih zanimanje publike bilo bi veliko jer dvije splitske du{e odavno su zarobile na{a srca.

Romantiku koncerta uve}alo je i dvoje mladenaca koji su umjesto svadbenog slavlja bili me|u publikom, a njima u ~ast pjevalo se

i palilo svije}u ljubavi. Posebna go{}a ve~eri bila je Gibina suradnica Maya Azucena. Ona je, u duetu s Oliverom u Crying Time zapalila auditorij koji je definitivno eksplodirao uz Cesaricu. Koncert je izravno prenosio Drugi program Hrvatskoga radija, a snimanjem televizijskog zapisa rukovodio je Egidio Romio, talijanski redatelj reality programa, godinama realizator Festival Bara, manifestacije koju je u dva navrata ugostila i Pula.

Iako su pjeva~i unaprijed podcrtavali kako nigdje nije tako dobra akustika kao u Areni, mala zamjerka ide realizaciji, jer su organizatori nad scenu montirali neku plasti~nu kupolu. Ta je konstrukcija vizualno bila atraktivna ali je toncima stvarala nepremostive probleme sa zvukom, posebno kod ~lanova Gibonnijevog ansambla.

ZAMP ZAMP ZAMP ZAMP ZAMP ZAMP ZAMP ZAMP ZAMP ZAMP ZAMP ZAMP ZAMP ZAMP ZAMP ZAMP ZAMP

Pi{e: Maja Saboli}

DVIJE SPLITSKE DU[E

ZAMP

Najvi{e o~ekivani koncert sezone u Puli u potpunosti opravdao o~ekivanja

ZAMP

FESTIVALI PRIKAZI

Zaj~ev miljenik Josip Ka{man ro|en je 1847. u Malom Lo{inju, a umro 1925. u Rimu. Jo{ kao mladi pjeva~ gostovao je s jednom njema~kom putuju}om opernom dru`inom u Zagrebu. Tu ga je zapazio Ivan pl. Zajc, podu~avao ga i odmah anga`irao za naslovnu ulogu u svojoj operi Mislav kojom je 1870. otvorio prvu stalnu hrvatsku operu. Ka{man je Zajcu ostao vjeran ~etiri godine, a potom se otisnuo u svijet, prvo u Europu, a poslije u Ameriku gdje je bio ~lan prve operne trupe u tek otvorenom Metropolitanu, {tovan i slavljen kao »kralj baritona«. Budu}i je Ka{man zbog aneksije Bosne dezertirao iz austrijske vojske i pobjegao u inozemstvo zajedno s Eugenom Kumi~i}em, nije se dugo mogao vratiti u Hrvatsku. Car Franjo Josip pomilovao ga je tek nakon trideset godina i to na intervenciju Pape.

Godine 1909. ponovno je nastupio u Zagrebu i pred kraj `ivota ~esto je posje}ivao rodni Lo{inj.

ZAMP

su ponosni na svojega slavnog sugra|anina ~iju bistu na glavnoj {etnici uz obalu svake godine okite cvije}em uz prigodnu sve~anost.

ZAMP

Jo{ kao mladi pjeva~ Josip Ka{man gostovao je s jednom njema~kom putuju}om opernom dru`inom u Zagrebu. Tu ga je zapazio Ivan pl. Zajc, podu~avao ga i odmah anga`irao za naslovnu ulogu u svojoj operi Mislav kojom je 1870. otvorio prvu stalnu hrvatsku operu.

ZAMP

O

nica ovogodi{njeg programa bila je Zaj~eva glazba s naglaskom na njegovu popularnu operu Nikola [ubi} Zrinski. Poznato je da Zagreba~ki operni studio sustavno promi~e hrvatsku glazbeno–scensku ba{tinu, naro~ito komornu operu, prikladnu za prikazivanje na razli~itim otvorenim lokalitetima du` obale, uklju~uju}i i otoke.

Stoga je scenska izvedba skra}ene verzije Zrinskoga uz glasovirsku pratnju bila na tom tragu i dobro do{la u sredini koja Iz opere Nikola [ubi} Zrinski ina~e nema uvjete za operne predstave. Birane ulomke iz Dva javna nastupa (tre}i nije odr`an iz tehopere, s rekvizitima i kostimima iz fundusa ni~kih razloga) bila su ogledalo studija raznoHNK u Zagrebu, izvodili su 29. kolovoza na likog programa duhovne glazbe, solo–popipozornici Kina Vladimir Nazor solisti zagre- jevki i opernih arija hrvatskih i inozemnih ba~ke i rije~ke Opere u re`iji i obradi Antu- autora, s vrhuncem u zavr{noj ve~eri koja je na Petru{i}a te uz glasovirsku pratnju Eve donijela scensku izvedbu biranih ulomaka iz Kirchmayer–Bili}, stalne suradnice ZOS–a. kultne crna~ke opere Porgy i Bess Georga U naslovnoj ulozi Zrinskog nastupio je Davor Gershwina. Bio je to veliki izazov za stuRadi}, Evu je tuma~ila Olga Radmanovac, dente koji su ga s veseljem prihvatili.

Jurani}a Nik{a Radovanovi}, Sokolovi}a Ivica Gr`ani}, a Levija Henrik [imunkovi}. Izvrstan ^opor Najbolji u pjeva~koj podjeli bili su Ivica TruDjelo je za ovu prigodu adaptirala i re`irala bi} kao Sulejman i Ingrid Haller kao Jelena.

C. Hansell–Baki}, ro|ena Amerikanka kojoj je ta glazba »u krvi«. Svojim je primjerom u Izazov zvan Gershwin efektnoj ulozi Sportin' Lifa pokazala kako inJo{ jedna va`na misija ZOS–a , koji ove go- terpretirati specifi~an operni jazz stil s dine obilje`ava 15. godi{njicu jest usavr{ava- nagla{enim osje}ajem za scensku izra`ajnost. nje u~enika i studenata pjevanja u glazbenoj Prenijela je to u dobroj mjeri i na mlade pjeva~e koji su bili odli~no pripremljeni i u pjeva~kom pogledu. Posebno su upe~atljivi bili Kako je po~etak karijere Josipa nositelji naslovnih uloga Matija Podnar kao Ka{mana bio vezan uz Ivana pl. Zajca, Porgy i Marija Le{aja kao Bess, Lea Buli}, okosnica ovogodi{njeg programa bila Mate Akrap, Luka Gudelj, Nela [ari}, Boris je Zaj~eva glazba s naglaskom na Ba{tijanovi}, Emil Martinovi}, `enski zbor njegovu popularnu operu Nikola [ubi} polaznica seminara i izvrstan umjetni~ki Zrinski. Poznato je da Zagreba~ki suradnik za glasovirom Mario ^opor (Pijanist operni studio sustavno promi~e hrvatJasbo Brown). Svi oni pridonijeli su uspjehu sku glazbeno–scensku ba{tinu, te odli~ne predstave koju je publika ispratila naro~ito komornu operu, prikladnu za ovacijama. prikazivanje na razli~itim otvorenim lokalitetima du` obale, uklju~uju}i i II. dani Josipa Ka{mana, odr`ani u Malom otoke. Stoga je scenska izvedba Lo{inju od 26. kolovoza do 1. rujna 2007., skra}ene verzije Zrinskoga uz glasovirpo~eli su koncertom popularne operne sku pratnju bila na tom tragu i dobro glazbe, a zavr{ili Gershwinom i podjelom do{la u sredini koja ina~e nema uvjete diploma i priznanja. Prema rije~ima Antuna za operne predstave.

Petru{i}a koji je ove godine imenovan umjetni~kim ravnateljem Dana Josipa Ka{mana literaturi koju naj~e{}e ne}e imati prilike sre- i koji stru~nim komentarima uvodi publiku u tati u svojoj profesionalnoj praksi. U sklopu glazbene doga|aje, idu}a godina pozabavit II. dana Josipa Ka{mana u Malom Lo{inju }e se »baritonom kao ljudskim glasom s proodr`an je seminar za mlade pjeva~e koji je gramom koji }e i dalje te`iti najvi{oj profevodila mentorica Cynthia Hansell–Baki}, iz- sionalnoj razini u pedago{kom i u znanstvenvanredna profesorica Muzi~ke akademije u om pogledu«.

Zagrebu, uz asistenticu Anu Grubi}–Mi{ki}, profesoricu pjevanja na Srednjoj glazbenoj {koli u [ibeniku.

ZAMP

bilje`avanja imena i karijera velikih hrvatskih opernih pjeva~a na njihovoj rodnoj grudi jedna je od misija Zagreba~kog opernog studija (ZOS) na ~elu s prof. Antunom Petru{i}em. Po~elo je prije nekoliko godina s Milkom Trninom u Vezi{}u, nastavljeno pro{le godine s Josipom Ka{manom u Malom Lo{inju, a ove godine i s Ilmom de Murskom u Ogulinu.

Dani Josipa Ka{mana, zahvaljuju}i podr{ci Pu~kog otvorenog u~ili{ta na ~elu sa sada{njom ravnateljicom Gordanom Majom Antonini} i glazbenim voditeljem Ivom Duplan~i}em objeru~ke su prihva}eni u Malom Lo{inju uz znatan odaziv na{e i strane publike. Lo{injani

ZAMP

Pi{e: Vi{nja Po`gaj

Zrinski u komornom izdanju Kako je po~etak karijere Josipa Ka{mana bio vezan uz Ivana pl. Zajca, okos-

PRIKAZI

ZAMP

U PO^AST KRALJU BARITONA

PRIKAZI

FESTIVALI

FESTIVALI

FESTIVALI

FESTIVALI

FESTIVALI

FESTIVALI

FESTIVALI

FESTIVALI

FESTIVALI

FESTIVALI

FESTIVALI

FESTIVALI

II. dani Josipa Ka{mana

BELGIJSKI SUD U BORBI PROTIV PIRATSTVA elik korak u me|unarodnoj borbi protiv piratstva u~inio je belgijski sud donijev{i odluku kojom cjelokupna odgovornost za sprje~avanje ilegalnog internetskog sadr`aja pripada poslu`iteljima internetskih usluga. Ovakvu odluku SABAM, belgijsko dru{tvo autora, skladatelja i izdava~a smatra svojom velikom pobjedom u pravnoj borbi protiv belgijskog Internet poslu`itelja Scarlet, nekada{njeg dijela talijanske grupe Tiscali. Jacques Lion, glavni ravnatelj SABAM–a tvrdi da odluka Suda u Bruxellesu ima snagu promijeniti sveop}u ravnodu{nost i licemjerstvo u za{titi autorskih glazbenih prava te da je danas mnogo va`nije prona}i zadovoljavaju}e rje{enje na svjetskoj razini, kao i pravednu ravnote`u izme|u potreba autora i korisnika njihovih glazbenih djela. U skladu sa sudskom odlukom, poslu`itelj Scarlet odgovoran je za sprje~avanje poslanih ili primljenih ilegalnih sadr`aja putem peer–to–peer sustava koji sadr`e glazbena djela iz SABAM–ova repertoara. Za implementaciju svojih tehni~kih sposobnosti, Scarlet je dobio rok od {est mjeseci. U zadanom roku taj Internet poslu`itelj mora se osposobiti za rad s tehnologijom zvu~noga otiska, takozvanom Audible Magic, te se osposobiti da na p2p mre`ama blokira ili filtrira sadr`aje koji kr{e glazbena autorska prava. Odluka zagovara mi{ljenje da takva blokiranja i filtriranja ni u kakvom smislu ne naru{avaju privatnost Internet korisnika.

Ova presuda protiv koje }e Scarlet vjerojatno ulo`iti `albu, poja~ava klauzulu iz autorsko–pravne direktive Europske unije koja omogu}ava svakom vlasniku autorskog prava odre|ene ovlasti nad posrednikom ~ija se usluga vrlo ~esto koristi za piratstvo. Ali ipak, ovo je prvi put da je nacionalni sud u jednoj zemlji Europske unije jasno nazna~io da Internet poslu`itelji moraju posjedovati legalnu odgovornost i tehni~ka sredstva kojima prije~e ilegalnu razmjenu glazbenih sadr`aja putem svojih usluga. Nakon odluke suda, SABAM je poduzeo nove korake te poslao pisma na adrese belgijskih Internet poslu`itelja Belgacom–a, Telenet–a i ISPA–a (belgijske krovne organizacije Internet poslu`itelja) kako bi zapo~eo pregovaranja, s nadom da }e ona uvelike pomo}i u dono{enju kona~nog dogovora.

Ukoliko se taj dogovor ostvari, svi Internet poslu`itelji svojevoljno bi se i bez prisile prilagodili donesenoj sudskoj odluci. SABAM putem pisama tako|er tra`i od poslu`itelja da ga {to prije obavijeste o specifi~nim ure|ajima koje bi primijenili unutar svoje mre`e i na taj na~in sprije~ili razmjenu ilegalnih sadr`aja, te kako bi se donesena odluka po~ela odmah provoditi. Me|unarodna konfederacija dru{tava autora i skladatelja, CISAC, uvjerena je da }e ova odluka i izvan belgijskih granica imati pozitivnih odjeka na europsku i svjetsku kreativnu glazbenu zajednicu.

(Ana Kralj)

V

BRITANCI NAJVI[E KUPUJU DIGITALNU GLAZBU ritansko udru`enje fonogramske industrije, BPI pro{log je mjeseca statisti~ki potkrijepilo ~injenicu da se u dana{nje vrijeme 9 od 10 singlova kupuje putem internet on–line trgovina. Stoga ne ~udi podatak da se zbog porasta digitalne glazbene prodaje dogodio drasti~an pad prodaje CD–ova u trgovinama. Naime, koli~ina prodanih albuma u specijaliziranim trgovinama u prvih {est mjeseci 2007. pala je za 7,7%, dok je digitalni download porastao za nevjerojatnih 49,9%. Zanimljiv je i podatak da je unutar porasta digitalnog downloada ~ak 12,6% singlova sa samih vrhova britanskih glazbenih ljestvica, pa su tako one najpopularnije pjesme ujedno i najprodavanije na Internetu. Po~etkom lipnja BPI je proveo sli~no istra`ivanje na temelju kojega je utvr|eno da se unutar Europe najve}i broj downloada za mobilne aparate napravi upravo od strane Britanaca. Tako su vode}e britanske mobilne kompanije procijenile da britanski potro{a~i naprave ~ak do 1,3 milijuna downloada mjese~no samo da se njihov mobilni aparat oglasi u ritmu najnovijeg glazbenog hita.

(Ana Kralj)

B

cantus_10:cantus_01.qxd

21-Nov-07

2:41 PM

Page 12

BROJ 146, RUJAN 2007.

ZAMEO IH VJETAR Podvornici na Muzi~koj akademiji u Zagrebu (1. dio)

Pi{e: Dubravko Detoni

malo neotesano i indiskretno zavirivale u na{e sobe, a zatim se neumitno udaljavale i zauvijek propadale s onu stranu na{ega vidokruga? Gdje su oni mali ljudi i one naizgled bezna~ajne stvari bez kojih bismo nekada davno bili bespomo}ni i onemogu}eni u na{em sku~enom, sebi~nom i samo`ivom svijetu? A gdje smo, uostalom, i mi sami, odavno ve} zatrpani nestvarnim planovima, propalim nadanjima, nemogu}im o~ekivanjima?

Veliki Podvorni~ki Brat Portirsko je vidljivo radno mjesto bila takozvana gajba, minijaturna drveno–staklena kabina u dnu prizemnoga hodnika HGZ–a, sobica s telefonom puna na ~avlima obje{enih klju~eva s brojevima, dnevni~kih knjiga, praznih fascikala i polupraznih zapisnika, odavno ili netom pristiglih pisama ili rukom na{krabanih va`nih ili neva`nih privatnih poruka.

Kao vidljiva potvrda sveop}e oko{talosti i konzervatizma stare i umorne ustanove, `enama nije nikada bila povjerena neka va`nija pomo}na du`nost; one su se, poput vjernih mu`evljevih sjena, ali i njihovih nezamjenjivih pomaga~ica, pojavljivale samo u sve~anim prigodama koncerata, godi{njih skup{tina ili sli~nih javnih manifestacija. Staklena je gajba bila tajno sredi{te Velikoga Podvorni~kog Brata. On je, naizgled neprestano borave}i u njoj, pratio, naslu}ivao i znao apsolutno SVE {to se doga|alo u bli`oj ili daljoj okolici. On je umjesto rektora, poslije dekana, bio glavni i sveznaju}i nadglednik, mo}an kontrolor svih vi{e ili manje va`nih zbivanja i afera. U pravilu je imao nedosti`no pam}enje i saznanje o svakome pojedinom profesoru ili studentu; poput pauka je virio iz svoje pasje ku}ice i, glasno podigav{i giljotinski okomit stakleni poklopac zbog kojega je bio u stalnoj `ivotnoj opasnosti, pleo mre`u tajnih spletki i poduhvata, sve to mo`da vi{e od znati`elje i ubita~ne dokolice nego pakosti i zlo}e. (Uslijed mukotrpne bezbojnosti takva posla, gotovo svakome su od njih, u manjoj ili ve}oj mjeri, s vremenom po~ela kratiti vrijeme i nevidljiva, ali djelotvorna opojna teku}a sredstva.)

Najtajnije tajne velikih umjetnika Bolje od nastavnih vije}a ili slu`benih ocjena poslu`itelji su neshvatljivom sigurno{}u poga|ali tko }e od mimo njih prolaze}e u~e-

PRIKAZI

[OKA^KA RAPSODIJA

PRIKAZI

Pi{e: Mihael Feri}

PRIKAZI

N

PRIKAZI

akon odli~no primljenih glazbenih radionica HGU odr`anih tijekom 2006. (elektri~na bas gitara i kontrabas, elektri~na gitara, klavijature i hammond, udaraljke i bubnjevi, ozvu~avanje /te~aj za ton majstore) koje su odr`ali na{i vrhunski glazbenici, programi su nastavljeni i ove godine, te je odr`ano devet radionica od ~ega su neke bile na gostovanijma i u drugim gradovima (Glazbenik i glazba — pozicija u glazbenoj industriji: Zagreb — 12.03.– Bass radionica: Zagreb — 14.5./Osijek — 21.05.– Prava glazbenika na njihovim djelima, izvedbama i snimkama (autorsko i srodna prava, kolektivna i individualna prava, ugovorno reguliranje): Zagreb — 02.04/Split — 17.05./[ibenik — 18.05./Osijek — 04.06. te Kako do profesionalnog zvuka na bini i u studiju: Zagreb — 26.03/Split — 18.05./Osijek — 28.05.). Tijekom listopada 2007. radionice se nastavljaju po slijede}em rasporedu: 01.10. — Sa{a Nestorovi} — saksofon; 08.10. — Zvonimir Bu~evi} Bu~ –bass radionica; 15.10.

— Krunoslav Leva~i} — bubnjevi; 22.10.

— Eduard Jimmy Mate{i} — elektri~na gitara i 29.10. — Kre{o Ore{ki — djembe. Radionice se odr`avaju u klubu SAX! s po~etkom u 18 sati, sudjelovanje je besplatno uz obveznu prijavu, broj mjesta ograni~en. Sve dodatne informacije na web stranici Internet izdanja glazbenog magazina Hrvatske glazbene unije Status Online — ili u uredu HGU — .

Pokrovitelj glazbenih radionica je Gradski ured za obrazovanje, kulturu i {port grada Zagreba. (HGU)

obom vje{to zakamuflirana vrata{ca. Glavni je pak domar zgrade s obitelji stanovao u gornjemu katu, u prostorijama gotovo uvrije|eno, ako ne i poni`eno, okrenutima prema dvori{tu.

Drugi tambura{ki summit u Lisinskom

PRIKAZI

NASTAVLJAJU SE GLAZBENE RADIONICE HGU!

PRIKAZI

P

PRIKAZI

oput nevidljiva i bezbolna, a opaka i pogubna zra~enja `ivot prolazi kroz nas u op}em uzajamnom neshva}anju, nedodiru i zaboravu. Gdje su oni nepoznati nam, a ve} odavno propali i i{~eznuli prolaznici koji su se toliko puta u prolazu, ~ak na istome mjestu, znali bezobzirno o~e{ati o nas? Gdje su sve one krasne, male, udobno zagrijane, odavno ve} napu{tene i sru{ene ku}e, gdje su oni {utljivi, u svim bo`jim bojama propupali i procvali, ~udesnim no}nim tajnama nabubreni, a odavno ve} prekopani i betonom zatrpani vrtovi? Gdje su stari, nekada nam dobro znani, ~ak neophodni zvukovi, mirisi, pokreti? Gdje su one milijarde oblaka koje su, lagano prolaze}i, po-

PRIKAZI

Iz biv{eg podrumskog podvorni~kog stana

Vje~na frajla podstanarka Glazbenim `ivotom Zagreba, njegovim glazbenim {kolama, Konzervatorijem, Muzi~kom akademijom, orkestrima i koncertnim dvoranama prohujale su legije pomo}nih slu`benika, nadzornika, tajnica i tajnika, ~ista~ica i ~ista~a kojih imena nisu ostala zabilje`ena ni u jednome stru~nom leksikonu, ali kojih su dragocjene pojave i neponovljive osobnosti nalikovale onim neophodnim, a samozatajnim orkestralnim glazbalima koja ba{ ne odjekuju odve} glasno iz skupnoga zvuka, no kojih bi ga ~asovita odsutnost ili trajno nepostojanje bolno i definitivno osiroma{ilo. Primjerice, u tajanstveno zamra~enoj zgradi Hrvatskoga glazbenog zavoda u Zagrebu, u ulici Osmanova autora broj {est, u tome muzeju ~udovi{ta i starina, desetlje}ima se u njegovoj vje~noj frajli–podstanarki Muzi~koj akademiji izmjenjivala portirsko–podvorni~ko–nadzorni~ka uslu`na dru`ina koja je predstavljala nezaobilazan dio sveop}ega tvorni~kog stroja koji se glasno i marljivo vrtio i dahtao, uporno obra|ivao i uskrisivao, gutao ili odbacivao blistave talente, sumnjive polutalente ili `alosne netalente. Najstariji su — koje mi jo{ `ivi pamtimo — s obiteljima stanovali u misterioznome podrumu HGZ–a u koji se ulazilo kroz garder-

PRIKAZI

VIJESTI

VIJESTI

VIJESTI

VIJESTI

VIJESTI

VIJESTI

VIJESTI

VIJESTI

VIJESTI

SJE]ANJA

SJE]ANJA

SJE]ANJA

SJE]ANJA

SJE]ANJA

SJE]ANJA

SJE]ANJA

SJE]ANJA

SJE]ANJA

SJE]ANJA

SJE]ANJA

12

a drugom je koncertu [oka~ka rapsodija — 100 tambura{a, odr`anom 22. svibnja ove godine na pozornici Koncertne dvorane Vatroslava Lisinskog, preko 120 vrsnih tambura{kih glazbenika, pod ravnanjem ~ak devetorice dirigenata (B.Poto~nik, @. Bradi}, M. Feri}, S. Leopold, V. V. [korvaga, D. Juki}, M. Fortuna, S. Fortuna i D. Topi}), odu{evilo svirkom i programom dupkom puno gledali{te poklonika tambure i svih glazbenih `anrova koji su izvo|eni na ovoj spektakularnoj glazbenoj paradi.

N

Djela hrvatskih skladatelja Kao i na prvom koncertu odr`anom minule godine, predstavljen je raznovrstan program sastavljen od koncertnih skladbi za tambura{ki orkestar hrvatskih skladatelja, obrada iz klasi~ne glazbene literature, ulomaka opera i opereta stranih i hrvatskih autora, orkestralnih obrada narodnih plesova, vokalnih i vokalno–instrumentalnih obrada slavonskih i me|imurskih narodnih napjeva, rockerskih, jazzisti~kih i reperskih tema te popularnih autorskih i festivalskih pjesama novije produkcije.

Uz veliki tambura{ki orkestar nastupili su svira~i tambure samice, gajda{i Hrvatskog gajda{kog orkestra, duet mandolina, virtuozni solisti na bisernicama, violinisti, solisti na elektri~nim gitarama, klarinetu, trubi, pa klaviristi i svira~i udaraljki.

Ve}inu vokalnih solisti~kih uloga otpjevali

su ~lanovi orkestra potpomognuti na mahove skupnim pjevanjem preostalih ~lanova. Ovacije slu{ateljstva upu}ene su izvrsnoj @enskoj pjeva~koj skupini Vranovci–Bukovlje, vokalnim solistima Ivanki Boljkovac i \aniju Stipani~evu, a zborske je obrade uz orkestralnu pratnju izveo Mje{oviti zbor INA –Zagreb.

Egzibicije i improvizacije Udarni je dio repertoara ispunio izbor djela iz pozama{nog fundusa orkestralne tambura{ke glazbe hrvatskih skladatelja.

Predstavljen je s tri skladbe i tri autora raznih generacija, a redoslijed je izvedbi slo`en kronolo{kim slijedom prema generacijskoj pripadnosti autora i vremenu nastanka djela. Opori i rustikalni, minijaturni i izvrsno orkestrirani Narodni ples br.1 »Hercegova~ki« Tihomila Vido{i}a slijedila je interpretacijski i tehni~ki zahtjevna skladba Sun~ane ravni Bo`e Poto~nika, s milozvu~nim pastoralnim tonskim slikama na po~etku i kraju skladbe te razigranim kontrastnim temama {ireg panonskog prostora.

U programskoj skladbi Vatromet Sini{e Leopolda iskrile su ekshibicije i improvizacije na solo bra~u, naki}ene glissandima i raznim zvu~nim efektima, repliciranim u orkestarskim dionicama, a za~injene disonantnim suzvu~jima, suvremenim orkestralnim tretmanom i alterira-

Glazbenim `ivotom Zagreba, njegovim glazbenim {kolama, Konzervatorijem, Muzi~kom akademijom, orkestrima i koncertnim dvoranama prohujale su legije pomo}nih slu`benika, nadzornika, tajnica i tajnika, ~ista~ica i ~ista~a kojih imena nisu ostala zabilje`ena ni u jednome stru~nom leksikonu, ali kojih su dragocjene pojave i neponovljive osobnosti nalikovale onim neophodnim, a samozatajnim orkestralnim glazbalima koja ba{ ne odjekuju odve} glasno iz skupnoga zvuka, no kojih bi ga ~asovita odsutnost ili trajno nepostojanje bolno i definitivno osiroma{ilo. ni~ke mase ne{to doista zna~iti u budu}nosti hrvatske, pa i {ire uzete glazbe. Oni su znali imena svih novih asistenata, docenata, profesora ili rektor/dekana mnogo prije njih samih ili njihova slu`bena ustoli~enja. Oni su znali tko je smrtno bolestan prije samoga bolesnika, tko }e se zaljubiti ili rastati prije samih protagonista, tko }e dobiti na lutriji pri plesovima ili karnevalskim ludovanjima, tko }e pobijediti na studentskim natjecanjima prije nego su ona i po~ela. Kona~no, oni su znali mnoge, ako ne i sve, ~ak i one najtajnije tajne (pijanac, peder, `enskar, zao, lud, {krt, gluhonijem i tako dalje) velikih umjetnika koji }e tek za koji (tje)dan sti}i u Zagreb i u njegovu tada jedinu podesnu koncertnu dvoranu ~udesne, poslije prili~no upropa{tene akustike. U pravilu su ti osebujni slu`benici morali nositi svojevrsne livreje ili uniforme, no one su s vremenom poprimale sve slobodnija, sve civilnija, pa ~ak i sve neurednija obli~ja. Pri~alo se da su u doba NDH–a bili strogo uniformirani u plavo odijelo, pokriveni specijalnim {iltkapama s grbom, a pri jutarnjem nailasku tada{njega rektora Pozai}a morali su postrojeni odzdravljati na poznati, tada aktualni povik, sve pra}eno poslije omrznutim i opasnim pokretom ruke.

(Nastavlja se u idu}em broju)

nim akordi~kim sklopovima. Efektno je zazvu~alo i Kolo iz operete Barun Trenk Sre}ka Albinija u obradi Igora Kuljeri}a.

Preostali raznoliki glazbeni program pokazao je sve mogu}nosti tambure i tambura{kog orkestra u razli~itim glazbenim `anrovima i kombinacijama s klasi~nim i tradicijskim solo glazbalima.

Jezgru ovoga nesvakida{njeg ad hoc orkestra ~inili su profesionalni glazbenici Tambura{kog orkestra HRT–a i Ansambla Lado, a ve}inu izvrsni svira~i iz orkestara, sastava i {kola pristiglih iz vi{e gradova i tambura{kih sredi{ta Hrvatske.

Bio je to drugi uspjeli tambura{ki summit, ili susret na vrhu, koji nam je potvrdio da imamo napretek sjajnih tambura{kih glazbenika, da za ovu glazbu postoji itekakvo zanimanje, da tambura{tvo nije u krizi — bolje re~eno, da se na pravi na~in vra}a na glavnu scenu, {to nam potvr|uju oba dosada{nja koncerta.

cantus_10:cantus_01.qxd

21-Nov-07

2:41 PM

Page 13

13

Cantus Ansambl na zagreba~koj sceni Amadeo, u Gro`njanu i Omi{u

10. Dalmatinska {ansona [ibenik

skladbe Tan Hetii u kojoj je premetanjem samoglasnika a, e, i slo`io duhoviti ritmi~ni niz tan heti, ten hati i na koncu, tam hiti. Cantusovci su protr~ali kroz svoj standardni repertoar bez napora, mirno i profesionalno, a izbor djela

Deset godina Hrvatskoga dru{tva glazbenih teoreti~ara Pi{e: Tihomir Petrovi} rvatsko dru{tvo glazbenih teoreti~ara osnovao sam 1997. godine. Podr{ka nekolicine kolega s Glazbene {kole Vatroslava Lisinskog bila je dovoljna da se 1. o`ujka 1997. sazove Osniva~ka skup{tina na kojoj se osamdesetak nazo~nih iz cijele Hrvatske svojim glasom pridru`ilo iskazanoj `elji te potvrdilo Statut. U njemu je zapisan i cilj na{ega djelovanja: promicanje teorije glazbe, unapre|enje nastave teorijskih glazbenih predmeta, glazbene umjetnosti i kulture, sudjelovanje u glazbenim pedago{kim zbivanjima na podru~ju Republike Hrvatske, Europe i svijeta.

H

U po~etku se ~lanstvo okupljalo u sjedi{tu Dru{tva — Glazbenoj {koli Vatroslava Lisinskog u Zagrebu. Na tim su skupovima u sredi{tu pozornosti bili stru~no usavr{avanje u~itelja, prikaz metoda rada u nastavi glazbeno–teorijskih predmeta i predstavljanje literature uz glazbeno obrazovanje. Djelovanje na tome planu vremenom se moralo prilagoditi pove}anju broja ~lanova, pa smo po~eli slati predava~e u ve}e glazbene centre. Vrhunac takvoga na~ina na{eg djelovanja bio je odlazak ruske predava~ice Tatjane Nikolajevne Abizove u Split, nakon seminara odr`anoga u Zagrebu. (^lanak u cijelosti na www.hds.hr)

FESTIVALI

FESTIVALI

FESTIVALI

FESTIVALI

FESTIVALI

FESTIVALI

FESTIVALI

Pripreme za drugu sezonu Cantus Ansambl u kolovozu je nastavio prema Omi{u gdje su, uz koncert, odr`ali i vlastitu Radionicu na kojoj su pripremali program za njihov prvi nastup u sezoni 2007./'08. (17. rujna). Na zagreba~kom koncertu izveli su skladbe Milka Kelemena i Dubravka Detonija te nova djela Josipa Magdi}a, Ive Josipovi}a i Mire Dobrowolnyja.

FESTIVALI

MIRO MARTINI]

Nastavak u Gro`njanu Sve u svemu, njihovo ljeto otpo~elo je nastupom na sceni Amadeo, nastavilo se srpanjskom Radionicom u Gro`njanu u okviru koje se prvi put otvorila mogu}nost mladim skladateljima i dirigentima vje`banja suvremenog repertoara i rada s profesionalnim ansamblom. Na zavr{nom koncertu 17. srpnja nastupili su dirigenti Neven Radakovi} i Josip Nalis iz klase prof. V. [uteja, a tom prigodom praizvedena je skladba Adagio i Scherzo za komorni ansambl Danijela Legina, studenta u klasi prof. F. Para}a.

FESTIVALI

Koliko je Cantus Ansambl 10. srpnja na Sceni Amadeo bio vidno dobrog raspolo`enja, pokazala je i dirigentova opu{tena najava programa i poigravanje s imenom vlastite skladbe Tan Hetii u kojoj je premetanjem samoglasnika a, e, i slo`io duhoviti ritmi~ni niz tan heti, ten hati i na koncu, tam hiti.

ozna~io je neke od va`nijih to~ki njihova uspona. U prvom redu to je bio nonet B. Papandopula (Komorna simfonija, 1985.) koji su praizveli 2003. na vi{koj Radionici, zatim ciklus Leptiri O. Jelaske, dobitnice nagrade J. [. Slavenski za '05. upravo za ovo djelo i to u izvedbi Cantusa, zatim Glazba za Ansambl Cantus akademika A. Klobu~ara, skladba kojom su otvorili svoju prvu koncertnu sezonu u Lisinskom i koja je do sada u zemlji i inozemstvu izvedena dvadesetak puta te komorno–pastoralni Tan Hetti Berislava [ipu{a, prvi put predstavljen u Berlinu na Danima hrvatske kulture 2002. godine.

Pi{e: Maja Saboli} eset godina festivala, posebice onoga posve}enog {ansoni, pa k tome jo{ i dalmatinskoj, zna~ilo je te 1998., uz jo{ 32 sli~na festivalska sadr`aja u Hrvatskoj, svjesno se ograni~iti na malo glazbeno podru~je i biti u neprestanoj opasnosti da se budu}a ponuda istro{i u kratko vrijeme.

Me|utim, djelomi~no slu~ajno — djelomi~no namjerno direktorski dvojac Branko Viljac i Du{an [arac pro{irio je prvotnu odrednicu i u slobodan iskaz, obilje`en kantautorskim radovima. Da rade dobro dokaz su tri osvojena Porina za najbolji festivalski album, a u konkurenciji }e biti i za novo odli~je. Pritom, festivalskih ulaznica ve} godinama nema u slobodnoj prodaji jer je

D

Najizvo|enija skladba proteklih godina je Da te mogu pismom zvati Ive Badurine i Franje Bili}a. U izvedbi klape Maslina ona je bitno utjecala na obnovu zanimanja i ljubavi prema klapskome pjevanju, a i na rekordnu prodaju njihova kompakt diska.

Dvadeset tisu}a registriranih primjeraka prije njih nije uspjela prodati ni jedna dalmatinska klapa.

Hari Ron~evi} i Tedi Spalato

[iben~anima pitanje presti`a nazo~iti na doga|aju koji je postao jednom od kulturnih perjanica grada i `upanije.

U ~ast jubileju, prva je ve~er posve}ena ranijim uspje{nicama pa je na pozornici, uz festivalski orkestar kojim su ravnali Alan Bjelinski i Josip Cvitanovi}, prodefiliralo dvadesetak solista i desetak klapa. Publika je u`ivala pjevaju}i uz svoje miljenike, iako je ovacije i delirij priredila jedino Mi{i Kova~u na samome kraju programa. [ibenski festival obiluje nagradama i te{ko da netko ode nezadovoljan. Pobjedni~ki trokut druge ve~eri posve}ene novim skladbama, tvorili su Rije~ani, [iben~ani i Spli}ani. Nagra|eni su najizvo|enija skladba lanjskog festivala Kad plima se di`e Nene Belana, debitantice E.N.I. te interpretacija Rivers i aran`man Ivo Popeski} za Ne razumi{ ti ovo more. Najbolje kantautorsko djelo je Gajeta Zorana Uki}a napisana za The Obalu, najbolja pjesma po ocjeni `irija je Dalmatinska du{a prava Harija Ron~evi}a u izvedbi Tedija Spalata i Harija Ron~evi}a, a pobjednica po ocjeni nazo~ne publike je Partili tenori Du{ana [arca i Dinka [kevina koja je imala i nagra|eni tekst, jedini koji je ljetos pjevao o [ibeniku.

I na kraju, u proteklih deset godina festival se uspio nametnuti i opstati, postati ~ak presti`no mjesto — prihvatljiv i publici i kritici. Dodu{e, on i dalje u izvedbi pati od »razbaru{enosti« promjena u posljednji ~as ili kroni~nih problema s razglasom, ali u toplu ljetnu no} skloni smo organizatorima progledati kroz prste i za mnogo ve}e stvari, jer na kraju, ipak, ostala je — pjesma.

FESTIVALI

Trk kroz standarde Koliko je ansambl bio vidno dobrog raspolo`enja, pokazala je i dirigentova opu{tena najava programa i poigravanje s imenom vlastite

FESTIVALI

T

FESTIVALI

o~no dan prije odlaska u Gro`njan gdje je zapo~injala njihova Radionica za dirigente, skladatelje i glazbenike, Cantus Ansambl odr`ao je koncert 10. srpnja u Muzeju za umjetnost i obrt. Njihovu nastupu na klupskoj kaza li{ no–glaz benoj sceni Amadeo prethodila je kratka neformalna pressica na kojoj je Berislav [ipu{, umjetni~ki voditelj i dirigent dao pregled aktivnosti u sezoni 2007./'08. od koncertnog ciklusa u Cantus Ansambl na Amadeu maloj dvorani Lisinski s praizvedbama novih djela (ukupno osam skladbi na {est koncerata), gostima solistima i dirigentima, pulskoj Tribini gdje ih o~ekuju praizvedbe tri nove skladbe hrvatskih autora do me|unarodnih gostovanja u Austriji, Kini i Kanadi. Njihova sezona u Lisinskom sigurno je jedno od ve}ih iznena|enja u konkurenciji vi{e stotina godi{njih koncertnih doga|anja u Zagrebu. Stabilna po broju publike, privla~na autorima svih generacija zbog sustavnih izvedbi i promocije suvremene glazbe, predstavljanja mladih umjetnika i repertoarna prikaza europske ba{tine 20. stolje}a (dakako i opusa ovog stolje}a), sezona je postigla vrlo zanimljiv uspjeh.

FESTIVALI

Pi{e: Sanja Raca

MALO STARO, MALO NOVO — DOBITNA FORMULA

JOZICA KRNI]

FESTIVALI

Tan Hetii, Ten Hatti, Tam Hitti

ZAMP

INSTITUCIJE

CANTUS ANSAMBL

CANTUS ANSAMBL

CANTUS ANSAMBL

CANTUS ANSAMBL

CANTUS ANSAMBL

CANTUS ANSAMBL

CANTUS ANSAMBL

CANTUS ANSAMBL

CANTUS ANSAMBL

CANTUS ANSAMBL

BROJ 146, RUJAN 2007.

Sve~anost glazbe — Fête de la Musique

a konferenciji za novinare odr`anoj 18. lipnja 2007. u Mediateci ~itaonici Francuskog instituta predstavljena je manifestacija pod nazivom Fête de la Musique ili Sve~anost glazbe. Na konferenciji su sudjelovali Davor @agar, v.d. ravnatelja Koncertne direkcije Zagreb, Denis Dobo–Schoenenberg, savjetnik za suradnju i kulturnu djelatnost u Francuskom veleposlanstvu i Marina Feri}, glasnogovornica HDS ZAMP–a koja je naglasila svrhu obilje`avanja dana Sve~anosti glazbe, a to je promicanje autorskih muzi~kih prava. Stoga HDS ZAMP u njemu sudjeluje svake godine kao jedan od organizatora te se odri~e bilo kakve naknade za nastupe u sklopu ovoga glazbenog slavlja. Prvi koncerti ovogodi{njega Fête de la musique zapo~eli su ve} 19. lipnja orkestralnim uvodom sa zvucima mandolina, gitara i harmonika u Centru Kaptol. No, ove godine dan Sve~anosti glazbe u Zagrebu obilje`en je dan ranije nego obi~no, 20. lipnja, zapo~ev{i slavlje u tramvaju na relaciji Ljubljanica — Borongaj — Ljubljanica melodijom Brass ansambla ZET–a. Slavlje se nastavilo na vi{e zagreba~kih lokacija: Trgu Petra Preradovi}a, Paviljonu na Zrinjevcu, Crkvi sv. Bla`a te nekoliko zagreba~kih centara za kulturu. Veliku pozornost privukao je najavljeni koncert poznatog francuskog ansambla Goane koji je, na`alost, na kraju bio otkazan zbog bolesti jednoga od ~lanova. Sve~anost glazbe neprofitna je me|unarodna manifestacija koja se istovremeno odr`ava u vi{e od 120 zemalja {irom svijeta s ciljem promicanja glazbe i njezine va`nosti u svakodnevnom `ivotu, a svi glazbenici sudjeluju isklju~ivo volonterski. (Ana Kralj)

N

cantus_10:cantus_01.qxd

21-Nov-07

2:41 PM

Page 14

ZAMP

ZAMP

ZAMP

ZAMP

ZAMP

ZAMP

RIZNICA POVIJESNIH ORGULJA

EDUKACIJA

Polaznicima Orgulja{ke ljetne {kole u [ibeniku otvorena su vrata svih crkava i dostupne su im sve orgulje u gradu zahvaljuju}i pokroviteljstvu [ibenske biskupije bez ~ijega dopu{tenja ne bi bilo mogu}e kori{tenje crkvenih prostora za vje`banje i koncerte koji su sastavni dio Orgulja{ke ljetne {kole. ijekom ovogodi{nje, 14. Orgulja{ke ljetne {kole u [ibeniku okupili su se polaznici iz raznih krajeva Hrvatske. Od 1994. do 2004. ona je djelovala u okviru {ibenske Glazbene {kole Ivana Luka~i}a, a od 2005. do 2007. njezin je prire|iva~ »Organolo{ko dru{tvo Organum« [ibenik. Ciljevi dru{tva jasno su odre|eni prije svega u pogledu promid`be i o~uvanja povijesnih orgulja u [ibensko–kninskoj `upaniji, »okupljanja glazbenika razli~itih profila, orgulja{a, organologa, muzikologa–orguljara i ljubitelja povijesnih orgulja radi zajedni~ke suradnje na projektima s podru~ja organologije, orguljarsko–restauratorske djelatnosti te orguljske i sakralne glazbe«, kao i

T

Ve} niz godina ustaljena je praksa odr`avanja seminara za polaznike razli~itoga predznanja i vje{tina sviranja orgulja, pa su od 16. do 28. srpnja odr`ani sljede}i seminari, Orgulje u liturgiji (voditelji Jasna [umak–Picek i Sanja Spahija), Pjeva~ki zbor u liturgiji (voditelj An|elko Igrec), Gregorijansko pjevanje (voditelj Bla`enko Jura~i}), Glazba za orgulje iz razdoblja renesanse i baroka (voditelji Pavao Ma{i} i Mario Penzar) i Improvizacija na orguljama (voditelj An|elko Igrec). Posebni podseminar pod nazivom Glazba iz arhiva vodi Emin Armano, a polaznicima se pru`a prilika samostalne obrade nepoznatih skladbi skrivenih u arhivskim zbirkama u Hrvatskoj. Od 30. srpnja do 11. kolovoza odr`an je seminar Glazba za orgulje od 19. do 21. stolje}a ~ija je voditeljica Natalija Imbri{ak, a kasniji termin odabran je zbog tehni~ke i interpretativne slo`enosti skladbi koje su polaznici trebali samostalno prirediti prije dolaska u Orgulja{ku ljetnu {kolu u [ibenik.

Od deset orgulja u [ibeniku samo su tri instrumenta doista novijega datuma (orgulje bra}e Zupan iz 1908. u Crkvi sv. Ivana, Jenkove orgulje iz 1958. u Crkvi Gospe van Grada i Hefererove orgulje iz 1969. u Crkvi sv. Frane), dok ostalih sedam instrumenata datira iz razdoblja od 17. do 19. stolje}a. Polaznicima [kole u [ibeniku otvorena su vrata svih crkava i dostupne su im sve orgulje u gradu zahvaljuju}i pokroviteljstvu [ibenske biskupije bez ~ijega dopu{tenja ne bi bilo mogu}e kori{tenje crkvenih prostora za vje`banje i koncerte koji su sastavni dio Orgulja{ke ljetne {kole.

Kolaudacija Lupinijevih orgulja Ve} je tradicionalno da prve koncerte prirede predava~i Orgulja{ke ljetne {kole, pa su u crkvi Sv. Frane 20. srpnja nastupili E. Armano, A. Igrec, P. Ma{i}, S. Spahija i J. [umak–Picek.

Sam ~in sve~anoga otvorenja odigrao se 16. srpnja u Crkvi sv. Duha u kojoj su nakon devet godina rada i utro{enih gotovo 900.000 kuna kolaudirane orgulje graditelja Nikole Lupinija iz 1640. godine. Nalazile su se u Crkvi sv.

Nikole blizu obale, a kada se prema odluci o

O OSNUTKU SREDI[NJEGA HRVATSKOG FONOARHIVA Pi{e: Ivan Ivica Stama} olege ~lanovi Hrvatskoga dru{tva skladatelja, a i drugi ~itatelji Cantusa imali su prigodu biti obavije{teni o akciji nekoliko entuzijasta, ~lanova HDS–a i/ili hrvatske sekcije udruge Audio Engineering Society (AES), kojom se `eli senzibilizirati doma}u javnost na nezaustavljivi proces gubitka hrvatske ba{tine ostvarene u obliku tonskih zapisa.

Rije~ je o gramofonskim plo~ama, magnetofonskim vrpcama i kasetama te suvremenim digitalnim medijima (CD, DVD). Ovoj je temi posve}eno predavanje ing. Veljka Lipov{}aka o restauraciji gramofonskih plo~a (6. prosinca 2004.) u suorganizaciji obiju spomenutih udruga, odr`ano u dvorani HDS–a, a dvije godine kasnije (5. prosinca 2006.) i tribina pod polemi~kim naslovom Treba li nam sredi{nji fonoarhiv?

Tim je skupovima prethodilo potpisivanje peticije 52 ugledna znanstvenika i umjetnika upu}ene Ministarstvu kulture RH s argumentacijom o potrebi osnivanja dr`avnog fonoarhiva pri Hrvatskom dr`avnom arhivu ili neovisno o njemu. Poticajna skupina u sastavu: Veljko Lipov{}ak, dipl. ing., Ivan Stama}, dipl. ing. i skladatelj te dr. sc. Damir Ton~i}, kolekcionar, poduzela je s tom peticijom niz sastanaka pri Ministarstvu kulture, Odboru za kulturu Sabora i u upravi Grada Zagreba. No, osim na~elne potpore nema vidljiva rezultata — hrvatski fonoarhiv do danas nije utemeljen. (^lanak u cjelosti na www.hds.hr)

NAGRADE

EDUKACIJA

EDUKACIJA

upoznavanja ~lanova Dru{tva( i onih koji to nisu) s liturgijskom praksom u razli~itim krajevima Hrvatske.

EDUKACIJA EDUKACIJA EDUKACIJA EDUKACIJA

U

INSTITUCIJE

prostorijama Hrvatskoga dru{tva skladatelja Za{tite autorskih muzi~kih prava (HDS ZAMP) 18. srpnja 2007. odr`ana je konferencija za novinare na kojoj je predstavljeno financijsko izvje{}e za 2006. godinu. Predstavnici HDS–a i njegove Stru~ne slu`be ZAMP, iznijeli su financijske rezultate i ostale informacije o poslovanju u protekloj godini. Tom su prigodom direktori HDS ZAMP–a Tomislav Rado~aj i Nenad Mar~ec istaknuli da je slu`ba Za{tite autorskih muzi~kih prava u pro{loj godini prikupila 71.816.245,56 kuna, dok je temeljem recipro~nih ugovora sa stranim sestrinskim dru{tvima za hrvatske autore u inozemstvu prikupila 1.997.704,87 kuna. U raspodjeli je sudjelovalo 130.000 glazbenih djela i 30.000 nositelja prava te su obra|eni podaci emitiranih glazbenih djela sa 120 radijskih i televizijskih postaja na temelju kojih je raspodjela izvr{ena.

Javnosti su predstavljeni i prihodi po pojedinim podru~jima korisnika za javno kori{tenje glazbe u 2006., pa je tako od radijskih postaja ukupno napla}eno 17.247.823,89 kuna, od televizijskih 19.411.426,95 kuna, od kabelskih operatera 1.272.182,96 kuna, a od organizatora koncerata zabavne i ozbiljne glazbe 3.584.403,24 kuna. Od generalnih korisnika, kao {to su hoteli, diskoteke, klubovi, ugostitelji, trgova~ki lanci, prijevoznici, zabave i ostalo, za prethodnu godinu napla}eno je ukupno 23.924.128,08 kuna. Tako je istaknuto da su sveukupni tro{kovi slu`be ZAMP za 2006. iznosili 18.513.459,61 kuna, dok su izdvajanja za socijalnu i kulturnu namjenu iznosila 4.533.613,17 kuna. Na kraju iznos od 50.766.877,65 kuna ostao je za raspodjelu autorima. Prikupljena sredstva koja se ispla}uju u inozemstvo za kori{tenje glazbe stranih autora iznose 16.038.023,64 kuna. Glavni tajnik HDS–a Antun Tomislav [aban upoznao je prisutne s kulturnim projektima koje organizira HDS i koji se financiraju iz autorskog novca. Naime, u Europi i svijetu uobi~ajeno je da se 10% prikupljenih tantijema izdvaja za socijalne i kulturne namjene, te se taj novac ula`e u projekte kojima se promi~e nacionalno glazbeno stvarala{tvo i glazbena kultura op}enito. HDS je tako u 2006. u svoje projekte izravno ulo`io 1.799.073,76 kuna autorskog novca. Da se radi o projektima va`nima za hrvatsku kulturu govori ~injenica da ih je istovremeno Ministarstvo kulture podr`alo s 733.866,00 kuna, Gradski ured za kulturu Grada Zagreba s 1.197.000,00 kuna, a sponzori s 490.154,84 kuna, dok je prodajom ostvareno 170.349,51 kuna. Tim je novcem realizirano nekoliko festivala (ZagrebFest, Glazbena tribina u Puli, Proljetna revija jazza i Me|unarodni dani jazza) i tri autorska koncerta; producirano je 15 CD–ova, tiskane su ~etiri partiture i {est brojeva novina Cantus. Ukupna vrijednost svih tih projekata od gotovo ~etiri i pol milijuna kuna svrstava Hrvatsko dru{tvo skladatelja u zna~ajnog investitora u hrvatsku kulturu koji aktivno sudjeluje u oblikovanju nacionalnog umjetni~kog krajolika. (Ana Kralj)

14. Orgulja{ka ljetna {kola u [ibeniku

Pi{e: Snje`ana Miklau{i}–]eran

INSTITUCIJE

HDS ZAMP predstavio financijsko izvje{}e za 2006. godinu

EDUKACIJA

BROJ 146, RUJAN 2007.

INSTITUCIJE

ZAMP

ZAMP

ZAMP

ZAMP

ZAMP

ZAMP

ZAMP

ZAMP

ZAMP

ZAMP

ZAMP

ZAMP

ZAMP

ZAMP

ZAMP

ZAMP

ZAMP

ZAMP

ZAMP

ZAMP

ZAMP

14

preseljenju orgulja pri{lo rastavljanju i prou~avanju sastavnica instrumenta zaklju~eno je kako se radi o dvoje orgulje, odnosno o glazbalu iz 16. stolje}a preure|enom u 17. stolje}u.

Predlo`eno je da se izrade dva instrumenta, replike izvornih: jedan sa zna~ajkama renesansnih orgulja i drugi sa zna~ajkama ranobaroknih orgulja, pa su ove posljednje izra|ene u suradnji vi{e orguljara, Wolfganga Juliusa Brauna iz Njema~ke, Tihomila Horvata iz Malog Mihaljevca i Marka Rastije iz Zagreba.

Prigodni program u Crkvi sv. Duha, koja }e prije svega biti koncertni prostor, priredili su orgulja{ P. Ma{i} (skladbe Girolama Frescobaldija) i Dje~ji kvintet Horvat u pratnji P. Ma{i}a (s izborom napjeva iz pjesmarice Atanazija Jurjevi}a tiskane 1635. u Be~u).

U okolici [ibenika jo{ su troje povijesne orgulje iz 18. stolje}a (graditelja Francesca Daccija iz 1771. u franjeva~koj Crkvi Gospe od Milosti na Visovcu i iz 1776. u Crkvi Poro|enja Bl. Djevice Marije u Skradinu, te nepoznatoga graditelja u Crkvi Sv. Duha u Tisnom). Polaznici Orgulja{ke ljetne {kole nastupili su u Skradinu u nedjelju 22. srpnja, sviraju}i na orguljama koje je nedavno restarurirala tvrtka Heferer iz Zagreba. Kao i posljednjih nekoliko godina i ove su godine sudionici [kole sudjelovali na sve~anoj misi 25. srpnja na blagdan Sv. Jakova, za{titnika {ibenske Katedrale, a zavr{ni koncert priredili su u Katedrali 26. srpnja izvode}i skladbe hrvatskih i europskih skladatelja.

Orgulje kao kulturna ba{tina [ibenska Orgulja{ka ljetna {kola kojoj je na ~elu organolog Bo`idar Grga pokazala je u svojih ~etrnaest godi{ta osobitost u pristupu orguljama i pedago{kome radu s polaznicima u okviru slobodno shva}enoga (crkvenoga) prostora, svoju stalnu brigu za o~uvanje orgulja kao kulturne ba{tine, te svoju `ilavost i odolijevanje mnogim te{kim trenucima u kojima joj je (zbog nesigurnoga dotoka materijalnih sredstava) prijetilo zatvaranje ili potpuno ukidanje.

Nadamo se da }e se i u ljetnim mjesecima 2008. ponovno okupiti mladi orgulja{i i svojim nastupima pridonijeti raznolikosti glazbenog `ivota [ibenika.

ALFI KABILJO NAGRA\EN KAIROSOM

K

rvi me|unarodni festival posve}en filmskoj glazbi otvoren je 26. kolovoza u Trogiru koncertom Filmskoga simfonijskog orkestra pod ravnanjem Alfija Kabilja. Radojka [verko, \ani Stipani~ev, Dado Topi}, Valentina Fija~ko i Antonija Mirat izvodili su skladbe nagra|ivane Oscarima u tvr|avi Kamerlengo. Alfi Kabiljo, najuspje{niji hrvatski skladatelj filmske glazbe, za svoj je izniman doprinos razvoju filmske glazbe nagra|en Kairosom, bogom sretnoga trenutka, reljefom koji je ve} dobio naziv Trogirski Oscar. (M.S.)

P

cantus_10:cantus_01.qxd

21-Nov-07

2:41 PM

Page 15

CD IZLOG CD IZLOG CD IZLOG CD IZLOG CD IZLOG CD IZLOG CD IZLOG CD IZLOG CD IZLOG CD IZLOG CD IZLOG CD IZLOG CD IZLOG CD IZLOG CD IZLOG CD IZLOG CD IZLOG CD IZLOG

Iako smatra da je stari sustav prepun zakonskog nadmetanja, ECSA ipak vrlo pozitivno gleda na predlo`ene promjene. Glasnogovornik ECSA–e David Ferguson tvrdi da su prednosti ovih obveza {to }e one zasigurno donijeti zna~ajne koristi komercijalnim korisnicima glazbe na na~in da se sa~uva vrijednost glazbe i autorov izbor kolektivnog dru{tva. Ina~e, dru{tva za kolektivno ostvarivanje autorskih prava organizirana su tako da mogu zastupati interese svojih ~lanova kroz niz bilateralnih, recipro~nih ugovora, prema kojima dru{tva povjeravaju ostvarivanje prava svojih ~lanova na drugim teritorijima, sestrinskim dru{tvima koja djeluju na tim teritorijima. Tako }e njema~ka djela koja se izvode u Velikoj Britaniji biti u nadle`nosti dru{tva iz Velike Britanije koje djeluje u ime njema~kog dru{tva, i obratno. Tako|er, kolektivna dru{tva predstavljaju skladatelje i tekstopisce u odobravanju njihove glazbe komercijalnim korisnicima kao {to su televizijske i radijske postaje, izdava~ke ku}e, te ostali glazbeni opskrbljiva~i. Tako|er, kroz mre`u bilateralnih, recipro~nih ugovora, temeljenih na CISAC–ovom predlo{ku ugovora, nacionalna dru{tva za kolektivno ostvarivanje autorskih prava mogu dati licencu za ~itav svjetski repertoar u svom teritoriju. Upravo su te recipro~ne ugovore kritizirali komercijalni korisnici navode}i da su u sukobu s europskim pravom konkurencije, a pojedina~no ih je kritizirao RTL zbog navodnog spre~avanja multi–teritorijalnih odobrenja. Protivljenja, koja se isklju~ivo bave preno{enjem glazbe kabelskim, satelitskim putem ili putem Interneta, bila su ciljana samo na tri klauzule CISAC–ovog predlo`enog modela ugovora za recipro~no zastupanje. Posebice na one koje se odnose na navodna teritorijalna ograni~enja.

Usprkos pitanjima koja se javljaju u vezi valjanosti ovakvih tvrdnji, ponu|en je anga`man po pitanju ~lanstva, ekskluzivnosti i odredaba o teritorijima kako bi se o~uvalo pravo izbora nositelja prava u povjeravanju za{tite tih prava jednom ili vi{e dru{tava za kolektivnu za{titu te kako bi se osigurala mogu}nost izdavanja multi–teritorijalnih dozvola korisnicima. Ferguson smatra da su kolektivna dru{tva autorski zastupnici te nikako ne smiju dopustiti komercijalnim organizacijama za emitiranje slike i zvuka nametanje smanjivanja autorskih naknada prisiljavaju}i dru{tva da se me|usobno natje~u oko visine tih naknada. (Ana Kralj)

CD IZLOG

2) omogu}iti korisnicima da steknu multi–teritorijalnu dozvolu za kori{tenje Interneta, satelitskih i kabelskih usluga te da prema popisu objektivnih kriterija osiguraju da konkurencija izme|u kolektivnih dru{tava ne dovede do uni{tenja autorske naknade.

Hrvatski glazbeni zavod atkad me muzika obuzme ko more. / Prema ne~em daljem, / Pod stropom od magle gdje tame mrmore, / Svoju la|u {aljem. (Charles Baudelaire)

CD IZLOG

1) omogu}iti skladateljima da sami izaberu dru{tvo za kolektivno ostvarivanje autorskih prava koje }e najbolje prezentirati njihove interese,

Pi{e: Mirta [poljari}

HGZ — ISCM

CD IZLOG

Europsko udru`enje skladatelja i tekstopisaca (ECSA) predstavnik je organizacija skladatelja i autora iz 22 zemlje ~lanice Europske unije. Ovih dana to udru`enje pozdravilo je predlo`ene obveze koje bi prekinule nadmetanje zasnovano na pritu`bama televizijske postaje RTL–a i Music Choice Europe, vode}eg europskog opskrbljiva~a digitalnom glazbom. Obveze su predlo`ene od strane dru{tava za prava izvo|a~a i CISAC–a, a Europska komisija predla`e da se one i prihvate.

Dvije su zada}e predlo`enih obveza:

CD IZLOG

AUTORI POZDRAVILI CISAC–OVE PREDLO@ENE OBVEZE

CD IZLOG

ZAMP

ZAMP

ZAMP

ZAMP

ZAMP

ZAMP

ZAMP

ZAMP

ZAMP

ZAMP

ZAMP

ZAMP

ZAMP

ZAMP

ZAMP

ZAMP

ZAMP

ZAMP

ZAMP

ZAMP

ZAMP

ZAMP

ZAMP

ZAMP

ZAMP

ZAMP

ZAMP

BROJ 146, RUJAN 2007.

15

bijeloj podlozi) vizualno rje{enje, kao i tekstovi uz program, koji tek posredno upu}uju na skladateljski kontekst, ni u kojem trenutku ne name}u sâmim djelima i njihovim izvedbama ni{ta {to bi opteretilo njihovu zvukovnu sadr`ajnost. [tovi{e, pu{taju djelima da ka`u sve {to je potrebno. ^esto je to vrlo te{ko, no izdava~i su ra~unali s koliko–toliko pripremljenim slu{ateljima, dapa~e, gotovo probranima upu}uju ovo izdanje. I u tome se krije posebna vrijednost ovoga CD–a, vrlo studiozno pripremljenoga podjednako s priznatim i mladim glazbenicima, izdanja koje spaja na{e sa stranim iskustvima onda{nje »suvremenosti« i dana{nje perspektive »modernosti« te koje isti~e sadr`ajnost daleko iznad forme. Muziku povrh muzike.

I kao da kroz re{etke se krade / Pogled pred kojim tad sam kle~ao, / A on me pita, tra`i, znak mi dade. (Stefan George)

K

I doista se otisnuo k nekim novim svjetovima Dragan Plamenac, muzikolog, ali i skladatelj, ~ijim po~etnim stihovima Muzike iz Baudelaireovih Cvjetova zla zapo~inje prva od Triju pjesama za mezzosopran i glasovir koje je Plamenac skladao 1914. godine. Iste svjetove osje}ao je i Arnold Schönberg, no ne{to ranije, upustiv{i se u dijalog sa stihovima Stefana Georgea u Petnaest pjesama iz Knjige vise}ih vrtova, op. 15, skladanih 1909. Iste godine nastalo je i Pet komada za guda~ki kvartet, op. 5 Antona Weberna. A put opet zavr{ava s hrvatskim skladateljem, Josipom [tolcerom Slavenskim koji u godini 1923. stvara svoj Prvi guda~ki kvartet, op. 3.

Put je to koji je odabran upravo zbog svoje raznovrsnosti, a opet jednakoga nutarnjega stvarateljskog osje}anja »novotnosti«, {to je bilo polazi{te i odredi{te na kojemu je svoju djelatnost i svrhu temeljilo Me|unarodno dru{tvo za suvremenu glazbu (ISCM), osnovano 1922. godine u Salzburgu. Slijede}i inozemni primjer, nekolicina doma}ih snaga, inicirana Majom Strozzi i Belom Pe~i}em koji su prisustvovali tre}em festivalu ISCM–a u Pragu 1925. godine, pred kraj spomenute godine osniva Jugoslavensku sekciju ISCM–a, pod okriljem Hrvatskoga glazbenog zavoda. Makar nije dugo djelovala, Sekcija je ostavila traga, prvenstveno nastoje}i {to je vi{e mogu}e povezati se s doga|ajima u Europi te promicati »suvremenu« glazbu u svojemu okru`enju. @ele}i se upravo na po~etku spomenutim autorima i djelima prisjetiti djeli}a puta koji je potaknuo nova zbivanja, nova mi{ljenja, nova udru`ivanja s ciljem promicanja suvremenosti, ~ak mnogo vi{e negoli modernosti, Hrvatski je glazbeni zavod 13. travnja 2005. priredio koncert u povodu obilje`avanja osamdeset godina osnutka jugoslavenske ISCM–ove podru`nice. Taj je koncert snimljen i ovoga je prolje}a objavljen u obliku kompaktnoga diska, koji se pridru`io sve~anom obilje`avanju 180. obljetnice kontinuiranoga djelovanja Hrvatskoga glazbenog zavoda.

Izvedbe su realizirali mezzosopranistica Martina Goj~eta–Sili}, pijanistica Eva Kirchmayer–Bili} te guda~ki kvartet na~injen od tada{njih studenata Muzi~ke akademije u Zagrebu, violinista Ivana Zovka i Krunoslava Mari}a, violistice Ane–Marije [ir i violon~elista Tomislava Ro`mana, a koji su Webernovu i Slavenskijevu skladbu pripremili u okviru kolegija komorne glazbe profesora Mladena Sedaka. Spoj iskustva i mladosti pokazao se vrlo primjerenim te je HGZ, kao izdava~, ponudio izvrsni uradak visoko dokumentarne vrijednosti.

Kao {to je predsjednik HGZ–a Marcel Ba~i} u dijelu popratnoga teksta knji`ice, koju je uredila Eva Sedak, naveo kako je Schönberg opominjao interprete »da u muziku ne unose ono ~ega u njoj nema«, istim se principom i ~itavo ovo izdanje ni na koji na~in ne name}e krajnjem slu{atelju. Maksimalno jednostavno, ali pomno razra|eno i posljedi~no vrlo efektno (crna i crvena slova na

bama Parkerove Confirmation te I’ll Remember April, Soul Eyes i Loverman nedvosmisleno iskazuje svoju sklonost bebopu i naslje|u {to ga je ostavio legendarni Charlie Parker. Taj je pristup obilje`io i njegovo skladateljsko djelovanje. U izvedbama vlastitih skladbi, Birdissimo posve}enu Parkeru zvanom »Bird« te Razz Rhythm, My First Blues, In Umbra i Hard Worker, Razumovi} tako|er iskazuje sklonost bebopu, ali pokazuju}i svestranost, poznavanje tradicije te osje}aj za blues, latino glazbu i balade.

Izvedbe na ovome albumu ne donose novi pomak u pristupu jazzu, ali se temelje na njegovoj zdravoj tradiciji te uvjerljivim improvizacijama i komunikaciji {to Razumovi}a, saksofonista zavidne tehnike i puna, zaokru`ena tona, promi~e kao respektabilnu snagu hrvatskoga jazza, jo{ jednu koja dolazi iz liburnijskoga jazz kruga. Budu}i da je u ovom trenutku njegova bilje`nica prepuna novih vlastitih skladbi koje brusi na brojnim nastupima, nadamo se da }e one odrediti Razumovi}evo novo diskografsko izdanje.

Pi{e: Davor Hrvoj ZAGREB JAZZ PORTRAIT

Dan, dva Cantus/HDS ovodom petnaeste godi{njice djelovanja, jedna od najpostojanijih hrvatskih jazz skupina Zagreb Jazz Portrait objavila je svoj ~etvrti kompaktni disk koji donosi skladateljski i stilski odmak od prethodnih. ^lanovi kvarteta, gitarist Mario Igrec, saksofonist Sa{a Nestorovi}, kontrabasist Nenad Jura Vrande~i} i bubnjar Borna [ercar, na ovom albumu izvode Igrecove (Dan, dva, Victory, Za nas, Novo zlato, Trajna /Nina/ Nena, Trioda, Mingus Squiare...) te po prvi put [ercarove skladbe (Mountain Without the Top, Quest, The River of Fire). U realizaciji albuma pridru`io im se klavirist Matija Dedi} koji nerijetko svira i na njihovim nastupima, a u izvedbi skladbe @ute boje jeseni pjeva~ica Vesna Pisarovi} koja je uz Igreca koautorica pjesme. Od prvog je albuma skupina posve}ena obradama hrvatske tradicijske glazbe. Za ovaj su album u novom Igrecovom aran`manu pripremili skladbu Protuletje se otpira. Novina je i pribli`avanje idiomu world music. Izvedbom Igrecove skladbe Saraj u kojoj sviraju tradicijska glazbala: Nestorovi} zurnu, Igrec {argiju, a [ercar tarabuku, dodatno su obogatili svoj raznolik repertoar koji ~ine jazz standardi, autorske skladbe i obrade.

Osim toga, vrijednost ovog izdanja le`i i u ~injenici {to je Zagreb Jazz Portrait, kao i do sada, uspio dokumentirati zna~ajke djelovanja u jednom razdoblju karijere, te, iako ovaj program nije dovoljno svirao na nastupima, mo`e krenuti u nova glazbena istra`ivanja.

P

DENIS RAZUMOVI] RAZZ

In Umbra Dallas Records ije~ki alt saksofonist i skladatelj Denis Razumovi} Razz objavio je svoj prvi kompaktni disk In Umbra. Radi se o snimkama na~injenima 2003. godine s kvartetom u kojemu su svirali kontrabasist Mladen Barakovi}, gitarist Darko Jurkovi} i bubnjar Marko Lazari}. Na album je uz standarde uvrstio i vlastite skladbe. U izved-

R

Pi{e: Bojan Mu{}et NEBOJ[A BUHIN

Guitar Language Dallas Records rugi album hvaljenoga gitarista Neboj{e Buhina logi~an je korak naprijed u odnosu na prvijenac 10 Guitar Stories. Na njemu Buhin repetira recepturu s prvijenca okupiv{i vrlo dobru svira~ku mom~ad koja je sjajno odradila svoj posao. No, ono {to izdvaja ovaj album od prethodnika jest produkcija Nik{e Brato{a, koji je, prisjetiv{i se svojih aktivnih gitaristi~kih dana, albumu o~ito pristupio kao projektu koji radi za vlastitu du{u. Od deset pjesama Brato{ je supotpisnik njih {est, a na albumu gostuju Ricardo Luque, Marko Ramljak i Dmitar Bo`ikov.

D

Zapravo, o~ito je kako osim izvedbe, produkcija ima prili~no veliku ulogu. Da je tomu tako svjedo~i ~injenica da je Bobo Gruju~i} svoje bubnjarske dionice odsvirao u studiju u Rijeci, dok je, primjerice, Dmitar Bo`ikov gitaru odsvirao u Skopju. Dakako, danas je to sasvim uobi~ajeno, ali uklopljenost u zvu~nu sliku posljedica je vrsnoga skladateljskog, instrumentalisti~kog i produkcijskog rada

cantus_10:cantus_01.qxd

21-Nov-07

2:41 PM

Page 16

16

CD IZLOG

CD IZLOG

CD IZLOG

CD IZLOG

CD IZLOG

BROJ 146, RUJAN 2007.

ARSEN DEDI]

COLONIA

The Platinum Collection Brisa~i pra{ine

Do kraja

CD IZLOG CD IZLOG CD IZLOG CD IZLOG CD IZLOG CD IZLOG

RAZNI IZVO\A^I

Samo jednom se ljubi/Tribute to Ivo Robi}

Croatia Records he Platinum Collection u izdanju Croatia Records, zbirka je dvostrukih CD–ova koji objedinjuju najve}e uspje{nice najtira`nijih i najva`nijih izvo|a~a koji snimaju ili su snimali za tu diskografsku ku}u. Osim »best of« na~ela, vrijednost je ovih kompilacija {to se mogu prona}i skladbe koje su jednostavno bile izbjegnute na prija{njim kompilacijama tih izvo|a~a (npr. ^a }e mi Copacabana Tea Trumbi}a na kompilaciji Olivera Dragojevi}a ili Diridonda Zdenka Runji}a na kompilaciji Novih fosila).

Platinasta kolekcija Arsena Dedi}a ipak nije takva, hitovi su ovdje u drugom planu.

Kompilacija je sastavljena prema drugim na~elima, nastojalo se na jednome mjestu skupiti one pjesme koje manje odgovaraju terminu »greatest hits«, a vi{e onome »the best of«. Jednostavno, 35 godina karijere nije mogu}e sabiti na format dva CD–a, ali kad bi se opisivao Arsenov rad u tom razdoblju (od 1971. do 2006.), izbor pjesama bi mogao uistinu upu}ivati na sve njegove skladateljske, pjesni~ke i interpretacijske vrhunce, od dobro poznatih pjesma kao {to je Sve {to zna{ o meni do kurioziteta kao {to je Arsenova vlastita izvedba evergreena Rade [erbed`ije Ne daj se, Ines.

Aquarius Records akon nekoliko albuma obrada raznih skladbi, vi{e ili manje poznatih izvo|a~a, Mildreds predstavlja pojavu koja ciljano ide prema obnavljanju hrvatske lakonotne pop–ba{tine (osim njih, samo su Ljubimci `ena na svome jedinom albumu i Cubismo na posljednjem albumu zahvatili tako duboko), pritom ne zalaze}i u ideju da sve pjesme moraju biti kameni me|a{i njihova glazbenog vremena. Da se i{lo takvim pristupom, uvodna pjesma zacijelo ne bi bio ultimativni trash hit Ulica jorgovana (originalno je izdigao Darka Domijana u estradnu orbitu), a na album uvr{tene obrade uspje{nica Frane Lasi}a Volim te, budalo mala i Zagrljeni. No, ekipa koju ~ine dio Transhistria Ansamblea Tamare Obrovac uz vrsnu vokalisticu Astrid Kuljani} realizirala je zanimljivo glazbeno putovanje u pro{lost i s puno emocija obrisala pra{inu s evergreena zastalih u sedamdesetima. Vrhunac albuma predstavlja sedmominutni prepjev najve}ega hita skupine Procol Harum Whiter Shade of Pale koji je kao Blijede sjene sjajno interpretirala Josipa Lisac. Album Mildredsa sve je samo ne blijed, a sigurno je da, nastave li s radom, jer rije~ je o iskusnim jazz glazbenicima — ne}e biti ni u ~ijoj sjeni.

CRVENA JABUKA

IBRICA JUSI]

QUASARR

SILVA

Du{a Sarajeva

Kavana Mediteran

Quasarr

Totem

Croatia Records no {to izdvaja novi album Crvene jabuke od pro{lih jest ~injenica da ga nije producirao po~asni ~lan benda (i svojedobno punopravni ~lan) Nik{a Brato{.

To se prili~no osjeti na albumu koju su producirali ~lanovi Dra`en @eri} i Igor M. Ivanovi}. Ogoljeniji, reskiji zvuk koji ne odgovara pop bendu kao {to je Crvena jabuka o~ito je danak tom hendikepu. Osim toga, ~injenica je kako Dra`en @eri} vi{e nije u vokalnoj formi kao neko}, {to je Brato{ na zadnjim albumima itekako znao nadoknaditi producentskim zahvatima. Glavni je autor albuma manje poznati Asmir Spahi}, a izdanje sadr`i skladbe Dine [arana iz grupe Letu {tuke, glavnog autora pjesama za ovaj bend u zadnjih petnaestak godina. Obrade skladbi Tamo da putujem (Rastanak) Arsena Dedi}a na stihove Tina Ujevi}a i Napi{i jednu ljubavnu Kemala Montena jesu najbolje izvedbe na albumu, dok [aranova pjesma Dolaze razglednice upravo ocrtava onu emotivnu nit Crvene jabuke koja je iz albuma u album sve tanja i koja se osje}a jo{ jedino u skladbama sporijeg tempa.

Dancing Bear zadnjih 15 godina diskografija Ibrice Jusi}a svodi se uglavnom na konceptualne albume, pa ni Kavana Mediteran nije izuzetak. Posrijedi je njegov »dalmatinski album« na kojemu, dakako, ne nedostaje klapske izvedbe (podr{ku mu daje klapa Nostalgija), a tekstovi su djelo poznatih dalmatinskih spisatelja kao {to su Jak{a Fiamengo ili pokojni Mom~ilo Popadi}, dok je jednu pjesmu napisao Luko Paljetak. To je prvi album s autorskim pjesmama u zadnjih dvadeset godina, a prepoznatljiv izraz Ibrice Jusi}a nadgradio je svirkom i produkcijom Elvis Stani}, {to se i osje}a na albumu. Album sadr`i i {est bonus pjesama, od kojih su tri izvedene na francuskom jeziku. Ibri~ine {ansone su svevremenske, pa iako nove skladbe ne donose pomak u njegovoj diskografiji, svakako na odgovaraju}i na~in upotpunjavaju njegov repertoar. Stoga, Kavana Mediteran u odnosu na njegovu dosada{nju diskografiju nije neki forte, ali je zato itekako iznad ve}ine »dalmatinske« konkurencije.

Menart edno od ugodnijih iznena|enja na recentnoj pop sceni jest rije~ka skupina Quasarr koja prili~no inteligentno spaja elektroniku i tradicionalni akusti~ni instrumentarij. S prepoznatljivo rije~kim vokalom Borisa [toka (imam osje}aj da je vi{e od tri ~etvrtine pjeva~a novih rije~kih bandova i{lo na te~ajeve pjevanja kod Deana [kaljca iz Grada), Quasarr zapravo svoj rad smje{ta negdje izme|u prvog i drugog albuma Urbana & 4. Ono {to nedostaje da bi to bilo smje{teno upravo tamo jest Denykenova produkcija koja nagla{ava akusti~ni dio pri~e, dok je Luky u slu~aju Urbana & 4 upravo nastojao ponajbolje uskladiti rockerski pristup s elektronikom.

No, Quasarr zaista predstavlja potencijal koji se ne}e oslanjati samo na hitoidnost skladbe Ti koja ih je probila (i na temelju koje jo{ uvijek imaju status «~uda od jednog hita»), a da bi ga mogli realizirati na odgovaraju}i na~in trebat }e im mnogo koncerata u nogama i drugi producent na drugom albumu.

Dallas Records ilva je ex–Super Silva koja je odbacivanjem svojega estradnog epiteta zaokrenula i svoj glazbeni izraz. Pravim imenom i prezimenom Silvija Mi{anovi}, pozornost plijeni ponajprije svojim izgledom, a onda i ~injenicom da je bila jedan od prvih autohtonih narodnja~kih proizvoda iz Hrvatske. Niknula u majstorskoj radionici Sini{e Vuce, na nastupnom EP–ju imala je dva hardcore narodnja~ka hita, no u kasnijoj diskografiji nije uspjela zaorati dublju brazdu.

Totem je donekle iznena|enje jer je posrijedi kantautorski album gdje je Silva pravilno procijenila da narodnja~ku poetiku, koja je uglavnom razigranija od zabavnoglazbene, interpolira u pop–tkivo pod producentskom paskom Enesa Tvrtkovi}a. Rezultat nije osobit, jer umnogome podsje}a na ono {to radi Alka Vuica. ^vrstog glasa, s narodnja~kim ritmom na koji su nakalemljeni pop–pasa`i Silva je napravila ipak znakovit iskorak, jedini je problem {to pop–narodnjaci u Hulji}evu stilu vi{e nisu u modi. Stoga je najbolji dio ovog albuma dizajn Ivana Kraljevi}a i fotografije Damira Hoyke.

Menart smi album Colonije napravljen je prema receptu: nemoj se prestati kladiti na konja koji dobiva. Jednostavno, sna`ni humpa–cumpa groove s uglavnom nezanimljivim tekstovima, ali s vrlo dobrim vokalom Indire Vladi} Mujki} i nabrijanom dance produkcijom ono je oko ~ega }e se sjatiti svi hodo~asnici u diskoteke na ovim meridijanima. Iako je konkurencija (Karma, Magnetic) za nijansu inventivnija, pa vjerojatno sukladno tome uspijeva prodati svoje hitove i na odre|ena tr`i{ta u Europi i Aziji, Colonia je na ovim prostorima jo{ uvijek vladar plesnih podija. Osmi album kao naslovnu temu ima vokalnu verziju instrumentala koji je bio tema tre}e sezone Big Brothera, a zanimljivo je da se na tr`i{tu nalazi i ograni~eno izdanje albuma s dodatnim CD–om na kojemu se nalaze remiksevi te i drugih skladbi na albumu.

O

Iako je posrijedi korektno odra|en posao, o~ito je da Colonia sadr`aj albuma vrti oko jednog ili dva hita na svakom novom albumu oslanjaju}i se na minuli rad. Pa nek’ traje do kraja. A onda se mogu preorijentirati i u tambura{ki orkestar, ~emu nisu neskloni...

T

N

Aquarius Records remda je Ivo Robi} davno zaslu`io tribute album, inicijativa Swingersa urodila je plodom u ovoj godini, ponajvi{e zahvaljuju}i novom ~itanju remakea standardnoga Robi}eva songa Jabuke i tre{nje koji je krajem osamdesetih snimio s Robertom Marekovi}em. Marekovi} nije bio zadovoljan snimljenim i s pomo}u Swingersa obnovio je hit zadr`avaju}i samo Robi}ev vokal. Rezultat je izvrstan, kao {to su bili i ostali off–projekti Ive Robi}a — posljednja snimka s Distrojersima u obradi hita Golubovi ili nikad objavljene ~etiri snimke s Davorom Orebom, pjeva~em negda{njih Idejnih nemira. Skladbe zastupljene na kompilaciji Samo jednom se ljubi uglavnom su ve} reinterpretirane, a ujedna~eni ritam kompilacije gdje se ponajvi{e isti~u doma}ini Swingersi (osim u Jabukama i tre{njama, dobro su se oku{ali i u Autobusu Calypso), postojani Oliver i Massimo, vrstan Tedi Spalato (vrlo dobro ~itanje skladbe Moje plavo more) i skupina Mildreds u Golubovima daju poticaj i za ne{to {to se mo`e nazvati Vol. 2, pa makar se na jednom mjestu objedinile ve} poznate obrade pjesama nenadma{nog Ive Robi}a.

P

CD IZLOG

CD IZLOG

CD IZLOG

CD IZLOG

CD IZLOG

CD IZLOG

CD IZLOG

CD IZLOG

CD IZLOG

CD IZLOG

CD IZLOG

CD IZLOG

MILDREDS

Pi{e: Bojan Mu{}et

O

U

J

S