Cantus 145

cantus_9:cantus_01.qxd

11-Jul-07

7:23 PM

Page 1

NOVINE HRVATSKOGA DRU[TVA SKLADATELJA BROJ 145 SRPANJ 2007.

CIJENA 20 kn

Za skladanje se tako|er na{lo vremena i motivacije, te je stvoreno stotinjak skladbi svrstanih u ~etrdesetak opusa — klavirskih, komornih, solo, popijevki, zborova, crkvenih,

Naslovi osamnaest stavaka ciklusa Vlatko upu}uju na doga|aje i osobe koje je skladatelj opisao u tom autobiografskom glazbenom albumu i koji su vezani uz vrijeme

Taj cjeloviti ciklus programskoga karaktera zauzima sredi{nji dio dvostrukog albuma, a uokviruju ga jo{ dva reprezentativna cikli~ka ~etverostava~na komorna djela takozvane apsolutne glazbe: Drugi guda~ki kvartet, op .15 u izvedbi Zagreba~kog kvarteta i Drugi glasovirski trio (Romanti~ni), op. 7 u izvedbi Trija Orlando.

Snimke djela novijega su datuma, a tonski ih je obradio Juraj Grosinger, dok je vrlo lijepo likovno rje{enje na temelju fotografija iz obiteljskog albuma ponudio Luka Gusi}. Partiture koje su jo{ u rukopisu redigirala je Ida Gamulin, a u planu je i njihovo tiskanje. Slu{anje CD–a s vrijednom glazbom u kvalitetnim izvedbama moglo bi biti poticaj i drugim umjetnicima da se njome pozabave i upotpune svoj repertoar.

CANTUS CANTUS CANTUS CANTUS CANTUS

CANTUS

CANTUS

Violist Zlatko Stahuljak poduzeo je prve korake oko realizacije dvostrukoga CD–a svojega oca Jurja Stahuljaka te kao urednik Cantusova izdanja izabrao nekoliko najkvalitetnijih naslova iz njegova komornog opusa koji najbolje i najplasti~nije odra`avaju skladateljev stil i njegovu narav. Snimanje i ure|enje, me|utim, odu`ilo se i tek je nedavno,

Juraj Stahuljak, ~ovjek {iroke kulture i obrazovanja, djelovao je kao gimnazijski profesor povijesti i zemljopisa, a kako se glazbom zarazio ve} od ranoga djetinjstva (kasnije je studirao i na zagreba~koj Muzi~koj akademiji), u slobodno je vrijeme vodio zborove, svirao orgulje te glasovir — kao pratilac i ~lan obiteljskog glasovirskog trija u dru{tvu s bratom Vlatkom i ocem Vladimirom.

Najvi{e skladateljske domete Juraj Stahuljak dosegnuo je u komornim djelima. Posebno mjesto zauzima osebujan trodijelni ciklus Vlatko, op. 14 posve}en »Uspomeni na nezaboravnog i nepre`aljenog brata Vlatka« (tragi~no preminulog u 28. godini `ivota), stoga ovo djelo od stotinjak minuta ~ini okosnicu albuma. Sadr`i Glasovirski kvintet, u izvedbi Ide Gamulin i Zagreba~kog kvarteta, Sonatu za violon~elo i glasovir, u izvedbi Andreja i Toma`a Petra~a, i Skladbe (minijature) za glasovir, u izvedbi Vladimira Krpana, koje se izmjenjuju s kratkim glasovirskim kvintetima u izvedbi Ide Gamulin i Kvarteta.

CANTUS

H

Juraj Stahuljak pripada najbrojnijoj hrvatskoj glazbenoj obitelji, {to je rijetkost i u svjetskim razmjerima. O tome je muzikolog Andrija Toma{ek napisao zanimljivu knjigu Njih {esnaestoro (Zagreb, 2000.), pa je on i u ovoj prigodi opse`nim i analiti~kim komentarom opremio popratnu knji`icu albuma.

kada je Vlatko `ivio (od ro|enja 1903. u Sv. Jani do katastrofe 1930. u Bjelovaru), a zavr{avaju nadom u ponovni sastanak na onome svijetu (zavr{na fuga na temu napjeva popijevke Uskrsnu Isus doista).

CANTUS

HDS/Cantus/HRT rvatsko glazbeno stvarala{tvo obiluje malo poznatim djelima koja bi trebalo izvu}i iz zaborava, vrednovati i promicati, a upravo su godi{njice najpogodniji trenuci za akciju. Tako je i stota godi{njica ro|enja Jurja Stahuljaka (Sv. Jana, 1901. — Zagreb, 1975.) bila povod da se dublje zaviri u njegovu glazbenu ostav{tinu i da se upozori na neka vrijedna djela koja nisu (dovoljno) prisutna u koncertnom `ivotu.

orkestralnih i glazbeno–scenskih. Obra|ivao je i narodne napjeve te ih nerijetko koristio u svojim djelima, stvoriv{i tako osebujan nacionalno obojen stil, temeljen na klasi~nim oblicima i romanti~nom sadr`aju, s rijetkim naznakama suvremenog izri~aja.

CANTUS

JURAJ STAHULJAK

krajem svibnja, dovr{eno i predstavljeno javnosti u dvorani Hrvatskoga dru{tva skladatelja.

CANTUS

Pi{e: Vi{nja Po`gaj

CANTUS

CANTUS

CANTUS

CANTUS

CANTUS

CANTUS

CANTUS

CANTUS

CANTUS

CANTUS

CANTUS

CANTUS

CANTUS

CANTUS

CANTUS

CANTUS

CANTUS

CANTUS

CANTUS

CANTUS

CANTUS

CANTUS

CANTUS

CANTUS

CANTUS

CANTUS

CANTUS

CANTUS

CANTUS

CANTUS

CANTUS

KAKO SE STVARAO MUZI^KI BIENNALE ZAGREB ARS ORGANI SISCIAE U ^AST MIROSLAVU MAGDALENI]U DOBITNICI NAGRADA HDS-a NE DAMO TE PISMO NA[A LJETNI FESTIVALI MILE KEKIN: U@ITAK HLADNOG PIVA CD IZLOG

CANTUS

CANTUS

ISSN 1330–4747

cantus_9:cantus_01.qxd

11-Jul-07

7:23 PM

Page 2

2

Davor Hrvoj, urednik

DODIJELJENE NAGRADE I DIPLOME MILKA TRNINA ZA 2006. GODINU

PRIKAZI PRIKAZI PRIKAZI PRIKAZI PRIKAZI PRIKAZI

D

PRIKAZI PRIKAZI PRIKAZI PRIKAZI PRIKAZI PRIKAZI

NAGRADE NAGRADE NAGRADE NAGRADE VIJESTI VIJESTI VIJESTI VIJESTI VIJESTI

ubrov~anin \elo Jusi} nije samo skladatelj zabavne glazbe, ve} i ozbiljan autor klasi~nih simfonijskih partitura, a na to je njegove sugra|ane podsjetio koncert odr`an u ~ast autoru, ujedno kao ovogodi{njem dobitniku nagrade Porin za `ivotno djelo. U ponedjeljak, 16. travnja ove godine, u tvr|avi Revelin koncert je pod pokroviteljstvom Grada Dubrovnika priredio Dubrova~ki simfonijski orkestar. Izvedbom je ravnao sâm laureat, taj istaknuti hrvatski skladatelj, gitarist, aran`er i dirigent, koji je dvije godine u~io kod maestra Lovre pl. Mata~i}a. Ne samo da je niz godina bio {ef–dirigent ovoga orkestra, nego je za taj ansambl u ratnom razdoblju skladao i oratorij De Civitate Libertatis Veritas (Istina o Gradu slobode) na stihove dubrova~kog biskupa msgr. @elimira Pulji}a i akademika Luke Paljetka. No, djelo, koje se ve} tradicionalno izvodi na dan najte`eg razaranja Dubrovnika 6. prosinca, nije se na{lo i na programu ovoga koncerta. Tu su uz orkestar nastupili Mje{oviti zbor Libertas pod vodstvom Viktora Lenerta, ansambl Kazali{ta Marina Dr`i}a i solisti u Jusi}evim koncertantnim djelima — gitarist Maroje Br~i} i oboist Mladen Glavinovi}.

Nakon dviju zborskih skladbi (Perlo od morske pjene i Nau~i nas, Marijo) izvedena je Jusi}eva omiljena {esterostava~na simfonijska suita Dubrova~ki kantuni, glazba iz njegova baleta koji je od nastanka 2000. godine izveden u mnogim velikim europskim gradovima, izme|u ostalih, u Parizu i Bruxellesu. Uslijedila je izvedba Koncerta za gitaru i orkestar u e–molu, koju je na narud`bu me|unarodnog festivala Chorfestival Steyer 1997. godine Jusi} napisao za 1001. ro|endan Austrije, da bi nakon Koncerta za obou i orkestar u e–molu iz 1990., ova zvjezdana Jusi}eva autorska ve~er zavr{ila finalom iz mjuzikla Dan od Amora, jo{ jednog ~esto izvo|enog djela pisanog na libreto skladateljeva bliskog suradnika i prijatelja Luke Paljetka. (J.H.L.)

PRIKAZI PRIKAZI

\ELI JUSI]U U ^AST

NAGRADE

rvatsko dru{tvo glazbenih umjetnika odr`alo je 19. svibnja u Hrvatskom narodnom kazali{tu u Zagrebu sve~anu dodjelu Nagrada i Diploma Milka Trnina za 2006. godinu. Tako je Nagrada Milka Trnina, koja se dodjeljuje jo{ od 1958., pripala mezzosopranistici Dubravki [eparovi} Mu{ovi}, sopranistici Vlatki Or{ani} i violinistici Lauri Vadjon za posebno zapa`en i uspje{an Dobitnici Nagrada i Diploma Milka Trnina za 2006. nastup u Hrvatskoj tijekom protekle kalendarske godine. Mezzosopranistica Dubravka [eparovi} Mu{ovi} nagra|ena je za nastup s uglednim svjetskim tenorom Joséom Curom na Trsatu u Rijeci 19. srpnja pro{le godine, sopranistica Vlatka Or{ani} za recital u sklopu Zagreba~kih ljetnih ve~eri, odr`an 12. srpnja u Crkvi sv. Katarine, a violinistica Laura Vadjon za koncert barokne glazbe, odr`an tako|er u Crkvi sv. Katarine 17. srpnja pro{le godine. Diplome Milka Trnina dodijeljene su Dru{tvu za promicanje orguljske glazbene umjetnosti Franjo Dugan, koje ve} trinaest godina sustavno njeguje hrvatsku orguljsku ba{tinu, i Obiteljskome radiju za emisiju Klasi~na ve~er i no} zagreba~kih {i{mi{a autora i voditelja Zlatka Mad`ara. Stru~ni `iri za dodjelu nagrada i diploma djelovao je u sastavu Antun Petru{i} (predsjednik), Vi{nja Ma`uran, Ida Gamulin, Renata Penezi}, Ivica Trubi}, Goran Bakra~ i Mladen Janjanin. (B.P.)

VIJESTI

H

PRIKAZI

Ako jo{ niste odlu~ili kako spojiti odlazak na odmor s posjetom koncertima na kojima mo`ete ~uti hrvatsku glazbu, pomo}i }e vam na{ plan ljetnih glazbenih priredbi.

PRIKAZI

Povodom objavljivanja albuma Knjiga `albe razgovarali smo s pjeva~em Milom Kekinom o djelovanju skupine Hladno pivo i uzlaznoj putanji njihove karijere. Nadalje, multimedijalnom se izlo`bom Mister Morgen u Muzeju grada Zagreba prisje}amo velikana hrvatske zabavne glazbe, pjeva~a i skladatelja Ive Robi}a.

PRIKAZI

Saznajte dobitnike nagrada Hrvatskoga dru{tva skladatelja za 2006. godinu te obrazlo`enja priznanja.

Pi{e: Vi{nja Po`gaj

ru{tvo za promicanje orguljske glazbene umjetnosti Franjo Dugan objavilo je u vlastitoj nakladi Ljetopis u povodu 10. obljetnice rada i javnog djelovanja. Opse`nom dokumentacijom koja svjedo~i o bogatoj aktivnosti Dru{tva od njegova osnivanja 1994. do 2005. `eljelo se sa~uvati od zaborava nesebi~an rad vi{e od 250 glazbenih umjetnika i drugih djelatnika koji su zajedno sa ~lanovima Dru{tva dali neprocjenjiv doprinos glazbenoj kulturi grada Zagreba i Republike Hrvatske. Taj rad prepoznat je i okrunjen ovogodi{njom Diplomom Milka Trnina Hrvatskoga dru{tva glazbenih umjetnika.

D

Dru{tvo Franjo Dugan osnovano je na inicijativu orgulja{ice Ljerke O~i} u vrijeme kada se zanemareno i anatemizirano orgulja{tvo moglo, zahvaljuju}i novim politi~kim prilikama u Hrvatskoj, kona~no rehabilitirati. Poduzete su razli~ite akcije sa svrhom promicanja orgulja{tva u Hrvatskoj, a sve je to detaljno opisano i dokumentirano na 500 stranica reprezentativnog izdanja koje je uredio odvjetnik Matija O~i}, otac predsjednice Dru{tva Ljerke O~i}. Matija O~i} predsjedao je u studenom 1994. Osniva~koj skup{tini Dru{tva kojoj su se odazvali, me|u ostalima, ugledni akademik, skladatelj i orgulja{ An|elko Klobu~ar, zatim sljednici Prve hrvatske radionice orgulja Ivan i Tomislav Faulend Heferer te Radovan Vukovojac, unuk Franje Dugana, ~ije je ime Dru{tvo preuzelo, odav{i tako po~ast tom neimaru hrvatske orguljske glazbe.

Ve} prve godine nakon osnivanja Dru{tva krenula je akcija Spasimo hrvatske orgulje s edukativnim emisijama na Hrvatskom radiju i televiziji i prikupljanjem novca za obnovu ratom uni{tenih orgulja. Ustanovljeno je i Prvo hrvatsko natjecanje mladih orgulja{a i utemeljen ciklus ku}nih koncerata Iz salona O~i}. Potom je na HTV–u krenuo ciklus emisija Orguljske pri~e iz davnine autorice Mire Wolf, osnovani su Dani orgulja u Istri, proslavljale su se razne obljetnice, izdavali nosa~i zvuka i note, organizirali orgulja{ki koncerti seminari i izlo`be.

Polovica Ljetopisa posve}ena je ciklusu ku}nih koncerata Iz salona O~i}. Ti su koncerti, zahvaljuju}i ugodnom ambijentu na imanju gostoljubive obitelji na La{}ini,

PRAIZVEDBE

Pro{lo je {est godina od stote obljetnice ro|enja skladatelja Jurja Stahuljaka, ~lana najbrojnije hrvatske glazbene obitelji, a tek je sad dovr{eno planirano dvostruko diskografsko izdanje s njegovim ponajboljim komornim skladbama, na ~emu je svih ovih godina radio njegov sin prof. Zlatko Stahuljak. O nekim davnim vremenima ku}nog obiteljskog muziciranja na primjeru toga CD–a progovaramo na naslovnici ovoga broja.

Zagreb, 2006.

PRAIZVEDBE

S

Ljetopis Dru{tva Franjo Dugan

PRAIZVEDBE

igurno ste ve} ~uli da je Milko Kelemen, osniva~ Muzi~kog biennala Zagreb, primio nagradu Europskog kulturnog foruma za posebne zasluge u kulturi, {to je jo{ jedan poticaj za sagledavanje va`nosti me|unarodnog uspjeha Biennala i doprinosa koji je taj festival suvremene glazbe dao za promicanje Hrvatske u svijetu. Osim Kelemenova prisje}anja na klju~ne doga|aje iz povijesti MBZ–a, u novom broju Cantusa donosimo jo{ nekoliko tema vezanih uz ovogodi{nji Biennale s naglaskom na izvedbe djela hrvatskih skladateljica.

PRAIZVEDBE

PO[TOVANI ^ITATELJI CANTUSA!

VIJESTI

NAGRADE

UVUDNIK

UVODNIKUVUDNIK

UVUDNIK

UVUDNIK

UVUDNIK

BROJ 145, SRPANJ 2007.

na najljep{i na~in obnovili nekada{nju tradiciju ku}nog komornog muziciranja.

Osebujni susreti ~lanova Dru{tva s umjetnicima bili su posredstvom urednika i voditelja Branka Magdi}a dostupni i {irem krugu ljubitelja glazbe putem izravnih prijenosa na Tre}em programu Hrvatskog radija.

U deset godina odr`ano je oko stotinu koncerata na kojima je nastupilo vi{e od 250 umjetnika i ansambala iz domovine i svijeta s raznolikim programima svih stilova u kojima je bilo i mnogo hrvatske glazbe, uklju~uju}i i nekoliko praizvedbi napisanih upravo za te prigode (Sanda Majurec Zanata, Berislav [ipu{, Tomislav Uhlik, Miljenko Prohaska, Davor Bobi}, Sre}ko Bradi}). O tome svjedo~e brojni objavljeni programi te napisi i kritike u raznim tiskovinama, kao i dva nosa~a zvuka s izborom snimaka tih koncerata.

I nisu tu samo pisani i foto dokumenti, popisi svih biv{ih i sada{njih ~lanova Dru{tva, svih umjetnika i ansambala koji su svojom glazbom znali raspjevati i ptice u kro{njama bogatog i prelijepog la{}inskog arboretuma, tu su i kratki beletristi~ki opisi pojedinih doga|aja koji s puno topline, odu{evljenja i ponosa svjedo~e o desetlje}u ulo`enog truda ~lanova Dru{tva. I kako pi{e u zaklju~ku knjige — u tom »spomenaru« sa~uvani su i ovjekovje~eni trenuci radosti zajedni{tva svih onih koji su, oplemenjeni glazbom, darovali svoj doprinos i svoju ljubav — svima na u`ivanje.

PRAIZVEDBA GUDA^KOG KVARTETA KRE[IMIRA SELETKOVI]A Preporodnoj dvorani pala~e Narodnoga doma 26. svibnja ove godine javnosti je predstavljeno novo djelo jednog od istaknutijih hrvatskih skladatelja mla|e generacije Kre{imira Seletkovi}a. Rije~ je o njegovu Guda~kom kvartetu nastalom za Kvartet Porin, koji ga je uklopio u zaklju~ni koncert svoje prve slu`bene sezone i smjestio uz djela Luigija Boccherinija i Johannesa Brahmsa. Prihvativ{i se pisanja guda~kog kvarteta kao izazovne i zahtjevne forme za koju u glazbenoj povijesti ima bezbroj primjera, Seletkovi} je svoje vi|enje poku{ao ostvariti u jednome stavku u trajanju od desetak minuta, oblikuju}i ga u dogovoru sa ~lanovima Kvarteta, pa i prepustiv{i im na pokusima da {to samostalnije do`ive njegov rukopis, budu}i da mu je prilikom skladanja na prvome mjestu bila priroda guda~kih instrumenata i oni koji ih sviraju. Partitura djela odra`ava i skladateljevu te`nju za istra`ivanjem novih kvaliteta zvuka na tradicionalnim instrumentima. Osnovu ~ine ~etiri karakteristi~na tona — d, es, c, h — kao }elija koja se provla~i kroz cijelu skladbu. Koriste}i sonatni oblik kao polazi{te za oblikovanje forme, od tih su tonova, primjerice, izgra|ene i prva i druga temu. Veza s tradicijom je i poku{aj sintetiziranja baroknog na~ina mi{ljenja iz varijacijskih oblika poput pasacaglie ili chaconne na na~in usitnjavanja notnih vrijednosti prema kraju skladbe. Mo`e se re}i da Seletkovi}ev Guda~ki kvartet na komunikativan na~in ostvaruje vezu suvremenog poimanja skladateljskog postupka s tekovinama pro{losti. (Ana Vidi})

U

IZDAVA^I: Hrvatsko dru{tvo skladatelja, Zagreb, Berislavi}eva 9, Cantus d.o.o., Zagreb, Baruna Trenka 5 / ZA IZDAVA^E: Antun Tomislav [aban i Mirjana Mati} / UREDNI[TVO: Marina Feri}, Jana Haluza Lu~i}, Davor Hrvoj (glavni urednik i urednik fotografije), Maja Saboli} / GRAFI^KO OBLIKOVANJE: Luka Gusi} / TISAK: Studio Flyer, Aleja Selja~ke bune 7a, 10090 Zagreb / E–mail: cantus@cantus.hr, cijena: 20 kuna (za ~lanove HDS–a besplatno), ISSN 1330–4747

11-Jul-07

7:23 PM

Page 3

3 PRIKAZI PRIKAZI

SKLADATELJ VEDRA DUHA

PRIKAZI

Tr i b i n a u ~ a s t M i r o s l a v u M a g d a l e n i } u

TRIBINE

PRIKAZI PRIKAZI PRIKAZI PRIKAZI PRIKAZI PRIKAZI

TRIBINE

PRIKAZI

TRIBINE

PRIKAZI

TRIBINE

PRIKAZI

PRIKAZI

TRIBINE

`ivotnim entuzijazmom i optimizmom.

PRIKAZI

Studij kod Zoltana Kodalya Rano pokazav{i glazbenu nadarenost, Magdaleni} je kao dijete bio samouk na mnogim instrumentima, a orguljao je i u crkvi. U ^akovcu su mu u~itelji bili Janko Slogar i Josip [tolcer. Na Muzi~koj akademiji u U ostav{tini skladatelja Miroslava Magdaleni}a, koju ~uva Zagrebu diplomirao je Nastavni~ki smjer, a na studiju njegov sin Mladen, nalazi se i jo{ neizvedena opera kompozicije profesori su mu bili Blagoje Bersa i Krsto Krapinski sudac skladana na tekst Tomislava Prpi}a. Ve}u Odak u ~ijoj je klasi diplomirao. Kako je dobro vladao pozornost do`ivljavaju njegova djela iz devedesetih godina ma|arskim jezikom, Miroslav Magdaleni} je 1941. bio pro{loga stolje}a, a skladatelj je bio i tema dviju imenovan za kulturnog ata{ea NDH u Budimpe{ti, muzikolo{kih diplomskih radnji na Muzi~koj akademiji u gdje je radio do 1944., a to ga je u kasnijim godinama Zagrebu, kao i nekoliko publicisti~kih napisa. Zahvaljuju}i negativno obilje`ilo. Me|utim, za njega je boravak u sudionicima Tribine, koji su svi osobno poznavali Budimpe{ti bio posebno va`an jer je mogao u~iti kod Miroslava Magdaleni}a, bilo je mogu}e u ugodnoj Zoltana Kodalya, {to mu je u skladateljskom smislu atmosferi {tovatelja njegove umjetnosti sjetiti se toga plemenitog ~ovjeka rasko{no vedra donijelo bitne spoznaje. Prof. duha, ispunjena `ivotnim Kapun, govore}i o Magdaleni}evu entuzijazmom i optimizmom. radu za vrijeme Drugog svjetskog Zahvaljuju}i sudionicima Tribine, Skladatelj vrijednoga opusa, koji rata, citirao je sâmoga umjetnika koji su svi osobno poznavali na`alost nije stigao zapisati sve svoje prema kojemu je njegovo djelova- Miroslava Magdaleni}a, bilo je glazbene zamisli jer je prerano nje bilo usmjereno »radu za mogu}e u ugodnoj atmosferi preminuo 1969. godine, postao nam je Me|imurje i protiv ma|arizacije {tovatelja njegove umjetnosti rodnoga kraja«. Upu}en po sjetiti se toga plemenitog ~ovjeka tako bli`i i s jo{ ve}im zanimanjem i{~ekujemo izvedbe njegovih djela. zavr{etku rata na rad u U~iteljsku rasko{no vedra duha, ispunjena

PRIKAZI

Tijekom Tribine posve}ene 100. obljetnici ro|enja Miroslava Magdaleni}a Guda~ki kvartet Sebastian izveo je skladateljeva Tri ugo|aja za guda~ki kvartet, a ~uli smo i snimke stavaka Andante i Scherzo iz Simfonije u f–molu te Fugu za orgulje. Inspirirana hrvatskim folklorom, Magdaleni}eva glazba taj folklor ne koristi kao citate, nego kao ugo|ajno polazi{te za pisanje inventivne glazbe koja je melodijski trajno nadahnuta. Uz skladateljski rad bio je Miroslav Magdaleni} i plodan autor glazbeno–teoretskih djela.

PRIKAZI

sje}anja na svojega profesora. Podrobnija sje}anja na skladatelja iznio je prof. Vladimir Kapun, skladateljev prijatelj iz mladosti provedene u ^akovcu.

Napomenuv{i na po~etku da }e njegova sje}anja biti druk~ija od onih koje nalazimo u slu`benim enciklopedijama, prof. Kapun je s mnogo simpatija govorio o Miroslavu Magdaleni}u.

Intimno orguljanje i ugo|ajni kvartet Orgulja{ Mario Penzar osvrnuo se na Magdaleni}evu Passacagliu i fugu kao jedno od vrijednih djela iz skladateljeve ostav{tine. Ta je skladba nastala 1964. godine i odaje autorovu vjernost starijim glazbenim stilovima. Glazba je to intimnog ugo|aja i puna duha, pa je Mario Penzar naglasio da djelo rado izvodi, a interpretiraju ga i njegovi studenti na Muzi~koj akademiji u Zagrebu.

PRIKAZI

Pozdravljaju}i nazo~ne prigodom Tribine Hrvatskoga dru{tva skladatelja, skladatelj i tajnik Dru{tva Antun Tomislav [aban naglasio je da }e Tribine, koje je ustanovio i vodio nedavno preminuli glazbenik Ivan Ivica Percl, biti nastavljene jer se pokazalo da su vrlo dobra prigoda za prikazivanje rada ~lanova Dru{tva, kao i za obilje`avanje va`nih obljetnica.

O izvedbama Magdaleni}evih djela tijekom druge polovice pro{loga stolje}a govorio je dirigent Igor Gjadrov.

U uvodnom je izlaganju upozorio da u prvoj polovici 20. stolje}a hrvatska glazba jo{ nije raspolagala ve}im brojem zna~ajnijih simfonija, pa je tako Magdaleni}eva Simfonija u f–molu iz 1939. bila jedno od va`nih djela. Igor Gjadrov je tako|er naglasio da su se tijekom pro{lih godina marno snimala djela hrvatskih skladatelja za potrebe radija, pa on tako kao interpret za dirigentskim pultom bilje`i ~ak 612 skladbi hrvatskih autora.

PRIKAZI

T

{kolu u ^akovec, Miroslav Magdaleni} bio je me|u osniva~ima Gradske glazbene {kole koja je pro{le godine, u 60. godini postojanja, dobila njegovo ime.

PRIKAZI

ribina odr`ana 11. lipnja u dvorani Hrvatskoga Dru{tva skladatelja bila je posve}ena 100. obljetnici ro|enja skladatelja, glazbenog teoreti~ara i pedagoga Miroslava Magdaleni}a. Iako je Miroslav Magdaleni} ro|en 14. srpnja 1906., pa je njegova obljetnica bila u pro{loj godini, ovo malo zaka{njenje nije smetalo jer je odr`ana vrlo zanimljiva i dinami~na Tribina koju je vodila dr. Grozdana Maro{evi}. Naglasiv{i da je bila u~enica Miroslava Magdaleni}a, Grozdana Maro{evi} je ukratko iznijela

PRIKAZI

Pi{e: dr. Zdenka Weber

Grozdana Maro{evi} i Guda~ki kvartet Sebastijan

PRIKAZI

TRIBINE

TRIBINE

TRIBINE

TRIBINE

TRIBINE

TRIBINE

TRIBINE

TRIBINE

TRIBINE

TRIBINE

TRIBINE

TRIBINE

TRIBINE

BROJ 145, SRPANJ 2007.

Prvi Glazbeni memorijal Emil Cossetto Zagreb, 2007.

Pi{e: Snje`ana Miklau{i}–]eran

P

rije tri godine objavljen je u 125. broju ~asopisa Cantus dio razgovora koji sam vodila sa skladateljem i dirigentom Emilom Cossettom u listopadu 2003. povodom 85. obljetnice njegova ro|enja. Usprkos godinama koje nije skrivao, bio je vitalan, pokretan i spreman na razgovor u kojemu je sa`eo svoje vi{edesetljetno djelovanje vo|eno motom »Mora{ bit’ svoj!« u smislu izgra|ivanja vlastitog umjetni~kog puta. Poslije ne{to vi{e od dvije i pol godine od toga razgovora (28. lipnja 2006.) iz na{ega je glazbenog `ivota zauvijek oti{ao Emil Cossetto ne uspjev{i se othrvati bolesti koja ga je posljednjih godina ipak udaljavala od dirigentskoga poziva koji je, uz skladateljski, uvelike odredio njegov umjetni~ki `ivot.

U razgovoru za Cantus Emil Cossetto je izjavio: »Sre}a je {to sam imao zbor, da sam preko njega `iv, znate, `ivim sa svojim djelima. Da sam ovisio o operi i orkestru, ne bi me bilo!« Zahvaljuju}i zboru, ili bolje re~eno zborovima, Emil Cossetto i danas `ivi. U listopadu 1998. koncert zborova odr`an u Hrvatskom glazbenom zavodu bio je ro|endanski poklon sve~aru za 80. ro|endan. Pet godina kasnije, 2003., u istoj dvorani zborskim je koncertom sve~ano proslavljen njegov 85. ro|endan, a 2. lipnja 2007. dvorana Hrvatskoga glazbenog zavoda u Zagrebu ugostila je sudionike 1. Glazbenog memorijala Emil Cossetto.

Maestro Cossetto nije vi{e me|u nama, ali prisjetili su ga se mnogi ~lanovi mje{ovitoga pjeva~kog zbora koji od 1992. godine nosi njegovo ime, a osnovao ga je sâm umjetnik 1945. godine u okviru Kulturno–umjetni~koga dru{tva Jo`a Vlahovi} te bio njihov prvi dirigent.

Dana{nji dirigent Josip degl’ Ivellio, koji vodi zbor od 2003., i zbor Emil Cossetto priredili su prvi zajedni~ki susret zborova s programom iz zborskoga opusa Emila Cossetta. Poziv za sudjelovanje prihvatilo je Obrtni~ko glazbeno dru{tvo Vara`din, koje je pod ravnanjem dirigentice Dade Ru`a otpjevalo tri pjesme: Jo{ jemput, Tam prek Drave grmlavica i ^arda{. Mu{ki vokalni ansambl Petrinjski slavulji Hrvatskoga pjeva~kog dru{tva Slavulj iz Petrinje otpjevao je pod ravnanjem Josipa degl’ Ivellia Cossettove skladbe [iroka je, Pij to vince i Mramor moste te njegovu obradu crna~ke pjesme ^e`nja za domom u kojoj je kao solist nastupio Mario Augusti}.

Gosti iz Osijeka, ~lanovi Hrvatskoga pjeva~kog dru{tva Lipa otpjevali su ~etiri stavka iz Kajkavske suite za mje{oviti zbor Z mojih bregov koju je Emil Cossetto skladao na stihove pjesnika Frana Galovi}a. Izvedbom je ravnala Valerija Fischbach, a predstavljeni su stavci Plavo nebo, Pesma s drugoga brega (u kojem je solistica bila \ur|ica Toma{–Grube{i}), Mese~ina i Lastavice. Mladi dirigent Ozren Bogdanovi} nastupio je s Mu{kim vokalnim ansamblom SKUD–a Ivan Goran Kova~i} iz Zagreba, a za svoj su program odabrali sljede}e Cossettove skladbe: ^arda{, Posavski drme{, Polegla je i Svatovska.

J. degl’ Ivellio ujedno je dirigent Mje{ovitoga pjeva~kog zbora Hrvatskoga pjeva~kog dru{tva Slavulj iz Petrinje utemeljenoga 1864., ali ne i najstarijega, kako se ~esto ~ulo u najavi, jer je 1858. u Karlovcu utemeljeno Prvo hrvatsko pjeva~ko dru{tvo Zora. Zbor Slavulj predstavio je dvije Cossettove skladbe nadahnute hrvatskom tradicijskom glazbom: Mur, Mura i Me|imurje kak si lepo zeleno te duhovnu skladbu Stabat mater posve}enu Mje{ovitome oratorijskom zboru Hosanna Crkve sv.

Petra u Zagrebu i dirigentu J. degl’ Ivelliu. Posljednji su na koncertu nastupili ~lanovi doma}ina, Mje{ovitoga pjeva~kog zbora Emil Cossetto otpjevav{i pod ravnanjem J. degl’ Ivellia jo{ ~etiri Cossettove skladbe: Vo}ka poslije ki{e (na tekst Dobri{e Cesari}a), folkorne obrade Dorica ple{e i Kirales te duhovnu skladbu Slava Bogu uz glasovirsku pratnju Margarete Luki}.

Sudionici 1. Glazbenog memorijala Emil Cossetto dobro su se pripremili za nastup koji nije imao natjecateljski karakter, nastoje}i publici u najboljem svjetlu predstaviti vlastite izvo|a~ke dosege i dio Cossettova zborskog opusa. Slijede}i tradiciju ustanovljenu na koncertima zborova kojima je ravnao Emil Cossetto, zajedni~ki su nastupili Mje{oviti pjeva~ki zbor Emil Cossetto i Hrvatsko pjeva~ko dru{tvo Slavulj iz Petrinje uz Tambura{ki ansambl Petrinj~ica iz Petrinje. Iz Cossettova Folklornog koncerta odabrali su stavke Ladarke idu v selo, Pred starim majkama i Ivanjska igra pred starim majkama te njegovu obradu ruske pjesme Kaljinka. Solisti su bili Denis Grabari} i Adonis Bazina. Program, kroz koji je vodio Dubravko Sidor, zavr{io je pjevanjem kanona Viva la musica u kojemu je, kako je bilo uobi~ajeno na Cossettovim koncertima, sudjelovala i publika.

Zahvaljuju}i na kraju potpori kojom je omogu}eno odr`avanje 1.

Glazbenog memorijala Emil Cossetto (Ministarstvo kulture, Gradski ured za obrazovanje, {port i kulturu Grada Zagreba i zagreba~ki obrtnici), dirigent J. degl’ Ivellio izrazio je nadu da }e se ve} sljede}e godine na 2. Memorijalu pridru`iti i pjeva~ki zborovi iz drugih krajeva Hrvatske. To }e sigurno biti pravi nastavak `ivota Cossettova opusa u na{oj glazbenoj sredini i potvrda njegove teze da je preko zborova i njima namijenjenog opusa u toj sredini opstao kao jasno profilirani skladatelj.

DAMIL KALOGJERA

cantus_9:cantus_01.qxd

cantus_9:cantus_01.qxd

11-Jul-07

7:23 PM

Page 4

4

BROJ 145, SRPANJ 2007.

Raznolikost pristupa

MBZ

MBZ

Hrvatske skladateljice na 24. MBZ–u

PRIKAZI

R

Za ~isto instrumentalnim medijem posegnule su S. Drakuli} u svojoj jednostava~noj skladbi Licem u lice za guda~ki orkestar (izvedba Camerata Nordica), V. ^op u tako|er jednostava~nom Adieu za orkestar (izvedba Simfonijskog orkestra HRT–a, dirigent N. Bareza), S. Stojanovi} u skladbi Innervoice (izvedba Zagreba~kog kvarteta saksofona) te I. Ki{ u skladbi neobi~na naslova Mortonov sat za MTV nara{taj za duo marimbafona (izvedba Ivana Bili} i Nensy Zeltsman).

Sude}i prema interpretaciji sâmih skladateljica, skladbe dviju Sanja, Licem u lice i Innervoice, nalaze inspiraciju u osobnom, kontemplativnom, u sukobu i dijalogu, u susretu... Drakuli} uvodi devet lica, odnosno devet »prizora ili izraza« koja se na temelju promjene ili kontrasta ni`u, sudaraju ili sukobljavaju. U izvrsnoj izvedbi Camerate Nordice Sanjina je 17. Proljetna revija jazza u Maloj dvorani Lisinski

Zapa`eni nastupi hrvatskih jazzista Pi{e: Davor Hrvoj

O

d 8. do 11. svibnja u Maloj dvorani Vatroslava Lisinskog odr`ana je 17.

Proljetna revija jazza u organizaciji Jazz kluba Zagreb Hrvatskoga dru{tva skladatelja i KD Lisinski. Umjetni~ki direktor Revije Antun Tomislav [aban i ove je godine ostvario osnovne ciljeva festivala. Osim jedne svjetske jazz zvijezde, u stilski raznovrsnom programu predstavio je zna~ajne skupine aktualne europske i posebice hrvatske jazz scene. Reviju je svojim nastupom obilje`io multiinstrumentalist Charles Lloyd koji je u Hrvatskoj nastupio u razdoblju novoga uzleta svoje karijere. Naime, prema glasovanjima u stru~nim ~asopisima jedan je od najcjenjenijih glazbenika na dana{njoj svjetskoj jazz sceni. Izvedbe njegova kvarteta bile su dinami~ne i slojevite, zasnovane na slobodi, neprestanim promjenama, iznena|enjima i nepredvi|enim situacijama.

Zahvaljuju}i kulturnoj razmjeni hrvatskih i {vedskih umjetnika, i ove je godine na Reviji

Za razliku od dvije Sanje koje crtaju lica, slikaju, suprotstavljaju, istra`uju kontraste, sukobe i razli~itosti, a na temelju osobnog i iskustvenog, skladateljski pristup V. ^op i I. Ki{ pone{to je, mogli bismo re}i, intelektualno promi{ljeniji ili racionalniji. Obje pak promi{ljaju kategoriju vremena ili prolaznosti. ^op naslovljuje skladbu Adieu (radi se o revidiranoj verziji skladbe prvotno nastale 2005.) aludiraju}i pritom na »privid nestajanja preostalog vremena i glazbenog materijala«, poku{avaju}i racionalno izabranim skladateljskim postupcima ostvariti svojevrsno usporavanje vremenskoga protoka. I I. Ki{ se poigrava svojevrsnim usporavanjem istoga protoka, no njezin je pristup zanimljivo potaknut sumnjom i izazovom na koje poziva stav M. Feldmana.

Isprovocirana tvrdnjom da je Mortonova generacija bila »ba`darena« na slu{anje, odnosno komponiranje skladbe u trajanju do dvadesetak minuta, nakon ~ega su nastupali, prije svega, problemi percepcije ve}ih formi, pola stolje}a mla|a pripadnica MTV generacije naviknuta na trominutno trajanje (dana{njih pop pjesama), Ivana nastoji propitati kako se ono {to ona sama odre|uje trominutnim materijalom, mo`e rastegnuti ili provu}i u dulje trajanje. Otuda i naslov skladbe Mortonov sat za MTV nara{taj. Primjereno i neoptere}eno doziranje raznolikog zvukovlja dana{njih skladbi malo kome uspijeva (kao {to je mo`da uspjelo S. Drakuli} u Licem u lice). I sat I. Ki{ nije prestao otkucavati na vrijeme, no njoj to nije bio ni cilj. Njena je skladba prije svega pitanje i sumnja. No usprkos tome, ona se svojom minimalisti~kom zvukovnom jednostavno{}u uspijeva nametnuti i kao jedna od onih malobrojnih skladbi ovogodi{njega MBZ–a koje svoje mjesto mogu na}i i izvan bijenalskih ili njemu sli~nih doga|anja.

Za vokalno instrumentalnim medijem posegnule su S. Majurec Zanata u svojoj skladbi ^etiri pjesme niza{to za dva soprana i ansambl (u izvedbi sopranistica Nine Kobler i Davorke Horvat te Cantus Ansambla), Olja Jelaska u skladbi Tvoje lice, za mje{oviti zbor i ansambl (u izvedbi Zbora HRT–a i Cantus Ansambla pod ravnanjem Ton~ija Bili}a) te apsolutna

zvijezda ovogodi{njega MBZ–a, Mirela Ivi~evi} u svojoj blog operi Tri lipe.

Jelaskin skladateljski impetus u ovom je slu~aju dijametralno suprotan onomu S. Majurec. Njena je inspiracija duboko osobno i subjektivno do`ivljena, mo`da kao i ona S. Stojanovi}. Tvoje ime opse`na je, duga (ali ne preduga) i impresivna skladba duhovne naravi inspirirana stihovima i tekstovima Vesne Krmpoti}.

U namjeri da glazbom poja~a i istakne snagu pjesni~kog predlo{ka, Jelaska je u potpunosti uspjela, a skladba se ~ini zahvalnim repertoarom za neka budu}a izvo|enja. S druge strane, sli~no kao V. ^op, S. Majurec vi{e racionalisti~ki na temelju kompozicijsko–tehni~kih postupaka nastoji promisliti sukobe i kontraste koji nastaju u suodnosu instrumentalno tretiranih soprana (koji ne rabe suvisli tekstovni predlo`ak i ~iji se nastupi temelje na uporabi jednog od, ovisno o pjesmi, izabrana vokala u kombinaciji sa

MIRO MARTINI]

aznolikost kompozicijsko — tehni~kih pristupa i inspirativnih polazi{ta u njihovim skladbama te{ko da mogu svjedo~iti o nekom zajedni~kom nazivniku, kojim bi se opravdalo posezanje za sintagmom `ensko skladateljsko pismo. I njihova glazba, kao i ostale glazbe na ovogodi{njem Biennalu, prije svega svjedo~i o kaoti~nom stanju dana{nje suvremene glazbe u kojoj je te{ko nazrijeti neki eventualni mainstream. U skladanju s gledi{ta osobnog ili privatnog, prije svega za sebe, a onda tek za javnost, dakle u umno`enosti pri~a dana{njeg vremena, kao {to znamo, nema junaka/inja.

skladba pitka i zavodljiva te jedna od onih koja je u trajanju od desetak minuta istodobno neoptere}uju}a i nenametljiva. Innervoice je pri~a i dijalog ~etiriju saksofona. U skladbi u kojoj Stojanovi}, kako ka`e, reflektira vlastita promi{ljanja sebe i svijeta, ~etiri se pak aktera ove dramaturgije razli~itim kompozicijskim postupcima dovode u me|usobne veze.

Mirela Ivi~evi}

prevazi `enskih sudionika u njenoj realizaciji. Bitno jest da Ivi~evi} promi{lja operu prije svega iz pozicije svog vlastitog `enskog iskustva. Izbor triju glavnih `enskih likova, dakle zavodljive Carmen (znane iz Bizetove opere), prostodu{ne Mimi (iz Puchinijeve La Boheme), i Florie Tosce (tako|er Puccinijeve junakinje), nipo{to nije slu~ajan. Tri izabrane junakinje ~ine se kao tri stereotipizirana tipa `ena. Treba imati na umu da Tri lipe stoga nije samo opera o operi, kako se vrlo brzo prepoznalo i interpretiralo. Libreto, koji je napisala sâma skladateljica, jest vi{edimenzionalan i vrlo slojevit, prepun pri~a, pitanja i sumnji koji izravno pa`ljivu/og slu{ateljicu/a provociraju ili tjeraju na preispitivanje patrijarhalnih stereotipa. Ono {to se ~ini bitnim u ovoj pri~i nije otkriti skladatelji~in kona~ni stav, puno je va`nije uo~iti provokativni i osvje{tavaju}i potencijal tako sazdanoga libreta.

MIRO MARTINI]

Osim Toccate op.78 Ivane Lang, koja je stjecajem prilika izvedena na koncertu izvan ovogodi{njega MBZ–a, hrvatsko `ensko skladateljsko pismo na Biennalu se redom predstavilo praizvedbama. Rije~ je o mladim skladateljicama koje upravo svjedo~e o svojevrsnom trendu, odnosno rastu}em zanimanju `ena za studij kompozicije na hrvatskim prostorima, a ~iji prodor zapo~inje 80–ih pojavom Sanje Drakuli} (1963.) i Olje Jelaske (1964.), nastavlja se preko Sandre Majurec Zanata (1971.), Sanje Stojanovi} (1975.) do onih najmla|ih, Viktorije ^op (1979.), Ivane Ki{ (1979.) i Mirele Ivi~evi} (1980.).

Olja Jelaska

suglasnicima) te samih instrumenata, a s druge se strane propituje i suodnos dviju sopranskih boja.

Radi se o krajnje individualiziranim pristupima skladanju hrvatskih autorica. Pri~a je mnogo. Jesu li to `enske pri~e? Uza sve ograde i te{ko}e koje nosi sintagma `ensko skladateljsko pismo, ipak bi se moglo re}i da je na ovogodi{njem Biennalu ispri~ana jedna `enska pri~a i to ona Mirele Ivi~evi} u operi Tri lipe.

Svjesno skladana po narud`bi za ovaj Biennale i upravo za temu `ensko skladateljsko pismo, opera Tri lipe, uz sve pohvale i interpretacije autori~ina pristupa oko smisla opere u dana{njem neprijateljskom joj vremenu, ima nedvojbenu, otvorenu i jasnu `ensku dimenziju. Spomenuta opera nije `enska samo po

Upravo je ovo djelo jedno od rijetko zanimljivih na ovogodi{njem Biennalu, a koje sasvim sigurno posjeduje snagu i potencijal da svoje mjesto prona|e i na nekim drugim pozornicama.

nastupio jedan od zna~ajnih {vedskih sastava u kojemu djeluju glazbenici mla|eg nara{taja, kvintet {vedskog saksofonista, klarinetista i flautista Nilsa Berga. Njegov je koncert pobudio pa`nju mladala~kim poletom i eksperimentalnim pristupom te posebnim zvukom, posebice zbog upotrebe violon~ela, vibrafona, usne harmonike, glazbene pile i elektronike. Zapa`eni su bili i nastupi hrvatskih jazz glazbenika, a neki od njih nastupili su u me|unarodnim sastavima.

Primjerice, Toranj 77 saksofonista @eljka Kova~evi}a tom je prigodom obilje`io tridesetu obljetnicu djelovanja. Kao gost uz sastav je svirao poznati norve{ki klavirist i skladatelj Jan Gunnar Hoff, ujedno i autor svih skladbi izvedenih na slavljeni~kom koncertu. Posebno je bio hvaljen nastup alt saksofonista, flautista i skladatelja Mira Kadoi}a koji je predstavio svoj Mirokado kvintet i Mirokado orkestar u kojima sviraju hrvatski i slovenski jazz glazbenici srednjega i mla|ega nara{taja. Osim jednog standarda, izvodio je vlastite skladbe za koje je priredio dojmljive aran`mane.

Osim fusion skupine Kuakaul, koja je sastavljena od mla|ih instrumentalista, mladi glazbenici predstavili su se i na Novim nadama jazza »Marjan Marjanovi}« na kojima su nastupili zagreba~ka pjeva~ica Maja Savi} uz trio Sa{e Borovca te koprivni~ki `enski vokalni sastav Praline.

DAVOR HRVOJ

PRIKAZI

PRIKAZI

PRIKAZI

PRIKAZI

PRIKAZI

PRIKAZI

PRIKAZI

MBZ

MBZ

MBZ

MBZ

MBZ

MBZ

MBZ

MBZ

MBZ

MBZ

MBZ

MBZ

MBZ

MBZ

MBZ

MBZ

MBZ

MBZ

MBZ

MBZ

MBZ

MBZ

Pi{e: Vesna Ro`i}

Mirokado orkestar

U zaklju~nom nastupu Proljetne revije nastupio je trio kontrabasista Sa{e Borovca s pjeva~icom Jelenom Balent. Osim svjetskih jazz standarda i pop hitova u maniri mainstream jazza, na

odu{evljenje publike izvodili su i hitove hrvatske zabavne glazbe u obradama Sa{e Borovca.

cantus_9:cantus_01.qxd

11-Jul-07

7:23 PM

Page 5

5 MBZ

Kako se stvarao Muzi~ki biennale Zagreb

MBZ

TROJANSKI KONJ U DOBA @ELJEZNE ZAVJESE

MBZ

MBZ

MBZ

MBZ

BROJ 145, SRPANJ 2007.

MBZ MBZ MBZ MBZ MBZ MBZ MBZ

MBZ MBZ MBZ

MBZ MBZ MBZ MBZ MBZ MBZ MBZ MBZ MBZ MBZ MBZ MBZ MBZ

Zahvaljuju}i Milku Kelemenu, Muzi~ki biennale Zagreb je na kraju i slu`beno dopu{ten kao jedinstvena platforma za mogu}nost susreta Istoka i Zapada.

Europska kulturna nagrada (KulturPreis Europa) mu je dodijeljena kao me|unarodno priznatom skladatelju koji je Biennale osnovao u doba kada je prodor na podru~je »nove glazbe« u zemljama isto~noga bloka bio zabranjen. Njegov su zna~aj prepoznali visoki politi~ki du`nosnici u zemlji i svijetu, izme|u ostalih i predsjednik RH Stjepan Mesi} i gradona~elnik grada Stuttgarta Dr. Wolfgang Schuster koji su mu poslali pisma zahvale. Pridru`ujemo se ~estitkama!

MBZ

MBZ

Cage kao izraz slobode Dmitrij [ostakovi~, Benjamin Britten i Igor Stravinski samo su neki od klasika glazbe 20. stolje}a koji su bili gosti prvih godina Muzi~kog biennala Zagreb. Milko Kelemen je, izme|u ostalih, hrvatskoj publici prvi predstavio i legendarnog ameri~kog glazbenog avangardista Johna

slobodom i ideje o slobodi se to dogodilo.

Cage nije i{ao pod klavir zato da prika`e neku novu glazbu i oni koji su bacali ribe u klavir nisu to ~inili s tim ciljem, jer svi znamo da to nije niti ne mo`e biti glazba, ve} je to bila gesta za oslobo|enje.«

MBZ

Hrvatski skladatelj Milko Kelemen, koji od {ezdesetih godina pro{loga stolje}a `ivi i djeluje u Stuttgartu, tim je povodom boravio u Zagrebu i na konferenciji za novinare, odr`anoj 23. travnja u dvorani Hrvatskoga dru{tva skladatelja, komentirao prilike koje su prethodile njegovu prvom odlasku u inozemstvu i ideji osnivanja Biennala sljede}im rije~ima: »Bio je to zatvoreni sustav s vrlo slabom mogu}no{}u razvoja, vladao je takozvani socijalisti~ki realizam koji je jako smetao razvoju umjetnosti. Nisam znao kako bih mogao dobiti putovnicu da makar odem u Be~, Rim ili Pariz jer sam `elio do}i u vezu s ostalim svijetom. Bilo mi je

organizirati Biennale 1959. godine nismo mogli ni sanjati da }e se netko danas sjetiti nas koji smo se u to doba tako mu~ili. Bila je to prava avanturisti~ka borba, avanturizam non plus ultra, jer se uop}e nije moglo zamisliti da netko dobije putovnicu. Ako ste htjeli oti}i u Be~ i dovesti neke dobre glazbenike, niste ga za to mogli dobiti«, rekao je Kelemen i dodao da je MBZ zna~io po~etak nove epohe hrvatske ozbiljne glazbe koja je tada bila u zaostatku od 80 godina za europskom suvremenom glazbom. Smatra da je kao prvi biennalski organizator, uz Vuljevi}a i Stojanovi}a, i sâm bio prete~a Europske Unije, u doba kada se o tome samo sanjalo iza `eljezne zavjese hladnoga rata. »Zabavna glazba nije imala taj zaostatak, jer je uvijek bila u izravnoj vezi s europskim tokovima. Na sre}u!«, tvrdi Kelemen.

MBZ

ovjen~an uglednom Europskom nagradom za kulturu. Europski kulturni forum (KulturForum Europa) sa sjedi{tem u Kölnu za posebne je doprinose u kulturi nagradu KulturPreis Europa dodijelio hrvatskom festivalu u cjelini, dakle od njegova po~etka do danas. Stoga su nagradu u ime Biennala dobili prvi i dana{nji predsjednik — osniva~ Milko Kelemen i dr. sc. Ivo Josipovi}, predsjednik zadnjih petnaestak godina.

MBZ

Elzbieta Penderecki, Milko Kelemen, Dieter Topp, Ivo Josipovi}

Milku Kelemenu, zajedno sa sada{njim predsjednikom MBZ–a Ivom Josipovi}em, nagradu je uru~io Dieter Topp, predsjednik Europskog kulturnog foruma 26. travnja na pozornici Koncertne dvorane Vatroslava Lisinskog. Bio je to trenutak uo~i koncerta Simfonijskog orkestra HRT–a koji je zapo~eo Kelemenovim koncertom za violinu Le grand jeu classique sa solistom Goranom Kon~arom.

MIRO MARTINI]

MBZ MBZ

MBZ

MBZ

MBZ

MBZ

MBZ

MBZ

MBZ

MBZ

MBZ

MBZ

MBZ

MBZ

MBZ

MBZ

MBZ

MBZ

MBZ

u svojemu je 24. izdanju, nakon 46 godina kontinuiranog odr`avanja,

MBZ kao prete~a EU Mislim da je to bila jedina mogu}nost, svojevrsna tiha prijevara, upotreba oba bloka i njihovo spajanje. To je u duhu ciljeva Europskoga kulturnog foruma koji `eli spojiti razli~ite ideologije i narode, povezati ideje i do}i do mojega velikog ideala koji uvijek ve`em uz Beethovena, a to je velika ljubav prema svim narodima, kontinentima, morima, zvijezdama...

Danas je to misao vodilja spomenute institucije, ali u doba kad smo po~eli

MBZ

MBZ

MBZ

Milko Kelemen, osniva~ Muzi~kog biennala Zagreb, primio je nagradu Europskog kulturnog foruma za posebne zasluge u kulturi i tom se prigodom jo{ jednom prisjetio okolnosti u kojima je stvaran jedan od najve}ih i najstarijih me|unarodnih festivala suvremene glazbe, nekada{nji procjep u `eljeznoj zavjesi, most izme|u Istoka i Zapada.

Cagea. I to je vezano uz posebne dru{tveno–politi~ke okolnosti koje su u ono doba vladale u na{oj zemlji, ~ega se Kelemen prisje}a ovim rije~ima: »Doveli smo Cagea u Zagreb kako bi takore}i oslobodio tu situaciju. Do{lo je do neobi~nog koncerta koji je po~eo u pono}, mislili smo da nitko ne}e do}i, a kad tamo, bilo je dupkom puno, ni sam ne znam koliko je ljudi bilo. Sjedili su na podu, neki su stajali uokolo. Centralni komitet Hrvatske i Slovenije htio je to zabraniti, a ja sam zbog toga proveo ~ak dva dana u zatvoru. Na kraju su dopustili pod uvjetom da Cage ne ‘pu`e ispod klavira’. No, Cage je ipak ‘puzao ispod klavira’, a neki ka`u da je i bacao ribe u klavir. Neki su se na{i protivnici kao Stjepan [ulek pitali je li to uop}e glazba ako netko pu`e pod klavir ili baca ribe u klavir i bili su jako protiv nas. Ali oni nisu shvatili jednu osnovnu stvar, a to je da je narod u to doba bio `eljan slobode, `elio se osloboditi onih vje~nih parola koje su bile ispisane na ku}ama. Iz tog poriva za

MBZ

M

jednostavno i}i u Moskvu ili u druge isto~ne zemlje, ali bilo je jako te{ko povezati Istok i Zapad. ^inilo mi se da je u ono doba jedina mogu}nost za to bila pokretanje glazbenog festivala na kojemu }e sva zapadna glazba, ona ‘zabranjena’ glazba biti vrsta na{eg trojanskog konja.

Tada smo rekli: ‘Dobro, sve je slobodno, prikazat }emo isto~ni blok, ali i njegovu zapadnu ina~icu, pa onda neka publika izabere {to joj se vi{e svi|a!’.

MBZ

uzi~ki biennale Zagreb, me|unarodni festival suvremene glazbe koji se od prolje}a 1961. svake druge godine odr`ava u glavnom gradu Hrvatske,

MBZ

MBZ

MBZ

MBZ

Pi{e: Jana Haluza Lu~i}

Postbiennalski koncert Marija Penzara

ORGULJSKE MUNJE I GROMOVI Pi{e: Sanja Raca rogram koncerta ogulja{a Marija Penzara planiran u okviru 24. Muzi~kog biennala Zagreb koji se nije mogao odr`ati zbog tehni~kog pote{ko}a s

P

Program koncerta ogulja{a Marija Penzara planiran u okviru 24. Muzi~kog biennala Zagreb koji se nije mogao odr`ati zbog tehni~kog pote{ko}a s instrumentom, predstavljen je 4. lipnja u zagreba~koj Bazilici Srca Isusova. Na rasporedu su bile skladbe Dalibora Bukvi}a (praizvedba skladbe Proro~anstva), Ivane Lang (Toccata op. 78), Valerija Kikte, Josipa Magdi}a (Oluja, 1995.), Sergeja Slonimskog, Alana Ridouta, Györgyja Ligetija i An|elka Klobu~ara (Koncert, 2001.) instrumentom, predstavljen je 4. lipnja u zagreba~koj Bazilici Srca Isusova. Osam djela od kojih je jedno do`ivjelo praizvedbu bili su primjer reproduktivnog izazova pred mo}nom skladateljskom gomilicom i epskom {irinom njihovih skladateljskih rukopisa.

Ne u smislu opsega pojedina~ne partiture (iako je i toga bilo), nego opsega cjeline koncertnog programa. Premijerni opus (tema s varijacijama) Dalibora Bukvi}a primjer je partiture dramskih razmjera u kojoj jednostavna, meditativna tema slu`i kao osnova ma{tovitoj razradi {est varijacijskih stavaka ~iji je rast proporcionalan tehni~kim predispozicijama orgulja. U stalnoj dijalo{koj vezi s izvorom, one se lome i elipti~no pojavljuju kao apstraktne ili melodijski–pjevne poveznice glavne teme nadahnute rije~ima proroka Nostradamusa (Znano{}u tajnom bavi se no}u, samac {to sjedi na klupi od mjedi; Zaplamti `i`ak u toj samo}i, prori~e ~emu vjerovat vrijedi.).

Gromovita dinamika Orgulje su po svemu vrlo privla~an medij izra`avanja i gledaju}i ih u odnosu na druga glazbala, nikad im nije nedostajalo literature iz pera na{ih suvremenika.

Dostojanstvene u svakom pogledu, osobito su zavodljive po svojoj snazi i to onoj koja priziva mo} svetog Ilije Gromovnika »podignuta u vihoru ognja, u kolima s plamenim konjima«, a koji zapovijeda gromovima (i ki{i). Nekako se ~inilo da je imao znatan utjecaj te ve~eri na manirizam maksimalnog tutti orguljskog zvuka. Iako foni~ka arhitektura instrumenta u Bazilici dopu{ta stvarno lijepu zbirku forte dinamike, on, po srcu, u svom punom intenzitetu nije uvijek ugodan dio ljepote ovog glazbala, naro~ito kad se javlja na isti gromovito dominiraju}i na~in. Me|utim, radi se o~ito o odlici autorskih rukopisa i izvedbenom konceptu pa te ~injenice treba po{tivati, usprkos mogu}nostima koje nude {kare kao koristan pribor za rezanje du`ine trajanja i paleti u izboru zvu~nih tutti kaskada.

Od racionalnog do ekstati~nog Presjek stvarala{tva od 1953. (Ligetijev Omaggio a Giolamo Frescobaldi) do Bukvi}evih Proro~anstava (Prophéties) iz 2007. kojim je obuhva}eno blizu pola stolje}a skladateljskog pisma pokazuje s jedne strane voluminoznost glazbala sukobljenog suprotnostima izme|u monumentalnog i intimnog, a s druge mirno i zrelo udivljenje umjetnosti polifonije, starih i »mladih« majstora koji su kroz povijest pisali za ovaj instrument.

Kod Ligetija, Kikte i Ridouta to je provedeno racionalno, kod akademika An|elka Klobu~ara, u Hrvatskoj sigurno najve}eg autoriteta kad je u pitanju orguljska glazba, to se osje}a na planu tipi~nog baroknog oblika, sli~no kao i kod Ivane Lang, dok kod Josipa Magdi}a prevladava ekstati~na narav skladbe inspirirana »blistavom pobjedom nad agresorom« (autor). Svima njima Mario Penzar osigurao je dostojno mjesto pod crkvenim svodom i u zaostaloj post–produkciji nedavno zavr{enog me|unarodnog festivala suvremene glazbe.

cantus_9:cantus_01.qxd

11-Jul-07

7:23 PM

Page 6

6

BROJ 145, SRPANJ 2007.

MBZ

MBZ

Opera u jednom ~inu Zora D. srpske skladateljice Isidore @ebeljan izvedena 22. travnja 2007. u Zagreba~kom kazali{tu mladih u sklopu 24. Muzi~kog biennala Zagreb

JO[ JEDNA »@ENSKA« OPERA

MBZ

Pi{e: Ivan ]urkovi}

lazbena scena, jedna od tematskih okosnica ovogodi{njega MBZ–a, na festivalu je uz zna~ajan udio plesnih predstava bila zastupljena uglavnom novijim opernim djelima hrvatskih skladatelja koji su poku{ali dati odgovor na pitanje kamo dalje s operom.

Zora D. srpske skladateljice Isidore @ebeljan nastala je posve li{ena ideje o krizi suvremene opere, {tovi{e, zadr`ava po{tovanje prema opernoj tradiciji, koja je kroz cijelo dvadeseto stolje}e ostala neprekinuta unato~ njezinoj posvema{njoj problematizaciji s avangardisti~kih pozicija. Tajna uspjeha koji je ta opera afirmirane srpske skladateljice srednje mla|e generacije po`njela na natje~aju Zaklade Genesis, osigurav{i naklonost i zdu{ni anga`man jed-

Kobni ljubavni trokut Libreto Zore D. skladateljica je napisala uz pomo} bliskih suradnika na temelju televizijskog scenarija o imaginarnoj srpskoj pjesnikinji Zori Dulijan, dijelom se zasigurno inspirirav{i jednako zanimljivom povijesnom osobom slikarice i pjesnikinje Milene Pavlovi}–Barilli. Tajanstveni nestanak talentirane pripadnice `ivog umjetni~kog miljea Beograda tridesetih godina opsjeda glavnu junakinju Minu koja. rje{avaju}i misterij te identificiraju}i se sa Zorom sve vi{e gubi vlastitu osobnost.

Pi{e: Ana Vidi}

PRAIZVEDBE

PRAIZVEDBE

Islandski simfonijski orkestar praizveo djelo Inventio Branka Okmace

PRAIZVEDBE

Tajna uspjeha Zore D. na natje~aju Zaklade Genesis vjerojatno je u tome da je djelo stvarano bez optere}enja idejom o krizi suvremene opere. Radi se, naime, o operi koje sebe shva}a dovoljno ozbiljno, a da pritom ne ispadne pretenciozna, {to publika zna prepoznati.

Dominantni problem identiteta izvrsno je osmi{ljen suprotstavljanjem, ali i brisanjem granica izme|u dviju vremenskih razina (suvremenosti i tridesetih godina), odnosno stvarnosti i sje}anja, pa ~ak i pojedinih likova, pripadnika kobnog ljubavnog trokuta. U slu~aju Mine i Zore, povezanih fizi~kom sli~no{}u, i ne mo`emo govoriti o tome da su dvije uloge komponirane za istu vokalnu dionicu, budu}i da su njih dvije zapravo jedno, no zanimljivo je da s jedne strane lik Vide (Stare i Mlade) utjelovljuju dvije pjeva~ice, dok jedini mu{ki izvo|a~, srpski bariton Goran Krneta interpretira, izme|u ostalih, i Zorinu fatalnu ljubav Jovana i Stranca koji na samom po~etku opere pokre}e Mininu potragu za Zorom.

PRAIZVEDBE

G

nog od vode}ih britanskih opernih redatelja Davida Pountneya, vjerojatno je u svojevrsnoj neoptere}enosti spomenutim »na~elnim« pitanjima te iskrenim prionu}em kako glazbenom, tako i dramatskom oblikovanju ni po ~emu novog, ali zato izvornog i osebujnog opernog svijeta.

PRAIZVEDBE

MBZ

MBZ

MBZ

MBZ

MBZ

MBZ

MBZ

MBZ

MBZ

MBZ

MBZ

MBZ

MBZ

MBZ

MBZ

MBZ

MBZ

[iroke linije Na~in na koji skladateljski rukopis Isidore @ebeljan ocrtava pomalo jezovito ozra~je i evocira triler sko–fan tas ti~ke sadr`aje duguje pone{to njema~kome ekspresionizmu (dojam je sigurno osna`ila izvedba na njema~kome jeziku, na kojemu je opera prvotno i za`ivjela u Amsterdamu i Be~u), ali i indirektnim skladate lj skim uzorima poput Benjamina Brittena koji je u svojim operama tako|er

volio propitivati komplekse krivnje i utvare iz pro{losti. Premda u slog povremeno prodiru i elementi folklora, glazbeni jezik Zore D. nije eklekti~an, ve} dramsku snagu crpi iz osobitoga stilskoga jedinstva i svje`ine izraza koja se ne kosi s njezinim oslanjanjem na tradiciju. [iroke vokalne linije kao da se razvijaju spontano, a glazbeni tijek u svoj punini korespondira sa scenskim zbivanjima izbjegavaju}i pritom stereotipna rje{enja, o ~emu svjedo~i zavr{etak opere, koja ambivalentnom tretmanu trilerske komponente (misterij se ne raz-

rje{uje, ne saznajemo definitivni udio Vidine krivice u Zorinom stradavanju) i posvema{njem pretakanju svijesti pridru`uje specifi~no suptilni, isprekidano–tihi glazbeni izraz.

Besprijekorna predstava Me|utim, dojmu sklada izme|u glazbe i drame uvelike je pridonijela i vrhunska izvedba, kako na ~isto glazbenom, tako i na kazali{nom planu. Izraelski redatelj Ran Artur Braun obnovio je re`iju Davida Pountneya i Nicole Raaba `ele}i sa~uvati {to vi{e od njihova izvornoga scenskog rukopisa, premda se u gluma~kom izrazu osjetila razlika izme|u gostuju}ih solista, Gorana Krnete i Antonele Malis Hod`i} u ulozi Mlade Vide s jedne strane, te prekaljenih Aile Asszonyi kao Mine, odnosno Zore i Rachel Ann Morgan u ulozi Stare Vide s druge strane.

Solisti su bili mahom izjedna~eni u svojoj vokalnoj izvrsnosti, no pjeva~ke sposobnosti Estonke Asszonyi zavre|uju posebnu pozornost, kao i pouzdana pratnja komornoga orkestra sastavljenog od solista Beogradske filharmonije pod vodstvom mladoga dirigenta Premila Petrovi}a.

Vizualno–estetski identitet predstave tako|er se pokazao besprijekornim, a jednako prakti~nim i scenografsko kori{tenje redova bijelih plahti kao projekcijskoga platna za do~aravanje ambijenata knji`nice, staretinarnice i, nadasve, obale Dunava u kojemu je Zora tragi~no skon~ala. Kako se dramatski tijek pribli`avao odgonetavanju tajne, a time i samoj osobi Zore D, protagonisti su trgali te »zastore« kako bi se u zavr{nom prizoru pred publikom otkrio orkestar smje{ten na dnu pozornice, a time i simboli~no ogolila pozornica, ali i sama partitura Isidore @ebeljan. Radi se, naime, o operi koja sebe shva}a dovoljno ozbiljno, a da pritom ne ispadne pretenciozna, {to publika zna prepoznati.

JEDINSTVO MATERIJALA U

sklopu jednoga od najatraktivnijih hrvatskih koncertnih ciklusa, Lisinski subotom, u Koncertnoj dvorani Vatroslava Lisinskog gostovao je Islandski simfonijski orkestar. Ovaj ansambl, koji je od slu`benog osnivanja 1950. ostvario izniman napredak i kvalitetu izvedbe, danas odr`ava oko {ezdeset koncerata godi{nje, kako u Reykjaviku, tako i u drugim islandskim te europskim i svjetskim gradovima. Godine 2002. njihov {ef–dirigent i glazbeni ravnatelj postao je mladi britanski dirigent Rumon Gamba koji svojom uspje{nom karijerom, kao i velikim projektima s orkestrom, uvelike doprinosi ugledu Islandskih simfoni~ara.

Stoga je uvr{tavanje nove skladbe jednog hrvatskog autora, u ovom slu~aju Branka Okmace, u program njihova nastupa u Hrvatskoj svakako od posebne va`nosti. Radi se o djelu Inventio za koje je Okmaca zaslu`io nagradu Koncertne dvorane Vatroslava Lisinskog, a koja se dodjeljuje novim djelima hrvatskih skladatelja. Dobitnik je javno progla{en

na Dan Dvorane 29. prosinca 2006. godine, a praizvedbu je do~ekao 17. velja~e ove godine u programu u sklopu kojega su Islandski simfoni~ari izveli jo{ i djela Sergeja Rahmanjinova, uz gostuju}u pijanisticu Lilyu Zilberstein, te Jeana Sibeliusa.

Branko Okmaca, skladatelj ro|en u Puli 1963., diplomirao je na zagreba~koj Muzi~koj akademiji u klasi Stanka Horvata. Ve} tada je veliku pa`nju poklanjao zborovima, pa tako danas velik dio njegova opusa ~ine upravo djela za zborske sastave. Nakon studija vratio se u Pulu, aktivno sudjeluju}i u tamo{njim glazbenim zbivanjima, primjerice vode}i Djevoja~ki zbor Glazbene {kole Ivana Mateti}a–Ronjgova, dirigiraju}i Mje{ovitim pjeva~kim zborom KUD–a Matko Braj{a Ra{an, potom ravnaju}i Orkestrom Istarskoga narodnog kazali{ta te djeluju}i od 2002. kao orgulja{ i zborovo|a Katedralnog mje{ovitog pjeva~kog zbora u Puli, dirigent Puha~kog orkestra grada Pule i predava~ na Odjelu za glazbenu pedagogiju Filozofskog fakulteta u Puli.

Vjerojatno zbog svojega djelovanja u Istri, Branko Okmaca nije u ve}oj mjeri poznat {iroj doma}oj glazbenoj javnosti, u prvome redu usredoto~enoj na zbivanja u glavIslandski simfonijski orkestar nome gradu, no njegov opus, koji obuhva}a solisti~ka, komorna i orkestralna te zborska djela, predstavlja va`an dio hrvatskog skladateljskog stvarala{tava, o ~emu svjedo~e brojne nagrade, me|u kojima su najbrojnije one za zborske skladbe. Osim toga, svakako treba spomenuti i Red Danice hrvatske s likom Marka Maruli}a kojim je Okmaca odlikovan 1996. za svoj doprinos kulturi. Nizu priznanja sada se pridru`uje i spomenuta nagrada Koncertne dvorane Vatroslava Lisinskog za skladbu Inventio o kojoj je sam skladatelj rekao sljede}e: »Inventio je jednostava~na skladba pisana za simfonijski orkestar kod koje se glazbeno tkivo razvija,

odnosno sastoji od niza provedbi jedinstvenog tematskog materijala prema na~elima imitacije, modificiranja i vje{tine kombiniranja. Skladba je prvenstveno polifona, premda u njoj pronalazimo i homofone dijelove. Iako je osnovni motiv vrlo koncizan, u daljnjem razvoju dolazi do njegova skra}enja. Me|utim, na samom zavr{etku djela on se toliko pro{iruje da prerasta u jednu {iroku, sve~anu temu.« Islandski simfonijski orkestar i dirigent Rumon Gamba pa`ljivo su pristupili povjerenom im zadatku praizvedbe djela te primjereno predstavili Okmacin Inventio posjetiteljima ciklusa Lisinski subotom.

cantus_9:cantus_01.qxd

11-Jul-07

7:23 PM

Page 7

7

Priznanje Jak{i Fiamengu, novinaru i pjesniku

KAROCA GRE, ... U ZAGREB

PRIKAZI

PRIKAZI

PRIKAZI

PRIKAZI

PRIKAZI

PRIKAZI

PRIKAZI

Pi{e: Maja Saboli}

[

ezdeset godina `ivota, ~etrdeset ljeta od tiskanja prve knjige pjesama, pa potom tridesetak objavljenih knjiga pjesama, dvadeset zna~ajnijih nagrada i priznanja za poetski rad okrunjenih dr`avnom Nagradom za knji`evnost Vladimir Nazor, dvadeset i sedam godi{ta od prvoga uglazbljenog teksta, tridesetpet nagrada za te uglazbljene stihove i dva Porina... To je jedan od mogu}ih sa`etaka bogatoga `ivotnog puta novinara i pjesnika Jak{e Fiamenga, jednoga od najprisutnijih i najzna~ajnijih autora suvremene hrvatske knji`evnosti. Na taj put je krenuo karocom od snova i zvijezda iz svoje rodne Komi`e koja je ostala vrelom trajnog mu nadahnu}a, iako Mediteran do`ivljava jednako sna`no i toplo od Dubrovnika do Istre, od [ibenika do Lastova, kao i splitske Radunice u kojoj `ivi skoro pola stolje}a i gdje s balkona svaki dan gleda zvonik Svetoga Duje, Marjan, more i zvonik Crkve svetoga Duje.

Karoca se 14. svibnja zaustavila u Lisinskom.

Do~ekali su je radosno svi koji jo{ uvijek vjeruju u ljepotu uglazbljenog stiha i duboko po{tuju Fiamengovu prividnu i nepodno{ljivu lako}u izri~aja. Dovela je i neke od najvrednijih interpreta tih zaustavljenih trenutaka vje~nosti koji su deset-

VIJESTI VIJESTI VIJESTI VIJESTI VIJESTI VIJESTI VIJESTI VIJESTI VIJESTI VIJESTI VIJESTI

Dio Jadranske duologije Stanac je praizveden 1959. u Zagrebu.

Jakov Gotovac preradio je i skratio svoju operu Dalmaro (praizvedenu 1964. u Zagrebu) te je spojio sa Stancem u Jadransku duologiju koja je u tom obliku prvi put izvedena 1981. u Osijeku, a zatim 1983. u Zagrebu. Na tragu Wagnerove tetralogije i Puccinijeva triptiha i hrvatsko je operno stvarala{tvo dobilo savr{en, prirodan glazbeno–stilski i tematski duolo{ki spoj ~ije je ishodi{te obala Jadranskoga mora u ilirskoj legendi iz 3. stolje}a prije Krista i u

VIJESTI

Zanimljiv i vrlo dobar repertoarni potez u~inila je Opera Hrvatskoga narodnog kazali{ta u Osijeku. Prvi put u istoj ve~eri spojeni su komi~ni operni scherzo Stanac Jakova Gotovca i Leoncavallov uzor opernog verizma.

lje}ima plemenili na{e du{e. Uz pratnju ansambla Jo{ka Banova, Dean Dvornik, Zorica Kond`a, \or|i Peruzovi}, Ibrica Jusi}, Meri Cetini}, Kemal Monteno, Tedi Spalato, Radojka [verko, Arsen Dedi}, Tereza Kesovija, klape Kampanel i Luka te onaj kojega je pjesnik naj~e{}e »priko makinje« zami{ljao kao prenositelja stihova pisanih na note Zdenka Runji}a, Oliver Dragojevi}, jo{ su nas jednom podsje}ali na me|a{e hrvatske mediteranske {ansone. Za aran`mane i ansambl pobrinuo se Jo{ko Banov, a za cjelovitost mediteranskog duha na sceni su postavljene skulpture Vaska Lipovca. Da ugo|aj bude potpun stihove je govorio Enes Ki{evi}, a veliki posao organizacije obavila je Glazbena mlade` Split. Kroz program je vodila mlada Marija Bori}.

ME\UNARODNI USPJESI

I

Interesi Fiamenga renesansni su, ba{ kao i on sâm. Obilje vidova i izazova umjetni~kog iskaza na{li su najbolje mjesto u Jak{i novinaru–pjesniku–publicistu i jo{ mnogo~emu. U`ivaju}i te ve~eri u ugodno prohladnoj Velikoj dvorani hrvatske pala~e glazbe pomislih da u potpunosti razumijem za{to sve manje pi{e pjesme za uglazbljivanje. Jer, kako sam ka`e: »Gu{te sam potro{io, a ni novac nije neki da bih ulazio me|u one koji na sve to gledaju kroz d`ep«. I tako, za mir svoje du{e, a za na{e dobro, Fiamengo se sad obra}a klapama — jedinim pravim ljudima koji jo{ u`ivaju u tome {to rade i vra}aju vjeru da karoca i dalje gre, leti i ne}e stati.

ME\UNARODNI USPJESI

zvo|enje jedno~inih opera uvijek postavlja pitanje kombinacije odre|enih naslova za popunjavanje kazali{ne ve~eri. Iako su nastale u razli~ito vrijeme, opera Cavalleria rusticana Pietra Mascagnija (praizvedena 1890.) i opera Pagliacci Ruggera Leoncavalla (praizvedena 1892.) pokazale su se savr{enim, prirodnim opernim blizancima. Ali, ~esto se izvode zasebno u kombinaciji s drugim djelima.

Osje~ki operni ansambl radosno je zaigrao vedru pokladnu {alu iz renesansnog Dubrovnika, za koju je libreto prema Dr`i}evoj komediji (~ija se 500. obljetnica ro|enja navr{ava sljede}e godine) spjevao Vojmil Rabadan. Zavodljive vile `enskog zbora, plesna skupina, raspjevana Danica sopranistice Sanje Toth i izvrstan D`ivo tenora Nik{e Radovanovi}a predvodili su obijesno poigravanje sa starim Stancem koji, zbog svog `alovanja za mlado{}u, ni{ta bolje nije ni zaslu`io. A bas Berislav Pu{kari} ostvario je pravu studiju naslovne uloge. Njegov Zanimljiv i dobar repertoarni je Stanac umoran od Stanac potez u~inila je Opera Hrvatskoga narodnog kazali{ta u Osijeku. Prvi puta i od `ivota, lakovjeran i Leoncavallovi Pagliacci, kada put u istoj ve~eri spojeni su kotragikomi~an.

Ra do je ve} rije~ o kombinacijama mi~ni operni scherzo Stanac Jakobi se pomladio, ali opernih jedno~inki i o hrvat- va Gotovca i Leoncavallov uzor ubrzo uvi|a svoju opernog verizma. skome opernom stvarala{tvu, zabludu, pa zato i bili su u izvrsnom spoju s opra{ta {alu. Gludvadeset godina mla|im izdanakom verizma ma~ku je karakterizaciju oplemenio sna`nim, u hrvatskoj operi, Povratku Josipa Hatzea, u lijepim glasom i pjeva~kim nijansiranjem. I Splitu 2003. Zajedni~ki im je dramatur{ki predo~io je Stanca itekako suvremenim u motiv prijevare i osvete prevarenog mu`a dana{njoj sveop}oj op~injenosti i dominaciji ubojstvom `enina ljubavnika, i nje same u mladosti.

Pagliaccima.

U obje opere Juvan~i} odli~no rje{ava zbor na maloj pozornici. Kostimografkinja Diana Dubrovnik kao zajedni~ki okvir Kosec–Bourek odlu~ila se za kontrapunkt Oba djela, Gotov~ev Stanac i Leoncavallovi renesansne stiliziranosti u Stancu i suPagliacci, iako raznorodnog glazbenog stila, vremenih kostima u Pagliaccima. Dirigent odi{u mediteranskim ugo|ajem. Dodatnu Peter Oschanitzky o~ito je u obje opere do{ao poveznicu u premijernom osje~kom uprizorena svoje. Osjetio je toplinu Gotov~eve nju 25. travnja 2007. dali su im redatelj Jo{ko melodike i osebujni kolorit vokalnih i Juvan~i} i scenograf Marin Gozze. Smjestili orkestralnih dionica te pravu mjeru i izraz su ih u isti prostorni, ali razli~it vremenski Leoncavallove sentimentalnosti i dramaokvir, u shematiziranim scenografskim ti~nosti. Sve je primjereno prenio na ansambl, vizurama starog, a i dana{njeg, svevremenna raspolo`eni orkestar i zbor u pravom glazskog Dubrovnika. Osje~ka Opera ove godine beno–scenskom `aru zadnje ovosezonske itekako misli na 25. obljetnicu Gotov~eve premijere osje~ke Opere. smrti (16. listopada 1982.) jer je sezonu po~ela obnovom Ere s onoga svijeta. komediografskom rukopisu Dubrov~anina Marina Dr`i}a.

ME\UNARODNI USPJESI

Obje jedno~inke odi{u mediteranskim ugo|ajem, pa su ih redatelj Jo{ko Juvan~i} i scenograf Marin Gozze smjestili u isti prostorni, ali razli~it vremenski okvir, u shematiziranim scenografskim vizurama starog, a i dana{njeg, svevremenskog Dubrovnika.

VIJESTI

Pi{e: Davor Schopf

ME\UNARODNI USPJESI

OBLJETNICE OBLJETNICE OBLJETNICE OBLJETNICE OBLJETNICE OBLJETNICE PRIKAZI PRIKAZI

SAVR[ENI OPERNI BLIZANCI

VIJESTI

OBLJETNICE

Stanac i Pagliacci u Osijeku

OBLJETNICE

Ususret 25. obljetnici smrti Jakova Gotovca

OBLJETNICE

BROJ 145, SRPANJ 2007.

NJIRI]U I MILOTTIJU U ^AST

P

ovodom 80. ro|endana skladatelja Nik{e Njiri}a i Nella Milottija Ustanova Ivan Mateti} Ronjgov (Ronjgi–Vi{kovo) organizirala je 27. travnja 2007. sve~ani koncert u Mramornoj dvorani Pomorskog i povijesnog muzeja Hrvatskog primorja u Rijeci.

Pokrovitelji slavljeni~ke glazbene ve~eri bili su Primorsko–goranska `upanija, Istarska `upanija, Grad Rijeka i Op}ina Vi{kovo.

Rije~ki oratorijski zbor (ROZ) Nello Milotti Ivan Mateti} Ronjgov je pod ravnanjem svojega dirigenta Du{ana Pra{elja izveo Njiri}eve zborske cikluse Raspela te Misli i {torije. Ciklus Raspela izveden je uz klavirsku pratnju Roberta Hallera, a u stavku Tajanstveni sija~ izvo|a~ima se kao solistica pridru`ila mezzosopranistica An|elka Ru{in. O skladateljskom i glazbeno–pedago{kom djelovanju Nik{e Njiri}a, s posebnim naglaskom na djelovanje u suradnji s Ustanovom Ivan Mateti} Ronjgov, govorila je dr. sc.

Marija Riman.

Milottijev je opus predstavljen zborskim Nik{a Njiri} radovima Bela smrt, Uspavanka za @vanom, Travarica i Tamo pod lindarom, zatim s tri duhovne skladbe (Ave Maria, Salve mysterium, Benedictus) te Fantazijom za klarinet i klavir. Milottijeve zborske skladbe tako|er je, pod dirigentskim vodstvom D. Pra{elja, otpjevao ROZ Ivan Mateti} Ronjgov, kojemu se u tri duhovna rada pridru`io Roberto Haller za klavirom. Fantaziju je izveo Jan Jankovi}, u~enik G[ Ivana Mateti}a Ronjgova iz Rijeke, uz pratnju Jelene Barbari}–Mijali}, profesorice {kole. O Milottijevu dirigentskom i skladateljskom djelovanju kroz prizmu Ronjgi govorila je Lovorka Ruck. Kroz program je vodio recitator Vlado Perni}. Prepuna koncertna dvorana i zadovoljstvo sve~ara pokazali su da je ovaj koncert njima u ~ast bio pun pogodak.

(Lovorka Ruck)

KONCERT MARIJA PERESTEGIJA U PARIZU

H

rvatski orgulja{ Mario Perestegi odr`ao je 27. svibnja koncert u Crkvi sv. Augustina u Parizu. Na programu koncerta toga orgulja{a, dirigenta i pedagoga, koji je orgulje studirao na Muzi~koj akademiji u Zagrebu u klasi prof. An|elka Klobu~ara, a poslijediplomski studij zavr{io kod Huberta Berganta na ljubljanskoj Akademiji za glasbo, gdje danas djeluje kao docent za orgulje, na{la su se i djela hrvatskih skladatelja Krste Odaka, Borisa Papandopula i An|elka Klobu~ara. (B.P.)

USPJEH VIOLINISTA MARINA MARASA U NOVOSIBIRSKU

M

arin Maras, mladi dubrova~ki violinist i student Muzi~ke akademije u Zagrebu u klasi prof.

Leonida Sorokowa, osvojio je prvu nagradu na petom Me|unarodnom natjecanju mladih violinista odr`anom od 18. do 28. svibnja u ruskom gradu Novosibirsku. U kategoriji starijih natjecatelja drugu je nagradu osvojio Sho Akamatsu, student ~etvrte godine Muzi~ke akademije u Zagrebu, tako|er u klasi Leonida Sorokowa. Na natjecanje, koje se odr`ava svake tri godine, prijavila su se 54 kandidata iz 15 dr`ava, a stru~nom ocjenjiva~kom sudu, sastavljenom od 14 uglednih profesora iz Rusije, Izraela, Austrije, Velike Britanije, Njema~ke, [vedske, Kine, Australije i Japana, predsjedao je istaknuti violinisti~ki pedagog Zakhar Bron.(B.P.)

cantus_9:cantus_01.qxd

11-Jul-07

7:23 PM

Page 8

8

BROJ 145, SRPANJ 2007.

NAGRADE HRVATSKOG DRU[TVA SKLADATELJA ZA 2006. GODINU Nagrada Boris Papandopulo za autorsko stvarala{tvo u podru~ju ozbiljne glazbe dodijeljena je Miroslavu Mileti}u za skladbu Concerto grosso za violu i guda~ki orkestar; Nagrada Vatroslav Lisinski za doprinos hrvatskom glazbenom stvarala{tvu (pojedinci, organizacije, zajednice) dodijeljena je redatelju Vladi [tefan~i}u; Nagrada Josip Andreis za glazbenu publicistiku i muzikologiju dodijeljena je Eriki Krpan, urednici i koautorici knjige Sje}anja Ivana Brkanovi}a; Nagrada Milivoj Körbler za autorsko stvarala{tvo u podru~ju popularne glazbe dodijeljena je posthumno kantautoru Ivanu–Ivici Perclu;

NAGRADE NAGRADE NAGRADE NAGRADE NAGRADE NAGRADE NAGRADE NAGRADE NAGRADE NAGRADE NAGRADE NAGRADE NAGRADE

D

NAGRADE

Vlado [tefan~i} oista je posebnost da se Nagrada Vatroslav Lisinski za doprinos hrvatskom glazbenom stvarala{tvu dodjeljuje kazali{nom stvaraocu.

Vlado [tefan~i} cijelu svoju karijeru kao glumac, redatelj, a potom i ravnatelj Gradskog kazali{ta Komedija, od 1950. je u potpunosti vezao uz operetu, mjuzikl i rock–operu, `anrove popularnog glazbenog kazali{ta kojima je postavio nove standarde na glazbenoj sceni u Hrvatskoj. Svjetske uspje{nice re`irao je na mnogim nacionalnim pozornicama, a uz sjajan ansambl u gornjogradskom kazali{tu, stvorio je idealne pretpostavke za afirmaciju hrvatskog scenskog stvarala{tva. U njegove kreacije ulaze operna uprizorenja Zaj~eva N. [. Zrinjskog, Papandopulova Po`ara u operi, zatim popularne operete, Albinijev Barun Trenk te Tijardovi}ev Splitski akvarel i Mala Floramy. Svemu tome pripada i poseban doprinos hrvatskom mjuziklu i rock–operi. U osje~kom HNK postavio je Slavonsku rapsodiju i Osje~ki karusel B. Mihaljevi}a, u rije~kom HNK Karolinu Rije~ku Lj. Kuntari}a, u Dubrovniku rock–bajku Ivana N. [krabea i J. Cvitanovi}a, a u Komediji, nakon predstave Stvaramo reviju M. Mai}a, slijedi vi{egodi{nja suradnja s tandemom A. Kabiljo — M. Grgi} i niz produkcija, od Velike trke, preko kultne Jalta–Jalta, Dlakavog `ivota, Ivana od leptira do mjuzikala Car Franjo Josip u Zagrebu, Kralj je gol i Tko pjeva, zlo ne misli. Za pam}enje su ostale njegove predstave Dundo Maroje \.

Jusi}a, O–Kaj S. Kalogjere, Novela od Stanca P. Gotovca, Tata udajem se za crnca Lj. Kuntari}a i S. Mihaljinca, Romeo i Julija V. Bare{i}a, Lady [ram A. Dedi}a i u novije vrijeme pu~ki, tambura{ki mjuzikl Janica i Jean S. Leopolda. Vlado [tefan~i} osebujnim je redateljskim rukopisom obilje`io dvije antologijske rock–opere Gubec beg i Gri~ku vje{ticu K. Metiko{a, I. Kraja~a i M. Prohaske. Uvijek inventivan, tra`e}i nove izra`ajne mogu}nosti unutar svih `anrova glazbenog kazali{ta stvorio je predstave koje godinama nisu silazile s repertoara, poput mjuzikla Jalta–Jalta, najizvo|enijeg djela hrvatskog popularnog glazbenog kazali{ta. Njegov veliki doprinos u kreativnom usponu nacionalnoga glazbenog stvarala{tva, desetlje}ima je poticao autore na stvaranje djela koja su obilje`ila ne samo povijest hrvatskoga kazali{ta, ve} i cijele hrvatske kulture.

NAGRADE

Nagrada Vatroslav Lisinski

NAGRADE

NAGRADE

NAGRADE

NAGRADE

NAGRADE NAGRADE NAGRADE NAGRADE NAGRADE NAGRADE NAGRADE NAGRADE NAGRADE NAGRADE NAGRADE NAGRADE NAGRADE

U

NAGRADE

Erika Krpan — knjiga Sje}anja Ivana Brkanovi}a svijetu nakladni~kih dosega rijetko je, ali ne i neuobi~ajeno da urednik izdanja ponese nagradu za ostvarenje kojemu nije autor. Spona koja stoji izme|u pisca dnevnika, skladatelja Ivana Brkanovi}a, jer knjiga Sje}anja svojim oblikom to neosporno jest i urednice Erike Krpan toliko je sna`na da prelazi u svojevrsni oblik koautorstva. Rijetka memoarska izdanja u nacionalnoj glazbenoj publicistici nedavno su oboga}ena skladateljevim sje}anjima koja su se po njegovoj osobnoj volji smjela objaviti tek dva desetlje}a po smrti. Muzikologinja Erika Krpan priredila ih je kao va`an dio proslave obilje`avanja 100. obljetnice skladateljeva ro|enja. Izvorni tekst, oblikom spontani niz biografskih zapisa bez kronolo{ke ili neke druge sistematizacije, brojao je oko 360 neure|enih rukopisnih stranica dnevnika u kojima skladatelj literarno vrlo `ivim stilom pripovijeda o vlastitu `ivotu i vremenu u kojemu je djelovao. Iz toga nadasve zanimljiva i privla~nog ljetopisa, kako ga sam Brkanovi} naziva dovr{avaju}i ga 1979., trebalo je stvoriti memoarsku cjelinu i dati joj potpuno novi oblik. K tome, `ivot nekada{njeg predsjednika Hrvatskog dru{tva skladatelja prati galerija likova s umjetni~ke, glazbene, politi~ke i dru{tvene scene, danas u svakom pogledu povijesne, a uz njih se javlja mno{tvo javnosti nepoznatih osoba koje su tako|er sa~injavale va`an dio umjetnikova `ivota, bliskih zapisiva~u, ali ne i suvremenom ~itatelju. Urednica i koautorica koja je s puno uva`avanja pristupila rukopisu, osim {to je pa`ljivo, kako ka`e »~uvala stilsku i leksi~ku arhai~nost gdje god je to bilo mogu}e«, opremila je knjigu iznimno velikim i dragocjenim brojem bilje`aka te je tako uz brojnu fotografsku dokumentaciju, akribijski i uredni~ki znala~ki zaokru`ila epsku {irinu intimnih sje}anja skladatelja Ivana Brkanovi}a. Zahvaljuju}i tako sveobuhvatnu pristupu Erike Krpan ovom vrijednom izdanju u kojem se sa`elo njezino dugogodi{nje uredni~ko, muzikolo{ko i publicisti~ko iskustvo, danas imamo knjigu koja na izrazito osoban na~in dokumentira hrvatsku glazbu i njezine bardove 20. stolje}a.

Izdanje su pro{le godine objavili Hrvatsko dru{tvo skladatelja i Cantus.

NAGRADE

Nagrada Josip Andreis

NAGRADE

NAGRADE

NAGRADE

NAGRADE

NAGRADE NAGRADE NAGRADE NAGRADE

NAGRADE

NAGRADE

NAGRADE

NAGRADE

NAGRADE

NAGRADE

NAGRADE

NAGRADE

NAGRADE

NAGRADE

Izvrsno poznavanje guda~kog sloga i vode}eg solisti~kog glazbala, u~inili su Concerto grosso skladbom koja je svojom vrijedno{}u nesumnjivo obilje`ila pro{logodi{nju suvremenu hrvatsku produkciju.

NAGRADE

Nagra|ena skladba, ~etverostava~ni Concerto grosso za violu i guda~ki orkestar praizveli su na pro{logodi{njim Osorskim glazbenim ve~erima ansambl I Cameristi Italiani i violist Francesco Squarcia kojemu je djelo i posve}eno.

Barokna ~vrstina forme i dijaloga, ovaj put izme|u virtuozne dionice solista i orkestra, oblikovani su suvremenim izra`ajnim sredstvima ~iji kolorit nadopunjuju istarska i hvarska pu~ka melodika.

S puno razloga, djelo pripada skladateljevu ciklusu nazvanom Lijepa na{a. U umjetni~koj glazbi zanimljivo je pratiti transformaciju izvorne tradicijske gra|e koju Miroslav Mileti} znala~ki ujedna~ava. Unutar vanjska dva stavka (Intrada i Finale), smjestio je Balun temeljen na poznatom istarskom pu~kom plesu, a potom poeti~ni stavak Elegija kao varijacijski niz na temu starog hvarskog napjeva koji je zabilje`io skladatelj i melograf Antun Dobroni}.

NAGRADE

A

NAGRADE

Miroslav Mileti} — Concerto grosso za violu i guda~ki orkestar utorsko stvarala{tvo Miroslava Mileti}a obuhva}a gotovo sva glazbena podru~ja, a uz zna~ajni komorni opus, osobito je istaknuta koncertantna glazba. U sveukupnom umjetni~kom djelovanju ~ije su {kolovanje obilje`ili Zagreb i Prag, on je sretno spojio dvije osobne glazbene strasti.

Jedna je interpretativna, jer ne treba zaboraviti njegovo vrsno svira~ko umije}e s vrhuncem djelovanja u guda~kom kvartetu Pro Arte kojemu je bio utemeljitelj, voditelj i ~lan, a druga je ona skladateljska. Gotovo je o~ekivano da su u toj idealnoj simbiozi umjetnika koji svira i umjetnika koji stvara neki od njegovih antologijskih opusa posve}eni upravo violi i da su s uspjehom izvedeni u domovini i inozemstvu poput Koncerta za violu i orkestar koji je praizveden u Hilversumu jo{ 1958. godine. Njegov skladateljski rukopis, prema rije~ima kritike, govori jezikom novoga romantizma, a va`nu sastavnicu u stvarala{tvu Miroslava Mileti}a predstavlja i hrvatski glazbeni folklor.

NAGRADE

Nagrada Boris Papandopulo

NAGRADE

NAGRADE

NAGRADE

NAGRADE

NAGRADE

NAGRADE

NAGRADE

NAGRADE

NAGRADE

NAGRADE

NAGRADE

NAGRADE

NAGRADE

NAGRADE

NAGRADE

NAGRADE

NAGRADE

NAGRADE

NAGRADE

NAGRADE

Nagrada Miroslav Sedak Ben~i} za autorsko stvarala{tvo u podru~ju jazza nije dodijeljena.

Nagrada Milivoj Körbler Ivan — Ivica Percl agrada Milivoj Körbler dodjeljuje se posthumno kantautoru Ivanu — Ivici Perclu za njegov ukupni glazbeni opus te doprinos u promicanju hrvatskih glazbenika, ~lanova HDS–a.

N

Skladatelj, gitarist, pjeva~, {ansonijer, pjesnik, karikaturist, slikar, organizator i voditelj, Ivica Percl bio je svestrani umjetnik ~ije dru{tvene zasluge ne zaostaju za onim umjetni~kima. ^ovjek koji se uvijek zalagao za druge, prije svega za mlade, godinama je uspje{no organizirao i vodio Glazbenu tribinu Hrvatskog dru{tva skladatelja ili klupski program u Klubu Muzi~ke omladine Podroom, stvoriv{i tako nizu svojih kolega prostor za predstavljanje i afirmaciju. ^ovjek koji je s jednakim entuzijazmom nastupao u reprezentativnom koncertnom prostoru svog rodnog Zagreba, kao i u seoskom domu kulture, {irio je tako svoj nenadma{ni optimizam do posljednjih dana `ivota, ali i uvjerenje da svaki ~ovjek ima potrebe za kulturom i umjetno{}u. Tako je i 1991. godine njegovo uklju~enje u Domovinski rat bilo samorazumljivo, pa je obilazio boji{nice izvode}i svoje ratne i domoljubne {ansone za postrojbe Hrvatske vojske.

Iza njega je ostalo preko dvije stotine i pedeset {ansona na stihove osamdeset i pet hrvatskih pjesnika, te pedesetak na vlastite stihove. [irokoj javnosti najpoznatiji }e ipak ostati kao »Stari Pjer«, prema {ansoni \or|a Novkovi}a, koju je prvi put izveo na festivalu Zagreb ‘68. i koja je od tada bila njegov za{titni znak.

Hrvatsko dru{tvo skladatelja i njegovi ~lanovi posebno duguju Ivanu — Ivici Perclu Glazbene tribine koje je osmi{ljavao, organizirao i vodio od kraja 1996. pa do desetak dana pred smrt u o`ujku ove godine. Na njima je s velikom pa`njom predstavio impozantan broj skladatelja, izvo|a~a, pjesnika i ostalih istaknutih umjetnika ~iji su `ivot i rad vezani uz hrvatsku glazbu i kulturu.

cantus_9:cantus_01.qxd

11-Jul-07

7:23 PM

Page 9

9

ZAMP

ZAMP

ZAMP

ZAMP

ZAMP

ZAMP

ZAMP

ZAMP

HRVATSKA IZUZETA S POPISA ZEMALJA KOJE NE PO[TUJU AUTORSKA PRAVA

M

inistarstvo trgovine Sjedinjenih Ameri~kih Dr`ava objavilo je prije nekoliko dana svoj redovni popis dr`ava koje kr{e autorska prava. Hrvatska po prvi put nije navedena niti u jednoj od tri skupine zemalja u kojima se ne po{tuju autorska prava i krade intelektualno vlasni{tvo, {to predstavlja velik korak za na{u zemlju te mo`e donijeti povlastice i bolju poziciju u trgovini s najve}im svjetskim gospodarskim partnerom. Hrvatsko dru{tvo skladatelja — Za{tita autorskih muzi~kih prava (HDS–ZAMP), kao najve}a, najstarija i najaktivnija organizacija koja se bavi za{titom autorskih prava u RH, izra`ava zadovoljstvo {to je svojim radom u proteklih petnaest godina doprinijela hrvatskom pridru`ivanju zemljama razvijenoga tr`i{ta u kojima se po{tuju prava intelektualnog vlasni{tva.

Osim ovoga priznanja, HDS–ZAMP nedavno je dobio priznanje i podr{ku Europske komisije (EK) za uspje{nu implementaciju sustava Naknada na prazne medije u RH, u kojemu se, uz ~estitke i izraze zadovoljstva, izra`ava i zainteresiranost EK za daljnje provo|enje i unapre|ivanje sveukupnog zakonskog okvira za za{titu autorskih i srodnih prava. Odluka ameri~ke Vlade, s pozitivnim posljedicama za hrvatsko gospodarstvo i dru{tvo u cjelini, jo{ je jedan u nizu dokaza da sve snage koje djeluju na za{titi intelektualnog vlasni{tva u RH ~ine op}edru{tvenu korist i doprinose redu i blagostanju u RH te dobrobiti svih njezinih gra|ana. Tijekom proteklih petnaest godina HDS–ZAMP se suo~avao s nizom problema, poput nepo{tivanja zakona, ometanja njegova provo|enja, negativne medijske kampanje, insinuacija kriminalnih radnji, pa i akcija parlamentarnih stranaka s ciljem izmjene Zakona o autorskom i srodnom pravu u smjeru smanjivanja razine prava. Sve te aktivnosti proizlaze iz negacije intelektualnog vlasni{tva, neinformiranosti o sustavu za{tite, nepriznavanja vrijednosti autorskog prava, ali i stavljanjem interesa pojedinaca ispred interesa zajednice. Iako je op}a svijest o vrijednosti i potrebi za{tite intelektualnog vlasni{tva danas daleko vi{a nego prije nekoliko godina, HDS–ZAMP jo{ uvijek nailazi na probleme i nerazumijevanje kod provo|enja svojih zakonom propisanih aktivnosti. Ovim najnovijim priznanjem HDS–ZAMP dobiva jo{ jednu potvrdu ispravnosti svojega djelovanja i pokazuje da Republika Hrvatska ide u pravom smjeru za{tite intelektualnog vlasni{tva. (Antun Tomislav [aban)

VIJESTI VIJESTI VIJESTI DAVOR HRVOJ

VIJESTI VIJESTI VIJESTI VIJESTI VIJESTI VIJESTI VIJESTI VIJESTI VIJESTI VIJESTI VIJESTI

ZAMP

ZAMP

Delegacija HDS–a s glavnim tajnikom CISAC–a, Ericom Baptisteom

VIJESTI

U

VIJESTI

Bruxellesu je krajem svibnja odr`an Copyright Summit u organizaciji CISAC–a. Radi se o novom projektu koji bi trebao skrenuti pa`nju javnosti, kako op}e tako i one politi~ke, na stanje autorskih prava i kreativne industrije. Nastavno na summit, odr`ane su generalne skup{tine CISAC–a i BIEM–a. U ime HDS–a doga|ajima su nazo~ili dopredsjednik Hrvoje Hegedu{i} i glavni tajnik Antun Tomislav [aban te direktor ZAMP–a Tomislav Rado~aj i njegov zamjenik Nenad Mar~ec. Osim redovnih poslova i izvje{}a, izabrani su predsjednik i dopredsjednik CISAC–a. U sljede}em mandatu to }e biti Robin Gibb, britanski skladatelj i pjeva~, ~lan legendarne grupe Bee Gees, te poznati meksi~ki re`iser Alfonso Cuarón. (Ana Kralj)

VIJESTI

Copyright Summit u Bruxellesu

VIJESTI

U

VIJESTI

nedjelju, 10. lipnja odr`ana je redovna godi{nja Skup{tina HDS–a. Skup{tini je prisustvovalo preko 80 redovnih ~lanova, najvi{e u povijesti Dru{tva, {to pokazuje pove}anje zanimanja, posebno mla|ih ~lanova, za djelovanjem njihove udruge. Na Skup{tini, kojom je predsjedao @eljko Brkanovi}, ~lanovima i ostalim prisutnima podijeljeni su izvje{taji i drugi va`ni dokumenti.

Nakon {to je od pro{le godine postala praksa da se objavi financijsko izvje{}e ZAMP–a, na ovogodi{njoj Antun Tomislav [aban, @eljko Brkanovi} i Hrvoje Hegedu{i} Skup{tini prvi put su objavljeni financijski poPredsjedni{tvo. Tim promjenama }e se omogu}iti da od sdaci svih akcija i manifestacija, odnosno umjetni~kih ljede}e godine u radu Skup{tine sudjeluje i odre|eni broj projekata Dru{tva. Svi }e se izvje{taji ponovno tiskati pridru`enih ~lanova, a dvoje iz njihovih redova biti }e u obliku godi{njeg izvje{}a o poslovanju, koje }e se izabrano u Predsjedni{tvo. Na taj na~in omogu}it }e se da u poslati ~lanovima Dru{tva, ali i partnerima, suradnicima upravljanju Dru{tvom sudjeluju i nositelji autorskih prava i relevantnim institucijama te objaviti na internetskoj po drugoj osnovi. Prisutne ~lanove obradovao je podatak da stranici. Osim usvajanja izvje{}a o radu i izvje{}a je autorska masa i dalje u porastu, tako da }e se repartirati Nadzornog odbora, na Skup{tini se birao i jedan ~lan oko 5 posto vi{e u odnosu na prethodnu godinu. Na kraju Predsjedni{tva na mjesto pokojnog Ivana — Ivice su progla{eni dobitnici nagrada HDS–a za 2006. godinu, Percla. Izme|u {est kandidata najve}i broj glasova je nakon ~ega je Skup{tina zavr{ila tradicionalnim dobio Ton~i Hulji}. Tako|er su jednoglasno usvojene domjenkom. (Ana Kralj) izmjene i dopune Statuta kako ih je predlo`ilo

VIJESTI

ODR@ANA REDOVNA GODI[NJA SKUP[TINA HDS–a

ZAMP

ZAMP

ZAMP

ZAMP

ZAMP

ZAMP

ZAMP

ZAMP

ZAMP

ZAMP

HDS

HDS

HDS

HDS

HDS

HDS

HDS

HDS

HDS

HDS

HDS

HDS

HDS

HDS

HDS

HDS

BROJ 145, SRPANJ 2007.

34. Majski muzi~ki memorijal Josip [tolcer Slavenski

O

d 3. do 10. svibnja u ^akovcu je odr`an 34. Majski muzi~ki memorijal Josip [tolcer Slavenski. Sredi{nja glazbena manifestacija grada ^akovca koja se odr`ava od 1974., a posve}ena je `ivotu i djelu istaknutoga hrvatskog skladatelja Josipa [tolcera Slavenskog, ove je godine ugostila Budimpe{tanske guda~e, pijanisticu Eun Jung Kim, studente Muzi~ke akademije u Zagrebu, korniste Viktora Kir~enkova i Bo{tjana Lipov{eka te Guda~ki kvartet Rucner. U sklopu Memorijala otvorena je izlo`ba akademskog kipara Stjepana Jerkovi}a, a zadnja je ve~er bila posve}ena skladatelju Josipu Magdi}u, ovogodi{njem laureatu Vjesnikove nagrade za glazbu koja nosi ime Josipa [tolcera Slavenskog. Njegovu su skladbu Fantazija — Hommage à Boris za dva roga i guda~ki kvartet, op.

206 na sve~anom zavr{nom koncertu izveli hornisti Bo{tjan Lipov{ek i Viktor Kir~enkov te ~lanovi Guda~kog kvarteta Rucner.

(B.P.)

Zavr{etak {este sezone Virtuosa uz hrvatske skladatelje

P

opularni ciklus studenata Muzi~ke akademije u Zagrebu Virtuoso {estu je sezonu koncerata u Hrvatskom glazbenom zavodu zaklju~io 20. svibnja koncertom posve}enim djelima hrvatskih skladatelja. Osobitosti hrvatske koncertne ve~eri bile su praizvedba skladbe Margarete Ferek–Petri} ^etiri godi{nja doba, koju su izvele sopranistica Gorana Biondi} i pijanistica Iva Ljubi~i}, te nastup gosta Danijela Detonija, koji je izveo njemu posve}enu skladbu Skladi{te malih predmeta Dubravka Detonija.

Na programu su bila i djela Mateja Me{trovi}a, Blagoja Berse, Davorina Kempfa, Jure Tkal~i}a, Josipa [tolcera Slavenskog, Borisa Papandopula i Stjepana [uleka. (B.P.)

Eseji o glazbi Emila ^i}a

M

uzikolog Emil ^i} u svibnju je u vlastitoj nakladi objavio knjigu Eseji o glazbi — bit glazbe, glazba u vremenu o utjecaju glazbe na dru{tvena zbivanja, crkvenoj glazbi, nepoznatoj hrvatskoj glazbenoj tradiciji i uglednim skladateljima poput Ivana Brkanovi}a, Mila Cipre i Borisa Papandopula. Prema rije~ima recenzenta izdanja Josipa Magdi}a autor nas upoznaje s brojnim materijalnim i znanstvenim ~injenicama s podru~ja muzikologije i etnomuzikologije, analiziraju}i i lo{e strane glazbene stvarnosti. Sâm autor smatra da se glazba danas konzumira bez razumijevanja i tvrdi kako je u knjizi poku{ao obrazlo`iti nepoznate vidove mo}i glazbe u odnosu na dru{tvena zbivanja te uzroke profanizacije crkvene glazbe. (B.P.)

Hrvatska glazbena unija u Pet do dvanaest

U

`elji da se ~uje glas hrvatskih glazbenika predstavnici Hrvatske glazbene unije (HGU) odr`ali su u srijedu 30. svibnja 2007. konferenciju za novinare u svojim prostorima u Brozovoj ulici u Zagrebu. Konferencijom, pod nazivom Pet do dvanaest, predsjedni{tvo HGU–a u sastavu Husein Hasanefendi} — Hus, predsjednik, Damir Urban, Sanja Dole`al, Nik{a Brato{ i Neven Frange{, dopredsjednici te Goran Kon~ar, predsjednik Hrvatske udruge orkestralnih i komornih umjetnika, nastupilo je u svoje ime, kao i u ime svih hrvatskih glazbenika. Zajedni~ki su izlo`ili javnosti problem marginaliziranosti glazbe u Hrvatskoj uz nekoliko vlastitih preporuka. Naime, kao temeljni interes HGU je istaknuo uspostavu jasnih i visokih kriterija unutar struke, prvenstveno kriterija kvalitete, profesionalnosti i odgovornosti prema glazbi na svim razinama. Ovom prilikom HGU je pozvao sve hrvatske glazbenike da odbiju nastupati u predizbornoj kampanji svih stranaka, osim onih koje se u svojim predizbornim programima obve`u na podr{ku hrvatskoj glazbi i nacionalnom kulturnom identitetu u cjelini. Time smatraju da glazba svakako treba spadati u interesne sfere politike. Stoga su, kao svoj sljede}i korak, poslali upit svim parlamentarnim strankama sa zamolbom da ih upoznaju sa svojim strana~kim programom vezanim uz ovu temu. Na osnovi odgovora stranaka, HGU }e dati preporuku ~lanstvu i ostalim zainteresiranim osobama koga podr`ati na predstoje}im izborima. Tako|er, HGU }e poslati zahtjev Vladi i Saboru Republike Hrvatske o promjeni Zakona o HRT–u, na na~in da se u njegovo Vije}e ponovno imenuje predstavnik glazbeni~ke strukovne udruge, kao {to je bilo 2003. godine. Hrvatski glazbenici smatraju da hrvatska nacionalna televizija treba imati glazbenog urednika koji }e pomo}i pri odabiru, koli~ini i kvaliteti javnog izvo|enja hrvatske glazbe na televizijskim ekranima. Stav HGU–a je da HRT kao javna televizija treba promicati kako hrvatsku tradiciju, tako i onaj dio hrvatske produkcije za koju se objektivno procjenjuje da svojim potencijalom mo`e u budu}nosti opstati kao dio trajne nacionalne vrijednosti. Ukoliko se ne poduzmu uskoro bitni pomaci u tom glazbenom segmentu, hrvatski glazbenici upozoravaju da }e se ubrzo, pogotovo skora{njim ulaskom Hrvatske u EU, izgubiti taj va`ni dio hrvatske kulturne raznolikosti. Cilj HGU nije tra`enje posebnih privilegija za doma}u glazbu, ve} njen primjeren tretman u programu javne televizije. Kao zaklju~ak odr`ane konferencije, HGU je istakao da bi se pozitivnim pristupom, pronala`enjem mjesta za sve `anrove hrvatske glazbe u svim vrstama medijima, pokazalo da ipak postoji velik dio glazbene scene koja odska~e po kvaliteti te da nimalo ne zaostaje za kvalitetom mnogih europskih zemalja. (Ana Kralj)

cantus_9:cantus_01.qxd

11-Jul-07

7:23 PM

Page 10

RAZGOVORI RAZGOVORI

RAZGOVORI

RAZGOVORI

U@ITAK HLADNOG PIVA

RAZGOVORI RAZGOVORI RAZGOVORI RAZGOVORI RAZGOVORI RAZGOVORI RAZGOVORI RAZGOVORI

I

ndijska glazbena industrija u zadnje tri godine bilje`i gubitke od pribli`no 440 milijuna dolara prouzro~ene velikim porastom stope piratstva u toj zemlji. Utvr|eno je da se ~ak jedna tre}ina glazbe u Indiji prodaje ilegalno. Te su ~injenice predstavljene javnosti na radionici koja je obilje`ila Svjetski dan intelektualnog vlasni{tva, koji je organizirala Udruga indijskih gospodarskih i industrijskih komora (FICCI) i Nacionalna akademija carine, tro{arina i droga (NACEN). Piratstvo u Indiji ostavlja sna`ne posljedice na dr`avno gospodarstvo te je stoga Vlada Sjedinjenih Ameri~kih Dr`ava u svom ovogodi{njem izvje{}u Special 301 postavila Indiju, zajedno s Tajlandom i jo{ deset zemalja, na prioritetnu listu nadzora kao zemlje koje ozbiljno kr{e prava intelektualnog vlasni{tva. Naime, SAD objavljivanjem ovoga izvje{}a svake godine ocjenjuje postignute pozitivne korake izme|u svojih trgovinskih partnera unutar podru~ja za{tite intelektualnih (autorskih) prava, kao i njihovo nazadovanje u tom pogledu. U spomenutom izvje{}u, SAD je stavio naglasak na 43 zemlje svijeta koje su razmje{tene unutar tri razine zabrinutosti. Indija, uz Rusiju i Kinu, kao najve}e proizvo|a~e i distributere krivotvorenih opti~kih medija, zastupa prvu razinu s najvi{im koeficijentom zabrinutosti. Jedan stupanj ni`e nalazi se jo{ trideset zemalja svijeta koje dijele velike probleme povrede intelektualnog vlasni{tva, dok je tre}a razina pod nazivom Odjel 306 namijenjena zemljama koje su stavljene pod budan nadzor. Na toj posljednjoj razini zasad se nalazi samo Paragvaj.

Prema statistici Me|unarodne konfederacije dru{tava autora i skladatelja (CISAC), u azijsko–pacifi~koj regiji najve}i problem stvara velika stopa piratstva melodija za mobilne aparate. Stoga ~etiri zemlje, Japan, Ju`na Koreja, Malezija i Singapur svakodnevno ula`u velike napore u uklanjanje takve vrste piratstva. U Indiji piratstvo melodija za mobilne aparate jo{ uvijek nije zakonski regulirano te su potrebne brze i u~inkovite preinake kako se ta zemlja ne bi na{la na ameri~kom popisu i sljede}e godine. @ele}i sprije~iti rastu}i problem piratstva, izvje{}e Special 301 upozorava sve najgore prekr{itelje autorskog prava na veliki rizik intervencije Me|unarodne trgovinske organizacije (WTO) ukoliko ne ulo`e ve}e napore u bolju implementaciju zakona o spre~avanju piratstva.

(Ana Kralj)

RAZGOVORI

Indijski pirati na ameri~koj listi prioriteta

Pi{e: Maja Saboli}

RAZGOVORI

P

rijave za sudjelovanje na tre}em me|unarodnom skladateljskom natjecanju za simfonijske sastave pod nazivom Coups de Vents 2008 zapo~ele su 24. travnja 2007. godine.

Ovo bijenalno natjecanje poziva sve skladatelje izvorne glazbe za puha~ki orkestar iz bilo koje zemlje svijeta i bilo koje dobi da se prijave do pono}i 31. srpnja ove godine. Obrazac prijave treba sadr`avati sljede}e: ime i prezime, spol, nacionalnost, datum i godinu ro|enja, mjesto ro|enja, adresu i dr`avu prebivali{ta, broj telefona i mobitela, broj telefaksa i adresu elektroni~ke po{te.

Obrazac treba poslati na adresu: Coups de Vents, Concours International de Composition, Domaine Musiques, 2 rue des Buisses, F59000 Lille, France.

Drugi rok za dostavu radova, odnosno prijavu glazbenih djela, odre|en je za 3. rujna 2007., tako|er do pola no}i. Prihva}aju se svi stilovi i sve glazbene forme bez obzira na tehni~ku zahtjevnost , a natjecanje je besplatno. Prijavljena djela ne smiju biti pod autorskom za{titom i ne smiju biti objavljena ranije ili prije kraja sâmoga natjecanja. Pravilan slijed prijave skladbe odre|en je na sljede}i na~in: rad treba staviti u omotnicu na kojoj je napisan naslov djela, uz nju treba prilo`iti drugu zatvorenu omotnicu u kojoj }e biti nazna~eni puno ime i prezime, spol, nacionalnost, adresa, adresa elektroni~ke po{te, dr`ava, datum i mjesto ro|enja, telefonski broj, naslov djela te izjava s datumom i potpisom autora da djelo nije prethodno objavljeno. Navedena dokumentacija mora biti na francuskom, engleskom, talijanskom, njema~kom ili {panjolskom jeziku.

Nadalje, druga omotnica, koju treba predati zatvorenu, mora imati naslov rada i naznaku »Confidential«. Obje omotnice potom treba umetnuti u jednu na kojoj se navodi naslov rada te je treba poslati na istu adresu kao i prijavnicu. Pobjednike natjecanja uz mnogo zabave o~ekuju i vrijedne nagrade. Naime, za osvojeno tre}e mjesto nagrada je 2.500 eura, za drugo mjesto 5.000 eura, dok je za najbolju skladbu predvi|ena nagrada od 10.000 eura. (Ana Kralj)

Razgovor s Milom Kekinom povodom novog albuma Knjiga `albe

RAZGOVORI

Coups de Vents 2008.

RAZGOVORI

BROJ 145, SRPANJ 2007.

RAZGOVORI

ZAMP

ZAMP

ZAMP

ZAMP

ZAMP

ZAMP

ZAMP

ZAMP

ZAMP

ZAMP

ZAMP

ZAMP

ZAMP

ZAMP

ZAMP

ZAMP

ZAMP

ZAMP

ZAMP

ZAMP

ZAMP

ZAMP

ZAMP

ZAMP

ZAMP

ZAMP

ZAMP

ZAMP

ZAMP

ZAMP

ZAMP

ZAMP

ZAMP

ZAMP

ZAMP

ZAMP

10

Novi CD Hladnog piva Knjiga `albe najavljen je spektakularnim pono}nim potpisivanjem albuma 15. o`ujka u Zagrebu. Zavr{ila je i prva promotivna turneja. Tisak se nadme}e hvalospjevima, a vo|a sastava Mile Kekin ka`e: Jako smo zadovoljni. Svirali smo u pet gradova, od ~ega smo u tri bili skoro rasprodani. [alata je bila stvarno sjajan po~etak.

Bez la`ne skromnosti, mislili smo da }emo biti puni, ali nismo se nadali da }emo deset dana prije koncerta rasprodati [alatu. Morali smo trpjeti gomile poziva prijatelja, izgubljenih i davno zaboravljenih, za ulaznice, ali to su slatke patnje.

Album po~inje laganim instrumentalom, potpuno neuobi~ajenim otvaranjem za one koji poznaju va{u nesvakida{nju energiju, dakle za — citiram s va{e internetske stranice — rokere, pankere i ostale veseljake.

Uvijek smo poku{avali biti netipi~ni, ne ponavljati ve} ostvareno, ne biti predvidivi, pa se tako ne ograni~avati i glazbeno. ^ovjek ne mora biti pripadnik neke subkulture da bi do njega mogle doprijeti pjesme.

U tih 68 minuta albuma negdje u sredini je tema Biolo{ki sat, neminovnost o kojoj se rijetko pjeva i u {irim razmjerima. Prije nje su Ranjeni i ludi, poslije Ka`i stari {to nam fali, dakle sli~ice dana{njeg dru{tva bilje`ene iz prikrajka — kao da su nastavak poruka albuma U 2 oka, Va{eg samostalnog albuma koji je nudio razmi{ljanja udaljenija od bendovskog korpusa.

Ovo nije toliko anga`irani koliko ljubavni album ili album o svim aspektima mu{ko–`enskih odnosa. Volim promatrati odnos mu{karca i `ene na netipi~an na~in, ne samo onaj: ja–tebe–volim–ti–mene–ne–voli{ i obrnuto, nego: ti njega voli{ samo zato {to... ili ja volim tebe, a volim i tvog brata... da isko~i iz tipi~no ljubavnog kli{ea o ~emu pjevam i u Ranjeni i ludi, o svim onim malim ljubavima koje su bile tu dok nisi imao onu pravu, okrutno re~eno bile su tu da ispune one prazne sate.

Vi ste punk–rock bend koji je jo{ na prvom albumu pjevao »S vremenom sve smo ti{i i slijede prvi kompromisi«. Vrijedi li to i u ljubavi?

Fasciniraju me sve podvrste ljubavnih pjesama, pa ih ima i na tom albumu kao {to ih je dosta bilo i na mojemu solo albumu. Istina je da se tematski preklapaju. Ipak, kad se to sve provu~e kroz

filtar Hladnog piva, postaje glasniji i rokerskiji iskaz od mojega solo albuma.

Tom }e filtru dogodine biti dvadeset godina od formiranja, iako je trebalo pro}i pet godina da se objavi D`inovski, va{ prvi album. Slijede G.A.D. (1995.), Desetka (1997.), Pobjeda (1999.) u produkciji Edija Cukeri}a i tako sti`emo — {to se zvuka ti~e — do bitnog zaokreta va{e punk–rock isklju~ivosti.

On ga je pro{irio uvode}i nekoliko novih instrumenata, truba nam je u{la u stalnu postavu i uz klavijature smo od kvarteta postali sekstet. Eksperimentirali smo, pogotovo s klavijaturama. To je normalan razvoj i mislim da je to bilo dobro. I dolazak novih ~lanova dosta nam je pomogao da opstanemo i ostanemo zanimljivi.

Na sre}u, nepromjenjiv je va{ senzibilitet na socijalne trenutke, pa ste tako primili nagradu Hrvatskog helsin{kog odbora, a [amar je bio glazbeni motiv u me|unarodnoj kampanji protiv nasilja u obitelji. Niste svakodnevno izdvojeni na tako poseban na~in.

Meni je to bio velik kompliment jer je zna~ilo da netko slu{a tekstove. Danas ima jako malo bendova i autora koji tekstu pridaju va`nost na na~in na koji se to ranije radili Azra, Zabranjeno pu{enje, ^orba i svi koji su u Yu–rock razdoblju stvarali svoje najbolje radove. Tu je nastao jedan vakuum. Hip hoperi donekle dr`e tekst na `ivotu ali {to se ti~e rock’n’rolla moram priznati da je to gotovo nestalo. Bilo mi je drago da je netko ~uo da se trudimo oko tekstova, da oni ne nastanu za jednu minutu, na probi, tek da se slo`e slogovno, nego da se cijeli bend oko toga trudi. Ina~e, ta se nagrada ne dijeli glazbenicima, obi~no je dobivaju novinari i ljudi zaposleni u medijima.

Va{ sin napunio je tri mjeseca, po~inju ona lijepa prva gugutanja i u hipu vodit }ete ga na dje~je odjele hipermarketa, nogomet ili u omiljeni kafi}... Jeste li primijetili da va{e pjesme iskreno prihva}aju i djeca u vrti}u, iako njihovi roditelji nisu ba{ uvijek sretni dnevnim rje~nikom koji koristite.

Svjestan sam toga da je dio moje lirike eksplicitan, ali to ne koristim na povr{an na~in, ne silujem stih niti poku{avam u svojoj 36. godini ispasti frajer, nego ka`em tamo gdje osje}am da je potrebno. Ako to mo`e ponekad zazvu~ati neprilago|eno... recimo sad kad sviramo u velikim dvoranama i kad smo postali bend na koji roditelji dolaze s malom djecom... Jako mi je `ao, ali to je kompromis koji sad ne mogu napraviti. Moram ostati pravovjeran pa i po cijenu da roditelji koji do|u s djecom u

tri–~etiri navrata moraju obja{njavati {to je »mlohava ~una« i za{to ovaj stri~ek govori ru`ne rije~i. Mi smo i dalje suvi{e punk–rock bend da bismo sad mogli koristiti ubla`enice. Bilo bi glupo.

Zna~i da vrhunska produkcija nije smanjila iskonstvo punk–rock benda, stadionski nastupi nisu vas odveli u mainstream?

Ne, mi smo u principu ono {to su Green Day ve} dugo u Americi ili Toten Hosen u Njema~koj. U na{im okvirima mi smo veliki bend koji ima te korijene, a i dalje je u svojim tekstovima grub. Vani je to normalno — svaka europska dr`ava ima jedan glasni, poznati r’n’r’ band s malo eksplicitnijom lirikom.

U kojemu od mladih imena osje}ate buntovni{tvo i nestrpljenje sli~no va{emu kad ste zapo~injali prije dvadesetak godina?

Trenuta~no ima puno bendova. Nije dodu{e sve u `elji, nego i u izdr`ljivosti, zajedni{tvu... Radili smo s mladim grupama \ubrivo iz Splita i rije~kima One Piece Puzzle. Gu`va u {esnaestercu je super bend iz Osijeka. Nadam se da }e se me|u njima brzo profilirati netko tko }e biti zdrava konkurencija svima nama koji smo desetlje}ima na sceni.

Va{a je internetska stranica posje}enija od stranica svih na{ih bendova. Trenuta~no imate oko 14.500 online ~lanaka, oko 1.600 registriranih korisnika... Kako razmi{ljate o suvremenoj distribuciji glazbe i koja je, po Vama, njezina budu}nost?

Vjerojatno budu}nost glazbe le`i u i prodaji pjesama tim putem, me|utim mi smo od toga dosta daleko. Ne mogu zamisliti da kod nas neki bend napravi ono {to su sada vani u~inili Arctic Monkeys predstavljaju}i se isklju~ivo putem Interneta i postav{i tako poznato ime. Kod nas je jo{ uvijek bitno imati jaku izdava~ku ku}u koja te zna predstaviti i distribuirati, pokriti tr`i{te na pravi na~in i osmisliti marketin{ku taktiku. To je jo{ uvijek jako bitno.

Ali, budu}nost jest u Internetu. Vjerojatno }e se provideri dogovarati preko izdava~kih ku}a s izvo|a~ima. Neki }e mo`da i zaobi}i izdava~ke ku}e, ali zasad jo{ uvijek trebamo njihovu pomo}.

Kad smo dogovarali ovaj susret rekli ste da biste voljeli govoriti o glazbi. Nadam se da nismo iznevjerili Va{u `elju i hvala Vam na ugodnom razgovoru.

Bitno mi je da znam da jo{ uvijek postoje novine i medij u kojima se pri~a o glazbi i pjesmama, a ne o boji mojih predivnih ga}ica.

cantus_9:cantus_01.qxd

11-Jul-07

7:23 PM

Page 11

11

PRAIZVEDBE PRAIZVEDBE PRAIZVEDBE PRAIZVEDBE PRAIZVEDBE

PRIKAZI PRIKAZI

PRAIZVEDBE

PRIKAZI

PRAIZVEDBE

PRIKAZI

PRAIZVEDBE

PRIKAZI PRIKAZI

Crescendo klapskih hitova Nakon reprodukcije teksta Ljube Stipi{i}a Delmate u kojemu je sam autor pozvao »~ovika da se vrati sebi dok jo{ ima kome« uslijedila je pjesma, najprije u izvedbi `enske klape Di{pet, koju su krajem 1998. osnovale dalmatinske studentice u Zagrebu. Nakon njih predstavila se

Spektakl za publiku Unato~ zadovoljstvu publike, pitanje je koliko jedna tako, sada ve} masovna produkcija, mo`e izdr`ati zahtjeve za visokom razinom prezentacije klapske izvedbe, osobito u usporedbi s nekim drugim, mo`da zatvorenijim, ali svakako glazbeno stro`e odre|enim priredbama iste provenijencije, me|u kojima prednja~i Omi{ki festival. Glavne zna~ajke klapskog pjevanja i u ovome su slu~aju zadr`ane — ve} i sam naslov Ne damo te pismo na{a ukazuje na potrebu za o~uvanjem biti tradicionalnog izri~aja. No, ~ini se da je postizanje toga u ovome slu~aju bilo ipak u sjeni stvaranja spektakla za privla~enje publike. Da je novosti i promjene nemogu}e, pa i nepotrebno izbjegavati, dokazuju i ovi koncerti, a jedino vrijeme mo`e pokazati koliko za to ima potrebe.

PRAIZVEDBE

Petrovi} zbog velikog interesa odr`ana ~ak dva koncerta u samo nekoliko sati. Poti~u}i nostalgiju, ljubav za rodnim krajem, pa i lokalpatriotizam, osmi{ljenom kombinacijom prikazivanja motiva dalmatinskog `ivota i kraja na videozidu, ure|enjem bine, dosjetkama legendarnog [pire Guberine i suvoditeljice mu Mariole Milardovi} Peri}, uz uvodnu rije~ trogirskog gradona~elnika Vinka Brkana, nastupi klapa i njihove interpretacije poznatih pjesma doista su pobu|ivali emotivna i iskrena odu{evljenja prisutnih.

PRAIZVEDBE

PRAIZVEDBE

PRIKAZI PRIKAZI PRIKAZI PRIKAZI PRIKAZI PRIKAZI

Ne damo te pismo

PRAIZVEDBE

PRIKAZI PRIKAZI PRIKAZI PRIKAZI PRIKAZI

nastupu najpoznatijih klapa ju`nih krajeva Hrvatske, organizatori — splitska agencija Picaferaj i diskografska ku}a Scardona — odlu~ili su produljiti efekt i svoj projekt predstaviti i u drugim dijelovima Hrvatske. Uslijedili su koncerti u Zagrebu, Rijeci, Dubrovniku... Velik odaziv publike na svakoj od tih manifestacija svjedo~i o uspjehu projekta. Iako je specifi~no dalmatinsko a capella vi{eglasje, a katkad i uz instrumente, odavno pre{lo granice tradicije i ispreplelo se s raznim drugim glazbenim izri~ajima i utjecajima, ~ini se da je upravo na tim koncertima do`ivjelo, barem za neko vrijeme, svoj vrhunac popularizacije. Osobito dojmljiv broj posjetitelja bio je u Zagrebu, gdje su u Ko{arka{kom centru Dra`en

PRIKAZI

PRIKAZI

Ve} i sam naslov priredbe Ne damo te pismo na{a ukazuje na potrebu za o~uvanjem biti tradicionalnog izri~aja, no ~ini se da je postizanje toga u ovome slu~aju bilo ipak u sjeni stvaranja spektakla za privla~enje publike

PRAIZVEDBE

P

mje{ovita klapa Filip Devi} osnovana 1978. u sklopu istoimenog Kulturno–umjetni~kog dru{tva `eljezni~ara iz Splita. Prepoznatljivim zvukom, uz instrumentalnu pratnju, osobito su dojmljivo izveli obradu hita T. Spalata Moje izgubljeno blago, a potom su mlade ~lanice klape Neverin tako|er pokazale smisao za obrade u pjesmama Samo ovu mrvu du{e i Daleko je (glazba T. Obrovac za film [to je mu{karac bez brkova). Nastupile su jo{ i mu{ka klapa [ufit iz Splita, mje{ovita vokalno–instrumentalna klapa Ragusa osnovana prije gotovo 30 godina te jedna od ponajboljih klapa s juga, mu{ka klapa Sinj koja je odu{evila svojom interpretacijom Gibonnijeve i Oliverove Cesarice.

Najve}i pljesak ve} pri izlasku na pozornicu dobila je {ibenska klapa Maslina pod vodstvom tenora Branka Bubice s kojima je publika u cijelosti otpjevala Ostala si ista i Maslina je neobrana, pa su iza{li i na bis izvev{i Odlazak Arsena Dedi}a. Zadarska klapa Intrade predvo|ena Tomislavom Brali}em stvorila je osobitu atmosferu pjesmama Croatio, iz du{e te ljubim i Jo{ se si}am onih ri~i, a klapa Trogir je uz Vinka Cocu pokazala za{to su preko 40 godina u vrhu mu{kog klapskog muziciranja. Prikladno zavr{etku koncerta, na pozornicu su iza{li svi izvo|a~i i predvo|eni klapom Maslina izveli @ivot leti, kapetane posve}enu upravo velikom {ibenskom ko{arka{u, nakon ~ega se za~uo trenuta~no najve}i klapski hit Da te mogu pismom zvati.

Kona~ni zaklju~ak manifestaciji dali su ~lanovi folklornog ansambla KUD–a Filip Devi} otplesav{i u narodnim no{njama zavr{no kolo iz Ere s onoga svijeta Jakova Gotovca.

PRAIZVEDBE

oneseni iznimnim uspjehom koncerta pod nazivom Ne damo te pismo na{a, odr`anog u rujnu pro{le godine na splitskom Poljudu na kojemu je ~ak petnaestak tisu}a ljudi u`ivalo u

PRAIZVEDBE

Pi{e: Ana Vidi}

PRAIZVEDBE

NOSTALGIJA ZVANA NE DAMO TE PISMO NA[A

PRAIZVEDBE

Koncert klapa u Ciboni u Zagrebu

PRIKAZI

PRIKAZI

PRIKAZI

PRIKAZI

PRIKAZI

BROJ 145, SRPANJ 2007.

P r a i z v e d b a s k l a d b e N e { t o l i j e p o To m i s l a v a Uhlika na tre}em koncertu u 13. sezoni Vara`dinskog komornog orkestra

VIRTUOZNA HARFA U PRVOM PLANU Pi{e: Ana Vidi}

P

rema svojemu obi~aju ~lanovi Vara`dinskog komornog orkestra na programe koncerata u sezoni uvr{tavaju i nova djela hrvatskih skladatelja. Pod ravnanjem Aleksandra Kalajd`i}a, na tre}em koncertu u ovoj sezoni, ujedno prvome koji se nakon nastupa u vara`dinskoj Katedrali odr`ao na stalnom mjestu njihova muziciranja — Velikoj koncertnoj dvorani tek obnovljena vara`dinskog Hrvatskog narodnog kazali{ta, izveli su novu skladbu Tomislava Uhlika. Taj skladatelj, ro|en u Zagrebu 1956., u dublje se istra`ivanje svojih glazbenih interesa upustio na nagovor skladatelja i dirigenta Emila Cossetta, pa je na njegov poticaj upisao i studij glazbene teorije, a potom i kompozicije u klasi Stanka Horvata na Muzi~koj akademiji u Zagrebu. Brojne obveze, primjerice anga`man u Ansamblu narodnih plesova i pjesama Hrvatske Lado te u Zagreba~koj baletnoj {koli, potom su ga udaljile od toga studija.

No, na Akademiji je zavr{io studij dirigiranja u klasi Igora Gjadrova, rade}i tako|er najprije kao pijanist, a potom kao dirigent u Gradskom kazali{tu Komedija, gdje je od 1992. dirigirao {est operetnih premijera, a gostovao je i u predstavama zagreba~kog i osje~kog HNK. Redovito sura|uje i sa Simfonijskim puha~kim orkestrom Hrvatske vojske. Trenuta~no predaje na zagreba~koj Muzi~koj akademiji. Njegov skladateljski rad obuhva}a djela za razne sastave te se uvelike temelji na uskla|ivanju sklonosti prema klasi~noj, folklornoj i jazz glazbi. Dobitnik je niza priznanja za svoj rad, a osim toga, spremno se odaziva molbama prijatelja i kolega glazbenika da pi{e i za njih. Tako je poticaj za skladanje djela Ne{to lijepo, koje je praizveo Vara`dinski komorni orkestar, do{ao od vrsne harfistice Mirjam Lu~ev Debani}. Naime, na predstavljanju njezina prvog solisti~kog albuma Harfa, na kojemu su se uz djela francuskih autora za harfu na{la i Uhlikova Tri preludija pisana upravo za nju, Mirjam Lu~ev Debani} zamolila je skladatelja da joj ponovno u~ini istu uslugu. Duhovito uzev{i njezin prijedlog da napi{e »ne{to lijepo za harfu i guda~ki orkestar« kao naslov skladbe, Uhlik je stvorio djelo jasno istaknute virtuoznosti dionice harfe na podlozi guda~a. Rapsodi~na glazbena forma oblikovana poput fantazije sastoji se od ~etiri jasno odvojena dijela pro`eta aluzijama na narodne napjeve kontinentalnog dijela Hrvatske, me|u kojima su primjerice prepoznatljive pjesme Suka~ica pile pe~e i Staro sito i korito. U vje{toj interpretaciji Mirjam Lu~ev Debani} i ~lanova Vara`dinskog komornog orkestra pod ravnanjem Aleksandra Kalajd`i}a publika u Vara`dinu imala je prilike u`ivati u doista vedrom i zanimljivom djelu, ujedno vrijednom doprinosu repertoaru za harfu.

Uz praizvedbu uskr{njeg oratorija Na Gori K a l v a r i o v i To m i s l a v a U h l i k a

TAPISERIJA NARODNOG BLAGA Pi{e: Iva Lovrec [tefanovi}

D

ragocjena manifestacija Pasionska ba{tina, koja je {esnaesti put odr`ana u Zagrebu u vrijeme pasionskog promi{ljanja u umjetnostima, donijela je i priliku za predstavljanje nove skladbe koju je od svojega dugogodi{njeg dirigenta i skladatelja–suradnika Tomislava Uhlika naru~io te 31. o`ujka praizveo ansambl Lado u Bazilici Presvetoga Srca Isusova u Palmoti}evoj ulici.

Obilje`avaju}i pola stolje}a `ivota nepopustljivim tempom praizvedbi, Tomislav Uhlik novo je djelo za ansambl Lado posvetio sje}anju na skladatelja i dirigenta Emila Cossetta koji je, kako je istaknuto u jednom razgovoru, zaslu`an da je Uhlik »u{ao u glazbu« i zamijenio studij fizike studijem na Muzi~koj akademiji.

Ovo djelo tre}e je u nizu pisanom za Lado i s prva dva tvori svojevrsni triptih koji bi u nekom izdanju nosa~a zvuka mogao imati opseg i tematsku narav oratorija poput Händlova Mesije. No, razlika je svakako u pristupu narodnome blagu, odnosno pisanju glazbe u stilizaciji folklornih uzoraka, tkanju tapiserije podatne ansamblu koji osebujnim izvedbenim mogu}nostima i konotacijama otvara me|uprostore glazbenih `anrova. Dakako, kre}u}i od pu~kih crkvenih tekstova iz zbirke me|imurskih napjeva, koje je sakupio Vinko @ganec, unekoliko je bio odre|en tonus glazbenog mi{i}nog tkiva na koji je skladatelj oslonio osam slika oratorija uronjena u svojevrsni imaginarni folklor.

Instrumentalno ruho skladbe bilo je odre|eno zadano{}u ansambla koji je zapravo tambura{ki orkestar manjeg opsega, ali je Uhlik znakovito uporabio klarinet, dvije violine i cimbal. Zborska faktura kre}e od pu~kog na~ina pjevanja do slo`enijih akordi~kih sklopova. Dijelovi su Sedam svetih `alosti I, s istaknutom ulogom klarineta, Gre{nike poziva Devica Marija, Ve~erja, Majka Bo`ja je zaspala u stilu ~arda{a, sredi{nji dramatur{ki stavak Pri Pilatu{u s eksponiranim orkestrom i mu{kim zborom, Kri`no drvo uz a capella situaciju sa solistima, potom rekapitulacija Sedam svetih `alosti II uz novi tekst i zaklju~ni stavak Golgota uz glazbu iz druge slike.

Anga`iranim tuma~enjem jo{ jednog vrijednog djela sa znakovitom posvetom, ansambl Lado je pod vodstvom Dra`ena Kurilov~ana zahvaljuju}i partituri Tomislava Uhlika dobio jo{ jednu uspje{nicu u svojemu bogatom i zna~ajnom repertoaru.

Tomislav Uhlik

cantus_9:cantus_01.qxd

11-Jul-07

7:23 PM

Page 12

Orgulje u Crkvi sv. Marije Magdalene u mjestu Sela izgradio je orguljar I. F. Jane~ek iz Celja 1777. godine. U vrijeme popisivanja orgulja u Hrvatskoj, koje je na poticaj prof. Ladislava [abana izme|u 1972. i 1975. proveo Republi~ki zavod za za{titu spomenika kulture iz Zagreba, Jane~ekove orgulje u `upnoj crkvi u Selima nisu bile u upotrebi. One su, kao jedino sa~uvano djelo celjskoga majstora u na{oj zemlji, jedinstveni spomenik kulture i prema [abanovoj klasifikaciji jedan od najvrednijih instrumenata u sjevernoj Hrvatskoj.

Instrument skromnih mogu}nosti s jednim manualom, kratkim pedalom i jedanaest registara uspje{no je restaurirala tvrtka Heferer iz Zagreba 2001. godine. Kako nije jednostavno odabrati repertoar za izvedbu na orguljama takvih dispozicija, orgulja{ Edmund Andler Bori} i violinist Goran Kon~ar morali su za koncert otvorenja, odr`an 27. svibnja, odabrati primjereni repertoar (Pachelbel, Frescobaldi, Pergolesi — sonata za violinu i orgulje, Galuppi, Rossi, anonimus iz Hrvatske iz 18. stolje}a, W. L. Weber — skladba za violinu i orgulje i Morandi). Gost iz Nizozemske, orgulja{ Reitze Smits, ~iji je nastup 28. svibnja omogu}ilo Veleposlanstvo Kraljevine Nizozemske, odabrao je djela Sweelincka, Reineckena, Buxtehudea, Mozarta i Ruppea.

Za Muzikolo{ki skup odr`an u srijedu, 30. svibnja 2007. priloge su pripremili Bo`idar Grga (Mleta~ko–dalmatinski tip orgulja u 19. stolje}u), Snje`ana Miklau{i}–]eran (Glazba za orgulje u opusima hrvatskih skladatelja), Tatjana Ro`ankovi} (Povijesne orgulje u Sisku i okolici) i Emin Armano (Obnova orgulja u Hrvatskoj). Istoga dana koncert u `upnoj Crkvi sv. Marije Magdalene u Selima priredila je orgulja{ica Renata Bauer iz Ljubljane izvev{i izbor kratkih skladbi skladatelja 18. i 19. stolje}a. Zajedni~ki nastup sopranistice Tamare Felbinger i orgulja{a Maria Penzara omogu}io je uvr{tavanje skladbi hrvatskih skladatelja Ivana Luka~i}a (Cantabo Domino), Vinka Jeli}a (Cantate Domino), Andree Antica de Montona (Tri frottole) i Talijana Tomasa Cecchinija, koji je djelovao u Splitu i Hvaru do smrti 1644. (Hormai, che qunita e l’hora, All’ aura d’un dolcissimo sospiro i Rosa d–Amor). Dobre suradnike na{ao je Edmund Andler Bori} u muzikologinji Valentini Badanjak i u Marici Pernar, nastavnici pjevanja na glazbenoj {koli u Sisku.

Brojna publika koja je u ovo mjesto kod Siska do{la i iz drugih hrvatskih gradova prepoznala je kulturolo{ku vrijednost nove glazbene manifestacije, a podr{ka koju su festivalu dali Grad Sisak i Sisa~ko–moslava~ka `upanija po svoj }e prilici omogu}iti odr`avanje drugog festivala ve} sljede}e godine, a time i po~etak nove, nadamo se, uspje{ne orgulja{ke tradicije.

Goran Kon~ar i Edmund Andler–Bori}

PUBLICISTIKA PUBLICISTIKA PUBLICISTIKA PUBLICISTIKA PUBLICISTIKA PUBLICISTIKA PUBLICISTIKA PUBLICISTIKA PUBLICISTIKA

Od 27. svibnja do 1. lipnja 2007. odr`an je prvi me|unarodni orgulja{ki festival pod nazivom Ars Organi Sisciae, ~iji je prire|iva~ nedavno osnovana Hrvatska udruga Ars Organi Sisciae. U program doga|anja bila su uklju~ena ~etiri koncerta u `upnoj Crkvi sv. Marije Magdalene u mjestu Sela (prije Siska na cesti koja vodi iz Zagreba) i Muzikolo{ki skup prire|en u Glazbenoj {koli Frana Lhotke u Sisku 30. svibnja 2007. godine. Umjetni~ki voditelj festivala i njegov glavni pokreta~, orgulja{ i pijanist Edmund Andler Bori}, bio je upoznat s iskustvima nekih drugih hrvatskih gradova u kojima su prije desetak godina pokrenuti sli~ni orgulja{ki festivali, kao {to su Po`e{ke orgulja{ke ve~eri (pokrenuo 1996. i vodio do 2004. skladatelj Davorin Kempf) i Dani orgulja u Istri (pokrenula 1998. tvrtka Lifestyle iz Umaga).

PUBLICISTIKA

U

PRAIZVEDBE

FESTIVALI FESTIVALI FESTIVALI FESTIVALI FESTIVALI FESTIVALI FESTIVALI FESTIVALI FESTIVALI FESTIVALI FESTIVALI FESTIVALI

Pi{e: Snje`ana Miklau{i}–]eran

PRAIZVEDBE

FESTIVALI

godini smo u kojoj se u mnogim zemljama Europe raznim priredbama, koncertima i festivalima obilje`ava 1250. obljetnica dolaska orgulja na na{ stari kontinent. Godine 757. orgulje su kao dar stigle na dvor francuskoga kralja Pipina Malog, a od 1287. postale su jedino priznato glazbalo u liturgijskim obredima rimokatoli~ke crkve. Od prijenosnih instrumenata orgulje su tijekom stolje}a dostigle razmjere instrumenata s nekoliko manuala, s opse`nim pedalom i vi{e desetaka registara s nekoliko tisu}a cijevi na kojima se mogla izvoditi tehni~ki (i estetski) sve zahtjevnija glazba. Tijekom stolje}a u mnoge su crkve u{le orgulje i ostale tamo sve do danas kao dio inventara nastalog u odre|enome razdoblju, odnosno kao dio sakralne umjetni~ke ba{tine. Ratna razaranja, kakva su na nekim podru~jima Republike Hrvatske zabilje`ena tijekom Domovinskoga rata (od 1991. do 1995.) ostavila su nenadoknadive posljedice uni{tavanjem kulturne ba{tine, pa je mo`da i prethodno spomenuta obljetnica dolaska orgulja u Europu potakla predstavljanje kulturnoga blaga koje je izmaknulo pogledima onih koji su ga drugdje sustavno uni{tavali.

FESTIVALI

ME\UNARODNI ORGULJA[KI FESTIVAL ARS ORGANI SISCIAE

PRAIZVEDBE

U

organizaciji Ustanove Ivan Mateti} Ronjgov (Ronjgi–Vi{kovo) u Rijeci je 1. i 2. lipnja odr`an peti Me|unarodni susret pjeva~kih zborova. Nakon Njema~ke (Freiung) i ^e{ke (Prachatice), gdje je na prva ~etiri me|unarodna susreta pjeva~kih zborova gostovao Rije~ki oratorijski zbor Ivan Mateti} Ronjgov, ove je godine doma}in susreta bio Grad Rijeka. Tako je peti Susret odr`an pod pokroviteljstvom Primorsko–goranske `upanije, Grada Rijeke i Op}ine Vi{kovo. U okviru susreta odr`ana su dva koncerta na kojima su nastupili Smi{aný pvecký sbor ^eská pise iz Prachatica (^e{ka) te Rije~ki oratorijski zbor Ivan Mateti} Ronjgov. Prva se glazbena ve~er, kao najava blagdana rije~kog za{titnika, odvijala u rije~koj Katedrali sv. Vida, a drugi se nastup zbio na pozornici Spomen–doma Ronjgi (Mateti}eva rodna ku}a) u Vi{kovu pokraj Rijeke.

Na koncertu duhovne glazbe zbor iz Prachatica izveo je, pod ravnanjem svog dirigenta Vaclava Krausa, Graduale Leo{a Jana~eka i Alleluju Franti{eka Jan~ika. ROZ Ivan Mateti} Ronjgov izveo je stavak Slava iz Staroslavenske mise Du{ana Pra{elja, uz orguljsku pratnju Roberta Hallera, a pod ravnanjem autora skladbe. Zatim su zdru`eni zborovi interpretirali zanimljivu Missu brevis suvremenog ~e{kog skladatelja Zdeneka Luká{a pod ravnanjem Vaclava Krausa, dok su Zaj~evu I. Missu solemnis u As–duru (op. 5, br. 43) interpretirali pod ravnanjem Du{ana Pra{elja. Solisti u izvedbi Zaj~eve Misse bili su Vanja Valentin (sopran), An|elka Ru{in (alt), @elimir Pu{kari} (tenor) i Robert Kolar (bariton), a za orguljama je bio Roberto Haller. Na pozornici Spomen–doma Ronjgi zbor ^eská pise pjevao je ~e{ke skladbe, a zbor–doma}in skladbe Ivana Mateti}a Ronjgova (Mantinjada i tanac), Nella Milottija (Uspavanka za @vanom, Tamo pod lindarom), Du{ana Pra{elja (Lipa mladost moja, Bri{kula), Vjekoslava Kne`evi}a (Valovi biondi valovi; Moro, Moro, Morice; u aran`manu D.Pra{elja) i Emila Cossetta (I. i IV. stavak ciklusa Ladarke). (Lovorka Ruck)

PRAIZVEDBE

(RIJEKA)

PRAIZVEDBE

V. ME\UNARODNI SUSRET PJEVA^KIH ZBOROVA

PUBLICISTIKA

BROJ 145, SRPANJ 2007.

FESTIVALI

SUSRETI

SUSRETI

SUSRETI

SUSRETI

SUSRETI

12

Predstavljanje zbornika Rasprave i prilozi iz stare h r v a t s k e g l a z b e n e p r o { l o s t i d r. s c . M i h e D e m o v i } a

PRESJEK PEDESETOGODI[NJEG ISTRA@IVANJA U povodu 70. godine `ivPi{e: Ana Vidi}

ota sve}enika i muzikologa Mihe Demovi}a katoli~ki tjednik Glas koncila objavio je zbornik sa ~ak 846 stranica njegovih izabranih rasprava i priloga s podru~ja hrvatske glazbene pro{losti.

ve}enik Dubrova~ke biskupije, muzikolog i dugogodi{nji regens chori zagreba~ke Katedrale dr. sc.

Miho Demovi} u svojemu dugogodi{njem i plodnom znanstveno–stru~nom i skladateljskom djelovanju bilje`i 17 objavljenih knjiga, vi{e od 80 znanstvenih i stru~nih radova, niz leksikografskih ~lanaka te brojne skladbe, harmonizacije i transkripcije. U povodu 70. godine njegova `ivota, a na poticaj njegovih biv{ih u~enika i studenata te kolega i prijatelja, katoli~ki tjednik Glas koncila odlu~io je objaviti zbornik sa ~ak 846 stranica B–formata njegovih izabranih rasprava i priloga s podru~ja hrvatske glazbene pro{losti objavljenih u raznim ~asopisima i izdanjima. Tu inicijativu potkrepljuje uvid u Demovi}evu bibliografiju koja se tako|er na{la u zborniku. Tako prvi dio knjige donosi prvi put sastavljenu biobibliografiju dr. sc. Mihe Demovi}a koju ~ine njegovi znanstveni, stru~ni i skladateljski radovi, izlaganja na me|unarodnim kongresima i znanstvenim skupovima, pregled nastupa s pjeva~kim zborovima, popis ~lanova pjeva~kog koralnog zbora zagreba~ke Katedrale od 1965. do 2002. te Demovi}ev `ivotopis. Autor toga dijela zbornika je povjesni~ar i arheolog dr. sc. Marko Babi}, ujedno i urednik izdanja. Drugi opse`niji dio donosi upravo ono {to je nazna~eno naslovom zbornika — rasprave i priloge iz stare hrvatske glazbene pro{losti. Tu su se po prvi put na{li sabrani na jednome mjestu rezultati Demovi}eva gotovo pedesetogodi{njeg istra`ivanja povijesti hrvatske glazbe. Tekstovi su podijeljeni u {est cjelina koje se odnose na estetiku crkvene glazbe, hrvatsku srednjovjekovnu monodijsku i dijafonijsku glazbu, glazbenu povijest Dubrovnika, crkvenu pu~ku popijevku i folklor, a u njih je uklopljeno 16 poglavlja s posebnim naslovima koji obra|uju odre|ene teme iz navedenih podru~ja. Posljednja cjelina su notni prilozi koji na vi{e od 200 stranica predstavljaju Demovi}evu obradu — transkripciju i prilagodbu za izvo|enje — znatnog dijela notne gra|e hrvatske glazbene pro{losti.

S

U dru{tvu kolega i prijatelja To monumentalno djelo, presjek opusa Mihe Demovi}a, predstavljeno je na zagreba~kom Kaptolu 30. svibnja ove godine uz nazo~nost autora, svih koji su potpomogli nastanak zbornika te uva`enih gostiju, me|u kojima je bio i dubrova~ki biskup @elimir Pulji}.

Doga|aj, pod vodstvom tehni~ke urednice izdanja Ines Kara~i}, uveli~ao je i Sve}eni~ki pjeva~ki zbor pod ravnanjem vl~. Dragutina Cerove~kog otpjevav{i, uz srednjovjekovne napjeve Sanctus i Procedentem, i dvije Demovi}eve skladbe — Pohvalu i Alkari. Nakon uvodnih, osnovnih podataka o Demovi}evu zborniku, o djelu su govorili autorovi suradnici.

O va`nosti Demovi}eva opusa, na~inu rada na knjizi i osobnom doprinosu na biobibliografiji i uredni{tvu zbornika govorio je dr. sc. Marko Babi}. Akademik An|elko Klobu~ar istaknuo je kao recenzent pojedina poglavlja poput Dubrova~ke kne`eve kapele i orkestra te Hrvatskih tiskanih crkvenih pjesmarica, brojne fotografije i opse`an prilog notne gra|e, kao i trajnu vrijednost djela, zaokru`enu koncepciju i slavljeni~ki ugo|aj. O djelu je, neformalno i s osobnoga gledi{ta Demovi}eva kolege na koru zagreba~ke prvostolnice, progovorio orgulja{ Mario Penzar, a potom je okolnosti svojih istra`ivanja uz radost i ponos zbog otkrivanja novih ~injenica u glazbenoj povijesti predstavio i sâm autor i slavljenik, zahvaliv{i ujedno svojim suradnicima i prijateljima. Naposljetku je nakladnik, ravnatelj Glasa koncila, vl~.

Nedjeljko Pintari} tako|er iznio dojmove o va`nosti zbornika, ali i cjelokupnog djelovanja Mihe Demovi}a koje je upoznao izbliza kao bogoslov, naglasiv{i i njegov doprinos u razvoju i napretku Sve}eni~kog pjeva~kog zbora. Rasprave i prilozi iz stare hrvatske glazbene pro{losti svakako su bogati izvor saznanja i podataka te bitan doprinos popunjavanju stranica hrvatske pro{losti. Knjiga je objavljena kao jedanaesta u nizu biblioteke »Ljudi i doga|aji« u nakladi Glasa koncila uz potporu Ministarstva kulture Republike Hrvatske.

Izvedene tri skladbe Vjekoslava Nje`i}a

G

itarist Petrit Çeku i Cantus Ansambl izveli su 14. svibnja u Maloj dvorani Lisinski skladbu Vjekoslava Nje`i}a Koga për kangë (Vrijeme za pjesmu) za gitaru i komorni ansambl, praizvedenu na pro{logodi{njoj Samoborskoj glazbenoj jeseni, a koja je ovaj put imala zagreba~ku premijeru. Na svome petom ovosezonskom koncertu, odr`anom 20. svibnja u Velikoj koncertnoj dvorani HNK u Vara`dinu, na kojemu je ugostio violon~eliste Moniku Leskovar i Giovannija Sollimu, Vara`dinski komorni orkestar izveo je, izme|u ostalih, Nje`i}evu skladbu Chronostasis za guda~e i elektroniku, koju je 2003. na 22. Muzi~kom biennalu Zagreb praizveo belgijski komorni ansambl Musiques Nouvelles s devet guda~a, pod ravnanjem umjetni~koga voditelja Jean–Paula Dessyja. Skladateljsko pismo mladog hrvatskog skladatelja Vjekoslava Nje`i}a predstavljeno je i 28. svibnja u Maloj dvorani Lisinski na koncertu Guda~kog kvarteta Sebastian i gostiju, violista Milana ^unka i violon~elista Vinka Rucnera, kada je praizvedena njegova skladba Lontano dappertutto (Posvuda daleko), nastala ove godine na poticaj Kvarteta. (B.P.)

Novo Nje`i}evo djelo

V

jekoslav Nje`i}, mla|i hrvatski skladatelj iz klase akademika Stanka Horvata, osobit skladateljski interes ve} niz godina iskazuje prema elektroni~koj glazbi, sintezi akusti~nog i sintetskog zvuka, sukobu `ivog i ne`ivog. Mo`da je najve}i odjek imala njegova skladba Chronostasis za guda~e i vrpcu. Nje`i}evo novo djelo, me|utim, posve}eno je tradicionalnom sastavu guda~kog kvarteta, a nastalo je na poticaj Guda~kog kvarteta Sebastian koji ga je i praizveo u Maloj dvorani Vatroslava Lisinskog 28. svibnja ove godine. Lontano dappertutto, ba{ kao i neka ranija Nje`i}eva djela, propituje odnos prostora i vremena te na{e percepcije istoga.

Jednostava~na skladba za~udno je tradicionalne strukture ~ija se kompaktnost zrcali u prelijevanjima izme|u dionica koje, premda samostalne, pletu harmonijsku potku na koju se potom svaka pojedina, u svome putovanju lontano dappertutto, mo`e osloniti. (Jelena Kne{aurek Cari})

cantus_9:cantus_01.qxd

11-Jul-07

7:23 PM

Page 13

13

NAJAVE

NAJAVE

NAJAVE

NAJAVE

NAJAVE

NAJAVE

NAJAVE

NAJAVE

NAJAVE

NAJAVE

NAJAVE

NAJAVE

NAJAVE

NAJAVE

NAJAVE

NAJAVE

NAJAVE

NAJAVE

NAJAVE

NAJAVE

NAJAVE

NAJAVE

NAJAVE

NAJAVE

NAJAVE

BROJ 145, SRPANJ 2007.

Kvantiteta ili kvaliteta – znamo li ~emu te`imo?

HRVATSKA GLAZBA NA LJETNIM FESTIVALIMA I U IDU]OJ SEZONI

Pi{e: Mirta [poljari}

avr{ena je jo{ jedna koncertna sezona i pred nama je ljeto u kojemu se organizatori, direktori i umjetni~ki ravnatelji po obi~aju okre}u atraktivnijim te {iroj publici prepoznatljivijim i zanimljivijim programima, koji }e se uklopiti u odre|enu sliku o kulturnoj ponudi turisti~ke zemlje Hrvatske. Glazbeni `ivot uglavnom se okre}e jadranskoj obali, {to ne pretpostavlja da kontinentalna Hrvatska glazbeno ne `ivi, ali ~injenica je da interpreti radije oblikuju »turneje« uz more, negoli na usijanomu kopnu. Stoga odmah izdvojimo one najzna~ajnije punktove, a to su Dubrova~ke ljetne igre, Splitsko ljeto, Glazbene ve~eri u Sv. Donatu i Osorske glazbene ve~eri, ne bez razloga poredane ovim slijedom.

Z

praizvedbe, Lauda Osoru za orkestar i Hommage à Ferdo Livadi} »Notturno«, u komornoj verziji koncerta za glasovir.

Pored koli~inski zadovoljavaju}ega broja djela hrvatskih skladatelja, koja }e biti izvedena u Osoru, izdvojimo ona na koja se obi~no stavlja naglasak, a rije~ je o praizvedbama. Novo djelo za gitaru napisao je i sâm gitarist Goran Liste{, skladbu nazvanu Tulipan koju }e izvesti Darko Petrinjak. Zagreba~ki kvartet priprema prvu suvremenu izvedbu Guda~koga kvarteta br. 3 Dragutina pl. Turányja, dok }e Zagreba~ki

programske koncepcije, koja uklju~uje komorne kazali{ne predstave, koncerte klasi~ne glazbe, nastupe istaknutih jazz umjetnika, a ovoga ljeta i poseban dio programa ostvarenoga u okviru proslave tjedna Izraela te nekoliko filmskih projekcija ostvarenih u suradnji s Motovunskim filmskim festivalom. Dakle, za svakoga pone{to, ali s pomno razra|enom programskom koncepcijom i odabirom visoke kvalitete. [to se ti~e hrvatske glazbe, vrijedi izdvojiti koncert Cantus Ansambla, koji }e nastupiti 10. srpnja s cjelovito hrvatskim programom djela Borisa Papandopula, Olje

Iz hrvatske glazbene ba{tine Jo{ jedan ciklus koji }e se odvijati u prostorima KD Vatroslava Lisinskog jest Lisinski subotom koji }e ponuditi tek jedan va`an projekt vezan uz hrvatsku glazbu. Rije~ je o koncertnoj izvedbi opere Ekvinocij Ivana Brkanovi}a, koju }e prirediti Simfonijski orkestar i Zbor HRT–a predvo|eni Nik{om Barezom. Cantus Ansambl nastavlja s predstavljanjem komorne glazbe 20. i 21. stolje}a na svoj specifi~an i vrijedan na~in drugim po redu ciklusom u Maloj dvorani Lisinski, pru`aju}i na{oj sredini toliko potreban kontinuirani su`ivot sa suvremenim i modernim izri~ajem. Naravno, uvijek pola`u}i velike nade u hrvatsko stvarala{tvo.

Put Jadranom Program Ljetnih igara u Dubrovniku takav je kakav jest s tek sporadi~nim pojavljivanjem nekoga hrvatskoga skladateljskog imena, me|u kojima vrijedi izdvojiti dvije izvedbe. Rije~ je o Simfonijskoj pjesmi Blagoja Berse, koju }e na samome zavr{etku 25. kolovoza izvesti Slovenska filharmonija pod ravnanjem Georgea Pehlivaniana, te ne{to ranije, 19. kolovoza, izvedba Koncerta za klarinet i guda~e Brune Bjelinskog, koju }e prirediti Dubrova~ki simfonijski orkestar pod ravnanjem Zlatana Srzi}a, a uz klarinetista Michaela Edwardsa.

Ne{to sjeverniji Split priprema svoje tradicionalno ljeto, tako|er raznovrsnim glazbeno–kazali{no–plesnim repertoarom.

Dva klju~na trenutka vezana uz hrvatsku glazbu upravo }e biti dislocirana, {to ide na hvalu ovomu gradu koji svoje Ljeto `eli ponuditi ne samo svojim gra|anima i posjetiteljima, ve} ~itavoj regiji. Tako }e Vrli~ani 29. srpnja u svome gradu susresti Gotov~eva Eru s onoga svijeta (dirigent Hari Zlodre, redatelj Kre{imir Dolen~i}), dok }e Sinjanima 4. kolovoza na gradska vrata pokucati Zaj~ev Nikola [ubi} Zrinjski (dirigent Hari Zlodre, redateljica Stephanie Jamnicky). Dvije »klasi~ne« doma}e opere ~ija aktualnost i privla~nost nikada ne zastarijevaju.

Splitsko ljeto i zadarske Glazbene ve~eri u Sv. Donatu povezat }e gostovanje francuskog ansambla Dialogos, ~ija umjetni~ka voditeljica Katarina Livljani} uporno i sustavno prou~ava hrvatsku glazbenu i knji`evnu ba{tinu, dodaju}i dovoljnu koli~inu onoga mitskoga osje}anja prisutnoga kada je sveukupna rana glazba u pitanju. Ovoga ljeta dolazi po prvi put u Hrvatsku predstaviti nam novi ansamblov projekt Juditu, biblijsku pripovijest iz renesansne Hrvatske prema tekstu Marka Maruli}a. Dana 18. srpnja hrvatsku }e premijeru do`ivjeti Zadar, dok }e dva dana kasnije biti uprizorena u Splitu.

Glazba u Osoru Put nas je doveo do Osora, zapravo jedinoga festivala koji se svih godina posve}ivao hrvatskim autorima i te`i{te programske koncepcije stavljao na prisustvo hrvatske glazbe. Ovogodi{nje Osorske glazbene ve~eri, koje }e trajati od 14. srpnja do 22. kolovoza, ugostit }e niz doma}ih i stranih interpreta, uglavnom okupljenih oko komorne glazbe, a niti jedan od dvadeset programa ne}e biti bez hrvatske glazbe. Ovogodi{nji festival posve}en je skladatelju Miroslavu Mileti}u. Bit }e izvedene ~etiri njegove skladbe: Koncert za violinu i orkestar (Promenadni), Me|imurska suita za gitaru, ^etiri plesa iz dje~jeg baleta Djeca ple{u, Suite de bourdon za kvartet gitara te dvije

praizvedba jo{ nepoznatoga djela Dubravka Palanovi}a, ~ija je izvedba planirana na zadnjemu koncertu ciklusa 23. svibnja. Udru`imo li »plavi« i »crveni« Filharmonijin ciklus, dobit }emo sljede}u ponudu — Koncertna uvertira i Solo–tutti Igora Kuljeri}a, Koncert za violinu i orkestar @eljka Brkanovi}a, Koncert za orgulje i orkestar i 8. simfonija Stjepana [uleka, Navigare necesse est Petra Bergama, 3. simfonija Luke Sorko~evi}a, Suita iz Korkyre Brune Bjelinskog, Am schönen braunen Rhein Silvija Foreti}a i Hommage à Bach Borisa Papandopula.

kvartet saksofona praizvesti Nekoliko minijatura mladoga Gordana Tudora. Davor Bobi} skladao je nekoliko novih djela za ovaj festival, Kroatinu koju }e izvesti Kvartet tuba XL, Concertino za 13 glazbenika, u izvedbi ansambla Grand Wind Zagreb pod ravnanjem Ante Mili}a, i Dje~ju suitu br. 4 za bajan solo, koju }e izvesti Miran Vaupoti}.

Pijanisti Vladimir i Katarina Krpan interpretirat }e novo djelo Alfija Kabilja, Party za dva glasovira, dok }e Fragmente Sr|ana Berdovi}a publici predstaviti Dubrova~ki gitarski trio. Gitarist Darko Petrinjak svojim }e recitalom nastaviti promicati zaboravljenu gitaristi~ku literaturu bra}e Slavka i Rudolfa Fumi}a, te }e u prvim suvremenim interpretacijama predstaviti nekoliko njihovih skadateljskih uradaka. U dru{tvu praizvedbi na}i }e se jo{ Me|imurska (Vehni, vehni) Josipa Matanovi}a u izvedbi ansambla Acco duo, kao i Tri pogleda na osorsku katedralu Davorina Kempfa u izvedbi talijanskoga pijanista Virginija Pavarana.

Dakle, prili~no opse`an udio novih uradaka iz hrvatskoga glazbeno–stvarala~koga pera.

Osiroma{eni Zagreb Zagreb se ovoga ljeta ne}e proslaviti ponudom hrvatske glazbe na koncertnim programima, a mnogo toga se gubi pomalo neobi~nim ovoljetnim programskim spojem Zagreba~kih ljetnih ve~eri i Klupske kazali{no–glazbene scene Amadeo, koji }e »podijeliti« niz programa uglavnom austrijskoga baroka u prostoru Muzeja za umjetnost i obrt. Ono {to sa Zagreba~kih ljetnih ve~eri valja izdvojiti jest prva zagreba~ka izvedba skladbe Hommage à Skrjabin Davorina Kempfa na koncertu pijanista Veljka Glodi}a i saksofonista Sa{e Nestorovi}a (27. srpnja), te praizvedba Harmonijskih varijacija Vanje Lisjaka u izvedbi Ljerke O~i}, orgulje, Stanka Arnolda, truba i Branimira Slokara, trombon (12. srpnja).

S druge strane, Scena Amadeo {arolika je kao i uvijek, nude}i prili~no opse`an broj programa unutar ve} razra|ene i ustaljeno prihva}ene

Jelaske, Berislava [ipu{a i An|elka Klobu~ara.

U novoj sezoni Ljetna nas pri~a ponovno vra}a u Zagreb gdje s po~etkom jeseni zapo~inje i nova koncertna sezona. A ona }e biti prili~no raznovrsna u smislu pa`nje posve}ene hrvatskim autorima i brizi za doma}u glazbenu ba{tinu. Neki }e uobi~ajeno dosta polagati na doma}e skladateljske snage, dok }e pak neki drugi, tako|er uobi~ajeno, smatrati hrvatsku glazbu tek ne~im usputnim, da ne ka`emo neprofitabilnim.

S obzirom na na{e velike »institucije«, Simfonijski orkestar HRT–a objavio je novu sezonu sa sasvim zadovoljavaju}im brojem hrvatskih izvedbi, tako da }e zapravo ve}ina koncerata u Majstorskome ciklusu uklju~ivati i djelo doma}ega skladatelja. Ne `ele}i suvi{no nabrajati sve, istaknut }emo one koji }e polu~iti najvi{e pozornosti. Ve} prvi koncert u ciklusu, 20. listopada, donijet }e praizvedbu djela Mon image, za glasovir, zbor i orkestar Milka Kelemena, koji }e uz Simfonijski orkestar i Zbort HRT–a interpretirati pijanistica Katarina Krpan. Potom je tu Koncert za rog i orkestar Frane Para}a sa solistom Radovanom Vlatkovi}em (25. listopada). Bjelinskijev Koncert za violu po prvi }e put biti izveden u integralnoj verziji, a priredit }e ga violistica Natalija Anikejeva pod ravnanjem Nik{e Bareze (24. sije~nja). A pred kraj sezone, 10. travnja, na{em }e se orkestru pridru`iti Zbor ^e{ke filharmonije iz Brna, koji }e pod ravnanjem Nik{e Bareze izvesti Epistolu, kantatu za soliste, zbor i orkestar Ive Maleca.

Zagreba~ka filharmonija u svoja tri ciklusa nudi ve}inom prili~no »klasi~an« repertoar hrvatskih djela. Uz ~injenicu da ih Bijela oktava ne sadr`i uop}e. Plava oktava je jedina koja }e ponuditi ne{to novo, a bit }e to

Posebno vrijedi istaknuti mali, ali uporni ciklus koji vi{e od polovice svojih snaga upu}uje upravo doma}em glazbenom kontekstu. Radi se o Guda~kome kvartetu Sebastian koji }e u tek ~etiri koncerta ciklusa u Maloj dvorani Lisinski ostvariti dvije praizvedbe, Kvintet za saksofon i guda~ki kvartet Frane \urovi}a i 4. guda~ki kvartet Nenada Fir{ta.

Posebno je zanimljiva nova zamisao koju su sami nazvali Pet minuta renesanse.

U tih }e »pet minuta« predstaviti svijet Andrije Motovunjanina, Andrije Patricija, Francesca Sponge Uspera i Julija Skjaveti}a.

Ono {to }e se ukazati posebno zna~ajnim na podru~ju revitalizacije hrvatske glazbene ba{tine svakako }e biti prva hrvatska izvedba opere Mirjana Josipa Mandi}a, kojom }e dirigirati Nik{a Bareza, a re`irat }e je Petar Selem, u produkciji opernog ansambla zagreba~koga HNK. Opera Mirjana praizvedena je 1937. i sasvim je nepoznata hrvatskoj glazbenoj javnosti. Izvo|ena je u Olomoucu (^e{ka) na ~e{kom jeziku, a o velikom uspjehu koji je polu~ila govori ~injenica da je bila emitirana u direktnom radijskom prijenosu, {to je za to vrijeme bila prava senzacija. Prijevod za njema~ku izvedbu na~inio je Max Brod, a za hrvatsku Josip Bini~ki.

Do tih izvedbi, na`alost, nikada nije do{lo najvjerojatnije zbog ratnih previranja i op}e nestabilnosti u tada{njoj Europi.

Stoga }e sezona 2007./2008. donijeti i jednu va`nu produkciju glazbeno–scenskoga djela, zaboravljenoga jednako koliko je zaboravljen i spomenuti skladatelj. ^ini se da bismo se trebali malo vi{e pozabaviti upravo ovakvim projektima te o`ivjeti na pozornicama i koncertnim podijima glazbu koja stoji zarobljena na notnim listovima u arhivima. A ho}e li ta iskazana nastojanja, kao naoko zadovoljavaju}a kvantiteta prisutnosti hrvatske glazbe na programima, odgovarati i kvalitativnim zahtjevima, potvrdit }e tek iskustvo koje je pred nama.

cantus_9:cantus_01.qxd

11-Jul-07

7:23 PM

Page 14

BROJ 145, SRPANJ 2007.

Pi{e: \ur|a Otr`an

CD IZLOG

CD IZLOG

14

sve {to je novoobnovljeno samo govori o svojim korijenima i slu`i uhu da se veseli i stvara nove spoznaje. Prelijepo dotjeran album, s najljep{im zagreba~kim {tiklecima, za naj{iru publiku, uklju~ivo i za fanatike gitare.

CD IZLOG

Croatia Records reacije iz Croatiae. Novo iznena|enje poduzetnog producenta \or|a Keki}a jest album velemajstora gitare Darka Petrinjaka, sasvim doma}eg ugo|aja i gotovo muzikolo{kog rada na otkri}u za javnost dosad nepoznatih ku}nih i sentimentalnih trezora kontinentalne i obalne Hrvatske. Darko Petrinjak u uvodnom tekstu poja{njava pretpovijest ovog sliva dvadeset razli~itih skladbi u svojoj izvedbi. Neka od tih djela svira ve} vi{e desetlje}a i to iz vrlo `ivotnog razloga. Svaki je majstor najprije bio ne~iji u~enik i upoznavao umije}e svog instrumenta iz rukom pisanih sve`nji}a, pjesmarica, kajdanki, koje je netko prije njega tako|er s ljubavlju bilje`io i prepisivao, ve} prema vlastitom ukusu i tehni~ko–izvedbenoj spremnosti. Tako je u glazbenom odrastanju Darka Petrinjaka ugra|eno nekoliko va`nih imena graditelja gitara: Ernesta Koroskenyija (1911.–1978.), bra}e Fumi} (Slavka i Rudolfa) te svih onih koji su u Zagrebu svirali gitaru, voljeli glazbu i njegovali klasi~ni ili moderni, sentimentalni ili plesni stil. To su one pjesmice i plesni stavci koji se svojom ljupko{}u uvuku ljudima pod ko`u i uvijek ih nanovo griju svojom milinom. Takve je albume Petrinjak i sam sretao i iz njih u~io, pa ih je i sâm sa~uvao u prstima i srcu. Naravno da pod njegovim prstima i Hatzeova Serenada (u obradi Milana Grakali}a) zvu~i kao Tarrega te one koji na omotnici albuma velikog gitarista Darka Petrinjaka o~ekuju velika imena klasi~ne literature doista ~eka ugodno iznena|enje. Pred nama je predratni Zagreb i gitaristi~ka praksa prve polovice 20. stolje}a ozvu~ena na vrhunski na~in. Bra}a Fumi}, Rudolf (1915.–1951.) i Slavko (1912.–1944.), zaljubljenici u glazbu gitare i glazbenih minijatura za taj instrument, djelovali su prije i tijekom Drugog svjetskog rata kao svira~i, obra|iva~i, ali i skladatelji, te je posmrtno netom spomenuti graditelj Koroskenyi 1956. godine tiskao u vlastitoj nakladi njihove skladbe, {to govori o njihovoj popularnosti i potra`nji za albumima za ku}no i javno dru`enje.

Bra}a Fumi} svakako su bili glazbenici vi{ih aspiracija no {to je to potrebno za zabavu dru{tva nedjeljom na Sljemenu, i ve} i zbog snimki koje postoje, a i zbog ugleda koji ih je pratio, vidi se da njih dvojica ~ine zlatnu poveznicu u tegobnim vremenima jedne od lijepih umjetnosti.

U~enik spomenutog graditelja bio je kasnije u~itelj Darka Petrinjaka, Branko Stiplo{ek (1941.–1978.) i tako smo opet na po~etku kruga. Vrsno}a estetskog pristupa Darka Petrinjaka diktirala je izbor skladbi koje slijede jedna za drugom, a da ne iska~u iz `anra, bri`ljivo paze}i da istovrsne skladbe svjetske gitaristi~ke literature stanu jedna uz drugu s uradcimna Fumi}a. Tako na primjer, La Comparsita ili arapski capriccio , zapravo daju smjernice u kojima treba vrednovati rad bra}e Fumi} i zaokru`iti dojam o glazbenom ukusu gra|anskog svijeta sredinom 20. stolje}a. @anrovski se na repertoaru ovog albuma mo`e na}i jo{ interkodiranih relacija u~enik–u~itelj, no

CD IZLOG

CD IZLOG

CD IZLOG

CD IZLOG

CD IZLOG

CD IZLOG

CD IZLOG

CD IZLOG

CD IZLOG

CD IZLOG

CD IZLOG

CD IZLOG

CD IZLOG

CD IZLOG

CD IZLOG

DARKO PETRINJAK

CD IZLOG

CD IZLOG

CD IZLOG

Pi{e: Maja Saboli}

IZ ROMANTI^NIH ALBUMA

K

MARIO VUKELI]

JO[ SAMO OVAJ PUT Croatia Records otovo u pravilu ugledni ~lanovi dru{tva, lije~nici, pravnici, arhitekti i drugi nadopunjuju svoj poziv utje~u}i se glazbi, slikarstvu, knji`evnosti... ne samo kao odmak od dnevnoga ritma koji melje osje}aje, nego i kao osobni bijeg u sfere koje ~uvaju integritet i plemenitost duha. Jedan od njih je sudac, pjesnik i skladatelj Mario Vukeli}, vi{e od dvadeset godina posve}en zahtjevnome suda~kom pozivu kao ugledni stru~njak za trgova~ko pravo. Ali, jo{ mladena~ka ljubav prema stihovima (rezultirala i nagradom za najboljeg mladog pjesnika Stru{kih ve~eri poezije) povezala ga je s najistaknutijim autorima hrvatske popularne glazbe i pribavila mu priznanja na najzna~ajnijim hrvatskim festivalima — naj~e{}e u ulozi autora stihova, ali ponekad i glazbe. Skupilo se tako obilje zanimljivih materijala objedinjenih na kompilaciji koja je obuhvatila djela nastala tijekom dvaju desetlje}a. Uz slavljeni~ke pjesme Zagreba i Splita, zna~ajan dio zauzimaju uglazbljeni kajkavski stihovi, redom sjajni trenuci Krapinskih popevki, kao i dvije {ansone pisane za Ibricu Jusi}a, svojevremena svjetla na kraju tunela zvanoga Dora. Skromno, Vukeli} je svoju kolekciju nazvao Jo{ samo ovaj put. Ali, ipak nas ne}e ostaviti »kad se zgasnu sve~e s torte i kad gosti prejdu svi«..., pa tek mu je pedeseta i mnogi ~arobni trenuci jo{ ~ekaju da ih otkrije njegova poetska du{a.

G

Frankopan u Krku, a 1994. registriran kao udruga gra|ana, potvr|uje njegovo usmjerenje na njegovanje narodne i umjetni~ke glazbe pisane u istarskoj ljestvici i ~akavskoj rije~i.

Tijekom godina Zbor je sudjelovao na susretima pjeva~kih zborova Na{ kanat je lip u Pore~u, Glazbenim dje~jim ~arolijama u Rijeci, Mateti}evim danima, festivalima popularne dje~je pjesme, Hrvatskom dje~jem festivalu u Zagrebu, MIKI]–u, festivalu Djeca Krka pjevaju, festivalu ^arobna frula, Malom Kninfestu, festivalu Kurur~ek u \ur|evcu, a posebno je zapa`en kod kritike i publike bio nastup Mi}ih bodula na 46. Me|unarodnom dje~jem festivalu u [ibeniku u srpnju pro{le godine na kojemu su se predstavili glazbeno–scenskim djelom ^a more more — ~akavskim {torijicama ke se kantaju, igraju i tancaju.

Stoga je njihov CD naslovljen prema pjesmi Lipa mala s Hrvatskog dje~jeg festivala Zagreb 2005., pjesmarica s 18 ponajboljih pjesama njihova repertoara. Treba naglasiti da se uz nosa~ zvuka pojavilo i notno izdanje kao prikladan oblik popularizacije ovih skladbi za rad s djecom u {kolama. Pero Gotovac je u proslovu zabilje`io: »Bez obzira na to {to svojom pjesmom prate ipak neizbje`na i suvremena glazbena kretanja, {to nas ispunjavaju slu{no–zvu~nom svakodnevicom — mali pjeva~i s Krka donose i nadasve originalni i autohtoni glazbeno–literarni pe~at. Njihove pjesme se u programskom, tematskom i ve}inskom smislu oslanjaju na istarsko–kvarnerski idiom, koji sam po sebi posjeduje posebnost zvu~nih parametara {to garantiraju artisti~ku zanimljivost i, sasvim sigurno, umjetni~ku vrijednost.« Iskusni, ugledni skladatelj tako je potvrdio va`nost dje~je pjesme za {ire dru{tveno okru`enje.

Osim Maje Rogi}, Dajane Dujmovi}, Lucije Kosi} i Ivane @u`i}, dominantnu ulogu u autorskom smislu ima troje autora, skladateljica Natalija Banov, aran`er i glazbeni producent Robert Grubi{i} te autorica tekstova Ivanka Glogovi} Klari}. Ne samo u pjesmama iz predstave ^a more more, ve} i onima poput Lipa mala, Brat, Po nekada{nju, zapa`enima na Hrvatskim dje~jim festivalima proteklih godi{ta, te simboli~noj Pul mora koja poru~uje »Pul mora zavavek otela bin `ivet«, troje autora daju osobit doprinos popularnoj dje~joj pjesmi temeljenoj na etno zvuku. To je uz trud voditeljice zbora Karmele Vajdoher @ili}, majstora tona Roberta Grubi{i}a i Edvarda Titli}a te oblikovanje Sa{e Lon~ari}a dokaz da zajedni~ki stvarala~ki napor donosi kvalitetan rezultat na dobrobit stvaranja fundusa stvarala{tva za djecu.

Pi{e: Dalibor Paulik

Dje~ji zbor Cicibani

Ljubav u nama LARP Dje~ji zbor Mi}i Boduli

Lipa mala Adria Records Grubi{i} d.o.o. je~je zborsko stvarala{tvo posebno je va`an vid djelovanja djece u glazbi, njihova kreativnog izri~aja, a istovremeno i oblik stvarala{tva za djecu jer skladbe pi{u odrasli, ~esto potvr|eni autori glazbe, stihova i aran`mana. Kolektivno bavljenje glazbom, kontinuirane probe, nastupi na smotrama, festivalima, djelovanje u sredini iz koje zbor potje~e, ~ine ovu djelatnost hvalevrijednom ne samo kao oblik socijalizacije djece, ve} i njihova kreativnog rada s odraslima, u tonskim studijima i na festivalima.

Petnaest godina djelovanja dje~jeg zbora Mi}i boduli, koji je osnovan pri O[ Fran Krsto

D

svijetu po mjeri »velikih« upravo je dje~ja pjesma ili pjesma pisana za djecu, koju ~esto izvodi dje~ji zbor, prvi susret djeteta sa ~arolijom glazbe i rije~i.

Pomo}u dje~je pjesme »mali ~ovjek« dobiva svoja prva saznanja o ljubavi, roditeljima, prijateljima iz vrti}a, domovini, malim, a ujedno velikim i va`nim stvarima. Stoga je djelovanje dje~jeg zbora, voditelja, skladatelja, tekstopisaca i svih onih koji s djecom rade pri tom prvom susretu s pjesmom hvalevrijedno i dru{tveno va`no. Ove godine dje~ji zbor Cicibani iz Karlovca slavi 25. obljetnicu rada pod stru~nim vodstvom i ravnanjem prof.

Ratka Poga~i}a. U podru~ju dje~je glazbe i glazbe stvarane za djecu Cicibani su jedan od najstarijih i najuglednijih dje~jih zborova u Hrvatskoj. Treba spomenuti mnoge generacije karlova~kih mali{ana koje su pro{le kroz zbor (preko 1.500 ~lanova, vi{e od 100 mladih glaz-

U

benika koji su zavr{ili glazbenu {kolu), preko 100 vlastitih skladbi, a to su brojke koje razvidno govore o marljivom i kontinuiranom radu s djecom. Brojni koncerti i nastupi, na smotrama, manifestacijama, festivalima, nagrade i priznanja ostavili su zna~ajan trag u glazbenom stvarala{tvu za djecu, ne samo u Karlovcu i regiji, ve} i u nizu gradova gdje su Cicibani gostovali.

Nakon ~etiri CD–a, novi peti, naslovljen Ljubav u nama prema pjesmi izvedenoj na Hrvatskom dje~jem festivalu Zagreb 2005.

Ratka Poga~i}a i Gordana Kursa, a u izdanju LARP–a, sadr`i ~etrnaest razli~itih, ne{to ozbiljnijih dje~jih skladbi kao rezultat stvarala~kog sazrijevanja zbora. Cjelokupni tonski zapis realizirao je studio Oktava digital Jurice Grosingera i studio ET iz Karlovca, koji je osmislio dizajn za naslovnicu nosa~a zvuka.

Promocija CD–a odr`ana je 8. svibnja u Gradskom kazali{tu Zorin dom uz sudjelovanje mnogobrojnih biv{ih te sada{njih ~lanova ansambla i profesionalnog orkestra od tridesetak ~lanova, ~ime su Cicibani pru`ili Karlov~anima i gostima izuzetan glazbeni do`ivljaj. Osim pjesme Zaljubljeni par M. Ismailovskog Muca i Faye, sve ostale su iz skladateljskog pera Ratka Poga~i}a. Najbli`i suradnici su mu stalni tekstopisci, @aneta Bal~in u nje`noj i snenoj [arenoj samo}i i raspjevanoj pjesmi Rio, Vlatka Jantolek u ljubavnom duetu Sre}a je to i lirskoj No}na ma{tanja, te posebno, njegov naj~e{}i pjesni~ki suradnik Gordan Kurs. Osim naslovne pjesme, tu su jo{ raspjevana Mjese~eva serenada, dje~ja Moj najbolji prijatelj, suptilna Ljubav zimi, duhovita Maske, `iva pjesma More Jadransko i sve~ana Zemlja ljubavi, koja uz humanu poruku govori o djeci u zemlji ma{te i sanjarenja. Osim djece solista, uvje`banog zborskog korpusa treba naglasiti primjerene aran`mane i ponajprije raspjevane skladbe voditelja zbora Ratka Poga~i}a, baladno intonirane i ~esto nagla{eno {lagerskog {tiha. On je samozatajni stvarala~ki spiritus movens zbora. Pola pjesama s ovoga CD–a izvedeno je prvi put na Hrvatskim dje~jim festivalima u Zagrebu, potvr|uju}i zbor kao primjer preto~enih 25 godina rada u misiju koja se zove dje~ja pjesma. Iskrena poruka ljubavi i mira u pjesmama Cicibana darivana djeci `ivi kao iskaz radosti njihova `ivota. A to je doista puno.

Hrvatsko dru{tvo skladatelja i umjetni~ka organizacija Chansonfest raspisuju

NATJE^AJ za nove skladbe na Chansonfestu 2007., me|unarodnom festivalu {ansone Me|unarodni festival {ansone odr`ava se 16. studenog 2007. u Gradskom kazali{tu Komedija, Zagreb. Nema natjecateljski karakter. Na natje~aj se prijavljuju radovi visoke umjetni~ke vrijednosti u kojima glazba i stihovi ~ine jedinstvenu cjelinu.

I. Na natje~aj se prijavljuju skladbe u dva (2) primjerka klavirskog izvoda s vokalnom dionicom i upisanim tekstom ili melodijskom linijom s harmonijskim simbolima te upisanim tekstom. Tako|er se prila`u tri (3) primjerka teksta i demo snimka (minimum uz jedan harmonijski instrument).

II. Ukoliko autori {alju vi{e skladbi, svaka skladba treba biti na posebnoj audio kaseti. Skladbe se {alju pod imenom i prezimenom uz adresu autora. Autori mogu predlo`iti izvo|a~a i aran`era pjesme.

III. Prijavom skladbe na natje~aj, autori jam~e da njihova autorska ostvarenja nisu bila ranije javno izvedena.

Skladbe koji ne udovoljavaju uvjetima natje~aja ne}e se razmatrati. Program festivala odredit }e se prema broju i kvaliteti primljenih skladbi.

IV. Skladbe prijavljene na natje~aj ne vra}aju se autorima.

V. Umjetni~ka komisija festivala zadr`ava pravo otvaranja pozivnog natje~aja.

VI. Prijavom skladbi na natje~aj autori prenose na organizatora pravo prvog javnog izvo|enja i snimanja za javne medije i nosa~e zvuka, dok sva ostala prava ostaju autorima prema Zakonu o autorskom pravu i srodnim pravima.

VII. Rok za podno{enje prijava na ovaj natje~aj je 1. listopada 2007. godine.

VII. Skladbe se {alju na adresu: Hrvatsko dru{tvo skladatelja, Berislavi}eva 9, 10000 Zagreb.

Tel.: +385 1 48 72 370, Fax: +385 1 48 72 372 Osoba za kontakt: Zvonko [pi{i} – 01/309 7808, Ozaljska 19,10000 Zagreb

cantus_9:cantus_01.qxd

11-Jul-07

7:23 PM

Page 15

BROJ 145, SRPANJ 2007.

CD IZLOG

15

a svakom novom albumu Hladno pivo se pro{iri za jednog ~lana nadopunjuju}i tako svoj zvuk: nakon trube sad imaju i klavijature. No, za razliku od pro{log albuma koji je razmlitavio njihov izraz (nevezano uz trubu, nakon odli~noe Pobjede, album [amar doimao se kao karaoke po~etnica za vjernu publiku i pjevanje do zore), Knjiga `albe stvari postavlja na svoje mjesto.

Dancing Bear oku{aj da Renato Metessi koncertno predstavi svoj solo album Veliki stra{ni film krajem 2004. u zagreba~koj Tvornici posve je neo~ekivano postao trijumfalni rebranding imena njegovoga benda Zvijezde dvije godine kasnije. Naime, pod imenom Strast i znoj u Tvornici objavljen je izvrstan live album pod imenom Metessi & Zvijezde, iako se ekipa sklepana kao njegov prate}i bend nazvala na tom koncertu Cosa Nostra. No, Metessi nije uspio pobje}i od svojih Zvijezda, repertoar su sa~injavali najve}i hitovi toga benda, a na albumu se nalazi samo jedna skladba s Velikoga stra{nog filma. Sirova Metessijeva energija jednostavno je ~ekala da bude u`ivo zabilje`ena, a Strast i znoj u Tvornici jedan je od ponajboljih live albuma snimljenih na ovim prostorima: jednostavan, direktan i beskompromisan. Zapravo, uvijek outsider, Metessi je ba{ ovim albumom postao zvijezda ispraviv{i produkcijske {upljine najboljega albuma Zvijezda, nastupne Imitacije `ivota, koja je 1982. zvu~ala kao imitacija zvuka.

T

Na tragu cover albuma Da Capo, novi album kvareta E.N.I. dragocjen je komad pop teksture, kakav je dosad sna`no nedostajao na doma}oj sceni. Prili~no stabilno za{iven, bez obzira na glazbene stilove (a utisak je da bi svih jedanaest pjesama moglo postati hitovima: tre}i singl Ja znam u disko maniri to i dokazuje), album O~i su ti ocean imat }e trajnost mnogo dulju od jedne sezone.

N

Izvrsni tekstovi Mile Kekina, odli~na glazbena nadgradnja, koja ne bje`i previ{e u razne smjerove, standardno solidna Denykenova produkcija, koja mo`e vrsno zakrpati instrumentalne rupe, dovode Knjigu `albe u konkurenciju za album godine. Album mo`da ne}e iznjedriti toliko hitova (iako je refren Oliverova hita [to u~inila si ti umetnut u pjesmu Ka`e stari {ta nam fali jedna od ponajboljih uporaba Dragojevi}eva glazbenog naslje|a) kao [amar, ali to Hladnom pivu ni ne treba. Ono je velik rock bend ~iji je zadatak {iriti horizonte na samome vrhu. Svoj su ispit odgovornosti s Knjigom `albe polo`ili bez mogu}nosti ulaganja `albe.

P

CD IZLOG

Menart

o {to su Enice dobile Porina za skladbu O~i su ti ocean ne bi trebalo ~uditi: posrijedi je savr{en spoj skladateljsog habitusa Vave Simcicha (Laufer) i vokalnih dosega rije~kih djevojaka. Iako inicijalno rockerski potkovan, Simcich je najvi{e emocija pokazao u skladbi Ostani koju je objavio na solo–albumu (pjevao je Aljo{a [eri} iz Ramireza) te na drugom albumu svojega drugog benda Mone. Upravo se taj power pop osje}a i u naslovnoj skladbi. Simcich je sudjelovao u jo{ nekoliko pjesama, a zanimljivo je da album obiluje zabavnim stihovljem na kakvo se ba{ ne nailazi u recentnome pop korpusu (bistra voda i sloboda, ljubi me moja sna`na zvijer, mili moj, sna`ni buldo`er), a osim ~lanica benda potpisuju ih i renomirani glazbenici kao {to je Zoran Predin.

CD IZLOG

Dallas

CD IZLOG

Strast i znoj u Tvornici

CD IZLOG

Knjiga `albe

Croatia Records luzija Flyera recentan je primjer kako perspektivan bend pada u takozvanu zamku drugog albuma, nastoje}i sve {to je postignuto na prvijencu podignuti na vi{u tehni~ku razinu, ali bez onog neizbru{enoga {arma koji je krasio nastupni album.

Loco Artis akon dva vrlo dobra albuma i zapa`enog nastupa na Me|unarodnom susretu mariachi orkestara u Guadalajari 2002. godine, Los Caballerosi zaboravili su na diskografske navade i jedino po ~emu pamtimo taj dojmljiv orkestar jest vrlo solidno gostovanje na najboljemu lanjskom albumu — F.F. Gustafa.

Bilo jednom u Hrvatskoj

I

Na ovome je gotovo sve u ruke uzeo spiritus movens banda Mario Kova~ (on je i urednik izdanja), povjeriv{i Samiru Kadriba{i}u produkciju. On je jednostavno preproducirao album o~ito zadivljen ~injenicom da je grupi pomogla brass sekcija poznatoga britanskoga jazzy benda Incognito. Dok su pjesme na prvijencu ra|ene godinama i klesane na `ivim nastupima uz solidnu produkciju Gorana Martinca, novi album je po svim pitanjima u{minkan, ali na rijetkim mjestima Flyer ima ono {to ga je krasilo na prvijencu: neposrednost prije svega.

Kao da se Mario Kova~ upla{io superlativa koje je dobio nakon objavljivanja prvijenca, pa je u poku{aju da napravi bolje ostvarenje nastojao tehni~ki unaprijediti zvuk benda bez da se osvrne na ono bitno {to je ostavio prvijenac. Rezultat je prili~no neupe~atljiv.

N

No, Los Caballerosi se vra}aju live albumom snimljenim u KD Vatroslava Lisinskog u Zagrebu, objavljenim za neovisnu etiketu Loco Artis. Iako je vi{e rije~ o rutinski odra|enome koncertu s mariachi standardima (reakcija publike vrlo se nje`no ~uje), razvedeni aran`mani skladbi s nekoliko vokalnih solista ili pak s truba~em Damirom Mati}em zaokru`uju izvrsne interpretacije klasika kao {to su Bésame Mucho, Cucurrucucu Paloma ili Volver, Volver (zanimljivo, klasik koji i Gustafi izvode na koncertima). Jedino je {teta da se na koncertu nije pojavila Nu{a Derenda kako bi s njima izvela izvrsnu verziju klasika Cuando Calienta El Sol.

Croatia Records to god Thompson snimio, imat }e uvjetovanu recepciju — dio slu{ateljstva, bez da ~uje i notu njegova novog albuma, bezrezervno }e pohrlili u prodavaonicu CD–a, dok }e drugi s gnu{anjem odbijati i ovitak uzeti u ruke.

Thompson je uistinu fenomen, jedini hrvatski izvo|a~ u zadnjih deset godina koji izvodi potencijalno opasnu glazbu koja mo`e pokrenuti mase i nije samo zabavna kategorija. Ima jo{ takvih izvo|a~a, ali oni mogu biti opasni samo u`em krugu posjetitelja njihovih mr{avih koncerata. Novi album Bilo jednom u Hrvatskoj luksuzno je opremljen, a na njemu sviraju biv{i ~lanovi Prljavog kazali{ta i Parnog valjka. Publika `eljna stihova o Bogu, domovini i razli~itim motivima iz hrvatskih narodnih predaja bit }e zadovoljni, no Bilo jednom u Hrvatskoj sigurno nema himni~kog potencija kao pro{lo ostvarenje E, moj narode. Na neki na~in, ovo je logi~an nastavak prethodnika, bolje koncipiran i bolje odsviran, ali neki aran`mani i produkcija mogli su biti dotjeraniji. Unato~ tomu, posrijedi je najdora|eniji Thompsonov album.

[

CD IZLOG

En Vivo!

CD IZLOG

O

Iluzija

CD IZLOG

sim ro`enica, najprepoznatljiviji instrument festivala Melodije Istre i Kvarnera je takozvana armunika triestina. Svira~i na ovoj harmonici prepoznatljiva zvuka imaju svoja natjecanja, a zvuk se tradicionalno ve`e uz polke i valcere. Upravo se tako i zove nastupni album Igora Dori~i}a, multiinstrumentalista koji radi s grupom Fiesta i sura|uje s klapom Nevera. Album Armunika va na{en kraje zapravo je koloplet hitova s MIK–a (Frane Merikan, Kupil san ti prstenac, Kad zasope trije{tina i drugih), tradicionalnih skladbi duboko ukorijenjenih u glazbenoj tradiciji toga kraja, a ima i ne{to autorskih zahvata (@ejanski valcer). Ovakva je glazba uobi~ajeni pokreta~ dobrog raspolo`enja (Gustafi su o~it primjer, a na albumu se nalaze i dvije tradicionalne pjesme koje su upravo oni popularizirali) i sigurno se izvrsno sljubljuje s gastronomsko–enolo{kom ponudom Istre i Kvarnera. Dori~i} je svoj postao majstorski odradio, a tanka produkcija u ovom slu~aju ipak je samo razmjerno ne zamjetan pozadinski objekt.

THOMPSON

CD IZLOG

Grafik

LOS CABALLEROS

CD IZLOG

Armunika va na{en kraje

FLYER

CD IZLOG

IGOR DORI^I]

CD IZLOG

CD IZLOG

CD IZLOG

CD IZLOG

O

O~i su ti ocean

CD IZLOG

Aquarius stav{i bez Ricarda Luquea kao glavnoga vokalnog solista, Cubismo je ostao bez za{titnog znaka, a njegove zamjene skupinu nisu uspjele vratiti do pozicija na vrhu pop–rock ljestvica u Hrvatskoj gdje su svojedobno bili, {to je, zapravo, fantasti~an uspjeh s obzirom na to da je rije~ o revival bendu. Nakon godina razmi{ljanja {to dalje, mudro su se dosjetili da skupe gostuju}e vokale (kao {to su ve} uspje{no Gibonni i Josipa Lisac gostovali u njihovim interpretacijama vlastitih hitova) i upi{u se u povijest kad se estrada tek po~ela oblikovati na ovim prostorima. Tako su prije petnaestak godina Ljubimci `ena napravili na albumu Hrvatske popularne melodije Vol. 1 ({tovi{e, dijele izvedbe naslovne pjesme), a Cubismo je ovakvim potezom sigurno napravio dobar marketin{ki potez. Reklo bi se — posrijedi je off–album koji bi trebao premostiti prazninu do idu}eg izdanja. Besprijekorno odsviran i produciran ipak nije na dobro poznatoj razini Cubisma, jer neke pjesme jednostavno ne le`e dobro u njihovim cubano preradama.

METESSI & ZVIJEZDE

CD IZLOG

Autobus Calypso

HLADNO PIVO

CD IZLOG

CUBISMO

E.N.I.

CD IZLOG

CD IZLOG

CD IZLOG

Pi{e: Bojan Mu{~et

cantus_9:cantus_01.qxd

11-Jul-07

7:23 PM

Page 16

BROJ 145, SRPANJ 2007.

oncert Cantus Ansambla odr`an 14. svibnja u suradnji s festivalom Samoborska glazbena jesen bio je posljednji u ciklusu Cantus

instrument koji se nije mogao nositi sa sna`nijima od sebe. Uz ova dva djela, Cantus Ansambl i dirigent predstavili su Revueltasov karuselski Ocho por radio, njihov stalni, vrlo

IZLO@BE IZLO@BE

Program: Dubravko Detoni, Miro Dobrowolny*, Josip Magdi}*, Milko Kelemen, Ivo Josipovi}* Dirigent: Berislav [ipu{ Solist: Jasen Chelfi, violon~elo

Program: Stanko Horvat*, Sr|an Dedi}*, Arnold Schönberg, Giampaolo Coral, Ante Kne{aurek Dirigent: Berislav [ipu{ Solisti: Dunja Vejzovi}, Martina Zadro, sopran

4. velja~e 2008. — »Numerus & Alea« Program: Karheinz Stockhausen (u povodu 80. ro|endana), Luciano Berio, Giorgio Gaslini*, Berislav [ipu{, Nikolaus A. Huber Dirigent: Johannes Kalitzke Gosti: Ratko Vojtek, klarineti, Sa{a Nestorovi}, saksofoni, Zoran [~eki}, gitare, Igor Le{nik, udaraljke, Marko Ciciliani, no–input mixe Solist: Roberto Fabricciani, flaute

19. svibnja 2008. — »Put oko svijeta« Program: Edgard Varese, Michael Pepa*, Frano \urovi}, Tang Jian–Ping Dirigent: Berislav [ipu{ Solisti: Zrinka Ivan~i}, glasovir, Dani Bo{njak, flauta

IZLO@BE IZLO@BE IZLO@BE IZLO@BE IZLO@BE IZLO@BE

Program: Arnold Schönberg, Bruno Mantovani, Thomas Ades, Osvaldo Goliev, Zlatko Tanodi*, Mladen Tarbuk Dirigent: Aleksandar Kalajd`i} Recitator: Sreten Mokrovi}

21. travnja 2008. — »Schönberg & Next Generation«

IZLO@BE

Mala dvorana Koncertne dvorane Vatroslava Lisinskog 17. rujna 2007. — »Iz doma}e kuhinje«

Program: Olivier Messiaen (100. obljetnica ro|enja), Pierre Boulez Dirigent: Luca Pfaff Solist: \or|e Stanetti, glasovir Gosti: Ivana Kladarin, sopran, Danijela Petri}, glasovir

IZLO@BE

18. o`ujka 2008. — »U~itelj i njegov u~enik«

IZLO@BE

Najava sezone koncertnog ciklusa Cantus Ansambl & Lisinski 2007./2008.

IZLO@BE

Prihod s koncerta nazvana »Samo u snu...« bio je namijenjen Glazbenoj {koli u Slavonskoj Po`egi kao pomo} u nabavi glazbeno–edukacijskog programa Sibelius. U inicijativi je sudjelovao i Rotary club Zagreb.

IZLO@BE

CANTUS ANSAMBL

uspje{ni dio repertoara i dvije nove repertoarne skladbe, Ebony Concerto I. Stravinskog (solist D. Brozi}) i Hindemithovu Komornu glazbu br. 1, op. 24.

Nakon uspje{ne interpretacije njegove Komorne glazbe br. 3, op. 36, br. 2 s E. Dindom koja pripada izvedbenim vrhuncima Ansambla, mudar odabir opusa iz 1945. i 1922. pokazuje i razmjere umjetni~kog i interpretativnog zanimanja Cantusovaca prema antologijskim ostvarenjima pro{loga stolje}a. Time se isti~u kao glazbenici koji dr`e i do edukativne dimenzije vlastita djelovanja, kakva }e biti njihova srpanjska gro`njanska radionica koju posve}uju radu s mladim skladateljima, dirigentima i glazbenicima.

IZLO@BE

odr`anog u okviru samoborskog festivala.

Skladba ~ija je vode}a dionica vi{e koloristi~ki tvorila jednu od boja unutar ansambl situacija, nego {to je razdvajala partituru na istaknuti udio solista i njegovih partnera, komornog ansambla, iznenadila je odsutno{}u odnosa prema iznimnom talentu mladog gitarista. Prigu{ena svijetla likovno–asketske teksture u~inila su Vrijeme za pjesmu (hrvatski naziv) meditativnom fantazijom razlivenih i otvorenih glazbenih ploha. Kao predtekst praizvedenoj partituri San B. [ipu{a za mezzosopran i komorni ansambl (solistica V. Buri}, poezija V. Pope i B. Miljkovi}a) poslu`ilo je jedno rano skladateljevo djelo, gotovo skica napisana za glasovir. Iz nje je izrasla prili~no opse`na i zahtjevna gra|a ~ija so~nost zaslu`uje daljnje izvedbene ina~ice koje bi je vodile pro~i{}enju kako bi pjevani dio pjesni~kog predlo{ka dobio jasniji prostor. Sna`ni perkusionisti~ki dio (osobito atraktivan) i uop}e dominantnost instrumentalnog sastava prekrila je vokalni

IZLO@BE

IZLO@BE

IZLO@BE

CANTUS ANSAMBL CANTUS ANSAMBL CANTUS ANSAMBL CANTUS ANSAMBL CANTUS ANSAMBL CANTUS ANSAMBL

& Lisinski. Premijerna sezona sa {est praizvedbi (A. Klobu~ar, S. Majurec Zanata, M. Ru`djak, D. Detoni, O. Jelaska, B. [ipu{), nizom solista i s dirigentima, B. [ipu{em, M. Tarbukom, T. Bili}em i L. Pfaffom pokazala se kao odli~na i perspektivna akvizicija mati~nog HDS–a, a najvi{e umjetni~kog voditelja B. [ipu{a koji je cijeli projekt potakao, oblikovao i postavio na zdrave noge. Ukupno 15 skladbi hrvatskih skladatelja stoji u ravnomjernom odnosu prema izvedbama inozemnih autora po ~emu Cantus Ansambl na cijeloj nacionalnoj glazbenoj sceni prednja~i potpuno definiranim projektom promocije hrvatskog suvremenog stvarala{tva (u zemlji i inozemstvu). Najava sezone 2007./‘08. doslovno potvr|uje njihovu radikalnu umjetni~ku platformu »radi, stvaraj, postavi pravila i odredi vrijeme«.

12. studenoga 2007. — »Kroz srednju Europu«

CANTUS ANSAMBL

MIRO MARTINI]

IZLO@BE IZLO@BE

IZLO@BE

K

Svibanjski koncert donio je prvu zagreba~ku izvedbu opusa Koha për kangë za gitaru i komorni ansambl koji je V. Nje`i} napisao za solista P. Çekua, pobjednika natjecanja

IZLO@BE

Pi{e: Sanja Raca

IZLO@BE

PRAIZVEDBA I NOVI REPERTOARNI NASLOVI NA POSLJEDNJEM KONCERTU

IZLO@BE

Zavr{ena koncertna sezona 2006./2007. Cantus Ansambla

CANTUS ANSAMBL

CANTUS ANSAMBL

CANTUS ANSAMBL

CANTUS ANSAMBL

16

Multimedijalna izlo`ba Mister Morgen — Ivo Robi} u Muzeju grada Zagreba

MISTER MORGEN SE VRATIO KU]I Pi{e: Maja Saboli} »[to ve~eras toliko finog svijeta tra`i na Gornjemu Gradu?«, pitao se zbunjeno slu`benik Uspinja~e toga ponedjeljka, 4. svibnja. Saznav{i da se radi o otvorenju izlo`be u spomen na Ivu Robi}a, sa zadovoljstvom je komentirao: »Ah da, na{ Ivek kaj je proslavil golubove.« Zaista, u atriju Muzeja grada Zagreba toga sparnog predve~erja ni pokoja kap ki{e nije sprije~ila mnogobrojne {tovatelje, prijatelje i kolege osobno odati po~ast najve}emu od njih, onome koji je otvarao putove svima koji su ga slijedili, stvorio nenadma{an diskografski opus, blistavu me|unarodnu karijeru te pritom ostao jednostavan, skroman i samozatajan.

Dvadesetak dana ranije, u istom prostoru, predstavljen je kompaktni disk Samo jednom se ljubi — Tribute to Ivo Robi}. Na inicijativu Roberta Marekovi}a i njegovih Swingersa, prvaci hrvatske popularne scene, od Olivera Dragojevi}a i Tedija Spalata do Nine Badri}, sestara Husar i Massima, obradili su trinaest odabranih pjesama me|u Robi}evim najpoznatijima.

Multimedijalna izlo`ba sadr`i vi{e od 600 eksponata: plo~a, plakata, fotografija, tiskovnih napisa, nagrada i osobnih predmeta. Pritom niz multimedijalnih instalacija pribli`ava Robi}evo glazbeno djelo, otkriva omiljeni kutak sobe u zagreba~kom stanu, nudi videozapise i notne partiture... pa kroz te zaustavljene trenutke lako i ugodno u sje}anje vra}amo mnoge od me|a{a poslijeratne hrvatske zabavne glazbe. Robi} je bio i prvi hrvatski pjeva~ u povijesti koji je, prisjetili su se toga govornici na otvorenju, pjevaju}i na njema~kom jeziku stigao do vrhunaca ameri~kih i europskih top–lista. A prvi pobjednik Zagreba~kog festivala i veteran svih na{ih ostalih glazbenih smotri, od Opatije, Splita i MIK–a do Krapine, Po`ege i Pitoma~e, napisao je i sâm preko stotinu skladbi. Za zlatnu zvijezdu s njegovim imenom u opatijskoj Aleji slavnih mo`da bi bile dovoljne i Samo jednom se ljubi te Srce, laku no}, ali autori izlo`be Vesna Leiner, Maja [ojat–Biki} i Boris Ma{i} te su ve~eri, uz o`ivljene vje~ne napjeve u izvedbi Tonija Kljakovi}a, Zdenke Vu~kovi}, Elvire Vo}e, Radeka Brodarca, Mire Ungara, Vi{nje Korbar, \anija Stipani~eva i glasovirsku pratnju prof. Stjepana Mihaljinca, znali da su napravili golem i vrijedan posao za onu marginalnu hrvatsku kulturu, za trominutnu popevku i {lager, za vrijeme kad je Ivo Robi} stvarao tu povijest. Laku no}, maestro, laku no}!