Cantus 141 142

cantus_12:cantus_12.qxd

11-Jul-07

8:32 PM

Page 1

NOVINE HRVATSKOGA DRU[TVA SKLADATELJA BROJ 141/142 PROSINAC 2006.

CIJENA 20 kn

CANTUS CANTUS CANTUS CANTUS CANTUS CANTUS CANTUS CANTUS CANTUS CANTUS CANTUS CANTUS CANTUS CANTUS CANTUS CANTUS CANTUS CANTUS CANTUS CANTUS CANTUS CANTUS

DAMIL KALOGJERA

CANTUS

CANTUS

KOMEMORACIJA STANKU HORVATU 43. GLAZBENA TRIBINA PULA MUZIKOLO[KI SIMPOZIJ »GENERACIJA 1906.« TINO PATTIERA — HRVATSKI TENOR SVJETSKOGA GLASA CHANSONFEST 2006.

ZAGREBFEST '06 CD IZLOG

CANTUS

CANTUS

CANTUS

CANTUS

CANTUS

CANTUS

CANTUS

CANTUS

CANTUS

CANTUS

CANTUS

CANTUS

CANTUS

CANTUS

CANTUS

CANTUS

CANTUS

CANTUS

CANTUS

CANTUS

ISSN 1330–4747

11-Jul-07

8:32 PM

Page 2

BROJ 141/142, PROSINAC 2006.

Novi CD Viktora Vidovi}a

P O [ T O V A N I

staknuti hrvatski gitarist Viktor Vidovi} je u dvorani Hrvatskoga dru{tva skladatelja 30. studenog predstavio svoj novi kompaktni disk naslovljen Rozeta od pletera, na kojemu su snimljene skladbe hrvatskih skladatelja Borisa Papandopula, Jurja Stahuljaka, Alfija Kabilja, @eljka Brkanovi}a te samoga Vidovi}a. CD je objavljen u nakladi Aquarius Records.

(M.[.)

vim ~itateljima novina Cantus u ime uredni{tva, HDS–a, Cantusa d.o.o. i HDS ZAMP–a ~estitam bo`i}ne blagdane i `elim uspje{nu 2007. godinu. Nadam se da }e biti ispunjena zvucima ugode, glazbom koja, za svakoga po njegovu ukusu, ima terapeutski u~inak, onom koja lije~i glavobolju, mrzovolju i tjeskobu bolje od ijedne tablete. Nadam se da je takav u~inak na vas ostavila i glazba koju ste na koncertima ili kompaktnim diskovima slu{ali tijekom ove jeseni.

Pro~itajte kako je ta glazba djelovala na na{e suradnike koji su vrijedno bilje`ili najzna~ajnije kulturne doga|aje, poput 43.

Glazbene tribine Pula, Samoborske glazbene jeseni, Zagrebfesta i Me|unarodnih dana jazza, te su preslu{ali albume i pro~itali knjige kako bi vas uputili u njihov sadr`aj i kvalitetu.

UVODNIK

UVODNIK

UVODNIK

I

UVODNIK

3. Me|unarodni festival zborne glazbe Dubrovniku je od 12. do 16. listopada odr`an 3. Me|unarodni festival zborne glazbe u organizaciji Dubrova~kog komornog zbora i Grada Dubrovnika. Na festivalu je uz dubrova~ke zborove sudjelovalo sedam inozemnih zborova iz Rusije, Litve, Izraela, Finske, [vedske, Bugarske i Norve{ke.

Tijekom triju ve~eri u Crkvi sv. Ignacija izvedeno je {ezdeset pjesama à cappella s te`i{tem na nacionalnoj glazbi u obradi suvremenih skladatelja, a tako|er su predstavljeni sakralni opusi europske vokalne glazbe.

Festival je zaklju~en zajedni~kim nastupom svih sudionika pod dirigentskim vodstvom Frane Krasovca i Pera Nyrena iz [vedske. (Ileana Grazio)

UVODNIK

U

Ispri~avamo se Dodi Komanov i ~itateljima zbog nenamjerna propusta.

Donosimo i ~lanke o aktivnostima ZAMP–a te razgovor s direktorom HDS ZAMP–a Tomislavom Rado~ajem koji obja{njava propise o za{titi autorskih prava, govori o pru`anju stru~ne pomo}i, rje{avanju sporova i ostalim va`nim pitanjima iz ovoga podru~ja.

povodu 105. obljetnice ro|enja Rudolfa Matza Muzej grada Zagreba priredio je 18. listopada koncert autorovih djela skladanih za violon~elo. Program ve~eri oblikovan je u suradnji s prof. Dobrilom Berkovi}–Magdaleni} i prof. Valterom De{paljem.

U

sastav interpretirali Hrvoje Hre{}, violon~elo i Marko Magdaleni}, glasovir. Violon~elistica Valentina ^rnjak izvela je autorov Deseti capriccio, dok su violon~elist Matej Milo{ev i pijanist Marko Magdaleni} priredili izvedbu djela In modo rapsodico za violon~elo i glasovir.

Nastupio je niz mladih glazbenika. Jakov Kunjko, violon~elo i Branka Polak, glasovir izveli su Matzov Capriccio za violon~elo i klavir, potom su Elegiju i humoresku za isti

Prvi dodekafonski capriccio za violon~elo solo na Matzovom je instrumentu svirala Klara Romac. Koncertna je ve~er zavr{ila Kvartetom u d–molu za ~etiri violon~ela u

PRIKAZI PRIKAZI PRIKAZI PRIKAZI

izvedbi Karmen Pe~ar, Zite Varga, Tilena Arta~a i Luke [uli}a.

U povodu 20. obljetnice Matzove smrti Muzej grada Zagreba planira u o`ujku 2008. godine otvoriti za javnost memorijalnu Zbirku Margite i Rudolfa Matza u njihovom nekada{njem domu, gdje bi se sje}anje na dvoje glazbenika o~uvalo, izme|u ostaloga, izvo|enjem skladbi na njihovim instrumentima.

(M.[.)

PRIKAZI

PRIKAZI

PRIKAZI

PRIKAZI

PRIKAZI

PRIKAZI

PRIKAZI

PRIKAZI

PRIKAZI

Ve~er skladbi Rudolfa Matza

PRIKAZI

Najzahtjevniji dio posla pripao je Muzeju Grada Zagreba i kustosici Nadi Premerl koja je s puno pa`nje obradila temu Milka Trnina i Royal Opera House. Posebno su pripremljena ~etiri restaurirana kostima, dio sje}anja vrijednih predmeta, plakata i drugih osobnih stvari »hrvatskoga slavuja«, izme|u ostaloga i fotografija s posvetom Giacoma Puccinija. Ukupno 154 predmeta izlo`eno je u neobi~no lijepim prostorima Covent Gardena. Sve~anom su otvorenju, koje je odr`ano 9. listopada, Milka Trnina kao Tosca u kostimu Percyja Andersona prisustvovale brojne osobe iz hrvatskog i engleskog ba Ljerke Njer{ posve}ena ve- na od najve}ih opernih kulturnog `ivota te predstavni- likoj umjetnici u prisutnosti pjeva~ica. Jer, kad ~ujete ci brojnih institucija. Izlo`bu najistaknutijih engleskih i rije~i istinskih lauda koje je prati izvrstan katalog s brojnim hrvatskih gostiju, me|u kojima izrekao John Julius Norpodacima o Milki Trnini i pre- je bio i veleposlanik Josip Paro. wich na sve~anom otvorekrasnim reprodukcijama crte`a Izlo`ba u Kraljevskoj operi nju osjetite ponos zbog toza kostime, fotografija, plakata, Covent Gardena ostaje otvore- ga {to pripadate svijetu programa i ostaloga na engle- na do 20. sije~nja 2007. godine. glazbe i {to ste Hrvat koji skom i hrvatskom jeziku. Izda`ivi u Londonu, gradu nje je grafi~ki uredio Nikica Pe- Ukratko, velika Milka Trnina glazbe i umjetnosti. trak. Istoga je dana u hrvatskom vra}a se na pozornicu na kojoj Veleposlanstvu otvorena izlo`- je nekad bila slavljena kao jed-

PRIKAZI

Mladi operni pjeva~i, sopranistice Dubravka Jurkovi}, Vedrana [imi} i Antonija Mirat te bariton Davor Radi} uz glasovirsku pratnju Antuna Petru{i}a i Marija ^opora nastupili su 26. rujna u ispunjenoj Crkvi sv.

Ciprijana izvode}i arije iz repertoara Milke Trnine. Pred odabranom publikom predstavili su i djela hrvatskih skladatelja Ivana Zajca, Jakova Gotovca,

Ivana Muhvi}a i Ive Tijardovi}a. Prije koncerta publici se obratila dr. Zdenka Weber u ime Odjela za kulturu Ministarstva vanjskih poslova naglasiv{i va`nost ovakvih pothvata te povezivanja engleske i hrvatske glazbene kulture.

Mladi su pjeva~i odu{evili prisutne pokazav{i da dostojno slijede put koji je utrla njihova velika prethodnica.

PRIKAZI

a inicijativu gospo|e Jadranke Beresford–Pierce, Hrvatice iz Londona, koja vodi Me|unarodnu zakladu za hrvatske spomenike, uspostavljena je veza izme|u uprave Covent Gardena i Muzeja Grada Zagreba. Dogovoreno je da se priredi proslava u ~ast Milke Trnine u drugoj polovici 2006. godine, to~no jedno stolje}e nakon trijumfa u operi Tosca. Uklju~ilo se i Ministarstvo vanjskih poslova i europskih integracija, Ministarstvo kulture, Gradski ured za obrazovanje, kulturu i {port Grada Zagreba te Veleposlanstvo Republike Hrvatske u Londonu, gdje se, uz ve} spomenute, posebnom aktivno{}u isti~e Flora Turner, savjetnica za kulturu te Udruga prijatelja Milke Trnine i Zagreba~ki operni studio. Cjelokupan je projekt uklju~ivao koncert opernih arija, potom izlo`bu u prostorima opere Covent Garden i, na kraju, slikarski hommage Ljerke Njer{, poznate hrvatske kerami~arke, Milki Trnini i njezinom velikom engleskom kostimografu. Uklju~ile su se i mnoge istaknute osobe iz engleskoga dru{tva.

PRIKAZI

P

U pro{lom broju novina Cantus (140., listopad 2006.), na 11. stranici u tekstu dr. Zdenke Weber o izdanju Arkadija hrvatske glazbe uz ime urednice i autorice izdanja, Dodi Komanov, gre{kom je navedeno da je muzikologinja, a ne profesorica glazbenog odgoja kako je ispravno.

S ponosom pi{emo o pojedina~nim uspjesima na{ih glazbenika u SAD–u, Velikoj Britaniji, Kini i Slova~koj, kao i o zapa`enom predstavljanju hrvatske glazbe u [vedskoj i u Be~u.

PRIKAZI

etu koncertnu sezonu Guda~ki je kvartet Sebastian zapo~eo 23. listopada koncertom u Maloj dvorani KD Vatroslava Lisinskog. Na programu se, kao {to je ve} tradicija ovoga Kvarteta, na{la i jedna skladba hrvatskog autora, a rije~ je o suiti za guda~ki kvartet [est narodnih Josipa [tolcera Slavenskog.

(M.[.)

ISPRAVAK IZ PRO[LOGA BROJA CANTUSA

Na kraju godine u kojoj smo vi{e puta obilje`ili stote obljetnice ro|enja velikih hrvatskih skladatelja donosimo i osvrt na muzikolo{ki simpozij Generacija 1906. posve}en Borisu Papandopulu, Milu Cipri i Ivanu Brkanovi}u.

N

Po~etak sezone Kvarteta Sebastian

N

Iznenada nas je napustio istaknuti hrvatski skladatelj, profesor kompozicije na zagreba~koj Muzi~koj akademiji, akademik Stanko Horvat. Pro~itajte kako su ga se sjetili neki od njegovih najbli`ih suradnika na komemoraciji odr`anoj na dan pogreba.

Pi{e: Ognjen Tvrtkovi}

P

a temelju raspisanoga Natje~aja za nove skladbe namijenjene amaterskim pjeva~kim zborovima u 2005./2006. godini, stru~no povjerenstvo u sastavu: Sanja Drakuli}, Robert Homen i Tomislav Uhlik donijelo je sljede}e odluke. Prva nagrada nije dodijeljena. Druga nagrada dodijeljena je skladbi Sonet od [imuna Ivana Bo`i~evi}a, dok je tre}u nagradu dobila skladba Opa cupa tanana Davora Bobi}a. Provedbe Natje~aja za nove skladbe namijenjene puha~kim i tambura{kim orkestrima nisu organizirane zbog nedovoljnog broja pristiglih skladbi.

(M.[.)

S

P o v r a t a k Tr n i n e n a p o z o r n i c u n a k o j o j j e b i l a s l a v l j e n a k a o j e d n a o d n a j v e } i h opernih pjeva~ica

rva dva koncerta u novoj sezoni 2006./2007. Zagreba~koga kvarteta donijela su iz Riznice kvartetske glazbe i dva guda~ka kvarteta dvaju hrvatskih skladatelja. Na prvome koncertu 4. listopada izveden je Guda~ki kvartet u C–duru Franje Kre`me, dok je na idu}em koncertu, odr`anom 8. studenoga, na programu bio Klasi~ni vrt Marka Ru`djaka.

Time Zagreba~ki kvartet i u novoj sezoni nastavlja interpretirati i promicati glazbu za guda~ki kvartet hrvatskih skladatelja. (M.[.)

Nagrade Hrvatskoga sabora kulture

C A N T U S A !

Dani Milke T(e)rnine u Londonu

Zagreba~ki kvartet u Mimari

Kvartet Sebastian

^ I T A T E L J I

Davor Hrvoj, urednik

FOTO VIDOVI]

2

VIJESTI VIJESTI VIJESTI VIJESTI VIJESTI VIJESTI VIJESTI VIJESTI VIJESTI VIJESTI VIJESTI VIJESTI VIJESTI VIJESTI VIJESTI VIJESTI VIJESTI VIJESTI VIJESTI VIJESTI VIJESTI VIJESTI VIJESTI VIJESTI VIJESTI VIJESTI

cantus_12:cantus_12.qxd

IZDAVA^I: Hrvatsko dru{tvo skladatelja, Zagreb, Berislavi}eva 9, Cantus d.o.o., Zagreb, Baruna Trenka 5 / ZA IZDAVA^E: Antun Tomislav [aban i Mirjana Mati} / UREDNI[TVO: Marina Feri}, Jana Haluza Lu~i}, Davor Hrvoj (glavni urednik i urednik fotografije), Ivica @upan / GRAFI^KO OBLIKOVANJE: Luka Gusi} / TISAK: Kratis, Sveta Nedelja, Franje Tu|mana 14a / E–mail: cantus@cantus.hr, cijena: 20 kuna (za ~lanove HDS–a besplatno), ISSN 1330–4747

cantus_12:cantus_12.qxd

11-Jul-07

8:32 PM

Page 3

3

Pi{e: Mirta [poljari}

Predstavljen je karakteristi~an odabir djela iz Ru`- Marko Ru`djak djakova komornog opusa, i to s jedne strane ispituju}i autorov odnos prema suzvu~anju gitara i udaraljki te s druge strane tra`e}i autora u stvarala{tvu za solisti~ki instrument. Koncert je uokvirila trilogija gitarsko–udaraljka{kih skladbi posve}enih Zagreba~kom gitarskom triju i udaraljka{u Igoru Le{niku, a rije~ je o Frottoli za gitarski trio i drvene udaraljke, Bordoneu za gitarski trio i timpane te Notturnu za gitarski trio i metalofone udaraljke. Izme|u njih su, poput svojevrsnih intermezza, organizatori uvrstili solisti~ke skladbe, Partitu (La Gioconda) u interpretaciji violinistice Maje De{palj–Begovi} te Solo u izvedbi klarinetista Milka Pravdi}a. Na taj je na~in, uz ~injenicu da je ve~er protekla u jednome dahu, postignuta vrlo aktivna koncertna struktura koja je jam~ila potpunu slu{ateljsku predanost.

Marko Ru`djak je skladatelj koji vrlo pa`-

DAVOR HRVOJ

H

rvatski skladatelj Marko Ru`djak proslavio je 60 godina `ivota koncertom odr`anim 18. listopada u Preporodnoj dvorani pala~e Narodnoga doma na zagreba~kom Gornjem gradu. Hrvatsko dru{tvo skladatelja i Cantus d.o.o. kao izvr{ni producent priredili su svojemu dugogodi{njem ~lanu autorsku ve~er specifi~na sadr`aja i oblikovanja.

ljivo bira materijal namijenjen upotrebi pri gradnji struktura svojih djela. Imaju}i uvijek u vidu i konkretne izvo|a~ke mogu}nosti, Ru`djak tvori glazbenu strukturu tra`e}i unutarnji puls glazbe kojim }e povezati specifi~ne detalje u logi~ki smislenu cjelinu. Istra`ivanje zvukovnosti i zvukovnih kombinacija va`na je preokupacija Ru`djakove skladateljske poetike. Budu}i da gitara mo`e biti tretirana perkusionisti~ki, a udaraljke mogu posti}i izuzetnu melodioznost, konkretne gitarsko–udaraljka{ke skladbe pru`aju mu brojne mogu}nosti me|usobnih instrumentalnih odnosa.

Kombiniranjem navedenih elemenata Ru`djak stvara zanimljive strukture, koje primjerice u Frottoli ~ine izmjenjuju}e tri udaraljka{ke kadence s prozra~nom gitarskom gotovo pointilisti~kom teksturom. Ovakav prili~no ravnopravan odnos, u kojemu svaka skupina dobiva podjednako mjesto u cjelini, prelazi u skladbi Bordone u svojevrsno nadmetanje timpana i gitarskoga trija. Po~etna skromna prisutnost timpana transformira se pri zavr{etku djela u vrlo efektnu pobjedu udaraljka{a. Notturno se, pak, ponovo vra}a sli~nom principu izmjene glazbenoga materijala kao u Frottoli, no primjenjuju}i mnogo rafiniranija koloristi~ka nijansiranja me|u instrumentima. Sna`ni akordi u gitarskim dionicama najavljuju koralni zavr{etak skladbe s pozadinskim perkusionisti~kim boja-

njem kona~noga sve~anoga raspleta.

Skladbe za solo instrumente poseban su izazov i skladatelju i interpretima, jer svu skladateljsku umje{nost treba pokazati u okvirima jednoga jedinoga instrumenta. Partita (La Gioconda) za violinu Maje De{palj–Begovi} i Solo za klarinet Milka Pravdi}a tako|er su na tragu zvukovnoga eksperimentiranja, posebice s kratkim i ponavljaju}im motivima. No, ponavljanje nikada nije doslovno, ve} ga Ru`djak neprestano nadogra|uje razvijaju}i motive dodavanjem nastavaka ili primjenjivanjem razli~itih svira~kih tehnika. Nastaje izraziti ekspresivni naboj koji nije skladateljev primarni cilj, ve} zapravo logi~ni rezultat oslu{kivanja izra`ajnoga potencijala glazbenoga materijala, realnih ograni~enja instrumenata, ali i poznavanja tehni~ke i emocionalne spremnosti konkretnih interpreta.

Visoka kvaliteta skladateljskog pristupa Marka Ru`djaka ne bi bila realizirana da interpreti za koje i jest napisao ove kompozicije, a rije~ je o ~lanovima Zagreba~koga gitarskog trija (Darko Petrinjak, Istvan Römer, Goran Liste{), Igoru Le{niku, Maji De{palj–Begovi} i Milku Pravdi}u, nisu prepoznali taj unutarnji impuls Ru`djakove glazbe, postupak pa`ljivoga konstruiranja zvuka i ekspresivnost koja nadilazi povr{nu osobnu emocionalnost. Rije~ je o vrhunskim izvo|a~ima bogatoga iskustva, stoga nije slu~ajnost da je Marko Ru`djak upravo njih odabrao kao posrednike i sukreatore vlastitih glazbenih vizija. Zavr{etkom sve~ane ro|endanske proslave nije zavr{ila i nepregledna Ru`djakova stvarala~ka inventivnost koja }e nam do idu}ega obljetni~koga slavlja zasigurno pru`iti jo{ mnogo razloga za srda~an pljesak kojim ga je i ovoga puta publika bogato nagradila.

VIJESTI VIJESTI VIJESTI VIJESTI VIJESTI VIJESTI VIJESTI VIJESTI VIJESTI VIJESTI VIJESTI VIJESTI

VIJESTI

Ovogodi{nje Dane Milka Kelemena organizirala je istoimena udruga, dok su pokroviteljstvo pru`ili predsjednik Republike Hrvatske Stjepan Mesi}, Ministarstvo kulture, Hrvatski sabor kulture, Viroviti~ko–podravska `upanija i Grad Slatina. (M.[.)

Hvarski dramski studio mladih

Preminuo Josip [utej (Vinica, 21. studenoga 1920.

— Zagreb, 3. studenoga 2006.)

Zagrebu je u osamdeset{estoj godini preminuo Josip [utej, hrvatski operni umjetnik i dugogodi{nji tenor zagreba~ke Opere. Ro|en je 21. studenoga 1920. u Ogulinu pokraj Vinice u susjednoj Sloveniji.

U Novom Mestu zavr{io je gimnaziju i srednju glazbenu {kolu. U Ljubljani je upisao studij prava i nastavio u~iti pjevanje. Preseliv{i se u Zagreb, upisao je studij agronomije i nastavio studij pjevanja kod profesora An~ice Mitrovi} i Zlatka [ira. Godine 1946. debitirao je u Operi HNK u Zagrebu ulogom Janka u Smetaninoj Prodanoj nevjesti. Nastupao je kao Rodolfo u La Bohéme i Pinkerton u Puccinijevoj Madame Butterfly s partnerima Dragicom Martinis, Josipom Kri`ajem, Marijanom Radev, Milanom [epecom i Josipom Gosti~em. Nakratko je djelovao u osje~koj Operi, dok je, kao prvi tenor u rije~kom HNK Ivan pl. Zajc, ostao sedam sezona. Od 1958. bio je u anga`manu i zagreba~ke Opere u doba njezina izrazitog uspona i va`nih inozemnih gostovanja u kojoj ostaje aktivan sve do odlaska u mirovinu 1981. godine. U dvadeset godina tuma~io je glavne tenorske uloge u vi{e od trideset djela hrvatske i svjetske operne literature. Ostao je zapam}en kao izniman interpret likova: Mi}o i Bojan u operama Ero s onoga svijeta i Morana J. Gotovca, Jurani} u Zaj~evu Nikoli [ubi}u Zrinjskom, Adel u Hatzeovu Adelu i Mari, Toni} u Vidu{i}evom Starom mladi}u i drugim opernim ostvarenjima. Josip [utej sudjelovao je u opernim produkcijama u susjednim zemljama te ostalim hrvatskim kazali{tima. (HNK)

U

IN MEMORIAM

Autorska ve~er Marka Ru`djaka

Va`no je napomenuti da je na Festivalu praizvedena skladba Ko{uta djevojka Davora Bobi}a u izvedbi Vokalnog ansambla Brevis pod ravnanjem Antoanete Rado~aj–Jerkovi}.

IN MEMORIAM

Manuilenko ponovno na opernoj sceni Rije~ka je Judita bila prigoda da se nakon vi{e godina izbivanja sa scene na operni podij vrati umjetnica koja je na vrhuncu karijere kao prvakinja Splitske opere sasvim prestala scenski nastupati i posvetila se pedagogi- Ivica ^ike{ i Nelli Manuilenko kao Oloferne i Judita ji kao docentica i pro~elnica Pjeva~koga odsjeka na splitskoj Umjetvokalni ansambl ovih prostora ~ije je kvalitete ni~koj akademiji. Za razliku od brojnih glazbe- Para} nesumnjivo imao u vidu pri pisanju ovoga no–scenskih djela koja su nastala u posljednjih djela. Simfonijski potencijal bujne skladateljeve pola stolje}a i koja su nakon praizvedbi brzo orkestralne partiture pretjerano je obuzeo padala u zaborav, Para}evu je Juditu objeru~ke maestru Nadu Mato{evi} koja je povremeno prihvatila publika i kritika u Splitu, ali i u Za- zaboravljala dovoljno istaknuti vokalne soliste grebu u prolje}e 2001. na gostovanju Splitske na sceni. U nizu sporednih uloga rije~ka je opere u sklopu 21. Muzi~kog biennala. Djelo se Opera pokazala svoje najbolje potencijale u konakon nekoliko godina {utnje u novije doba jima su se isticali lirski tenor Sergej Kiseljev kao zaboravu uspje{no oduprlo zahvaljuju}i DVD Akior, dramski tenor Voljen Grbac kao Ozija, izdanju s televizijskom snimkom praizvedbe izvrsni bas Sini{a [tork kao Eliakim i, pravo koje je objavila tvrtka Cantus te je ove godine otkri}e ve~eri, zvonki mezzosopran mlade Ivannagra|eno diskografskom nagradom Porin za ice Lovri} u ulozi Juditine slu{kinje Abre. U najbolju produkciju klasi~ne glazbe u 2005. go- svakom slu~aju, hvalevrijedno uprizorenje zadini. Zbog tog dosad jedinog DVD izdanja slu`uje ostati u trajnoj ponudi ne samo rije~kog klasi~ne glazbe u Hrvatskoj, s nezaboravnom i i splitskog, ve} i ostalih nacionalnih kazali{ta u emocijama nabijenom splitskom izvedbom zemlji. prisiljeni smo uspore|ivati svako idu}e tuma~enje djela. Prava vladarica scene u svojem upra- Za budu}nost djela pobrinula se sama Nelly vo kraljevskom prikazu hrabre i ponosite Judite, Manuilenko odabrav{i me|u svojim studentima u glasovnom se izra`aju Manuilenko pribli`ila na Splitskoj akademiji svoju nasljednicu za naslovnu ulogu, Tereziju Kusanovi} koja se na sjaju po kojem je pamtimo. izvedbi 24. listopada u HNK Ivana pl. Zajca pokazala izvrsnom novom Juditom. Kako pi{e Uskla|eni splet manjih uloga Ljerka @ic, kriti~arka Novog lista, pjeva~ica »veVezu sa Splitom me|u ostalim je tuma~ima liko- likog glasovnog potencijala, izuzetnih vokalnih va predstavio izra`ajni splitski bas Ivica ^ike{ sposobnosti dramski obojenog soprana, Terezija koji je u ulozi Oloferna u odnosu na premijernu Kusanovi} osmislila je u potpunosti — i gluma~splitsku postavu zamijenio ovoga ljeta preminu- ki i pjeva~ki — sna`an lik Maruli}eve heroine«. log Nevena Belamari}a. Na`alost, uskla|eni zbor rije~ke Opere nije po volumenu i snazi isto {to i splitski operni zbor, bez sumnje najbolji

Festival je zapo~eo nastupom hvarskog Dramskoga studija mladih i susretom mladih glazbenika sa skladateljem. Otvorenje je prire|eno u @upnoj crkvi sv. Josipa i obilje`eno skladateljevim djelom Musica amorosa za violon~elo u izvedbi Snje`ane Rucner. Potom je uslijedila Ve~er hrvatskih skladatelja iz ciklusa koncerata Hrvatske radiotelevizije.

Idu}ega dana, 7. listopada, u slatinskoj je crkvi nastupio Cantus Ansambl izvev{i djela Milka Kelemena, An|elka Klobu~ara i Berislava [ipu{a. Posljednjega dana Festivala, 8. listopada, na pozornici Doma kulture Kelemenova je i Mozartova djela izveo Hrvatski komorni orkestar pod ravnanjem Domenika Bri{kog te su kasnije u Crkvi sv. Josipa nastupili Ida Gamulin za glasovirom i Goran Kon~ar na violini koji su izveli djela W. A. Mozarta, E. Blocha, Dore Peja~evi} i A. Pärta, a koncert i cijeli Festival zaklju~ili izvedbom Kelemenove skladbe Goodbye, my Fancy.

IN MEMORIAM

Iz Splita u Rijeku Ista je predstava u vrlo uspjeloj re`iji Petra Selema s efektnom drvenom scenografijom Matka Treboti}a, kostimima Irene Su{ac i svjetlom Zorana Mihanovi}a preseljena iz Splita u Rijeku. Uglazbiv{i uz stru~nu suradnju Tonka Maroevi}a libreto na arhai~nom hrvatskom jeziku dalmatinskoga narje~ja prema istoimenom Maruli}evom spjevu, skladatelj je na suvremen, dana{njem ~ovjeku prihvatljiv na~in povezao tradiciju povijesne romanti~ne opere s dramatskom jezgrovitosti i simbolizmom modernoga kazali{ta. Glazbeni element zvukovno{}u obilatog arhai~noga govora pru`io mu je mogu}nost da na arhetipskoj razini izrazi svoju tipi~no mediteransku sklonost prema pjevnosti i klasi~nim harmonijskim suzvu~jima. Bila je to prigoda da se hrvatska kulturna javnost prisjeti na (a Rije~ani prvi put upoznaju) nezaboravnu kreaciju lika naslovne junakinje stvorene prema izvanrednim potencijalima ukrajinske vokalne umjetnice Nelly Manuilenko, koja

je jedna od rijetkih u hrvatskim okvirima u stanju suvereno vladati golemim rasponom tonskog i voluminoznog registra soprana i mezzosoprana.

IN MEMORIAM

S

voj po~etak operne sezone rije~ki je HNK Ivana pl. Zajca povezao s nekoliko zanimljivih sve~anih prigoda. Uz premijerno uprizorenje vi{estruko nagra|ivane opere Judita suvremenog hrvatskog skladatelja Frane Para}a, u ~etvrtak, 19. listopada otvoreni su ovogodi{nji Zaj~evi dani, a u prostoru foajea otvorena je i prigodna izlo`ba Kako je stvarano Narodno kazali{te/Teatro popolare. Time je po~elo obilje`avanje 60. godi{njice rije~koga Kazali{ta, upravo ve~er uo~i povijesnoga datuma prve kazali{ne predstave na hrvatskom jeziku u novoosnovanoj ustanovi, premijere Gunduli}eve Dubravke 20. listopada davne 1946. godine. Ali, umjesto Zaj~evih glazbeno–scenskih djela, odabrano je ponajbolje ostvarenje novije hrvatske operne produkcije, Para}ev prijedlog opere »za 21. stolje}e«, njegov poklon rodnom gradu Splitu iz 2000. godine, za 550. obljetnicu ro|enja slavnoga splitskog »sina«, Marka Maruli}a.

O

IN MEMORIAM

Pi{e: Jana Haluza Lu~i}

vogodi{nji 12. me|unarodni festival Dani Milka Kelemena sve~ano je otvoren 6. listopada u @upnoj crkvi sv.

Josipa u Slatini, a izvedbi je prethodilo otvorenje izlo`be Illusion akademskoga slikara Duhe Juri}a u Galeriji muzeja.

IN MEMORIAM

Premijerna izvedba opere Judita Frane Para}a na samom otvorenju ovogodi{njih Zaj~evih dana u HNK Ivana pl. Zajca u Rijeci

Dani Milka Kelemena

IN MEMORIAM

POVRATAK PARA]EVE JUNAKINJE

IN MEMORIAM

OBLJETNICE

OBLJETNICE

OBLJETNICE

OBLJETNICE

OBLJETNICE

OBLJETNICE

OBLJETNICE

OBLJETNICE

PRIKAZI

PRIKAZI

PRIKAZI

PRIKAZI

PRIKAZI

PRIKAZI

PRIKAZI

PRIKAZI

PRIKAZI

PRIKAZI

PRIKAZI

PRIKAZI

PRIKAZI

PRIKAZI

BROJ 141/142, PROSINAC 2006.

cantus_12:cantus_12.qxd

11-Jul-07

8:32 PM

Page 4

4

BROJ 141/142, PROSINAC 2006.

G L A Z B E N A

T R I B I N A

P U L A

PULSKI GLAZBENI DO@IVLJAJI Pi{e: Irena Paulus

Dva autobusa prepuna skladatelja, muzikologa, teoreti~ara, studenata glazbe, novinara i raznih glazbenih zaljubljenika i ove su godine krenula iz Zagreba prema Puli. Zna se: Glazbena tribina ve} godinama u organizaciji Hrvatskoga dru{tva skladatelja i Cantusa d.o.o. uveseljava glazbene du{e, naro~ito one po~a{}ene ~lanstvom u Hrvatskom dru{tvu skladatelja. No, veselo dru`enje nije zna~ilo samo razbibrigu: putnike je u Puli ~ekao niz koncerata koji su predstavljali novosti u hrvatskom glazbenom `ivotu, podsje}ali na neke zna~ajne obljetnice, a neki su bili posve}eni, na`alost, nedavno preminulim skladateljima.

Me|unarodni uspjeh Luke [uli}a iolon~elist Luka [uli} (1987.) ovogodi{nji je pobjednik natjecanja New Talent koje organizira Europska radijska unija (EBU), a na kojemu se natje~u izabranici nacionalnih radiotelevizija Europe i Kanade do 28 godina. Kao jedan od najmla|ih natjecatelja u konkurenciji svih instrumentalisti~kih kategorija, [uli} je briljantnom izvedbom Elgarova Koncerta za violon~elo i orkestar u e–molu op. 85 uz Simfonijski orkestar Slova~ke radiotelevizije pod ravnanjem Leo{a Swarovskog odu{evio `iri i bratislavsku publiku. Finale natjecanja prenosile su mnogobrojne radiostanice Europe i Kanade.

V

Ovaj posebno nadareni mladi violon~elist ve} je u dobi od 15 godina primljen u klasu prof. Valtera De{palja na Muzi~koj akademiji u Zagrebu, gdje je upravo i diplomirao. Iza sebe ve} ima i druge brojne nagrade na me|unarodnim natjecanjima kao i uspje{ne nastupe u zemlji i nozemstvu. (J.H.L)

Ivan Bo`i~evi} u SAD–u rvatski skladatelj i orgulja{ Ivan Bo`i~evi} uspje{no je nastupio 14. listopada u Atlanti, SAD, na sve~anom otvorenju izlo`be Louvre in Atlanta u High Museum of Art uz ansambl New Trinity Baroque, jednu od vode}ih ameri~kih skupina za ranu glazbu.

Ansambl djeluje pod umjetni~kim vodstvom Predraga Goste, a njihovi suradnici neka su od najve}ih imena ranoglazbene scene poput violinista Johna Hollowaya, sopranistice Evelyn Tubb i lutnjista Bo`i~evi} na nastupu u Michaela Fieldsa. Na Ivan Atlanti dvosatnom je nastupu uz me|unarodni sastav Bo`i}evi} na orguljama izveo djela Händela, Porpore, Boismortiera i Charpentiera. Nakon toga otvorio je koncertnu sezonu u Prezbiterijanskoj crkvi Rock Spring solisti~kim koncertom odr`anim 15. listopada. Na programu su bile skladbe Bacha, Buxtehudea, Frescobaldija, Stanleya te samoga Bo`i~evi}a (Pet haiku prema Bashou, ameri~ka praizvedba). Dobio je poziv za nova gostovanja u Atlanti, a planira ih ostvariti u velja~i 2008. (D.H.)

H

Koncertna turneja Dubrov~ana ubrova~ki simfonijski orkestar pod ravnanjem hrvatsko–ameri~kog dirigenta Zvonimira Ha~ka zavr{io je 23. listopada koncertnu turneju po Austriji i Njema~koj, odnosno u gradovima Grazu, Linzu, Be~u i Münchenu. Na turneji su predstavili i djela hrvatskih skladatelja: Luke Sorko~evi}a, Pere [i{e te mladoga hrvatskog skladatelja i kontrabasista Daria Cebi}a. Tako je u Be~u premijerno izvedena Sonatina für Kontrabass und Klavier, a u Münchenu ^etiri godi{nja doba za kontrabas i klavir u izvedbi tajvanske kontrabasistice Yuan–Chuan Pan i pijanistice Joanne Niederdorfer. Tako|er je izvedena Cebi}eva skladba Pomr~ina, a sva su djela do`ivjela veliki uspjeh te ih je odli~no prihvatila mnogobrojna publika. (M.[.)

D

Pregledna programska koncepcija Koncepcija Tribine bila je gotovo jednaka iz dana u dan: jutarnje zbivanje, popodnevni koncert, ve~ernji koncert. U ~etvrtak, 9. studenoga, organizatori su bili »milostivi« pa su gostima Tribine, jo{ umornima od puta, organizirali »samo« dva prekrasna koncerta.

Prvi, poslijepodnevni koncert, tradicionalno naslovljen Poslijepodne jednog skladatelja bio je po~etak teme u~itelj–u~enik. Jer, Stjepan [ulek, ~iju su Sonatu za violinu i glasovir izveli vrsni mladi glazbenici Ivan Novinc (violina) i Srebrenka Poljak (glasovir), a ~iji je Peti guda~ki kvartet izveo Guda~ki kvartet Porin, bio je u~itelj, me|u ostalima, Stanku Horvatu, kojemu je bilo posve}eno poslijepodne sljede}ega dana (petak, 10. studenoga). Istoga dana (~etvrtak, 9. studenoga) slu{atelji su mogli u`ivati u ve~ernjem koncertu posve}enom drugom [ulekovom u~eniku, nedavno preminulom Igoru Kuljeri}u. Stavak Kri`u, daj nam Ti milosti iz glazbe za starocrkveno pu~ko prikazanje izveo je mu{ki zbor HRT–a pod ravnanjem Ton~ija Bili}a. Posebnost izvedbe poja~ao je ugo|aj pulske Crkve sv. Franje, {to je tako|er obogatilo ionako sna`nu ekspresiju Hrvatskoga glagolja{kog rekvijema za sole, zbor, orgulje i udaraljke (ovom je prigodom izvedena autorska verzija iz 2002. godine).

Fascinantna Pavica Gvozdi} Koncert Sje}anje na Igora Kuljeri}a ostavio je za sobom misao o usporedbi u~enika Kuljeri}a s u~iteljem [ulekom. Kuljeri} se u svojemu stvarala{tvu potpuno vratio dijatonici i glazbenim bojama, no [ulekov je u~enik bio i Stanko Horvat, kojemu je sljede}i dan, u petak, 10. studenoga, tako|er posve}eno poslijepodne. Predsjednik HDS–a, @eljko Brkanovi} prije po~etka koncerta podsjetio je da je Stanko Horvat planirao ovaj koncert te je zajedno s organizatorima birao program, ali je netom prije odr`avanja Tribine (30. listopada 2006.) na`alost umro. Pavica Gvozdi} na svoj se na~in poklonila velikom skladatelju — izvedbom Ostinata i De diebus furoris za glasovir. Njezine su ruke o`ivjele i djela i njihova autora slijede}i bogatu teksturu, stvaraju}i zvuk koji je istodobno energi~no i lirski mekano prianjao uz tipke u nekoj toploj altovskoj boji. Doista fascinantno! Nakon te topline, mali je {ok izazvala hladnija izvedba djela Kafkophonie za gitaru i guda~ki kvartet (Tvrtko Sari}, gitara i Guda~ki kvartet Sebastian).

U petak nave~er slu{atelji su bili izlo`eni koncertnom maratonu: dva koncerta u hladnom Domu branitelja nisu, ipak, nikoga navela da odustane. Na programu praizvedbi djela splitskoga skladateljskog kruga predstavljena su djela Ivana Bo`i~evi}a (Marittimo za obou, klavir i guda~e), Vlade Sunka (Zato~enik za guda~e), Mirka Krsti~evi}a (U srcu Narnije za glasovir, vibrafon, zvon~i}e i guda~e) te Mirele Ivi~evi} (Unity na odmoru za klarinet in B i guda~ki orkestar).

In memoriam Nevenu Belamari}u Iz koncertnog se konteksta pomalo izdvojio sljede}i koncert koji je po~eo oko 22 sata.

Radilo se, naime, o scenskom djelu, mono operi Dnevnik Anne Frank ruskoga skladate-

lja Grigorija Frida koji su, u sje}anje na Nevena Belamari}a (jo{ jednog velikog umjetnika koji nas je zauvijek napustio ove godine), izveli sopranistica Ksenija Sanjkovi} i pijanist Berislav Arlavi. Dodu{e, funkcija dirigenta Josipa Nalisa nije bila sasvim jasna, ali je sâm Nalis objasnio da je dirigiranje tra`io Belamari} koji je djelo postavio na pozornicu. Vrlo zanimljiva izvedba, naro~ito zahvaljuju}i pijanistu Arlaviju, a unato~ govornoj mani Ksenije Sanjkovi}.

Ujutro tog dana predstavljena su izdanja Hrvatskoga dru{tva skladatelja i Cantusa d.o.o. I ove je godine HDS ponudio niz novih knjiga (na primjer, Sje}anja Ivana Brkanovi}a koje je skladatelj oblikovao kao dnevnik), notnih izdanja (na primjer, Etide iz bajke Sanje Drakuli}, partitura skladbe Triptihon Ivana Brkanovi}a) te kompaktnih diskova, me|u kojima je najzanimljiviji trostruki album s djelima Miljenka Prohaske. Na isti je na~in u subotu ujutro (11. studenoga) predstavljen program 24. Muzi~kog biennala Zagreb ~emu je, uz voditeljicu Janu Haluzu Lu~i} (koja je dan ranije predstavila izdanja HDS–a i Cantusa), prisustvovao umjetni~ki direktor Berislav [ipu{, intendantica rije~koga HNK Mani Gotovac te direktor rije~koga Baleta Sta{a Zurovac (baletni ansambl HNK Rijeka izvest }e, povodom otvorenja Biennala balet na glazbu Heinera Goebbelsa i Igora Kuljeri}a u koreografiji i re`iji Mattea Levaggia). Prema njihovim rije~ima moglo se zaklju~iti da }e Biennale, koji }e se odr`avati od 19. do 28. travnja 2007. biti posebno zanimljiv, bogat i raznolik.

mogao iza}i na kraj sa za~udnim [ipu{evim zagonetkama« — kako pi{e u programskoj knji`ici Tribine.

Me|utim, u svijet Berislava [ipu{a doista nije bilo te{ko u}i. Taj ma{toviti skladatelj u jednom trenutku iskori{tava sve mogu}nosti multiinstrumentalista Vojteka (mislim da je Vojtekova tajna jednostavna: on ne svira instrumente nego glazbu), zatim stvara nje`nu Uspavanku za San Roa, pticu ljubavi za dvije gitare (Tvrtko Sari} i Petrit Çeku), pi{e Ricercare za glasovir (Katarina Krpan), a naposljetku ispituje zvuk saksofona kao nje`nog, ljubavnog instrumenta (Im Garten deiner Liebe u izvedbi Zagreba~kog kvarteta saksofona). »Najstariji« i harmonike na kraju Nakon ovakva do`ivljaja malo se nevoljko o~ekivao ve~ernji koncert »starih skladatelja« ~ija se 100. obljetnica slavi ove godine. Me|utim, izvedba djelâ Concertino za guda~ki orkestar Mile Cipre i Concertino za guda~ki orkestar Ivana Brkanovi}a te Sinfonietta za guda~e Borisa Papandopula, pokazala se pravim na~inom da se zaokru`i Glazbena tribina. Pohvale idu i Vara`dinskom komornom orkestru te njihovu dirigentu Pavlu De{palju, koji su na kraju za »gu{t« odsvirali i obradu poznate Ja sem Vara`dinec Tomislava Uhlika.

Kao svake godine, Tribina nije zavr{ila ovdje, nego se produ`ila na »izletni~ku«

Zagreba~ki kvartet saksofona u dvorani Filozofskog fakulteta u Puli

Odmah nakon konferencije za novinare posve}ene Biennalu, publika je odvezena u Zajednicu Talijana Circolo Italiano gdje su praizvedene skladbe An|elke Bego [imuni} (Uzmorje za violinu i violu), Branka Okmace (Dyas za flautu i tubu), Zdravka Lon~ari}a (Dodir za flautu i tubu) te Massima Brajkovi}a (Recitativo concertante za fagot i harmoniku). U izvedbi su sudjelovali Ivan Novinc (violina), Kre{imir Feren~ina (viola), Riccardo Luque Perdomo (fagot), Vitalij Muntjan (harmonika), Renata Penezi} (flauta) i Krunoslav Babi} (tuba).

Za~udne [ipu{eve zagonetke Subotnje poslijepodne ponovno je bilo »rezervirano« za Poslijepodne jednog skladatelja.

Bio je to Berislav [ipu{, koji je zatvorio niz u~itelj–u~enik zapo~et prvoga dana (niz je slijedio tragove skladatelja S. [uleka — I. Kuljeri}a i S. Horvata — te sada, naposljetku, Berislava [ipu{a). Ratko Vojtek je doslovno probudio slu{ateljstvo tra`e}i aktivno slu{anje skladbi Manie za piccolo klarinet te Dick Tracy and Mystery of Pretty Piet za bas klarinet, tam–tam i zvon~i}e. Ispituju}i mogu}nosti puhanja, glasanja, lupanja i glume, Vojtek je pro`ivljavao [ipu{eve glazbene ideje. O~ito je istinita izjava da je Ratko Vojtek, kojemu je skladba Manie posve}ena, jedini »koji je tada, kao i sada (Dick Tracy... tako|er je napisan za njega i praizveden na MBZ–u)

nedjelju kada je slu{atelje o~ekivalo glazbeno iznena|enje u Labinu. U @upnoj crkvi Ro|enja Marijina odmah nakon mise odr`an je koncert Glazba za harmonike. Koncert se mogao shvatiti kao pandan pro{logodi{njoj Glazbi za ~embala, no za razliku od pro{le godine, ovaj je zavr{ni koncert neke naveo da se duboko zamisle. Naime, Harmonika{ki orkestar Stanko Mihovili} OKUD–a »Istra« iz Pule pod ravnanjem simpati~noga dirigenta i skladatelja Damira Bu`lete izveo je djela Rudolfa Bru~ija (Sinfonietta za orkestar harmonika, udaraljki i elektroniume) i Bu`lete (Poema pastorale za orkestar harmonika) te je praizveo djelo Sanje Drakuli} Noli tangere za orkestar harmonika. Slu{atelji su zaustavili svoje misli zbog zvuka koji se, poput zvuka orgulja, razlio labinskom @upnom crkvom podsje}aju}i da harmonika nije samo »obi~an, pu~ki« instrument. Naro~ito se u tom smislu svidjela Bu`letina Poema pastorale koja je u valovima zapljuskivala gledateljstvo. Potpuno omamljeni izlazili smo iz crkve jedva primje}uju}i da je 43.

Glazbena tribina doista zavr{ila. A zvuk se jo{ dugo razlijegao za nama.

VIJESTI VIJESTI VIJESTI VIJESTI VIJESTI VIJESTI VIJESTI VIJESTI VIJESTI VIJESTI VIJESTI VIJESTI VIJESTI VIJESTI VIJESTI VIJESTI VIJESTI VIJESTI VIJESTI VIJESTI VIJESTI VIJESTI VIJESTI VIJESTI VIJESTI VIJESTI VIJESTI VIJESTI VIJESTI VIJESTI

VIJESTI VIJESTI VIJESTI VIJESTI VIJESTI VIJESTI VIJESTI VIJESTI VIJESTI VIJESTI VIJESTI VIJESTI VIJESTI VIJESTI VIJESTI VIJESTI VIJESTI VIJESTI VIJESTI VIJESTI VIJESTI VIJESTI VIJESTI VIJESTI VIJESTI VIJESTI VIJESTI VIJESTI VIJESTI VIJESTI

4 3 .

cantus_12:cantus_12.qxd

11-Jul-07

8:32 PM

Page 5

5

FESTIVALI FESTIVALI

FESTIVALI

FESTIVALI

FESTIVALI

FESTIVALI

FESTIVALI

Vladimir Krpan

denih djela ugledni pijanisti~ki pedagog Svetislav Stan~i}, koji ih je za tisak priredio jo{ davne 1927. godine. Pet desetlje}a kasnije isto je u~inio sa skladbama Leopolda Ebnera na{ glasoviti pijanist Jurica Murai, koji ih je i koncertno praizveo po~etkom sedamdesetih godina pro{loga stolje}a, a njima je Vladimir Krpan posvetio drugi dio svojega vara`dinskog recitala. Leopold Ebner, ro|en 1769. u Vara`dinu, bio je orgulja{ u `upnoj crkvi te podu~avao klavir. Kao skladatelj pripadao je takozvanom vara`dinskom skladateljskom krugu, zajedno sa ~e{kim skladateljem Janom Kûtitelem Vanhalom i Ivanom Wernerom. Andante u A–duru i Vivace u D–duru Ebner je skladao 1814. kao dio ciklusa Tri kora~nice, no budu}i da je rije~ o stiliziranim skladbama koje odudaraju od tipi~nih salonskih kora~nica toga vremena, izostavio je taj naziv. U izvedbi Vladimira Krpana one su zazvu~ale efektno i briljantno, kao i zavr{na trostava~na Sonata u C–duru, koja je, unato~ ponekoj ne-

Povjerenje vara`dinskom skladatelju Davor Bobi}, jedan od najizvo|enijih hrvatskih skladatelja i dugogodi{nji ravnatelj Koncertnog ureda u Vara`dinu, novi je ravnatelj Vara`dinskih baroknih ve~eri. Ministar kulture Bo`o Bi{kupi} zahvalio se dosada{njem ravnatelju Ve~eri, maestru Vladimiru Kranj~evi}u dodaju}i kako se nada da }e imenovanjem mladoga glazbenika Festival dobiti nov zamah.

Bobi} je otkrio i neke nove smjernice koje }e nastojati uklopiti u koncepciju Ve~eri: manji broj festivalskih dana, sudjelovanje zvu~nih imena europske glazbene scene, povezivanje sa Slovenijom, Austrijom i Ma|arskom te povratak autenti~nom baroku. (M.[.)

FESTIVALI FESTIVALI FESTIVALI FESTIVALI

DAVOR HRVOJ

FESTIVALI FESTIVALI FESTIVALI FESTIVALI FESTIVALI FESTIVALI FESTIVALI FESTIVALI FESTIVALI

@ivopisna ve~er muzejskih glazbala s tipkama Pou~nu i `ivopisnu glazbenu ve~er u Pala~i Sermage uprili~io je 5. listopada Ljubomir Ga{parovi}, pijanist koji se posljednja dva desetlje}a, od prvoga susreta s njema~kom umjetnicom Edith Picht–Axenfeld, sve intenzivnije bavi prou~avanjem povijesnih instrumenata s tipkama i autenti~nih izvedbi.

Godine 1993. potaknuo je osnivanje Dru{tva Albert Schweitzer, s ciljem promicanja izvodila{tva na izvornim glazbalima s tipkama, a uz to je vlasnik jedinstvene zbirke klavira koje sam restaurira. Jedan od njih, fortepiano, namijenio je za drugi dio koncerta u kojemu je izveo dvije sonate Carla Philippa Emmanuela Bacha, dok mu je za prvi dio ve~eri klavikord ustupila zagreba~ka Glazbena {kola Vatroslava Lisinskog. Postizanju intimne i opu{tene atmosfere salonskoga muziciranja, uz uvjerljive izvedbe ^etiri dueta Johanna Sebastiana Bacha i Suite u g–molu, FK 24 Wilhelma Friedemanna Bacha na klavikordu, glazbalu slaba{noga, ali vrlo ugodnoga tona, pridonio je i umjetnikov sa`eti uvodnik s opisom i povijesnim presjekom razvoja toga glazbala. Ugo|aj je kulminirao u drugome dijelu ve~eri u kojem su do punog izra`aja, kroz sadr`ajne sonate Carla Philippa Emanuela Bacha, do{le ve}e mogu}nosti fortepiana. Nepretencioznim pristupom, velikim entuzijazmom i pr{tavim muziciranjem, Ga{parovi} je ostavio sna`an dojam na brojnu publiku kojoj se za dugotrajan pljesak odu`io popularnim Mozartovim Rondom alla turca.

FESTIVALI

Vara`dinski skladateljski krug Odabrav{i za svoj recital djela ~akove~ko–vara`dinskoga skladateljskog tandema, Fortunata Pintari}a i Leopolda Ebnera, Vladimir Krpan jo{ je jednom potvrdio svoju predanost hrvatskoj glazbi i `elju da njezino bogatstvo podijeli sa slu{ateljima. Zahvaljuju}i logi~noj koncepciji programa i {armantnom pristupu izvedbi, ostvario je prisan kontakt s publikom i atmosferu ugodnoga salonskog muziciranja uz poneki seriozniji odmak.

Prvi dio ve~eri bio je posve}en stvarala{tvu Fortunata Pintari}a, ~akove~kog franjevca, skladatelja i orgulja{a, ro|enoga 1798. godine. O njegovim orgulja{kim i pijanisti~kim sposobnostima svjedo~i poprili~an broj skladbi za ta glazbala, od kojih smo u izvedbi Vladimira Krpana mogli ~uti Fantasiae secundum stylum recentissimum, Pastorellae i Sonatinu in C. Rije~ je o svje`im, prpo{nim i pomalo naivnim minijaturama te inventivnoj i pjevnoj dvostava~noj sonati, ~iji manje obvezuju}i naziv Sonatina do odre|ene mjere opravdava osjetnu nadre|enost glazbenoga sadr`aja formi. Valja podsjetiti na to da je redaktor nave-

In memoriam akademiku Jurici Muraju Nekoliko dana nakon recitala svojega oca, pijanistica Katarina Krpan na koncertu In memoriam akademiku Jurici Muraju, izvela je cjelovite cikluse Dvoglasnih i troglasnih invencija, BWV 772–801 Johanna Sebastiana Bacha. Zamisliv{i ih kao svojevrstan edukativni vodi~, u prvome redu namijenjen njegovu sinu Wilhelmu Friedemannu, Bachov je cilj bio stvoriti etide za budu}eg izvo|a~a i skladatelja. Polaze}i od raznovrsnih elemenata, uz znala~ku uporabu kontrapunkta i mije{anje svih postoje}ih tehnika, u kona~nici je stvorio iznimno sadr`ajna i strukturalno rasko{na mala remek–djela. Maniristi~ki pristup i jasna artikulacija odredili su njezinu izvedbu od samoga po~etka, iako su potpuno osloba|anje i predanost rasko{nom glazbenom sadr`aju nastupili tek u drugome dijelu ve~eri. Tada nas je Katarina Krpan svojom sve ma{tovitijom, suptilnijom i uvjerljivijom izvedbom, povela na putovanje kroz vlastite vizije njihova raznolikog tijeka.

FESTIVALI

O

dore~enosti u skladateljskom izrazu, prikladno zaokru`ila ve~er hrvatske glazbe u Vara`dinu. Neumorna publika na kraju je izmamila i dva dodatka, dra`esne Mazurke Vatroslava Lisinskog.

FESTIVALI

vogodi{nje su 36. Vara`dinske barokne ve~eri, uz brojne doma}e i inozemne soliste i ansamble, ugostile i troje hrvatskih pijanista.

Vladimir Krpan, pijanist zavidne koncertne karijere, odr`ao je 26. rujna prvi recital s djelima Fortunata Pintari}a i Leopolda Ebnera u sklopu ciklusa Hrvatska glazbena ba{tina u Pala~i Erdödy. Na istomu je mjestu tri dana kasnije, na koncertu posve}enu uspomeni na akademika Juricu Muraja, njegova k}i Katarina Krpan uprili~ila integralnu izvedbu Dvoglasnih i troglasnih invencija Johanna Sebastiana Bacha. Posljednji je koncert odr`ao svestrani hrvatski glazbenik Ljubomir Ga{parovi} 5. listopada u Pala~i Sermage, izvode}i na klavikordu i fortepianu skladbe ~lanova obitelji Bach — Johanna Sebastiana i njegovih sinova, Wilhelma Friedemanna i Carla Philippa Emanuela.

FESTIVALI

Pi{e: Bojana Ple}a{

Jasna Bilu{i} u Gradskom kazali{tu Komedija

C H A N S O N F E S T

2 0 0 6

POGLED UNAPRIJED Pi{e: Dina Tiljak

eveti Chansonfest odr`an je 17. studenoga u organizaciji Cantusa, a u suradnji sa Zvonkom [pi{i}em, Hrvojem Markuljem i Borisom Ciglene~kim.

D

Ve~er je zapo~ela {irokogrudnom najavom (Vojo [iljak, Zvonko [pi{i}) i zaraznom prisno{}u duhovitih dosjetki Voje [iljka koje su bez imalo rezerve ili nesigurnosti pr{tale sa scene ravno u mikrofone Radio Sljemena.

Mladom kantautoru [imi Bubici, koji je glazbom opjevao Valentinu (tekst Dinko [kevin, aran`man Toni Eterovi}) nedostaje jo{ koja godina scenskog iskustva za maksimalni u~inak. Slijedi Be{umni krik kantautorice Mirjane Pospi{ (tekst Anice Viti}–Pilko, aran`man Ante Gelo) — srame`ljiva pjesma, dirljiva i nje`no intonirana jer donosi tekstovne odraze gluhonijeme pjesnikinje. Igor Bre{an je na vlastiti tekst (aran`man Stipica Kalogjera) izveo Mojoj posljednjoj ljubavi, a nakon njega se Bogdan Bo`inovi} uz pratnju gitare anga`iranim i poeti~nim tekstom Klaun ili pjesnik osvrnuo na dana{nje izokrenute vrijednosti, {to ~ini i o{tra pjesma TV Drage Britvi}a (glazba i aran`man Hrvoje Hegedu{i}) u majstorskoj izvedbi Ksenije Erker.

Stjepan Kri`an ove je godine izveo Pusti glazbu neka svira na gitari uz pratnju harmonike.

Dijalog s akvarelom Kostadinka Velkovska tugaljivim je stihom uz posebno lijep aran`man zapo~ela mali vijenac ljubavne poezije (Nedostaje mi Maje Rogi}, glazba i aran`man Toni Eterovi}), nastavio je \uka ^ai} lako}om divne interpretacije (I mi i nas dvoje Maje Perfiljeve, glazba Dalibor Paulik, aran`man Josip Cvitanovi}), Darko Mati~evi} sa sanjivom pjesmom koja se odlikuje prikladno prozra~nim aran`manom ra-

di nagla{avanja kvalitete poezije (Ostani sa mnom Luke Paljetka), a krug je samozatajno i senzibilno zatvorio Boris Petrov (Nikad litvanskoga pjesnika Mikolasa Vaitkusa u prepjevu Slavka Je`i}a, aran`man Josip Cvitanovi}). Duboko me dirnula i izra`ajna izvedba Bojana Kodri}a u alegorijskom dijalogu s akvarelom (Pred slikom Asje Kahle, glazba i aran`man Zlatko Dvor`ak). Prava satiri~no–dramati~na {ansona Alfija Kabilja Na svoj na~in vjerna, u kojoj Jasna Bilu{i} pozdravlja supruga iz auta drugog mu{karca (tekst Mate Maras), svojim spretnim aran`manom istakla je festivalski ansambl. Alan Bjelinski uspio je u nastojanju da svaku pjesmu obogati unikatnim orkestralnim zvukom i ugo|ajem.

Suptilna pjesma svakodnevice Poseban ukras na slavljeni~koj torti neposrednosti bio je Mladen Medak Gaga s pjesmom Ona bi toliko htjela (aran`man Ante Gelo), bore}i se protiv kroni~nog umora i glavobolje pripadnica ljep{eg spola te pjevaju}i otprilike A ja `elim samo jedno — barem dvaput tjedno. Nagra|en je salvama osloba|aju}ega smijeha iz publike za pravu mjeru duhovitosti, muzikalnosti, prikladne {eretske interpretacije i sigurnosti na sceni. U koncertnom dijelu ve~eri Zoran Predin nastavio je do suza nasmijavati ljubitelje dobre glazbe i kvalitetnih stihova, u ~asu se transformiraju}i iz nepredvidivog zabavlja~a u tanko}utna pjeva~a melankoli~ne ali sna`ne rokerske kvalitete.

Parafraziraju}i Z. [pi{i}a i V. [iljka, mogli bismo se na{aliti da »{ansona, kao suptilna pjesma svakodnevice, ovakva srame`ljiva, nikada ne}e pobuditi medijsku pozornost«. S druge strane, ba{ {ansona kao »svojevrsno vo|enje dnevnika« ima priliku oteretiti publiku od usiljenih likova i neiskrenih tekstova, instant–hitova i op}e neugodne flegmati~nosti te podsjetiti na istinsku komunikaciju preko scene.

Zagreba~ki kvartet saksofona u SAD–u ME\UNARODNI USPJESI

Tri tematski profilirana recitala

ME\UNARODNI USPJESI

Hrvatski pijanisti na 36. Vara`dinskim baroknim ve~erima

FESTIVALI

FESTIVALI

FESTIVALI

FESTIVALI

FESTIVALI

FESTIVALI

FESTIVALI

FESTIVALI

FESTIVALI

FESTIVALI

FESTIVALI

FESTIVALI

FESTIVALI

FESTIVALI

FESTIVALI

BROJ 141/142, PROSINAC 2006.

Zagreba~ki kvartet saksofona odr`ao je od 12. do 24. listopada svoju petu turneju po SAD–u. Na po~etku turneje u Minneapolisu na Sveu~ili{tu Minnesota priredili su ~etverodnevnu majstorsku radionicu i koncert s djelima Berislava [ipu{a, Pavla Merkua, Victora Morosca i Phila Woodsa, uz sudjelovanje samoga Morosca (skladatelja i multiinstrumentalista koji je bio stalni saksofonist Newyor{ke filharmonije i suradnik Franka Zappe). Zatim su 15. i 16. listopada uslijedili koncerti i susreti saksofonista na Sveu~ili{tu Georgia Southern u Statesborou, u blizini granice s Floridom.

Doma}ica tijekom njihova boravka u ovomu gradu bila je dr. Carolin Bryan, izvrsna saksofonistica podrijetlom iz Hrvatske, ujedno i predava~ica u istoj visokoobrazovnoj ustanovi, koja namjerava doputovati u na{u zemlju kako bi prou~ila i zabilje`ila razvoj klasi~noga saksofona u Hrvatskoj radi pisanja znanstvenoga rada. Kvartet je nastavio turneju u Atlanti uz Puha~ki ansambl Emory u izvedbi djela Capriccio for Saxophone quartet and Band (1988.) Warrena Barkera. Ista je skladba izvedena u Koncertnoj dvorani Emerson u sklopu Centra za izvedbene umjetnosti Donna i Marvin Schwartz. Kvartet je odr`ao i niz drugih koncerata s primjerenim programima u razli~itim sredinama, od koled`a do afro–ameri~kih srednjih {kola, upoznaju}i mlade glazbenike s njima dalekom Hrvatskom i glazbenom situacijom u nas. Turneja je zavr{ila na Sveu~ili{tu Southeastern Lousiana u Hammondu. U tamo{njem Pottle Music Building Auditoriumu izveli su djela W. A. Mozarta, P. Merkua, B. [ipu{a, D. Kechleya i P. Woodsa. Tijekom cijele turneje sura|ivali su s dr. Eugeneom Rousseauom. (D.H.)

cantus_12:cantus_12.qxd

11-Jul-07

8:32 PM

Page 6

6

Pi{e: dr. Zdenka Weber

Ciprini »feti{ tonovi« Skladatelj Milo Cipra bio je predstavljen s dvije ugo|ajno i skladateljsko–tehni~ki razli~ite skladbe. Tradicionalno i s narodnim prizvukom koncipirana Sonata za violinu i klavir iz 1944. godine (nadahnute izvo|a~ice Sidonija Lebar, violina i Nina Cossetto, klavir) te posljednji, Peti guda~ki kvartet iz 1972. godine (izvrstan Kvartet Rucner) primjeri su razli~itih Ciprinih skladateljskih interesa. Peti guda~ki kvartet je niz od osam tempa obilje`enih slovima od A do H. Tonovi A–B–C–D svojevrsni su »feti{ tonovi« koji ~ine osnovu strukturiranja glazbe koja u sekciji G sadr`i ~etiri neovisne solisti~ke kadence. Tu skladatelj upu}uje izvo|a~e da se i fizi~ki odvoje u prostoru i napuste svoja sjedi{ta. Time se i vizualno nagla{ava aleatori~nost glazbenoga tijeka. Zahvaljuju}i »feti{ tonovima« osigurano je jedinstvo raznolikosti, a igra s jednim motivom iz Beethovenova 17. guda~kog kvarteta u F–duru, op. 135 te tonovima c i d (inicijali jednog od za~etnika europske moderne glazbe Claudea Debussya) znak je oslona na pro{lost glazbe koja Cipru–modernista povezuje s korijenima europske glazbene tradicije.

Vrijedna trojka Koncert velikana hrvatske glazbe, na{ih uglednih »stogodi{njaka«, mogao je biti i bolje posje}en. Iako je Papandopulova glazba u ovoj godini bila, sukladno svojoj visokoj kvaliteti, doista primjerno zastupljena na koncertima solista, komorno–glazbenih ansambala i orkestara, za Brkanovi}evu i Ciprinu ostav{tinu to nije mogu}e tvrditi. Je li to »prirodni odabir« glazbenih interpreta i postojanje ve}e brige obitelji i muzikologa kada se radi o glazbi Borisa Papandopula? Bilo kako bilo, mâg hrvatske glazbe, trajno inspirirani i glazbom obdareni Papandopulo zavrijedio je trajanje na koncertnim podijima i glazbenim scenama i nakon ove sve~arske godine. A to bismo po`eljeli i opusima Ivana Brkanovi}a i Mila Cipre.

Muzikolo{ki simpozij Ivan Brkanovi}, Milo Cipra, Boris Papandopulo, Zagreb, 17. i 18. studenoga

ZNANSTVENI SKUP ZNANSTVENI SKUP

ZNANSTVENI SKUP

ZNANSTVENI SKUP

ZNANSTVENI SKUP

Razred za glazbenu umjetnost i muzikologiju Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti organizirao je 17. i 18. studenoga muzikolo{ki simpozij posve}en hrvatskim skladateljima Ivanu Brkanovi}u, Milu Cipri i Borisu Papandopulu, a u povodu 100. obljetnice njihova ro|enja. Pozvani su muzikolozi koji se bave stvarala{tvom ovih skladatelja koji su bili akademici pa su i time potvr|ena njihova izuzetna mjesta u kontekstu hrvatske glazbe 20. stolje}a.

a po~etku muzikolo{koga simpozija minutom {utnje odana je po~ast u ovoj godini preminulim akademicima, skladateljima Igoru Kuljeri}u i Stanku Horvatu. U pozdravnom dijelu prisutnima su se obratili akademik Pavle De{palj, potpredsjednik Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, akademik Ivan Supi~i}, tajnik Razreda za glazbenu umjetnost i muzikologiju i akademkinja Koraljka Kos, predsjednica Programskog odbora simpozija Generacija 1906. U osobno intoniranim

N

Sva su trojica skladatelja zauzimala zna~ajna mjesta u hrvatskom glazbenom `ivotu i ovjen~ana su brojnim priznanjima. Posebice Boris Papandopulo, ~ija su djela trajno omiljena kod glazbenih izvo|a~a, pa je tako tijekom cijele 2006. godine njegova glazba prisutna na koncertnim podijima bilo da se radi o solistima, komorno–glazbenim ansamblima ili orkestrima. Posebnost je balet Maestro koji je u Hrvatskom narodnom kazali{tu u Zagrebu koreografirala Ljiljana Gvozdenovi} na libreto akademika Nedjeljka Fabria, a u kojemu su kori{teni ulomci iz niza Papandopulovih djela.

cije 1931. godine u razredu Blagoja Berse, a diplomirao je 1935. godine u razredu Frana Lhotke (Blagoje Bersa preminuo je 1934. godine).

Za njegovu skladateljsku formaciju va`no je usavr{avanje na Scholi cantorum u Parizu 1939. godine. Milo (slu`beno Emil) Cipra ro|en je 13. listopada 1906. godine u Vare{u, a na Filozofskom fakultetu Sveu~ili{ta u Zagrebu diplomirao je 1931. godine njema~ki jezik i filozofiju, da bi dvije godine kasnije diplomirao i kompoziciju na tada{njoj Dr`avnoj muzi~koj akademiji u Zagre-

Sva su trojica preminula u Zagrebu, Milo Cipra 9. srpnja 1985. godine, Ivan Brkanovi} 20. velja~e 1987. godine, a Boris Papandopulo 16. listopada 1991. godine.

ZNANSTVENI SKUP ZNANSTVENI SKUP

Papandopulov Kvartet za gitaru i guda~ki trio, EK 182, skladan je 1977. godine, a gitarist Marijan Makar (kojemu je djelo posve}eno) praizveo ga je u Stuttgartu s tamo{njim Guda~kim trijom. Mladi gitarist Petrit Çeku sa ~lanovima Kvarteta Rucner, violinisticom Sidonijom Lebar, violistom Draganom Rucnerom i volon~elisticom Snje`anom Rucner pristupio je izvedbi krajnje ozbiljno i punim zamahom. Razli~itost ugo|aja, bravurozna plesna Tarantella, glazba atmosfere i folklorne inspiracije, punina sloga i pregnantnost ritmova, umilna gitaristi~ka sola, sve su to pojedina~ni elementi koji i u ovoj skladbi otkrivaju autora beskrajne ma{tovitosti. Kao {to je utvr|eno na simpoziju, Boris Papandopulo je skladatelj koji je uvijek na visini postavljenog zadatka, doista genetski krajnje nadaren i u profesiji skladatelja majstorski potvr|eni glazbenik.

ZNANSTVENI SKUP

Jo{ jedna Papandopulova praizvedba Boris Papandopulo jedan je od onih skladatelja koji su, i sami vrsni pijanisti, klavir tretirali u cjelini klavijature, od dramati~ne zvu~nosti dubokih do iskri~ave blje{tavosti diskant tonova. Ugledni pijanist Vladimir Krpan praizveo je njegovu 3. sonatu za glasovir, EK 302. Tre}a Papandopulova klavirska sonata, skladana 1989. godine u Tribunju, ostala je u skladateljevoj ostav{tini i tek je sada do`ivjela ozvu~enje. Glazba je to vehementnog pokreta i burnih vrtloga virtuoznih ugo|aja. U me|uodnosima dramatike i liri~nosti nadaju se folklorne asocijacije, a skladatelj iskazuje sna`an osje}aj za formu u trajno uravnote`enim odsjecima doista izuzetne glazbene ma{tovitosti. Koriste}i razli~ite tehni~ke mogu}nosti klavira razvija Papandopulo u ovom prvi put javno izvedenom remek–djelu glazbeno doga|anje koje tra`i vrhunski pijanisti~ki odjek koji je Vladimir Krpan svojim anga`iranim interpretiranjem osigurao. Djelo je uvr{teno u popis Erike Krpan s oznakom EK 302.

ZNANSTVENI SKUP

vaki je od skladatelja predstavljen s po dva glazbeno–komorna ostvarenja i za pretpostaviti je da su na odabir prvenstveno utjecali izvo|a~i, a ne neka odre|ena estetska mjerila. Me|utim, kako se radi o skladateljima ~iju glazbu trajno rado slu{amo, bili smo unaprijed povjerljivi i radovali se odabiru.

Drugi guda~ki kvartet skladao je Ivan Brkanovi} 1938. godine i u tom je, u biti jednostava~nom, a prema prepoznatljivim odsjecima peterodijelnom ostvarenju, iskazao znala{tvo u kori{tenju zvu~nih boja odabranih instrumenata (pizzicato, con sordina) te osje}aj za kontrastiranje razli~itih tempa i glazbenog sloga (umjesne razrade imitacija i polifonijskog rada). Bit }e da je jedna od zna~ajki Brkanovi}eve glazbe odre|ena melankolija u izrazu jer tu smo atmosferu do`ivjeli i u njegovim Mato{evim domoljubnim pjesmama za glas i klavir. Iako bismo od interpretacije tra`ili i vi{e od ponu|enoga (posebice u pogledu dikcije i izra`ajnijeg pjeva), ~etiri Mato{eve antologijske pjesme: Epitaf bez trofeja, Pri Svetom Kralju, Stara pjesma i Gospa Marija (uglazbljene 1979. godine), otkrile su skladatelja koji glazbenosti hrvatske poezije nadaje osobnu glazbenost autora ~iji je klavirski part harmonijski zgusnut, a glas se izdi`e kao osamostaljena zvukovnost. Odabir mezzosoprana bila je nedvojbeno skladateljeva `elja da pjesmama osigura pastoznu zvukovnost.

S

A N T O L O G I J S K E

Pi{e: dr. Zdenka Weber

ZNANSTVENI SKUP

U povodu 100. obljetnice ro|enja Ivana Brkanovi}a, Mila Cipre i Borisa Papandopula, a kao zvu~na nadopuna muzikolo{kom simpoziju Generacija 1906., Hrvatsko dru{tvo skladatelja i Cantus 17. su studenog u Preporodnoj dvorani pala~e Narodnoga doma organizirali koncert s djelima slavljenika.

Nastupili su Guda~ki kvartet Rucner u sastavu: Sidonija Lebar, Iva Kralj, violine, Dragan Rucner, viola i Snje`ana Rucner, violon~elo; mezzosopranistica Martina Tom~i} i pijanistica Nina Cossetto, pijanist Vladimir Krpan i gitarist Petrit Çeku.

S K L A D A T E L J I

DAVOR HRVOJ

ZVU^NA NADOPUNA MUZIKOLO[KOM SIMPOZIJU

ZNANSTVENI SKUP

PRIKAZI

PRIKAZI

PRIKAZI

PRIKAZI

PRIKAZI

PRIKAZI

PRIKAZI

PRIKAZI

PRIKAZI

PRIKAZI

PRIKAZI

PRIKAZI

PRIKAZI

PRIKAZI

PRIKAZI

PRIKAZI

PRIKAZI

PRIKAZI

PRIKAZI

PRIKAZI

PRIKAZI

PRIKAZI

PRIKAZI

PRIKAZI

GLAZBENI ISKAZI GENERACIJE 1906.

ZNANSTVENI SKUP

BROJ 141/142, PROSINAC 2006.

Erika Krpan

pozdravnim rije~ima akademici De{palj i Supi~i} iznijeli su svoja sje}anja na Brkanovi}a, Cipru i Papandopula, pri ~emu je akademik Supi~i} naglasio kako se radi o »stupovima hrvatske glazbe 20. stolje}a«. Uz to je dao njihove karakteristike ozna~iv{i Ivana Brkanovi}a kao skladatelja–intuitivca koji je glazbom do`ivljavao svijet, Mila Cipru kao skladatelja–intelektualca koji je smatrao da je ljudski um najdalje oti{ao na podru~ju glazbe i matematike te Borisa Papandopula kao mâga glazbe, kao skladatelja sa zna~ajkama »homo ludensa«. Akademkinja Koraljka Kos kratko se osvrnula na pojavu zgu{njavanja na podru~ju hrvatske glazbene tvorbe u razdoblju izme|u dvaju svjetskih ratova i istakla kako su skladatelji–slavljenici ro|eni u jeku hrvatske moderne da bi kasnije svojim stvarala{tvom svjedo~ili pluralitet i slojevitost hrvatske glazbe 20. stolje}a.

Polazi{ta Ro|en u [kaljarima, pored Kotora, 27. prosinca 1906. godine, Ivan Brkanovi} je zapo~eo studij kompozi-

bu u razredu Blagoja Berse. Stjecajem okolnosti Boris Papandopulo ro|en je u Njema~koj, 25. velja~e 1906. godine u Honnefu na Rajni, gdje je njegova majka, ugledna primadona Maja Strozzi, bila na lije~enju. Diplomirao je ranije od druge dvojice vr{njaka, ve} 1928. godine, tako|er u razredu Blagoja Berse.

Boris Papandopulo nastavio je do 1930. godine studij dirigiranja na Novom be~kom konzervatoriju.

Osim Blagoja Berse, na Dr`avnoj muzi~koj akademiji u Zagrebu profesori su im bili, me|u ostalima, i Franjo Dugan, Fran Lhotka i Antun Dobroni}.

Biografije ove trojice skladatelja otkrivaju da su se uz skladateljski rad za osiguravanje egzistencije bavili dirigiranjem (najvi{e proslavljeni dirigent Boris Papandopulo), glazbeno–spisateljskim i kriti~arskim radom te pedagogijom (najdulje Milo Cipra kao redovni profesor na Muzi~koj akademiji u Zagrebu).

Skladateljski najplodniji bio je Boris Papandopulo ostaviv{i vi{e od 440 kapitalnih djela u svim glazbenim vrstama.

Znanstvenim uvidima re~eno Radni dio simpozija zapo~eo je izlaganjem povjesni~ara Josipa Jur~evi}a na temu Vrijeme Ivana Brkanovi}a, Mila Cipre i Borisa Papandopula. Hvalevrijedan je poziv upu}en stru~njaku za op}u povijest koji je dao okvirne zna~ajke vremena u kojemu su djelovali skladatelji.

Uvode}i odabranu temu Kantovom tezom o nemogu}nosti djelovanja na vrijeme i prostor doga|anja, iznio je Jur~evi} bogatu paletu opisa upravo pro{loga, 20. stolje}a, paletu u kojoj dominira crna boja pesimisti~nog gledanja na goleme i brze promjene koje su se zbivale.

Josip Jur~evi} upozorio je na izuzetno velik napredak prirodnih znanosti i pretakanje epohalnih otkri}a u suvremene tehnologije, na komunikacijska postignu}a i multimedije, na ubrzavanje kao globalnu ~injenicu koja omogu}ava neslu}enu povezanost svijeta. Iako je Europa, koju su svi do 20. stolje}a nastojali opona{ati, bila klju~ni ~imbenik na svim podru~jima, ona taj primat gubi i u politi~koj mo}i, pa i kulturolo{koj, biva detronizirana.

Nastupa vrijeme dekonstrukcije europskih estetskih temelja, kao i propadanja klasi~nog europskog vrijednosnog sustava. Hrvatski dru{tveni `ivot odvijao se u kontekstu nestabilnog geo–politi~kog prostora na kojemu su se doga|ali veliki lomovi i promjene politi~kih okvira unutar kojih se to dru{tvo nalazilo. Najve}i je lom nastupio 1945. godine kada nastupa nova politi~ka paradigma, komunizam, koja negira dostignu}a dotada{njih razdoblja.

11-Jul-07

8:32 PM

Page 7

7

Marija Bergamo

prostor djelima drugih »ideolo{kih« implikacija, kakva su ve} i postojala u njegovoj ranijoj produkciji. »Moje je da pi{em glazbu, a ne da filozofiram!« Ovaj lapidarni iskaz skladatelja Borisa Papandopula prati gotovo 70 godina njegova bavljenja umjetno{}u zvukova. Pa ipak, on je i pisao o glazbi i glazbenicima, {to su radila i druga dva skladatelja iz trolista Brkanovi}–Cipra–Papandopulo, a o ~emu je referirala Sanja Majer–Bobetko u prilogu Bilje{ke o glazbenom spisateljstvu Ivana Brkanovi}a, Mila Cipre i Borisa Papandopula. U dobro prou~enoj odabranoj temi kojom

Muzikologinja Marija Bergamo krenula je Tragom skladateljskih pretpostavki za Hrvatsku misu, jo{ jedan referat posve}en skladatelju Borisu Papandopulu. Na po~etno pitanje, odakle mladom skladatelju tolika stabilnost (Hrvatska misa skladana je 1938. godine, a praizvedena 1. travnja 1942. godine), Marija Bergamo sama odgovara konstatacijom da je Papandopulo imao talent, kao primarnu genetsku osobinu, te zanatsku superiornost (dodali bismo da je ona proiza{la iz vrsne {kole Blagoja Berse iz koje su iza{li i Brkanovi} i Cipra). Nadalje, Papandopulo je trajno bio uvjeren da je estetika jo{ mogu}a, da je sustav normi koje zagovaraju lijepo u glazbi jo{ pouzdan. Uz analizu i komparaciju mise kao vrste koja dopu{ta otklone, a jedan od njih je i odabrani primjer, Marija Bergamo je zaklju~ila da se u ovom slu~aju radi o neideologiziranom skladatelju koji identitet nalazi na Mediteranu i stvara autonomno i

ZNANSTVENI SKUP ZNANSTVENI SKUP ZNANSTVENI SKUP

nja. Ali, vratimo se konkretnome.

Na simpoziju Generacija 1906. muzikolog Dalibor Davidovi} posvetio je pa`nju Glazbenoj poetici Mila Cipre kroz prizmu skladbe Dje~ji prizori, muzikologinja Mirjana Siri{~evi} iscrpno je obradila Ciprin Peti guda~ki kvartet, a akademik Nik{a Gligo odabrao je temu Brkanovi}ev Ekvinocij izme|u glazbene drame i knji`evne opere.

Mo`emo nedvojbeno re}i — barem ne{to. Jer, iako je iz ovih »dijelova za cjelinu« mogu}e i{~itati odre|ene zna~ajke barem Ciprina glazbenog mi{ljenja, Brkanovi}u je bila posve}ena samo jedna prili~no rubna tema i o njemu kao skladatelju nije re~eno ni{ta relevantno.

Dalibor Davidovi} i Mirjana Siri{~evi} potvrdili su, prvi na jednoj manjoj skladbi, a druga na Ciprinom antologijskom djelu za guda~ki kvartet, da se radi o skladatelju koji u svojim postupcima rabi takozvane feti{ tonove. To su

zadatak da »filolo{kom ekspertizom utvrde stupanj autenti~nosti partiturnoga zapisa i svih naknadnih odstupanja od njega«. U kontekstu uvodnoga Jur~evi}evog iskaza da je pro{lost nemogu}e mijenjati i da je jedino mogu}e utjecati na budu}nost i ovakav pristup ima svoje opravdanje, iako bi za rezultate simpozija posve}enoga Generaciji 1906. bilo svrsishodnije posve}ivanje pa`nje glazbi Ivana Brkanovi}a.

I na kraju, ostaje pri~ekati objavljivanje referata sa znanstvenoga skupa posve}ena trolistu hrvatske glazbe 20. stolje}a. Kako se radi o, ~injenicom fizi~kog odlaska skladatelja, dovr{enim autorskim opusima, predstavljene analize, kao u svim sli~nim slu~ajevima, ulaze u mozaik za budu}e sinteze.

Papandopulovi koncerti za glasovir i za violinu ijanist Dalibor Cikojevi} i Zagreba~ka filharmonija pod ravnanjem Pavla De{palja izveli su 3. koncert za glasovir i orkestar (1959.) Borisa Papandopula 27. listopada u KD Vatroslava Lisinskog. Djelo je praizvedeno na 1. Muzi~kom biennalu Zagreb 1961. godine, nakon ~ega je partitura izgubljena. Suvremena se izvedba temelji na rekonstrukciji partiture prema dionicama pohranjenima u arhivu Zagreba~ke filharmonije. Napomenimo da je Dalibor Cikojevi} snimio novi kompaktni disk s djelima za glasovir Borisa Papandopula koji je nedavno objavila diskografska ku}a Orfej.

P

Jo{ jedan Papandopulov koncert izveden je 16. studenoga u istoj koncertnoj dvorani. Rije~ je o Koncertu za violinu i orkestar koji su interpretirali violinist Goran Kon~ar i Simfonijski orkestar HRT–a pod ravnanjem Nik{e Bareze. Koncert je prire|en u sklopu Majstorskoga ciklusa HRT–a.

(M.[.)

ZNANSTVENI SKUP

Akademici u publici

ZNANSTVENI SKUP

Govore}i o Nekim obilje`jima skladateljskog rukopisa Borisa Papandopula Erika Krpan je zorno potvrdila da je najupu}eniji hrvatski muzikolog kada se radi o `ivotu i djelu maestra Papandopula. Uostalom, ona se njegovim opusom ve} i niz godina bavi te je objavila najve}i broj tekstova o mâgu hrvatske glazbe. Ovom je prigodom napravila »brzi hod« kroz njegovu ostav{tinu i dokazala da je neto~no misliti da se »od {ume ne vidi drve}e«. Naprotiv, Erika Krpan (koja je izradila i popis Papandopulovih djela koja su sada numerirana njezinim inicijalima EK), krajnje dobro upu}ena u cjelinu opusa, relevantno isti~e glavne zna~ajke toga glazbenog rukopisa i ostvarenja u kojima je Papandopulo stvarao svoj osobni glazbeni stil. Od opusa 1 iz 1924. godine do posljednje note 1999. godine rasprostire se neizmjerno bogatstvo s oko 440 djela! Posebno zadivljuje kratka konstatacija autorice da je skladatelj bio »stabilan u kvaliteti«. Skladaju}i s osnovnim »na~elom dobrog zvu~anja«, a posjeduju}i i bogomdanu nadarenost i neophodna stru~na znanja, Papandopulo je nizao djelo za djelom naj~e{}e ponukan izravnim narud`bama izvo|a~a (u naj{irem smislu). Pa i onda kada je mogu}e utvrditi eventualne uzore (u tom smislu Erika Krpan navodi ruske skladatelje Igora Stravinskog, Sergeja Prokofjeva i Dmitrija [ostakovi~a) to je vi{e, u Papandopulovim neoklasicisti~kim partiturama, podudarnost njegova podrijetla. Jer, kao {to je znano, on je objedinio pravoslavnu vjeru sa zapadnoeuropskim okru`jem katoli~ke vjere. Impozantnost ostav{tine Borisa Papandopula, sje}anja na njega i odjeci njegove ludi~ke naravi u zapisanoj glazbi, iznimna muzikalnost i ma{tovitost zvukovnih obzora, krajnja otvorenost i iz nje proiza{lo bogatstvo inspiracije, sve su to, uz mno{tvo majstorskih tehni~kih zna~ajki koje rese Papandopulova ostvarenja, razlozi za konstataciju kako se radi o samosvojnom i prepoznatljivom glazbenom rukopisu. Da je tome tako potvr|uju generacije interpreta koji uvijek s posebnom rado{}u pose`u za maestrovim skladbama, kao i inozemni izdava~i koji su objavili njegova djela, te, jednako va`no, i slu{atelji koji ne {tede pljesak kada se na programu na|e ostvarenje Borisa Papandopula.

Poku{aj akademika Nik{e Gliga da utvrdi je li Brkanovi}ev Ekvinocij glazbena drama (u wagnerovskom smislu) ili pak knji`evna opera (kako to definira njema~ki muzikolog Hermann Danuser) sadr`avao je kriti~nost prema postoje}oj hrvatskoj literaturi koja se bavi tom tematikom (ponaosob terminima kojima se slu`i Dalibor Paulik).

Vremenski prezahtjevan u izlaganju, ovaj je prilog dao budu}im izdava~ima partiture

ZNANSTVENI SKUP

DAVOR HRVOJ

Naslov referata Eve Sedak, Prilagoditi — suprotstaviti — zanemariti. 'Zlatne pedesete' u djelima Generacije 1906. poetski je najavljivao iskaze koji doti~u ideolo{ke implikacije u glazbi skladatelja–slavljenika u segmentu njihova stvarala{tva 50–ih godina 20. stolje}a. @ele}i razlomiti grupnu identifikaciju Brkanovi}–Cipra–Papandopulo i `ele}i ih povezati s nekim drugim suvremenicima (Cipra–Kunc, Papandopulo–Bjelinski, primjerice), s kojima dijele bitnije zna~ajke skladateljstva osim godine ro|enja, Eva Sedak je posvetila pozornost »zlatnim pedesetim godinama« koje nagovije{taju gubitak estetskog jedinstva Europe tra`e}i u jednom njezinom dijelu revolucionarno inspirirano stvarala{tvo kao pripadnost novim dru{tveno–politi~kim okvirima. Tra`eno funkcioniranje glazbenog djela, osobito vokalno–instrumentalnog (naglasak je na odabiru teksta), nije osobita inovacija novoga sustava vrijednosti.

Tek osobni anga`man skladatelja podre|uje izvanglazbenoj funkciji. Taj anga`man, gledano s pozicije dnevno–politi~ke proizvodnje, autorica osvjetljava na primjerima Ciprine Kantate o ~ovjeku, Papandopulovih Legenda o drugu Titu i Brkanovi}eve opere Zlato Zadra. Neovisno o pristajanju uz ideolo{ke momente vremena i prostora glazba ovih skladatelja svjedo~i o njihovoj razli~itosti. Tako }e, iako ih je Cipra ozna~io kao »skladateljstvo brzih nota«, Papandopulovi skladateljski postupci ostaviti otvoren

Brkanovi} i Cipra kao muzikolo{ki izazovi Hrvatska historiografija izuzetno je siroma{na kada se tra`e skladateljske monografije, zbornici radova o pojedinim skladateljima ili bilo koji drugi opse`niji uvidi u odre|ena razdoblja razvoja hrvatske glazbe i njezinih istaknutih aktera. A da se i ne govori o izdavanju literature na nekom od stranih jezika. Uz ~esto nepostojanje objavljenih partitura i notnih materijala, nepostojanje zvu~nih zapisa, neobjavljivanje u inozemnim publikacijama i manjkavo sudjelovanje na znanstvenim skupovima u svijetu s na{im temama — kako onda o~ekivati popularizaciju hrvatske glazbene ba{tine i suvremenosti! Zbog svih tih »bijelih polja« hrvatske muzikologije skupovi poput ovoga, kojemu je posve}en ovaj napis, jo{ su zna~ajniji, a objavljivanjem njegovih rezultata (barem sa sa`ecima na stranim jezicima) unijet }e se malo vi{e svjetla u odabranu (bolje re~eno, godinom ro|enja skladatelja nametnutu) temu. Eto, da ih se barem sjetimo u povodu 100. obljetnice ro|e-

tonovi koji ~ine tematski materijal i odre|uju}i su korelati pri oblikovanju protoka glazbe. Svojim nadahnutim pristupom esejisti~ke provenijencije obradio je Davidovi} Ciprinu suitu pisanu za djecu.

Nakon slu{anja nadaje se to djelo kao nepretenciozna vi{estava~na skladba umjerene disonantnosti. Ciprin pak Peti guda~ki kvartet minucioznom analiti~kom akribijom Mirjane Siri{~evi} te nakon slu{anja otkriva autora koji prati zbivanja na planu njemu suvremene op}e glazbe, izlazi iz okvira nacionalnog i istra`uje na podru~ju variranja odabranog tematskog materijala, aleatori~kih sloboda i zvukovnosti guda~kog kvarteta kao odabranog instrumentarija.

ZNANSTVENI SKUP

Trude}i se oko o~uvanja i isticanja razli~itosti osobnosti kakve su bili Ivan Brkanovi}, Milo Cipra i Boris Papandopulo referenti–muzikolozi djelomi~no su se osvrtali na svu trojicu u okviru njihove pojedina~ne djelatnosti, tako, primjerice, u odre|enom kra}em razdoblju ili pak glazbeno–kriti~arske kao jedne od kreativnih, ali ipak rubnih. Drugi su se posvetili njihovim pojedinim ostvarenjima nastoje}i na}i poveznicu u slijedu jednog primjera koji onda upu}uje na cjelinu opusa.

funkcionalno, uravnote`eno umjetni~ko djelo koje tra`i odgovaraju}u interpretaciju (daju}i time na znanje da nije zadovoljna nekim postoje}im interpretacijama).

ZNANSTVENI SKUP

se muzikologinja Sanja Majer–Bobetko kontinuirano bavi minuciozno su obra|eni tekstovi koje su kao glazbene kritike ili glazbom inspirirane eseje tijekom `ivota objavili zadani skladatelji. Iako su pomno izneseni podaci o godinama njihova javljanja spisateljskim perom te kategorizirani njihovi tekstovi ostali smo pone{to prikra}eni za jo{ bolji uvid u tematiku kojoj su posve}ivali pa`nju. Naime, konstatacija da su se svi zalagali za nacionalno u glazbi ne daje dovoljno o{tar uvid u na~in na koji su oni to opisivali ili argumentirali. Dakako, radi se o opse`noj temi s jedne te o kratkom dopu{tenom vremenu izlaganja s druge strane. Pa ipak, poznata je ~injenica da je onodobna dominantna struja u glazbenoj publicistici bilo propagiranje nacionalnog smjera (tu se valja prisjetiti Antuna Dobroni}a) i zato }e biti zanimljivo ~itati, kada referati budu objavljeni, kako su o tome pisali skladatelji suvremenici.

Iako su dramati~na zbivanja ratnih i poratnih godina, jednako nakon Prvog svjetskog rata te posebice nakon Drugog svjetskog rata, prouzrokovala na svim podru~jima op}eg i nacionalnog dalekose`ne mijene u `ivotu pojedinaca i socijalnih skupina, u glazbi je bilo mogu}e sa~uvati i svojevrstan kontinuitet.

ZNANSTVENI SKUP

noga 2006.

ZNANSTVENI SKUP

HAZU na temu Generacija 1906.

ZNANSTVENI SKUP

B A [ T I N E

ZNANSTVENI SKUP

BROJ 141/142, PROSINAC 2006.

DAVOR HRVOJ

cantus_12:cantus_12.qxd

cantus_12:cantus_12.qxd

11-Jul-07

8:32 PM

Page 8

BROJ 141/142, PROSINAC 2006.

N

O

V

A

G

L

A

Z

B

E

N

@

I

V

O

S

T

Z

A

G

R

E

B

F

E

S

T

A

I

G

U

@

V

A

U

L

I

S

I

N

S

K

O

M

Pi{e: Jure Ili}

Zagrebfest je ponovno uzbudio duhove, privukao publiku i glazbene zvijezde, a da Zagreb to zaslu`uje, mi{ljenja je ~ak i gradona~elnik Milan Bandi}.

\ani Stipani~ev

se izmjenjivali Giuliano, Arsen Dedi}, Petar Gra{o, Sa{a Jakeli}, Goran Karan, Zorica Kond`a, Josipa Lisac, Danijela Martinovi}, Kemal Monteno, Miro Ungar i Jasna Zloki}, koji su najavili jedanaest ovogodi{njih natjecatelja. Oni su uglavnom predstavili svoje nove pjesme, uz izuzetak Mire Ungara. Podsjetimo da je Arsen Dedi} na dosada{njim Festivalima sudjelovao sa ~ak 44 pjesme, a Josipa Lisac, primjerice, s jedanaest!

Jedna od najva`nijih odlika Zagrebfesta jest pjevanje u`ivo, uz orkestar, {to je danas uz sveprisutne matrice prava rijetkost. Tako su svoje pravo pjeva~ko umije}e i bez playbacka (!) pokazali Marko Ja{ek, Sanda Popovi}, Josip

JESEN U SEZONI GUDA^KOG KVARTETA RUCNER Pi{e: Bojana Ple}a{ e} ~etvrtu sezonu zaredom jedan od najaktivnijih hrvatskih komornih sastava, Guda~ki kvartet Rucner, odr`ava ciklus koncerata pod nazivom ^etiri godi{nja doba. Uz povla~enje usporednice izme|u koncertnog ciklusa i cikli~ke izmjene godi{njih doba kojom su ostvarili domi{ljatu programsku koncepciju i privukli cijenjene gostuju}e glazbenike, osobitost njihovih koncerata le`i i u oboga}enju programa praizvedbama djela hrvatskih skladatelja.

V

Predstavljanje novog CD–a i najava kineske turneje Violinistice Sidonija Lebar i Iva Kralj, violist Dragan Rucner i violon~elistica Snje`ana Rucner odr`ali su svoj tre}i ovogodi{nji koncert Jesen u dvorani Hrvatskoga glazbenog zavoda 11. listopada, ugostiv{i uglednoga gitarista Darka Petrinjaka. Praizvedbu je te ve~eri do`ivjela skladba Susreti na `icama za gitaru i guda~ki kvartet Nik{e Njiri}a, uslijediv{i nakon uvodnoga predstavljanja novoga nosa~a zvuka Guda~koga kvarteta Rucner pod nazivom Kad je kraj — po~etak i odavanja po~asti pokojnom Emilu Cossettu izvedbom njegova folklorom nadahnuta Trija za violinu, violu i violon~elo. Upravo se ta skladba, uz one Stjepana [uleka, Nik{e Njiri}a i Sanje Drakuli}, na{la na njihovu najnovijem diskografskom izdanju. Hrvatsko glazbeno stvarala{tvo upravo su predstavili i kineskoj publici na gostovanju u toj dalekoisto~noj zemlji.

DAVOR HRVOJ

Sudionici ovogodi{njeg Zagrebfesta u zavr{noj pjesmi

Hrvatskoga dru{tva skladatelja, a o pobjedniku su ravnopravno odlu~ivali umjetni~ki `iri i publika. Tako se dogodilo da Zagrebfest ima dva pobjednika, po prosudbi `irija najbolji je bio Marko Tomasovi}, kojemu je Plaketu Hrvatskoga dru{tva skladatelja uru~io Zrinko Tuti}, a prema glasovima publike \ani Stipani~ev, koji je primio nov~anu nagradu od deset tisu}a kuna. Bilo kako bilo, ve}ina se kriti~ara sla`e da su pobijedile dvije najbolje pjesme i odli~ne izvedbe. Marko Tomasovi} rijetko nastupa kao pjeva~ (posljednji put je nastupio 1999. na Chansonfestu), a skladbu koju je napisao s Emilijom Koki}, otpjevao je tek na molbu organizatora. Drugi pobjednik, \ani Stipani~ev, prema vlastitim rije~ima, nije ni sanjao o nagradi, premda mu je do{la kao {lag na kraju izvrsne sezone u kojoj je objavio solo album, nastupa u tra`enom mjuziklu Briljantin, a nedavno je u »Komediji« odr`ao samostalni koncert.

Festival su u`ivo prenosili Radio Sljeme i HRT Plus. Re`iser i scenarist bio je Andrija Vrdoljak, koji je prijenos zamislio i ostvario kao dinami~ni

Sadr`ajna stapanja guda~a i gitare u novoj Njiri}evoj skladbi Susrete na `icama za gitaru i guda~ki kvartet pripadnik najstarije, ali jo{ uvijek vrlo aktivne generacije hrvatskih skladatelja, Nik{a Njiri}, skladao je 2005. na poticaj Kvarteta Rucner.

Skladba je sastavljena od ~etiri sadr`ajna stavka koji tvore zaokru`enu cjelinu, a susreti iz naslova zapravo se odnose na glazbeni dijalog izme|u gitare i pojedinih guda~kih glazbala, odnosno cijeloga guda~kog kvarteta na samom kraju djela. Preludij nas tako uvodi u skladbu `ivim »razgovorom« gitare i dviju violina, gitara uz violu donosi zagasite tonske boje Elegije, a `ustri Capriccio s violon~elom, nakon iznenadnog tremola ostalih guda~a pretapa se u zavr{ni Rondo s reminiscencijama na prethodne susrete, to jest stavke. Gitarist Darko Petrinjak i Guda~ki kvartet Rucner pru`ili su nam vrlo smislenu i cjelovitu izvedbu ovoga `ivopisnog Njiri}eva ostvarenja, koje }e zasigurno i u budu}nosti na}i svoje mjesto na njihovu koncertnom repertoaru.

Jo{ jedan obol Papandopulovoj stogodi{njici ro|enja U nastavku ve~eri Kvartet Rucner i Darko Petrinjak pridru`ili su se proslavi stote obljetnice ro|enja Borisa Papandopula izvedbom njegova trostava~nog Kvarteta za gitaru, violinu, violu i violon~elo. Tu su impresivnu skladbu, nastalu u samo osam dana u jesen 1977., izveli s podjednakim `arom kao i prije tri godine, kada su ga zabilje`ili na svom nosa~u zvuka, ostvaruju}i kontrastne ugo|aje Balade, Meditacije i Tarantele.

Za kraj koncerta ~lanovi Guda~koga kvarteta Rucner odabrali su opse`an Guda~ki kvartet u D–duru Cesara Francka, jedan od vrhunaca njegova stvarala{tva, jo{ jednom potvrdiv{i svoju vje{tinu ovladavanja raznovrsnim stilskim zahtjevima i zavidnu razinu suradnje.

Vlatke Grakali}, posljednje pjeva~ice Srebrnih krila koja `ivi u [panjolskoj i nastupa s vlastitom grupom. Posebno je srda~no pozdravljen i Kemal Monteno, jedan od doajena estrade, kojemu je `ao {to Zagrebfest ne traje vi{e dana kao nekada »jer su se tada pjeva~i mogli vi{e dru`iti«. Sli~no je bilo i s nastupima Petra Gra{e, Danijele Martinovi}, Giuliana, Josipe Lisac i Mire Ungara te posebno Zorice Kond`e i Jasne Zloki}, koje u`ivaju poseban status kod zagreba~ke publike. Uru~uju}i nagradu publike \aniju Stipani~evu, pokrovitelj Festivala i gradona~elnik Grada Zagreba Milan Bandi}, uz zahvalu Hrvoju Hegedu{i}u za organizaciju rekao je da »Zagreb to zaslu`uje i Zagrebfest ide dalje!«. ^injenica da je Lisinski bio prili~no ispunjen ~ak i na generalnoj probi, uz gu`vu na glavnom koncertu, svjedo~i da se Zagreb stvarno za`elio glazbenih spektakla i glamura.

Mo`da se, kako se nadaju i neki redoviti pratitelji zbivanja na hrvatskoj estradi, ve} dogodine ispred Lisinskog pojave i crveni tepisi za najve}e i istinske zvijezde doma}e glazbene scene.

Guda~ki kvartet Rucner u Kini uda~ki kvartet Rucner i gitarist Darko Petrinjak odr`ali su 9. studenoga u Pekin{koj koncertnoj dvorani koncert s djelima hrvatskih skladatelja Stjepana [uleka, Emila Cossetta i Borisa Papandupula, a izveli su i Kvartet za guda~e (KV 465) Wolfganga Amadeusa Mozarta.

Kineska turneja ostvarena je na temelju Programa me|udr`avne kulturne suradnje Ministarstva kulture RH i Ministarstva kulture NR Kine. Pekin{kom koncertu prisustvovali su Boris Veli}, veleposlanik Republike Hrvatske, du`nosnici kineskog Ministarstva kulture, predstavnici kulturnog i javnog `ivota grada Pekinga te predstavnici diplomatskoga zbora. U subotu, 10. studenoga, odr`an je koncert u Shenyangu, glavnom gradu provincije Liaoning, a kineska turneja Kvarteta Rucner zavr{ila je koncertom 14. studenoga u gradu Tianjinu. (M.[.)

G

rema rije~ima Snje`ane Rucner turneja je bila uspje{na i dobro organizirana, a publici su se od hrvatskih autora posebno svidjeli Papandopulo i Cossetto. Dobro su prihva}eni i propagandni materijali koje su na{i glazbenici ponijeli u tu daleku zemlju. Osim poklon paketa Turisti~ke zajednice Grada Zagreba, veliko su zanimanje izazvali CD–ovi s djelima hrvatskih skladatelja, ne samo u izvedbi Kvarteta Rucner, nego i drugih hrvatskih glazbenika, te zbirka nota HDS–a koja je sa zahvalno{}u uvr{tena u fakultetsku biblioteku. U Kini su rijetka gostovanja hrvatskih umjetnika ozbiljne glazbe, stoga je va`no da je Kvartet Rucner ovom turnejom probio led otvorivi{i mogu}nost daljnje suradnje. (V.P.)

P

ME\UNARODNI USPJESI

Prema mi{ljenju mnogih, glavnina zasluga za vrhunsku razinu Zagrebfesta, kojom doziva u sje}anje najbolje festivalske dane,

Mnogima je tako|er bio zanimljiv nastup

ME\UNARODNI USPJESI

FESTIVALI

A da se te ve~eri u Lisinskom dogodilo ne{to iznimno mogli su potvrditi mnoge poznate i slavne osobe u publici. Uz gradona~elnika Zagreba Milana Bandi}a, glavnog ravnatelja Hrvatske radiotelevizije Mirka Gali}a, preko skladatelja Miljenka Prohaske i Zrinka Tuti}a, pjeva~a Mladena Burna}a i Zdenke Kova~i~ek pa do glazbenog menad`era Vladimira Mihaljeka Mihe, tu su se na{li i mnogi koji `ive od glazbe i za glazbu, ali i vjerna zagreba~ka publika `eljna lijepe pjesme i dobre zabave.

glazbeni show kakav se jo{ mo`e vidjeti jedino na talijanskoj televiziji, a mogao bi, eto, postati karakteristi~an i za Zagreb!

Hegedu{i} i organizacijski tim iz Cantusa d.o.o. zamislili su spektakl kao svojevrstan podsjetnik na dosada{nje Festivale, pri ~emu su popularni pjeva~i, velike zvijezde hrvatske estrade, pobjednici ranijih godina ili oni koji su ostavili neizbrisiv trag na Zagrebfestu, nastupali i potom predstavljali ovogodi{nje sudionike. Tako je ostvarena povezanost me|u generacijama, ali i odli~na zabava za publiku, koja je prakti~no sudjelovala u dvostrukom programu. Uz uravnote`en scenarij Andrije Vrdoljaka, {armantnu voditeljicu Ivanu [undov te odli~an Festivalski orkestar pod ravnanjem Nik{e Brato{a, na sceni su

Razgovor s Josipom Lisac

Mo`da je upravo to najslikovitiji detalj po kojemu }e mnogi zapamtiti 53. izdanje Zagrebfesta, jednoga od najva`nijih i najuglednijih hrvatskih festivala zabavne glazbe, koji je, ~ini se, po~eo `ivjeti vi{e ne samo od stare slave, ve} i posve novom mlado{}u i `ivotno{}u.

Kataleni}, Vlatka Grakali}, \ani Stipani~ev, skupina LUKHAS, Damir Po{a, Nevena Ere{, Marko Tomasovi}, Ivana Trogrli} i Alen Vitasovi}. Oni su se ujedno natjecali za Nagradu

ME\UNARODNI USPJESI

O

pripada umjetni~kom direktoru Hrvoju Hegedu{i}u. On je odlu~io publici predstaviti samo 11 novih skladbi koje je `iri izabrao iz znatno ve}eg broja pjesama pristiglih na natje~aj.

Glavni je kriterij bila ljepota pjesme, a ne ime autora ili izvo|a~a.

DAVOR HRVOJ

no {to je zadnjih godina bilo nezamislivo, na iznena|enje mnogih, pa ~ak i organizatora, Hrvatskoga dru{tva skladatelja i Cantusa d.o.o., dogodilo se 23. studenoga ispred KD Vatroslava Lisinskog netom prije po~etka vje~nog Zagrebfesta. Pred dvoranom su se pojavili tapkaro{i, nude}i skuplje ulaznice!

Treba priznati, takvo se {to te{ko danas mo`e vidjeti i na daleko razvikanijim hrvatskim kulturnim priredbama.

FESTIVALI FESTIVALI FESTIVALI FESTIVALI FESTIVALI FESTIVALI FESTIVALI KONCERTNA SEZONA KONCERTNA SEZONA KONCERTNA SEZONA KONCERTNA SEZONA

A

Zagreb ponovno voli svoj festival

FESTIVALI

FESTIVALI

FESTIVALI

FESTIVALI

FESTIVALI

FESTIVALI

8

cantus_12:cantus_12.qxd

11-Jul-07

8:32 PM

Page 9

9

Hrvatski wunderkindi u Be~u

Entuzijazam, mladena~ki `ar i svje`ina pristupa izvedbi u kombinaciji s izra`enim umjetni~kim senzibilitetom i svira~kim sposobnostima nepogre{iva su formula za uspjeh koju sudionici ovoga hvalevrijednog projekta nesumnjivo posjeduju. Treba im samo dati priliku jer je uistinu zaslu`uju.

Kina se mora odlu~nije boriti protiv piratstva ao {to se Hrvatska bori s poja~anim piratstvom, isti problem kr{enja autorskih prava dijele mnoge zemlje svijeta. Zahtjev EU–a za stro`im mjerama protiv piratstva poslan je na jugoisto~nu stranu svijeta, u prenapu~enu Kinu koja se nalazi na ~etvrtom mjestu top–liste najve}ih dobavlja~a piratskih CD–ova, kaseta i DVD–ova, opskrbljuju}i tako nelegalnim digitalnim sadr`ajima cijelu Europu. Prva tri mjesta pripadaju Tajlandu, Maleziji i Pakistanu. Zbog tih zabrinjavaju}ih ~injenica, EU je zatra`ila od Kine da s ve}im naporima i trudom poti~e smanjenje piratstva i krivotvorenja u svojoj zemlji. Ukoliko ne do|e do `eljenih promjena, suo~iti }e se s o{trim trgovinskim sankcijama. Peter Mandelson, ~lan Sektora Europske unije za trgovinu, otkrio je da novu strategiju EU–a prema Kini ~ini novonastali dokument nazvan Bliskiji suradnici, ve}e odgovornosti — Politi~ki dokument o trgovini i investicijama izme|u EU–a i Kine: Konkurentnost i partnerstvo. Naziv ovoga va`nog dokumenta dokazuje `eljeni odnos EU–a i Kine u budu}nosti. Prihva}anje ve}e odgovornosti Kine za autorsko–pravnom za{titom ne}e rezultirati o{trim sankcijama EU–a i njezinom obra}anju Svjetskoj trgovinskoj organizaciji (WTO). Provode}i borbu za prava nad intelektualnim vlasni{tvom, EU je ovaj put na prioritetno mjesto stavila Kinu koja }e morati nadopuniti svoje obveze prema WTO–u i obvezati se na pravi~nu daljnju trgovinu. Sve zemlje diljem Europe i svijeta, pa tako i Hrvatska, morat }e u~iti na ovom primjeru i poduzeti ve}e napore u borbi protiv piratstva. (A.K.)

K

ME\UNARODNI USPJESI ME\UNARODNI USPJESI ME\UNARODNI USPJESI ME\UNARODNI USPJESI ME\UNARODNI USPJESI ME\UNARODNI USPJESI ME\UNARODNI USPJESI ZAMP

turnino Bo`idara Kunca. Energi~ni dvadesetogodi{nji pijanist Bruno Vlahek s osobitim je poletom izveo vlastitu ritmi~nu Jazz–Toccatu. Posljednji dio koncertnog maratona u Be~u, otvorili su dojmljivom suradnjom ovogodi{nji pobjednici Tribine Darko Luki}, violon~elistica Kajana Pa~ko i pijanist Dino Kalebota u efektnoj Rapsodiji concertante Borisa Papandopula, vrijednom ostvarenju hrvatskoga glazbenog stvarala{tva. Slijed uspje{nih mladih glazbenika nastavili su sve tra`enija dvadeset~etverogodi{nja sopranistica Marija Kuhar i pijanist Mario [o{a emotivnom i vrlo uvjerljivom izvedbom sentimentalne pjesme Suzi Josipa Hatzea. Zablistala su i dvojica pijanista — Zoran Veli} s Nokturnom u fis–molu Ferde Livadi}a te Javor Bra~i} u osobito dojmljivom ostvarenju Preludij i Fuga — fantazija (Hommage à Bach) Davorina Kempfa. Gostovanje izvrsnih mladih hrvatskih glazbenika u Be~u zaklju~io je improvizacijom na skladbu Duduki za sopran–saksofon solo Gabriela Erkoreke istinski virtuoz na saksofonu Gordan Tudor, prethodno odsvirav{i skladbu Domanda senza risposta za saksofon i klavir Petra Bergama uz klavirsku pratnju Maria [o{e.

ZAMP

D

tuoz, desetogodi{nji Viktor Jugovi} iz Be~a, s uvjerljivo odsviranom, za njegovu dob vrlo zahtjevnom, 1. studijom za glasovir Borisa Papandopula. Dubrova~ka violinistica \ana Kahriman uz klavirsku pratnju Matee Leko pokazala je osobit senzibilitet u oblikovanju glazbenih zamisli lirskoga Dalmatinskog capriccia suvremena dubrova~kog skladatelja Pere [i{e. Slijedio je nastup ~etrnaestogodi{njeg pijanista Petra Klasana koji se izvedbama Toccate, ~este repertoarne skladbe Brune Bjelinskog potvrdio kao istinska mlada nada.

Isto se mo`e re}i i za dvije godine stariju flautisticu Laticu Cameron, glazbenicu neupitnih svira~kih sposobnosti koja se podjednako dobro snalazi u izvedbama standardnog i suvremenog repertoara. Tako je uz klavirsku pratnju Maria [o{e uvjerljivo izvela dinami~nu skladbu Igora Kuljeri}a Canto e danza. U drugome dijelu ve~eri, u izvedbi meditativnog ostvarenja @alobni pjev Ive Josipovi}a do punog su izra`aja do{li odmjerenost i samozatajni umjetni~ki senzibilitet violinistice Anamarije Mili}. Osobitu ugo|ajnost Josipovi}eva skladateljskog izri~aja u skladbi Diabolezza izvrsno je interpretirala devetnaestogodi{nja pijanistica Mia Miljkovi}, studentica ~etvrte godine klavira na zagreba~koj Muzi~koj akademiji. Primjer uigranog komornog muziciranja pru`ile su sestre Zita i Nadia Varga izvev{i koloristi~ni Not-

ZAMP

evetnaest mladih glazbenika, od desetogodi{njaka do dvadesetogodi{njaka, izveli su, u duhu temeljne namjere Festivala, skladbu iz standardnoga koncertnog repertoara i jedno djelo hrvatske glazbene literature. Tijekom ~etverosatne koncertne ve~eri pru`ili su svojevrstan presjek hrvatskoga glazbenog stvarala{tva od Ferde Livadi}a i Dore Peja~evi} do suvremenih skladatelja Ive Josipovi}a i Sanje Drakuli}. Koncert su ljupkom izvedbom Canzonette Dore Peja~evi} otvorili brat i sestra Domjani} iz Liechtensteina — devetogodi{nja violinistica Sara i jedanaestogodi{nji pijanist Andreas, koji se potvrdio i kao spretan solist u izvedbama zaigrane skladbe Ogledalce Sanje Drakuli}. Publici se predstavio jo{ jedan maleni vir-

Rije~anin Marco Graziani student je druge, a Dubrov~anin Marin Maras prve godine, obojica u klasi prof. Leonida Sorokova. Na natjecanju su nastupila ~etrdesetdva mlada guda~a iz Rusije, Rumunjske, Azerbajd`ana, Kirgistana, Ju`ne Koreje, Austrije i Hrvatske, a prva nagrada pripala je Ruskinji Veri Lopatinoj. (M.[.)

ZAMP

U

D

ZAMP

sklopu Festivala hrvatske glazbe u Be~u u `ivopisnoj Beethovenovoj dvorani Akademske gimnazije, ~iji je u~enik svojedobno bio i Franz Schubert, 6. studenoga odr`an je koncertni maraton mladih nadarenih hrvatskih glazbenika. Koncert u organizaciji Muzi~kog informativnog centra Koncertne direkcije Zagreb uprili~en je pod visokim pokroviteljstvom predsjednika RH Stjepana Mesi}a i dr`avnoga tajnika za umjetnost i medije Republike Austrije Franza Moraka, a uz potporu Zaklade Musik und Jugend iz Liechtensteina i njezina umjetni~kog direktora Dra`ena Domjani}a.

vojica studenata Muzi~ke akademije u Zagrebu, Marco Graziani i Marin Maras, osvojili su drugu i tre}u nagradu na Me|unarodnom festivalu guda~a u Akademskom glazbenom u~ili{tu pri Konzervatoriju ^ajkovski u Moskvi.

ZAMP

Pi{e: Bojana Ple}a{

Nagrade mladim guda~ima

ZAMP

Hrvatska glazba na be~kom maratonu hrvatskih wunderkinda

HGM jazz orkestar Zagreb

ZAMP

P

iz glazbene povijesti, pri rasko{noj Pala~i Lobkowitz miris aristokratskih salona Salzburga i Dubrovnika raspr{ili su mladi dirigent Domeniko Bri{ki, pijanist Hrvoje Jugovi} i Hrvatski komorni orkestar, a fine ~estice zraka ispod svodova monumentalne be~ke Schubertove crkve (Schubertkirche) u zvuku orgulja virtuoznog Dialogos u be~koj crkvi Am Hof Alena Kopunovi}a Legetina zatitrale su i kroz harmoni~nost skladbi su divne hrvatske popijevke K. Odaka, A. Hrvata F. Dugana i A. Vidakovi}a. U Pala~i Markovi}a, J. Hatzea i D. Peja~evi}.

Eschenbach briljirao je ansambl festivala Strings only!, formacije ~elista poznatije pod Jedan od vrhunaca Festivala bio je nedvoimenom Cellomania, ina~e originalnog »izu- jbeno i nastup Cantus Ansambla u Schönma« lucidnog Valtera De{palja, izvedbama berg Centru, be~kom Carnegie Hallu suskladbi R. Matza, I. Kuljeri}a i H. Villa Lo- vremene glazbe. Uz Merlin Ensemble bosa, a par dana nakon njih i Hrvatski Wien, s kojim Cantus povezuje sada ve} barokni ansambl uz goste iz Austrije, vi{egodi{nja iznimno uspje{na suradnja, blok–flautisticu Sabine Federspieler i teor- hrvatski je ansambl nastupio uz vokalne bista Hermanna Platzera. Skladbe ob- soliste Antonelu Malis Hod`i}, Ivanu ljetni~ara B. Papandopula i I. Brkanovi}a te Kladarin i Berislava Pu{kari}a. Na koncertu, D. Peja~evi} i F. Schuberta bravurozno su koji je odisao ozra~jem nepotpisana hompredstavili An|elko Krpan i Nada Majnari}, magea velikim hrvatskim skladateljima B. a uz pomo} lihten{tajnske Zaklade Musik Papandopulu i M. Cipri, izvo|ena su, und Jugend (umjetni~ki ravnatelj zaklade je dakako, i majstorska djela Arnolda SchönDra`en Domjani}) u Be~u su se, u im- berga. Na svojemu be~kom koncertu Canpozantnoj neogoti~koj dvorani Akademske tusovci su odu{evili preciznom izvedbom gimnazije, predstavili »hrvatski wunderkin- jedne od prvih Schönbergovih dodekafondi«. Jazz koncerte u kultnom be~kom jazz skih sklabi — Serenadom za basbariton i koklubu Porgy & Bess ~ak su i komentatore morni ansambl op. 24. U toj skladbi, njenim dnevnih novina Die Presse potakli na izjavu tonskim »lancima«, generiranima neumo»da u Hrvatskoj postoji izvrstan jazz big ljivom logikom 12–tonske tehnike, osim band«. S izvanrednim uspjehom tamo su zanatske perfekcije, Cantus se kroz koncennastupili HGM jazz orkestar Zagreb, Elvis trirano glazbovanje, do zuba oboru`an zanatStani} Group te Zagreb Jazz Portrait. Izvor- skim umije}em svojih ~lanova, posvetio i nu narodnu glazbu iz cijeloga svijeta na do- tra`enju na prvi pogled skrivenih glazbenih bar je, »gradi{}anski na~in« u okvirima Fes- impulsa, dopiru}i duboko u sr` skladbe i rativala, ponudio ansambl neobi~na imena zotkrivaju}i ljepotu njezine utrobe, a sve to Far{ejstu, a Ivana Kladarin, Valentina Fi- uz plamte}u strast istinskih muzikanata u ja~ko i Helena Luci} uz pratnju Maria ^opo- najboljem smislu rije~i. ra rasko{nim pjeva~kim umije}em o`ivjele

D

ZAMP

ri~a o rizni~aru koji je gotovo manijakalno zaljubljen u svoje blago, svijetu malo poznato, pa ga, uvjeren u njegovu veliku vrijednost, opsesivno poku{ava izlo`iti, u njegovoj ljepoti u`ivati i dijeliti je s drugima, dobra je metafora za razumijevanje ishodi{nog impulsa i same misije Festivala hrvatske glazbe u Be~u. U iznimno te`ak pothvat — sve ono najbolje iz tisu}godi{nje povijesti hrvatske glazbe »izlo`iti« u jednoj od najve}ih svjetskih metropola glazbe, austrijskoj prijestolnici Be~u — drugu godinu zaredom s prili~no opipljivim uspjehom upustio se jo{ jednom Muzi~ki informativni centar Koncertne direkcije Zagreb i Udru`enje za unaprije|enje hrvatske glazbe iz Be~a. Tako je, u vi{e od mjesec i pol dana, hrvatska umjetnost predstavljena na trinaest koncerata kroz cijeli spektar glazbenih vrsta, od klasi~ne preko jazza i izvorne tradicijske glazbe. Na Festivalu, koji se odr`avao pod visokim pokroviteljstvom predsjednika Republike Stjepana Mesi}a i dr`avnog tajnika za umjetnost i medije Republike Austrije Franza Moraka, a uz veliku podr{ku Ministarstva kulture i Ministarstva vanjskih poslova i europskih integracija Republike Hrvatske te sudjelovanje cijelog niza austrijskih institucija, u elitnim koncertnim prostorima predstavljen je niz vrsnih hrvatskih ansambala i interpreta uz cijelu galeriju skladatelja. Duh prastarih glagolja{kih napjeva s hrvatskoga juga i primorja utkanih u glazbeno tkivo Tondalove vizije u be~koj crkvi Am Hof prizivao je pari{ki ansambl Dialogos koji vodi medijevalistica svjetskog formata Katarina Livljani}; u ozra~ju dvorane Eroica, koja je bremenita velikim doga|anjima

ani hrvatske glazbe u [vedskoj, odr`ani od 23. rujna do 7. listopada, organizirani u suradnji [vedske koncertne uprave, Ministarstva kulture Republike Hrvatske, Grada Zagreba i hrvatskog Veleposlanstva u [vedskoj, sastojali su se od gostovanja Cantus Ansambla, Hrvatskoga baroknog ansambla i HGM jazz orkestra Zagreb. U dvanaest {vedskih gradova izveli su djela hrvatskih i svjetskih skladatelja, {to je dosad najve}a promid`ba hrvatskih skladatelja i izvo|a~a u sjevernoj Europi. Hrvatsku suvremenu produkciju na ~etiri je koncerta predstavio Cantus Ansambl, dok je njihov umjetni~ki voditelj Berislav [ipu{ odr`ao i dva predavanja o hrvatskoj glazbi 20. i 21. stolje}a. HGM jazz orkestar Zagreb pod umjetni~kim vodstvom Sigija Feigla, izveo je jazz standarde i djela hrvatskih jazz skladatelja. Manifestacija je dio opse`nijega projekta Glazbene veze koji }e se nastaviti u travnju 2007. gostovanjima {vedskih umjetnika na 24. Muzi~kom biennalu Zagreb. (M.[.)

ZAMP

Pi{e: Davor Merka{

ZAMP

Drugo izdanje Festivala hrvatske glazbe u Be~u

Hrvatska glazba i glazbenici u [vedskoj

ZAMP

MANIJAKALNO ZALJUBLJENI RIZNI^AR

DAVOR HRVOJ

ME\UNARODNI USPJESI ME\UNARODNI USPJESI ME\UNARODNI USPJESI ME\UNARODNI USPJESI ME\UNARODNI USPJESI ME\UNARODNI USPJESI ME\UNARODNI USPJESI ME\UNARODNI USPJESI ME\UNARODNI USPJESI ME\UNARODNI USPJESI ME\UNARODNI USPJESI

BROJ 141/142, PROSINAC 2006.

cantus_12:cantus_12.qxd

11-Jul-07

8:32 PM

Page 10

Pi{e: Helena Novak

ro{le je godine sve~ano obilje`ena deseta obljetnica osnutka Po`e{kih orgulja{kih ve~eri. Jedanaeste Po`e{ke orgulja{ke ve~eri i prigodni program o blagdanu sv. Terezije Avilske, za{titnice grada Po`ege i po`e{ke Katedrale, odr`ane su — kao i prethodnih godina — uo~i njezina blagdana. Festival je bio i prigoda da se na sve~aniji na~in proslavi deseta obljetnica uspostave Po`e{ke biskupije i re|enja njezina prvog biskupa. Ciklus od pet glazbenih ve~eri, pod pokroviteljstvom Ministarstva kulture te u organizaciji Grada Po`ege i Po`e{ke biskupije, zapo~eo je 27. rujna 2006. na dan uspostave Po`e{ke biskupije, a zavr{io je sve~anim ve~ernjim hvalama 14. listopada.

Otvorenje Ve~eri te njihova zavr{nica odvijale su se u Katedrali sv. Terezije Avilske, dok su preostala tri koncerta odr`ana u Crkvi sv. Lovre.

FESTIVALI

FESTIVALI

FESTIVALI

FESTIVALI

P

FESTIVALI

MUP–ov seminar u istarskom Valbandonu

Dobra posje}enost ovogodi{njih POV

Hrvatski barok izvan Zagreba i Vara`dina Na prvom koncertu vi{eslojnost programa o~itovala se ravnote`om svjetovnog i sakralnog. Ovdje, svakako, valja naglasiti zastupljenost hrvatskih skladatelja u nekima od kapitalnih djela hrvatske glazbene sakralne ba{tine, poput latinskog ofertorija Cum invocarem V. Lisinskog, moteta na staroslavenskom jeziku Svr{i stopi moje K. Odaka, Divan Bog A. Klobu~ara te pu~ko–arhai~nih slojeva u zborskoj skladbi Zdrava Devica M. Le{}ana.

Koncerti Trija Vallis Aurea i Ante Kne{aureka po`e{koj su publici podarili djela europskoga koncertnog repertoara, ponajvi{e onog baroknog, zaobilaze}i slu{ateljsku ekskluzivnost, ali i hrvatsku glazbenu ba{tinu. Solisti sv. Marka i njihov dirigent Tomislav Fa~ini svoj su koncert temeljili na osobnom umjetni~kom oblikovanju misnog oblika koji slijedi obred svete mise, od uvodnog orgulja{kog praeludiuma do rasko{nog venecijanskog zborsko–orgulja{kog conclusiuma uz okosnicu ordinariuma Missae u koji su umetnuti dijelovi misnog propriuma. Interpretacijsko–slu{ateljska poticajnost glazbenoga programa ostvarena je ordinariumom Palestrinine Missae Papae Marcelli u stile antico (bez Sanc-

FESTIVALI FESTIVALI FESTIVALI FESTIVALI

Unato~ financijskim pote{ko}ama `upanije, umjetni~ki ravnatelj Po`e{kih orgulja{kih ve~eri, katedralni zborovo|a i orgulja{ Alen Kopunovi} Legetin, za ovaj je festival anga`irao ponajbolje doma}e izvo|a~e, prete`no po`e{ke soliste i ~lanove ve}ih zborskih izvo|a~kih tijela. U~enici po`e{ke Srednje glazbene {kole, studenti glazbe, profesori glazbe i amateri okupljaju se oko njega kao orgulja{a i zborovo|e triju po`e{kih zborova (Zbora Crkve sv. Lovre, Katedralnog zbora te HKUD–a »Vijenac«). Anga`irano{}u tolikog broja izvo|a~a, Po`ega se predstavlja kao regionalno glazbeno sredi{te, koje i izvan ovog festivala ne dopu{ta kulturno potonu}e grada u sivilo nezainteresiranosti, za {to je zaslu`an upravo Kopunovi} Legetin. Ove je

godine nastupio na ~ak ~etiri koncerta, me|u njima i na onom sa Solistima sv.

Marka, uspje{no zamijeniv{i najavljenog orgulja{a Pavu Ma{i}a. Iako u sku~enim izvo|a~kim uvjetima, osobito u pogledu kvalitete obje »kraljice instrumenata« u Katedrali i Crkvi sv. Lovre, visoka izvedbena razina svih koncerata zaslu`ila je najtoplije pohvale.

Eppur si muove Po`e{ke orgulja{ke ve~eri najavljuju pobolj{anje izvo|a~kih okolnosti. U procesu nastanka nalaze se budu}e orgulje po`e{ke Katedrale, ~ijih bi 3 manuala i 40 registara do idu}e jeseni i novih Ve~eri trebala izgraditi tvrtka Eisenbarth–Passau. Rekli bismo, Eppur si muove, i to u pozitivnom smjeru, jer bi time Hrvatska dobila jedne od reprezentativnijih orgulja. Ovogodi{nji je festival bio medijski nedovoljno popra}en i u samoj Po`egi, a {iru propagandu ne treba ni spominjati, jer je gotovo nije ni bilo. Slabu posje}enost nekih glazbenih doga|anja najlak{e je obja{njavati neprosvije}eno{}u i nedostatkom lokalnih (ne)posjetitelja, te time sebe li{iti odgovornosti. U svakom slu~aju, Po`e{ke orgulja{ke ve~eri A.D. 2006 pokazale su da anga`irani duh mladih glazbenika mo`e prebroditi mnogo toga, pa i na{ zajedni~ki nemar.

FESTIVALI

Plakat XI. Po`e{kih orgulja{kih ve~eri

Pleter gregorijanike i doma}ih himana Sve~ane vesperae od pro{le su godine uklju~ene u program Ve~eri. Za razliku od prethodnoga koncerta kojemu nije bio cilj pratiti liturgijske misne tekstove odre|enoga blagdana, ve~ernje hvale nisu bile opona{anje liturgije, ve} glazbeno–molitveni realitet unutar autenti~nog izvedbenog konteksta, u kojemu su se s obveznom gregorijanskom okosnicom izmjenjivali napjevi ponajvi{e hrvatskih skladatelja. Nakon Jeli}evog po~etnog odziva Domine ad adiuvandum uslijedili su himni i antifone T. Fosi}, A. Kopunovi}a Legetina, M. Le{}ana, L. Reficea i M. Asi}a, prate}i propisani ~asoslov ve~ernje svetkovine {panjolske svetice i misti~arke sv. Terezije Avilske, u ~ijem je sudjelovanju — prate}i dodatne tekstove — i publika mogla (teoretski gledano) glazbeno participirati.

FESTIVALI

O

tusa i Benedictusa), unutar kojega se isprepli}u gregorijanski koral, talijanski ranobarokni splet G. Frescobaldija, G. Gabriellija i C. Monteverdija te — nacionalnoj muzikologiji i izvedbenoj sceni najzanimljiviji — Laudate Dominum Tomasa Cecchinija kao introitus, Canite et psalite Ivana Luka~i}a kao psalam te njegov Panis angelicus u svojstvu communia. Zastupljenost ponajboljih glazbenih stranica hrvatskoga ranog baroka, osobito onih iz Sacrae Cantiones, ~ija skladateljsko–tehni~ka kvaliteta nimalo ne zaostaje za suvremenim venecijanskim ina~icama stile moderno i stile misto, daje naslutiti da hrvatska rana glazba sve vi{e postaje dijelom doma}ih izvo|a~kih programa izvan specijalisti~kih krugova glavnoga grada i Vara`dinskih baroknih ve~eri kao primarnog i medijski najeksponiranijeg festivala (hrvatske) barokne glazbe.

FESTIVALI

vogodi{nju su slavonsku manifestaciju sakralne i klasi~ne glazbe otvorili po`e{ki glazbenici predstaviv{i neke od izvedbenih snaga grada: Zbor Crkve sv.

Lovre, HKUD »Vijenac«, Brass quintet Pandur, niz solista (Lucija Zovko, flauta, Bruno Gro{i}, rog, Vjekoslav Hude~ek, bas, sopranistice Dra`enka Maji}, Marija Milinkovi}, Ana Ticl i Tomislav Juri}, orgulje) te Alena Kopunovi}a Legetina u ulozi dirigenta i orgulja{a. Po`e{koj se publici 8. listopada predstavio Trio Vallis Aurea u sastavu Dario Teskera (truba), Vanja Lisjak (trombon) i Alen Kopunovi} Legetin (orgulje), a idu}ega dana, 9. listopada, orgulja{ki solisti~ki koncert odr`ao je Ante Kne{aurek. Pretposljednje ve~eri manifestacije, 12. listopada, nastupili su Solisti sv. Marka pod umjetni~kim vodstvom Tomislava Fa~inija uz orgulja{ku pratnju Alena Kopunovi}a Legetina. Festival je kulminirao u predve~erje Blagdana sv.

Terezije Avilske 14. listopada, kada su sve~ane vesperae — ve~ernje hvale — izveli Katedralni zbor i Alen Kopunovi} Legetin, ponovno kao dirigent i orgulja{, dok je liturgijsku molitvu (umjesto po`e{koga biskupa msgr. dr. Antuna [kvor~evi}a) predvodio `upnik @upe sv. Terezije Avilske, Matija Jurakovi}.

FESTIVALI

Lordan Ljubenkov: »Ve} godinama sura|ujemo s MUP–om i na{a suradnja svakim danom dobiva na kvaliteti i me|usobnom povjerenju. Seminarom u Valbandonu napravljen je jo{ jedan korak naprijed. Izme|u ostaloga, uskoro planiramo zajedni~kim snagama krenuti u obilazak ugostiteljskih i drugih objekata radi provjere zakonski ispravnog kori{tenja glazbe putem d`uboksa.«

FESTIVALI

I

FESTIVALI

starsko mjesto Valbandon po~etkom listopada bilo je doma}in sastanka pet zemalja Europe koje je organiziralo Ministarstvo unutarnjih poslova. Od 3. do 6. listopada posjetili su ga gosti iz Engleske, Slovenije, Srbije te Bosne i Hercegovine kako bi zajedno s hrvatskim predstavnicima raspravili o za{titi prava vezanih uz industrijsko vlasni{tvo (patenti, `igovi, industrijski dizajn i sli~no) i autorskom pravu vezanom uz ra~unalne programe (audiovizualna i glazbena djela). Seminarski dio posve}en glazbenim djelima sastojao se od predavanja u organizaciji Hrvatske diskografske udruge, a gostuju}i predava~ Numit Ali iz Engleske naglasio je borbu protiv neovla{tene razmjene glazbenih djela kroz p2p sustav. Predstavnici HDS ZAMP–a, Lordan Ljubenkov, Stribor Jur~i} i Pavle Fellner, govorili su o temi pod naslovom Prakti~na autorsko–pravna pitanja vezana uz kori{tenje d`uboksa i medija za privatno kopiranje. Odvjetnik Fellner dao je nekoliko bitnih napomena u vezi sudskog procesuiranja predmeta vezanih uz d`ubokse i privatno kopiranje. Istaknuo je da raspola`e velikim brojem sudskih presuda iz ovoga podru~ja te da mu se pripadnici policije mogu obratiti `ele li koristiti te presude radi kvalitetnije autorsko–pravne za{tite u budu}im postupcima. Pravnici Ljubenkov i Jur~i} obratili su pozornost na d`ubokse. Upozorili su da se radi o kori{tenju glazbe kod kojega je potrebno podmiriti dvije naknade: za reprodukciju na hard disk d`uboksa i za javno priop}avanje fiksiranoga djela.

Raspravljalo se i o ulozi Udruge prire|iva~a zabavnih igara prilikom naplate naknada za reprodukciju i o provo|enju vezanoga sustava kroz izdavanje certifikata i hologramskih markica kao dokaza o podmirenju naknade. Izlaga~i su se osvrnuli i na granice privatnoga kopiranja. Objasnili su ovu pojavu kroz analizu zakonskih okvira ustroja i povijesti sustava te brojne prakti~ne primjere razgrani~enja privatnog i vlastitog od javnog i komercijalnog karaktera iskori{tavanja autorskih djela. Seminar je bio velik korak u postizanju ravnote`e za{tite autorskih i srodnih prava izme|u Hrvatske i ostalih zemalja Europe. (Ana Kralj)

FESTIVALI

MLADI FESTIVAL S MLADIM GLAZBENICIMA

FESTIVALI

V E ^ E R I

FESTIVALI

ZAMP ZAMP ZAMP ZAMP ZAMP ZAMP ZAMP ZAMP ZAMP

O R G U L J A [ K E

FESTIVALI

U

P O @ E [ K E

FESTIVALI

povodu 50. obljetnice djelovanja Mu{kog vokalnog ansambla Ivan Goran Kova~i} 16. je studenoga u zagreba~koj Crkvi sv. Bla`a odr`an sve~ani koncert i promocija novog CD–a.

Ansambl je 1956. kao ogranak Akademskog zbora SKUD–a Ivan Goran Kova~i} osnovao Du{an Pra{elj, najprije kao oktet, a kasnije kao vokalno–instrumentalni sastav. Od 1964. djeluje kao samostalna sekcija Dru{tva. Nakon Pra{elja vodili su ga Adalbert Markovi}, Vinko Glasnovi}, Zdravko Vitkovi}, Ivo Androja, Dinko Fio, Vladimir Babu{, Marijan Krajna i Bo`idar Galli, a danas ga vodi Josip Nalis. Na programu koncerta bile su i skladbe Praskozorje moga grada Adalberta Markovi}a, Psalam 119. iz ofertorija Ispovjem se Krste Odaka, Galiotova pesan Zlatka Kamenjarina, Ko`ulec Borisa Krnica, Magarac, otac i sin Jakova Gotovca te niz obrada narodnih i klapskih pjesama. (M.[.)

1 1 .

FESTIVALI

Obljetnica Mu{kog vokalnog ansambla I. G. Kova~i}

FESTIVALI

BROJ 141/142, PROSINAC 2006.

ZAMP

ZAMP

ZAMP

ZAMP

ZAMP

ZAMP

ZAMP

ZAMP

ZAMP

ZAMP

ZAMP

ZAMP

ZAMP

ZAMP

ZAMP

VIJESTI

VIJESTI

VIJESTI

VIJESTI

VIJESTI

VIJESTI

10

cantus_12:cantus_12.qxd

11-Jul-07

8:32 PM

Page 11

11

BROJ 141/142, PROSINAC 2006.

OBLJETNICE

Antun Tomislav [aban vlastiti opus »obojio« Miami latino zvukom Pi{e: Ivica @upan

Na otvorenju u dvorani Pu~kog otvorenog u~ili{ta Novigrad — Cittanova govorili su pod`upan Istarske `upanije Sergio Berni}, predsjednik ^akavskoga sabora Aleksa Ladavac, predsjednik Gradskoga vije}a Grada Novigrada Vladimir Torbica te organizatorica skupa, muzikologinja Ivana Gortan–Carlin. Nakon toga odr`an je koncert Milottijevih djela u izvedbi glazbenih umjetnika radionice Arena International i Mje{ovitog pjeva~kog zbora Ro`enice iz Pazina. Flautist Cveto Kobal i pijanistica Tatiana [verko Fioranti svirali su Scherzo te Sje}anje na Ohrid (Perle di Ocrida), gitarist @arko Ignjatovi} izveo je trostava~nu skladbu Istarski krajolik, violinistica Natalija ^abruni} Pfeifer i pijanistica T. [verko Fioranti odsvirale su stavak Adagio ma non troppo iz djela Duo concertante, a klarinetist Borut Vatovec, tako|er uz klavirsku pratnju T. [verko Fioranti, interpretirao je Fantaziju za klarinet i klavir. Prvobitno napisana za orkestar trostava~na Primorska suita prvi put je zazvu~ala u klavirskoj verziji. Popijevka Campana solitaria skoro je zbog bolesti sopranistice izostala s programa, ali raspolo`eni maestro Milotti ju je predstavio uz pijanisticu [verko. U koncert Milottijevih komornih djela slu{ateljstvo je uvela muzikologinja Orietta [verko. Mje{oviti pjeva~ki zbor Ro`enice, koji je Milotti niz godina vodio, pod ravnanjem Ines Kova~i} otpjevao je skladbe Mosaico, Zdravo Zvijezdo mora, Ni ga ~a je Pazin, Okon~aj galebe, In vino veritas, Allegria i prvi Milottijev opus, Mar{ Istarske brigade.

FESTIVALI

DAVOR HRVOJ

FESTIVALI FESTIVALI FESTIVALI FESTIVALI

Antun Tomislav [aban, Ignacio Berrroa i Big Band HRT–a na 16. Me|unarodnim danima jazza

domi{ljato izmjenjivao sa svojim starim i novim materijalom. ^uli smo po jednu posvetu Thadu Jonesu i Gilu Evansu, ali i samom Ignaciu Berroi, a potom je uslijedio pregr{t swingerskih i latin–jazz skladbi iz [abanova opusa: Blues for Thad, Etude 125, En Passant, No

Berroina »kalibra« ni posebne ekspresivnosti.

Izvedbama vlastitih skladbi sjajno se predstavio i Zagreb Jazz Portrait u sastavu gitarist Mario Igrec, saksofonist Sa{a Nestorovi}, kontrabasist Nenad Jura Vrande~i} i bubnjar Borna [ercar te pridru`eni ~lan, klavirist Matija De-

XXV. Mantinjada pul Ronjgi — Tradicionalno natjecanje mladih sopaca i kantura Istre i Hrvatskoga primorja

Glasi na{ih starih od davne davnine Pi{e: Lovorka Ruck okviru Matejne, dana op}ine Vi{kovo u blizini Rijeke, u Spomen–domu Ronjgi, rodnoj ku}i Ivana Mateti}a Ronjgova, 24. je rujna odr`ana 35. Mantinjada pul Ronjgi u organizaciji Ustanove »Ivan Mateti} Ronjgov«.

U

Mantinjada je tradicionalno natjecanje mladih

semplova orkestralne i zborske glazbe te zvukova pojedinih glazbala {to ih je diskretno i nenametljivo emitirao preko prijenosnoga ra~unala, predstavio se kao sjajan melodi~ar i nadasve virtuoz njegovana i profinjena zvuka, koji u cjelove~ernjem programu publiku mo`e dr`ati prikovanu za sjedala.

sopaca i kantura Istre i Hrvatskoga primorja. U natjecanju sopaca do 16 godina starosti nastupilo je sedam parova svira~a sopila, odnosno pojedinaca koji su »sopli va meh«. Prvu je nagradu osvojio David Juri~i} iz Kapelica kraj Labina, druga je nagrada dodijeljena sopa~kom paru Mateo Kirin~i} — Marko @upan iz Dobrinja na Krku, a tre}a Dinu Bla{kovi}u iz Presike kraj Labina te sopa~kom paru Maji i Matiji Radivoju iz Gabonjina na Krku.

U natjecanju kantura i kanturica do 18 godina starosti nastupilo je devet parova i skupina. Za razliku od prethodnih godina, kada su nagrade osvajali i parovi kantura, ove su godine priznanja osvojile isklju~ivo kanturice. Prvu je nagradu osvojio par Eva Per{i} — Klaudia Jeleni} iz Kr{ana, drugu par Andrea Mara~i} — Petra Gr{kovi} iz Vrbnika, a tre}u par Nina Wolf — Zrinka Kralji} iz Omi{lja te skupina kanturica iz Malinske, u kojoj »kantaju« Dorotea Gr`eti}, Katarina Spicijari}, Klara Bogovi}, Anamaria @gombi} i Katarina

Sljede}ega dana u Dvorani Slavka Zlati}a na Filozofskom fakultetu u Puli odr`an je znanstveni skup s temama: Harmonijski izri~aj Nella Milottija u zborskim skladbama (mr. sc. Mirjana Veljovi}), Odnos melodije i harmonije u ranim instrumentalnim djelima Nella Milottija (dr. sc. Ingrid Pustijanac, Italija), Dje~je pjesme Nella Milottija (dr. sc. Marija Riman), Pulski orkestar — tradicija (ne)uspjelih poku{aja (1947.–1966.) (mr. Lada Durakovi}), Nello Milotti u ogledalu rada/djelovanja/Ustanove Ivan Mateti} Ronjgov (prof.

Lovorka Ruck), Nello Milotti i Na{ kanat je lip (prof. \eni Dekleva–Radakovi}), L'Ereditá Tartiniana (prof. Elio Musizza, Slovenija), Istarske ina~ice pu~ke popijevke, »U se vrime godi{}a« (mr. sc. Kristina Riman), Musica da camera di Nello Milotti (prof. Orietta [verko), Milottijeve zabavne skladbe na MIK–u (prof. Danijela Lovri}), Granelli di storia del maestro nello Milotti su RTV Koper–Capodistria (prof. Flavio Forlani, Slovenija) te Isje~ci iz diplomske radnje Kristine Baf (Njema~ka): @ivot i djelo Nella Milottija (mr. sc. Ivana Gortan–Carlin). Nakon izlaganja pijanistica Elda Krajcar–Percan nadahnuto je interpretirala skladbu Fantasia Istriana. Skup, koji je zavr{io otvorenim razgovorom sa skladateljem, sljede}e }e godine rezultirati zbornikom radova {to }e biti dar za njegov 80. ro|endan.

@u`i}. Svi natjecatelji nastupili su, kao {to i nala`u propozicije Mantinjade, u narodnoj no{nji svojega kraja. Ocjenjiva~ki sud sa~injavali su Ivan Lesica i Ivan Kralji} s otoka Krka te Feru~o Kralji} iz @minja. Nakon natjecateljskog dijela, u programu nazvanom Kanat i svirka generacija, nastupilo je osam parova, pripadnika razli~itih nara{taja, na primjer djed–unuk, majka–k}i, u~itelj–u~enik i tako dalje, {to odgovara prirodnom slijedu preno{enja narodne glazbene tradicije. Na koncu svake Mantinjade pozivaju se gosti, folklorni ansambli ili poznati solisti, a ove su godine to bili ~lanovi Folklornog ansambla Zora iz Opatije s umjetni~kim voditeljem Gabrielom Funari}em i glazbenim voditeljem Mirkom Klin~ovim koji su se u Ronjgima predstavili spletom hrvatskih plesova.

Voditelji manifestacije bili su Ivan Pava~i}, kr~ki u~itelj sopnje i idejni za~etnik Mantinjade, te Du{an Pra{elj, ravnatelj Ustanove »Ivan Mateti} Ronjgov«. Mantinjada pul Ronjgi koja traje ve}

~etvrt stolje}a, u ovom je jubilarnom izdanju okupila brojne mlade sopce i kanture, njihove u~itelje, roditelje, »none i noni}e« koji prenose »glase na{ih starih od davne davnine«, kao i brojnu publiku, ljubitelje autohtone sopnje i kanta.

Mantinjada ispred ku}e Ivana Mateti}a Ronjgova

OBLJETNICE

OBLJETNICE

OBLJETNICE

OBLJETNICE

OBLJETNICE

Nezaboravan je bio i solo nastup slavnoga kontrabasista Miroslava Vitousa, jednoga od rijetkih svjetskih kontrabasista u jazzu koji mo`e odr`ati vrhunski solo koncert, i to kompleksne glazbe. Sviraju}i jazz standarde (evergreene i skladbe Milesa Davisa), ali i vlastite brojeve utemeljene na klasi~noj glazbi, uz diskretnu podr{ku

OBLJETNICE

U

OBLJETNICE

organizaciji Katedre ~akavskoga sabora za glazbu — Novigrad i Filozofskog fakulteta u Puli, a pod pokroviteljstvom Istarske `upanije, Grada Pule i Grada Novigrada, 28. i 29. rujna ove godine odr`an je 5. Me|unarodni muzikolo{ki skup Iz istarske glazbene riznice povodom 80. ro|endana Nella Milottija.

OBLJETNICE

Pi{e: Lovorka Ruck

OBLJETNICE

Pro`ivljene interpretacije Milottijevih skladbi

Ve} godinama Me|unarodni dani jazza sustavno predstavljaju europsku jazz scenu, posebice mla|e ali afirmirane glazbenike i skupine {irokoga stilskog raspona. Ove su godine gostovala dva sastava koji su u svojim dr`avama progla{eni najboljima: danski free jazz sastav Anderskov Accident, koji njeguje slobodne forme, i {vedski Fabian Kallerdahl Galore, koji je {irio poprili~no hladne vibracije, ali jo{ vi{e moldavski etno–jazz Trigom Ensemble, sastavljen od ~etvorice multiinstrumentalista, virtuoza koji spajaju tradicijsku glazbu svoje zemlje sa suvremenim jazzom.

OBLJETNICE

Sviraju}i sa svojim kvartetom, Berroa je predstavio recentni CD Codes {to ga je objavila tvrtka Blue Note. No, gledaju}i u cijelosti, ~ini se da pijanist David Siegel i tenor–saksofonist Felipe LaMoglia jo{ uvijek nisu solisti

Skup Iz istarske glazbene riznice posve}en Nellu Milottiju u povodu 80. ro|endana

OBLJETNICE

Skladateljev je entuzijazam motivirao soliste koji su se iskazali, poput Davora Kri`i}a, Sa{e Nestorovi}a, Arsena Ere{a, gosta Matije Dedi}a i drugih.

Program je uistinu odu{evio publiku koja je ovacijama izmamila dodatak, Prevlaku, jo{ jednu [abanovu atraktivnu skladbu.

Nello Milotti i glazbenici

OBLJETNICE

[aban je slavnomu bubnjaru prepustio odabir ostaloga materijala, pa su Berroa i Big Band HRT–a svirali neke od najpoznatijih skladbi iz repertoara big banda Counta Basiea i jednu Michela Camila.

Kako program ni u jednom trenutku ne bi bio jednoli~an, [aban je program uspje{nica iz ere swinga

[aban je visokoprofesionalno, zapravo, maestralno uigrav{i orkestar, skrbio o doslovce svakom detalju aran`mana, a u svakom je trenutku izvedbe uspijevao posti}i dinamiku i kolorit Miami sounda za kakvim je najvi{e te`io.

Tako je, primjerice, u orkestar sporadi~no uvodio petu trubu (Tomislav Ruklji}) i tubu (Vedran Ruklji}) te, `ele}i {to autenti~nije predstaviti opus usmjeren na latino stil, vi{e udaraljka{a, pa smo, izme|u ostaloga, u`ivali i u atraktivnim perkusionisti~kim dionicama Berroe, Borne [ercara, Hrvoja Rup~i}a i Sa{e Wozdeckog.

di}, koji se zadnjih godina pokazao kompatibilnim suradnikom. Sviraju}i Igrecove i [ercarove skladbe koje }e se na}i na njihovu novom albumu Dan, dva u izdanju Cantusa, obilje`ili su petnaestu obljetnicu uspje{na djelovanja. Publiku je motivirani sastav odu{evio zrelim i nijansiranim izvedbama s efektnim i ekspresivnim solima svih ~lanova, uklju~uju}i i obrade narodnih skladbi, za {to se kvartet specijalizirao.

IZ GLAZBENE BA[TINE

O

Name Feature, Viena–Miami Conexion i Maestral. Skladatelj je aran`mane napisao u latino formama, to~nije mahom u Miami latino jazz stilu, a upravo se u Miamiju djelomice {kolovao, gdje je upoznao neke od glazbenika koji su prethodne ve~eri nastupili u Berroinu sastavu.

IZ GLAZBENE BA[TINE

vogodi{nji 16. Me|unarodni dani jazza, koji su u uobi~ajeno uzornoj organizaciji Hrvatskoga dru{tva skladatelja i Koncertne dvorane Vatroslava Lisinskog odr`ani od 24. do 27. listopada u Maloj dvorani, zami{ljeni su kao spoj vrhunski etabliranih umjetnika i glazbenika koji tek dolaze. Namjeravalo se tako|er stilski pokriti raspon od solisti~koga (kontrabas solo) koncerta do big banda, a najvi{e }e ostati zabilje`eni po nastupu Ignacia Berroe, slavnoga ameri~kog bubnjara i udaraljka{a podrijetlom iz Havane. Me|utim, manje }e nam u sje}anju ostati nastup {to ga je odr`ao sa svojim kvartetom, a vi{e zavr{na festivalska ve~er na kojoj je nastupio kao gost Big Banda HRT–a. Izvedbom je ravnao Antun Tomislav [aban, skladatelj, kojemu je Berroin zagreba~ki boravak bio prilika za predstavljanje vlastitih skladateljskih postignu}a — priredio je nove aran`mane svojih poznatih skladbi i jedne nove, prilagodiv{i ih gostu i njegovim latino sklonostima.

FESTIVALI

FESTIVALI

FESTIVALI

FESTIVALI

FESTIVALI

FESTIVALI

FESTIVALI

FESTIVALI

FESTIVALI

FESTIVALI

FESTIVALI

FESTIVALI

U Maloj dvorani Vatroslava Lisinskog odr`ani 16. Me|unarodni dani jazza

cantus_12:cantus_12.qxd

11-Jul-07

8:32 PM

Page 12

12

IN MEMORIAM

IN MEMORIAM

IN MEMORIAM

IN MEMORIAM

IN MEMORIAM

IN MEMORIAM

IN MEMORIAM

IN MEMORIAM

IN MEMORIAM

IN MEMORIAM

IN MEMORIAM

IN MEMORIAM

IN MEMORIAM

IN MEMORIAM

IN MEMORIAM

BROJ 141/142, PROSINAC 2006.

Opro{tajni govori u po~ast i znak sje}anja na akademika Sta odr`ani na komemoraciji u organizaciji Muzi~ke akademije Sveu~ili{ta u Zagrebu i Hrvatskoga dru{tva skladatelja jutro uo~i skladateljeva pogreba na Mirogoju, Petak, 3. st Frano Para}, dekan Muzi~ke akademije u Zagrebu tvaram komemoraciju skladatelju, profesoru Muzi~ke akademije Sveu~ili{ta u Zagrebu, akademiku Stanku Horvatu. Molimo da mu minutom {utnje odamo po~ast.

O

(...) Na po~etku pozivam Pavicu Gvozdi} koja }e nam odsvirati skladateljevu klavirsku skladbu Pejza`. (...) Na zajedni~koj komemoraciji Muzi~ke akademije Sveu~ili{ta u Zagrebu i Hrvatskoga dru{tva skladatelja govorit }e akademik Nik{a Gligo u ime Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, izvanredni profesor Haris Nonveiller u ime Muzi~ke akademije u Zagrebu te izvanredni profesor Mladen Tarbuk u ime Hrvatskoga dru{tva skladatelja.

Akademik dr. Nik{a Gligo Dame i gospodo, ma tako nekih dana za koje mislimo da ne}e do}i, ali, eto, do|u.

Takav je dan bio ponedjeljak kada me u rano jutro nazvala gospo|a Horvat i rekla da je Stanko preminuo.

Takav je dan i ovaj dana{nji. Pro{li petak, prije tjedan dana, nisam se ni u snu mogao nadati da }e me zapasti ova tu`na du`nost. Tko je Stanko Horvat?

Prije svega, moram sasvim osobno re}i, moj veliki prijatelj, a onda i sasvim objektivno, velik skladatelj i velik ~ovjek. No, to nije odgovorno pitanje {to sam ga postavio i bojim se da jednozna~ni odgovor na njega nije ni mogu}e dati, pogotovo u ovakvom trenutku i u ovako kratkom vremenu.

No, to }u ipak poku{ati, pri ~emu }u se namjerno zadr`ati samo na Stanku Horvatu — skladatelju. Kako je dobro poznato, moji kontakti s njim, profesionalni, pa moram re}i i prijateljski, bili su vrlo dugotrajni, tamo negdje od po~etka '70–ih godina kada smo po~eli sura|ivati na Muzi~kom biennalu Zagreb, pa do tog istog Biennala oko '79. godine kada se Stanko povukao iz svih funkcija tog zna~ajnog me|unarodnog festivala. No, onda smo, naravno, narednih godina njegovali jednu vrstu, rekao bih tako, profesionalnog i glazbenog prijateljstva koje je nezaboravno i koje }u ja uvijek, na bilo koji na~in, nastojati odr`ati u svojoj uspomeni, a i u uspomeni drugih. Pri poku{aju odgovora na pitanje 'Tko je Stanko Horvat?’ drznuo sam se upotrijebiti njegove vlastite rije~i. Iz niza intervjua i medijskih nastupa odabrao sam dva, po mojem mi{ljenju dosta zna~ajna, iskaza koja je Horvat dao u poprili~no {irokom vremenskom razdoblju. Ovaj prvi gotovo je kultni, reklo bi se. Nadam se da ga svi znate, ali se korisno njega prisjetiti. Godine 1972. Horvat je dao intervju Evi Sedak koji je objavljen u zborniku tekstova Novi zvuk koji se iz dana{nje perspektive sasvim sigurno mo`e smatrati svojevrsnim manifestom Nove hrvatske glazbe u kojoj je Horvat igrao tako zna~ajnu ulogu, da ne govorim o tome da je zajedno s nekolicinom drugih skladatelja svoje generacije tu istu Novu hrvatsku glazbu dobrim dijelom i utemeljio. Dakle, rije~ je o onom dijelu razgovora s gospo|om

I

Sedak u kojemu se Stanko ogra|uje od avangarde jer ona, po njegovim rije~ima, osvaja novi teren, ali ga zbog svojeg velikog nestrpljenja ne istra`uje. Onda on nastavlja — dr`im to jednom vrstom skladateljeve ispovijesti iz onog vremena: Ja sam dio one solidne pje{adijske jedinice koja ide iza avangarde, koja ispituje osvojeni teren, koja boravi u njemu, `ivi na neki na~in u njemu, privikava se na njega, vrednuje ga ne samo kao materijal, ve} kao — isti~em — umjetni~ku, ljudsku, ako ho}ete, psiholo{ku ~injenicu. Naravno, avangarda do posljednje konzekvence dokida svaku nit, svaku sponu koja bi je mogla vezivati uz ono {to je pro{lo. Eto, to je dokaz vi{e da ja nisam avangardni skladatelj, jer moje djelo vrlo jasno pokazuje da sam uvijek, na bilo koji na~in, vrlo ~vrsto vezan uz ono {to se mo`e nazvati glazbenom tradicijom.

Dvadesetak godina kasnije Stanko }e dati intervju akademiku Nedjeljku Fabriju, a on }e ulomak iz tog intervjua objaviti u svojoj knjizi Maestro i njegov {egrt. Dozvolite mi da iz tog intervjua pro~itam jedan odlomak koji je, sasvim sigurno, korisno usporediti s ovim {to je Stanko rekao '72. godine. Oduvijek osje}am glazbu kao ~aroliju, kao ~udesnu umjetnost, tako beskrajno suptilnu, a opet, tako blisku ~ovjekovoj nutrini.

Svaka izgovorena ili zapisana rije~ o glazbi tek je poku{aj da se iska`e ono {to je zapravo neiskazljivo, da se objasni ono {to je tajna, da se doku~i i pojmi ono {to je magija, ljepota, drama, poezija, ono {to je glazba u sebi i po sebi. Duboko vjerujem u iskonski stvarala~ki nagon, divim se stvarala~koj imaginaciji Bacha i Mozarta, Chopina i Brahmsa, Wagnera i Stravinskoga, Bartoka i Debussyja. Nemam predrasuda prema bilo kojem stilu i bilo kojem glazbenom jeziku. U stanju sam ostati potresen smr}u Puccinijeve Mimi, ba{ kao i smr}u Bergova Wozzecka. Ostajem zadivljen pred posljednjim Beethovenovim kvartetima, ba{ kao i pred Schubertovim popijevkama. Govori se o sumraku glazbe, o tehnologiji koja }e prevladati, koja }e prosvije}iti i izbanalizirati do kraja svu ljepotu i ~ar glazbe. Ne vjerujem u to. Zar se nije, ne tako davno, proricala propast opere, tog nezgrapnog hibrida drame i glazbe, a danas je opera vitalnija nego ikada. Dok je ljudi, bit }e potrebe za glazbom koja nije puka zabava i zvu~na kulisa, bit }e potrebe da se u miru oslu{kuju zvuci glazbenog djela, misterij i ~ar glazbe. Toliko Stanko u razgovoru s Nedjeljkom Fabriom. Naravno, ova se dva citata mogu suprotstavljati, ako `elite, a mogu se i uskla|ivati. No, ni jedan ni drugi — pogotovo ako ih poku{amo uskladiti — ne poma`u bitno odgovoriti na pitanje Tko je Stanko Horvat — skladatelj? Pred par su me dana nazvali iz uredni{tva jednog dnevnog lista i zamolili me da za njihove potrebe izaberem po mojem mi{ljenju reprezentativne skladbe Stanka Horvata.

Pogledao sam u popis njegovih djela i dogovorili smo se da zacrvenim one skladbe koje mi se ~ine naro~ito zna~ajnima. Iskreno priznajem da sam skoro sve morao zacrveniti. Pravio sam onda redukciju, ali to je opet bila redukcija koja je proizlazila iz mojeg privatnog odnosa prema nekim Stankovim skladbama. Kad gledate taj opus, ovako, s poku{ajem distance, vjerojatno ostajete zbunjeni. Ja ga dosta dobro poznajem i imam pravo tako ne{to ustvrditi. (Ne mogu ga, niti }u ga ikada mo}i, gledati s distance i vjerojatno }e mi se kao muzikologu uvijek predbacivati to {to mi se i do sada prebacivalo, da pi{em uglavnom o `ivu}im skladateljima, {to je, ka`e se, daleko lak{e nego o onima koji su mrtvi.

Ne bih rekao, ali pustimo to po strani.) O ~emu je rije~? Ako pogledate taj opus po

sasvim neobi~nom kriteriju, koli~ini `anrova i vrsta koje se u njemu nalaze, gotovo nema nijednog `anra, ako zanemarimo neke popularnije `anrove, o koje se Stanko nije okrznuo. Ako po~nete sada iz `anrova izdvajati reprezentativne skladbe... ako vas netko pita {to mislite o onom segmentu Horvatova opusa koji se vezuje na pjesni~ke tekstove... Pogledajte samo {irinu pjesni~kih tekstova — tu nema zajedni~kog nazivnika. Od Ivana Gorana Kova~i}a do Dunje Robi}, preko Appolinairea i Mallarméa... jedinstveno. Ako gledate njegov klavirski opus, u izvedbi gospo|e Gvozdi} imali smo prilike ~uti jednu vrlo reprezentativnu Stankovu skladbu, to je opet opus za sebe — ~vrst i temeljit. Kada sam 2000. godine pisao uvodni tekst za bro{uru koja je pratila sve~ani koncert obilje`avanja Stankova 70. ro|endana i njegovo primanje u redovito ~lanstvo Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, dok sam se mu~io oko toga jer je u njemu isto trebalo navesti njegove reprezentativne skladbe, u~inilo mi se u jednom trenutku da bih se trebao po~eti detaljnije baviti Horvatovim opusom i o njegovoj glazbi napisati knjigu, jer on to apsolutno zaslu`uje. Mo`da bi se tom knjigom onda moglo odgovoriti na kompleksno pitanje Tko je Stanko Horvat — skladatelj? To je, rekao bih, jedan neizmjerljiv opus, po jo{ ne~emu, vrlo bitnome. Ako uzmete bilo koju Stankovu skladbu, osobito jednu od onih krucijalnih, vratimo se ranije, recimo Rondo, u njoj }ete u latentnom stanju na}i niz ~vorova, skladateljsko–tehni~kih problema, koji tu nisu rije{eni, ali }e on za njima posegnuti dvadesetak godina kasnije, mo`e se to~no navesti u kojim skladbama. U nebrojenim razgovorima s njime, uvijek smo se vra}ali na problem definicije samoga skladanja, {to je za Stanka bilo vrlo bitno jer je to o~ito odre|ivalo i njegovu pedago{ku djelatnost kao profesora kompozicije na zagreba~koj Muzi~koj akademiji. Ja sam ga uvijek uvjeravao da skladanje nije ni{ta drugo nego rje{avanje odre|enih skladateljsko–tehni~kih problema. On bi odmahnuo rukom i rekao, Opet vi, muzikolozi, intelektualizirate bez potrebe. Naravno, izazivao je, kako je to dobro poznato, a ja sam se dao izazivati i onda smo oko toga polemizirali i tako do{li do konstatacije da skladanje doista nije ni{ta drugo nego rje{avanje odre|enih skladateljsko–tehni~kih problema. Stankov vlastiti opus je bio idealan primjer za to. Kada bi se o Stanku Horvatu kao skladatelju htjelo napisati knjigu, onda bi se u nju zacijelo, kako bi se odgovorilo na pitanje Tko je Stanko Horvat — skladatelj? trebalo uvrstiti, pa skoro bez ostatka, cijeli njegov skladateljski opus. To je zadatak koji mi se ~ini izazovnim i svakako potrebnim s obzirom na izuzetnu ulogu koju je taj skladatelj odigrao u hrvatskoj glazbi druge polovice 20. stolje}a. No, smatram da je nemjerljivost te glazbe toliko velika da bi se jo{ trebalo dosta temeljito odlu~ivati kako dosko~iti toj nemjerljivosti.

Ta nemjerljivost ne vidi se samo u tome kako se odre|ene ranije skladbe po latentnim skladateljsko–tehni~kim problemima pro`imaju s kasnijim skladbama, {to je vrlo zanimljivo. Op}enito je vrlo zanimljiv taj kompleks u kojemu Horvat bez problema iz [ulekove klase proizlazi kao jedan od utemeljitelja Nove hrvatske glazbe. To je fenomen koji je u malim kulturama kao {to je na{a sasvim jedinstven. Takvih slu~ajeva u svijetu, u onome {to se ina~e naziva svjetska glazba, ima jako malo. To je isto jedan od problema na koji bi takav jedan temeljiti spis o Horvatu trebao odgovoriti. Horvat je u`ivao u skladanju, to jako dobro znamo, ali se isto tako jako stvarala~ki mu-

~io. To mi je priznao niz puta kada nije bio zadovoljan postignutim rezultatom, a zapravo nijednim postignutim rezultatom nikada nije ni bio zadovoljan. Ispri~at }u ne{to kao neku vrstu privatne ispovijesti jer je to bilo me|u nama, a za to se ne zna u javnosti. Kad sam pisao komentar za njegov posljednji CD koji je izdao Cantus s reprezentativnim izborom njegova opusa za guda~e.

Zadnja skladba na tom CD–u je jedna krucijalna skladba, po mnogo~emu krucijalna u Horvatovu opusu op}enito, to je Kafkofonie za gitaru i guda~ki kvartet. U mojem komentaru samo sam par rije~i napisao o toj skladbi, nakon ~ega sam dao skladatelju tekst na provjeru. Nije to bilo nikakvo navijanje za njega, nego smo malo prodiskutirali oko nekih stvari. Pitao me za{to sam ostavio Kafkofonie bez ikakvog komentara. Vidite, to je klopka u koju upadate kada idete pisati o Horvatu. Otvoreno sam mu rekao, premda to u ovom trenutku naro~ito mo`e zvu~ati pateti~no, Zato {to glazba iz te skladbe govori dovoljno sama za sebe. Ako se ma koji pisac, ma koje budu}e monografije o Horvatu, zatekne pred takvom dilemom, mo`e se isto takva dilema desiti pred bilo kojom Horvatovom skladbom. Horvat je u`ivao skladati zato {to je u`ivao u glazbi. On je, kako bi se reklo u na{em `argonu, u pozitivnom smislu bio pravi muzikant. Taj je element njegovog skladateljskog habitusa izvirao iz svake note koju je napisao. Mislim da }emo jo{ jako dugo trebati ~ekati da se pojavi takva zvijezda na na{em glazbenom nebu. Neka mu je slava.

Izvanredni profesor Haris Nonveiller rvatska glazba u kratkom je vremenu ostala bez dvije istaknute stvarala~ke li~nosti: nedavno, gotovo ju~er, izgubismo Igora Kuljeri}a, a danas, opet voljom sudbine, ispra}amo i na{eg kolegu, suradnika i prijatelja, skladatelja i profesora, akademika Stanka Horvata.

H

Kao i njegov u~itelj, Stjepan [ulek, i Stanko Horvat je u svijetu glazbe kora~ao dvjema usporednim stazama: prva, skladateljska, bila je poticaj neodoljive potrebe da se izrazi jezikom i govorom glazbe; druga, pedago{ka, ali ne manje kreativna, ishodi{te je nalazila u njegovoj vje~ito altruisti~koj naravi. Takvom Stanku Horvatu, Muzi~ka akademija imala je sre}u i ~ast biti drugim domom tijekom 38 godina, svjedo~e}i o njegovom stvarala~kom i pedago{kom usponu, sjajnim rezultatima i laskavim priznanjima.

Na Akademiju do{ao je 1961. godine kao ve} afirmirani skladatelj s nastavni~kim iskustvom iz glazbene {kole »Vatroslav Lisinski«. Kao i drugi prije njega (a ta se praksa zadr`ala do danas) bio je nastavnik vi{e predmeta iz lepeze nazvane »teorijski glazbeni predmeti« — od solfeggia preko sviranja partitura do harmonije.

Njegov se rad sa studentima od po~etka temeljio na izrazitom pedago{kom instinktu i velikom i sigurnom znanju. Uz neformalan ali odmjeren odnos prema studentima, brzo se afirmirao kao ugledan nastavnik, a me|u kolegama i kao omiljen suradnik.

Na Muzi~koj akademiji ostat }e zapam}en Stanko Horvat i po dragocjenom doprinosu koji je dao na polju organizacije i upravljanja Akademijom. Bio je pro~elnik Teoretsko–pedago{kog odjela od 1965. do 1974, uz dekana dr. Kre{imira Kova~evi}a bio je prodekan u dva mandata od 1973. do 1977. te dekan od 1977. do 1981. godine. Uvijek

je svakom pitanju i svak pao analiti~ki i promi{lje moilaze}i stavove i prijed Njegovo dekanstvo bilo kih ku{nji za Akademiju, sveu~ili{nih reformi, ka u{la u sastav Sveu~ili{ta u je pripojena Pedago{ka ak isani prvi studenti na nov njem studiju Glazbenog dina Akademija prvi put i u Gunduli}evoj ulici, use Berislavi}evoj 16 i Savsko No, Stanka Horvata najdu ti kao dugogodi{njeg pro je, zaslu`nog za produ`en da koji taj studij na Ak desetlje}ima. Svojim nes zalaganjem poticao je i p mlade ljude na studij kom njegova djelovanja da osje}aju.

Prvi student kompozicije u razredu profesora Stan Frano Para} 1975. godine je potpisao jo{ 9 kompoz uvrstiv{i se na taj na~in plodnije profesore kom njegovi u~enici svojim v jednim doprinosima hrva stvarala{tvu potvr|uju i na{ih najuspje{nijih ped dru~ju.

Mi, iz sada{njosti, o ko prijatelju Stanku Horvat `alost, mo`emo govoriti vremenu. Sve o njemu bi na{e sje}anje, u memorij poznavali i s njime dijel bila sada{njost. Nakon na `ivih prije}i u ne`ivo i tam tati. No, Stanko Horvat {to }e ga u~initi svevreme nim — ostavio je svoju g njegova istinska i vje~na Opra{taju}i se, mo`emo HVALA.

Izvanredni pr Mladen Tarbu o{tovane dame i g vam uputiti par rij skog dru{tva skla ne}u se ograni~iti sam predstavljanja, nego bih ` ime svih deset studenata studirali. Dakako, iza jed plodonosne karijere osta mo`emo re}i gotovo praz de facto sa smr}u, s odlas pro`ivio taj `ivotni put, n smisao. Me|utim, zbog t kratkim crtama mo`da sp vlastitih uspomena, jer, u mi ovdje skupljeni, koji sm vata dobro poznavali, s nj jelili s njime neke trenut sigurno ima pravo na s pomene, do`ivljaje i s dakako, nu`no ograni~en sam osobno do`ivio, prim mene odigrala doista vel jem da }e se neka od njih dariti na neki na~in i s va Prije svega, osim ve} re~ da je profesor Horvat bio ~ovjek, ~ovjek kakvih, m gotovo vi{e nema. On je je mijenjala svoja uvjere zbog kakvih interesa, pog situacija. Bilo da su to uv samu glazbu, bilo vezana

P

Page 13

o kolegi, suradniku i orvatu, na na{u veliku voriti samo u pro{lom mu bit }e pohranjeno u morije onih koji su ga dijelili pro{lost dok je on nas, pam}enje }e iz o i tamo }e zauvijek osorvat ostavio je i ne{to vremenskim i sveprisutoju glazbu. Ona }e biti e~na slava. `emo mu samo re}i —

profesor rbuk me i gospodo, `elio bih par rije~i u ime Hrvatskladatelja, me|utim samo na taj na~in bih `elio ne{to re}i i u enata koji su kod njega a jedne tako duga~ke i e ostaje niz ~injenica, o praznih lju{tura, koje odlaskom onoga koji je put, na neki na~in gube bog toga }u poku{ati u `da spomenuti neke od jer, u krajnjoj liniji, svi koji smo profesora Hori, s njime sura|ivali, direnutke, svatko od nas na svoje vlastite use i sje}anja. Bit }u, ni~en na zapa`anja koja , primijetio i koja su za ta veliku ulogu. Vjerud njih vjerojatno podui s va{im zapa`anjima. e} re~enoga, treba re}i at bio jedan doista velik ih, mo`emo re}i, danas On je bio osoba koja niuvjerenja i stajali{ta ni a, pogleda, trenuta~nih to uvjerenja vezana uz ezana uz jedan Weltan-

IN MEMORIAM IN MEMORIAM IN MEMORIAM IN MEMORIAM IN MEMORIAM IN MEMORIAM IN MEMORIAM

zicije koji je diplomirao Stanka Horvata bio je odine. Od tada, U~itelj mpozitorskih diploma, na~in me|u na{e najkompozicije, dok ga jim vi{egodi{njim vrihrvatskom glazbenom uju i kao jednog od h pedagoga na tom po-

IN MEMORIAM

najdublje }emo pamtig profesora kompozicidu`enje i ~uvanje uglena Akademiji ima ve} m nesebi~nim radom i je i privla~io nadarene ij kompozicije. Plodovi a danas se najbolje

Moj prvi susret s glazbom profesora Horvata desio se godine 1969., kada sam imao svega sedam godina i kada sam prisustvovao izvedbi njegove Jame. Bio je to auditorij Hrvatskog narodnog kazali{ta u Zagrebu koji je na mene, koji sam godinu dana prije toga do{ao iz Sarajeva, ostavio jedan silni utisak velike zlatne dvorane, pomalo zastra{uju}e. Sje}am se da je ta Jama, {to ve}ina vas ve} zasigurno zna jer je jo{ nosi u sje}anju, po~ela s jednim stra{nim krkljanjem koje je izvodio Tomislav Nerali} na rije~ krv. Sje}am se da mi se na taj rrrrr koji je potrajao zaledila krv u `ilama. Gotovo da nisam ~uo vi{e ostatak kompozicije jer me sam taj po~etak gotovo obeznanio. Taj prvi susret bio je te{ki i jaki dojam ne~ega {to je tada za mene, dje~aka od samo sedam godina, bilo gotovo na rubu glazbe.

Nakon toga pro{ao je, naravno, dugi period tra`enja, a makar sam ja ovu epizodu potpuno zaboravio, moj je susret s profesorom Horvatom bio neka vrsta ponovnog vi|enja, tako sam ga barem ja do`ivio. I tijek studija imao je tu crtu, ne bih rekao otkrivanja, nego ponovnog prepoznavanja ne~ega {to je ve} vi|eno, dakle, tu je taj odnos bio, mo`emo re}i, platoni~ki. Skromnosti profesora Horvata nije doista bilo kraja i, tim prije, njegovoj veli~ini. Kada sam 2000. godine dirigirao njegov obljetni~ki koncert za njegovih 70 godina `ivota, na programu su se nalazile dvije suprotne kompozicije, dva suprotna pola njegova stvarala{tva. S jedne strane to je bio Zvuk i bijes, skladba profesora Horvata kojega svi poznajemo kao gr~evitog borca za vlastita uvjerenja, ~ovjeka katkada pro`etog i ljutnjom i bijesom zbog svega onoga {to nas okru`uje, a na {to nemamo mogu}nosti utjecati. S druge strane na programu je bio Ljetni diptih, skladba posve}ena Jadranki Ga{parovi} i napisana upravo za tu prigodu koja odaje lirskog skladatelja pro`etog ljetnom atmosferom, rekao bih skladba gotovo mladi}a, a nastala sa 70 godina njegova `ivota, {to pokazuje tu duhovnu premo} koju je on crpio iz snage svoje skromnosti.

Nakon koncerta na kojemu se ina~e na rasporedu nalazila jo{ i Petru{ka Igora Stravinskoga, profesor Horvat mi je pri{ao, nasmije{io mi se svojim poznatim smije{kom i rekao mi: »Bilo mi je lijepo nalaziti se u dru{tvu Petru{ke Igora Stravinskog na programu«. Za mene se krug zatvorio pro{le sezone kada smo s radijskim orkestrom snimili jednu od njegovih prvih kompozicija, Concertino za guda~e. Nazvao sam ga, htio sam mu dostaviti snimku, a on je rekao: »Concertino?! Pa to je nastalo doista prije pola stolje}a! U stvari, ne bih to `elio ~uti«. To je jedan, ovako, malo razbacani niz mojih uspomena na profesora Horvata, razbacan zbog toga {to je vrlo te{ko govoriti o nekome s kime si gotovo jo{ ju~er razgovarao. Smrt ima u sebi ne{to impersonalno {to je nama `ivima doista te{ko razumjeti.

Mo`da je toj prispodobi najbli`e bio Henrik Ibsen kada je svojem Peer Gyntu prispodobio neprispodobivo, usporedio je smrt s ljeva~em dugmadi koji sakuplja staru odba~enu dugmad, zatim je rastaljuje i radi novu smjesu, te na kraju iz te smjese lije novu dugmad. Na neki je na~in utje{no kod skladatelja kao {to je profesor Horvat da se to dugme ne mo`e nikada razliti, nikada ne mo`e izgubiti svoju osobnost, ona je ostala ne samo u na{im uspomenama, nego i u njegovom djelu. Sada nam ne preostaje ni{ta drugo nego bitka za to da njegovo djelo i dalje `ivi me|u nama.

Hvala vam lijepa.

IN MEMORIAM

bilo je u vrijeme velimiju, u doba zama{nih i, kada je Akademija i{ta u Zagrebu, kada joj {ka akademija te su upa novom ~etverogodi{enog odgoja. Tih je goput iskora~ila iz zgrade ci, useliv{i u prostore u avskoj 77.

schaung, ta su uvjerenja bila ~vrsta i on je u stvari iz tih uvjerenja crpio i svoju golemu stvarala~ku energiju. Tu je energiju bespo{tedno prelijevao na sve nas, danas kad pogledam unatrag upravo je nevjerojatno uop}e pomisliti na nju, kada je pored cijelog tog opusa nastao i niz izdanja Ars Croaticae, zatim sabrana djela Josipa [tolcera Slavenskog kojima je on tako|er bio urednik, samo poku{ajmo zamisliti te nebrojene sate i dane rada, prijegora. Kada se sjetimo da je u isto vrijeme nastao i niz njegovih zna~ajnih skladbi, mo`emo si otprilike predo~iti o kakvom se `ivotnom zamahu doista radilo. K tome treba re}i da su njegovo nesebi~no zalaganje i rad s nama studentima bili nenadoknadivi. Mnogima od nas je to sinulo mnogo kasnije. Ja sam to nekako doznao iz razgovora s dijelom kolega koji su se kasnije imali priliku {kolovati u inozemstvu. Bilo je to i moje zapa`anje nakon mojih be~kih dana. Tek nakon kasnijeg iskustva mogli smo doista shvatiti svu veli~inu i zna~aj njegovih — ja to ne mogu nazvati predavanjima, jer to je lak{e nazvati dru`enjima ili razgovorima u gr~kom obliku te zamisli. U ~emu se sastojala tajna profesora Horvata kao pedagoga? Prije svega u jednoj potpunoj otvorenosti. Kada to danas zamislim, gotovo da ne mogu na}i paralele, niti mi mo`e pasti netko na pamet tko je u stanju toliko nesebi~no sebe hipostazirati, sebe kao umjetnika gotovo zatajiti u radu s mladim studentom. Dakako da je iza toga morala stajati prije svega jedna velika vjera i povjerenje poklonjeno mladom ~ovjeku, {to je tako|er, kao {to znamo, vrlo velika rijetkost. Po~elo je obi~no od ne~ega {to je naizgled bilo bezazleno, to su bile male vje`be iz kompozicije u kojima je profesor Horvat na neki na~in istra`ivao i ispipavao svojeg novog studenta, poku{ao vidjeti koji su njegovi interesi i smjernice, kakav uop}e ne samo glazbeni, nego i duhovni svijet njega okupira. Zanimljivo je da smo svi mi do{li doista iz vrlo razli~itih strana, ja sam osobno bio u~enik matemati~ke gimnazije, kolega Para} je do{ao iz jedne sasvim druga~ije tehni~ke {kole, neki su do{li s muzi~kih {kola. Mi smo do{li iz vrlo razli~itih sfera i u{li u skladanje {to je, mislim, ~inilo i njemu veliko zadovoljstvo. Njemu je bilo doista zanimljivo imati toliko mnogo razli~itih sugovornika koji na razli~it na~in poku{avaju prodrijeti u tajnu ne samo glazbe, nego i skladanja. Je li skladanje samo svladavanje odre|enih problema koji se u odre|enom trenutku postavljaju pred skladatelja, to je tek jedan mogu}i odgovor, ali mislim da tako|er jedna mogu}nost odgovora prije svega le`i u samom procesu skladanja. U stvari je predivno kada se on prelije preko dvije osobe u isto vrijeme, a to je upravo mogu}e u odnosu studenta i profesora. Svi smo mi ne samo morali pisati odre|ene skladbe koje su nam bile zadane po nekom nastavnom planu i programu, nego su vrlo ~esto na{e skladbe nastajale i spontano, dakle, osim svladavanja odre|enih zahtjeva, u tom je studiju bilo itekako va`no da studenti sami osjete potrebu za govorom glazbom. Profesor Horvat je u tome imao doista sokratovsku ulogu, kao {to i Sokrat ka`e, on je bio na neki na~in na{a primalja, primalja na{ih ideja, razvoja tih ideja. Ono {to je mladom ~ovjeku vrlo ~esto nejasno, to je kako do}i od odre|ene ideje do njezine konzistentne realizacije u glazbenom materijalu — u tom je vrlo te{kom i mukotrpnom putu profesor Horvat imao bezgrani~no strpljenje. Jo{ }u re}i par mojih osobnih uspomena koji me ve`u na neki zacrtani, gotovo sudbinski, na~in za taj izbor, za koji sam mislio da je samo izbor, a ispalo je da je nekakav sudbinski put.

IN MEMORIAM

svakoj situaciji pristumi{ljeno, nikada ne miprijedloge kolega.

IN MEMORIAM

3. studenoga 2006., Mala dvorana Hrvatskoga glazbenog zavoda u 10 sati

IN MEMORIAM

tanka Horvata

13

IN MEMORIAM

BROJ 141/142, PROSINAC 2006.

IN MEMORIAM

8:33 PM

IN MEMORIAM

11-Jul-07

DAMIL KALOGJERA

cantus_12:cantus_12.qxd

cantus_12:cantus_12.qxd

11-Jul-07

8:33 PM

Page 14

14

BROJ 141/142, PROSINAC 2006.

DAMIL KALOGJERA

IN MEMORIAM

IN MEMORIAM

IN MEMORIAM

IN MEMORIAM

IN MEMORIAM

IN MEMORIAM

PUBLICISTIKA

PUBLICISTIKA

PUBLICISTIKA

PUBLICISTIKA

PUBLICISTIKA

PUBLICISTIKA

PUBLICISTIKA

PUBLICISTIKA

PUBLICISTIKA

P R E P O R U K A

Z A

^ I T A N J E

JOSIP I NJEGOVA DRU@ICA Pi{e: Sanja Raca

akozvani Legat Josipa Slavenskog (skladateljeva ostav{tina) pod upravom tada{njeg Saveza kompozitora Jugoslavije, Beograd (SOKOJ), od prosinca 1983. bio je privremeno pohranjen na beogradskom Fakultetu muzi~kih umetnosti (FMU). Njegova osobna korespondencija tada se nalazila u posjedu skladateljevih nasljednika.

T

U vrijeme kada se po~elo raditi na istra`ivanju ostav{tine 1979. godine, i to u okviru projekta Fundamentalna istra`ivanja hrvatske glazbe 20. stolje}a Muzikolo{kog zavoda Muzi~ke akademije u Zagrebu, gra|a se nalazila u njegovu beogradskom domu. Supruga Milana Slavenski u to je vrijeme jo{ bila `iva.

Kako na FMU nije bilo pravih arhivskih uvjeta za pohranu, tako je devedestih ostav{tina prenesena u SOKOJ i od tada je na brizi njihova Muzi~kog informativnog centra.

Njezinu materijalnom dijelu pripada glazbena gra|a koju ~ine rukopisi, skice, notni svesci, tiskane i druk~ije umno`ene muzikalije, pisana dokumentacija (osobne bilje{ke, korespondencija, kritike i sli~no) te stru~na i ostala literatura popra}ena skladateljevim primjedbama i komentarima.

to se po pitanju glazbene publicistike doga|a u susjednim zemljama i to s temama koje su bli`e ili dalje vezane uz hrvatsku glazbu i njezine autore, jedva je poznato. Vjerojatno jako malo, jer su slova lagana i brzo putuju {to dokazuje primjer hitrosti kojom je u Hrvatsku stigla knjiga Josip Milane Slavenski, supruge skladatelja Josipa [tolcera Slavenskog. Njezin put nije vezan uz klasi~ni oblik knji`ne distribucije, nego je stigla iz ruke u ruku preko ~akove~kog Memorijala. Objavili su je 2006. beogradska Muzi~ka {kola Josip Slavenski i SOKOJ — MIC, a njezini prire|iva~i bili su troje nasljednika iz autori~ine obitelji. Urednica izdanja je Ana Kotevska, a predgovor knjizi

[

i bilje{ke napisala je Mirjana @ivkovi}, profesorica Fakulteta muzi~ke umetnosti u Beogradu koja je svojedobno sudjelovala u dijelu istra`ivanja vezanih uz dva sveska knjige Josip [tolcer Slavenski — Skladatelj prijelaza dr. sc. Eve Sedak (biblioteka »Prilozi za povijest hrvatske glazbe«, naklada Muzi~ki informativni centar Koncertne direkcije Zagreb i Muzikolo{ki zavod Muzi~ke akademije Sveu~ili{ta u Zagrebu, 1984., urednik Sre}ko Lipov~an). Uz E. Sedak, autorica je tematskog popisa djela Slavenskog, tada pionirskog rada kojim je sveukupno stvarala{tvo jednog hrvatskog skladatelja dobilo svoju prvu »identifikacijsku« osobnu kartu.

Tko }e se u bilo kojem obliku dalje pozabaviti opusom najslavnijeg me|imurskog skladatelja, uz spomenuto kapitalno izdanje dr. sc. Eve Sedak, kao obaveznu literaturu trebao bi koristiti i ove biografske zapise. Uostalom, jednim dijelom ve} su bili citirani u prvom svesku spomenuta zagreba~kog izdanja. Oni ne te`e stru~noj kvalifikaciji jednoga opusa jer autorica nije glazbenik. Cijelo njezino iskustvo po~iva na ~injenicama da je bila skladateljeva `ivotna suputnica, da su proveli zajedno 28 godina i da su kao par bili neobi~no duboko vezani. K tome je za supruga preuzimala va`ne obveze koje su je s godinama ipak u~inile nekom vrstom intimnog »stru~njaka« za [tolcera. Zvala ga je Pepo (uz ostale iz bliske obiteljske okoline), po njegovu ~akove~kom nadimku iz djetinjstva.

Rukopisi biografskih zapisa suprugâ slavnih umjetnika u svjetskoj beletristici uobi~ajena su uredni~ka praksa i koji put znaju izazvati veliku pozornost, ~esto i zato jer se radi o literarno privla~nim djelima ~ije su se autorice, pi{u}i o

»svojim« slavnim mu{karcima pokazale ravnopravnim partnericama mu`eva umjetnika. Dosta davno objavljivanje rukopisa Katje Mann, supruge Thomasa Manna i majke, tako|er knji`evnika, Klausa Manna, a ~ija su sje}anja dotakla i tre}ega knji`evnika me|u njima, Thomasova brata Heinricha, i danas je literatura spomena vrijedna. Jo{ jedna autorica svojedobno je na{la utjehu u rije~ima, a to je Amerikanka Dorothy Benjamin Caruso, supruga talijanskog tenora Enrica Carusa (knjiga His Life and Death).

Milana Ili} Slavenski (1899. — 1980.), pripadnica gra|anske klase, iza prvog svjetskog rata {kolovana na njujor{kom Columbia University gdje je diplomirala engleski jezik i knji`evnost, a studij kasnije nastavila u Cambridgeu, ve} ovim podacima ukazuje na osobu visokoga duha.

Kao prevoditeljica, uglavnom anglo–ameri~ke knji`evnosti i profesorica engleskog jezika, ona u knjizi otkriva sna`an spisateljski talent koji izdanje ~ini i stilski vrijednim. Po intonaciji njezinih biografskih zapisa o~ito je da smr}u Josipa [tolcera Slavenskog (^akovec, 1896. — Beograd, 1955.) na neki unutra{nji, `alobno usamljeni na~in nastavlja `ivjeti njihov zajedni~ki `ivot, a iz te osame izrasla su sje}anja koja vjerno slijede suprugov `ivotni i profesionalni put. Ve} sam naziv knjige Josip pokazuje razinu njezine intimnosti, a nekima od nejasno}a zbog dvostrukosti `ivota Slavenskog izme|u ove i one druge sredine, senzibilna osoba poput ove `ene, nije dopustila da se razviju. Ljubav prema zavi~aju koju je skladatelj bujno rasipao kroz vlastito djelo, svakodnevni jezik kojim je govorio i pisao, osobito u mladosti (»Sem se puno u~il Formenlehre i Instrumentationslehre, tako da imam vremena, onda uvek ~itam u akademi~ki biblioteki ove glazbene knjige. Ja sad jo{ ve~jo volo imam k glazbi«), pobo`nost prema kruhu, `ivotnom simbolu obitelji [tolcer i samoga pekarskog kalfe Josipa, nesre}i uz oca alkoholi~ara, strasnog amatera glazbenika na citri, {kolovanju, njegovoj stvarala~koj energiji i `ivotu u provinciji kakav je bio Beograd, u koji je stigao 1924. dok ga na europskoj glazbenoj sceni doista slave kao skladateljsko otkri}e, Milana Slavenski iznosi bez cezure.

Josip je zaista biografija, ujedno i vodi~ kroz sve `ivotne postaje od ^akovca, Zlatara gdje je u

o~evoj zagorskoj »domovini« provodio dje~a~ka ljeta, Ptuja, Vara`dina, Budimpe{te, Praga, Zagreba, Beograda, Pariza i daljnjih kra}ih europskih putovanja do onog posljednjega zavi~ajnog, godinu prije smrti. Kratki boravak u zimu 1954. u ^akovcu kao da se nije smio dogoditi. Ono uz {to je bio tako usrdno vezan, nestalo je ranije kroz likove stvarnih osoba (majka, ~etiri sestre, otac) i svih drugih simbola iz vremena odrastanja, a grad i neka druga gradska generacija na trenutak su, za skladatelja iznimno va`na, njegovu `eljenom (kratkotrajnom) povratku dali neo~ekivani smisao opro{taja sa zavi~ajem.

Biografija donosi vrlo vrijedne kronolo{ke podatke o stvarala~kom opusu od najranijih skladbi do onih u najplodnijim godinama, a osobito su zanimljiva opa`anja uz [tolcerova istra`ivanja novih zvu~nih prostora (Muzika 1936), astroakustici i elektroakusti~kom eksperimentiranju. Iz njegova dugoga prou~avanja tonskog sustava po kojemu se oktava dijeli na 53 ravnopravna intervala nastale su 1937. dvije skladbe objedinjene pod nazivom Muzika za prirodni tonski sistem (Muzika u prirodnotonskom sistemu).

Prva je pisana za Bosnaquetov akusti~ki harmonij, danas muzejsku napravu, a druga za ~etiri trautonija (onaj koji je bio u skladateljevu posjedu, danas se nalazi u Muzeju Me|imurja u ^akovcu) i timpane. Govore}i o mnogobrojnim pojedinostima iz skladateljeva `ivota poput ove, pa i o godinama za vrijeme II. svjetskog rata, autorica ve} tada supruga naziva »okovani stvaralac«, slute}i zbog prilika i sredine u kojima je `ivio koliko }e toga ostati neostvareno i svedeno na skice bez torza. »Ono {to je meni preostalo da u~inim i {to ovdje sada i ~inim, to je da iznesem ~injenice i zabilje`im ono {to znam... da kao trideset godina prisutni svjedok posvjedo~im o ljudskoj sudbini genijalnog koji je... `ivio i stvarao u sredini uskogrudnoj i ravnodu{noj, kinjen i ranjavan, ko~en i sputavan da svoje djelo dovede do kraja...« Ta otvorenost kojom se obra}a, bez obzira o kojemu razdoblju ili temi pi{e, knjizi daje dokumentarnost i `ivotnost, osobito u dijelovima koji dalje mogu slu`iti kao izvor istra`ivanja vezana uz ime Josipa [tolcera Slavenskog i uop}e spoznaju o stvarala~koj i `ivotnoj sudbini ovoga hrvatskog umjetnika.

Koncert in memoriam Igoru Kuljeri}u 2. studenoga 2006., Koncertna dvorana Vatroslava Lisinskog, Hrvatski glagolja{ki rekvijem u izvedbi Zbora i S i m f o n i j s k o g o r k e s t r a H R T – a , d i r i g e n t To n ~ i B i l i } , M a j s t o r s k i c i k l u s H R T – a Pi{e: Zrinka Mati}

oezija i drama drevnoga obreda mise za mrtve u kr{}anskoj tradiciji `ive od vremena koja se danas jedva pamte, a ljepota teksta, koji u sebi oblikuje sve {to smrtnik osje}a u strahu od smrti i nadi u Bo`ju milost, kroz stolje}a do danas privla~i glazbu i umjetnost koje se upli}u u taj drevni obred. U dramu mise za mrtve proniknuli su mnogi skladatelji u trenutku kada su dosegnuli zenit svoje skladateljske i ljudske zrelosti, obuhva}aju}i sva svoja glazbena iskustva u te`nji da izraze mo}nu duhovnost rekvijema koji iz liturgije izlazi na glazbenu pozornicu.

P

Veli~anstveni Hrvatski glagolja{ki rekvijem, krunsko djelo Igora Kuljeri}a, dokaz je pro`ivljena puta skladateljske i ljudske zrelosti autora, koji je od ranoga djetinjstva bio u doticaju s izvorima drevnosti, sa~uvanima u `ivoj tradiciji pu~kog liturgijskog pjevanja u hrvatskom Primorju.

Pjeva~i Zbora HRT–a, koji su nebrojeno puta pjevali Kuljeri}evu glazbu, sura|uju}i sa skladateljem, poznaju posebnost Kuljeri}eva glazbenog jezika u kojemu se nanovo stvara slika pro{arana drevno{}u.

Glazba je to stvorena od, na prvi pogled,

~udnih malih motiva i re~enica, koje nigdje ne mo`emo to~no smjestiti, a iz kojih izrasta skladna, glazbeno cjelovita vizija u kojoj na koncu mo`emo sasvim jasno prepoznati okus iskustva posebnog arhai~nog zvuka preoblikovana u skladateljskom umije}u Igora Kuljeri}a.

Pro`ivljena posljednja izvedba izvorne verzije Hrvatskog glagolja{kog rekvijema za soliste, zbor i orkestar opet je pokazala svu kompleksnost i ljepotu toga rukopisa. Kuljeri} iz staroga hrvatskog teksta mise za mrtve, sa~uvanoga u Crkvi sv. Mihovila u Zadru, izvla~i u prvi plan dimenziju drame, prikazanja, posebno u sekvenciji Dan gnjiva posti`u}i dramu pjevanom glumom.

Pritom je posegnuo za na~inom na koji je zastra{eni puk pun vjere tu dramu mogao zaista izgovarati i pjevati, zazivaju}i milost u molitvama i predo~uju}i si muke pakla — siktanjem, mra~nim glissandima, {aptanjem, vikanjem — prenesenim u glazbu u kojoj se glasovima pridru`uju zvuci orkestra, sitna jezovita glissanda guda~a, tremola na udaraljkama i sordinirani puha~i. U virtuoznoj izvedbi Zbora i Simfonijskog orkestra HRT–a, sa solistima

Valentinom Fija~ko, Janezom Lotri~em, Martinom Goj~eta i Lucijanom Batini}em, ~uli smo i odjeke finih eteri~nih molitvi u kojima razgranati slog modalnih tonova priziva zami{ljeni ugo|aj napjeva prvoga kr{}anstva. Sjaj Rekvijema kulminira u stavku Osanna, u pravoj opernoj maniri velikih majstora dramskog rekvijema, s briljantnim ~vrstim meandrima protkanima kroz sve dionice, koje se okupljaju u mo}nim akordima osvijetljenima limenim puha~ima.

U ovoj smo izvedbi mogli osjetiti sva raspolo`enja koja je Kuljeri} unio u svoj Rekvijem — od an|eoskog mira u zazivu sopranistice Valentine Fija~ko O Isuse ti pomni{e, blje{tavo sna`nog Gospodi pomiluj u raspjevanoj dionici tenora Janeza Lotri~a, pouzdanja u vjerni~kom zanosu stavka Znamenonosac sveti Mihovil do straha od paklenih muka, odigranih u Danu gnjiva.

Tu pravu glazbenu dramu u podjednako razra|enoj i muzikalnoj izvedbi svih sudionika ~vrsto i nadahnuto vodio je dirigent Ton~i Bili}.

Page 15

TINO PATTIERA Jedini hrvatski tenor svjetskog ugleda i formata (ro|en 1890., umro 1966. u Cavtatu)

OBLJETNICE

Jedna od najve}ih pjeva~kih zvijezda izme|u dva svjetska rata Pi{e: Marija Barbieri

Martino Tino Pattiera rodio se u Cavtatu 27. lipnja 1890. kao najstariji sin Marka i Luce ro|ene Bran|olica. Otac ga je nakon zavr{ene gimnazije u Dubrovniku poslao

Privla~ni Mediteranac i idol njema~ke publike za karta{kim stolom s Richardom Straussom Pattiera se dresdenskoj publici predstavio 10. velja~e 1916. kao Manrico u Trubaduru. Taj provjereni podatak posve demantira nekada{nju tvrdnju o njegovu debiju Prvog oru`nika u ^arobnoj fruli. Uspjeh je bio senzacionalan, kritike u superlativima. Isticala se nesvakida{nja ljepota i svje`ina njegova blistava glasa koji zvoni poput ne~eg plemenitog i ~istog i lako nalazi put do srca te primjereni mu lik, dr`anje i gluma.

U Dresdenu je nizao ulogu za ulogom i ve} 1916. napravio prve snimke. Elementarna privla~nost njegova mediteranskoga glasa i pojave bila je tolika da je uskoro postao ljubimac publike, idol. Bio je utjelovljenje tenora, punokrvni scenski umjetnik, uvjerljiv tuma~ likova mladih zaljubljenih opernih junaka. Obo`avala ga je i kraljevska obitelj. Prije nego {to se 1918. raspala Kraljevina Saska kralj Friedrich August III. imenovao ga je komornim pjeva~em. Te{ke ratne godine, bijeda i njema~ki poraz nisu umanjile njegovu popularnost.

Dapa~e, kad je on pjevao, opera je bila puna.

U sezoni 1921./1922. krenuo je u Chicago u osvajanje Amerike. I ameri~ke su kritike pisale kako novi pjeva~ ima glas koji ga stavlja u prvi red lirskih tenora, a scenski nastup toliko zanosi da slu{atelj do`ivljava uzbu|enje u`itka kad se na|e pjeva~ ili pjeva~ica koji imaju fizi~ki {arm {to im omogu}uje da ih vizualiziramo u herojevu liku. Zaradio je mnogo novca, ali kako mu on nikad nije bio od presudne va`nosti, a nije `elio prihvatiti ameri~ke profesionalne standarde, vratio se u Dresden.

Bio je o`enjen ne}akinjom svoje be~ke dobrotvorke, gro-

U opernu povijest Tino Pattiera }e u}i i kao pjeva~ na kojemu je Fritz Busch temeljio Verdijevu renesansu u Njema~koj. Po~ela je 1926. s operom Mo} sudbine. Franz Werfel je za tu prigodu preveo talijanski tekst i prilagodio djelo, Busch je ravnao, a Pattiera pjevao Don Alvara.

Pattiera je po~eo gostovati u Be~koj dr`avnoj operi 28. travnja 1920. u Tosci uz slavnu Mariju Jeritzu i taj je njegov nastup ozna~en kao senzacija. Najavljivan kao zvijezda, potpisao je ugovor za stalna gostovanja. Do 1926. tamo je pjevao Manrica, Don Joséa, Riccarda, Canija, Alfreda u Traviati, Rodolfa u La Bohème, Otella, Turiddua, Chéniera i Fra Diavola, za koju su prigodu bile posebne cijene ulaznica.

Vladar razli~itih glazbeno–scenskih vrsta u sukobu s Hitlerovim re`imom Od 1924. do 1929. Tino Pattiera bio je istodobno anga`iran u Dresdenu i u Berlinu. ^esto je svojim brzim automobilom jurio no}u iz jednoga grada u drugi. Bio je zdrav i pjevanje ga je veselilo. Pjevao je 26 uloga i sve su bile glavne, od Vojvode od Mantove do Tannhäusera, od Fausta do Hermana, od Massenetovog i Puccinijevog Des Grieuxa do Don Carlosa, od Lohengrina do Otella. Pjevao je i u Millöckerovoj opereti \ak prosjak i igrao u dvama zvu~nim filmovima Fra Diavolo i No} u Veneciji. Jo{ je u svojim be~kim studentskim danima pokazivao sklonost za operetu pa je le`erno{}u i spontano{}u te odgovaraju}im stilom potvrdio priro-

OBLJETNICE OBLJETNICE OBLJETNICE OBLJETNICE OBLJETNICE

Podaci o Pattierinim po~ecima razlikuju se u knjizi koju je o njemu objavila Dru`ba Bra}a hrvatskoga zmaja u Dubrovniku 2004., njema~kom izdanju Stimmen die um die Welt gingen (Glasovi koji su i{li po svijetu) — Tino Pattiera, objavljenom 1990. i u neobjavljenoj autobiografiji Moj `ivotni put velikoga hrvatskog baritona Marka Vu{kovi}a. Kad je Vu{kovi} prvi put ~uo tog lijepog i simpati~nog mladi}a, koji mu je rekao kako u Osijeku pjeva male »partije« kao bariton i da bi `elio u~iti pjevanje, odmah se uvjerio da se u njegovom grlu krije fenomenalan, neobi~no opse`an baritonalno obojen tenor nadasve ugodnog toplog zvuka. One iste odlike koje je Caruso imao u svom glasu. Trebalo bi vjerovati i samome Pattieri koji je 1934. u Zagrebu izjavio da je Vu{kovi} bio njegov prvi u~itelj pjevanja koji ga je otkrio kao tenora.

Giordanov omiljeni Chénier i protagonist Verdijeve renesanse u Njema~koj Krause je Pattieru ovako opisao: Posve je sigurno da Tino Pattiera nije bio piano pjeva~, nego je potpuno izgarao u svakoj ulozi. Golemom se energijom uspinjao u visinu koju bi tada potpuno razvio samo njemu svojstvenim tembrom. Pobjedni~ki izraz Manrica, `ar za pustolovinom Fra Diavola, o ~emu svjedo~i i film, dionizijski karakter Baka u Arijadni na Naxosu bili su njegovo pravo podru~je. Na nevjerojatan je na~in `ivio s ulogom.

Ne smije se ni zanemariti erotski fluid toga pjeva~a.

On je dio njegove prirode, njegova pjeva~kog bi}a.

Ali, Pattiera nije bio samo elementarni interpret herojskih likova, nego i profinjen pjeva~ iskonske muzikalnosti, finog fraziranja i uro|enog osje}aja za stil. Giordano je bio odu{evljen kako je interpretirao njegovog Chéniera, a tisak je 1925. zabilje`io svoga poeti~nog heroja portretirao je idealno vladaju}i stilom s otmjenim i toplim osje}ajem i savr{eno nijansiranim pjevanjem.

|eni osje}aj za razli~itost glazbeno–scenskih vrsta. Bili su mu jednako bliski {iroka fraza Verdijeva romanti~no dugog legato luka, strastvena puccinijevska veristi~ka fraza, {armantna le`ernost operete i talijanska salonska popijevka s kraja devetnaestog i po~etka dvadesetoga stolje}a.

Kad je 1933. Fritz Busch morao pobje}i pred Hitlerovim progonom, a Karl Böhm 1934. godine preuzeo vodstvo Semper Opere u Dresdenu, Pattiera je jo{ uvijek bio njezin prvak, ali vi{e nije bio zvijezda.

Böhm mu je povjerio ne ba{ uspjelu premijeru Fausta. Njegova kreativna snaga bila je jo{ tolika da ga je Richard Strauss 1941. godine `elio za tuma~a svojega Heroda u Salomi, ali taj se projekt nije ostvario.

Zbog sukoba s Hitlerovim re`imom Pattiera je napustio Dresden u kojemu je proveo dvadeset i pet godina i 1941. je oti{ao u Prag. Te{ko je podnio ratne strahote i razaranje grada uz koji su bili vezani njegovi sjajni uspjesi. Poslije rata pozvali su ga u Be~ i 1950. ponudili mu mjesto profesora na Akademiji. U povodu 70. ro|endana Vlada Savezne Republike Njema~ke dodijelila mu je mirovinu i odlikovala ga kri`em za zasluge prve klase. Te{ko bolestan, umro je 24. travnja 1966. u rodnome Cavtatu. Kod njega su u~ili i savjete tra`ili, da spomenemo samo najslavnije, Hilde Güden, Maria Reining, Max Lorenz, Paul Schöffler, Rudolf Schock.

Krause je napisao: ^inilo se da je provalio tenorski vulkan kada je Tino u svojim najboljim danima pod ravnanjem Fritza Buscha pjevao Otella. Bila je to pjeva~ka strastvenost posve elementarnog izraza koja je u svojemu ekspanzivnom fraziranju i preferiranju dramatskog crescenda nadilazila tradicionalni belkanto, a Marko Vu{kovi}: Bio je svojom figurom pravi Apolon, najljep{i, mislim, tenor koji je ikad i igdje u kazali{tu zapjevao.

OBLJETNICE

Baritonalni tenor Carusovih odlika sudbina jedne neprospavane no}i

ficom Hedwigom Schaffgotsch, i postao vlasnik dvorca na padinama uz Labu. Oko sebe je stvorio aureolu prave zvijezde. Nastavao je nekoliko soba u otmjenom dresdenskom hotelu Weber i svakodnevno u foajeu primao poklonstva brojnih obo`avateljica. Igrao je njema~ku nacionalnu karta{ku igru skat s Richardom Straussom, prijateljevao sa znamenitim slikarima, knji`evnicima, sa svima od polo`aja i imena. Postao je omiljeni pjeva~ glasovitoga dirigenta Fritza Buscha, koji je tome mladom bo`anstvu u liku i glasu, kako ga opisuje Krause, uskoro po~eo povjeravati te`e uloge — Andréa Cheniera, Hermana u Pikovoj dami, ~ak i Tannhäusera.

OBLJETNICE

D

na studij medicine, u Prag ili u Zagreb, nije posve jasno, ali je razvidno da je pao na prvom ispitu iz anatomije i da je bio zaokupljen glazbom. Iz Vu{kovi}evih sje}anja pouzdaniji bi bio podatak da ga je jednom prigodom ~uo Sr|an Tuci}, tada{nji intendant kazali{ta u Osijeku i pozvao u operetni ansambl, nego da ga je prvi bariton pra{kog Národnog divadla nagovorio na audiciju u zagreba~koj Operi. Razvidno je da je audiciju polo`io i dobio nov~anu potporu za u~enje kod Vu{kovi}a, a u Zagrebu je posve vjerojatno pjevao po dru{tvima, {to se nije svi|alo ravnatelju Tres~ec-Branjskom koji mu je u pismu 3. velja~e 1911. priprijetio gubitkom cijele {tipendije, ako se ne popravi i sa vi{e ozbiljnosti ne prione svojim naucima. O~ito to nije u~inio i jama~no zbog toga nije nikada nastupio u HNK u Zagrebu! Zatim je oti{ao u Be~ i nastavio dvije godine u~iti kod viteza von Horboucky–Ranierija s Konzervatorija u Milanu.

Njema~ki izvori bilje`e da je na{ao bogatu pokroviteljicu, stariju groficu, koja mu je u ~vrstoj vjeri da }e iz njega postati dobar pjeva~ pla}ala satove pjevanja i skrbila za usavr{avanje njema~kog jezika. Tko ga je preporu~io grofu Seebachu, intendantu dvorskoga kazali{ta u Dresdenu koji je tra`io mlade talente (Vu{kovi} pi{e da je to bio on) nije posve jasno, ali mo`emo vjerovati Vu{kovi}u kad pi{e njegova audicija bila je velika senzacija za sva kazali{ta i za sve impresarije i agente u Njema~koj te su njema~ke novine donijele njegovu sliku i o njemu pisale pod naslovom Otkriven novi Caruso, Hrvat, Tino Pattiera. Bio je odmah anga`iran na sedam godina.

OBLJETNICE

anas rijetko tko u Hrvatskoj zna za Tina Pattieru, a on je bio jedini hrvatski tenor svjetskoga ugleda i formata! O njemu se u inozemstvu i danas pi{e, a nakon triju LP–a objavljen mu je dvostruki CD u ediciji Lebendige Vergangenheit (Pro{lost koja `ivi). Ovo izdanje donosi izbor arija {to ih je u doba najve}ih uspjeha snimio za vode}e gramofonske tvrtke Odeon, HMV, Parlophon, Grammophon, Vox, Electrola i BASF, naj~e{}e uz orkestar Berlinske opere i pod ravnanjem velikih dirigenata. Izme|u dva svjetska rata bio je jedna od najve}ih europskih pjeva~kih zvijezda. O njemu je poznati njema~ki glazbeni pisac Ernst Krause u ~lanku Schöne Stimmen von damals (Lijepi glasovi od nekada) u ~asopisu Opernwelt napisao: Tome mladom, vatrenom, smionom tamnokosom Dalmatincu tako je uspjelo osvojiti Dresden dvadesetih godina kako je to jedino uspjelo Alfredu Piccaveru u Be~u u njegovo sjajno vrijeme.

OBLJETNICE

s m r t i

OBLJETNICE

g o d i { n j i c e

OBLJETNICE

4 0 .

OBLJETNICE

p o v o d u

OBLJETNICE

OBLJETNICE OBLJETNICE OBLJETNICE OBLJETNICE OBLJETNICE OBLJETNICE OBLJETNICE OBLJETNICE OBLJETNICE OBLJETNICE OBLJETNICE OBLJETNICE OBLJETNICE OBLJETNICE OBLJETNICE OBLJETNICE OBLJETNICE OBLJETNICE

U

OBLJETNICE

15

BROJ 141/142, PROSINAC 2006.

OBLJETNICE

8:33 PM

OBLJETNICE

11-Jul-07

OBLJETNICE

cantus_12:cantus_12.qxd

cantus_12:cantus_12.qxd

11-Jul-07

8:33 PM

Page 16

16

PRAVNA ZA[TITA U SLU^AJEVIMA POVREDE A R a z g o v o r s To m i s l a v o m R a d o ~ a j e m , d i r e k t o r o m H D S Z A M P – a Razgovarala: Sanja Raca

SUSRETI

SUSRETI

SUSRETI

BROJ 141/142, PROSINAC 2006.

SUSRETI

jako potrebne u odnosima autora raznih grana umjetnosti, jer je upravo me|u njima potrebno po{tovanje i me|usobno uva`avanje opusa.

SUSRETI

^ija se prava naj~e{}e {tite prekr{ajnim i kaznenim pravom? Jesu li to autori glazbenih djela, autori ra~unalnih programa i umjetnici izvo|a~i?

SUSRETI

SUSRETI

Uz autore glazbenih djela svakako se povezuje najve}i broj zahtjeva i to su zahtjevi {to ih pokre}e upravo HDS ZAMP. Zahtjevi autora ra~unalnih programa, ako i po broju postupaka zaostaju, mogu biti financijski zna~ajni. Kada je rije~ o na{im tu`bama, njima su u »paketu« obuhva}eni i zahtjevi za naknadu umjetnicima izvo|a~ima i proizvo|a~ima fonograma ~ija prava ina~e ostvarujemo.

SUSRETI

S obzirom da se najve}i broj procesuiranih prekr{aja odnosi na povrede prava autora, kako to izgleda u brojkama?

SUSRETI

SUSRETI

SUSRETI

SUSRETI

SUSRETI

SUSRETI

SUSRETI

SUSRETI

SUSRETI

SUSRETI

SUSRETI

SUSRETI

SUSRETI

SUSRETI

SUSRETI

SUSRETI

SUSRETI

SUSRETI

Dosada, zaklju~no s listopadom, u 2006. godini pokrenuli smo 4.843 prekr{ajna postupka, u 2005. bilo ih je 16.563, godinu ranije 7.816, a u 2003. ukupno 8.298. Kako vidite iz ovogodi{njih podataka, politika HDS ZAMP–a mijenja se tako da smanjujemo broj prekr{ajnih zahtjeva i te`imo rije{iti {to vi{e otvorenih odnosa sporazumom, a ako ne, onda tu`bom trgova~kom sudu.

Kako izgleda statistika kod tu`bi u proteklim godinama?

[to sve hrvatski pravni sustav predvi|a kao oblik za{tite nositelja autorskog i srodnih prava i koliko je on u praksi efikasan?

Mislim da je na samom po~etku, prije nego {to odgovorim na Va{e prvo pitanje, nu`no re}i da se HDS ZAMP koristi pravnim sredstvima borbe tek nakon {to je iscrpio mogu}nosti mirnog ure|enja odnosa s korisnicima. Do pokretanja pravnih postupaka sigurno ne dolazi iz `elje za »treniranjem strogo}e«. Za njima se pose`e onda kada nema drugog izbora. Jer, ne treba zaboraviti, autori koje {titi HDS ZAMP — kao i najve}i dio autora iz drugih podru~ja — izlo`eni su brojnim povredama svojih prava na koja ne mogu reagirati tako da uskrate svoju uslugu kao drugi subjekti na tr`i{tu. U slu~aju glazbe, ona se uzima bez fizi~ke zapreke.

Sam hrvatski pravni sustav poznaje nekoliko oblika za{tite u slu~aju povrede autorskog i srodnih prava. Na prvom mjestu je klasi~na za{tita — gra|ansko–pravna, putem tu`bi trgova~kom sudu nadle`nom za sporove iz podru~ja intelektualnog vlasni{tva. Potom dolaze prekr{ajni sudovi koji sude zbog prekr{aja, a povreda autorskoga prava mo`e biti i kazneno djelo. Razlika izme|u prekr{aja i kaznenog djela postoji upravo u intenzitetu povrede, jer su zakonski opisi u oba slu~aja gotovo podudarni. Prekr{aj se mo`e po~initi i nepla}anjem odgovaraju}e naknade, {to kod kaznenog djela nije slu~aj.

U Hrvatskoj sude ~etiri trgova~ka suda (Zagreb, Rijeka, Split, Osijek) koji imaju jedan zajedni~ki vi{i sud, a to je Visoki trgova~ki sud Republike Hrvatske. Tek kada bi vrijednost spora bila ve}a od 500.000 kuna, mogu}a je revizija protiv odluke `albenog suda, pa se u postupak, kao tre}a instanca, uklju~uje Vrhovni sud Republike Hrvatske. No, mi nemamo parnica te vrijednosti.

Prekr{ajnih sudova ima preko stotinu i njima je zajedni~ki jedan vi{i sud, Visoki prekr{ajni sud Republike Hrvatske. Za kaznena djela povrede autorskog i srodnih prava nadle`ni su op}inski sudovi. Njih tako|er ima stotinjak, a o `albama protiv njihovih odluka odlu~uju `upanijski sudovi, ~ime i zavr{ava postupak. @upanijskih sudova ima dvadesetjedan.

Za{to Vam spominjem te brojke? @elim

ukazati koje su mogu}e slabosti i prednosti koje iz toga proizlaze. Kod sporova na trgova~kim sudovima stvar je relativno jednostavna, jer to rade samo ~etiri suda, njihovi se suci godinama bave ovom tematikom i specijalizirani su, a prednost je u postojanju samo jednog suda vi{e instance {to u relativno brzom roku omogu}uje postizanje visokog stupnja ujedna~enosti sudske prakse.

Koji su nedostaci prekr{ajnih sudova obzirom na njihovu brojnost?

Kod prekr{ajnih sudova prednost je u postojanju jednog `albenog suda, a nedostatak je velik broj prekr{ajnih sudova i velik broj postupaka uop}e. Suci tih sudova bave se doista ogromnim brojem prekr{ajnih djela iz razli~itih podru~ja i optere}eni su opsegom posla, potrebom poznavanja mnogih propisa, ali i prepoznavanjem najraznolikijih pravnih i `ivotnih situacija. Kod kaznenih sudova odre|eni hendikep ~ini postojanje dvadesetjednog `albenog suda. U svojoj praksi susreli smo se s vrlo razli~itim odlukama, ali nema mogu}nosti ujedna~avanja prakse koju bi proveo Vrhovni sud u postupku po pravnim lijekovima koji, nakon odluke `albenog (`upanijskog) suda, nisu vi{e mogu}i. Mogu}e je praksu ujedna~avati jedino zauzimanjem stajali{ta sjednica kaznenog odjela Vrhovnog suda ili putem izvanrednog pravnog lijeka — zahtjeva za za{titu zakonitosti koji mo`e podnijeti jedino dr`avni odvjetnik.

Kako u praksi izgledaju pravni na~ini borbe?

Ve} sam ne{to od toga rekao. Mogu}i su dakle tu`ba, prekr{ajni zahtjev i kaznena prijava, a kojiput se koriste svi navedeni oblici. Jedino presuda za kazneno djelo isklju~uje odgovornost za prekr{aj, jer kaznena odgovornost konzumira prekr{ajnu. Koje su povrede? Mi se u svojoj praksi, kao HDS ZAMP, bavimo prakti~ki samo jednom vrstom povreda, a to je neovla{teno kori{tenje autorskih djela gdje pred sudovima nastupamo u vlastito ime. Prava koja se ostvaruju kolektivno ostvarujemo kao udruga u vlastito ime, a za ra~un na{ih ~lanova, ~lanova inozemnih sestrinskih dru{tava i svih ostalih autora koji ne moraju nominalno biti ~lanovi HDS ZAMP–a, ali ako se nisu toga odrekli, zakon nas obvezuje zastupati ih. Na{a izravna aktivnost kao dru{tva za kolektivnu za{titu nije mogu}a kod za{tite takozvanih velikih prava i povrede moralnih prava autora. Me|utim, HDS ZAMP i u takvim slu~ajevima pru`a suradnju kada je autor tra`i, uklju~uju}i i pomo} na{eg odvjet-

ni~kog ureda. Zna~i, izravno ostvarujemo za{titu u slu~aju povrede imovinskih prava, prije svega neovla{tena kori{tenja autorskog djela i njegove javne izvedbe bez odobrenja. Onaj tko se takvim vlasni{tvom ilegalno koristi ~ini prekr{aj, u te`im slu~ajevima ~ak i kaznene djelo, a u svakom je slu~aju odgovoran za pla}anje autorske naknade.

U kojim prigodama ste pru`ali stru~nu pomo} i suradnju bez izravna uklju~ivanja u spor?

To se doga|a kada autor individualno ostvaruje prava Ako autor `eli, HDS ZAMP }e mu osigurati pravnu pomo}, no ako je rije~ o sporu izme|u dva autora, morat }e se izuzeti od toga.

Relativno nam je svje` u sje}anju slu~aj predstave Kamov smrtopis u postavi redatelja Branka Brezovca i produkciji Zagreba~kog kazali{ta mladih (ZKM) koji je prije par godina dobio dosta publiciteta. Redatelj i njegovi suradnici smatrali su svojom autorskom slobodom napraviti ne{to novo iz postoje}ih glazbenih djela koji pripadaju konkretnim skladateljima.

Glazba u predstavi na neki je na~in persiflirana i obra|ena, a da o tome pravi autori nisu bili ni obavije{teni. Moja ranija profesionalna iskustva nau~ila su me da, makar to i ne bilo opravdano, ne treba izazivati ~u|enje kada osobe koje same nisu autori posegnu u prava autora smatraju}i kako imaju na to pravo. Primjer je zloporaba fotografija za koje mnogi smatraju nepotrebnim tra`iti odobrenje autora ili istra`iti tko je on, jer se to »i ne zna«, jer »to pripada nekom arhivu« i sli~no.

Me|utim, u konkretnom slu~aju Kamova smrtopisa bilo je iznena|uju}e {to autor (a u ovom slu~aju i redatelj) iz jednoga podru~ja umjetni~kog stvarala{tva posegnuo za autorskim djelom iz nekog drugog podru~ja, smatraju}i ga tek sirovom gra|om koju mijesi kako ho}e. I kod filmskih autora doga|a se da posegnu za glazbom ne pitaju}i skladatelja za odobrenje. U slu~aju ZKM–a, mi smo kao HDS ZAMP pru`ili pravnu logistiku o{te}enoj autorskoj skupini. Prvo je do{lo do privremene sudske mjere zabrane izvedbe predstave, a kasnije je izme|u autora i ZKM–a postignut sporazum, koji je i objavljen. Najmanje je bio vezan uz materijalnu nadoknadu, jer je ona doista bila simboli~na. Svi koji su bili uklju~eni u produkciju dali su izjavu kojom su izrazili `aljenje zbog posezanja za djelom drugih autora bez odobrenja i obvezali se kako to ne}e ~initi ubudu}e, ne samo prema njima, nego i prema bilo kome drugome. To je svakako imalo pedago{ku vrijednost i u~inak op}e dru{tvene prevencije,

Broj tu`bi raste. U 2003. pokrenuli smo 318 tu`bi, godinu dana kasnije 1.069, u 2005. 3.298, a zaklju~no s listopadom ove godine 2.767 tu`bi.

Koji su naj~e{}i primjeri zloporabe intelektualnog vlasni{tva?

Ono o ~emu smo govorili ide pod jedan naziv — »neodobreno kori{tenje autorskih djela«.

Naravno da postoje i slu~ajevi velikih i sofisticiranih na~ina povrede prava, kao u slu~aju uvoza piratskih nosa~a zvuka na {to reagiramo i mi i udruga proizvo|a~a fonograma. Na{ su problem naj~e{}e lokali, no i poneki ve}i korisnici koji glazbu koriste u ve}em opsegu i kojima je javna izvedba glazbenih djela izravni ili neizravni izvor prihoda i razlog posje}enosti. Tu nema velike mudrosti. Rije~ je o kori{tenju glazbe bez odobrenja ili protivno izri~itoj zabrani u slu~ajevima kada nije namirena autorska naknada. Takvi korisnici jo{ uvijek znaju stavljati prigovore poput »ja pla}am radio pretplatu«, »djela su slobodna« ili »ja slu{am samo vijesti«, a ima i profinjenijih prigovora — »kod nas se izvodi samo glazba autora koji su odavno umrli«. Tome je prili~no te{ko vjerovati kad se nalazite u `ivahnom prostoru urbane jezgre. Ja bih osobno jako rado oti{ao tamo gdje mogu ~uti samo Mozarta i Vivaldija, a cijenio bih i ti{inu koju rijetko mo`ete prona}i, kao i »mrtve du{e« skladatelja. [to je, zapravo, prekr{ajno, a {to kazneno djelo?

Kao {to sam rekao, oba su zakonom opisana prakti~ki jednako — inkriminirano je neodobreno iskori{tavanje autorskog djela na bilo koji na~in, a razliku izme|u prekr{aja i kaznenog djela ~ini intenzitet povrede autorskog prava kao za{ti}ena dobra. Sigurno je da je ozbiljnija i te`a povreda po~injena ako se glazba neovla{teno koristi u disko–klubu, na koncertu i na radio postaji, dakle tamo gdje je upotreba glazbe jednostavno neophodna za obavljanje i opstanak djelatnosti, nego kada se to isto neovla{teno ~ini u kafi}u.

Opis prekr{aja i kaznenog djela je takozvani blanketni opis gdje sama kaznena norma, bez obzira odnosi li se na kazneno djelo ili na prekr{aj, upu}uje na predmet materijalno–pravne naravi, a ti se pojmovi nalaze u drugoj normi. Kazneni zakon, odnosno prekr{ajna norma u Zakonu o autorskom pravu i srodnim pravima, ne}e ponovno definirati kada je potrebno odobrenje za kori{tenje intelektualnog vlasni{tva, jer to pi{e na drugom mjestu u ve} spominjanom Zakonu o autorskom pravu i srodnim pravima. Ima samo mali broj slu~ajeva kada odobrenje nije potrebno, kao {to je kori{tenje glazbe u nastavi ili priredbama vezanima uz nastavu.

Page 17

Koliko kaznenih prijava HDS ZAMP podnosi na godinu?

U 2006. bilo ih je 43, godinu prije toga 139, u 2004. 138, a 2003. ne{to vi{e — 178.

Moram re}i da ovi postupci najdu`e traju.

Podnosimo kaznene prijave dr`avnom odvjetniku koji prvo tra`i kriminalisti~ku obradu policije, a zatim odlu~uje o optu`nom prijedlogu kojim zapo~inje kazneni postupak. U odre|enim slu~ajevima, dr`avni odvjetnici to progla{avaju gra|anskopravnim odnosom, {to samo po sebi nije pogre{no, ali postaje pogre{nim ako se time `eli isklju~iti postojanje kaznenog djela. Ne tra`iti odobrenje za

Zloporaba autorskog prava u odre|enim slu~ajevima pretpostavlja znatnu ili veliku ekonomsku {tetu. Koliko je realno da se nekoj zemlji koja ne izvr{ava ili zanemaruje za{titu intelektualnog vlasni{tva odrede me|unarodne trgovinske sankcije kojima bi se dovela u pitanje njezina vanjska trgovina?

Europa je postala najve}e svjetsko glazbeno tr`i{te. Podru~je intelektualnog vlasni{tva ~ini dio europske ekonomije koji se najbr`e {iri. Prema slu`benim podacima, 3 do 5 % bruto nacionalnog dohotka zemalja Europske ekonomske zajednice potje~e od stvaranja i distribucije robe za{ti}ene pravom intelektualnog vlasni{tva. Mnogo zemalja, i Hrvatska uostalom, obveznice su zna~ajnih me|unarodnih sporazuma. Spomenut }u samo Bernsku konvenciju za za{titu knji`evnih i umjetni~kih djela, kao osnovni me|unarodno–pravni dokument u podru~ju

Ho}e li se onda u svjetlu takva zajedni{tva smanjiti ili pove}ati tu`be?

Mogu}e je da }e u prvo vrijeme do}i do pove}anja, ali ne zbog Sporazuma, nego kao posljedica promjene pristupa o kojemu sam ve} govorio (smanjivanje prekr{ajnih i ionako malog broja kaznenih postupaka te nadomje{tanje ovih tu`bama). Sada raste broj tu`bi kojih }e biti mo`da i do 4.000 godi{nje, jer ne `elimo imati nijednu realno postoje}u tra`binu koja nije utu`ena. To je, kona~no, i na{a obveza prema urednim korisnicima — da njihovim nesavjesnim kolegama ne dajemo konkurentsku prednost. Zbog toga }e se jo{ neko vrijeme broj pove}avati {to dr`im procesom ~i{}enja, a on bi trebao imati za posljedicu smanjenje sporova svih vrsta, jer nam je to obostrani cilj. Ukratko, kratkoro~no mo`e do}i do porasta temperature, ali to je samo put do ozdravljenja.

HOK prihva}a trajnu suradnju s HDS ZAMP–om u promicanju odnosa uspostavljenih op}im ugovorom: – objavljivanjem sadr`aja ugovora u zna~ajnim tiskanim i elektroni~kim medijima, u vlastitim publikacijama te kroz druge oblike informiranja ~lanstva – davanjem pomo}i i podr{ke u organizaciji i odr`avanju okruglih stolova u svim `upanijskim sredi{tima gdje bi HDS ZAMP predstavio cjenik – utjecajem na ~lanstvo, zajedni~kom edukacijom o pozitivnom utjecaju glazbe na poslovanje korisnika kako bi se podigla razina svijesti korisnika o vrijednosti i gospodarskom zna~enju intelektualnog vlasni{tva – informiranjem budu}ih obrtnika o obvezama spram HDS ZAMP–a, tako da se te informacije distribuiraju putem vlastite mre`e, a gdje je to mogu}e, i putem dr`avnih tijela nadle`nih za odobrenje rada i registraciju – uspostavom zajedni~kog posredni~kog tijela koje bi rje{avalo pojedina~ne primjedbe korisnika kad to korisnik zatra`i, a da prije toga nije uspio rije{iti svoj problem izravno s HDS ZAMP–om. Svaka od strana imenuje po dva ~lana u navedeno posredni~ko tijelo.

Tomislav Rado~aj, direktor HDS ZAMP–a: »Nakon vi{e od dvije i pol godine upornog zajedni~kog rada s HOK–om postignut je Op}i ugovor o uvjetima za kori{tenje glazbe. Podloga tom Ugovoru jest cjenik za kori{tenje glazbe na priredbama (isklju~uju}i koncerte) te u ugostiteljskim, trgova~kim i drugim objektima. Cjenik se u nekoliko odredbi razlikuje od dosada{nje tarife, jer su objekti sada druga~ije klasificirani prema geografskom polo`aju, vrsti lokala i radnom vremenu. U tome smo slu{ali glas na{eg partnera kao predstavnika struke. Na naknade iz cjenika dani su odre|eni popusti i pogodnosti ~lanovima Komore.

Sve bi ovo svakako trebalo rezultirati ve}om financijskom disciplinom na{ih korisnika i s vremenom porastom prihoda, jer je, naime, ugovorena klizna skala koja osigurava godi{nje pove}anje naknada prema postotku pove}anja pla}a i tro{kova `ivota. Ono ~emu smo te`ili, to smo i postigli, a to je partnerstvo s HOK–om. Vjerujemo da smo time eliminirali dosada{nje nepotrebne prigovore iz redova obrtnika i njihovih udru`enja.« Marina Feri}

ZAMP ZAMP ZAMP ZAMP ZAMP ZAMP ZAMP ZAMP ZAMP ZAMP ZAMP ZAMP ZAMP ZAMP ZAMP

S druge strane, nositeljima prava zajam~eni su godi{nje uskla|ivanje naknada ovisno o porastu `ivotnih tro{kova i kretanjima prosje~nih bruto pla}a te za{titna minimalna naknada. Tako se pogodnostima i popustima koji se daju korisnicima stimulira uredno pla}anje, kao i uredno dostavljanje podataka o kori{tenim djelima {to bi se sve trebalo pozitivno odraziti na ukupno prikupljenu i raspodijeljenu masu sredstava.

ZAMP

– posebnim popustima stimulira se prire|ivanje ve}eg broja glazbenih priredbi i uredna dostava podataka o kori{tenim djelima

ZAMP

– posebni popusti od 20% za podru~ja od posebne dr`avne skrbi,

ZAMP

– popust od 10% za akontacijsko pla}anje,

ZAMP

Sporazum ima debelu historijsku »bradu”, jer su jo{ 2001. po~eli prvi razgovori i sporazumi, a po~etak prakti~nih razrje{enja zajedni~kih nedoumica krenuo je prije vi{e od dvije godine, nakon dono{enja novoga Zakona o autorskom pravu i srodnim pravima.

To je bio dugotrajan proces u kojemu je trebalo pribli`avati i miriti suprotna stajali{ta — onoga koji tra`i novac i onoga koji treba platiti. Postigli smo Sporazum o zajedni~kim kriterijima za obra~un naknade i to je uistinu bio velik zajedni~ki rad i trud. Nakon toga, dogovorili smo odre|ene pogodnosti koje pripadaju ~lanovima Komore, i tako smo dosegnuli klju~nu to~ku koja je dovela do zajedni~ke odgovornosti. Vi{e ne postoje dva pristupa izvr{enju obveza, to je sada zajedni~ki, partnerski posao.

– razli~iti popusti (5%, 15%) kojima se dodatno nagra|uje urednost pla}anja,

ZAMP

Ho}e li najnoviji sporazum s Hrvatskom gospodarskom komorom smanjiti ili pove}ati broj tu`bi?

– mogu}nost otplate dugovanja u ratama (do 20 rata),

ZAMP

Postoji i jedna druga vrsta dokaza koju uop}e ne moramo osiguravati, no rije~ je o postupcima koji su rje|i u praksi. Radi se nedostavljanju programskih izvje{taja {to je posebna vrsta prekr{aja, ali ne i kazneno djelo. Da bi se autorima i drugim nositeljima autorskih prava mogle raspodijeliti naknade od radio postaja ili organizatora javnih priredbi, potrebno je dobiti potpuni program iz kojeg je vidljivo koja su djela izvedena. Tijekom prekr{ajnog postupka zbog prekr{aja ove vrste mi, naravno, ne dokazujemo negativnu ~injenicu da konkretan program nije dostavljen, jer se dokaz ne mo`e ponuditi kada ne{to ne postoji. U tom slu~aju okrivljenik bi trebao dokazati da je program dostavio i ako bi to dokazao, mi bismo odustali od postupka.

Policija prikuplja sve materijale iz kojih dr`avni odvjetnik gradi svoju optu`nicu, nakon ~ega nadle`ni dr`avni odvjetnik optu`uje, a sud donosi presudu.

– otpis tro{kova u prekr{ajnim i kaznenim postupcima,

ZAMP

Pa, ti su dokazi relativno jednostavni, iako se HDS ZAMP uvijek trudi proizvesti i dokaz vi{e kako bi olak{ao situaciju sudu i dodatno oja~ao svoju poziciju. Za upu}ena laika vjerojatno bi dovoljan dokaz bila sama ~injenica da u javnom prostoru postoji aparat za reprodukciju tona. No, na{i terenski suradnici uvijek sa~ine zapisnik u kojemu registriraju i da je glazba bila kori{tena, po mogu}nosti i izvor glazbe.

Na {to se odnosi udio suradnje s policijom?

– za jednokratno pla}anje dugovanja do 2004. popust od 20%,

ZAMP

Kazne se u pravilu izri~u ispod zakonske mjere {to je u skladu s kaznenom politikom takvom kakva jest. Ono {to doista zna smetati jest olako izricanje opomena u prekr{ajnim postupcima, osobito u slu~ajevima kada osobe vi{ekratno dolaze na sud po na{im zahtjevima. Kako HDS ZAMP bri`ljivo vodi vlastitu dokumentaciju, ve} u prekr{ajnim zahtjevima sudu navodimo da se radi, primjerice, »o osmom po redu prekr{ajnom zahtjevu protiv istog okrivljenika i zbog istoga djela, od ~ega je pet puta progla{en krivim«. Mi nemamo evidenciju o pravomo}nosti odluka, jer sud ne obavje{}uje o eventualnim `albama okrivljenika.

No, je li odluka pravomo}na s na{ega stanovi{ta i nije odlu~uju}e. Va`no je ~injeni~no stanje: osoba nije prvi put na sudu, ne mo`e se pona{ati neupu}eno kao da se prvi put s time susre}e i ne mo`e se pozivati na vlastitu neobavije{tenost. Usprkos tome, pojedini sudovi ~esto izri~u opomene i kod ponovljenih prekr{aja, a opomena, znamo ve} iz pedagogije, ima efekt nakon prvoga grijeha, eventualno drugoga, ali ne i nakon osmoga.

Koji su najve}i problemi vezani uz dokaze u sporovima za za{titu prava, odnosno u postupcima kaznenopravne i prekr{ajne za{tite?

Generalno, imamo dosta mogu}nosti za razmjenu iskustva, osobito sa stru~njacima — sucima trgova~kih sudova, pa i s prekr{ajnih sudova koje to zanima. Ne{to manji odaziv i manji kontakt postoji s dr`avnim odvjetnicima i sucima kaznenih sudova. Vjerujemo da }e se i ta razina pobolj{ati. Na godi{nja savjetovanja koja uz tehni~ku podr{ku HDS ZAMP–a organizira Hrvatsko dru{tvo za autorsko pravo dolazi sve vi{e odvjetnika kao i predstavnika MUP–a s kojima imamo vrlo dobre odnose.

Ve} dvije godine zaredom MUP nas poziva u Valbandon na svoja savjetovanja o gospodarskom kriminalu. To je vrlo educiran tim ljudi s kojima je zadovoljstvo sura|ivati.

– otpis dugovanja nastalih do kraja 2002. godine,

ZAMP

@ive}i u Hrvatskoj, moramo prihvatiti odre|ene realnosti. Tako se o trajanju postupaka treba govoriti uspore|uju}i ih s trajanjem postupaka po zahtjevima drugih osoba i uzimaju}i u obzir slo`enost predmeta. Ako to uzmemo u obzir, op}enito smo zadovoljni s trajanjem postupaka i kvalitetom odluka trgova~kih sudova, a u ve}oj mjeri i sa situacijom u prekr{ajnim postupcima.

Sada{nji Zakon o autorskom pravu i srodnim pravima taj zastarni rok produ`uje na {est godina, tako da za prekr{aje po~injene nakon 30. listopada 2003., kada je Zakon stupio na snagu, nije mogao prote}i.

Nadamo se da duljina toga roka prije~i da se to dogodi.

S obzirom da sadr`aji sporova, uz pravni dio, uklju~uju moralni i ekonomski aspekt, koliko se dosad postiglo na edukaciji svih partnera uklju~enih u lanac za{tite prava vlasnika od povreda?

H

ZAMP

Koliko postupci prosje~no traju te kakve su nov~ane i druge kazne?

U prekr{ajnim postupcima broj zastara je bio vrlo visok, dok je zastarni rok iznosio ukupno dvije godine od po~injenog prekr{aja. U jednom od svojih istra`ivanja temeljenih na usporedbi s drugim slu~ajevima prekr{ajnih djela, profesor Ivo Josipovi} ustanovio je da je postotak zastara u na{im slu~ajevima podudaran s postotkom zastara u ostalim prekr{ajnim predmetima. Zna~i, nismo bili diskriminirani ni pozitivno niti negativno, ako se gleda ukupni broj. Naravno da u praksi nailazite na sudove koji su vrlo ekspeditivni i one koji to nisu pa njihovi predmeti zavr{avaju na koncu zastarom. Je li uvijek u pitanju spomenuta preoptere}enost ili koji put postoji pretjerana su}ut prema okrivljenim korisnicima, ne mogu dati odgovor.

rvatska obrtni~ka komora (HOK) i Hrvatsko dru{tvo skladatelja Za{tita autorskih muzi~kih prava (HDS ZAMP) potpisali su trogodi{nji Op}i ugovor o uvjetima za javno kori{tenje glazbe.

Ugovorom su utvr|ene naknade za autorsko i srodna prava na glazbenim djelima u slu~aju javnog kori{tenja u ugostiteljskim, trgova~kim, obrtnim i drugim poslovnim prostorima, te je dogovorena je nova tarifa izra|ena temeljem stru~nih prijedloga i savjeta HOK–a. ^lanovima Komore, a urednim korisnicima HDS ZAMP–a koji potpi{u pojedina~ni ugovor omogu}ene su mnoge pogodnosti i popusti:

ZAMP

Moram ponoviti da odluku o pokretanju bilo kojeg sudskog postupka donosimo nakon mnogo, mnogo iscrpljenih faza razgovora i pregovora. Ne samo zato jer je cijeli postupak sam po sebi opse`an posao i tro{ak, nego i zato {to doista `elimo svoje zahtjeve ostvariti vlastitim trudom i disciplinom korisnika, bez posredovanja nekoga sa strane. Tu`be su rezultat nu`de i one su uvijek posljednja mjera za kojom pose`ete. Smatramo da smo najvi{e postigli u trenutku kada sam prekr{ajni zahtjev rezultira promjenom pona{anja korisnika. Isto se doga|a i s tu`bama. Na{e korisnike obavje{tavamo ~ak i u trenutku kad smo ih tu`ili, jer i tada imaju mogu}nost podmiriti vlastita dugovanja i osloboditi se tereta parnice i tro{kova. U svakoj fazi postupka `elimo nagodbu, uvijek uva`avaju}i sve okolnosti na strani korisnika, ~emu se prilago|uje rok isplate i broj otplatnih obroka.

Imate li grube podatke o broju zastara?

autorskog prava. Hrvatska je tako|er potpisnica Sporazuma o stabilizaciji i pridru`ivanju s EU, zaklju~ena 2001. godine, prema kojima smo preuzeli obveze da u roku od tri godine dosegnemo ne samo zakonodavnu razinu EU (koja je kod nas u redu), nego i razinu prakti~ne za{tite ravnu stupnju za{tite u zemljama EU. Utvr|ivanje zna~ajnijih povreda autorskog prava u Hrvatskoj, na{im partnerima iz EU nesumnjivo bi omogu}ilo nametanje ovoga ili onoga oblika sankcija.

Ipak moram re}i, Hrvatska, za koju se udoma}io ne ba{ sretan naziv «zapadni Balkan,” ali i {ire od toga, ima najbolju za{titu autorskih prava u onom dijelu koji kontrolira HDS, uklju~uju}i i dru{tva za koja radimo.

Mi smo tu apsolutno lokalni tigar.

ZAMP

Ne bih to mogao potvrditi, osobito ne kod prekr{ajnih sudova, kao ni da je kaznena politika generalno preblaga. Ona je relativno blaga, ali gledano u cjelini, ipak nije preblaga. ^injenica je da velik dio na{ih postupaka posti`e zna~ajnu svrhu samim ~inom podno{enja zahtjeva. Od 2003. dosad odustali smo od ukupno 8.630 podnesenih zahtjeva, {to ~ini gotovo ~etvrtinu takvih zahtjeva. To zna~i da sve vi{e korisnika ozbiljno shva}a pokretanje postupaka.

kori{tenje autorskog djela samo po sebi doista ne mora uvijek ~initi kazneno djelo, nego prekr{aj, me|utim neodobreno kori{tenje tu|eg vlasni{tva znak je da se osoba, a o svemu je bila prethodno obavije{tena, nalazi u ilegalnoj zoni. U nekim slu~ajevima uistinu bi se moralo poduzimati gonjenje, a mi kaznene prijave podnosimo samo u slu~ajevima profesionalne i ponovljene zloporabe autorskih djela bez odobrenja.

ZAMP

Koliko su uskla|eni brzina postupanja sudova i izre~ene kazne? Zbog sporosti sudova predmeti odlaze u zastaru, a za ozbiljne i vi{ekratne prijestupe izri~u se tek opomene.

Potpisan Op}i ugovor o uvjetima za javno kori{tenje glazbe

ZAMP

E AUTORSKOG I SRODNIH PRAVA

HDS ZAMP i Hrvatska obrtni~ka komora:

ZAMP

17

BROJ 141/142, PROSINAC 2006.

ZAMP

8:33 PM

ZAMP

11-Jul-07

ZAMP

cantus_12:cantus_12.qxd

cantus_12:cantus_12.qxd

11-Jul-07

8:33 PM

Page 18

BROJ 141/142, PROSINAC 2006.

IZ SKLADATELJSKE RADIONICE

IZ SKLADATELJSKE RADIONICE

IZ SKLADATELJSKE RADIONICE

OBLJETNICE

OBLJETNICE

OBLJETNICE

OBLJETNICE

OBLJETNICE

OBLJETNICE

OBLJETNICE

OBLJETNICE

OBLJETNICE

OBLJETNICE

OBLJETNICE

OBLJETNICE

18

Uz 25. obljetnicu djelovanja ~akove~kog Centra za kulturu

Jedan od najja~ih promicatelja hrvatske glazbe i hrvatskih glazbenika u regiji Pi{e: Sanja Raca bilje`avanje ~etvrt stolje}a djelovanja sredi{nje kulturne ustanove neke gradske sredine uglavnom je pitanje zavi~ajnog ponosa. Me|utim, fokus se mijenja kada djelovanje takve ustanove prelazi okvire mati~ne sredine i postaje dio nacionalnog kulturnog prostora. ^akove~ki Centar za kulturu obilje`io je 2. studenoga svoju 25. obljetnicu, a sve~ani koncert na kojemu su, uz Zagreba~ke soliste, sudjelovali stipendisti Zaklade Musik und Jugend iz Liechtensteina, me|u kojima je zna~ajan broj vrlo mladih hrvatskih glazbenika, vi{e je nego simboli~no obilje`io godi{njicu. Na koncertu su nastupili Zita Varga, Sara i Andreas Domjani} ~iji je otac, ~akove~ki pijanist Dra`en Domjani}, umjetni~ki direktor Zaklade (te ve~eri tako|er i solist), \ana Kahriman, Latica Cameron, Casandra Wyss, Sara Vujadinovi} i D`enana [ehanovi}. Najmla|a i najstarija glazbenica imale su 9, odnosno 17 godina.

O

Dva potpuno nesrodna, a vremenski podudarna glazbena doga|aja, jedan u Zagrebu, a drugi u ^akovcu, diskretno je povezala osoba Igora Kuljeri}a (1938.— 2006.) kojemu su u znak sje}anja iste ve~eri koncert odr`ali Zbor i Simfonijski orkestar Hrvatske radiotelevizije u dvorani V. Lisinskog.

Naime, trostruki dobitnik nagrade Josip [tolcer Slavenski (posljednju je dobio upravo za Hrvatski glagolja{ki rekvijem koji je bio na programu zagreba~koga koncerta) s istim ovim ansamblima bio je prvi glazbenik uop}e koji je nastupio na otvorenju ~akove~kog Centra u studenom 1981. godine.

Od tada do danas u dvorani i drugim prostorima Centra odr`ano je nekoliko tisu}a kulturnih programa ~iji je tempo »proizvodnje« vi{e od 700 programa godi{nje. ^akovec i sredi{nju kulturnu ustanovu cijeloga Me|imurja {iroka javnost prije svega prepoznaje po Majskom muzi~kom memorijalu Josip [tolcer Slavenski, stjeci{tu najboljih godi{njih ostvarenja suvremenog hrvatskog skladateljstva. Ugledna Vjesnikova nagrada dodjeljuje se u [tolcerovu rodnom gradu ve} desetlje}ima upravo u okviru Festivala, a njezini laureati, od 1970. naovamo bili su Boris Papandopulo, Stanko Horvat (triput), Branimir Saka~, Natko Dev~i}, Milko Kelemen (dvaput), Milo

Cipra, Marko Ru`djak, Ruben Radica (dvaput), Frano Para} (dvaput), Slavko Zlati}, Stjepan [ulek, @eljko Brkanovi}, Ivan Brkanovi}, An|elko Klobu~ar, Davorin Kempf, Bruno Bjelinski, Igor Kuljeri} (triput), Kre{imir Fribec, Ivo Ma~ek (dvaput), Zoran Jurani} (dvaput), Petar Bergamo, Berislav [ipu{, Tomislav Uhlik, Mladen Tarbuk, Miroslav Mileti}, Dubravko Detoni, Frano \urovi} i Olja Jelaska.

Gotovo da ne postoje hrvatski orkestralni i komorni ansambli ili solisti koji nisu bili gosti Centra, a neki i po petnaestak puta, poput pijanista Vladimira Krpana i Zagreba~kih solista. Studenti Muzi~ke akademije, primjerice, kontinuirano nastupaju od 1982. godine.

Kako je scenski prostor vrlo velik, uobi~ajeni su gosti veliki ansambli s premijernim kazali{nim predstavama, ali i baletne produkcije nacionalnih kazali{ta te inozemna gostovanja. Zahvaljuju}i kvalitetno opremljenoj filmskoj dvorani, ^akovec je postao peti grad u Hrvatskoj po broju filmskih posjetitelja, a razlog su filmski ciklusi, filmska Tribina petkom i Dje~ja matineja, sve uvjerljivi poticaji iz kojih je 1975. izrasla ideja o osnivanju [kole animiranoga filma. Njezin niz radionica donio je vrlo zanimljive kreativne rezultate s uspjehom prikazane na brojnim svjetskim filmskim festivalima dje~jeg stvarala{tva. Jednaki intenzitet doga|anja vezan je uz Likovni galerijski prostor, a Centar je tako|er nositelj ^akove~kog ljeta, festivala Jazz Fair ^akovec uz koji je stasao gradski Big Band, nedjeljne kazali{ne Dje~je tribine (30 godina), Ljetne tribine Petkom u 22 (20 godina) i kulturne tribine ^akovec ~etvrtkom koja traje 37 godina i jedna je od najstarijih te vrste u Hrvatskoj.

Pred gotovo dva desetlje}a u Centru je osnovana kazali{na skupina Pinklec, danas me|u najatraktivnijim hrvatskim amaterskim kazali{nim grupama koja je ~ak ~lan strukovnih udruga profesionalnih kazali{ta, a iz zajedni~kih nastojanja i interesa dalje se razvio Assitej, festival kazali{ta za djecu i mlade. Uz glazbene, likovne, filmske i scenske programe profesionalnih i amaterskih kazali{nih skupina, brojne seminare za voditelje amaterskih glazbenih ansambala, smotre me|imurskog folklora, ~akove~ki Centar za kulturu pojavljuje se ne samo kao organizator, gotovo bez premca po broju ostvarenih programa (jedan od primjera je Me|unarodno violon~elisti~ko natjecanje Anto-

Tomislav Uhlik: Ro|endan, praizvedba Pi{e: Daria Hodnik Marinkovi} vaki novi ro|endan donosi uvijek isto pitanje: »[to `eli{ na dar?« Kad biste isto pitanje postavili skladatelju Tomislavu Uhliku, sigurno bi odgovorio da je najljep{i dar dobio to~no na svoj ro|endan, na koncertu mla|ih i iznimno talentiranih glazbenica — flautistice Tamare Cohe Mandi} i harfistice Diane Grubi{i} ]ikovi}. Naime, na tom su koncertu u Hrvatskom glazbenom zavodu umjetnice kao zavr{nu to~ku izvele Ro|endan, skladbu koju je autor tako simboli~no nazvao te na neki na~in prigodno iskoristio i posvetio njima, ali i sebi kao ro|endanski dar. Unutar djela jasno se mogla prepoznati tema pjesmice Happy Birthday To You (djelo ~ak nosi i podnaslov Fantazija na temu Happy Birthday To You), koju su napisale dvije sestre i u~iteljice Patty i Mildred Hill daleke 1893. godine te postale autorice najizvo|enije ameri~ke pjesmice prevedene na gotovo sve svjetske jezike. Uvukla se tako i u rukopis Tomislava Uhlika koji je kao temu provla~i najvi{e kroz dionicu flaute donose}i je u izvornom obliku, a u dijelovima inverzno uz arppeggio pratnju harfe. Varijacije teme smje{tene su u tonalitet C–dura, ~ime se pomalo aludira na njezinu jednostavnost i prostodu{nost koja tematski prati ideju ro|endanskog slavlja neoptere}ena velikim skladateljskim zahtjevima ili nepotrebnim autorskim dokazivanjem. Tonalitetno i efektno djelo uz pomalo sjetan prizvuk navedene melodije isti~e virtuoznost oba instrumenta i pred interprete stavlja te`ak zadatak, jer se iza melodioznosti i prikrivene jednostavnosti krije tehni~ka razigranost koja pridonosi te`ini izvo|enja skladbe. Nagli zavr{eci teme i cjeline unutar pojedinih dijelova samo su neke od osobina koje djelo povezuju s formom nekih starijih skladateljskih vremena poput zavr{etka skladbe koji podsje}a na takozvanu instrumentalnu kadencu, u ovom slu~aju dodijeljenu flauti. Efektan kraj, ostvaren kroz unisoni crescendo, i pojava glavne teme podsjetili su i poslu`ili kao svojevrsna reminiscencija na godine koje su iza nas, ali i one koje s nestrpljenjem o~ekujemo.

Nestrpljenje je klju~na rije~ kada se radi o ovako dobro osmi{ljenim i atraktivnim skladateljskim ostvarenjima koje o~ekujemo i na budu}im ro|endanskim proslavama.

S

nio Janigro), nego i kao producent te nakladnik.

Poput modernog i osvije{tenog rodoljuba, ova ustanova na ~ijem je ~elu ve} 14 godina ravnatelj Ladislav Varga sa suradnicima, zaokru`ila je pojedina~nim obljetnicama ciklus me|imurskih glazbenih velikana — Vinka @ganeca, etnomuzikologa i melografa, a u okviru ^akove~kih dana hrvatske glazbe (!) predstavili su stvarala{tvo Fortunata Pintari}a (uz potporu njegovoj monografiji), Mirka Kolari}a, skladatelja i pedagoga, Miroslava Magdaleni}a, skladatelja, glazbenoga teoreti~ara i pedagoga te Josipa Vrhovskog, skladatelja, dirigenta i pedagoga (objavili monografiju). Pa ipak, Majskim muzi~kim memorijalom u trajanju od 33 godine dali su najve}i obol slavi imena Slavenskog. Uz njegov opus i druge srodne teme vezane uz hrvatska skladateljska imena, dosad je odr`ano desetak okruglih stolova, tiskane su razli~ite publikacije te svesci sabranih [tolcerovih djela, a opseg Festivala svojedobno je bio izvrsno prikazan velikom izlo`bom dokumentarne gra|e, gotovo isklju~ivo vezane uz nacionalnu glazbenu produkciju i stvarala{tvo. Popis izvedenih djela, uz spomenute dobitnike nagrade, uklju~uje skladateljske opuse B. Berse, I. Zajca, F. Livadi}a, I. L. Kalinskog, I. Lang, V. Ru`djaka, V. Berdovi}a, Z. Grgo{evi}a, K. Odaka, A. Dobroni}a, O. Depola, K. Baranovi}a, J. Gotovca, F. Dugana, A. Kabilja, M. Kinela, M. Belamari}a i drugih.

Cijela ova pripovijest o sadr`ajima jedne ustanove koji imponiraju brojem, kvalitetom, demokratskom raznoliko{}u, a osobito kulturnim i dru{tvenim posljedicama djelovanja te svijesti o vrijednostima nacionalne umjetnosti, izgledala bi manje zanimljivom da se ne radi o gradu koji broji svega dvadesetak tisu}a stanovnika itekako vezanih uz svojih 558 sjedala koliko ih nudi Centar i ovisnih o, tako|er svojih, sedam stotina priredbi godi{nje. S obzirom da znatno ve}a sredi{ta kroz godinu uspiju organizirati tek nekoliko koncerata i pritom uop}e nemaju kino dvoranu, pa onda ni filmsku prikaziva~ku produkciju, na primjer, razumljivo je zadovoljstvo gradona~elnika Branka [alamona i `upana Josipa Posavca koji su birano progovorili o 25. obljetnici i dosegu kulturne politike jedne pametne sredine i cijele regije.

Sve~ana akademija u povodu 100. godi{njice ro|enja Miroslava Magdaleni}a i 60 godina glazbene naobrazbe u ^akovcu U Centru za kulturu ^akovec 22. studenoga odr`ana je sve~ana akademija u povodu stote godi{njice ro|enja skladatelja, glazbenog teoreti~ara i pedagoga Miroslava Magdaleni}a (1906. — 1969.) i {ezdeset godina glazbene naobrazbe u ^akovcu.

Postavljena je izlo`ba i izveden koncert s djelima Miroslava Magdaleni}a za glasovir, glas, zbor, guda~ki kvartet i orkestar. Nastupili su u~enici i profesori Muzi~ke {kole, mezzosopranistica Blanka Tkal~i} i Kvartet Sebastian, a izvedena je i plesna to~ka uz snimku II. simfonijskog plesa Zagreba~ke filharmonije.

Ravnatelj [kole Bo`idar Bogdan je, izme|u ostaloga, rekao: »Ako su hrvatska glazba, a s njom i cjelokupna hrvatska kultura, te preko nje i hrvatski narod i dr`ava ove godine odavali po~ast uspomeni na trojicu vr{njaka ro|enih 1906. — Ivana Brkanovi}a, Mila Cipru i Borisa Papandopula — neka se nama ^akov~anima i Me|imurcima ne zamjeri {to podsje}amo na{u javnost na jo{ jednoga, na`alost, mo`da nehotice zaboravljenoga, mo`da neopravdano pre{u}enoga ili namjerno zaobi|enoga, ali u, svakom slu~aju, nespomenutoga ~etvrtog ~lana toga ~etverolista. [est desetlje}a glazbenoga {kolstva, koje je upravo Miroslav Magdaleni} darovao svojemu rodnom gradu, veliki su razlozi za ponos koji osje}amo i izra`avamo ovom sve~ano{}u. U isto vrijeme Magdaleni} je i gra|anin vi{estrukoga sredi{ta Hrvatske. U Zagrebu je zavr{io studije, odradio ve}i dio svojega radnog vijeka, stvorio kantatu Romarska po me|imurskom, Simfoniju u f–molu, II. guda~ki kvartet, operu Krapinski sudec i mnoge druge skladbe. Tamo je napisao Osnove tonskoga sloga i priru~nike za solfeggio, a tamo mu je i posmrtno po~ivali{te. ^ast mi je objaviti da [kola uzima ime svojega osniva~a te se od danas zove Umjetni~ka {kola 'Miroslav Magdaleni}’ ^akovec.« (JHL)

An|elko Klobu~ar: Concerto grosso, praizvedba Pi{e: Ana Vidi} vogodi{nje obilje`avanje 75. ro|endana akademika An|elka Klobu~ara dobar je povod za podsje}anje na izniman doprinos koji je taj skladatelj i istaknuti orgulja{ dao hrvatskoj glazbi. Osim pedago{kim djelovanjem kao redovni profesor na zagreba~koj Muzi~koj akademiji i na Institutu za crkvenu glazbu »Albe Vidakovi}« Katoli~kog bogoslovnog fakulteta te vo|enjem seminara suvremene glazbe za orgulje, umjetnik je ostavio zna~ajan trag u domovini i inozemstvu kao orgulja{ i skladatelj. Osim orgulja, sredi{ta stvarala~kog rada te njegovanja i promicanja crkvene glazbe, zbog ~ega ga smatramo i nastavlja~em tekovina hrvatskog cecilijanskog pokreta, va`no mjesto zauzima i njegovo zanimanje za ostala glazbena podru~ja, pa tako pi{e vokalna i vokalno–instrumentalna djela, orkestralne, koncertantne i komorne skladbe te glazbu za igrane, animirane i dokumentarne filmove. Kako od po~etka svojega skladateljskog djelovanja stvara gotovo isklju~ivo na poticaj kolega glazbenika, imaju}i razumijevanja za njihove prijedloge i potrebe, spremno se odazvao pozivu umjetni~kih voditelja Vara`dinskog komornog orkestra, violinista Jo`e Haluze i violista Milana ^unka, da napi{e novo djelo za otvaranje ovogodi{nje koncertne sezone orkestra te istovremeno i obilje`avanje svojega ro|endana. Po{tuju}i `elju naru~itelja da se u skladbi istaknu solisti~ke dionice njihovih instrumenata, Klobu~ar je novo djelo oblikovao po uzoru na baroknu formu od tri po ugo|aju kontrastna stavka u kojima se izmjenjuju solisti i ansambl. Raspore|uju}i gra|u na manji sastav od tri glazbala — concertino i na ve}i — cijeli orkestar, naziv djela Concerto grosso ~ini se logi~nim izborom. No, forma i ritam koji u posljednjemu stavku podsje}a na gigue ujedno su jedina veza s tradicijom ovoga glazbenog oblika. Unato~ o~itoj pa`nji posve}enoj melodiji i skladu, Klobu~arova glazba sadr`i i neo~ekivane te pomalo opore elemente utemeljene na disonantnosti intervala. Tri stavka Klobu~arova Concerta grossa — Allegro moderato, Andante i Vivace, u kojima su se kao solisti iskazali Jo`e Haluza na violini, Milan ^unko na violi i Kre{imir Lazar na violon~elu, u nadmetanju s orkestrom su, upravo zahvaljuju}i oslanjanju na tradiciju, zazvu~ala prepoznatljivo, no s druge strane, zahvaljuju}i skladateljevim osebujnim intervencijama, inovativno i svje`e. Tomu tako|er pridonosi ozbiljno i odgovorno tuma~enje ~lanova Vara`dinskog komornog orkestra pod ravnanjem cijenjenoga slovenskog dirigenta Uro{a Lajovica, koje je publici u vara`dinskoj Katedrali novoskladano djelo An|elka Klobu~ara prikazalo u prikladno slavljeni~kom ozra~ju kvalitetne izvedbe.

O

11-Jul-07

8:33 PM

Page 19

19

BROJ 141/142, PROSINAC 2006.

FESTIVALI

Druga isplata takozvanih mehani~kih prava autorima u 2006. godini splatom honorara hrvatskim i stranim autorima zavr{io je drugi obra~un takozvanih mehani~kih prava u 2006. Obra~un je obuhvatio sve uplate HDS ZAMP–u od posljednjeg obra~una u travnju sve do 30. rujna ove godine. Napravljen je na temelju prikupljenih podataka i naknada od diskografskih ku}a i ostvaren u Odjelu za za{titu mehani~kih prava HDS ZAMP–a. ZAMP i ZAPRAF — Udruga za za{titu, prikupljanje i raspodjelu naknada fonogramskih prava (biv{i HDU) sura|uju sa `eljom za {to kvalitetnijom za{titom prava autora. Tako|er, naknade za mehani~ku reprodukciju autorskih djela pla}aju i distributeri pozivnih melodija za mobitele te dostavljaju podatke o njihovoj prodaji. Prava mehani~ke reprodukcije hrvatskih autora HDS ZAMP ostvaruje na temelju pojedina~nih punomo}i autora, a sukladno prijavljenim podacima o koli~ini prodaje i prodajnoj cijeni diskografskih izdanja, odnosno pozivnih melodija za mobilne telefone. Odre|eni postotak od maloprodajne cijene nosa~a zvuka raspodjeljuje se autorima zastupljenima na odre|enom nosa~u zvuka, razmjerno trajanju njihovih djela. U ovom obra~unu isplate autorskih honorara primilo je 1.226 hrvatskih i 1.015 stranih autora. Njima je sveukupno HDS ZAMP isplatio 2.199.833,27 kuna. Od ukupno ispla}ena iznosa 18% je ispla}eno za pozivne melodije za mobitele, a ostalo za klasi~na diskografska izdanja te promotivna i premium diskografska izdanja. (M. F.) Hina Sorojini, Renato Ro`i} i Raul Sen Gupta

U

B .

P.

C l u b u

9 .

H r v a t s k i

j a z z

s a b o r

Pi{e: Davor Hrvoj

Stribor Jur~i}, voditelj Odjela mehani~kih prava Kakva je suradnja HDS ZAMP–a s korisnicima koji su du`ni pla}ati naknade za takozvana mehani~ka prava?

Suradnja s tom skupinom korisnika dobra je i prolazi bez ikakvih sukoba s diskografima i distibuterima pozivnih melodija za mobilne telefone. Sva otvorena pitanja, na obostrano zadovoljstvo, uvijek rje{avamo dogovorno i na na~in koji je primjeren konkretnoj situaciji na tr`i{tu. Tako se nama i na{im poslovnim partnerima omogu}ava nesmetan rad, a autorima pravovremeno osiguravaju sredstva za polugodi{nje isplate.

Postoje li i u tom dijelu problemi?

zagreba~kom je B. P. Clubu od 30. rujna do 14. listopada odr`an 9. Hrvatski jazz sabor. Priredbu su obilje`ile stilska raznolikost, nastupi glazbenika svih nara{taja te hrvatskih jazzista u me|unarodnim postavama. U dodatnom programu svirao je i jedan sastav bez hrvatskih glazbenika, Karlheinz Miklin & Quineteto Argentina.

nosi snimku nastupa u Predsjedni~koj pala~i u Pragu odr`anog na poziv ~e{koga predsjednika Vaclava Klausa, i na ovom su nastupu uz standarde i Uhlirove skladbe izvodili Jurkovi}eva djela Banana Split i Fly Time. Klavirist David Gazarov je uz basista Marija Mavrina i bubnjara Ratka Divjaka izvodio standarde. Svirali su uvjerljivo, razigrano i dinami~no s lijepim solima svih ~lanova.

Na otvorenju je nastupio trio Bo{ka Petrovi}a u kojemu sviraju gitarist Primo` Gra{i~ i bas gitarist Mario Mavrin. Osim standarda, izvodili su i Petrovi}eve skladbe: Oberkreiner Lullaby i With Pain I Was Born te Mavrinovu Samba da Pipi pristupom komornog jazza koji se odlikuje profinjenim i uigranim sviranjem. U dijelu programa pridru`io im se legendarni usni harmonika{ Branko Kralj, majstor balada i bluesa, koji je i ovom prigodom odu{evio publiku osje}ajnim izvedbama.

Bo{ko Petrovi} svake godine na Saboru predstavi i jednog glazbenika koji dolazi sa zabavne scene, a ponekad koketira s jazzom. Ove se godine u toj ulozi na{ao pjeva~ i gitarist Tedi Spalato. Uz pratnju jazz sastava izvodio je vlastite, ali i skladbe autora dalmatinskoga zabavnog kruga. Osebujnim pristupom prilago|enim jazz priredbi udahnuo im je novi karakter, a u le`ernim je izvedbama dovoljno prostora za sola ostavljao glazbenicima kompetentnima za ovaj glazbeni `anr, posebice klaviristu Matiji Dedi}u i gitaristu Anti Geli. Elvis Stani} Group opravdao je o~ekivanja organizatora, a publika je odli~no reagirala na izvedbe dobro poznatih Stani}evih skladbi iz razli~itih razdoblja njegove karijere. Dalmatinski sastav Black Coffee razvija svoje vi|enje jazza u spoju s tradicijskom glazbom Dalmacije. Izvodio je standarde, skladbe ~lanova trija te jazzisti~ke obrade dalmatinskih tradicijskih pjesama, ali i djela Zdenka Ru-

U

Rije~ki gitarist Darko Jurkovi} Charlie po prvi se put zagreba~koj publici predstavio s trijom u kojemu sviraju ~e{ki kontrabasist Franti{ek Uhlir i bubnjar Jaromir Hele{ic. Bio je to lijep koncert mainstream jazza. Jednako kao i na njihovom novom CD–u, koji do-

FESTIVALI FESTIVALI

nji}a. I kvartet bubnjara Kolje Gjonija je, osim standarda, izvodio narodne pjesme u jazzisti~kim obradama gitarista sastava Zorana [~eki}a. Svirali su komunikativno i sr~ano, a punim zvukom i ma{tovitim solima isticao se saksofonist Sa{a Nestorovi}.

Gitarist Renato Ro`i} svirao je obrade Bachovih djela na elektri~noj jazz gitari spajaju}i klasiku s elementima jazza i improvizacijama. Novi pomak napravio je ostvariv{i suradnju s indijskim svira~em table Raulom Sen Guptom, pri ~emu taj spoj oboga}uje i elementima indijske tradicijske glazbe. Publika je odu{evljeno reagirala na njihove neuobi~ajene i profinjene izvedbe visoke estetike, a nastup je bio posebno atraktivan u trenucima kad im se kao go{}a pridru`ila indijska plesa~ica Hina Sorojini.

Jasna Bilu{i} je, uz standarde iz svojega stalnog repertoara, za ovu prigodu pripremila i neka nova djela. I na ovom je koncertu bila uvjerljiva u izvedbama jazz standarda, bossa nove, {ansona i kancona.

Jedan od ciljeva Sabora jest i predstavljanje mladih, nadarenih jazz glazbenika. Tako su i ove godine nastupili neki od polaznika Ljetnih jazz {kola u Gro`njanu i Kranju te ostali glazbenici koji su se tijekom godine nametnuli svojim radom i kvalitetom. Uz pratnju bubnjara Janka Novoseli}a i basista Gorana Rukavine, te po potrebi klavirista Davora Dedi}a, predstavili su se: klaviristica Davorka Cindri}, klavirist i pjeva~ Sandi ^akalo i pjeva~ Matej Ocvirk te slovenski klavirist Grega Fti~ar i trinaestogodi{nji vibrafonist Vid Jamnik koji brzo napreduje. Nastupio je i Original Jazz Satelite Mix sa slovenskim saksofonistom Jurom Puklom izvode}i skladbe ~lanova sastava, posebice Janka Novoseli}a i gitarista Elvisa Penave.

Priredbu je svojim nastupom zaklju~io glasoviti britanski pjeva~ i klavijaturist Georgie Fame uz Trio Bo{ka Petrovi}a.

Bio je to najbolji mogu}i svr{etak ove dvotjedne priredbe koja je ispunila zadatak promicanja hrvatskoga jazza, ali je donijela raznovrstan i kvalitetan program uz solidnu posjetu ljubitelja jazza.

FESTIVALI FESTIVALI

o d r ` a n

Hrvatski jazzisti u me|unarodnim postavama

FESTIVALI

FESTIVALI

FESTIVALI

FESTIVALI

FESTIVALI

FESTIVALI

FESTIVALI

FESTIVALI

FESTIVALI

FESTIVALI

FESTIVALI

FESTIVALI

FESTIVALI

FESTIVALI

FESTIVALI

FESTIVALI

FESTIVALI

FESTIVALI

I

Georgie Fame i Trio Bo{ka Petrovi}a

Premda je na{a suradnja dobra, ponekad pojedini diskografi kasne s ugovorenim uplatama. Dogodi se da dobijemo i nedostatne podatke o kori{tenim skladbama, a vrlo ~esto se podaci dostavljaju u neodgovaraju}im formatima. Sve to nije nerje{ivo, ali za nas podrazumijevaju vi{e posla. No, budu}i da s ovim korisnicima imamo dobru suradnju, toga smo svjesni i zajedni~kim naporima to `elimo unaprijediti.

Kakav je obra~un za prvu polovicu 2006. godine u odnosu na pro{logodi{nju naplatu?

Prikupljena i ispla}ena sredstva u o~itom su porastu i to nas posebno veseli, jer ula`emo velike napore da, u vrijeme kada u klasi~noj diskografiji stalno opada prodajna naklada, ostvarimo rezultate koji u kona~nici dovode do porasta prihoda autora.

Imate li procjene za naredno razdoblje?

Podru~je rada Odjela mehani~kih prava se {iri, kako zbog udovoljavanja novijim zakonskim odredbama (primjerice uvo|enje naknade za privatno kopiranje), tako i zbog udovoljavanja stvarnim potrebama korisnika (na primjer preStribor Jur~i}, snimavanje glazbe na hard disk). voditelj Odjela mehani~kih prava Iz tih razloga o~ekuje se rast djelatnosti i prihoda Odjela. Sve su ~e{}i i zahtjevi za rje{avanjem takozvanih sinkronizacijskih prava (pravo kori{tenja glazbe za reklame, filmove i sli~no), naro~ito u djelima inozemnih autora, {to je katkad poprili~no zahtjevno, ali vrlo ~esto i velik poslovni izazov i prilika za uspostavljanje jo{ boljih odnosa sa stranim autorskim dru{tvima.

Marina Feri} Top 5 najtra`enijih izdanja hrvatskih autora: 1. Gibonni — Unca fibre — Dallas Records 2. Tony Cetinski — Budi uz mene — Hit Records 3. Razni autori — 9. Hrvatski radijski festival (24 najbolja) — Hit Records 4. Miroslav [koro — Svetinja — Croatia Records 5. Oliver — Vridilo je — Aquarius Records Top 5 najtra`enijih hrvatskih melodija za mobilne aparate: 1. Severina — Moja {tikla 2. Miroslav [koro — Svetinja 3. Shorty feat. Miroslav [tivi} — Do|i u Vinkovce 4. To{e Proeski — Srce nije kamen 5. Natali Dizdar — Svaki put Top 5 najtra`enijih stranih melodija za mobilne aparate: 1. Madonna — Hung up 2. Steve Harley and Cockney Rebel — Make me Smile 3. Shakira — Hips Don’t Lie 4. 50 Cent — Candy Shop 5. Black Eyed Peas — Pump it

ZAMP ZAMP ZAMP ZAMP ZAMP ZAMP ZAMP ZAMP ZAMP ZAMP ZAMP ZAMP ZAMP ZAMP ZAMP ZAMP ZAMP ZAMP ZAMP ZAMP ZAMP ZAMP ZAMP ZAMP ZAMP ZAMP ZAMP ZAMP ZAMP ZAMP ZAMP ZAMP ZAMP ZAMP ZAMP ZAMP ZAMP ZAMP ZAMP ZAMP

cantus_12:cantus_12.qxd

cantus_12:cantus_12.qxd

11-Jul-07

8:33 PM

Page 20

20

31. Samoborska glazbena jesen — mladi glazbenici u sklopu natjecanja »Ferdo Livadi}« i Samoborskoga ciklusa

Veliki uspjeh 31. Samoborske glazbene jeseni

Dobro osmi{ljen program i entuzijasti~no U vodstvo

Pi{e: Ana Vidi}

d 23. rujna do 7. listopada 2006. odr`ana je 31. Samoborska glazbena jesen koja je posljednjih godina sve bolje posje}ena, ponajvi{e zahvaljuju}i atraktivnom i dobro osmi{ljenom programu te entuzijasti~nom vodstvu saksofonista Gorana Mer~epa i organizatora festivala, samoborskog Pu~kog otvorenog u~ili{ta.

O

estival je podijeljen u tri ciklusa: Me|unarodno natjecanje Ferdo Livadi}, Samoborski ciklus s mladim samoborskim glazbenim nadama i Maestro, koji ugo{}uje ugledne doma}e i inozemne glazbenike. Dodatna je poslastica za ljubitelje jazza bio Program+. Izvrsnim je koncertom Jesen otvorilo dvoje karizmati~nih violon~elista — Monika Leskovar i Giovanni Sollima uz Vara`dinski komorni orkestar i skladbe Johanna Sebastiana Bacha, Marina Maraisa, Gioacchina Rossinija, Dmitrija [ostakovi~a i samoga Sollime. U ciklusu Maestro predstavio se mladi nadareni letonski saksofonist Oskars Petrauskis uz klavirsku pratnju Raimondsa Petrauskisa. Osobit glazbeni do`ivljaj priredio je Zagreba~ki kvartet saksofona u suradnji s jednim od najpoznatijih komornih glazbenika dana{njice, pijanistom Itamarom Golanom, u izvedbama skladbi Wolfganga Amadeusa Mozarta i Johannesa Brahmsa u efektnim obradama Sa{e Nestorovi}a i Dragana Sremca. Talijanska flautistica Luisa Sello prije svojega koncerta odr`ala je majstorski seminar u suradnji s Hrvatskim dru{tvom flautista. Udaraljka{ki ansambl Muzi~ke akademije biNg bang i njegov umjetni~ki voditelj Igor Le{nik odsvirali su pozitivnim vibracijama nabijen koncert biNg bang plays le{nik, a posljednjega dana festivala u Franjeva~koj je crkvi atraktivan koncert odr`ala Komorna filharmonija iz Salzburga s korejskim dirigentom Yoon Kuk Leeom i solistima — fagotistom @arkom Peri{i}em i petnaestogodi{njom korejskom violinisticom Yun Hee Kim. Uz djela Mozarta, Pabla de Sarasatea i Camillea Saint–Saënsa izveli su i suitu za guda~e Pintarichiana Borisa Papandopula, djelo inspirirano stvarala{tvom Fortunata Pintari}a.

F

Nova skladba Vjekoslava Nje`i}a Ve~er pobjednika u Franjeva~koj crkvi, koja se pokazala idealnim prostorom za komorno muziciranje, po~ela je dodjelom nagrada, a nastavila se koncertom pro{logodi{njega pobjednika, gitarista Petrita Çekua, uz uigrani Cantus Ansambl pod vodstvom Berislava [ipu{a.

Na programu su se na{le dvije skladbe hrvatskih autora: trostava~na i kontrastna Glazba za Ansambl Cantus An|elka Klobu~ara, nastala na poticaj Berislava [ipu{a, te osvje`enje manifestacije — praizvedba djela Koha për kangë za gitaru i komorni ansambl Vjekoslava Nje`i}a, nastala na narud`bu festivala i posve}ena pro{logodi{njem pobjedniku Çekuu. Budu}i da je Nje`i} skladaju}i djelo puno vremena provodio s mladim gitaristom, `elja mu je bila zajedno s njim prona}i i odgovaraju}i naslov. Njegov je prijedlog bio da naziv sadr`i pojam vremena, a Petrit je uo~io zvu~nost rije~i vrijeme i pjesma na svojemu materinjem jeziku te su tako u kona~nici do{li do naslova Koha për kangë, koji u prijevodu s albanskoga jezika zna~i Vrijeme za pjesmu.

Me|usobno razumijevanje skladatelja i glazbenika do{lo je do punog izra`aja prilikom izvedbe toga smislenog djela meditativnog ugo|aja i o~aravaju}e proto~nosti. Poigravaju}i se vi{eslojno{}u dinamike bez inzistiranja na {irokom melodijskom razvoju, Nje`i} je pokazao znala~ko umije}e uobli~avanja i stapanja zvukovnih boja gitare i ansambla. Petrit Çeku, pra}en eteri~nim zvukom Cantus Ansambla, svojim je sugestivnim i analiti~kim pristupom izvedbi jo{ jednom odu{evio samoborsku publiku, potvrdiv{i se kao glazbenik u ~ijoj }emo kreativnosti i muzikalnosti jo{ dugo u`ivati.

uvr{tavaju na programe svojih koncerata. To su bile skladbe Brune Bjelinskog, Bo`idara Kunca, Mila Cipre, Natka Dev~i}a i Borisa Papandopula.

Uz njih, izvedena su i djela mla|ih autora: Vjekoslava Nje`i}a, Tomislava Uhlika, Nella Milottija te Igora Kuljeri}a. Slu{aju}i izvedbe ovih djela izdvojeno iz preostala dijela programa festivala, koji je repertoarno bio temeljen na opusima europskih skladatelja, festivalski doprinos hrvatskoj glazbi mo`e se ocijeniti zna~ajnim. To se osobito odnosi na poticanje mladih umjetnika na istra`ivanje nacionalnih glazbenih vrijednosti i na edukaciju mlade publike. @elja za istra`ivanjem hrvatske glazbe Pristupaju}i odabranom programu s uzbu|enjem i anga`manom, svaki od natjecatelja na svoj je na~in predstavio odabrani repertoar te pristup interpretaciji. Za Kunca su se odlu~ili puha~i — klarinetist R. Mimica, izvev{i kratku, ali melodijski zahtjevnu Pastoralnu fantaziju, te flautistica I.

Predstavljanje talentiranih Samoboraca Organizatori Festivala, Pu~ko otvoreno u~ili{te Samobor, predvidjeli su jo{ jedan dio programa za predstavljanje mladih i neafirmiranih talenata, i to onih koji su obrazovanje, izme|u ostaloga, stekli u samoborskoj Glazbenoj {koli Ferdo Livadi}. Stoga su dvije ve~eri odr`ane pod nazivom Samoborski ciklus u okviru kojih su nastupili klarinetist Dobitnice nagrada Ferdo Livadi}: Zrinka Ivan~i} i Marija Kuhar Petar Paar, pijanisti Antonija Jelin~i}, Aljo{a Jurini} i Lucija Stanec te saksofonist Kav~i~, koja je nadahnuto odsvirala Lovro Mer~ep. Za razliku od osebujan Soliloquy. I Papandopulo je natjecateljskog programa, sudionici imao dva tuma~a: ~elistica K. Pa~ko je ovoga ciklusa nisu kao obavezu imali svirala temperamentnu Rapsodiu conizvedbu djela hrvatskih autora, no certante uz pratnju Dina Kalebote na spomenute dvije glazbenice uklju~ile klaviru, a sudionica Samoborskog ciklusa pijanistica A. Jelin~i} odlu~ila se za su i njih u svoje nastupe. folklorom nadahnutu suitu Selo koja se Me|u hrvatskim skladateljima koje su isti~e programnim karakterom stavaka natjecatelji odabrali isti~u se oni ro|eni Jutro, Gajda{i i Vodenica. Klavirskim dipo~etkom 20. stolje}a ~iji se opusi jelom opusa predstavljeni su jo{ i danas nesumnjivo smatraju va`nim di- Bjelinski, ~iji je pijevni Intermezzo u jelom hrvatske glazbene povijesti, pa okviru ciklusa izvela L. Stanec, te ih u skladu s tim glazbenici ~esto

Cipra s Tri invencije u kojima je natjecatelj A. Mesari} prikladno istaknuo pastoralni ugo|aj kombiniran s virtuozno{}u sloga. Razigranu i ritmi~ki osobitu Kuljeri}evu skladbu Na na~in {ibenskog tanca odabrala je mlada natjecateljica Z. Ivan~i}. Odabrav{i Nje`i}evu Monodie za flautu solo, Dev~i}eve Structures volantes za harfu te Milottijevu Suitu za gitaru, M. [omo|i, U. A{~i} i K. ^uli} su pokazali `elju za istra`ivanjem raznih pravaca hrvatske glazbe.

Najbolje izvedene Uhlikove Tri kantice o muoru Prosudbena komisija (@eljko Brkanovi}, predsjednik Hrvatskoga dru{tva skladatelja, Dragan Sremec, prodekan Muzi~ke akademije u Zagrebu, skladatelji Kre{imir Seletkovi} i Berislav [ipu{, tako|er profesori Muzi~ke akademije, glazbeni kriti~ar Branimir Pofuk te Goran Mer~ep, umjetni~ki ravnatelj Samoborske glazbene jeseni) naposljetku je najbolje izvedenom skladbom hrvatskoga autora ocijenila vokalno ostvarenje Tomislava Uhlika — Tri kantice o muoru. Djelo se temelji na tekstu pisanomu na dijalektu uz naslove Muore, ^igovo je to muore i Upljahlo me je muore koje ka ra kterizira slikovito tkanje klavirske pratnje pomalo na tragu impresionisti~kih progresija te skladna isprepletenost glasa i pratnje. Sopranistica Marija Kuhar, koja je skladbu izvela uz klavirsku pratnju Marija [o{e, pretposljednje je ve~eri Festivala primila Nagradu Grada Samobora.

Tom je prigodom pijanistici Zrinki Ivan~i} uru~ena je Nagrada Ferdo Livadi} za umjetni~ki najpotpuniji i najuvjerljiviji nastup. Dogodine je o~ekuje i ~ast predstavljanja novoga djela hrvatskoga skladatelja prema narud`bi Festivala, {to je jo{ jedan vrijedan potez organizatora u unapre|enju nacionalne glazbene produkcije.

Po~etak 40. Tribine mladih glazbenih umjetnika Darko Luki}

TOMISLAV MARVAR

Petrit Çeku i Cantus Ansambl

Sljede}i je koncert 30. listopada odr`ala gitaristica Tamara Perc, dvadeset~etverogodi{njakinja iz Koprivnice koja se {kolovala u Kri`evcima, Zagrebu i Lovranu Na po~etku koncertne ve~eri izvela je Sonatu Luke Sorko~evi}a, dubrova~koga skladatelja 18. stolje}a koji je intenzivno skladao samo u mladosti. Ta {armantna skladba, koju je za gitaru obradio Xhevdet Sahatxija, u njezinoj je izvedbi zazvu~ala pomalo gr~evito i nesigurno, {to mo`emo pripisati nedovoljnoj opu{tenosti mlade glazbenice na samom po~etku koncerta. Nakon motori~noga prvog stavka Allegro moderato, Tamara Perc po~ela se prepu{tati suptilnom muziciranju u drugome stavku Andante sostenuto te je naposljetku zavr{ni Allegro izvela usredoto~enije i uz jasniju artikulaciju.

PRIKAZI PRIKAZI

Ovogodi{nju je Tribinu, ujedno i ciklus Mladi u Lisinskom, otvorio rije~ki pijanist David Baumgarten koji je izveo opse`an program, te odabrao rijetko izvo|enu skladbu Mati} poljana hrvatskoga skladatelja Josipa Kaplana, autora bogatog i raznolikog opusa. Rije~ je o jednoj od njegovih malobrojnih klavirskih skladbi, utemeljenoj na narodnom glazbenom izri~aju i nadahnutoj tradicijskom, istarsko–primorskom glazbom. Zahvaljuju}i bliskosti s tim podnebljem, Baumgarten je Kaplanovo ostvarenje predstavio kao promi{ljenu i karakternu cjelinu.

PRIKAZI

FESTIVALI

^

PRIKAZI

FESTIVALI

etrdeseta tribina mladih glazbenih umjetnika Darko Luki} po~ela je 2. listopada ove godine u Maloj dvorani V. Lisinskog u organizaciji Hrvatskoga dru{tva glazbenih umjetnika u suradnji s KD Lisinski. Na deset natjecateljskih koncerata i u ovoj }e se sezoni predstaviti deset mladih glazbenika koji ve} imaju odre|eno koncertno iskustvo. Stru~nu komisiju ~ine Branka Beretovac, Vi{nja Po`gaj, Jelena Cari}, Goran Bakra~, Josip Ton`eti}, Prerad Deti~ek, Marko Ru`djak i Emin Armano. Cilj Tribine jest omogu}iti mladim glazbenicima da se svojim recitalima umjetni~ki afirmiraju u {iroj javnosti.

PRIKAZI

Pi{e. Bojana Ple}a{

FESTIVALI FESTIVALI

sklopu festivala Samoborska glazbena jesen, koji ve} 31 godinu pru`a gostoprimstvo brojnim vrsnim glazbenicima iz Hrvatske i inozemstva, ove je godine izme|u 26. rujna i 4. listopada odr`ano tre}e natjecanje mladih umjetnika nazvano po najistaknutijem glazbeniku koji je djelovao u Samoboru — Ferdi Livadi}u. Prema odredbama, u me|unarodnom natjecanju pravo sudjelovanja imaju izvo|a~i do 26 godina, a predstavljaju se publici i Prosudbenoj komisiji cjelove~ernjim koncertom do 45 minuta, s programom po vlastitom izboru, uz obaveznu izvedbu jednog djela hrvatskog autora.

Za najbolje su predvi|ene Nagrada Ferdo Livadi} za cjelokupni nastup u iznosu od 15.000 kuna te Nagrada Grada Samobora za najbolju izvedbu djela hrvatskoga autora u iznosu od 10.000 kuna. Tijekom pet ve~eri u Galeriji Prica nastupilo je devet natjecatelja: Marta [omo|i, flauta, Rude Mimica, klarinet, Irena Kav~i~, flauta, Attila Mesari}, glasovir, Ursula A{~i}, harfa, Kajana Pa~ko, violon~elo, sopranistica Marija Kuhar, Petar ^uli}, gitara te Zrinka Ivan~i}, glasovir.

TOMISLAV MARVAR

Pi{e: Bojana Ple}a{

FESTIVALI

FESTIVALI

FESTIVALI

FESTIVALI

FESTIVALI

FESTIVALI

FESTIVALI

FESTIVALI

FESTIVALI

FESTIVALI

FESTIVALI

FESTIVALI

FESTIVALI

FESTIVALI

FESTIVALI

FESTIVALI

FESTIVALI

FESTIVALI

BROJ 141/142, PROSINAC 2006.

11-Jul-07

8:33 PM

Page 21

21

A n s a m b l a

u

L i s i n s k o m

Koncertna ve~er u znaku vokalnosti Pi{e: Mirta [poljari}

antus Ansambl pod umjetni~kim ravnanjem Berislava [ipu{a priredio je drugi nastup u svojoj prvoj koncertnoj sezoni 13. kolovoza u Maloj dvorani KD Vatroslava Lisinskog. Programska koncepcija ve~eri temeljila se na uporabi vokalnosti u njezinim najrazli~itijim oblikovnim pojavnostima kroz presjek nekih antologijskih djela hrvatskih i stranih autora zna~ajnih po bavljenju rije~ju i zvukom te njihovim mnogobrojnim mogu}nostima.

Glas kao instrument Koncertni je program zapo~eo dvjema skladbama ovogodi{njih obljetni~ara Mila Cipre i Borisa Papandopula, strukturno vrlo razli~itih, druk~ije osmi{ljenih te vremenski vrlo udaljenih. Ciprina Musica sine nomine za mezzosopran i komorni ansambl skladana je 1963. godine u kasnijem periodu skladateljeva stvarala{tva u kojemu je Cipra dublje zagazio unutar slobodnoga atonaliteta. No, u skladu s karakteristi~nim Ciprinim glazbenim mi{ljenjem, formalna zaokru`enost sedam stavaka i logi~nost glazbenoga protoka osnovni su problemi koje su ~lanovi Cantus Ansambla trebali svladati. Vokalnu je dionicu ponijela Antonela Malis Hod`i}, vrlo samouvjereno interpretiraju}i zvukovne sklopove bez tekstualnoga zna~enja, ali ponekad bivaju}i istaknutija negoli je potrebno. Imajmo na umu da Cipra glas tretira kao instrumentalnu dionicu, stoga bi njegov izri~aj morao biti vi{e uklopljen u zvukovni protok djela. Kvalitetniju

CANTUS ANSAMBL PROGRAM 1.

KONCERTNE SEZONE, 2006/2007. (bez prva dva koncerta)

3.

19. 2. 2007., MD KDVL, 20.00h

Ivana Kladarin i Cantus Ansambl

je interpretaciju postigla Ivana Kladarin u izvedbi Papandopulova peterostava~nog Concerto da camera, op. 11 za sopran i komorni ansambl skladanoga 1929. godine u autorovu ranom stvarala~kom razdoblju. Papandopulo je vokalnu dionicu potpuno uklopio u instrumentalnu zvukovnu strukturu, tretiraju}i je ravnopravno s ostalim dionicama. Majstor instrumentacije, Boris Papandopulo umije istra`iti i zahtijevati glazbeni~ke individualnosti na koje su ~lanovi Cantus Ansambla uglavnom uspje{no uspjeli odgovoriti, dok }emo im male povremene nesigurnosti oprostiti.

Ve~er je nastavljena djelom Sedam `enskih plesova, op. 10, za sopran i komorni ansambl Kurta Weilla koje se sastoji od uglazbljenih stihova sedam srednjovjekovnih dvorskih pjesama iz 12. i 13. stolje}a, a u solidnoj interpretaciji Maje Vukoja, s istaknutim smislom za scenski pokret koji bi mo`da bio prikladniji nekim drugim glazbenim formama. Drugi dio koncerta bio je u znaku Serenade, op. 24, za bariton i komorni ansambl Arnolda Schönberga. Okosnicu djela ~ini sredi{nji ~etvrti stavak, uglazbljeni sonet Francesca Petrarce, vrlo melodiozne vokalne dionice u odnosu na strukturu skladanu dvanaesttonskom tehnikom u interpretaciji basbaritona Berislava Pu{kari}a.

4.

5. 3. 2007., MD KDVL, 20.00h

Alban Berg: Kammerkonzert za glasovir, violinu i 13 puha~a

5.

19. 4. 2007., MD KDVL, 20.00h

Karijatide za alt–triplex, komorni ansambl i elektroniku @eljka Brkanovi}a zaklju~ile su koncertnu ve~er Cantus Ansambla i Berislava [ipu{a. U navedenome djelu skladatelj kombinira tri alt dionice od kojih su dvije snimljene, pri ~emu se tre}a u `ivoj izvedbi mlade glazbenice Marte Babi} isprepli}e s elektronikom, snimkama dviju dionica i komornim ansamblom. Uporaba vi{e paralelno odvijaju}ih linija zahtijeva veliku preciznost interpretacije.

Iako je Marta Babi} pokazala zamjetnu pozitivnu perspektivu da postane kvalitetan interpret suvremenih glazbenih ostvarenja, jo{ joj nedostaje izvo|a~ke sigurnosti i samouvjerenosti, {to je rezultiralo povremenim neraspoznavanjem pjevane od elektroni~kim putem reproducirane vokalne dionice.

Dodjela nagrade Vatroslav Lisinski Drugi nastup Cantusovaca u Lisinskom okrunjen je i dodjelom Nagrade Hrvatskoga dru{tva skladatelja koju je dirigentu i umjetni~kom voditelju Ansambla Berislavu [ipu{u uru~io tajnik Hrvatskoga dru{tva skladatelja Antun Tomislav [aban. Rije~ je o Nagradi Vatroslav Lisinski za izuzetan doprinos suvremenoj hrvatskoj glazbi, koju je Cantus Ansambl primio za koncert odr`an 22. studenoga 2005. u okviru projekta Gradovi glazbe Europske radijske unije

6.

14. 5. 2007., MD KDVL, 20.00h

Béla Bartók: Koncert u okviru Koncert u suradnji s Sonata za 2 glasovira Muzi~kog festivalom Samobori udaraljke biennala Zagreb ska glazbena jesen 2007.

György Ligeti: Silvestre Revueltas: Arnold Schönberg: Kammerkonzert za Sanda Majurec ZanaOcho por radio za Die Eiserne Brigade 13 instrumentalista ta: ^etiri pjesme komorni ansambl za glasovirski kvintet niza{to, praizvedba György Kurtag: Vjekoslav Nje`i}: Anton Webern: 14 fragmenata iz Ruben Radica: Koha për kangë (VriPet komada za Rückblick — Altes Litaniae Sanctorum jeme za pjesmu) za orkestar op.10 und Neues. Hompro Papa Joannes gitaru i komorni Konzert op. 24 mage a Paulus, 72 zaziva ko- ansambl, Simfonija op. 21 Stockhausen, za mornog instrumenprva izvedba u 4 instrumentalista talnog ansambla Zagrebu Solisti: Srebrenka Poljak, György Ligeti: Marko Ru`djak: Ivo Josipovi}: glasovir Aventures i Nouvelle praizvedba praizvedba Ivan Novinc, violina Aventures za 3 pjeva~a i 7 instrumental- Krzysztof Penderecki: Berislav [ipu{: Dirigent: Berislav [ipu{ ista Sekstet San za mezzosopran i komorni ansambl, Solisti: Solisti: praizvedba Davorka Horvat, Louise Sibourd, sopran Igor Stravinski: glasovir Nina Kobler, gitara Ebony Srebrenka Poljak, Concerto za big glasovir Dirigent: band Marko Mihajlovi}, Alun Francis udaraljke Solisti: Vojislav ^i~i}, udaraRenata Pokupi}, ljke mezzosopran Lidija Horvat Dunjko, Petrit Çeku, gitara sopran Dirigent: Helena Luci}, mezMichel Tabachnik zosopran Dali Mor, bas Dirigent: Berislav [ipu{

na kojemu su izveli djela pet hrvatskih skladatelja, me|u kojima je bila jedna praizvedba.

Ivana Kladarin u Francuskoj eposredno prije nastupa s Cantus Ansamblom, sopranistica Ivana Kladarin vratila se s vrlo uspje{ne turneje po Francuskoj, gdje je program Mozart u Italiji izvodila uz pratnju francuskog instrumentalnog ansambla Parlement de musique. S istaknutim francuskim guda~ima specijaliziranima za barok i klasiku, predvo|enima orgulja{em Martinom Gesterom, nastupila je u gradovima francuskih pokrajina Alsace i Provence: Marseille, Montargis, Strasbourg, Kaysersberg i Dax. Dnevni list L’Alsace u osvrtu na koncert u Kaysersbergu naziva je »otkri}em ve~eri« i »zvijezdom u usponu«, dok list Alza{ke najnovije vijesti u kritici koncerta u Strasbourgu opisuje njezin zvonki sopran kao »zamamni glas, vrlo dobro postavljen i obojen, s izrazitim osje}ajem za stil koji je obilje`io cijeli koncert«. (J.H.L.)

N

CIKLUS CANTUS ANSAMBLA

Ostinati u spomen na Stanka Horvata Prije po~etka predvi|enoga programa Berislav [ipu{ odlu~io je odati po~ast nedavno preminulome kolegi, prijatelju i u~itelju Stanku Horvatu te odvojiti trenutak u kojemu bi se svi prisutni pridru`ili sje}anju na jednu od najistaknutijih li~nosti na{e suvremene glazbene povijesti. Taj je trenutak sje}anja ispunio drugi stavak iz Horvatove antologijske skladbe Ostinati u interpretaciji Cantusove pijanistice Srebrenke Poljak.

CIKLUS CANTUS ANSAMBLA

C

CIKLUS CANTUS ANSAMBLA

C a n t u s

CIKLUS CANTUS ANSAMBLA

C i k l u s

CIKLUS CANTUS ANSAMBLA

BROJ 141/142, PROSINAC 2006.

Nizozemska filharmonija u cikusu Lisinski subotom Predvi|eni Chaos [tolcera Slavenskog neo~ekivano zamijenjen njegovim komornim djelom Sonata religiosa Pi{e: Bojana Ple}a{ rate}i svjetske glazbene trendove, ciklus Lisinski subotom je u novoj sezoni svojim tre}im, vrlo posje}enim koncertom nastavio tradiciju gostovanja vrhunskih orkestara, uglednih dirigenata i trenuta~no najtra`enijih solista. Tako je iznimno u ~etvrtak, 26. listopada, u Velikoj dvorani Vatroslava Lisinskog koncert s djelima Josipa [tolcera Slavenskog, Felixa Mendelssohna–Bartholdyja i Dmitrija [ostakovi~a odr`ala Nizozemska filharmonija pod ravnanjem {efa–dirigenta Yakova Kreizberga, podjednako aktivnoga i na podru~ju opere.

P

Orkestar je gostovanje u Zagrebu trebao otvoriti suradnjom s »ku}nim« orgulja{em dvorane Lisinski Mariom Penzarom u izvedbi skladbe Chaos za veliki orkestar i orgulje Josipa [tolcera Slavenskog. Da maestro Kreizberg nije naposljetku odustao od toga pothvata, bio bi to nesumnjivo hvalevrijedan poku{aj repertoarna pro{irenja hrvatskoga orkestralnog stvarala{tva.

Glazba Josipa [tolcera Slavenskog ipak se na{la na programu koncerta, no umjesto najavljivanog Chaosa, koncertna majstorica Nizozemske filharmonije Olga Martinova i orgulja{ Mario Penzar izveli su njegovu upe~atljivu Sonatu religiosu za violinu i orgulje, op. 7. Tu jednostava~nu skladbu nazna~ene trodijelnosti Slavenski je skladao tijekom {est godina, a dovr{io ju je 1925., samo godinu dana nakon velikoga uspjeha njegova 1. guda~kog kvarteta na Danima komorne glazbe u Donaueschingenu. Orgulja{ Mario Penzar ve} ju je vi{e puta izvodio, pa i zabilje`io na nosa~u zvuka s violinistom Tonkom Nini}em, tako da je bilo za o~ekivati da }e se ruska violinistica Olga Martinova ve}im dijelom osloniti na njegovo iskustvo i pouzdanost, a svoj doprinos pru`iti u vidu bistrih i jasno artikuliranih cjelina. Vje{to oblikuju}i kontrastne zvukovne plohe i isku{avaju}i gusto}u zvuka u prostoru, Martinova i Penzar ostvarili su kvalitetnu suradnju koja je poslu`ila kao preludij zvuku simfonijskog orkestra.

U nastavku koncerta Nizozemska je filharmonija pod palicom svojega {efa dirigenta Jakova Kreizberga izvela Koncert za violinu i orkestar u e–molu Felixa Mendelssohna–Bartholdya i 11. simfoniju u g–molu op. 103 Dmitrija [ostakovi~a, zaklju~iv{i tako svoju desetodnevnu turneju po europskim gradovima vrlo uspje{nim nastupom u Zagrebu.

DAVOR HRVOJ

cantus_12:cantus_12.qxd

cantus_12:cantus_12.qxd

11-Jul-07

8:33 PM

Page 22

22

BROJ 141/142, PROSINAC 2006.

CD IZLOG

CD IZLOG

CD IZLOG

CD IZLOG

CD IZLOG

CD IZLOG

CD IZLOG

CD IZLOG

CD IZLOG

CD IZLOG

CD IZLOG

CD IZLOG

CD IZLOG

CD IZLOG

CD IZLOG

CD IZLOG

CD IZLOG

CD IZLOG

CD IZLOG

CD IZLOG

CD IZLOG

Pi{e: Mirta [poljari}

Europa i Amerika: dva kontinenta, jedan svijet

TAMARA JURKI] SVIBEN, klavir Croatia Records ijanistica i klavirska pedagoginja mla|e generacije Tamara Jurki} Sviben 24. je listopada u Pala~i Matice hrvatske predstavila svoj prvi kompaktni disk. Rije~ je o snimci koncerta odr`anoga 4. lipnja 2002. u Hrvatskom glazbenom zavodu, prvoga Tamarinog koncertnog projekta s Vladimirom Krpanom, njezinim mentorom na magisteriju na zagreba~koj Muzi~koj akademiji.

P

Neobi~ni odabir ~ine ~etverostava~na klavirska skladba U magli Leo{a Janá~eka, ^etiri kompozicije, op. 50 Ivane Lang, jedine predstavnice hrvatske glazbe na CD–u, potom djela triju ameri~kih skladatelja 20. stolje}a, ~etverostava~na Suita Normana Dello Joia, Nocturne Samuela Barbera, kojemu u podnaslovu stoji Homage to John Field te Sonata u tri stavka Aarona Coplanda. »Unutar pola stolje}a u kojemu su nastajali njihovi opusi, u vremenu u kojemu se u glazbi zbivaju veliki prijelomi, svaki je od autora nastojao postaviti se u odnos prema suvremenosti, ali i tradicijama koje su ga vremenski i prostorno okru`ivale«, navodi muzikologinja Nata{a Leveri} [poljari} u popratnome tekstu CD–a, ~iji je znakovit naslov s razlogom preuzet kao naslov ovoga prikaza.

Nakon predstavljanja Nata{e Leveri} [poljari} i Zlatka Mad`ara, sredi{nji je dio promocije preuzela Tamara Jurki} Sviben izvev{i dio snimljenoga programa. Izrasla u pijanisti~koj {koli Jurice Muraja te potom na magisterijskom usavr{avanju kod Vladimira Krpana, obaju istaknutih hrvatskih pijanista ~iste i precizne klavirske tehnike, kao i usredoto~enosti interpretacijama hrvatskoga repertoara, Tamara Jurki} Sviben preuzela je od svojih u~itelja ove va`ne pozitivne karakteristike, dodav{i im i zna~ajan okret prema izvedbama djela 20. stolje}a s naglaskom na rijetko izvo|enim djelima, ali i rijetko izvo|enim skladateljima, koji ne ~ine standardni dio pijanisti~kog repertoara. Takav je slu~aj i s djelima i autorima snimljenima na ovome kompaktnom disku. Niti jednoga od autora zapravo ne susre}emo na repertoarima hrvatskih pijanista. Janá~eka prepoznajemo po druk~ijem stvarala{tvu, a ne glazbi za glasovir, Ivanu Lang u glazbeni je `ivot dovela upravo Tamara svojim magisterijskim projektom, Barber i Copland temeljna su imena ameri~ke glazbe 20. stolje}a, no jo{ uvijek rijetko izvo|eni, a posebice rijetko snimani autori, dok je Norman Dello Joio potpuno nepoznato ime, iako jedini `ivu}i me|u spomenutim skladateljima (ro|en je 1913.).

Od ^etiri kompozicije, op. 50 hrvatske skladateljice Ivane Lang, Dje~ja igra i Valcer nastali su 1959., a Tajanstvenim koracima i Toccata 1961. Glavni dio svojega skladateljskog opusa ova je autorica posvetila upravo istra`ivanju klavirske minijature, forme ustanovljene u 19. stolje}u koja tra`i od onoga koji se njome koristi poseban osje}aj za glazbene vremensko–prostorne okvire, a

to zapravo zna~i ovladati emocionalnim i zna~enjskim nabojem u kratkoj i zaokru`enoj glazbenoj formi. Ivana Lang ~ini to s prili~no velikim uspjehom, oblikuju}i glazbeni materijal na osnovama romanti~arske melodije i harmonije. Svaki od stavaka donekle je i programski vezan uz vlastite naslove. U Dje~joj igri Ivana Lang pose`e za kratkim i ~esto staccato oblikovanim motivima koji svojom glazbenom razigrano{}u do~aravaju dje~ju razigranost. Valcer je, pak, svojevrsna parafraza jer se svojom zvukovno{}u znatno pribli`ava chopinovskoj klavirskoj zvukovnosti. Glazbeno okru`enje Tajanstvenih koraka smjelije je konstruirano disonantnim melodijskim pomacima i harmonijskim strukturama koje se pojavljuju u razlomljenim oblicima i sa stankama koje do~aravaju zna~enjsku sugestiju naslova. Posljednja Toccata kompozicija je brzoga tempa i brzoga glazbenoga protoka, a dosljedno proveden princip motori~nosti vezuje ovu minijaturu uz njezin daleki barokni uzor.

Pijanisti~ka tehni~ka spremnost i uvje`banost, osobita senzibilnost za oblikovanje struktura suvremenih kompozicija te istan~ani osje}aj za nijansiranje posebnosti razli~itih skladateljskih poetika osnovne su karakteristike pijanizma Tamare Jurki} Sviben, koja nije samo interpret.

Ona je interpret–istra`iva~. S velikim obzirom pristupa svakoj pojedinoj interpretaciji istra`uju}i zna~enjsku strukturu svake skladbe, nastoje}i taj puls prenijeti u zvuk, uvijek kroz prizmu dubokoga razumijevanja glazbe koju izvodi.

Navedeno se odnosi na ~itav snimljeni repertoar, ali i na raspon ~etiriju minijatura Ivane Lang. Svaka minijatura o~ituje druk~iji karakter, koji Tamara Jurki} Sviben umije prepoznati te primijeniti individualan pristup u interpretaciji. Vlastite do`ivljaje glazbe ona uvijek oprezno dozira po{tuju}i prvenstveno glazbeni materijal i njegove nutarnje odnose. Stoga nijedna njezina pijanisti~ka reakcija nije pretjerana. Primjerice, u Valceru nikada ne pose`e za dramati~nim zastojima niti brzinu odvijanja Toccate zamjenjuje zamagljenim figurama. Produkcijski gledano, snimka je odli~no obra|ena, {to treba prvenstveno zahvaliti kvalitetnoj Tamarinoj interpretaciji, jer je, ne zaboravimo, rije~ o snimci koncerta u`ivo.

Najavimo ovom prilikom i njezin sljede}i veliki projekt. Bit }e to koncertni nastup s repertoarom djela hrvatskih skladatelja 15. o`ujka idu}e godine u Barceloni, u sklopu projekta Ministarstva vanjskih poslova Republike Hrvatske, kojim }e hrvatska kultura biti predstavljena {panjolskoj kulturnoj i {iroj javnosti.

CD Kad je kraj — po~etak sadr`i ~etiri skladbe hrvatskih autora Stjepana [uleka, Nik{e Njiri}a, Emila Cossetta i Sanje Drakuli}. To su plodovi sustavnoga nastojanja ansambla na promicanju hrvatske glazbe, posebice suvremene. Naime, njegovanje hrvatskoga stvarala{tva Kvartet provodi kao svoju plemenitu misiju od samoga osnutka 1998., a nagla{ena je osebujnim ciklusom ^etiri godi{nja doba s naslovima Prolje}e, Ljeto, Jesen i Zima. Svaki od ovih koncerata donosi po jednu praizvedbu djela nastaloga u bliskoj suradnji s autorima, a naj~e{}e i gostuju}im umjetnicima. Ovaj nosa~ zvuka, me|utim, sadr`i djela pisana isklju~ivo za guda~ke instrumente izabrana s odre|enim povodom.

tromjese~nog boravka u SAD–u An|ele je snimio u njujor{kom studiju Tinman Music sa snimateljem Tonyjem Di Lullom, koproducentom Jayom Sweeneyem i Dennisom Tur~inovi}em, koji mu je pru`io logisti~ku podr{ku.

Lucia, koju izvode meksi~ka djevoj~ica Alejandra te poznati meksi~ki pjeva~ i glumac Artura Alvarez snimana je u studiju ALV u Mexico Cityju. Krajcar je album obogatio s tri bonus skladbe: Chi sei (B. Krajcar — R. Bubola, feat.

Kristina Jurman), A San Leopoldo (B. Krajcar — D. Na~inovi} ) te Lucia (B. Krajcar, feat. Arturo Alvarez), ali i tri video spota (Marijana u re`iji Zorana Mikleti}a, Sveti Nikola i Uskrs u re`iji Matije Debeljuha).

Tre}i guda~ki kvartet Stjepana [uleka nastao je u nizu od pet guda~kih kvarteta u ciklusu Moje djetinjstvo (1984.–’85.) kao »rezultat zrele stvarala~ke prakse i potrebe da se objektivnom opusu nadoda intimna subjektivisti~ka nota«.

Izveden je i snimljen u povodu 20. godi{njice autorove smrti (1914.–1986.). Guda~ki kvartet Nik{e Njiri}a (smatram propustom {to nije navedeno koji, a radi se o Tre}em kvartetu iz 1974., i za razliku od ostalih djela na CD–u nije popra}en niti jednom re~enicom teksta!). Ovo je djelo uvr{teno na nosa~ zvuka u povodu 80. godi{njice autorova ro|enja. Trio za violinu, violu i violon~elo Emila Cossetta (1918.–2006.) praizveden je 2004. na proljetnom koncertu ciklusa ^etiri godi{nja doba. Dva stavka (Popevka i ^arda{ iz Me|imurja) inspirirana su autoru dragom folklornom tematikom i posve}ena obitelji Rucner.

Krajcar je sura|ivao s pjesnikom Danielom Na~inovi}em, na ~ije je stihove skladao Gospu od Mora, Svetom Leopoldu i Josipu presvetom zaru~niku, te s pjeva~ima Nenom Belanom i Alenom Vitasovi}em (Uskrs). U Marijani pjeva Pierre Andre Baptist, Princeov suradnik, Vivien Galletta pjeva u Blagoslovu, a pomagali su vokalno–instrumentalna grupa Katoli~ke udruge mladih iz Istre Kumi te istarska skupina Poklon. U goste je pozvao i dje~ji zbor Zaro iz Pule s voditeljicom Lindom Milani (Sveti Nikola), dok u Blagoslovu uz Krajcara recitira i pjeva vl~. Darko Zgrabli}. U Svetom Nikoli harmoniku i gitaru svira Elvis Stani}.

Skladba Kad je kraj— po~etak Sanje Drakuli} (1963.) napisana je za Kvartet i praizvedena 2004. na jesenskom koncertu ciklusa ^etiri godi{nja doba. Djelo »asocira na stari trubadurski stih o vje~nom abraksasu, zmiji koja grize vlastiti rep, o ra|anju iz pepela i cikli~kom impulsu `ivota. U ovom slu~aju to je glazbena pri~a o mu~nom trenutku stanja neizvjesnosti prijelaza kraja u po~etak«. Iako je skladba nastala neovisno o promjenama u sastavu Kvarteta Rucner, dogodila se ba{ u isto vrijeme i zgodno je poslu`ila kao naslov CD–a i njegov zaklju~ak.

Izdanje je objavila, uz potporu Ministarstva kulture, izdava~ka ku}a Croatia Records na temelju kvalitetnih studijskih snimaka Hrvatskoga radija koje je masterirao Davor Rocco. Tekst je napisala \ur|a Otr`an, ujedno promotorica CD–a na jesenskom koncertu ciklusa ^etiri godi{nja doba 2006. odr`anom 11. listopada u dvorani Hrvatskoga glazbenog zavoda. Skladno likovno oblikovanje potpisuje Nenad Migi}, a urednik izdanja je \or|e Keki}.

Pi{e: Ivica @upan

KRE[IMIR HERCEG & DAMIR DI^I]

Suita Croatica Octava, d. o. o. agreba~ka nakladni~ka ku}a Oktava d. o. o. objavila je CD Suita Croatica skladatelja Kre{imira Hercega koji donosi atraktivno i od razli~itih kompozicija slo`eno orkestralno djelo. Ovo je izdanje sjajno aran`irao i u jedinstvenu, logi~nu i stilski zaokru`enu cjelinu uobli~io prerano preminuli jazz gitarist, vo|a sastava i aran`er Damir Di~i}, a skladbe izvode Digital Soldiers Orchestra (ra~unalo) & Friends. Bertl Mayer svira usnu harmoniku, Peter Antonio Soave bandoneon, Bo{ko Petrovi} vibrafon, Ladislav Fidri krilnicu, Sa{a Nestorovi} tenor saksofon, Julije Njiko{ glasovir, a va`no je i sudjelovanje Guda~kog kvarteta Rucner u projektu. U trenutku kad Di~i}a vi{e nije bilo, maestro Stjepan Mihaljinec aran`irao je bonus skladbu Promotion Party.

Z

Pi{e: Vi{nja Po`gaj KVARTET RUCNER

Pi{e: Ivan — Ivica Percl

Kad je kraj — po~etak

BRUNO KRAJCAR

Croatia Records esti CD Guda~kog kvarteta Rucner nazvan je po istoimenoj skladbi Sanje Drakuli} posve}enoj ovomu sastavu. Taj se CD, naime, pojavio u prijelomnom trenutku kada su Kvartetu pristupile dvije nove ~lanice.

Tako je zavr{etkom jednog razdoblja Kvarteta Rucner u sustavu: Jo`e Haluza i Josip Novosel, violine, Dragan Rucner, viola i Snje`ana Rucner, violon~elo, zapo~elo novo razdoblje s violinisticama Sidonijom Lebar i Ivom Kralj. Stoga je na ovom CD–u simboli~no uvr{teno i jedno djelo u izvedbi staroga sastava (Njiri}ev Kvartet).

Tako se mogu na jednom izdanju usporediti izvedbeni dosezi oba sastava i uo~iti stanovit napredak u kvaliteti koji su donijele promjene, iako na tom putu prema savr{enstvu ima jo{ posla.

[

Blagoslov Cro — sacro (Croatia Records/HKR) oslije mnogih festivalskih nastupa i snimljenih skladbi Bruno Krajcar podario nam je osebujan CD ~iji je urednik i izvr{ni producent Slavko Nedi}. Blagoslov, najbolje {to je u zadnje vrijeme nastalo na hrvatskoj duhovnoj sceni, donosi sedam produhovljenih skladbi izvrsne interpretacije i profesionalnih aran`mana. Za skladbe An|ele i Sveti Nikola aran`mane je napisao Krajcar, a za ostale njegovi suradnici: Aleksandar Valen~i} (Lucija) i Olja De{i} (Uskrs, Blagoslov, Cvijet, Gospa od mora, Ljubav ne mo`e izgubiti, Svetome Leopoldu, Josipu presvetom zaru~niku i Put, istina i `ivot). Krajcar je svirao klavijature i obavio programiranje, a na suradnju je pozvao aran`era, klavijaturista i programera Ivana Popeski}a (Marijana). Tijekom

P

Herceg i Di~i} pro{le su godine objavili jednako zanimljiv i stilski sli~an CD Moonglow Serenade koji je dobio presti`nu godi{nju nagradu Hrvatskoga dru{tva skladatelja. U cjelinama {to ~ine Hercegovu suitu utjelovljen je baladni, nadasve melankoli~an ugo|aj, nalik tradiciji takozvanoga jazza tre}e struje, gdje se spajaju jazz i klasi~na glazba. Svojedobno je ovaj glazbeni pravac, dok se smatrao globalnim trendom, i u Hrvatskoj pustio korijenje, {to je Di~i}, majstor izvrsno osmi{ljenih orkestracija, postigao jedinstvenim spajanjem elektroni~kih mogu}nosti glazbenoga programiranja sa »`ivim« izvedbama akusti~nih glazbala, na ~ijemu je tragu uspje{an nastavak zvuka u stilu »digital soldiers orchestra« u Moonglow Serenade. Zapanjuju}e je kako Di~i}, `ele}i stvoriti jedinstven ugo|aj, zna spojiti razli~ita glazbala, primjerice usnu harmoniku i krilnicu u The Little Things. Valja re}i i da je tonski majstor Juraj Grosinger sjajno uklopio Di~i}eve digitalne dionice u studijski snimljene izvedbe vrhunskih, pomno odabranih solista i guda~koga kvarteta, ~ime je stvorena jedinstvena dinamika te slojevita i osebujna zvu~na slika.

cantus_12:cantus_12.qxd

11-Jul-07

8:33 PM

Page 23

23

BROJ 141/142, PROSINAC 2006.

radovima benda, ali je kvaliteta njegove izrade dovoljna da poka`e kako im dvanaest godina pauze nije na{kodilo.

Croatia Records akon Matka Jelavi}a i Olivera Dragojevi}a, Arsen Dedi} tako|er je odlu~io svojoj diskografiji priklju~iti kolekciju dueta s raznim izvo|a~ima. U dosada{njem opusu ovaj umjetnik ima toliko dueta da bi se mogao napraviti i box–set, a ne samo dvostruki CD. Budu}i da nastavlja tragom sli~nih djela, dueti s Tinom Vukov, Hrvojem Hodakom, Mladenom Burna}em ili Petrom Gra{om pokazuju da se Arsen mo`e bez problema uhvatiti uko{tac i s onima koji imaju dovoljno hrabrosti da se na|u s njim za istim mikrofonom. ^ak osam diskografskih ku}a s podru~ja biv{e Jugoslavije ustupilo je snimke razli~ite tehni~ke kvalitete, ali i razli~itih kreativnih dosega. Tako su na kolekciju uvr{teni dueti s Crvenom jabukom u pjesmi Znam, {to se ba{ i nije pokazalo sretnom kombinacijom, a nema nijedne pjesme s izvrsnoga albuma Svjedoci — pri~e sa Zoranom Predinom. Vrhunci albuma su uvodna pjesma ^istim svoj `ivot s izdanja Ministarstvo straha, u kojoj gostuju Gabi Novak i Drago Mlinarec, izvrsna suradnja s grupom Pun kufer u pjesmi Na balkonu te zanimljiva izvedba s Darkom Rundekom i Radom [erbed`ijom u pjesmi Na ne{to me sje}a taj grad, objavljenoj na drugom albumu poznatoga glumca. Iznena|enja predstavljaju sjajne izvedbe pjesme Vra}am se u kojoj se Arsenu pridru`ila Tina Vukov, najzanimljivija nova pjeva~ica na hrvatskoj sceni, te skladba Mjesto ~iji je autor biv{i pjeva~ Belfast Fooda, Hrvoje Hodak, a koju je

N

M

R

CD IZLOG

eizdanje drugog i tre}eg albuma Prljavog kazali{ta, odnosno polovica esencijalnog opusa snimljena za Suzy, koji donosi vode}e vokale Davorina Bogovi}a i Jasenka Houre (nedostaju punkerski prvijenac Prljavo kazali{te i ~etvrti album Korak od sna uz prizvuk pop glazbe), zorno pokazuje u kojoj se mjeri razvijao skladateljski opus Jasenka Houre. Crno bijeli svijet, objelodanjen na razme|u sedamdesetih i osamdesetih godina, pokazao je kako je »divlji de~ko« Houra na~inio savr{eni pop album kojemu je pridodana producentska energija Pike Stan~i}a, {to je u ono doba rezultiralo najbolje produciranim albumom u Jugoslaviji. Crno bijeli svijet danas ne odlikuju samo ska evergreeni Mi ple{emo ili naslovna skladba, nego se njegova kakvo}a o~ituje u sjajnim pozadinskim pjesmama s ubrizganim urbanom ~emerom — Sam, Nedjeljom ujutro, Neki moji prijatelji i sjajne Nove cipele. Album Heroj ulice doveo je Houru pred mikrofon i zapravo je prete~a stila kakvoga je Kazali{te po~elo realizirati s Mladenom Bodalcem kao glavnim vokalom. Stilski nadahnut Springsteenovim albumom The River te uspje{nicom Phila Collinsa In The Air Tonight, album percipira me|usobni odnos Zagreba i Dubrave, `ivota u gradu i na periferiji, ponajvi{e kroz pjesme [iroke ulice, No}as sam iza{ao na ki{u i Heroj ulice. Na albumu je nekako ostala zaklonjena izvrsna latino–skladba Amerika, koja je mo`da, upravo zahvaljuju}i ovom reizdanju, dobila svoju doli~nu revalorizaciju.

CD IZLOG

iroslav Eva~i} je jedan od najcjenjenijih hrvatskih glazbenika u inozemstvu, a njegovim su se podravskim bluesom odu{evili mnogi ljubitelji etno glazbe. Kompetentan gitarist, Eva~i} je spojio podravske tradicionalne motive s bluzisti~kim manirizmima i kreirao autohtoni stil, koji, dodu{e, pliva samo jednim rukavcem, tako da i nije ~udno {to na ovim prostorima Eva~i} i dalje ostaje razmjerno nepoznat. Blues reke Drave mo`da popravi takvu situaciju. Eva~i}eve su skladbe na ovom albumu razra|enije, privla~nije i prpo{nije. Rije~ je, zapravo, o pone{to druk~ijem vi|enju istih glazbenih motiva koje mo`e polu~iti i odre|en komercijalni efekt. Stoga se na uvodnoj skladbi Volin ja u ulozi glavnog vokalista pojavljuje Livio Morosin, neprikosnoveni etno majstor, a ova suradnja svakako bi mogla imati »dalekose`ne posljedice«. No, to su nove naslage na osebujnoj glazbenoj podlozi Miroslava Eva~i}a. Ono {to ostaje jest superiorno vladanje akusti~nom gitarom i umje{no sljubljivanje tradicija bluesa i podravske glazbene ba{tine. A sve to izvrsno predo~uje ambijent kojim nas njegovi (uglavnom) instrumentali vode. Rijeka Drava (kao sredi{nji dio materijala po kojemu je album i dobio ime) sasvim sigurno nikad nije imala tako zanosan opis kakav se mo`e ~uti na ovom izdanju.

CD IZLOG

Dueti — dueli

CD IZLOG

Suzy/Hit Records

CD IZLOG

Scardona

dvadeset godina nakon aktivnoga djelovanja, skupina Denis & Denis kao dio bolje glazbene pro{losti intrigira zbog na~ina na koji se uklopila u svjetske elektro–pop trendove s po~etka i iz sredine osamdesetih godina pro{loga stolje}a. Pritom u kolektivnoj memoriji ostaje Marina Perazi} kao prvi autohtoni seks–simbol ovih krajeva. Bend je izdao samo jedan long play i jedan mini LP u originalnoj postavi (Marina Perazi}/Davor Tolja) proizi{loj iz Toljine jednokratno okupljene funk selekcije, koja je pokazala da se i na ovim prostorima mo`e biti uvjerljiv poput Talking Headsa. Materijali s oba LP–ja i oba singla objedinjeni su na CD kompilaciji Program tvog kompjutora iz 1995. (cjelovitu zapisu nedostaju pjesme Mala no}na zadovoljstva, s kasetne verzije mini LP–ja Ja sam la`ljiva, i posljednja njihova pjesma Bra}a Grimm i Andersen, koju su izveli na jednom izlu~nom natjecanju za Pjesmu Eurovizije).

Ovih je dana objavljena pro{irena verzija toga materijala. Naime, Denis & Denis je nastavio s radom u drugoj postavi kad se Davoru Tolji pridru`io Edi Kralji} koji je s Marinom Perazi} nastupao dok je Tolja bio u vojsci. Mu{ka postava dueta predstavila je album Budi tu, a kompilacija sadr`i pet pjesama s istoga izdanja, uklju~uju}i hit Bio sam dijete. Album je dokument o prvobitnoj karijeri ovoga sastava, ali uz dodatnih pet snimaka daje potpunu sliku o njihovu cjelokupnom djelovanju.

I

roatia Records je u svojoj pretvorbi definitivno postala diskografska ku}a usmjerena na pop i zabavnu glazbu te na efektno crpljenje kataloga starih izdanja, tako da aktivni rockeri ondje imaju status manjine. U tom kontekstu davanje prilike mla|im nara{tajima zna~i da tvrtka o~ekuje i odre|eni komercijalni potencijal nadolaze}ih nada. Komercijalni potencijal Raspashowa le`i ponajprije u tome {to je pjeva~ banda Kristijan Rahimovski Akijev sin i {to se povremeno mo`e prepoznati vokalna sli~nost.

Laid back rock koji njeguje Raspashow sasvim sigurno mo`e postati po`eljan na komercijalnim radijskim postajama, ali band jednostavno nema potencijal koji bi ga izdigao iznad zabavno–glazbene dru`ine koja tek malo `e{}e koristi elektri~nu gitaru. Povremeno se osje}aju o~inski savjeti, pa pjesma Pozovi me na bal kao da dolazi iz kajdanke Parnoga valjka, a upravo u takvim trenucima Raspashow pokazuje ono najbolje. Da je band i{ao tim putem, rezultati bi nedvojbeno bili dopadljiviji od onoga {to se nalazi na prvijencu. Producent albuma, Miro Buljan, svoj je posao obavio uobi~ajeno dobro, a uz ~lanove sastava potrudio se i da aran`mani budu solidno napisani. Na`alost, autorstvo prepuno stereotipa Raspashowu ne priskrbljuje titulu nade. Mogu}e rje{enje za ovakav problem je ~vr{}a svirka i ulazak u hard rock vode. Jer u ovim vodama njihovi prvi ma~i}i nisu daleko otplivali.

C

CD IZLOG

Croatia Records

CD IZLOG

K

Croatia Records

P

Dignimo sidro

CD IZLOG

ad se po~etkom devedesetih Boa ponovno pojavila na sceni s albumom Prvi val, bio je to jedan od rijetkih uspje{nih povrataka. Hitovi Stup od soli i Svi tvoji poljupci te vrlo dobro napravljen album (na`alost, nikad reizdan na CD–u) ubrzali su karijeru benda do sredine devedesetih i objave jo{ jednog albuma nazvanoga Kraj djetinjstva. Dvanaest godina nakon objave tog albuma, Boa se drugi put vra}a na scenu, izdanjem Dnevnik putovanja, skice ostanka. Na njemu se nalazi nova verzija uvodne skladbe Kraj djetinjstva — Zauvijek mlad, u kojoj bend predstavlja dodatnu vokalisticu Dianu Male{, ina~e vrlo dobru sparing–partnericu Mladenu Puljizu u skladbama u koje bi se izvrsno uklopio vokal Josipe Lisac koja je s grupom snimila dojmljivu pjesmu Kao mir). O~ito je bend `elio snimiti kompaktniju verziju inicijalno razvu~ene i pretjerano producirane pjesme, a rezultat je ponajbolja skladba na albumu. Izdanje je podsjetnik na sve faze karijere benda s promjenljivim uspjehom. Dok ponegdje Boa blista kao u najboljim danima (na nastupnom albumu, na nekim mjestima stihovi Slavka Remenari}a ulaze u nepotrebne banalnosti, a glazba u slijepu ulicu. Stoga drugi povratak Boe sigurno ne}e biti spektakularan poput prvoga. Album Dnevnik putovanja, skice ostanka (zasigurno najbolji ovogodi{nji naziv albuma, a tandem Bacharach/Kri{tofi} potrudili su se napraviti izvrstan ovitak) doima se kao ponovno okupljanje skupine Japan pod imenom Rain Crow Tree. Album nije dovoljno uvjerljiv da bi privukao nove generacije starim

The Best of

eti Oliverov live album predstavlja vrhunac njegove karijere. Nastup u presti`noj pari{koj dvorani osiguran je samo velikanima (kod nas je jedino Tereza Kesovija uspjela ondje nastupati.

Oliverov repertoar izveden na nastupu 24. travnja ove godine bila je mje{avina poznatih Runji}evih evergreena kao {to su Skalinada, Malinkonija, Oprosti mi, pape, Galeb i ja i drugih te vi{e ili manje uvjerljivih pjesama ostalih autora s albuma nastalih u postrunji}evskoj fazi njegove karijere. Dvije pjesme otpjevane su na francuskom jeziku — Nestajem sa zadnjega albuma (u prepjevu Sans Toi) i Et Maintenat Gilberta Becauda. Olivera je pratio orkestar pod ravnanjem Alana Bjelinskog, a nastup je, sasvim o~ekivano, ostvaren besprijekorno. Iako se na zapisu u`ivo ne isti~e ugo|aj s koncerta, osim kurtoaznog pljeska i povremenih bljeskova, kao {to je uvod u Skalinadu ili Morski vuk/[to u~inila si ti, posrijedi je ipak reprezentativan uradak. Pritom ovaj album najvi{e podsje}a na izdanje Oliver u Lisinskom, na kojemu se u atmosferi koncertne dvorane osje}a potpuna Oliverova vladavina pozornicom.

Ne{to druk~iji je album Oliver u HNK jer na njemu sve skladbe potpisao Zdenko Runji}. Oliver a l’Olympia sretno pobolj{ava ovogodi{nji diskografski utisak Olivera Dragojevi}a, umnogome oplemenjuju}i blijedi dojam njegova zadnjeg studijskog albuma Vridilo je. U svakom slu~aju, Oliver ima dovoljno kvalitetnog materijala da jo{ jedanput pohodi Olympiju i ondje ponovno snimi album s potpuno druk~ijim materijalom.

RASPASHOW

CD IZLOG

Dancing Bear

DENIS & DENIS

Aquarius Records

CD IZLOG

Dnevnik putovanja, skice ostanka

Arsen osjetno obogatio.

CD IZLOG

A l’Olympia

BOA

CD IZLOG

OLIVER

CD IZLOG

CD IZLOG

CD IZLOG

K

ARSEN DEDI]

CD IZLOG

ako se danas ~ini, mo`da je pjesma Put ka sre}i, hit s nastupnoga solo–albuma Gorana Barea bila medvje|a usluga njegovoj karijeri.

Nakon razlaza Majki, upravo je ta skladba bila nova osobna iskaznica preporo|enoga Barea i prate}ih mu Pla}enika. Me|utim, na drugom albumu, koji je u svim kategorijama bio bolji od prvijenca, nije bilo hita i to je bio prvi korak prema ponovnom prekidu suradnje Barea i benda, jer album nije imao odjek poput svojega prethodnika. Bez takve pratnje iza sebe, Goran Bare o~ito nema temelje za stvaranje kvalitetna materijala. Tre}i je album, katastrofalno produciran, kao da je posrijedi kolekcija demo–snimki za izdava~ku ku}u koja objavljuje samo kasete (u tom stilu su Bo`esa~uvaj! napravili i ovitak). Bareov klavijaturist Marko Kri`an o~ito nema iskustva u studiju i rezultat je porazan. Autorski je situacija tek neznatno bolja. Kolekcija novih Bareovih pjesama doima se kao zapis s tonske probe kad se uvje`bavaju nove pjesme. Me|u njima je ponajbolji Waltz za pokojne koji nije zahtijevao ve}e producentske zahvate, a isti~e se i pjesma koju potpisuje Lidija Bajuk I dok ple{e sama s ki{om. Da nema tih pjesama, najbolje {to je Bare snimio u zadnjih nekoliko godina bio bi duet s Gibonnijem u skladbi An|eo u tebi. Mo`da se Gibonni trebao odu`iti Bareu posu|uju}i mu infrastrukturu, jer Srce jednostavno predstavlja najslabiji album u kompletnoj Bareovoj karijeri. No, nije svako zlo za zlo — mo`da to bude zama{njak za ponovno ujedinjenje Majki.

CD IZLOG

Srce

Croatia Records

Blues reke Drave

Crno bijeli svijet/RE Heroj ulice/RE

MIROSLAV EVA^I]

GORAN BARE

CD IZLOG

PRLJAVO KAZALI[TE

CD IZLOG

CD IZLOG

CD IZLOG

Pi{e: Bojan Mu{}et

cantus_12:cantus_12.qxd

11-Jul-07

8:33 PM

Page 24

24

CANTUS IZLOG

BROJ 141/142, PROSINAC 2006.

I Z

C A N T U S O V E

Nova izdanja

R A D I O N I C E