IZLAGANJA U SESIJAMA I POSTERI / GENERAL AND POSTER SESSIONS
BARBARA MATEJČIĆ Imenovanje osoba homoseksualne orijentacije: Od javne komunikacije do samoidentifikacije Rad “Imenovanje osoba homoseksualne orijentacije: Od javne komunikacije do samoidentifikacije” prezentira i kritički analizira praksu imenovanja osoba homoseksualne orijentacije u javnoj komunikaciji i semantičke promjene tog nazivlja u društveno-povijesnom kontekstu. Rad se posebno fokusira na način na koji LGBTIQ populacija percipira neke “sporne” termine koji se pojavljuju u javnoj, ali iprivatnoj, unutargrupnoj komunikaciji. S obzirom na to da domaće znanstvene literature, jezikoslovnih istraživanja ili bilo kakvih pisanih sadržaja o jezično-komunikacijskom aspektu konstrukcije osobnog identiteta LGBTIQ osoba u Hrvatskoj nema te da je nazivlje vezano uz LGBTIQ osobe u hrvatskim jezikoslovnim radovima slabo, odnosno nepokriveno mjesto, provedena je anketa o percepciji nazivlja i samoidentifikaciji među LGBTIQ populacijom. Za teorijski okvir unutar kojeg razmatramo semantičke promjene važni su koncepti “prisvajanja” i “obrnutog diskursa” kojima se uvredljivi termini koriste u oprečnom i afirmativnom smislu kako bi se neutralizirao ili transformirao njihov negativni semantički potencijal. U radu se postavlja pitanje kako se odvija proces normiranja imenovanja društveno osjetljivih i marginaliziranih skupina i postavlja teza da svaka društvena skupina, a naročito ako je marginalizirana, ima pravo na imenovanje vlastitog identiteta, odnosno na samoodređenje u jeziku. Naming the persons of homosexual orientation: from public communication to self-identification The research paper Naming the persons of homosexual orientation: from public communication to self-identification presents and critically evaluates the practices of naming persons of homosexual orientation in public communication, as well as outlines the semantic changes that these naming practices have undergone in social and historical context. The paper considers the way LGBTIQ population perceives some of the “problematic” naming practices existing in public, as well as private and intergroup communication. Considering the fact that the present scientific literature, linguistic research or any kind of written material on linguistic and communication aspects related to the construction of Croatian LGBTIQ person’s identity is non-existent, and that the naming practices related to LGBTIQ persons remain unexplored in Croatian linguistic scientific papers, we have conducted a survey examining the perception of terminology and self-identification among LGBTIQ population. The 63