Glasnik HDK 3 - 2021.

Glasnik HDK

Godina XIX., broj 3

Godina XIX., broj 3, 20. lipnja 2021.

SADRŽAJ (1) Andrej Plenković: U Primorsko-Goranskoj županiji očekujem bolje rezultate jer smo im projektima već dokazali privrženost 1 (2) Zubak: Hrvati bez Herceg-Bosne ne bi bili politički subjekt u BiH 6 (3) Više od 560 hrvatskih intelektualaca potpisalo izjavu: Vrijeme je za postizanje dogovora o BiH koji će poništiti unitarističke i separatističke tendencije 10 (4) Godišnja skupština HDK-a 11 (5) Prijateljstvo, suradnja i savezništvo (Genka Vasileva Georgieva) 16 (6) Pisati poeziju bolni je i blagoslovljeni privilegij (Drago Štambuk) 17 (7) Obilježavanje Dana hrvatske diplomacije 21 Mons. Giorgio Lingua: The juridical personality of the Holy See and its activity in the internation. community 24 (8) Čestitka članovima HDK u povodu okrugl. rođendana 33 (9) U spomen: Zlatko Stahuljak 33 (10) Različite vijesti, razgovori i osvrti 35 - Tuđmanova salveta i Bakirova kolona 35 - Oproštajni posjet veleposlanika Republike Čile Rojasa Gonzaleza 36 - Bošnjački unitaristički koncept umotan u "građanski" celofan svima je dobro znan 37 - Timothy Less: Bošnjaci ne mogu braniti BiH! Srbija će dati Kosovo za RS, to je plan!

38 - Inzko ne odustaje od lobiranja za Bošnjake; HDZ traži daljnju etnizaciju; SDA zagovara ravnotežu; Srbi separatisti 38 - Zaštita bogate baštine cilj je konferencije 'Identitet Hrvata Boke kotorske' 40 - Kulturni i vjerski događaji na Plehanu 41 - Demokratski savez Hrvata Vojvodine podsjeća na obljetnicu početka progona srijemskih Hrvata 41 - Banožić se sastao s mađarskim veleposlanikom, zadovoljan prijateljskim odnosom 42 - Kao Kosovo za Bošnjake, BiH treba osigurati izbor legitimnoga Hrvata 42 - Gordan Grlić Radman boravio u Subotici 43 - U BiH nema ni naznake kompromisa o Izbornom zakonu 44 - Žalbe bez kraja: nove zavrzlame u cestovnom povezivanju juga Pelješkim mostom 45 - Fuchs o identitetu Hrvata Boke kotorske: nadam se preporukama koje možemo uvrstiti u kurikul 46 - Na misama Subotičke biskupije ne će se koristiti bunjevačka ikavica nego isključivo hrvatski 47 - Grlić Radman u Janjevu obećao pomoć kosovskim Hrvatima; drži da bi trebali biti i u Ustavu 47 - Ministar Grlić Radman: antihrvatska histerija u Srbiji je nepotrebna 48 - Borell: Nema više šupljih riječi! Ključna stvar za BiH je ustavna i izborna reforma 48 - Grlić Radman: Koncept konstitutivnog naroda ključan za stabilnost BiH 50 - Književna večer na daljinu u Gari 50

U Zagrebu, 20. lipnja 2021.

ISSN 1845-2876 - Kada je počeo rat u BiH? 9. svibnja 1991. u Širokom Brijegu, 1. listopada 1991. u Ravnom ili 5. travnja 1992. u Sarajevu?

51 - Predstavnici HKD Napredak s hrvatskim šefom diplomacije, gen. konzulicom RH u Kotoru i novim biskupom kotorskim 52 - Komarica: naši političari pijuni u rukama velikih sila 53 - Bošnjačka politika slična je Miloševićevoj: eliminacija Hrvata u BiH 54 - Politika u rukavicama ne će riješiti probleme BiH 57 - Zaštititi Hrvate i njihovu kulturu u BiH, Srijemu, Bačkoj i Boki kotorskoj 59 - Nema nade: zapadni Balkan ne će u konvoju u Uniju 59 - Hidajet Bišćević s predstavnicima Hrvatskog narodnog vijeća u Srbiji 62 - Ugledni njemački list o Rimcu: On je europski Musk u državi iz koje investitori bježe 62 - Sveta misa za Domovinu u Pečuhu 63 - Beščasnik u službi velikobošnjačke politike 63 - Schmidt je novi Visoki predstavnik; po čemu ćemo pamtiti Inzka?

64 - M. Pendeš: Otkloniti dugogodišnju nepravdu prema Hrvatima u BiH oko kanala za hrvatski jezik 65 - Grlić Radman uputio dramatično pismo Borellu 66 - Dan državnosti RH obilježen u Zemunu 67 - Detalji sa zatvorenog sastanka u Sarajevu: Hrvati u BiH dobit će ono što godinama traže?

68 - Književno-pjesnička i glazbena manifestacija 'Preprekovo proljeće 2021.' u Novom Sadu 69 - Međunarodna konferencija "Iseljeništvo i domovina" 69 - Treći entitet nije više tabu-tema 71 - Pelješki most: hrvatska se spaja za 30-ak dana 72 - Kraj političkog šizofrenluka 73 - Župan Anušić: Pomoći ćemo Hrvatima u Srbiji ne samo novčano nego i politički 75 - Hrvatska matica iseljenika most s domovinom za tri i pol milijuna Hrvata 75 (11) Aktivnosti članova HDK 77 - Nives Malenica 2× 77 - Marija Pujo-Tadić 77 - Ive Svirčić 79 - Zvonimir Marić 79 i 80 (12) Obavijesti o radu HDK-a 80

ANDREJ PLENKOVIĆ ZA NOVI LIST: U PRIMORSKO-GORANSKOJ ŽUPANIJI I ISTRI OČEKUJEM BOLJE REZULTATE JER SMO IM PROJEKTIMA VEĆ DOKAZALI PRIVRŽENOST 1

U trećem valu epidemije, ali i uoči lokalnih izbora, s premijerom i predsjednikom HDZ-a Andrejem Plenkovićem provjerili smo kakve korake Vlada 1

Preuzeto (uz neznatne preinake) iz Dnevnoga pregleda tiska MVEP-a od 3. svibnja.

Stranica 1

Glasnik HDK

Godina XIX., broj 3

planira dalje poduzimati oko COVID-krize, ali i kakva su očekivanja HDZ-a od svibanjskih izbora.

Foto: D. Kovačević

vedbu potrebnih reformā. Tu možemo istaknuti i sredstva za realni gospodarski sektor, za promet, energetiku, turizam, vodno gospodarstvo, ali i za znanost, obrazovanje, zdravstvo, tržište rada te za obnovu zgrada stradalih od potresa. U konačnici, Hrvatska se za provedbu Plana oporavka i otpornosti izborila za oko 47,5 milijard ā kuna bespovratnih EU-sredstava, odnosno oko 6,3 milijarde eura. To je više od 12 % našeg BDP-a. Tako veliki iznos u odnosu na BDP za potrebe provedbe Plana oporavka i otpornosti, nema niti jedna druga država EU-a. Prosjek EU-a je 3,7 %.

Kako je predsjednik Milanović rekao, to je tek okvir, šansa…

Andrej Plenković Vlada je definirala tekst Nacionalnog plana oporavka i otpornosti (NPOO). Prvo, zašto je taj tekst bio u nekakvu »bunkeru«, i drugo, što on zapravo donosi Hrvatskoj?

Naša se Vlada na razini EU-a uspjela izboriti za rekordne 24,2 milijarde eura za Hrvatsku u idućih sedam do 10 godina, što je generaciijska prilika koju ćemo iskoristiti za razvoj i oporavak, zelenu i digitalnu tranziciju te jačanje konkurentnosti gospodarstva. Vlada je prekjučer usvojila Prijedlog Nacionalnog plana oporavka i otpornosti te ga uputila na finalne konzultacije Europskoj komisiji.

Plan se izrađuje od kolovoza prošle godine imajući na umu naše prioritete i razvojne potrebe. Stoga su održane konzultacije sa socijalnim partnerima, županima i drugim sektorskim dionicima. Ujedno je sažetak plana objavljen 1. travnja te je pokrenuta i posebna mrežna stranica na kojoj se mogu naći sve relevantne informacije. Sažetak Plana je predstavljen i usvojen u Hrvatskom saboru.

Poticaj reformama Kakve reforme on donosi?

Plan donosi Hrvatskoj obvezu provedbe reform ā, koje će utjecati na povećanje otpornosti našega društva i gospodarstva. Pri tome prvenstveno mislim na reforme u području pravosuđa, javne uprave, obrazovanja i zdravstva, ali i u brojnim drugim područjima. Dodatno, kako bismo pridonijeli oporavku našega gospodarstva, predviđena su sredstva i za konkretne investicije koje podupiru pro-

U Zagrebu, 20. lipnja 2021.

Nije samo šansa, već realna potreba, jer konkretna ulaganja usmjeravamo, između ostaloga, u područje gospodarstva, javne uprave i pravosuđa, obrazovanje, znanost i istraživanje, tržište rada i socijalnu zaštitu te zdravstvo i obnovu zgrada. Dokaz da smo dobro planirali izradu NPOO-a jesu i rezultati izračuna utjecaja njegove provedbe. Budući da plan predstavlja 12 % godišnjega hrvatskog BDP-a, prema stručnim izračunima, njegov procijenjeni makroekonomski utjecaj može ubrzati stopu rasta BDP-a u odnosu na osnovni scenarij od 0,3 postotnih bodova u 2021. odnosno na 5,2 % te gotovo 1,5 postotnih bodova u 2022. kada je učinak i najsnažniji – na 6,6 %. Stoga bi u 2026. godini BDP mogao biti veći u odnosu na osnovni scenarij za gotovo 17 milijardā kuna.

Možete li u tom kontekstu točno objasniti što neki poduzetnik u Hrvatskoj može očekivati od NPOO-a? Koliki njegov osobni angažman mora biti? Što mogu očekivati država i njezine institucije?

Plan je usmjeren tomu da Hrvatska sutra bude konkurentnija. Stoga smo predvidjeli znatna sredstva, oko 15 % ukupnog iznosa, koja usmjeravamo prema mogućnostima privatnog sektora. U tom su kontekstu bitne mjere povezane uz bespovratna ulaganja u tehnološke kapacitete poduzeća, zajmove i subvencionirane kamatne stope za investicijska ulaganja mikro, malih i srednjih poduzeća, ali i poticanje internacionalizacije gospodarstva, sredstva za komercijalizaciju inovacija te vaučere za digitalizaciju. Za državu i njezine institucije plan je bitan jer daje poticaj provedbi potrebnih reformā u raznim područjima.

Odgovorna politika U kakvu stanju država očekuje izvršenje proračuna za prvih šest mjeseci? Koliko je ova kriza ugrozila financiranje svih javnih potreba?

Stranica 2

Glasnik HDK

Do današnjeg dana ukupan trošak koronakrize iznosi više od (neplanirane) 32 milijarde kuna, a pritom je važno naglasiti da ni u jednom trenutku nije bilo niti će biti ugroženo financiranje javnih potreba, poput mirovina, plaća i socijalnih naknada. Međunarodne kreditne agencije zadržale su Hrvatskoj investicijsku razinu rejtinga, što je dokaz odgovorne politike. Nakon ulaska u Europski tečajni mehanizam II, vodimo kontinuirane razgovore s čelnim ljudima Europske komisije kako bi Hrvatska bila u prigodi zadovoljiti uvjete za pristupanje europodručju, unatoč povećanim proračunskim rashodima zbog okolnosti pandemije.

Osim svega navedenog, ne smijemo zanemariti ni činjenicu da je Hrvatska u godini pandemije pogođena i dvama razornim potresima koji su nanijeli ogromne materijalne štete. Što se tiče izvršenja, proračunski se prihodi u ovoj godini ostvaruju u skladu s očekivanjima. Podsjetit ću da je Hrvatska izuzev situacije u ožujku i travnju uspjela održati jedne od najliberalnijih restriktivnih mjera, bez posezanja za potpunim zatvaranjem ili policijskim satom. Podatci o gospodarskoj aktivnosti daju određenu dozu optimizma.

Bilo je velikih problema u zdravstvu, dug veledrogerijama…

Pronašli smo način za isplatu dijela duga veledrogerijama i za financiranje svih potreba u zdravstvu, osigurali redovit tijek nabave sve potrebne medicinske i zaštitne opreme u borbi protiv COVID-19, kao i dovoljnu količinu doza cjepiva.

Ministar zdravstva dobio je odgovornu zadaću pripremiti plan reforme zdravstva s ciljem smanjivanja rashoda koji su izrazito visoki i kontinuirano rastu.

Koje točno mjere poduzetnici u COVID-krizi još mogu očekivati?

Dok je SDP zazivao 400 tisuća otkaza u Hrvatskoj zbog koronakrize, naša je Vlada snažno reagirala i zaštitila poduzetnike i građane u krizi bez presedana. Dosad je poduzetnicima isplaćeno više od 10 milijardā kuna potpora, što uz oslobođenje plaćanja doprinosa iznosi 14 milijardā kuna. Potporu je od početka pandemije primilo oko 120 tisuća poslodavaca za 680 tisuća radnika. Učinkovitost naših mjera najbolje pokazuju podatci HZMO-a – broj osiguranika je na 27. travnja 2021. u odnosu na travanj pretpandemijske 2019. veći za više od 12 tisuća. Vlada će nastaviti podupirati poslodavce i poduzetnike čije je poslovanje narušeno epidemijom te će se mjere za očuvanje radnih mjesta i nadoknade fiksnih troškova nastaviti i za

U Zagrebu, 20. lipnja 2021.

Godina XIX., broj 3

mjesec svibanj. Nastavlja se i mjera skraćenog radnoga vremena.

Primjerice, predsjednik Biden u SAD-u predlaže masivnu poreznu reformu i znatno strože oporezivanje bogatih.

Ukupno smo dosad smanjili porezna opterećenja za više od 10 milijardā kuna, a od siječnja ove godine građani i poduzeća primaju veće plaće uslijed smanjenja poreza na dohodak i plaćaju manji porez na dobit. Poduzeli smo i nastavljamo s nizom administrativnih rasterećenja. Podsjetit ću i da smo poreznom reformom omogućili rasterećenja u smislu plaćanja poreza na dohodak za mlade. U svibnju će za više od 140 tisuća mladih po toj osnovi biti isplaćeno oko 700 milijuna kuna povrata poreza. Osim mjere za poticanje samozapošljavanja u iznosu do 130 tisuća kuna, koja omogućava pokretanje vlastitog poslovanja, predvidjeli smo i mjeru koja postojećim poslodavcima olakšavaju poslovanje kroz sufinanciranja pola plaće za nove zaposlenike do 12 mjeseci, kao mjere pripravništva.

Neodgovorno politikantstvo Opozicija pokreće postupak za opoziv ministra zdravstva Beroša. Vrlo ste im jasno rekli da ta inicijativa ne će proći, i to svi i znamo. No to otvara niz pitanja: prvo, kako se uopće može popraviti platforma »Cijepi se«, ima li država novca za to, i je li to na neki način druga šansa za ministra Beroša. Ako popravi dojam oko kaosa s cijepljenjem, možda ostane na svojoj funkciji i nakon lokalnih izbora?

Ako pokrenu inicijativu, bit će to jedanaesti poraz opozicije u Hrvatskom saboru u nasrtajima da opozovu nekog člana Vlade. Jasno vam je da kad je Grbinov SDP zacementiran na 15 %, onda umjesto da gleda kako da spriječi raslojavanje organizacije, nastoji ovom temom dobiti vidljivost pred lokalne izbore. To je nastavak neodgovornog i sebičnog politikantstva koje SDP pokazuje tijekom čitavog trajanja pandemije i zato ćemo tu inicijativu odbiti. Što se tiče cijepljenja, zahvaljujući angažmanu Vlade uspjeli smo osigurati dodatne doze cjepiva i imamo na raspolaganju 3,2 milijuna doza do 30. lipnja. Svi oni koji će se htjeti cijepiti imat će se priliku cijepiti i apeliram na sve da se cijepe.

Ministar zdravstva dobio je precizne naputke kako da ustroji, popravi i koordinira sve aktivnosti. U što skorijem roku mora se riješiti pitanje tehničkih nedostataka. Cijepljenje će se odvijati svih sedam dana u tjednu. Uspjeli smo povećati broj cijepljenih ljudi na dnevnoj razini, ali od ministra

Stranica 3

Glasnik HDK

zdravstva, očekujem uspostavu ustroja i mobilizaciju potrebnih resursa. U tom kontekstu, svi skupa morat ćemo se potruditi da povećamo sadašnji dnevni ritam cijepljenja.

Drugi aspekt ovog pitanja je, naravno, politički. Je li vam Radimir Čačić još uvijek pouzdan partner? Očekujete li njegovu podršku oko Beroša? U redu, nadomjestit ga možete suradnjom s HSU-om, ali to bi bilo kupovanje žetončića.

COVID-dodatak na penzije već je prvi korak u tom smjeru.

Gospodin Čačić je iskusan političar koji snažno podupire Vladu i dio je parlamentarne većine već od prvog jutra nakon parlamentarnih izbora. Na tim smo izborima pobijedili SDP s 25 razlike, a HDZ je ostvario dosad najbolji rezultat u Hrvatskoj po postojećem izbornom sustavu. Naša se većina pokazala čvrstom i stabilnom, a sve su ostalo oporbene tlapnje. Odradit ćemo mandat za koji smo dobili povjerenje građana do kraja. Već sam kazao, imamo 76 ruku od prvog dana i ako netko od aktera u Hrvatskom saboru ima namjeru podržati Vladu i parlamentarnu većinu, može iskazati potporu javno i transparentno.

Referirat ću se i na pitanje o COVID-dodatku. To nije nikakav poklon pred izbore ili kupovanje naklonosti umirovljenika, nego potez odgovorne Vlade za najranjiviju skupinu u društvu. To su učinile i neke druge europske vlade. Po logici SDP-a predizborni je poklon i činjenica da mirovine konzistentno rastu od početka našeg mandata i sada su veće za ukupno 13,5 %? Ili smo kupovali naklonost 680 tisuća radnika koji su dobivali 4.000 kuna potpora posljednjih godinu dana?

Mediji pišu o tome da se nakon lokalnih izbora može očekivati rekonstrukcija Vlade, a zanimljivo je da, koliko god Čačić Vama bio nelojalan kad se stavlja na stranu predsjednika Milanovića oko Vrhovnog suda, ipak na neki način kao da govori i u Vaše ime kad govori o imenima ministara ili radu javnih poduzeća, kojima nije zadovoljan i mijenjao bi ih na Vašem mjestu. No na stranu Čačić. Je li možda prva rekonstrukcija, osvježenje Vlade, na dnevnom redu nakon prve godine mandata? Jeste li Vi kao šef ekipe zapravo zadovoljni kako svi ministri rade?

Rekonstrukcija nije tema. Kao Vlada suočili smo se s krizama i izazovima bez presedana. Prioritet zaštita zdravlja i života ljudi u borbi protiv koronavirusa, a želimo osigurati i brzu i učinkovitu obnovu područja pogođenih potresom, a nastavljamo napore u pronalasku potrebne međunarodne financijske pomoći za obnovu. Svi ministri dobili su jasnu zadaću oko pripreme i provedbe reformā i

U Zagrebu, 20. lipnja 2021.

Godina XIX., broj 3

investicija u okviru NPOO-a, to je ključan dokument za korištenje europskim sredstvima.

Ne bojimo se izbora Pred nama su lokalni izbori. Mnogi prognoziraju propast HDZa u Zagrebu, i nizu drugih sredina, među ostalim i zato što su kandidati ili slabo vidljivi ili nižu gafove. Što bi za vas bio uspjeh, a što neuspjeh na tim izborima?

Možda su to opet oni proroci iz SDP-a koji su prognozirali 68 mandata Restart-SDP-a na parlamentarnim izborima, a osvojili 41? Ili oni koji su najavljivali odgodu lokalnih izbora? U četiri smo godine decentralizirali Hrvatsku, lokalnim smo jedinicama dali veće ovlasti, spojeni su uredi državne uprave sa županijama, a fiskalnom su decentralizacijom osnaženi lokalni proračuni, što je pridonijelo bržoj realizaciji projekata. Prihod od poreza na razini svih 576 jedinica, povećao se za 3,3 milijarde kuna, odnosno za 30 %. Zahvaljujući stalnom dijalogu i suradnji sa svim županijama, gradovima i općinama znatno smo ubrzali korištenje europskim fondovima, čija je ukupna ugovorenost prešla 115 % ugovorenih, uz više od 50 % isplaćenih sredstava. To je snažan reformski iskorak. Što je minimalan cilj za HDZ? Imate li bojazan da će vas u stranci prozvati ako se taj minimalni cilj ne ostvari? Kao i uvijek u velikim strankama, uvijek ima aspiranata, a rejting vam polako pada…

Razloge za strah trebate tražiti u redovima SDP-a, kojem prijete još lošiji rezultati od onih 2017., gdje su doživjeli poraz u brojnim sredinama. Ulazimo u lokalne izbore sa stabilnom potporom od 29 % po anketi, što je gotovo dvostruko više od rejtinga SDP-a. To je očito motiv za snažnu frustraciju Peđe Grbina, kojem drugi moraju pomagati da bi vodio kampanju SDP-a. Pitali ste me za Zagreb, gdje smo kandidirali Davora Filipovića, sjajnog mladog doktora ekonomskih znanosti, koji se u svim debatama pokazao boljim od ostalih konkurenata. Za razliku od njega, alternativa je populistička krajnja ljevica i SDP, koji se skriva iza kandidature Tomaševića, kao da su već pristali biti treća stranka u državi. Ljudi će to znati razabrati i uvjeren sam da će Davor ući u drugi krug. Želimo obnoviti povjerenje i pridobiti potporu u većini županija, gradova i općina. Na parlamentarnim izborima HDZ je pobijedio u I. izbornoj jedinici te osvojio pet mandata u III. izbornoj jedinici na sjeveru Hrvatske i četiri mandata u VIII. izbornoj jedinici. To je potvrda da smo pozi-

Stranica 4

Glasnik HDK

Godina XIX., broj 3

cionirali HDZ čvrsto na desnom centru i otvorili se biračima centra. Stoga očekujem dodatan iskorak na izborima 16. i 30. svibnja, kao i još bolje rezultate u četirima velikim gradovima nego 2017. godine.

proizvodnja i radna mjesta u tvornici u Kanfanaru, što je izuzetno važno za istarsko gospodarstvo.

Sve to zajedno nije samo »usputno« realociranje državnih sredstava, kako kaže župan Komadina, nego odgovorna državna politika.

Mora se priznati da HDZ u PGŽ-u i Rijeci na izbore ide s dosta konkretnim programima i projektima. Što naša regija može još očekivati od vaše Vlade kad su kapitalni projekti u pitanju? Ne ćete zaboraviti »3. maj« kad prođu lokalni izbori?

Vrijeđanje i huškanje

Bez snažnog angažmana Vlade brodogradnja u »3. maju« i Uljaniku ne bi opstala, niti bi se radna mjesta očuvala. Razgovori koje kontinuirano vodimo sa Scenic grupom i drugim ulagačima daju nam za pravo vjerovati da ćemo uspjeti dugoročno revitalizirati brodogradnju u Rijeci i Puli. Dokazali smo brojnim projektima privrženost Vlade prema razvoju Primorsko-Goranske (PG) i Istarske županije, u koje se ulaže više nego ikada prije. U fokusu programa naših kandidata Josipa Ostrogovića za gradonačelnika Rijeke i Garija Cappellija za župana PGŽ-a su prometni i gospodarski razvoj, otvaranje radnih mjesta, jačanje turističkih kapaciteta i zaštitu okoliša. U Istri naša kandidatkinja za županicu je dr. Irena Hrstić, iskusna liječnica i ravnateljica Opće bolnice u Puli, koja je prepoznata i po angažiranom radu u borbi protiv COVID-19. U Puli je naš kandidat za gradonačelnika Mirko Jurkić. Imamo dokazane i kvalitetne kandidate od kojih očekujem da ostvare bolje rezultate u Istri i PGŽ-u od onih koje smo postigli 2017. godine, uz punu mobilizaciju svih stranačkih kolegica i kolega.

U kojoj su fazi realizacije glavni projekti koje Vlada podupire u ovoj regiji?

Iz europskih fondova za ove dvije županije ugovoreno je ukupno osam milijardā kuna u mandatu naše Vlade. Za vrijeme koronakrize, država je na ovom području poslodavcima za plaće 136 tisuća radnika isplatila više od 1,4 milijard e kuna. Otvaranjem LNG terminala na Krku realizirali smo strateški projekt, osigurali smo 800 milijuna kuna za izgradnju nove bolnice riječkoga KBC-a, dobro napreduju radovi na izgradnji državne ceste D-403 od čvora Škurinje do luke Rijeka, vrijedne 450 milijuna kuna. Zadovoljni smo dinamikom radova na dovršetku Istarskog ipsilona, započeli smo radove na novoj cijevi tunela Učke, osigurali smo snažno financijsko ulaganje u Opću bolnicu Pula, a razgovaramo i o daljnjoj podršci razvoju Sveučilišta u Puli. U konzultacijama s BAT-om uspjeli smo pronaći kvalitetno rješenje da se zadrže

U Zagrebu, 20. lipnja 2021.

Znamo da ste u lošim odnosima s predsjednikom Republike, ali idemo raščistiti njegovu ustavnu poziciju: je li pristupom oko Vrhovnog suda, pa sada oko aktiviranja HV-a na manifestacijama i ostalim »inovacijama«, ili oko veleposlanika, predsjednik Milanović po vama zaštitnik ili kršitelj Ustava?

Kako vidite njegovu »inovativnost« u tumačenju Ustava i zakona, zašto to radi? Retorika je tu manje bitna, zanimljiviji su motivi zašto traži nove prakse oko primjene Ustava.

Nije tu pitanje loših odnosa. Pa kad je Zoran Milanović pobijedio na predsjedničkim izborima, nazvao sam ga da mu čestitam, a on to nije učinio kad je izgubio od mene 2016. Ne ćemo hiniti zajedništvo s onima koji kontinuirano koriste retoriku vrijeđanja i huškanja prema svima koji ne misle jednako. Surađivat ćemo sukladno ustavnim ovlastima. Ali ako imate predsjednika Republike koji inzistira na provođenju procedure izbora predsjednika Vrhovnog suda na protuzakonit način ili koji nameće tezu da izvršna vlasti treba znati za tajne izvide u kaznenom postupku, onda na takve pojave ne ćemo odšutjeti, a kamoli ih olako i pogrješno tumačiti da se radi o pozivanju na Ustav.

Ustavni sud, jedini je meritoran reći je li nešto u skladu s Ustavom ili nije, jasno je kazao da je postupak u koji je predsjednik krenuo bez poštovanja javnog poziva koji je raspisao DSV bio pogrješan. Što se tiče izbora novih veleposlanika, praksa 50:50, koju Milanović želi nametnuti, u suprotnosti je sa smislom i svrhom imenovanja veleposlanika i dosad nezabilježena u praksi. Veleposlanici su predstavnici hrvatske države, a ne političkih stranaka, predsjednika države ili predsjednika Vlade. Nitko ne uskraćuje predsjedniku Republike da ponudi svoj prijedlog ili izrazi neslaganje s nekim od prijedloga Vlade. Prijedlozi kandidata su već skoro pola godina na njegovu stolu, na njemu je odgovornost. Što očekujete u Okučanima? Ne u smislu protokola, nego u smislu odnosa branitelja prema vlasti i Vladi. Posljednju godinu dana predsjednik Milanović iskoristio je kako bi popravio odnose s braniteljima.

Vlada će u Okučanima 1. svibnja na dostojanstven način odati počast braniteljima, oni su ti koji na taj

Stranica 5

Glasnik HDK

dan trebaju biti u fokusu. Ne znam kako netko može govoriti o popravljanju odnosa s hrvatskim braniteljima, a istovremeno zazivati »cirkus« na obljetnici Bljeska 1. svibnja, nakon što je i prošle godine napustio zajedničko polaganje vijenca državnog vrha u Okučanima. Ili je poštovanje branitelja kada se bojkotira obilježavanje Dana državnosti 30. svibnja? Ili odbijanje pridruživanja državnom vrhu prigodom obilježavanja Dana sjećanja na žrtve Domovinskog rata i Dana sjećanja na žrtvu Vukovara i Škabrnje? Da se ne vraćam u razdoblje SDP-ove Vlade… Stoga treba odvojiti stvarnu brigu o dostojanstvu Domovinskog rata i hrvatskih branitelja od očiglednih nastojanja dodvoravanja krajnjoj desnici, koja je Milanoviću pomogla da se izabere za predsjednika u drugom krugu izbora.

Ima razloga za optimizam za sezonu Što možemo očekivati od ove sezone?

Svi zajedno moramo pokazati odgovornost i poštujući mjere osigurati povoljniju epidemiološku situaciju, koja je preduvjet. Radimo sve što je potrebno kako bi Hrvatska bila sigurna i privlačna destinacija, započelo je cijepljenje turističkih djelatnika. Turisti iz EU-a i trećih zemalja već od početka travnja mogu doći u Hrvatsku uz predočenje potvrde o preboljenju, potvrde o cijepljenju ili potvrde o negativnom PCR-u ili antigenskom testu.

Razlog za optimizam su svakako i najave novih zračnih linija prema različitim odredištima u Hrvatskoj.

Nastavit ćemo razgovore o izmjeni zakona o ZDS-u Apropos pravosuđa, tu je i pitanje pozdrava ZDS. Dok je izbora, znamo da HDZ ne će tu puno mijenjati, no nakon lokalnih izbora dolazi duže vrijeme bez izbornih ciklusa skoro tri i pol godine, osim ako ne bude nekih izvanrednih okolnosti.

Hoće li taj »vakuum«, kad se ne morate nužno svidjeti javnosti, biti iskorišten da se riješi pitanje ZDS-a na duge staze?

A to znači, da iduće godine Kraus, Pupovac i drugi zajedno s Vladom kroče u Jasenovcu?

Ova Vlada kontinuirano radi na učinkovitosti pravosuđa i na smanjenju broja neriješenih predmeta.

Predvidjeli smo niz mjera i novih zakonodavnih rješenja kojima je cilj prevencija i sprječavanje korupcije. U nekoliko zakona postoje osnove po kojima se izvikivanje ustaškog pozdrava »ZDS« i sada može kažnjavati, a postoji i odluka Ustavnog suda kojom je javno isticanje ovog pozdrava ocije-

U Zagrebu, 20. lipnja 2021.

Godina XIX., broj 3

njeno kao kršenje važećih zakona RH. No meni se čini da je ovdje glavni problem neujednačenost sudske prakse i primjene postojećih propisa. O eventualnim promjenama kaznenog zakonodavstva razgovaramo i nastavit ćemo razgovarati.

Kolektivne odgovornosti za HDZ nema U kontekstu reformā, u koje u Hrvatskoj malo tko vjeruje, kako se osjećate kad vidite braću Mamić na »izletu« u BiH? U kojem se smjeru mogu mijenjati zakoni da se to ubuduće spriječi? Ili se moraju mijenjati prakse?

Naravno da se ne osjećam dobro kada vidim da su pravomoćno osuđene osobe pobjegle u BiH kako bi izbjegle izvršenje kazne u Hrvatskoj. Ovakve su situacije razlog nepovjerenja građana u pravosudni sustav, u njegovu učinkovitost, ali i pravičnost.

Nažalost, ovo nije jedini takav slučaj, već se radi o sistemskom problemu. Stoga sam naložio ministru pravosuđa da uputi pismo predsjedniku Vrhovnog suda i Glavnoj državnoj odvjetnici u kojima ih poziva da predlože izmjene zakona. Propise u praksi primjenjuju i tumače sudci i državni odvjetnici, koji su u svom radu neovisni i lišeni bilo kakva utjecaja izvršne vlasti. To je bio slučaj i u ovom konkretnom predmetu.

Tu je i nastavak afere Vjetroelektrane. Nikako da se HDZ riješi atributa stranke u kojoj ima korupcije.

Više puta sam naglašavao i još jednom ponavljam da svatko onaj tko počini koruptivno kazneno djelo treba biti procesuiran, neovisno o svojoj poziciji, stranačkoj pripadnosti, poznanstvima ili statusu. To se odnosi i na slučaj Vjetroelektrane. U tom smislu tijela kaznenog progona i sudovi rade neovisno i bez bilo kakva političkog pritiska. Ono što ne mogu prihvatiti je kolektivna odgovornost članova stranke zbog individualnih radnjā pojedinaca. Kolektivne odgovornosti nema.

Tihana Tomičić Novi list, 1. svibnja, str. 19.

ZUBAK: HRVATI BEZ HERCEG-BOSNE NE BI BILI POLITIČKI SUBJEKT U BIH2 Alija Izetbegović me pitao zašto sam ušao u projekt Herceg-Bosne i HVO-a, zbog čega? Rekao sam mu zbog Vas. Onog trenutka kad ste rekli za Ravno da to nije naš rat. Šta je nakon toga nama Hrvatima preostalo osim da se samoorganiziramo pa makar to 2

Preuzeto (uz neznatne preinake) iz Dnevnoga pregleda tiska MVEP-a od 11. svibnja.

Stranica 6

Glasnik HDK

Godina XIX., broj 3

vi svi zvali paratvorevinom ‒ kazao je među ostalim Krešimir Zubak, prvi član Predsjedništva BiH iz reda hrvatskog naroda, prvi predsjednik FBiH i bivši predsjednik Herceg-Bosne u ekskluzivnom intervjuu za Federalni radio.

imaju pravo samoorganizirati. I mi Hrvati smo se samoorganizirali. Kao što su se prije toga samoorganizirali i Bošnjaci u okviru Patriotske lige, još prije HVO-a. Dakle Patriotska liga kao vojno krilo SDA osnovana je jer postojeće strukture vlasti u BiH nisu mogle odgovoriti na agresiju. I predsjednik Patriotske lige bio je predsjednik Predsjedništva BiH. Vratili ste se opet na ratne okolnosti? Pitanje je bilo o današnjoj situaciji i „trećem entitetu“. Ali u redu. Onda treba reći da je Herceg-Bosna za većinu paratvorevina, a haške presude su rekle svoje kad je riječ o vodstvu Herceg-Bosne i zločinima koji su počinjeni u njezino ime.

Krešimir Zubak Ne govorite često za medije iako imate kredibilnu političku pozadinu za komentiranje dnevne politike i političkih procesa u BiH. Zašto?

Ovo vrijeme nije vrijeme za razuman razgovor, u politici je na sceni populističko blebetanje, međusobno olajavanje i pokušavam ne biti dio toga i iako me mediji često pozivaju uglavnom odbijam.

Obnašali ste dužnosti u političkom životu BiH za koje će mnogi reći da su nespojive. Teško da ide član Predsjedništva BiH i predsjednik Herceg-Bosne. Pa onda ste bili u vlasti i s Alijansom 2001. Jesu li su Vaši pogledi na Herceg-Bosnu isti kao i danas.

Jesam, u osnovi da. Nema tu ništa sporno. S uspostavom Federacije BiH počeo je proces odumiranja postojećih administracija, Republike BiH i Herceg-Bosne. To je proces koji je trebao ići paralelno i tu nema ništa sporno. Ja imam svoje mišljenje koje ne mijenjam uopće, a to je da kojim slučajem Hrvati nisu imali HVO i svoje političko vodstvo mi ne bismo bili politički subjekt u BiH. Danas bi to o čemu govorite u BiH bio „treći entitet“?

To je druga priča. Kad govorimo o političkom subjektivitetu u BiH ja se pozivam na ono što je postojalo prije rata i što je danas sastavni dio Ustava BiH. Bivša Jugoslavija je usvojila Međunarodni pakt o građanskim političkim pravima i između ostalog tamo stoji kao prvi članak, pravo naroda na samoodređenje. U uvjetima kada u BiH na koju je izvršena agresija država nije mogla štititi svoje građane i narode onda se narod i građani

U Zagrebu, 20. lipnja 2021.

Nisu počinjeni u ime Herceg-Bosne isto kao što ni zločini Armije BiH nisu počinjeni u ime BiH već su to činili pojedinci ili skupine. Znači nitko nije učinio zločin u ime Herceg-Bosne. Možemo li prihvatiti činjenicu da su i pripadnici Armije činili zločine? Pitan sam ja od Alije Izetbegovića: zašto si ti Krešo ušao, tko te je uvukao u taj projekt Herceg-Bosne i HVO-a? Ja sam mu rekao: Vi. Onog trenutka kad ste rekli za Ravno da to nije naš rat. Što je nakon toga nama Hrvatima preostalo osim da se samoorganiziramo pa makar to vi svi zvali paratvorevinom, prihvatili ovako ili ne.

Opet Vas podsjećam na presude u Haagu čelništvu HercegBosne. Bili ste na njezinu čelu, doduše nešto kasnije, ali bili ste.

Pa dobro, vođeni su postupci protiv bošnjačkih predstavnika isto tako. I suđeni su.

Vidim idete u smjeru uspoređivanja, a ja Vas isključivo pitala za Herceg-Bosnu.

Ne idem, već osjećam da Vi stalno namećete taj narativ za Herceg-Bosnu, to da je paratvorevina.

Nije. Herceg-Bosna je pravo naroda na samoopredjeljenje koje je i danas utkano u Ustav BiH koji je donesen na temelju Međunarodnog pakta o građanskim pravima i članka 1 tog Pakta.

Samoopredjeljenje unutar tada međunarodno priznate države, suverene i samostalne sa jasnim granicama?

Da, unutar toga.

Ne vidite ništa sporno u postojanju tadašnje Herceg-Bosne, u načinu na koji je funkcionirala?

Ne, ne. U pravnom smislu ništa sporno nema.

Nisam zagovornik entitetskog uređenja Hoćemo li se vratiti na pitanje bi li „treći entitet“ danas značio isto što i tada Herceg-Bosna?

Stranica 7

Glasnik HDK

Ja nisam zagovornik entitetskog uređenja BiH. Neki misle da jest to rješenje, ja ne. To nije dobro, kao što nije dobar ni ovaj postojeći koncept na kojem počiva BiH, dva entiteta i tri naroda. To apsolutno ne vodi k reintegraciji BiH. Kajete li se onda što ste ipak na kraju stavili svoj potpis na Daytonski mirovni sporazum?

Hvala na pitanju. U Daytonu nema mojeg potpisa, u Parizu ima i to zato što je tako tražio Parlament FBiH od mene na način da su tako izglasovali, a moja dužnost kao predsjednika FBiH je bila da provedem odluku Parlamenta. Dakle, to nije bila moja odluka. A ja da sam neposredno biran kao što danas biraju predsjednika RS-a ja to ne bih potpisao ni u Parizu.

Smatrate li da je BiH danas suštinski nefunkcionalna, ako je tako kao što kažete za Daytonski mirovni sporazum?

Nema reintegracije na konceptu dva entiteta i tri naroda. Nema. To je neko vrijeme funkcioniralo i može funkcionirati samo uz snažnu potporu Međunarodne zajednice, medijaciju, visokog predstavnika. Čim je to prestalo, prije petnaestak godina evo vidite, mi razgovaramo o razdruživanju i podjeli BiH. To su posljedice. Ne ide, iako u Međunarodnoj zajednici konstantno tvrde ima rješenje.

Sad se javlja Schwarz-Schilling, on zabrinut za BiH, a svoj dobro plaćeni mandat je prespavao.

Sunovrat je počeo od njegove ere. Prestanak miješanja Međunarodne zajednice u svoje poslove.

S kakvih se političkih pozicija ulazi u izmjene Ustava BiH?

Odlučio je o tome Sud u Strasbourgu, Ustav se mora mijenjati, to uopće nije sporno. I na tome je pogriješila Međunarodna zajednica, što nije inzistirala na provođenju tih presuda, a pozivala se na načelo vladavine prava. Taktika. Drugo bitno kada govorimo o izmjeni Ustava, a to je da se nema u vidu složenost BiH i njezino heterogeno društvo.

Ovdje kada je riječ o izbornim pravima i funkcioniranju demokracije ne mogu se primijeniti pravila većinske demokracije, ali ni pravila pluralne demokracije koja se primjenjuje u homogenim nacionalnim društvima, ali su decentralizirana. Poput Njemačke recimo. Ili SAD-a. U BiH to ne može, kod nas mogu samo pravila konsocijacijske demokracije. I mi to imamo i to treba tako shvatiti. Sve drugačije se može nametnuti, ali to vodi raspadu BiH. Svako nametanje većinskog odlučivanja u strukturama vlasti. Dakle nama odgovara ovo kakvo je takvo je. A to podrazumijeva da imamo dvodomni parlament, kvalificiranu ve-

U Zagrebu, 20. lipnja 2021.

Godina XIX., broj 3

ćinu, mogućnost veta te paritetna i proporcionalna zastupljenost.

To što postoje zloupotrebe ne znači da treba ukinuti Dom naroda, postoje drugi ustavni mehanizmi da se to onemogući Spominjete Dom naroda BiH. To je kočnica svih procesa posebno u posljednje vrijeme. Interesi se tamo prelamaju.

I sad je rješenje ukidanje Doma naroda, je li?

Ne, pitam Vas kako to spriječiti, zloupotrebu?

Dvodomni Parlament je naša realnost, pa i u SADu imate takav ustroj. Kongres i Senat. A SAD se smatra ovdje uzorom demokracije. I tamo Senat štošta blokira, a što dolazi iz Kongresa.

A sad se trebamo ugledati na američki princip demokracije, a rekoste da kod nas ne može. Nama se kroz Dom naroda prelamaju raznorazne stvari.

Ima mehanizam u Ustavnom sudu koji treba da otkloni to. Ima zloupotreba, slažem se, to je evidentno. Ali to što se neko pravo zloupotrebljava to ne znači da ga vi možete ukinuti. Zloupotrebljava se Ustav, a ne neke odluke u Domu naroda. Krivi su nesavjesni političari.

Izborni zakon, kažete da ste kritični spram HDZ-a BiH, ali pokušajmo biti što objektivniji. Potenciraju legitimitet. Traži se prvenstveno usvajanje izmjena Izbornog zakona po tim principima.

Ja sam kritičan prema politici HDZ-a, ali ne znači da u nekim stvarima HDZ BiH nije u pravu. Kada je riječ o Izbornom zakonu, vratimo se na spomenuti Međunarodni pakt i pravo naroda na samoodređenje. A pravo na samoodređenje ne znači i automatski pravo na osamostaljenje ili o dcjepljenje, kako to neki tumače. Vi to pravo možete ostvariti i unutar BiH. To je tako i sve dok postoji taj pakt mi moramo imati mehanizme i instrumente u vlasti koji osiguravaju tu mogućnost. U suprotnom, ako se to narodu ne omogući onda taj narod ima pravo na osamostaljenje. To se ne odnosi na Dodika, koji može tražiti osamostaljenje, ali nije u pravu, jer Srbi imaju sve mehanizme da zaštite svoja prava i interese.

Jeste li sigurni da HDZ ne traži osamostaljenje?

Ne slažem se s njihovim rješenjima oko provedbe odluke Ustavnog suda BiH u slučaju Ljubić. Mislim da je to politički neispravno. To je grješka, ali nije grješka što HDZ traži da se to provede i nije grješka što HDZ ukazuje na probleme. HDZ je u pravu kad kaže da se pravo legitimnosti zloupotrebljava. Ja ne ulazim u konkretna rješenja, ali

Stranica 8

Glasnik HDK

smatram da treba u procesu izmjene Izbornog zakona provesti presudu Ustavnog suda u predmetu Ljubić kao što treba provesti i odluke Suda u Strasbourgu. A legitimno predstavljenje? Reći ću vam samo jedno. Ako nemate to barem dijelom onda ne možete realizirati ono što stoji u Ustavu BiH, a to su potrebe i interesi jednog naroda, ako tom narodu netko drugi bira predstavnike. I à propos komentara iz Njemačke i Bode Webera, treba reći da i Belgija ima dvodomni parlament u koji se biraju ljudi tako što flamanski kolegij izbornog tijela bira jedan broj Flamanaca. Kao i svi drugi koji žive u Belgiji. To je legitimnost.

Krtičar sam politike Dragana Čovića Ne ide to kroz uvjetovanja i blokiranjem procesa? Izuzetno me zanima što mislite o Draganu Čoviću?

Za mene je politika koju on nametnuo u HDZ-u u dobrom dijelu pogrješna politika. Ali u nekim stvarima ima apsolutno pravo.

Zamjerali ste mu Travnik?

Jesam. Prihvatio je uređenje Mostara mimo svih pravila, a ako jest zašto nije inzistirao i na istom statusu za Travnik? Ja bih to tako postavio.

Smatrate li da HDZ BiH u EU institucijama ima dobre lobiste i potporu za svoje zahtjeve?

Dobro pitanje. Ima u HDZ-u Hrvatske, a HDZ Hrvatske kad je riječ o BiH provodi svoju stranačku politiku, a ne državnu, jer bi se više bavili Hrvatima da to rade, a manje HDZ-om BiH. Miješa li se Hrvatska u unutarnja pitanja kad je riječ o Izbornom zakonu?

I ovo sad što sam rekao da dolazi iz Njemačke također je miješanje u unutarnje odnose. Što oni imaju s tim, s našim Izbornim Zakonom? Jesmo li se mi njima miješali? Neka poštuju načela međunarodnog prava o miroljubivoj koegzistenciji. A kad je riječ o Hrvatskoj, načelno da, mogli bismo reći da se miješa, ali ima tu specifukum, a to je mirovni sporazum čiji su potpisnik, tako da ona u stanovitoj mjeri može komentirati, ali i oni trebaju paziti. Mislim da ipak ne izlaze iz okvira. Žele izmjenu Izbornog zakona, ali ne daju konkretna rješenja. Daju ih Njemačka i Bodo Weber.

Koliko će ti posljednji stavovi na međunarodnom planu utjecati na dalji tok priče o izbornim i ustavnim promjenama?

E to bih volio i sâm vidjeti. To me jako zanima.

EU jest ona koja može utjecati, jer smo aplicirali za članstvo, ali opet kažem : nije Njemačka EU i ako se usvoji konsenzusom u EU -u nešto što je

U Zagrebu, 20. lipnja 2021.

Godina XIX., broj 3

vezano za BiH Hrvati i bilo tko ovdje ne bi to trebao opstruirati. Pa čak i kad je riječ o legitimnom predstavljanju. To se mora poštivati, ali samo ako se usvoji konsenzusom.

Komšić nema legitimitet Stvari se trebaju mijenjati kroz institucije, a do tada treba poštivati postojeće zakone. Nije li izravni pokazatelj da se Hrvatska miješa u naše unutarnje stvari i osporava postojeće zakone primjer ignoriranja trenutnoga člana Predsjedništva BiH iz reda hrvatskog naroda?

Ne. Između legalnosti i legitimiteta ne postoji korelacija. Željko Komšić jest legalan, ali nije legitiman. Odmah da to kažem i naglasim.

A tko je taj tko dovodi u pitanje nečiji legitimitet, u ovom slučaju Komšićev?

Hrvati u BiH. Po kojem zakonu, na osnovi čega što je trenutno na snazi?

On ima svoju ideologiju i poštujem. Ali on nema potporu naroda iz kojeg dolazi.

A kako mi to znamo?

Vrlo jednostavno. Odvojite HDZ od pojma Hrvat.

Bismo vrlo rado, ali oni ne dopuštaju, izjednačili su to.

Golema većina Hrvata koji nisu HDZ, intelektualci, svećenici, domoljubi i patrioti spram BiH jasno su rekli da on nije legitiman. I nije ‒ to i ja kažem. Legitimitet je kad dođete među svoj narod i oni vam daju apsolutnu potporu bez da ste i izabrani.

To se smatra, ali nije po zakonu, a Vi ste pravnik, legalist. Što trebamo, brojati krvna zrnca? Tko je za koga glasovao? To je ružno.

Jest, ali ružnije je da se priča kako lijeva strana, neparni brojevi glasuju za Džaferovića, a parni za Komšića.

Tko je to rekao, Vi ste previše ozbiljan čovjek za takve navode?

Ništa nije paušalno, Vi tvrdite paušalno. Što je paušalno u inzistiranju na provedbi postojećih zakona, a ako već postoji potreba za njihovim izmjenama da se to čini kroz institucije, drugo je ako HDZ nije sposoban legalnim putovima realizirati potrebe Hrvata? Neka onda Hrvati razmisle za koga glasuju.

To treba pitati hrvatske dužnosnike i HDZ i birače.

Poštujem da je Komšić član Predsjedništva, ali nije legitiman. pIŠIMO ZA vI. KNJIGU SJEĆANJA I PRILOGA ZA POVIJEST diplomaCIJE REPUBLIKE HRVATSKE!

Stranica 9

Glasnik HDK

Godina XIX., broj 3

Propustili smo historijsku šansu u Daytonu da napravimo dobru i funkcionalnu državu Konstitutivnost ili konstituentnost? Što su sad narodi u BiH, budući da se sad barata i tim terminom, a Vi ste bili netko tko je tražio da se Daytonski mirovni prevede na službene jezike naroda u BiH kako ne bi došlo do pogrješnih tumačenja?

Vidim da se to ne razumije. Prvi put sad govorim Vama. Upravo sam ja u devetom draftu Ustava BiH u Daytonu napokon ishodio odredbu o konstitutivnosti. To nije moj izum već sam na tom inzistirao. Konstitutivni smo. Čuo sam sad i za tu konstituentnost. To je isto. I znači temeljni, osnovni, sastavni. U osnovi je sve to isto. Nisu to Amerikanci pisali, na tome sam ja inzistirao.

Non paper, ima li prekrajanja granica na Balkanu, Vi ste sudionik ranijih takvih procesa?

Rekao sam već da na ovom konceptu ne vidim mogućnost reintegracije BiH bez snažnog pritiska Međunarodne zajednice. Skeptik sam. Čim prestane taj pritisak Vi vidite kamo ti procesi vode na Balkanu. Nisam siguran sudeći prema rasp oloženju Međunarodne zajednice da će se to mijenjati. Mi smo propustili historijsku šansu 1995-te kad samo došli prvi puta koliko toliko u vojnom i diplomatskom smislu u egal situaciju. Kad se moglo doći do rješenja koje bi bilo i pravedno i funkcionalno i koje bi zadovoljavalo prava i interese naroda. Ali drugi su odlučili drugačije. Ja nisam bio taj. Ništa ne prigovaram predstavnicima srpskog naroda koji su izborili svoje, ali prigovaram drugima. Ja sam zaobiđen. Krucijalne odluke nisu donesene u Daytonu. Već u New Yorku i u Ženevi. I potpisali su ih Šaćirbegović, Milutinović i Granić. Ja sam zaobiđen. A zašto je na primjer Šaćirbegović potpisao dva entiteta to treba pitati njega i politiku koja je stajala iza njega.

Jasenka Tica Isović federalna.ba

VIŠE OD 560 HRVATSKIH INTELEKTUALACA POTPISALO IZJAVU: VRIJEME JE ZA POSTIZANJE DOGOVORA O BIH KOJI ĆE PONIŠTITI UNITARISTIČKE I SEPARATISTIČKE TENDENCIJE3

Više od 560 hrvatskih intelektualaca u BiH potpisalo je izjavu u kojoj pozivaju na pos3

Preuzeto (uz neznatne preinake) iz Dnevnoga pregleda tiska MVEP-a od 11. svibnja.

U Zagrebu, 20. lipnja 2021.

tizanje dogovora o izmjenama Izbornog zakona kako bi se otklonio svaki oblik diskriminacije, ali i dominacije, kako bi se svi mogli kandidirati za sve funkcije, ali i svaki od konstitutivnih naroda mogao izabrati svoje predstavnike, javlja Hrvatski Medijski Servis. U pismu hrvatskih intelektualaca stoji: U ovim svibanjskim danima, kada obilježavamo povijesnu Schumanovu deklaraciju i Dan Europe, odnosno začetak Europske unije, osjećamo dužnost i obvezu posebnu pozornost dati Bosni i Hercegovini kao teritorijalnom, povijesnom i kulturnom srcu Staroga kontinenta. U posljednjih 25 godina Bosna i Hercegovina suočila se s brojnim izazovima.

Daytonsko-pariški mirovni sporazum potpisan 1995. godine u Parizu, u istom gradu gdje je predstavljena Schumanova deklaracija, doživio je tihe i puzajuće izmjene koje su nastojale doprinijeti demokratizaciji i integraciji zemlje. Međutim, stagnacija, neperspektivno ozračje i nepovjerenje među elitama i zajednicama ipak su prevladali i, stoga, onemogućili izgradnju funkcionalne države, institucija i kohezivnog društva. Prema tome, dosad su u Bosni i Hercegovini izostali bitni politički i društveni koraci koji bi mogli zemlju odvesti tamo gdje ona oduvijek pripada – Europi i europskoj obitelji.

Vrijeme je za pisanje novog poglavlja. Danas se Bosna i Hercegovina nalazi pred najznačajnijim ispitom demokratske zrelosti, suverenosti i usmjeravanja svoje budućnosti. Uvjereni smo da je ova, 2021. godina, godina prekretnice, godina u kojoj stoji povijesna prilika za prekidanje statusa quo i stagnacije Bosne i Hercegovine. Duh kompromisa, dogovora i sporazuma je potreban u svakom modernom društvu, osobito u zemljama koje njeguju nacionalne, kulturne i vjerske različitosti. Na primjeru Grada Mostara uvidjeli smo da je takav kompromis moguć, da „gradovi slučajevi“ postoje samo u fikcijama te da ne postoje izazovi koji se zajedničkim snagama ne mogu riješiti. Pitanje je političke volje, ali i odgovornosti koja mora biti imperativ za sve političke predstavnike.

Također, primjećujemo da ohrabrujuće i motivirajuće poruke američkoga državnog tajnika Antonyja Blinkena nailaze na različite interpretacije. U svojem nedavnom pismu gospodin Blinken jasno precizira stav State Departmenta i upućuje ogroman motiv u naporima da se poduzmu nužne reforme i riješe otvorena politička pitanja. Suve-

Stranica 10

Glasnik HDK

Godina XIX., broj 3

rena i moderna, demokratska i cjelovita Bosna i Hercegovina je neupitna. Prijetnje i zlonamjerne interpretacije služe onima koji navodno brane Bosnu i Hercegovinu, a zapravo žele zadržati status quo. Takvi stavovi zaustavljaju razvoj i euroatlantsku budućnost Bosne i Hercegovine.

nja održivog dogovora te njegova poštovanja. Najveći pobjednici tog dogovora su Bosna i Hercegovina, njezini konstitutivni narodi i svi njezini građani. Bosni i Hercegovini je mjesto u Schumanovoj Europi, u europskoj obitelji različitosti koja nas okuplja.

Držimo nedopustivim da u srcu Europe, u Bosni i Hercegovini koja teži onoj istoj ujedinjenoj Schumanovoj Europi, i dalje postoje pokušaji diskriminacije ili dominacije. Temeljno demokratsko pravo nekoga da se kandidira i mogućnost da bude biran ne smije biti predmet rasprave niti sredstvo obračuna bilo koga s bilo kim. Jednako važno, legitimnost političkog predstavljena ugrađena je u povijest Bosne i Hercegovine. Sva tri konstitutivna naroda moraju biti u mogućnosti birati svoje predstavnike. Oni će biti izraz njihove demokratske volje, bez pokušaja dominacije ili diskriminacije.

Federalni.ba

Tri konstitutivna naroda ugrađena u ustavnopravni okvir Bosne i Hercegovine su ključna točka bilo kakva razumijevanja ove složene zemlje. Bošnjaci, Hrvati i Srbi su autohtone konstitutivne zajednice, koje imaju svoje izgrađene identitete. Narušavanjem tih zajednica, pokušajima eliminiranja iz političkog života, Bosna i Hercegovina gubi svaki smisao. Takvo što nije Bosna i Hercegovina, takvo što nije Schumanova Europa.

U srži europskog sustava vrijednosti ugrađena su temeljna ljudska i građanska prava. Punom implementacijom presuda Europskog suda za ljudska prava u Strasbourgu i Ustavnog suda BiH stvaraju se ključni preduvjeti stabilnosti, nediskriminacije, nadogradnje ljudskih prava te ravnopravnosti triju konstitutivnih naroda. Pokušaji dominacije i stvaranja unitarističkog koncepta upravljanja složenim i multinacionalnim društvom ruše temelje Daytonsko-pariškog mirovnog sporazuma, osobito njegov Aneks 4 – Ustav BiH. „Svjetski mir ne može se očuvati ako se ne ulažu kreativni napori razmjerni opasnostima koje ga ugrožavaju”, rečenica je koja dominira u Schumanovoj deklaraciji. Uistinu, ako se ne pokažu konstruktivni napori dovoljno jaki da ponište unitarističke, separatističke i svake druge tendencije koje uništavaju zemlju, Bosna i Hercegovina ostat će vječno zarobljena u svojoj uskogrudnosti i izvan europskih integracijskih okvira.

Vjerujemo kako će ovo pismo potaknuti sve odgovorne na dovoljno razumijevanja i razboritosti u političkim pregovorima koji će odrediti samu budućnost Bosne i Hercegovine. Vrijeme je postiza-

U Zagrebu, 20. lipnja 2021.

GODIŠNJA SKUPŠTINA HRVATSKOG DIPLOMATSKOGA KLUBA

Hrvatski diplomatski klub (HDK) održao je svoju redovitu godišnju skupštinu koju je sazvao predsjednik HDK-a g. Smiljan Šimac, a ona se zbog epidemije krunskog virusa nije mogla održati na uobičajeni način, pa je održana elektroničkim putem 14. svibnja 2021. Na dnevnom redu bila su, uz uobičajeni izbor radnoga predsjedništva Skupštine, te imenovanja zapisničara i dvaju ovjerovitelja zapisnika, prijedlog za primitak novih počasnih, redovitih i pridruženih članova HDK-a, izvješće Upravnog vijeća HDK-a (predsjednika, rizničara, te urednika Glasnika HDK-a, pa voditeljice projekta Žene u diplomaciji RH... i urednika niza Sjećanja i prilogā) te izvješće Nadzornog odbora HDK. Uz uobičajene točke dnevnog reda bio je i prijedlog za dopunu čl. 6. Statuta HDK kako bi HDK mogao sudjelovati u godišnjem natječaju MVEP RH. Slijedio je prijedlog plana aktivnosti i financijskoga plana za 2017. godinu, zatim rasprave o izvješćima i njihovo prihvaćanje. Na dnevnom redu bilo je još izvješće povjerenstva za primitak novih članova i zaključna riječ predsjednika HDK. Kako je utvrđeno da Skupština ima kvorum, ona je mogla početi s radom.

Početak Skupštine Sukladno čl. 15. stavak 1. Statuta HDK, na Skupštini glasuju samo redoviti članovi HDK. Sudionicii Skupštine započeli su radom prema dnevnom redu prihvaćenu bez dopuna i izmjena.

U skladu s odredbom čl. 16. Statuta HDK, pisani materijali o pitanjima koja su na dnevnom redu Skupštine bili su dostupni sudionicima jer je uz poziv sudionicima Skupštine (redovitim članovima HDK-a), koji žive u raznim mjestima u Hrvatskoj i inozemstvu dostavljeno i deset priloga uz pojedine točke predloženoga dnevnog reda, kao i upute o načinu glasovanja elektroničkim putem.

Stranica 11

Glasnik HDK

Za zapisničara izabran je gen. konzul Zvonimir Marić, a za ovjerovitelje zapisnika veleposlanici Gjuro Deželić i Emilio Marin.

Nastavak rada Skupštine Zatim su došla na red izvješća (predsjednika, tajnika i rizničara, pa urednika Glasnika, zatim voditeljice projekta Žene u diplomaciji RH..., te predsjednika Nadzornog odbora). U daljnjem tekstu daje se sažet prikaz toga dijela Skupštine.

Izvješće predsjednika HDK-a U razdoblju od zadnje Skupštine HDK-a, održane 24. ožujka 2020. do danas UV HDK-a održalo je samo četiri sastanka na koje su po već ustaljenoj praksi pozivani i članovi NO-a. Međutim, aktivnosti Kluba odvijale su se brojnim, često i intenzivnim kontaktima između članova UV-a i NO-a telefonom i elektroničkom poštom o uobičajenim temama, vezanima uz aktivnosti i djelovanje HDK-a: izdavačka djelatnost, obilježavanje značajnih datuma, mjesečna okupljanja/predavanja, novčana sredstva i dr.

Na sastancima su prevladavale teme vezane uz:  aktivnosti HDK-a,  prostor,  budućnost HDK-a i  obilježavanje 20. obljetnice HDK-a.  zaključno Aktivnosti HDK-a 1. Izdavačka djelatnost najznačajnije je polje rada HDK-a. Poslije objavljivanja 5. sveska iz niza Sjećanja i prilozi za povijest diplomacije RH – Prvo desetljeće u pripremi je izdavanje 6. sveska u ovome nizu, koje je ozbiljno „zapelo“, budući da je od obećanih priloga zasada pripremljen samo jedan i djelomice drugi. Pokazuje se potrebnim i nadalje sustavno i kontinuirano nastaviti poticanje naših članova i drugih veleposlanika i generalnih konzula iz prvog desetljeća diplomacije RH na pisanje svojih Sjećanja….

2. Dan međunarodnoga priznanja RH obilježen 24. siječnja 2020., dakle još prije početka epidemije krunskoga virusa, zapaženim predavanjem potpredsjednika Hrvatskog sabora akademika Željka Reinera, o čemu je HDK tijekom 2020. izdao dvojezičnu knjižicu.

3. Dan hrvatske diplomacije, svečano obilježen 9. lipnja 2020., uveličan je vrlo dojmljivim preda-

U Zagrebu, 20. lipnja 2021.

Godina XIX., broj 3

vanjem ministra vanjskih i europskih poslova RH g. Gordana Grlića Radmana, redovitoga člana HDK-a. Dvojezičnu knjižicu o tome HDK je također tiskao tijekom 2020.

4. Priprema i održavanje triju mjesečnih predavanja (veleposlanici Francuske, Švedske i Ukrajine /u okviru predstavljanju knjige veleposlanika Vidmarovića Kijevski dnevnici/) održanih za ograničeni broj nazočnih u skladu s postojećim epidemiološkim mjerama.

5. Mrežne stranice HDK, gdje još uvijek „tapkamo u mjestu“, što znači da teško zaostajemo, zbog čega već dulje vremena izostaje vjerna slika stanja u HDK-u.

6. Iako su tijekom 2020. gotovo prepolovljena novčana sredstva HDK-a, to se ‒ zbog izostanka uobičajenih aktivnosti ‒ manje osjetilo.

Valja svakako izraziti zahvalnost dvojici pridruženih članova HDK-a, koji su svojim dobrovoljnim prilozima donekle poboljšali novčano stanje Kluba: g. Ive Svirčić ‒ 2.500 kuna u 2020. i 6.260 kuna u 2021., te g. Fedor Devidé Glavić ‒ 1.100 kuna u 2020. Članarina je ostala jedini siguran, ali vrlo skroman izvor prihoda (neuredno plaćanje), dok su natječaji, donacije i dr. pod znakom pitanja danas i u vremenu pred nama. Nastavljaju se činiti i dodatni napori u svrhu osiguranja minimalnog iznosa novčanih sredstava potrebnih za funkcioniranje Kluba u 2021.

Zbog spomenutih izvanrednih događaja (pandemija i potres) tijekom 2020. nije proveden velik broj aktivnosti predviđenih Planom aktivnosti za 2020.

I ovog puta valja ponoviti da je i ono malo što je učinjeno u najvećoj mjeri rezultat dobrovoljnog, volonterskog rada članova UV-a, te vrlo korisnih sugestija i pomoći članova NO-a. Kao i prošle godine, opet treba izdvojiti dvojicu članova UV: g.

K. Žnidarića, rizničara Kluba, te g. Z. Marića, dugogodišnjeg urednika Glasnika HDK-a i člana uredništva knjiga HDK. Prostor U pogledu prostora za smještaj dokumentacije i za obavljanje redovitih administrativnih poslova kluba, nije bilo nikakva pomaka. Administrativna tajnica gđa Lidija Ivanković, jedina osoba zaposlena s vrlo ograničenim radnim vremenom u HDK-u, tijekom godine obavljala je administra-

Stranica 12

Glasnik HDK

tivne poslove poštujući u potpunosti epidemiološke mjere.

U pogledu stalnoga prostora za mjesečna okupljanja članstva i prijatelja HDK-a, stanje je i tijekom 2020. bilo jednako (korištenje prostora u palači Dverce) kao i u prethodnim godinama, zahvaljujući razumijevanju i susretljivosti naglo preminuloga gradonačelnika Grada Zagreba, kojemu dugujemo veliku zahvalnost na razumijevanju i potpori HDK-u.

Budućnost HDK-a Neovisno sadanjem stanju pandemije, koja se ponovno razbuktava, u HDK-u je neophodan angažman većega broja članova HDK-a, a ne samo članova UV-a i NO-a, koji ne bi smjeli biti „svrha samima sebi“. Ovogodišnja Skupština HDK-a doduše nije izborna, no potrebno je već sada ozbiljno promišljati o potrebi postupne zamjene dijela pojedinih članova UV-a i NO-a HDK, budući da životna dob i zdravstveno stanje pojedinih članova čini svoje, a „biološki sat kuca“. Treba već sada razmišljati o pronalaženju i kandidiranju novih i mlađih redovitih članova.

Obilježavanje 20. obljetnice HDK-a Krajem studenoga ove godine navršava se 20 godina od osnutka HDK-a. Treba učiniti sve što je potrebno kako bismo ovaj jubilej obilježili kao što smo to učinili prigodom 10. i 15. obljetnice Kluba. UV HDK planira u tom povodu objaviti opsežnu spomen knjigu, pa se pozivaju na suradnju svi koji bi mogli pridonijeti uspjehu pothvata.

Zaključno Glavni je problem HDK-a nedovoljna aktivnost postojećih članova, od kojih je dio privremeno izvan Zagreba, pa i Hrvatske. Što se broja članova HDK-a tiče, danas ih je 128: 92 redovita, sedam počasnih i 29 pridruženih. Tijekom protekle godine napustila su nas tri člana (Z. Tomac, N. Debelić i Ž. Domljan). Na Skupštini je primljena jedna počasna članica, trojica redovitih i jedan pridruženi član. Treba se nadati da bi oni mogli aktivno pomoći u provedbi planiranih aktivnosti.

Ostala izvješća članova Upravnog vijeća HDK Izvješća za 2016. g. su predstavljena slijedećim redoslijedom:

U Zagrebu, 20. lipnja 2021.

Godina XIX., broj 3

1. Financije HDK (blagajničko izvješće) – g.

Krešimir Žnidarić, rizničar 2. Izvješće urednika Glasnika HDK – g.

Zvonimir Marić 3. Izvješće voditeljice projekta Uloga i doprinos diplomatkinja u osnivanju i razvitku diplomacije RH 1995-2015. – gđa Vera Tadić Sva izvješća predstavljena na Skupštini bila su dostupna u digitalnom obliku.

Rizničar HDK-a Krešimir Žnidarić, upoznao je sudionike Skupštine podnošenjem Blagajničkog izvješća za 2020. godinu.

1. Ukupno novčano stanje na dan 1. siječnja 2020.

1.1 Stanje na računu Privredne banke Zagreb: 30.713,15 kn 1.2 Priručna blagajna (kratkoročna pozajmica): 671,75 kn Raspoloživo na računu PBZ: 31.384,90 kn 2. Prihodi – primitci – donacije u 2020. godini: 2.1 Članarina uplaćena u PBZ (kamate 0,16 kn): 10.606,62 kn 2.2 Članarina uplaćena u priručnu blagajnu: 3.200,00 kn 2.3 Donacije (Končar d.d.

Končar-KET d.d., te osobno (PBZ ‒ 3.600 kn) 13.600,00 kn 2.4 MVEP platili tiskanje 3 knjiga: 39.854,38 kn --2.5 Potpora Grada Zagreba (25. kolovoza 2020.)

20.000,00 kn ___________________________________

Ukupno: 47.406,62 kn 3. Ukupno raspoloživo u 2020. godini (1+2): 78.791,52 kn 4. Ukupni troškovi u 2020. godini (tablica predočena sudionicima Skupštine; osam skupina troškova – troškovi ureda, prijevodi, tiskanje knjiga, oprema, priredbe): 54.167,29 kn 5. Gotovinsko plaćanje računā u 2020. godini: 5.1 U blagajnu uplaćena članarina, donacije te prijenos iz 2019. god. 3.871,75 kn 5. 2. Ukupni troškovi plaćeni gotovinom (tablica 1) 3.125,04 kn Stanje blagajne na dan 31. prosinca 2020.

746,71 kn 6. Stanje na računu u PBZ 31. prosinca 2020.

23.827,33 kn

Stranica 13

Glasnik HDK

Godina XIX., broj 3

Izvješće urednika Glasnika Z. Marića ovdje se prenosi vrlo sažeto. U tijeku 2020. godine izašlo je potpuno XVIII. godište (5 brojeva) Glasnika HDK, uz uredničku suradnju članova HDK Gjure Deželića, Smiljana Šimca i Marijana Šunjića. 





Prigodna predavanja u povodu obljetnice Dana međunarodnoga priznanja RH i Dana hrvatske diplomacije Predavanja na aktualne teme članova HDK i gostiju U spomen preminulim članovima HDK-a (Zdravko Tomac, Nikola Debelić i Žarko Domljan)

2 4

3

Vrijedna postignuća članova/ica HDK-a i uglednih Hrvata

8



Dvadeset peta obljetnica Oluje

4



Nastupi stranih veleposlanika u hrvatskim medijima Javni nastupi i aktivnosti članova HDK (broj članova) Ostali prilozi (prikaz godišnje skupštine HDK, uvodno obraćanje predsjednika Smiljana Šimca članstvu (u I. i II. broju), obraćanje urednika Glasnika članstvu, poziv članstvu HDK-a na jače sudjelovanje u aktivnostima Kluba, prikazi javnih nastupa članova HDK-a)







 

Različite vijesti i osvrti Redoviti prilozi

4

6 26

32 125 4

Prošle su godine obilježeni i Dan međunarodnoga priznanja (DMP) RH i Dan hrvatske diplomacije (DHD), pa su izdane prigodne knjižice.

Na žalost, nastao je podulji zastoj u objavljivanju mrežnih stranica HDK-a, pa su zbog toga sve prigodne knjižice o obilježavanju DHD (kao i one o obilježavanju 10. i 15. obljetnice HDK-a, zatim ona o ulasku RH u EU i 100. rođendanu akademika Vladimira Iblera, te one sa sadržajem predavanja Kolinde Grabar Kitarović, predsjednice RH, pa knjižice izdane u povodu obilježavanja DMPRH) tek od nedavna dostupne na mrežnim stranicama HDK-a.

Izvješće voditeljice projekta Uloga i doprinos diplomatkinja u osnivanju i razvitku diplomacije RH 1995-2015. podnijela je gđa Vera Tadić. U 2020. g. rad na projektu odvijao se kako slijedi.

Rad je bio znatno usporen tijekom 2020. zbog U izvješću predočenu sudionicima Skupštine ovi su napisi svrstani u 15-ak skupina, a iz svake je predočen jedan tipičan naslov.

U Zagrebu, 20. lipnja 2021.

Izvješće predsjednika Nadzornog odbora HDK Marijan Šunjić, predsjednik Nadzornog odbora (NO), podnio je izvješće što ga je sastavio zajedno s članovima NO-a Gjurom Deželićem i Ivom Livljanićem.

Praćenjem rada Hrvatskog diplomatskoga kluba, uvidom u izvješće o radu predsjednika HDK Smiljana Šimca, te financijskog izvješća i analitičke bruto bilance, tj. prihoda, rashoda i stanja računa HDK-a u 2020. godini, utvrđeno je da u protekloj godini nije bilo nepravilnosti u djelovanju Hrvatskog diplomatskoga kluba.

Prijedlog plana aktivnosti za 2021. godinu



4

izbijanja pandemije. Sastanak svih autorica održan je u ožujku u HDK-u. Autorice nisu bile zadovoljne brzinom pisanja i opsegom priloga za publikaciju. Tijekom godine kontaktirale su elektroničkom poštom ili telefonom. Do konca 2020. nisu još bili završeni svi prilozi. Očekuje se da će sve biti priređeno za tisak u prvom polugodištu 2021.

Iako će objava znatno kasniti, bit će to jedini prilog o ženama u diplomaciji Republike Hrvatske.

Prijedlog Plana aktivnosti za 2021. sadrži temeljne aktivnosti koje su već uobičajene bez iznimnih promjena. Plan obuhvaća aktivnosti koje bi svojim sadržajem i promotivnim značenjem trebale ojačati prepoznatljivost HDK-a i održati njegov status promotora neformalnog diplomatskoga djelovanja.

Predsjednik Smiljan Šimac predlaže slijedeće aktivnosti za 2021. godinu: 1. Nastaviti jačanje ugleda HDK-a i njegove promidžbe u javnosti 2. Nastaviti aktivnu izdavačku djelatnost: Glasnik HDK ‒ nastaviti s izdavanje Glasnika HDK Knjige i brošure - pripremiti izdavanje VI. knjige Sjećanja i priloga za povijest diplomacije RH - podržati projekt Žene u osnivanju i razvitku diplomacije RH 1991-2016 - izdati dvojezične publikacije (Dan hrvatske diplomacije, Dan međunarodnoga priznanja RH) 3. Mrežne stranice www.hdk-cdc.hr - pojačati aktivnost Uredništva mrežnih stranica HDK-a 4. Razmotriti potrebu izmjena/dopuna Statuta u svrhu učinkovitijeg djelovanja HDK-a 5. Dostojno obilježiti:

Stranica 14

Glasnik HDK

Godina XIX., broj 3

- Dan hrvatske diplomacije (7. lipnja 2021.)

- Dan međunarodnoga priznanja RH (15. siječnja 2022.)

6. Organizirati predavanja članova HDK-a, uglednih gostiju i novoakreditiranih veleposlanika u RH 7. Nastaviti s daljnjim iznalaženjem novčane potpore neophodne za djelovanje Kluba 8. Započeti s predstavljanjem novoakreditiranih veleposlanika u RH u skladu s prijedlogom upućenim PRH i mvep-u i njihovom dobivenom potporom 9. Ojačati e-komunikaciju sa članstvom i omogućiti e-glasovanje 10. Poticati članove Kluba na aktivnije sudjelovanje u klupskim djelovanjima i informirati potencijalne nove članove o HDK-u 11. Nastaviti i unaprijediti suradnju s MVEPom RH, Predstavništvom EU-a, DA-a, ZŠEM-a i UHD-a 12. Nastaviti uspostavljanje i unaprjeđivanje suradnje sa sličnim klubovima i udrugama u inozemstvu 13. Pripremiti redovitu Skupštinu HDK-a početkom 2022. godine.

Financijski plan za 2021. godinu 1. Stanje na računu u PBZ i blagajni 31. prosinca 2020. a) PBZ: b) blagajna:

 Troškovi ureda, opreme, poštarine, putni troškovi: 5.000,00 kn  Trošak vođenja računa u PBZ-u: 1.000,00 kn  Troškovi obilježavanja Dana međunarodnoga priznanja RH i Dana hrvatske diplomacije 10.000,00 kn  Projekt Žene u diplomaciji RH 1995-'16.

1.000,00 kn  Troškovi izdavačke djelatnosti (priprema, tisak i dr.)

15.000,00 kn  Obilježav. 20. obljetnice HDK-a 10.000,00 kn  Suradnja s drugim udrugama i klubovima 1.000,00 kn  Najam dvorane za predavanja, okrugle stolove i tribine te domjenci 10.000,00 kn  Knjigovodstvene i administrativne usluge, te web master 38.000,00 kn _____________________________________

5. Pričuva je:

Financijski plan za 2021. godinu bit će ostvaren pod pretpostavkom ostvarenja planiranih prihoda tijekom godine.

Dopuna čl. 6. Statuta HDK-a Kako bi HDK mogao sudjelovati u godišnjem natječaju MVEP-a RH na Skupštini je dopunjena odredba čl. 6. Statuta HDK-a, a ta dopuna glasi: 

23.827,33 kn 746,71 kn ________________________________

Stanje na računu HDK-a 1. siječnja 2021.

Ukupno: 24.574,04 kn



2. Predviđeni primitci – prihodi u 2021. godini: 

  



Članarina uplaćena preko PBZ-a, kamata i dr.

10.000,00 kn Članarina uplaćena u blagajnu: 5.000,00 kn Donacije 2.000,00 kn MVEP preuzima plaćanje dijela troškova (prijevod, tisak, ....)

--Novčana potpora Grada Zagreba 50.000,00 kn _____________________________________

Ukupno: 67.000,00 kn 3. Ukupno predviđena sredstva (1+2): 91.574,04 kn 4. Planirani izdatci – rashodi u 2021. godini:

U Zagrebu, 20. lipnja 2021.

Ukupno 4: 91.000,00 kn 574,04 kn.







Potiče i unaprjeđuje prijateljske odnose i suradnju sa stranim zemljama, diplomacijama stranih zemalja, kao i s diplomatskim predstavnicima akreditiranima u Republici Hrvatskoj Provodi projekte kojima se potiče razvoj i jačanje prijateljskih odnosa između svojih članova i diplomatskih predstavnika akreditiranih u RH Organizira programe kojima nastoji educirati, odnosno pobliže objasniti djelovanje Europske Unije, te ulogu Republike Hrvatske unutar EU-a široj javnosti Djeluje na području promicanja kulture te međunarodne suradnje Daje preporuke i stajališta koje se tiču diplomatskih aktivnosti Republike Hrvatske.

Primanje novih članova HDK-a Predsjednik Smiljan Šimac predstavio je sudionicima Skupštine prijedlog Upravnog vijeća za kandidate za počasnu članicu te redovite i pridruženoga člana HDK-a. Radi provedbe glasovanja

Stranica 15

Glasnik HDK

Godina XIX., broj 3

imenovano je izborno povjerenstvo u sastavu: generalni konzul Mišo Munivrana, voditelj, te veleposlanica Vera Tadić i veleposlanik Miljenko Žagar, članovi. Nakon provedenoga glasovanja, voditelj izbornog povjerenstva g. Mišo Munivrana izvijestio je o rezultatima: svi su prijedlozi prihvaćeni gotovo jednoglasno. Za počasnu članicu primljena je gđa Kolinda Grabar-Kitarović, za redovite članove: Ivan-Đani Maršan, Josip Buljević i Marijan Gubić, a za pridruženoga člana: Branimir Burić.

Nas povezuje tradicionalno prijateljstvo s dubokim povijesnim korijenima. Djelovanjem svete braće Ćirila i Metoda naša dva naroda postala su dijelom jednog te istog kulturnoga kruga. Htjela bih naglasiti ozbiljnost trgovinskih odnosa s Dubrovnikom o čemu svjedoči povelja koju je 1230. godine potpisao bugarski car Ivan Arsen II. Dubrovnik je sačuvao svoje kolonije na teritiriju Bugarske do 17. stoljeća. Nakon gubitka kolonija mnogi Bugari iz regije Čiprovci spas su pronašli u Slavoniji, među njima i grof Georgi Pejačević koji je ovdje osnovao svoju legendarnu obitelj.

Prihvaćanje izvješćā

Zapravo se bliskost Bugara i Hrvata najlakše očituje prema povijesnim osobama. Biskup Josip Juraj Strossmayer osigurao je stipendije za bugarsku djecu u Zagrebu i radio je na pravu Bugara da imaju bogoslužje na svojem jeziku i, što je važno, podupirao je izdavaštvo. Tu je i Ante Starčević koji daje potporu ujedinjenju Bugarske. Sjetimo se Stjepana Radića prema kojem su "od svih slavenskih naroda Hrvati najbliži Bugarima".

Sva su izvješća članova UV i NO, kao i Plan aktivnosti i Financijski plan za 2021. godinu, jednoglasno prihvaćeni.

PRIJATELJSTVO, SURADNJA I SAVEZNIŠTVO5

Nj.E. gđa Genka Vasileva Georgieva, veleposlanica Republike Bugarske u RH U nastavku serijala razgovorā za Magazin Glasa Slavonije sa ženama iz diplomacije razgovarala sam s Nj.E. gđom Genkom Vasilevom Georgievom, veleposlanicom Republike Bugarske u Hrvatskoj.

Danas su naše dvije države saveznice u NATO-u i partneri u Europskoj uniji. Bugarska sudjeluje u NATO-ovu zrakoplovnom centru u Zemuniku, a Hrvatska se priprema za pridruživanje u Centru NATO-a u Bugarskoj za krize i prirodne katastrofe. Što je Vama ovdje zanimljivo za bugarsko tržište?

Nj.E. gđa Genka Georgieva i Ana Stašević Kako je krenula Vaša diplomatska karijera?

Na uobičajen način. Zaposlila sam se u Ministarstvu vanjskih poslova nakon završenoga studija na Fakultetu novinarstva Sveučilišta Sveti Kliment Ohridski u Sofiji. Bila su to iznimno zanimljiva vremena ‒ u Bugarskoj su počeli procesi transformacije društva i gospodarstva, na vlast je došla prva demokratska Vlada nakon 45 godina komunizma. Iste godine postali smo članicom Vijeća Europe i priznali nezavisnu Hrvatsku.

Učvršćivanje veza Što povezuje Bugarsku i Hrvatsku?

5

Preuzeto (uz neznatne preinake) iz Dnevnoga pregleda tiska MVEP-a od 24. svibnja.

U Zagrebu, 20. lipnja 2021.

Širenje trgovinske i gospodarske suradnje za nas je prioritet. Moramo se pohvaliti da smo prošle godine uspjeli povećati trgovinu za sedam milijuna eura. Sveukupno, razina trgovine ostaje nešto ispod 300 milijuna eura, a potencijal je daleko veći.

Zanimaju nas zajednički inženjerski projekti u području obrane, energetike kao i ulazak u treća tržišta poput Kine. Kako bismo se poslovno bolje upoznali Veleposlanstvo Republike Bugarske organiziralo je razne posjete, a prošle godine Hrvatsku je prvi put posjetila Trgovinska misija bugarskih tvrtkā iz brodogradnje, kemijske, prehrambene i kozmetičke industrije.

Na kojim projektima trenutno radite?

Djelatnost Veleposlanstva obuhvaća praktično sva područja ‒ od političkih odnosa i razmjene mišljenja o različitim pitanjima od zajedničkog interesa preko gospodarske suradnje, turizma, kulture i obrazovanja do konzularnih pitanja. Prošle je godine uz različite restriktivne mjere u Europi i regiji vodeća bila konzularna djelatnost. Među projektima u drugim područjima istaknula bih

Stranica 16

Glasnik HDK

intenziviranje kontakata između sveučilištā i školā što će, nadam se, potaknuti razmjenu i prijateljstvo među mladima. Ovdje se malo zna o činjenici da u Bugarskoj postoje tri osnovne škole i jedna srednja škola u kojoj se hrvatski jezik uči kao jezik EU-a.

Istodobno smo uspjeli povezati Ekonomski fakultet u Zagrebu sa Sveučilištem za nacionalno i svjetsko gospodarstvo u Sofiji. Pomogli smo povezati dvije glazbene akademije i gimnazije. Potpisan je ugovor o suradnji između akademijā znanosti, između sveučilištā u Zagrebu i Sofiji, između naših nacionalnih knjižnica i nacionalnih kazališta. Mogući napredak vidim u turizmu, čarterletovima do Dubrovnika i otvaranju zračne linije Zagreb ‒ Sofija.

Blagdani slavlja Bugarska ima mnogo arheoloških nalazišta. Recite nam nešto o njima.

Bugarska zemlja čuva dokaze o različitim civilizacijama. Čuvamo baštinu Tračana kao i drevne grčke i rimske spomenike. Ove godine bugarska država slavi 1.340 godina od svojeg osnutka na teritoriju na kojem smo i danas. Arheološka baština iznimno je bogata i nesumnjivo je razlog ponosa. Moram spomenuti arheološke komplekse renesanse u Plovdivu, Trjavni, Koprivštici, Žeravni, Boženci, Kovačevici, Arbanasima, Širokoj Laki... Oni svjedoče o bogatoj estetici Bugara ‒ nešto što moderna arhitektura danas koristi.

Bugari su vrlo ponosni na svoje nasljeđe, drevne tradicije i običaje. Što nikada ne propuštate proslaviti?

U životu Bugara ima mnogo tradicije i običaja.

Elemente tih običaja vidimo i u hrvatskim regijama, poput zvončara i gajdaša iz Istre ili višeglasno pjevanje, ovdje poznato kao bugarenje.

Najveći blagdan za bugarski narod je Blagdan slova, crkveni blagdan sv. Ćirila koji se slavi 24. svibnja. Tu je i 1. studenoga ‒ Dan narodnih buditelja. Među nacionalnim buditeljima bugarskog naroda je i biskup Josip Juraj Strossmayer.

Godina XIX., broj 3

Kazališta na otvorenom Bugarska ima nevjerojatna odmarališta. Gdje Vi najčešće ljetujete?

Bugarska je turistička zemlja kroz sva četiri godišnja doba. Uz morski i zimski turizam možemo se pohvaliti izvrsnim lječilištima. Crnomorska odmarališta nude izvrsnu kvalitetu, od luksuznih hotela do vila i bungalova s različitim mogućnostima za obiteljski odmor kao i sport i zabavu.

Za zimski turizam najpopularnija odmarališta su u planinama Rila i Pirin pa gosti Sofije zimi mogu skijati.

U zadnje vrijeme posebno su popularni festivalski i kulturni turizam. Bugarsko kazalište, opera i balet ponovno su izašli na otvoreno ‒ u blizinu arheoloških spomenika i u parkove prirode. Među najpoznatijim su pozornicama na otvorenom kod antičkog amfiteatra u Plovdivu, u okolici Sofije ili uz morske vrtove. Moja obitelj i ja volimo Rodope, jedne od "najmekših", ali i najmističnijih planina na našem poluotoku, i, naravno, često smo u Varni na sjeveru Crnog mora. Sada koristimo priliku upoznati Vašu zemlju. Bili smo u Dubrovniku, a prošle godine ljetovali smo u Istri. Često posjećujemo Vukovar i Ilok. Što biste hrvatskim turistima preporučili da neizostavno posjete?

Ovisno o sezoni i individualnim preferencijama mogućnosti su brojne ‒ od odmora u većim bugarskim gradovima do ruta duž dunavskih i primorskih odmarališta, u planinama... Imamo dobre staze za biciklizam i ekoturizam, zanimljive špilje za istraživanje kao i izvrsne vinarije gdje se degustacije mogu kombinirati sa spa tretmanima i kulturnim događanjima. Ljubitelji starina mogu šetati starom Serdikom koja se nalazi ispod središnjeg dijela Sofije. U dolini ruža može se upoznati proizvodnja tradicionalnog ružina ulja...

Ina Stašević Glas Slavonije, 22. svibnja, str. 43.

Imate dobru hranu ‒ što najviše volite?

Tradicionalna bugarska kuhinja vrlo je bogata okusima i koristi veliku raznolikost povrća i voća uzgojena u našoj zemlji. Ovo je još jedna poveznica s Hrvatskom ‒ ovdje krajem 19. i početkom 20. stoljeća bugarski vrtlari donose nove sorte voća i povrća, poput puterice. Vjerojatno ste čuli da u Bugarskoj imamo posebno poštovanje prema kruhu, a i ne sjedamo za stol bez bugarskoga kiselog mlijeka i sira.

U Zagrebu, 20. lipnja 2021.

Drago Štambuk, pjesnik i diplomat6 PISATI POEZIJU BOLNI JE I BLAGOSLOVLJENI PRIVILEGIJ7 Uzgon je antigravitacijska sila koja potiskuje uvis biljne sokove, odiže krila zrakoplovu i kobilicu lađi, 6 7

Redoviti član HDK-a Preuzeto iz Vijenca, br. 710 od 20. svibnja, str. 4. i 5.

Stranica 17

Glasnik HDK

Godina XIX., broj 3

pa je time i zamjenska metafora koja upućuje na uzdignutoga čovjeka u svijetu ništeće ljudskosti i odbačenih vrjednota / Izgubili smo osjećaj uvažavanja za majku prirodu i moć razlikovanja dobra od zla / Bez ukorijenjenosti u svom dalmatinskom i hrvatskom tlu ne bih mogao biti građaninom svijeta / Jezik je dinamo, kotač vječnoga kretanja i vraćanja, u svojoj ukupnosti i sabranoj hrvatskoj blistavoj trojednosti; izvor narodne biti, put u zaljubljenost i jastuk našemu počinku.

Snimio Marko Prpić

Akademik Drago Štambuk Ugledni hrvatski diplomat, trenutačno veleposlanik u Iranu, liječnik po struci, internist i supspecijalist gastroenterologije i hepatologije, Drago Štambuk autor je apartnoga poetskog opusa i rijetkog umjetničkog senzibiliteta. Zbog visokoestetizirana pjesništva velike idiomatske složenosti, širokog tematskog i motivskog bogatstva, leksički pregnantna i duboko spiritualna, jedan je od najistaknutijih suvremenih hrvatskih pjesnika. Njeguje danas potisnutu duhovnost i opjevava univerzalne teme kroz motive patnje i stradanja. Kao poetski nomad amalgamira u stihovima mitsko i moderno, hrvatsko i strane kulture te dokazuje kako je moguće istodobno biti kozmopolit i domoljub. Čuvar starih riječi, ali i tvorac novih (za što je i višestruko nagrađivan na Šreterovu natječaju), u svojoj je poeziji neprestance u potrazi za dušom riječi.

Prošla mu je godina bila po mnogočemu posebna.

Uz mnoštvo ukoričenih noviteta, ovjenčan je poetskom nagradom Tin Ujević koju dodjeljuje Društvo hrvatskih književnika, za pjesničku zbirku Angjeo s bakljom, Atahualpa u izdanju nakladničke kuće Tonimir iz Varaždinskih Toplica. Postao je redoviti član Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, a nakon što je 2019. njegova zlatna formula hrvatskoga jezika ča-kaj-što proglašena kulturnim dobrom i stavljena na Nacionalnu listu zaštićene nematerijalne baštine, prošle je godine obilježio tridesetu godišnjicu svehrvatske jezično-pjesničke manifestacije posvećene trojednoj naravi hrvatskoga jezika, Croatia rediviva ča-kaj-što, koju je osnovao na otoku Braču palindromske 1991. No i ovu godinu započeo je objavljivanjem važne knjige, zbirke Uzgon (Školska knjiga, Biblioteka Rukovet, urednica Miroslava Vučić), koja pokazuje bogatstvo i slojevitost njegova poetskoga postupka, te stavlja kritičare pred

U Zagrebu, 20. lipnja 2021.

prave interpretativne izazove, a širokom čitateljstvu nudi obilje materijala za uživanje u nepreglednim umjetničkim svjetovima. Nije čudo što je zbirka već prozvana krunom njegova stvaralaštva.

Akademiče Štambuk, u zbirci pjesama u prozi Uzgon čitamo zgusnutu poeziju, vibrantnu i iznenađujuću, u kojoj upada u oči obilato spajanje različitih diskursa, stilova, načina pisanja.

Kako ističe u pogovoru Davor Šalat, tu su gotovo sve Vaše teme: rodni Brač, Dalmacija i Hrvatska, katastrofično i katarzično viđenje hrvatske povijesti, standardni jezik i narječja, spiritualnost, odnos prema Bogu, apokaliptično viđenje suvremenog svijeta i kršćanska nada, uranjanje u druge civilizacije i kulture. Doživljavate li tu zbirku svojevrsnom sumom vašeg opusa?

Svaka posljednja knjiga osobita je samim time što je posljednja. Ukoliko svjedoči rast i nudi poetska otkrića, a na pravi način zaklanja tajne i donosi bitne uvide u ljudsku kob, držati ju je autentičnim uratkom; sve što je samosvojno – u prenesenom smislu istinito – zavrjeđuje, nadati mi se, pozornost posvećena čitatelja. Posvećenost je danas ignorirana i zabačena kategorija; na svećenike riječi, s obiju strana pisanja i čitanja, računati je kao na rijetke zvjerke i malu, odabranu četu književnih poslenika, premda i bez čitatelja autor nad kojim stoji Damoklov mač ljudskog usuda pisao bi svejedno; tako i za jedno jedino samotno biće koje bi htjelo, a možda, u idealnim okolnostima sretnih koincidencija, i moglo autora razumjeti. Sićušan je sud u kojemu vrije gorak lijek što driješi čvorove nadomjesnom čitanju. Uzgon je antigravitacijska sila koja potiskuje uvis biljne sokove, odiže krila zrakoplovu i kobilicu lađi, pa je time i zamjenska metafora koja upućuje na uzdignutoga čovjeka u svijetu ništeće ljudskosti i odbačenih vrjednota, prvenstveno onih duhovne provenijencije. Svijet se nepovratno promijenio urušivši se i naša bogomdana ljudskost pod velikim je upitnikom; izgubili smo osjećaj uvažavanja za majku prirodu i moć razlikovanja dobra od zla.

Pišete o velikim temama, danas pomalo zaboravljenima, o Bogu, domovini, narodu, obitelji, zavičaju. Zašto?

Pišem o onome što me dira i navire u odnosu sa svijetom, njegovom zaludnom uznijetošću i poraznim padovima kano kod Ikara kada se odveć približi Suncu. Ne pitajte zašto pišem; na to pitanje nemam odgovora. Iako bih mogao, posve usputno ali uvjerljivo, dodati da su suvremena ugroza i osama navedenih pojmova dodatno gorivo mojoj stvaralačkoj ognjici. Zalagati nam se za sve što je nepravedno prezreno i odbačeno, a što držim

Stranica 18

Glasnik HDK

esencijalnim za naše ljudsko biće, našu višu ljudskost i njeno neumitno i zastrašujuće propadanje. Što vam je pružila forma pjesme u prozi, geometrijski strogo strukturirana, kojom pišete u knjizi?

Strogost strukture dala mi je krletku u kojoj pjevaju moje, strahom i agonom natopljene, vijugave i isprekidane, opiruće rečenice dok zazivlju slobodu izvan utvarnoga kruga, i navode na put raspetoga, patničkog a sućutna, pjeva – onakva kakav samo duševni poiesis prepoznaje i sluti.

U tim pjesmama u prozi primjetan je osebujni pjesnički subjekt koji nastupa poput suvremene reinkarnacije pjesnikaproroka, onoga, kako piše Šalat, koji povišenim poetskim govorom izriče istine o svijetu. Može li danas pjesnik biti prorok? Moć i uloga poezije danas?

Poeta vates; o kako bi to bilo dobro biti kada bi biti pjesnikom-prorokom bilo nam dano. Proročko nije uvijek u posjedu proroka, pa ma bio on i mag riječi; iz rosnih visina dolaze proroštva i sklad više moći, bogovima imanentan, a odabrani pozemljari samo su prijenosnici koji Bogu, s velikom harnošću, vraćaju od Njega posuđen im jezik. U jeziku je moćno i plemenito oružje, a kako ćemo ga upotrijebiti i koliku korist ljudstvu donijeti njime – nije nam znano. No jezikom se može sijati i zlo, može biti prijetvoran i zloguk. Njime se dijagnosticiraju bolesna stanja ljudstva i svijeta, nakon čega slijedi terapija, ukoliko zemaljskim ranama i bolestima uopće ima lijeka. A poezija – ona je moć najnemoćnije alatke i oskudica koja hrani obilje.

Nedavno vam je izišao CD u izdanju Cantusa pod naslovom Duša riječi / Kotodama, na kojemu govorite svoju poeziju.

Zapis je star desetak godina i nastavlja se na vaše japansko iskustvo doživljavanja i izgovaranja poezije. Vaša poezija, bez obzira o čemu je, kao da uvijek traži dušu riječi. Koliko ta potraga potječe iz duhovnih obzora japanske kulture?

Iza riječi uvijek stoji rezonancijska govorna i valna popudbina, koju snažno ćutim još od ranog djetinjstva dok sam zborio i pjevao u kućni zdenac, i naginjući se na nj osluškivao jeku svojih riječi, nosio je na krilima osjajene i probuđene duše. Možda nikada nisam bio sretniji u životu nego u trenutcima potpunog uranjanja u nepoznatu zvukovnu milost; slično sam tih formativnih godina koje me učiniše osjetljivijim bićem, doživljavao i padanje u san na terasi rodnoga mi doma na Braču, pod tamnomodrim nebom, dok tonuo sam u beskrajno more živih zvijezda. Japanska kultura samo je posudila ime onomu što od djeti-

U Zagrebu, 20. lipnja 2021.

Godina XIX., broj 3

njih dana iskusih i odavna u sebi znah. Pjesnicima je dano imenovati pojave, pojmove i stanja; potonje gotovo da i ne postoji prije nego mu imenovanjem udahnemo božansku iskru.

Kad smo kod dalekih kultura, izišla vam je i knjiga pjesama na perzijskom naslova Damavand, s onu stranu mora u prijevodu hrvatskog Iranca Ebtehaja Navaeya. Kakve su reakcije?

Reakcije u zemlji pjesnika, slavuja i ruža, jer Iran jest poetska postojbina, bile su razotkrivajuće. Čuo sam bitne komentare o svojoj poeziji koje nikada prije nisam doživio u svojoj domovini. Predstavljanje rečene zbirke, posvećene svetoj perzijskoj planini, ugaslome vulkanu Damavandu, zbilo se na noć Yalde, najduže i najmračnije noći u godini, zimskog solsticija, u Ferdowsijevoj dvorani prepunoj publike u središtu starog Teherana. Yalda je noć kada Iranci, redom i obrazovani i priprosti, u svojim domovima čitaju poeziju svojih velikih pjesnika, poglavito Hafeza, Rumija, Atara i Saadija. Gotovo ni jednog sastanka s iranskim dužnosnicima nije bilo, a da nije počinjao s njihovim referiranjem na moju knjigu. Ništa čudnoga za Iran u kojemu se prema pjesnicima odnose kao prema božanstvima, a političari ne drže govore bez barem nekoliko citata iz vrhunskoga pjesništva. Ministar vanjskih poslova Javad Zarif za vrijeme hrvatskog predsjedanja Europskom Unijom u Iranu (gdje nema predstavništva Unije, pa sam bio i njezin veleposlanik) predstavljajući me visokom predstavniku Unije, Josepu Borrellu, za vrijeme službenog posjeta, nazvao me mistikom.

Hrvatsko indijsko-društvo objavilo vam je zbirku pjesama Slon siroče, izbor iz vaših knjiga pjesama Uklesano u planinama i Crni obelisk. Niz je to intimnih, duhovnih i mističnih, ali i svakodnevnih, životnih zapažanja, vaša metafizička ispovijed i poetički dnevnik vašeg boravka u Indiji. Što možemo naučiti od tihoga prosjaka i slona siročeta? Koliko je vaša duhovna domovina zapravo Indija?

Duh stoluje u našim srcima. Potrebno je samo, ma gdje bili, pounutriti rečenu spoznaju; svaka zemlja ima svoje duhovne struje i staze, svoja sveta mjesta, sakralnu geografiju, ezoterične preporuke i paradoksalna naravoučenija, a osobito zemlje duboke, složene povijesti i uljudbenih dosega. Imao sam sreće služiti domovini Hrvatskoj u velikom broju upravo takvih zemalja koje otvorena i znatiželjna posjetitelja, pa bio on i poklisar, podučavaju svojoj duhovnosti. Brojni su načini ezoterijskih putovanja, ali u svim religijama i traženjima cilj je uglavnom isti – sjedinjenje sa Svevišnjim,

Stranica 19

Glasnik HDK

Stvarateljem svijeta i pobožanstvljenje čovjeka.

Stoga to više boli suočavanje s današnjim drastičnim uništavanjem iskonskog poslanja ljudske rase.

Krajem prošle godine Arheološki muzej u Zagrebu objavio vam je zbirku pjesama Zlato i prah kraljeva. Mnoge vaše pjesme direktno komuniciraju s nekim spomenicima u posjedu Muzeja, primjerice sa znamenitom Zagrebačkom lanenom knjigom. Što pjesnički kozmopolit crpi iz mitologije i ostataka starih kultura?

Mitovi, poput onih o stvaranju svijeta i čovjeka, uvijek su u dosluhu s ljudskim potrebama i arhetipovima; obrasci su za ponašanje i podučavaju osjetljive pojedince svemu što je bitno za njihov duhovni rast i plemenito, vertikalno vrijednosno ustrojstvo. Biti nam je uspravnima, a stare kulture riznice su blaga Božjega kojim nam se hraniti i uspravljati prema Stvoritelju, približavati se njegovoj beskrajnoj milosti. Knjiga je nastala tako što je bivši ravnatelj Muzeja Ante Rendić Miočević bio naumio da pjesma Liber linteus Zagrabiensis koju sam napisao 1986. uđe u katalog posvećen Zagrebačkoj mumiji čiji su povoji, kada bjehu odvijeni i konzervirani, otkrili najstariju lanenu knjigu s najduljim etruščanskim tekstom u povijesti. Nije mu to tada uspjelo, ali je dogovorio i bolju opciju – knjigu pjesama koje se referiraju na artefakte (popraćeno fotografijama) egipatske, grčke, rimske i starohrvatske uljudbe.

Izd. Školska knjiga, Zagreb, 2021.

Vaša je poezija obilježena elementima indijske, arapske i japanske kulture, kao i brazilske i iranske. No te komponente uvijek preplećete s onim zavičajnim i domovinskim. Zašto?

Prelijepa naša domovina dio je svijeta, ali je i svijet, jedinstveni plavi planet, također naša ljudska domovina. Kod mene ne postoji razgraničenje između svijeta i domovine; obje strane uravnotežuju moje biće, tvarno i spiritualno; integrirane su na najbolji mogući način. Bez ukorijenjenosti u svom dalmatinskom i hrvatskom tlu ne bih mogao biti građaninom svijeta. Ljubav se može samo množiti u krugovima koji se šire, i njoj nikada nije uputno nametati jaram, jer to bitno umanjuje našu ljudskost. Gdje god jesam, otvoren sam svijetu, primam ga u svoju nutrinu, radujem mu se, ali mu se i nježno opirem svojom hrvatskom popudbinom – jedno s drugim preplećem i stvaram svoj poseban inkluzivni svijet poetske i ljudske interferencije. Pitate zašto – ne znam, takva mi je narav, znatiželjan sam i tražitelj; oduvijek nastojim prodrijeti u bit svake uljudbe, čime ona postaje dio mene i gradi moj ljudski i poetski identitet.

U Zagrebu, 20. lipnja 2021.

Godina XIX., broj 3

U izdanju Školske knjige izišao je vaš izbor i prijevod iz pjesništva Hermanna Hessea, pod nazivom Heimweh / Domotužje. To je zasad jedini prijevod Hesseove lirike na hrvatski jezik. Zašto baš Hesse? Leži li razlog u činjenici da poetski dio Hesseova opusa pobuđuje manje zanimanja od proznog?

Hessea sam preveo davno, netom nakon odsluženja JNA u Beogradu i Puli. Toliko me mučio i ništio militaristički duh tijekom te, za mene bolne, godine, da sam vrativši se doma u Split počeo tražiti lijeka svojoj induciranoj nesreći, tom vojnom otrovu, i našao sam ga slučajno u Hesseovoj pitkoj, jednostavnoj, ljudski snažnoj i sućutnoj, mirotvornoj poeziji. Danima sam sjedio u staroj splitskoj Knjižnici Marka Marulića kraj Đardina i prevodio s njemačkoga (koji sam radi spremanja za studij medicine u Beču godinama intenzivno učio) i čistio se od vojnoga zapta koji sam zaista teško podnosio.

Kada ste istinski žedni, želite piti vodu, običnu vodu, a ne alkoholna i ina sofisticirana pića; eto takvo je upravo bilo Hesseovo pjesništvo, poput vode potrebne mojoj ožednjeloj duši. Šteta da ljudi ne čitaju Hesseove pjesme; on štošta znade, i podučava u njima, o ranjenoj i krhkoj, bolnoj ljudskosti.

Zašto ste se odlučili baš za prijevod ranoga Hesseova pjesništva? Što u njemu korespondira s našim vremenom?

Hesse je bio i jest ikona njemačkih pacifističkih pokreta, a poslije užasa Prvog i Drugoga svjetskog rata koji su silno unizili čovječanstvo, iz osobnog sam iskustva služenja u JNA, naravno na nižoj razini i s bitno manjim opsegom ranjenosti, suosjećao s ratnim patnjama ljudi koji čeznuli su mir kao kruh svagdašnji, držeći ga najvećom vrjednotom, humusom iz kojega vlati duše rastu. Prevođenje njegove poezije bilo je melem za moju potištenu, zgnječenu dušu. I današnji je svijet prepun sukoba i ljudskih nesreća, pa je Hesseovo mirotvorstvo potrebno nam više nego ikada, a bit će tako, vjerujem, dok je svijeta i vijeka.

Prošle ste godine za pjesničku zbirku latinoameričke poezije Angjeo s bakljom, Atahualpa ovjenčani nagradom Tin Ujević. Čini mi se da mnogo toga dijelite s Tinom. Istina?

Kao rođeni Bračanin doživljavam Tina svojim po njegovoj bračkoj majci, jednako kao i Nazora; Ujević je autentični, genetski otočanin koji razumije inzularno otpadništvo od čvrstog kopna, a preko oplakujućeg mora – i uraslost u vodenu masu. Otočani, to izjavih prije desetak godina na pre-

Stranica 20

Glasnik HDK

davanju u Tokiju, imaju u sebe uključenu dvostrukost ili energetske protutijekove; jedan prema van, drugi prema unutra – čime mikro- i makrokozam dolaze na svoje i umnažaju snagu otočnoj osobnosti.

Ujević je, da sažmem, vrhunski pjesnik-otočanin koji s vrgoračkog Matokita i bračke Vidove gore nadgleda Zemlju i njene neizvjesne, nesagledive pute; stoga bjeh počašćen Tinovom poetskom blizinom višega reda i ozarene kozmičke svijesti – osobito zbog njegova snažnog i poticajnog osjećaja ljudskog bratstva i sestrinstva.

Veselko Tenžera komentirajući u Vjesniku vaš prvijenac Meu namin nazvao vas je razbarušenim jezikoslovcem. Vi kažete jezik je koineizacijska magma, eruptivna slitina, legura, mašina, stroj, i zaključujete: „Jezik je neprebolna pukotina koja se nikada ne će zatvoriti.“ Što je vama hrvatski jezik, što je on poeziji?

Jezik je dinamo, kotač vječnoga kretanja i vraćanja, u svojoj ukupnosti i sabranoj hrvatskoj blistavoj trojednosti; izvor narodne biti, put u zaljubljenost i jastuk našemu počinku. Hrvatski jezik, njegov mili šum, uljuljava i budi istodobno, nosi i ispisuje Hrvata povijesnu sudbinu – po njemu smo sve što jesmo. Bez njega ne bi bilo hrvatske poezije, pupoljaka i cvjetova duša koje nektarom vječnosti pune odbačeni kalež povijesnog poslanja i svrhe.

Kroz svoju, kako sam ju nazvao prije četiri decenija, Zlatnu formulu hrvatskoga jezika ča-kaj-što, a koja je 29. studenoga 2019. proglašena kulturnim dobrom i stavljena na Nacionalnu listu zaštićene nematerijalne baštine, u tridesetogodišnjoj praksi navedene smotre ukazivao sam na to što nam i kakav nam jezik jest. Zlatna formula bila je u temelju manifestacije koja njezinom afirmacijom i promicanjem preslaguje odnos prema hrvatskome jeziku i upire, nadati mi se i vjerovati mi je, u njegovu bolju budućnost. Nužno je reći da ne želim da Hrvati preko noći postanu nepismeni; hrvatski se štokavski književni standard sjajno potvrdio, no što preostaje jest otvoriti na standardu prozorčiće i omogućiti spontano, nenasilno, ulaženje blistave leksičke pričuve podstandarda: čakavskih, kajkavskih i štokavskih. Zalažem se za koineizirajući, slitinski proces osmoze i obogaćivanja hrvatskoga jezika; dopustit mu je i omogućiti slobodu, u teško stečenoj državi, eda sebe gradi i slaže prema osjećajima i zasadama naroda koji njime govori. Joseph Brodsky, dok sam ga sretao u Londonu, ponavljao mi je kako je ruski jezik

U Zagrebu, 20. lipnja 2021.

Godina XIX., broj 3

njegova domovina; jednako bih, s punim dahom, mogao ponoviti i sam da je hrvatski jezik, sve njegove dionice, moja jedinstvena idealna domovina.

U predgovoru reprinta zbirke Meu namin napisali ste da ste počeli pisati kad ste došli studirati u Zagreb, jer ste bili osamljeni u hladnom, zimskom Zagrebu i otvorili rokovnik, očev poklon, i na pučinu njegova papira ispisali svoju prvu pjesmu o maslini na otoku. Pišete li još istu pjesmu?

Pjesnik uvijek, metaforički, piše istu pjesmu; one su otisak njegove nutrine, odraz njegova uma i osjetila: vida, sluha i opipa. Nesvjesno sam, gotovo makinalno, počeo upisivati riječi, rečenice i stihove u darovani mi dragocjeni rokovnik; toliko je bio lijep da sam imao potrebu dodati ljepotu ljepoti. I tako sam počeo. A kada sam shvatio da me ozaruje, nastavio sam pisati i izvan rokovnika, po papirićima, rubovima računa, svega čega sam se mogao dohvatiti. Složio sam prvu knjigu tiskanu u Splitu; preostalo je povjesnica.

Na koji način vas određuje otočna geografija, otočno nasljeđe, što za Vas znači biti otočanin, što bi Vaša pjesma bila bez otoka?

Već sam dijelom na to pitanje odgovorio; otočna milosna, a kadšto i silno teška izdvojenost, njegova morska uraslost – rukom pod ruku uvezuju mirisni, oštri zavičaj i bijeli svijet; odgajaju težake predane zemlji i moreplovce posvećene pučini i nebosklonu. Otočanin je tako istodobno i ukopan u zemlju i odriješen od nje. More je najljepša od svih grobnica, a groblja pored mora sanjaju konac svijeta u metempsihotičnom dodiru elementarnih supstancija i zanijetih fenomena.

Koliko pjesnika, toliko pokušaja definiranja pjesništva. Vaš stih kaže: „Moja pjesma / tamni je amulet / stavljen na mjesto srca.“ Znali ste i reći: „Poezija je sol jezika.“ Koji je Vaš pokušaj definicije?

Mogao bih Vam nabrojiti, bez ikakva skanjivanja, desetine svojih definicija, a upravo je neuhvatljivost prave, jer nje i nema, ljepota pjesništva. Pisati poeziju bolni je i blagoslovljeni privilegij, a bude li i predanih čitača, ništa više od života nije potrebno tražiti nit’ očekivati.

Razgovarala Lara Franić

OBILJEŽAVANJE DANA HRVATSKE DIPLOMACIJE Ovogodišnji Dan hrvatske diplomacije obilježen je svečano i dostojanstveno u velikoj dvorani Hrvatskoga

Stranica 21

Glasnik HDK

Godina XIX., broj 3

glazbenog zavoda u Zagrebu, 10. lipnja 2021. Održana je svečana sjednica s ovim točkama dnevnoga reda: - pozdravna riječ predsjednika HDK-a Smiljana Šimca, - pozdravna riječ g. Gordana Grlića Radmana, ministra vanjskih i europskih poslova, redovitog člana HDK-a, - prigodno predavanje mons. Giorgia Lingue, apostolskog nuncija u RH i dekana Diplomatskoga zbora.

Pojedine točke točke dnevnog reda najavljivala je Laura Iličić, studentica na Visokoj školi međunarodnih odnosa i diplomacije Libertas. Glazbeni program ove je godine bio nešto skromniji nego inače. Himnu Lijepa naša i još tri pjesme izvela je Nika Pastuović, sopran, koja je završila glasovir na Glazbenoj školi Baloković i pet je godina pohađala solo pjevanje na Glazbenoj školi Mikrofon star, a imala je više zapaženih javnih nastupa.

O ovom događaju bit će još izdana posebna dvojezična knjižica kao izvanredno izdanje Glasnika HDK-a, a ovdje se donosi sadržaj izlaganjā.

Pozdravna riječ predsjednika Šimca U ime Hrvatskoga diplomatskoga kluba (HDK), želim vam svima dobru večer i zahvaljujem vam na odzivu na naš poziv na svečano obilježavanje Dana hrvatske diplomacije.

- te vas, članove i prijatelje Hrvatskoga diplomatskoga kluba.

Večeras smo se okupili u novom ambijentu, u velikoj dvorani Hrvatskoga glazbenog zavoda ("glazbenjaka") koja će, posebno one starije među nama (među njima i mene) podsjetiti na mlade dane maturalnih zabava i lijepih glazbenih priredaba. Zbog vrlo ograničena broja mogućih sudionika današnje svečanosti poziv smo uputili s molbom da se čim prije javite, kako bismo mogli raspored sjedenja uskladiti s još uvijek postojećim epidemiološkom mjerama.

Zatim je gđica Laura zamolila okupljene da ustajanjem odaju počast himni RH, koju je izvela gđica Nika.

Prije nego dam riječ našem počasnom gostu, Nj.E. Mons. Giorgiu Lingui, zamolio bih "prvoga hrvatskog diplomata", ministra vanjskih i europskih poslova RH g. Gordana Grlića Radmana, da nam se obrati s par riječi. Gospodine ministre izvolite!

Pozdravna riječ ministra Grlića Radmana

Smiljan Šimac

Posebno želim pozdraviti: - g. Matu Granića, posebnog savjetnika za vanjsku politiku predsj. Vlade RH, - g. Gordana Grlića Radmana, ministra vanjskih i europskih poslova RH, redovitog člana HDK, - Nj.E. Mons. Giorgia Linguu, apostolskog nuncija i dekana Diplomatskoga zbora, akreditiranog u RH, našega večerašnjeg počasnoga gosta, - veleposlanike i predstavnike veleposlanstava akreditirane u RH, - g. Davora Ivu Stiera, ministra vanjskih i europskih poslova RH 2016-2017, počasnoga člana HDK-a

U Zagrebu, 20. lipnja 2021.

Prvo je istaknuo kako bi blaženi Alojzije Stepinac trebao biti uzor kako voljeti Hrvatsku i biti spreman za žrtvu. Zatim je ukazao na povijesnu povezanost Hrvata s Katoličkom crkvom, istaknuvši da nadbiskup Stepinac nije prihvatio "ponudu jugokomunističke vlasti" da osnuje nacionalnu crkvu, već je "iskazao odanost Vatikanu".

Zato je "postao žrtva montiranog jugokomunističkog procesa". „Neka nam on bude primjer kako se trebamo žrtvovati, biti spremni za žrtvu i voljeti svoju domovinu Hrvatsku”, poručio je. Istaknuo je i da su Hrvati u Jugoslaviji "živjeli u stanovitom ropstvu". „Nisu imali svoju državu. Nisu mogli izgovarati svoju riječ jer je izgovaranje riječ Hrvat značilo opasnost.”

Onodobni "svjetski vladar" Papa priznao je Hrvatsku 879. godine. Za Dan hrvatske diplomacije odabran je 7. lipnja, kada je Ivan VIII. 879. godine blagoslovio kneza Branimira i hrvatski narod priznajući mu "zemaljsku vlast nad cijelom Hrvatskom". Zatim se je prisjetio kako je došlo do tog

Stranica 22

Glasnik HDK

Godina XIX., broj 3

izbora. Naime, bio je na proslavi Dana policije RH, 29. rujna 1998. pa je pripomenuo tadanjemu ministru vanjskih poslova Mati Graniću kako bi bilo lijepo da i hrvatski diplomati imaju svoj dan.

Posavjetovao se s dr. Anđelkom Mijatovićem, uglednim povjesničarom, tadanjim savjetnikom predsjednika Republike za kulturu, koji mu je odmah preporučio upravo 7. lipnja. Kada je to prenio ministru on mu je preporučio da se razmotre još tri, četiri nadnevka i opet je "pobijedio" 7. lipnja. „To je bilo diplomatsko i međunarodno priznanje”, kazao je. „Onda je Papa bio svjetski vladar.

Ono što je tada bio Papa to su danas Ujedinjeni narodi”, dodao je. Kazao je i da je dobro što je upravo 7. lipnja Dan hrvatske diplomacije jer mladi mogu vidjeti „koliko je Hrvatska imala dugo državu” i da Hrvatska nije „slučajna država”.

Gordan Grlić Radman

Zatim je rekao: „Hrvatska i Bosna i Hercego-vina moje su dvije domovine jer sam rođen u Bosni i Hercegovini i potrebno je boriti se za jednakopravnost bosanskohercegovačkih Hrvata kao "najranjivijeg" naroda u BiH. Moramo se boriti za njihovu jednakopravnost i konstitutivnost koja im pripada po međunarodnom pravu, a to je Daytonsko-pariški sporazum”, kazao je. „Bez obzira na brojnost, Daytonski sporazum se mora poštivati. On je jamac jednakopravnosti i konstitutivnosti, jer hrvatski narod je u Bosni i Hercegovini autohtoni narod”, poručio je.

Zahvaljujem gospodine ministre.

Dopustite mi da i ovom prilikom podsjetim da HDK, kao „nevladina i nestranačka udruga hrvatskih diplomata, utemeljena na etičkim načelima promicanja diplomatske struke i zaštite nacionalnih interesa“, kroz već gotovo 20 godina svojeg postojanja i djelovanja, obilježava dva, za hrvatsku diplomaciju, najznačajnija datuma:

U Zagrebu, 20. lipnja 2021.

1. Dan međunarodnoga priznanja RH, 15. siječnja, kada su 1992., dakle prije 29 godina, zemlje članice EZ-a (danas EU-a) i službeno priznale RH kao samostalnu i suverenu državu na europskom tlu; 2. Dan hrvatske diplomacije 7. lipnja, kada se, na temelju odluke Vlade RH iz 1998., da se ovaj datum proglasi Danom hrvatske diplomacije, obilježava povijesni događaj iz 879. godine (dakle, od prije 1142 godine) kada je papa Ivan VIII., vrhovni vjerski i svjetovni autoritet toga vremena, uputio hrvatskome knezu Branimiru pismo kojim ga izvješćuje da je u Rimu blagoslovio njega i cijeli hrvatski narod, priznajući mu „zemaljsku vlast nad cijelom Hrvatskom”. Tada je hrvatska državnost prvi put dobila svoju međunarodnu potvrdu.

Faksimil tog pisma možete vidjeti na posteru.

Vodeći računa o tome da je današnja hrvatska država RH, od samih početaka svoje neovisnosti, bila žestoko ugrožena velikosrpskom vojnom agresijom i oružanom pobunom dijela srpske nacionalne manjine u Hrvatskoj, hrvatske vojne i redarstvene snage odigrale su bitnu ulogu u obrani ljudskih života, materijalnih dobara i nacionalnog teritorijalnog integriteta RH. Istovremeno, sinergijskim djelovanjem s vojnom i redarstvenom obranom, na drugoj, „diplomatskoj bojišnici“ hrvatska diplomacija – stasala upravo u tim prvim godinama hrvatske neovisnosti – promicala je, već i prije međunarodnoga priznanja Republike Hrvatske, istinu o zbivanjima u Hrvatskoj i njezinu okruženju, te se snažno, požrtvovno i s velikim domoljubnim entuzijazmom, zalagala za priznanje RH na međunarodnom planu, za uspostavljanje diplomatskih odnosa, kao i za unaprjeđivanje suradnje s drugim državama na bilateralnom i multilateralnom planu.

Da se ne bi zaboravio taj dio povijesti RH, te da bi iskustva hrvatskih diplomata iz prvog desetljeća samostalnosti RH mogla koristiti mlađim naraštajima hrvatskih diplomata, 50-ak hrvatskih diplomata, koji su tada obnašali dužnosti voditelja diplomatsko-konzularnih predstavništava RH, zabilježili su svoja iskustva koja je HDK objavio u već pet opsežnih svezaka pod nazivom „Sjećanja i prilozi za povijest diplomacije RH – Prvo desetljeće“. U pripremi je i šesti svezak tog niza.

Laura najavljuje, a Nika pjeva: "Dajem ti srce, zemljo moja…"

Stranica 23

Glasnik HDK

A sada bih želio izraziti zahvalnost Nj.E. Mons.

Giorgiu Lingui, apostolskom nunciju i dekanu Diplomatskoga zbora akreditiranog u RH, na prihvaćanju našeg poziva i odzivu na današnju svečanost, te na njegovoj spremnosti da nam održi predavanje najavljeno u pozivu na današnje obilježavanje Dana hrvatske diplomacije. Prije nego li ga zamolim da uzme riječ, dopustite mi da ga ukratko predstavim.

Godina XIX., broj 3

RH gđi Kolindi Grabar Kitarović, danas počasnoj članici HDK-a.

Opći podatci Mons. Giorgio Lingua rođen je 1960. u Fossanu, pokrajina Cuneo u regiji Pijemont (Italija) u kojoj je rođen i prvi apostolski nuncij u RH (1992-2003) nadbiskup Giulio Einaudi. Za svećenika je zaređen 1984., a za biskupa 2010., kada je imenovan naslovnim nadbiskupom Tuscanije.

Obrazovanje Osnovnoškolsko, srednješkolsko i bogoslovno obrazovanje završio je u Fossanu, studij Kanonskog prava na Papinskom Lateranskom Sveučilištu u Rimu, a studij Crkvene diplomacije na Papinskoj Crkvenoj Akademiji, također u Rimu.

Doktorat kanonskoga prava (JCD) postigao je 1992.

Diplomatska služba Poslije četiri godine službe župnog vikara (svećenika) u rodnom kraju stupio je 1992. u diplomatsku službu Sv. Stolice te je u njoj, kroz gotovo 30 godina, obavljao sljedeće poslove: - tri godine (1992-1995) kao drugi tajnik u Apostolskoj nuncijaturi za Obalu Bjelokosti, Burkinu Faso i Niger - tri godine (1996-1999) kao prvi tajnik u Apostolaskoj nuncijaturi u Sjedinjenim Američkim Državama, - šest godina (1999-2005) kao savjetnik u Državnom tajništvu Svete Stolice u Odjelu za odnose s državama, - pet godina (2005-2010) kao savjetnik u Apostolskim nuncijaturama u Italiji i u Srbiji, - pet godina (2010-2015) kao Apostolski nuncij u Iraku i u Jordanu, - četiri godine (2015-2019) kao Apostolski nuncij na Kubi.

Dne 22. srpnja 2019. Sv. Otac imenovao ga je Apostolskim nuncijem u RH, a on je 3. listopada 2019. predao vjerodajnice predsjednici

U Zagrebu, 20. lipnja 2021.

Počasni crkveni naslovi Od 1993. Kapelan Njegove Svetosti Od 2005. Počasni prelat Njegove Svetosti Osim materinskoga talijanskog jezika govori francuski, engleski i španjolski, a sudeći po njegovim dosadanjim javnim istupima, može se mirne duše reći ‒ i hrvatski.

Nuncij Lingua šesti je predstavnik Svetog Oca u samostalnoj hrvatskoj državi.

Your Excellency, the floor is yours!

Excellence, à vous la parole!

Eccellenza, a Lei la parola!

H.E. Mons. Giorgio Lingua, the Apostolic Nuncio to the Republic of Croatia THE JURIDICAL PERSONALITY OF THE HOLY SEE AND ITS ACTIVITY IN THE INTERNATIONAL COMMUNITY

I - The juridical personality of the Holy See Since 1st June last, the Holy See is, to all intents and purposes, a non-member State of the World Health Organization, thanks to the action of the Italian government, which presented a resolution for this purpose during the 74th WHO Assembly.

71 members of the United Nations, that is more than 30 % including, of course, Croatia, but also some states with which the Holy See has no diplomatic relations, such as China and Saudi Arabia, supported this resolution. It is a new page of the long presence of the Holy See in the international community. The admission is a recognition of the widespread work of the Catholic Church in all latitudes and longitudes of the planet in the health field with its network of over 110,000 health institutions. Undoubtedly, the active and respon-

Stranica 24

Glasnik HDK

Godina XIX., broj 3

sible role of the Pope Francis in the fight against Covid 19 was also important.

organizations that define rights and obligations valid for the states that freely adhere to them. Finally, real international conferences on the codification of law are sometimes convened.

One more word on the subjects of international law

Mons. Giorgio Lingua

Terminological clarifications If this is the most recent testimony of the recognition of the Holy See's international juridical personality, the question has given rise to numerous debates and disagreements among jurists. I do not pretend to give a definitive, resolutive answer to this complex matter, I will just try to present the question. Speaking to diplomats, I do not waste time on terminological issues. You all know what is meant by international juridical personality, who are the subjects of international law and what their obligations are within the international community. In international law, norms often originate from behaviors that are constantly repeated over time (customary) and accepted by the international community. All subjects have equal value, that is, equal juridical weight, the vote of Vanuatu or San Marino counts as that of the United States of America or Russia.

The sources of international law In international law, the authors of the law are the subjects themselves, who agree either in bilateral pacts or in multilateral conventions to which new subjects can be added, from time to time, who adhere subsequently by signing, or ratifying, the established agreements. Another source of law is the aforementioned customary law: “it has always been done like this” in international law it has the force of law. More recently there is often recourse to the use of resolutions issued by international

U Zagrebu, 20. lipnja 2021.

Originally, international juridical personality, that is the ability to be recipients of international norms, was reserved to States, which are still the primary international subject and which acquire international juridical personality for the sole fact of their existence, as sovereign and independent entities, at the time of their recognition. Nevertheless, this personality is also attributed to some non-state movements and organizations which, however, generally claim a state, based on the principle of self-determination of peoples (such as national liberation movements or governments in exile or insurgents). Also Institutionalized unions of states, such as international organizations, which are distinct from member states (like UN, OAS, EU, AU, etc.) have international juridical personality.

There are, finally, "other subjects of international law" who have the ability to conclude international treaties, such as the Holy See, the Order of Malta and the International Committee of the Red Cross. Today no one doubts the international juridical personality of the Holy See and this not only for its territorial sovereignty, which it also possesses, over a symbolic piece of land such as the Vatican City. However, we must admit the difficulty in moving in the 'labyrinth' of opinions on the subject which have induced and still induce scholars to the most diverse formulations. Also because, international subjectivity occurs through mutual "recognition". Someone, therefore, can recognize a State, or another subject, and others not, as, for example, in the case of Kosovo. pIŠIMO ZA vI. KNJIGU SJEĆANJA I PRILOGA ZA POVIJEST diplomaCIJE REPUBLIKE HRVATSKE!

Stranica 25

Glasnik HDK

The sui generis position of the Holy See As a young student of international law, I tried to understand better, without succeeding completely, how the "international juridical position of the Holy See" is considered by the international community. To this end, I took into consideration, in particular, those conferences which have been convened to regulate certain aspects of international life and in which the Holy See has actively participated, namely the conferences on the codification of diplomatic relations (1961), of the consular relations (1963) and relations between states and international organizations (1975).

The point was this: in which capacity was the Holy See invited to such meetings? Formally it was invited as Vatican City State, in reality no one can say that it was only because it was the governing body of that small country! For many members participating in the Conferences of Codification of Diplomatic Law, the existence of the Vatican City State was undoubtedly the reason why the Holy See was admitted in the international community, but for most of the States, and for the Holy See in particular, this was by no means the reason or, at least, the main reason. Just think to the question of the precedence granted to the Apostolic Nuncio in the diplomatic corps: on the basis of what reason could this right have been granted to the Head of Vatican City State? To better understand the question, let me present an historical excursus.

A historical excursus From the origins of the Church and well before the birth of its temporal power, that is, of a territorial state, the Pope sent his representatives to maintain constant contact with the different ecclesiastical realities geographically distant from Rome. The aim was to maintain Christian unity under the spiritual sovereignty and primacy of the Holy See. During the fourth century, the functions of representation of the Pope were entrusted to the socalled Apostolic Vicars, residential bishops to

U Zagrebu, 20. lipnja 2021.

Godina XIX., broj 3

whom the Roman Pontiff gave special powers over other bishops and who represented him in a specific territory. In the fifth century, as the Emperor did in the political field, the Pope also began to send representatives, who were generally deacons, whose task was to watch over the integrity of the faith in the provinces of the Eastern Empire and to inform the pontiff about it.

In the early Middle Ages, the loss of imperial authority determined a void in the West that was filled by the Catholic Church and the Bishop of Rome also became sovereign of a temporal power over some territories and the role of his representatives evolved even if their diplomat status maintained a strictly religious function. Starting from the eighth century (752), with the birth of a papal territorial state, starts the distinction between temporal power and spiritual power in the hands of the Pope. The Bishop of Rome who previously led the Christian community only in matters of faith (salvation of the soul, man's relationship with God, the interpretation of the Scriptures, moral principles), now also assumes a power in earthly matters, of political administration, territorial government, juridical legislation. Towards the end of the ninth century, the Holy See began to send representatives directly from Rome to the various emerging nations in Europe. They will be called legati missi (sing. legatus missus), which could have a temporary or a permanent duration, according to the needs of their mission. Meanwhile, with the growing temporal power of the Church after the formation of a papal territorial state, politics necessarily becomes one of the pope's concerns. Evidence of the growing prestige and political authority of the papacy in this period, as well as of the need to secure "friends" is also the diplomatic recognition of the Duchy of Croatia granted by Pope John VIII to Duke Branimir on 7 June 879. This day is marked today as the Croatian Diplomacy Day. As for any state worthy of this name, not only politics but also the economy is important. Thus, for the administration of the territories, nuntii et collectores will also be sent from Rome, entrusted with the collection of tithes and other ecclesiastical taxes in the various Catholic kingdoms. With the consolidation of European countries and the progressive birth of nations, the Holy See will deem good to reorganize the system of diplomatic representation, bringing together in a single person the religious, political and economic functions of

Stranica 26

Glasnik HDK

the papal representatives, and little by little the institute of the nunciature is defined.

Godina XIX., broj 3

other powers that remained Catholic presupposed constant contacts that could only be ensured by stable diplomacy. Furthermore, an internal reform of the Catholic Church, after the Council of Trent, leads to a rethinking of the role of the pope, who gradually ceases to be an Italian sovereign equal to all the others, to become once again the spiritual guide of the universal Church.

The first permanent missions During the gradual modernization of society and political institutions, which marked the transition from the medieval era to the modern era, there is a need to undertake more stable diplomatic relations. The Holy See is among the first to realize it.

The first nunciatures are created to ensure a more active presence of the Papacy in European diplomatic affairs. The Roman pontiff will transform his representatives into real diplomats with full negotiating powers. The official beginning of the permanent nunciatures dates back to 1500, the year in which the Pope will accredit a permanent representative to the Republic of Venice. Likewise, the Republic of Venice will send a permanent ambassador to Rome, who will reside in what is still known today as Palazzo Venezia, in Piazza Venezia.

Immediately afterwards, an exchange of nuncioambassador will take place with the Kingdom of Spain. The Spanish ambassador will take up as his residence what is still today the Spanish embassy to the Holy See, in Piazza di Spagna. Later the Nunciatures in France and Vienna were opened. In short, the first permanent embassies in the modern sense are those opened by the Holy See and at the Holy See. Already with the pontificate of Leo X (1513-1521) we are witnessing a gradual increase in papal nunciatures.

Following the division of the Church in the West, with the Lutheran reform, which constitutes one of the periods of greatest difficulty and crisis for the Church, and with the shift of some heads of state to the Protestantism, the papal representatives will return to deal mainly with the spiritual interests of the Church. However, the need to coordinate Rome’s activities and interests with those of the

U Zagrebu, 20. lipnja 2021.

Svjetlan Berković, Miljenko Žagar i Mirjam Katulić

From the Treaty of Westphalia to the Congress of Vienna The brilliant period of papal diplomacy at the beginning of the seventeenth century, however, immediately began to manifest a crisis after the Treaty of Westphalia (1648), which ended the socalled Thirty Years' War, which began in 1618, and the Eighty Years' War, between Spain and the United Provinces. With the Treaty of Westphalia, a new international order was inaugurated, a system in which the states recognize each other precisely and only as states, beyond the faith of the various sovereigns. It is the beginning of the secular state and an international community is born, similar to the one we have today, which is based on the concept of citizenship and no longer on religious or confessional affiliation.

The new international order marked the definitive decline in the incidence of religious factors in European politics and forced papal diplomacy to accept the canons of "classical" European diplomacy, assimilating methods, forms and practices and gradually losing its prestige, decaying until the Napoleonic era. It will be during the Congress of Vienna, that is, after the fall of Napoleon, that the diplomacy of the Holy See will recover the lost prestige, regaining an important position in international politics.

Stranica 27

Glasnik HDK

The contemporary era Thus, we arrive at the interesting development of the contemporary era in which we can clearly distinguish three stages that allow us to enter the complexity of the juridical position of the Holy See and better grasp its originality: - from the Congress of Vienna until 1870, that is, until the loss of the Papal State - from 1870 to 1929, that is, until the signing of the Lateran Pacts - from 1929 to today.

From the Congress of Vienna until 1870 Regarding our question, from the Congress of Vienna until 1870, while the Pope is also the head of a territorial Papal State, no one doubts the right of the Holy See to participate fully in the life of the international community, with relative recognition of its international juridical personality.

Even if, with the Congress of Vienna, the Holy See is already recognized a very particular position in comparison to other subjects of international law ‒ so much so that the right of precedence is attributed to the Pope's representative ‒ everyone knows that the Holy See too is a state with full law and form.

It is also true that the Supreme Pontiff, together with a political function, also and above all exercises a spiritual mission, but it is not too difficult to distinguish the two missions and to know when the Pope acts as head of the Catholic Church or as sovereign of the papal state. In this period, therefore, the international subjectivity of the Holy See is not a problem, since this is guaranteed by the Papal State, whose monarch is the Supreme Pontiff. Nobody can deny the Pope's right to participate in various international congresses and, specifically, to conclude treaties and to maintain the right of active and passive legation.

Between 1870 and 1929.

After September 20, 1870, when the troops of General Cadorna entered Rome through the breach of Porta Pia and put an end to the Papal State, the Holy See found itself without that territory which guaranteed it, without objection, a presence in the international law. From that date, the theories about the international juridical position of the Holy See take three main positions: - on the one hand, some argue that, with the loss of the Papal State by debellatio, that is, by conquest of war, the Holy See also loses

U Zagrebu, 20. lipnja 2021.

Godina XIX., broj 3

its international juridical personality and the Pope, while remaining head of the Catholic Church, no longer being the head of a State, can therefore no longer have relations with other States; - for others, however, this new situation created with the conquest of Rome is precisely the occasion to demonstrate that the Catholic Church, as such, possesses international juridical personality despite lacking a territory. In fact, the Pope continues to maintain relations with the other States, relations which are also guaranteed by the new government of the Kingdom of Italy with the Law of Guarantees of May 13, 1871, which ensures the independence of the Supreme Pontiff from the Italian authority and recognizes the freedom of communication with foreign states.

Davor Ivo Stier i Neven Pelicarić

The diplomatic activity of the Pope also continues and does not cease to exercise the two main prerogatives of sovereignty which are the right of legation and the right to negotiate treaties, as well as the exercise of international arbitration functions. Indeed, in the period from 1870 to 1929, the diplomatic representations of the Holy See increase and go from 14 to 30. Furthermore, the Nuncios do not cease to enjoy diplomatic immunities.

Still in the period from 1870 to 1929, about twenty international treaties of various kinds (thus including under this name concordats, conventions, modus vivendi etc.) were concluded by the Holy See and other states, not only with the Catholic powers but also with Protestant or orthodox. It becomes clear, then, that the international subjectivity of the Holy See is not linked to a state, which no longer exists, but to the Catholic Church; - a third position argues that the Holy See has preserved international juridical personality because it would have maintained, albeit in a very

Stranica 28

Glasnik HDK

small form, a piece of territory that would never have fallen into the hands of the Italians.

According to this thesis, the Holy See presents itself to the stipulation of the Lateran Treaty in 1929, which puts an end to what has been called the "Roman question" and sees the birth of the Vatican City, considering itself the holder of a double subjectivity, that of the Catholic Church and the Papal State, which it had already maintained, albeit in a reduced form and not officially recognized, but which had to be formalized. This is the thesis defined as Vaticanist.

After 1929 After 1929, the year of the Lateran Treaty concluded between the Holy See and Italy which creates (and/or recognizes) the Vatican City State, the situation, from a juridical point of view, becomes even more complicated. The difficulty lies in establishing the exact relationship between the Catholic Church, the Holy See and the Vatican City.

It is difficult to establish who is the real subject in the international order since the relationship between the Holy See, the Catholic Church and the Vatican City can be difficult to grasp, and makes the question legitimate: in what capacity does the Holy See participate in the life of the international community? And, more precisely, who is convened to conferences called by the United Nations?

The Holy See has been invited, as I said, to the Conferences for the codification of diplomatic law. But if we consider to whom the invitation to participate in these conferences was addressed we see that, apart from the last one, that of '75, which is addressed to all States (only States, however, are invited), in the previous two, the invitation was addressed only to member states of the United Nations or members of a specialized institution or states party to the Statute of the International Court of Justice. Now, the Holy See is a member only of one specialized institution of the United Nations, namely the International Atomic Energy Agency (I.A.E.A.). But in what capacity is the Holy See a member of the I.A.E.A? It is as Vatican City and not as an organ of the Catholic Church. In fact, the invitation to participate was addressed to the government of the Vatican City, even if the one who will sign the final Statute will be the Holy See, while specifying that it signed on behalf of the Vatican City State.

U Zagrebu, 20. lipnja 2021.

Godina XIX., broj 3

On 7 January 1960 the Director General of the aforementioned Atomic Energy Agency made it known to all Member States that the permanent representative of the Vatican City has notified that his Government always wishes to be called with the name of the Holy See, not only at that Agency, but also in all the specialized institutions of the United Nations Organization.From that date, the juridical position of the Holy See, honestly speaking, has become more complex. However, despite the juridical complexity of the question, it seems quite evident that when a State deals with the Holy See or when the latter is invited to international conferences, it is well known that it is interested in dealing with the Catholic Church and not with a tiny statelet.

Ive Svirčić

It is not indifferent that the 1961 codification conference of diplomatic law also confirmed to the Apostolic Nuncio the possibility, for those countries that so desire, to give him priority in the diplomatic corps, without respecting the chronology of accreditation. This means that, undoubtedly, a State that attributes the right of deanery to the Apostolic Nuncio does not consider him as Ambassador of the Vatican, the smallest state in the world, but as Representative of the Head of the Catholic Church. In brackets: The aforementioned question of the precedence of the Apostolic Nuncio in the diplomatic corps was much discussed within the Conference on the codification of diplomatic law, as a demonstration of how important it is this role! In fact, there were those who argued

Stranica 29

Glasnik HDK

Godina XIX., broj 3

that such recognition would go against the fundamental principle of the juridical equality of States.

The debate was heated. The countries that were most opposed to this concession were those of the Communist bloc and, particularly active, was Yugoslavia. However, the position of those who believed that the right of precedence was granted to the Apostolic Nuncio prevailed because of the very special - essentially spiritual - position of the Holy See within the international community. In short, and I conclude this first part of my speech, over the centuries the international subjectivity of the Holy See has survived the storms of the Protestant reform, the French revolution and Napoleon, the Italian annexation and today it exercises its presence in the international community through a network of diplomatic relations of more than 180 countries, not counting its representatives at the United Nations Organization and other government organizations.

phases of its biological development. In its interventions, the Holy See always reminds that life is a gift that comes from Above and that, therefore, it is sacred, from conception to natural death. For its sacredness, for the Holy See the right to life is the foundation of all the other rights, which are also fundamental, such as the right of freedom of conscience and religion, the right of education, work, human development, etc.

The guarantee of freedom of conscience and religion contemplates the possibility for believers, whatever their creed is, to participate in the social and political life of the country, based on the principle of citizenship which considers every citizen equal before the law, with its rights and its duties.

B) A second principle on which the diplomatic activity of the Holy See is based on is the promotion and defense of peace. This aspect of the international activity of the Holy See is well known. It claims that the means of dialogue and mediation, such as arbitration by impartial third parties, or an international authority with sufficient powers, are always to be preferred to resolve disputes. We know that the Holy See itself has played this role of mediator for the promotion of peace several times.

For example, in the dispute between Argentina and Chile over the sovereignty of the islands of the Beagle Channel and the adjacent maritime space.

The arbitration of the Holy See will have a happy conclusion with the signature in the Vatican, on November 29, 1984, of a treaty of peace and friendship between the two Latin American countries and with the solemn exchange of the instruments of ratification which took place, again in the Vatican, May 2, 1985.

Nj.E. g. Vasylj Kyrylyč

II - Role and activities of the Holy See in the international community We can now ask ourselves: what is the role of this somewhat sui generis subject of international law in the international community? To understand this, it is useful to refer to the principles that animate its diplomacy. I would consider four of them: A) a first principle that motivates the diplomacy of the Holy See is the centrality of the human person and his rights, starting with the right to life, in all

U Zagrebu, 20. lipnja 2021.

More recently, and I mention this as a personal witness, the Holy See, thanks in particular to the personal commitment of Pope Francis, has played an important role in the rapprochement between Cuba and the United States, which has led to the re-establishment of diplomatic relations between the two countries, after over than 50 years of broken relations and confrontation. It was exciting to witness the raising of the flag at the reopening of the American Embassy in Havana.

Pontifical diplomacy, in promoting peace, is not based on political or economic power, but on the strength of neutrality and, thank God, allow me the presumption, also on the prestige gained over the years for the constant search for the common

Stranica 30

Glasnik HDK

good, regardless of material interests. Unfortunately, the efforts employed do not always arrive at the desired solutions.

You will recall the intense activity and personal commitment of St. John Paul II who sent personal delegates to Baghdad and Washington when the Iraq war in 2003 seemed inevitable, as well as the strong expressions uttered publicly: "War is an adventure with no return!", or: "War is always a defeat for humanity!". Unfortunately, those appeals have fallen into the ears of the deaf and the fateful consequences of that conflict, certainly avoidable, we still carry now and have been even expanded.

A look at this region You know even better the commitment of the Polish Pope for the peace in this region, and his numerous appeals, because ... „In conscience I cannot remain silent”, as he said in the Angelus of 30 August 1992 before calling on the United Nations and Europe to demonstrate the courage of „humanitarian intervention” to „disarm the aggressor” in the former Yugoslavia. This concept of „humanitarian intervention” was also reaffirmed on December 5, 1992, when he spoke in Rome at the International Conference on Nutrition organized by the WHO and FAO, and on January 23, 1994, a day of prayer for peace in the Balkans, when the Pontiff expressed his desolation in front of a conflict that nothing seems able to stop, inviting the competent bodies to do anything possible „to disarm the aggressor and create the conditions for a just and lasting peace”.

On 10 September 1994, while the conflict rages, Saint John Paul II arrives to Zagreb. Touching are his words pronounced upon arrival at the airport where he regrets not being able to go to Sarajevo as well, as he would have liked, confirming to the inhabitants of that tormented city that „You are not abandoned; we are with you and we will always be with you”, as he wrote in the message that he would have liked to personally read in front of the President of Bosnia and Herzegovina, but which he could only send. On April 12, 1997, the same Pontiff finally tramples the soil of the still wounded city of Sarajevo and utters these words: „No more war, no more hatred and intolerance”. And while the wounds were still open, the Pope had the courage to invite to forgive: „The natural instinct for revenge must yield to the liberating power of forgiveness”.

U Zagrebu, 20. lipnja 2021.

Godina XIX., broj 3

Eighteen years after the visit of St. John Paul II, another pilgrim of peace, Pope Francis, will set foot in Sarajevo: it was June 6, 2015. Almost twenty years after the Srebrenica massacre, the Bishop of Rome tried to underline the positive efforts that, despite everything, have been made while stressing that „cordial and fraternal relations between Muslims, Jews, Christians and other religious minorities” have an importance that goes far beyond the borders of Bosnia and Herzegovina. They „testify to the whole world that collaboration between various ethnic groups and religions in view of the common good is possible”.

Addressing the members of the collegial presidency made up of three representatives for the Serbian, Croatian and Bosnian communities, according to the 1995 agreements, Pope Francis asks for the recognition of the „fundamental values of common humanity” in order to collaborate, to dialogue, to forgive, to build and grow together, all values that are in opposition to "barbarity" and "fanatical cries of hatred".

Predsjednik Šimac daruje predavaču knjige HDK-a

Pope Francis pilgrim of peace Pope Francis has made his pastoral trips a privileged tool for promoting peace and coexistence among populations, starting with his first trip abroad, the one to the Holy Land, where I had the honor of welcoming him when landed in Amman, Jordan. It was an ecumenical and interreligious trip, aimed to the promotion of peace, which took place from 24 to 26 May 2014. The first positive consequence of that trip will be the ecumenical and interreligious prayer meeting in the Vatican Gardens on June 8, 2014, just two weeks after, where together with Pope Francis, were present the Patriarch Bartholomeus of Constantinople and the Presidents Shimon Peres, of Israel, and Mahmoud Abbas, of Palestine.

Stranica 31

Glasnik HDK

We cannot forget the trips to the Central African Republic realized in the middle of a civil war, to Myamar, Bangladesh and Colombia in 2017, as well as the spiritual retreat for civil and ecclesiastical authorities of South Sudan (11 April 2017), where he will have the courage to bend down to kiss the feet of the leaders of the three rival factions in the country, as well as the last symbolic and historic trip to Iraq, the only trip organized in the middle of a pandemic, against many attempts to stop or discourage it. The yearning for peace has prompted Pope Francis to risk misunderstanding many times in order to get close and to encourage peoples at war or coming out from various kind of conflicts.

Predsjednik Šimac daruje pjevačici cvijeće

C) a third principle that inspires the diplomatic action of the Holy See is social justice. Peace, in fact, is much more than the absence of conflicts. „There is no peace without justice!”, said St. John Paul II. Pope Francis’s teaching on this point is well known. Each country has the duty to ensure that some basic needs be guaranteed to its citizens: food, health, work, housing, education. It is enough to re-read the speeches made during the trip to Latin America in July 2015 and, in particular, the meeting in Bolivia with the Popular Movements, as well as the speech at the United Nations where he reiterated the need to ensure what he called the three T : tierra, techo, trabajo (land, roof, work).

As already mentioned in n. 76 of the Apostolic Constitution Gaudium et Spes of the Second Vatican Council, „The Church, for her part, founded on the love of the Redeemer, contributes toward the reign of justice and charity within the borders of a nation and between nations”. Acting primarily in favor of the poor, denouncing the "culture of waste", working for peace, protecting the environment, healing divisions in the Christian world

U Zagrebu, 20. lipnja 2021.

Godina XIX., broj 3

and in the interreligious sphere, to foster fraternity among all men, are the cornerstones of social diplomacy of Pope Francis.

D) The current Bishop of Rome has given a newer orientation to the diplomatic activity of the Holy See and we could identify a fourth principle, that of fraternity. It is for the principle of fraternity that Pope Francis has often made himself the voice of the least, as when he went to Lampedusa, where he wanted to express his closeness and his support for refugees and draw attention to the trafficking of human persons and to the now globalized culture of indifference. Having experienced firsthand what it means to leave his own homeland, Pope Francis made a countless intervention in favor of the immigrants who are putting at risk their lives in the desperate attempt to seek a more just and humane world, for themselves and their children.

The promotion of universal fraternity based on justice, as he will well explain in the programmatic manifesto of this objective, the encyclical "Fratelli tutti", can undoubtedly be considered one of the priorities of Pope Francis' diplomatic commitment, which we could call diplomacy of fraternity, or brotherhood diplomacy. A clear example of it is the trip to Abu Dhabi where a historical page was written in the relationship between Christianity and Islamism with the signing of the Document “Human fraternity for world peace and living together”, which underlines that the diplomacy of dialogue is possible and its strength must not be underestimated.

S lijeva: M. Munivrana, Gj. DFeželić, K. Žnidarić, G. Grlić Radman, mons. G. Lingua, S. Šimac, M. Žagar i I. Svirčić

Peace, human rights, social justice and fraternity, the four fundamental principles of the Holy See's diplomacy, are strongly interdependent. This means that, first of all, war must be avoided through the path of dialogue. The Holy Father will say in his speech to the United Nations on 29 September

Stranica 32

Glasnik HDK

2015: “War is the negation of all rights (...). If we want true integral human development for all, we must work tirelessly to avoid war between nations and peoples. To this end, there is a need to ensure the uncontested rule of law and tireless recourse to negotiation, mediation and arbitration, as proposed by the Charter of the United Nations, which constitutes truly a fundamental juridical norm.”

The weapons of the Holy See Pope Francis believes that in order to achieve peace, the issue of poverty, exclusion and indifference must be faced with courage and determination. For awakening this awareness has made provocative signs with great symbolic significance. In addition to the aforementioned trip to Lampedusa, he repeated the same message with other moments full of symbolic significance, such as the trip to the island of Lesbos to reawakening attention on the phenomenon of migration that is assuming enormous proportions and to encourage governments to take appropriate measures for facing it.

Godina XIX., broj 3

to prevent their possible degeneration into the irrationality of the force of weapons.

A strategy based on a balance of terror cannot lead to peace. For a sustainable peace, the Holy See is convinced that the weapons of dialogue and prayer are much more effective. These are the ammunition that give Vatican diplomacy its own and original position. We have seen this in the vigils of prayer and fasting, organized to avoid a world conflict on Syria and the aforementioned convocation of the leaders of the state of Israel and Palestine to pray in the gardens of the Vatican. Or the worldwide call to a “marathon of prayers” connecting sanctuary all over the world during last month of May to implore the end of the pandemic.

Some might say: look at the results, what do prayers and fasts get? I have no difficulty in answering: look at the results, what do the weapons and embargoes get? In conclusion: considering the characteristics of the diplomacy of the Holy See, we see how the aim pursued is essentially religious, that is, it falls within that being true "peacemakers" and not "workers of wars or at least workers of misunderstanding", as Pope Francis recalled in a morning meditation in Santa Marta (9th June 2014).

ČESTITKA

U povodu Vaše obljetnice želimo Vam u prvom redu dobro zdravlje kako biste još dugo uživali u plodovima svojega rada, djelatno sudjelujući u raznovrsnim djelatnostima Hrvatskog diplomatskoga kluba.

S lijeva: mons. Ž. Tanjić, C. Grbeša, S. Bukvić, J. Perleta, mons. G. Lingua, K. Žnidarić i S. Šimac

In Mexico too he obtained to celebrate a Mass on the border with the United States, a symbolic place of dramatic migrations towards North America. In this context, a few words would also be useful regarding the promotion of the so-called "humanitarian corridors" devised to tackle the epoch-making phenomenon of migration in compliance with legality and human rights. Pontifical diplomacy, in fact, works for peace not only through striking gestures, but by following the methods and rules that are proper to subjects of international law, that is, developing concrete responses, also in juridical terms, to prevent, resolve or regulate conflicts and

U Zagrebu, 20. lipnja 2021.

Uredništvo Glasnika HDK-a Sljedeći/e su članovi/ice HDK-a u ovome dvomjesečju napunili/e okrugao broj godina života: Željko Kuprešak

70 (16. lipnja)

U SPOMEN ZLATKO STAHULJAK (1933-2021) U rodnom je gradu Zagrebu preminuo 20. lipnja, u mjesecu u kojemu je prije 88 godina rođen, profesor Zlatko Stahuljak, istaknuti i ugledni hrvatski glazbeni pedagog, violist, organizator, glazbeni pisac i diplomat, član osnivač HDK-a.

Stranica 33

Glasnik HDK

Rođen u Zagrebu 29. lipnja 1933. u glazbeničkoj obitelji koja je dala ukupno 16 glazbenika, zadužio je Zlatko Stahuljak hrvatsku kulturu na mnogo načina, s velikim marom prateći, potičući i promičući njezine dosege, a u slobodnoj i nezavisnoj domovini obnašao i važnu diplomatsku dužnost prvog veleposlanika Republike Hrvatske u Čehoslovačkoj (1992-1993) i Češkoj (1993-1998). O obnašanju veleposlaničke dužnosti napisao je opsežno izvješće objavljeno u I. knjizi Sjećanja i priloga.

Bio je profesor Zlatko Stahuljak višestruko obrazovana i mnogostrano aktivna osoba. Diplomirao je etnologiju i hrvatski jezik na Filozofskom fakultetu u Zagrebu 1960., a usavršavao se u Firenci i Rimu 1963./64. Na Muzičkoj akademiji u Zagrebu diplomirao je violu 1963., a usavršavao se na Konzervatoriju u Pragu 1967./68. u razredu svjetski poznatog umjetnika Ladislava Černyja. Karijeru violista započeo je u Zagrebačkoj filharmoniji, a nastavio kao solo violist od 1968. do 1989. u orkestru Opere i kao član Klavirskog kvarteta HNK u Zagrebu. Bio je i direktor Opere 1983./84. i intendant HNK 1990./91. Nastupao je solistički s orkestrima u Dubrovniku, Zagrebu, Ljubljani, Beogradu i Bugarskoj, kao komorni glazbenik u Ogulinu, Rijeci, Sisku i Zagrebu, te u Beogradu i u Njemačkoj.

Nakon profesorskog djelovanja na glazbenim školama u Brežicama i Zagrebu (Glazbena škola Blagoje Bersa), predavao je violu, komornu glazbu i metodiku violine i viole na Muzičkim akademijama u Zagrebu (1971-1992, 1998-2002) te usporedno u Beogradu (1975-1979) i Ljubljani (1979-1992). Održavao je majstorske tečajeve u Pekingu, Njemačkoj, Poljskoj i na Isle of Man, te povremena predavanja u Hrvatskoj, Češkoj, Italiji, Sloveniji i Srbiji.

Profesor Zlatko Stahuljak u svojem je višedesetljetnom djelovanju dao izniman prinos razvoju hrvatskoga glazbenog života. Bio je inicijator i organizator Zagrebačkog omladinskoga komornog orkestra (ZOKOR) 1957. te Komornog studija Zagrebačke filharmonije 1963. Utemeljitelj je Međunarodnoga violinističkog natjecanja Vaclav Huml 1977. koje se održava svake četvrte godine, a od 1998. bio je i njegov organizacijski predsjednik. Njegovom zaslugom natjecanje je već

U Zagrebu, 20. lipnja 2021.

Godina XIX., broj 3

1978. postalo članom Svjetske federacije međunarodnih glazbenih natjecanja u Ženevi. Od 1980. godine bio je član ocjenjivačkih sudova na 43 međunarodna natjecanja.

Osobite je zasluge trajno angažirani glazbenik stekao pri utemeljenju ljetnog festivala Osorske glazbene večeri kao bliski suradnik Danijela Marušića (1931-200.), kada je ovaj televizijski i filmski redatelj 1976. u drevnom gradiću na prevlaci otoka Cresa i Lošinja pokrenuo glazbene svečanosti koje su u međuvremenu postale i jedan od nacionalnih festivala. Kako su obojica ljeta provodila u svojim kućama u Osoru suradnja je bila obostrano korisna, a Zlatko Stahuljak desetljećima je pisao o koncertima koji se održavaju u mjesnoj crkvi Uznesenja Blažene Djevice Marije, nekadanjoj osorskoj katedrali, pišući za dnevne novine i napose za Vijenac.

Zlatko Stahuljak bio je prvi predsjednik Hrvatskočeškoga društva osnovana 1992. (tada Društva hrvatsko-češkog i slovačkoga prijateljstva), a kao dugogodišnji član Hrvatskoga društva skladatelja (HDS), kao član sekcije glazbenih pisaca, uvijek je aktivno i sa zanimanjem pratio i sudjelovao u aktivnostima HDS-a, objavljujući glazbeno-publicističke tekstove u Vjesniku, Večernjem listu, Hrvatskom slovu, Politici, Telegramu i Vijencu s najvećim je zanimanjem pratio nastupe prvenstveno mladih glazbenika potičući ih na ustrajnost u odabranoj profesiji. Autor je knjige Zagrebačka violinistička škola i znanstvenog rada Sustavnost poteza gudalom. Od 1986. bio je stalni sudski vještak za gudačke i srodne instrumente.

Za svoje zasluge profesor i veleposlanik u miru Zlatko Stahuljak dobio je brojne nagrade i to Spomen-medalju praškoga Narodnog divadla, u povodu obilježavanja 400. izvedbe Smetanine Prodane nevjeste u Zagrebu (1984.), Spomenmedalju HNK-a u Zagrebu (1992.); odličje Reda Danice hrvatske s likom Marka Marulića (1996.), dva odličja za veleposlaničku djelatnost (1997.), Plaketu grada Zagreba (2004.); Briljantni križ Viteškog reda Sv. Václava (2007.), Spomen-medalju Karel Kramář (2008.), Nagradu Marija i Stjepan Radić Hrvatsko-češkoga društva (2012.), počasno članstvo Hrvatskoga društva glazbenih umjetnika (2012.), Red Zlatnoga Zmaja Družbe Braća hrvatskog zmaja (2014.) i Medalju grada Zagreba (2017.) za 40 godina utemeljenja Međunarodnoga violinističkog natjecanja Vaclav Huml.

Stranica 34

Glasnik HDK

Godina XIX., broj 3

Svima koji smo ga osobno poznavali i s njim surađivali, na bilo kojem od raznovrsnih područja njegovih zanimanja i bavljenja, ostat će kao glazbenik velika srca i diplomat velike ljubavi prema domovini u trajnom i nezaboravnom sjećanju.

Neka Ti je laka hrvatska gruda, dragi Zlatko!

Zdenka Weber

RAZLIČITE VIJESTI, RAZGOVORI I OSVRTI U zadnjih nešto više od godinu dana glasnogovornik MVEP-a gotovo redovito šalje na adresu HDK-a različite obavijesti svrstane u dvije skupine: Jutarnji pregled tiska i Popodnevni pregled tiska, a u ovoj drugoj skupini redovito su vijesti iz DKP-ā RH. Tu zna biti važnih vijesti iz zemalja iz jugoistočnoga susjedstva RH koje se tiču tamošnjih Hrvata, zatim razgovorā s istaknutim hrvatskim političarima, ali i s onima iz inozemstva, te intervjua hrvatskih dužnosnika za inozemne medije. Tu su i kulturni događaji iz zemalja u kojima živi hrvatska manjina (Crna Gora, Italija, Madžarska, Vojvodina). Zato sam počev od 3. broja Glasnika 2019. počeo prenositi odabrane vijesti iz spomenutih obavijesti. Držim da će to biti zanimljivo i poučno čitateljima.

TUĐMANOVA SALVETA I BAKIROVA KOLONA8

Nije majka karala Janšu što se kockao, nego što se vadio, tako bi otprilike izgledao epilog priče o non-paperu kojega se jednako odriče i njegov distributer u liku i (ne)djelu slovenskoga premijera.

Naravno, u ovom trenutku ne postoje izgledi da se obznani način na koji je papir koji to nije, s granicama zapadnog Balkana koje to nisu, dospio do diplomatskih kanala, no zato se – kao i uvijek kada se s priče prijeđe na djela – poprilično raspetljavaju čvorovi pa i prepoznaju njihovi autori.

Non-paper nije naišao na veliko zanimanje Skoplja, Prištine i Tirane, službeni Zagreb je najviše mudro šutio, čak i domaći HDZ, ali su se zato koplja lomila na srpsko-bošnjačkoj relaciji, onoj koja je – što god tko o tome mislio – vjerojatno i najvažnija za dugotrajnu stabilnost kako ove zemlje, tako i Balkana. Ne tvrdim da tko šuti i muti, samo kažem da ni prije nego se ukazao mirotvorac Aleksandar Vučić nije bilo dileme kome treba pritisak na aktualne aktere pokušaja da se promijeni Izborni zakon BiH i u skladu s njim tijekom ove godine obave djelomične ustavne promjene u 8

Preuzeto (uz neznatne preinake) iz Dnevnoga pregleda tiska MVEP-a od 26. travnja.

U Zagrebu, 20. lipnja 2021.

našoj zemlji, a ako ih je itko i imao – raspršene su pismom američkoga državnog tajnika Antonyja Blinkena, koji je nedvosmisleno i jasno pozvao vlasti u BiH da naprijed idu korak po korak, bez velikih ambicija, podsjećajući na ranije propasti bilo kakvih uvećanih apetita.

Sve je na stolu E sad, druga je priča što na Balkanu, a osobito u BiH, političke elite svoj uspjeh duguju ustrajavanju na dnevnopolitičkom pamćenju, uostalom, to je recept svih populista (uključujući i Janšu). Možda je upravo i zbog toga nastup srbijanskog predsjednika u show programu Senada Hadžifejzovića dodatno razgolitio lokalne ambicije, da ne kažem pokazao – po tko zna koji put – prirodu političkoga braka Vučića i vođe SNSD-a Milorada Dodika, ove sezone zaposlenog u Predsjedništvu BiH. Ne, zaista se ne slažem s tezama da Dodik uvijek govori ono što Vučić misli, ne zato što to Vučić negira nego jednostavno zato što je živa istina da svaki put kada Dodik progovori o okupljanju srpskog sveta, upravo Vučić nedvosmisleno i naglas kaže kako Srbija poštuje teritorijalni integritet BiH, ali i zato što je Dodik slično govorio i stojeći uz ranije srbijanske predsjednike (sjećamo se vremena kada je ovog istog Vučića, zarad potpore Borisu Tadiću, nazivao političkim pobačajem). Hoću zapravo reći da je daleko opasnije podcjenjivati Dodika – ma kako se to kome sviđalo – pripisujući mu srbijansko trbuhozborstvo nego se suočiti s realnošću koja u ovom času znači formiranje entitetskog povjerenstva za mirni razlaz?! Što god tko o tome mislio, Dodik svoje političke ciljeve stavlja na stol i svojim ustrajavanjem na njima jednako stvara sve veći (politički) prostor.

Zašto na njegove povjerenstvene ambicije nisu reagirali visoki predstavnik, europski i ini međunarodni dužnosnici? Odgovor je krajnje jednostavan: zato što je – u međuvremenu – na bezbroj puta ponovljenu Vučićevu mantru da Srbija nema aspiracija prema BiH, odnosno RS-u, na njegovu staru (dobru) priču o ekonomskim potencijalima cijelog regiona, na njegova ustrajavanja na boljim cestovnim, željezničkim i inim infrastrukturnim vezama, vođa SDA Bakir Izetbegović uzvratio obećanjem da će osobno stati na čelo kolone da bi obranio BiH?! Da, govorio je Izetbegović i o potrebi regionalnog razvoja, no malo tko je htio čuti ga zato što je njegova tvrdnja kako bi „radije umro nego dopustio da genocidaši zavladaju dijelom

Stranica 35

Glasnik HDK

BiH” uz prijetnju da „mogu početi, ali ne će znati kako će to završiti” prepoznata kao prijetnja ratom, ali i potvrda svih onih optužaba iz RS-a kako SDA ustrajava na unitarnoj BiH. Vučić o miru, Dodik o povjerenstvu, Izetbegović o genocidašima: treba li više ikome objašnjavati zašto Čović likuje? Znamo mi – barem oni koji hoćemo pamtiti – da je Janšin papir koji to nije, s granicama Bosne i Hercegovine koje to nisu, najsličniji modelu Tuđmanove salvete i famoznom dogovoru s Miloševićem iz Karađorđeva, znamo također koliko je nakon te salvete krvi proliveno na ovim prostorima, ali bi – makar Bošnjacima, koji su nesumnjivo najgore prošli – činjenica da je Armija RBiH najzaslužnija što je ova zemlja opstala u svojim granicama morala biti dovoljna zadovoljština da se krene naprijed. Rat je završen u Daytonu, koji je bio – kako nas mudro podsjeti Mladen Ivanić na istom Faceu – posljednji dogovor Europe, SAD-a i Rusije. Danas je Dayton naša stvarnost s kojom se očito vladajuće garniture ne umiju nositi, već im služi kao alibi za manjak cesta, pruga, vakcina, boljeg školstva, zdravstva i ozbiljnijeg ekonomskog napretka. I potpunog odustajanja od bilo kakvih reformā. Naš Ustav čak i dobronamjerni analitičari kolokvijalno zovu luđačkom košuljom, a zapravo je puno više u pitanju košulja čiji svaki rukav vuče na svoju stranu.

Godina XIX., broj 3

koji to nije, savršen je pokazatelj da je riječ o ambiciji koja će do narednih izbora imati potporu koja jest mjerljiva onim istim načelima koje možebitni koalicijski partneri već najavljuju – dogovorimo se o onom u čemu se slažemo da nam svima bude bolje, pa nek’ se naredne generacije usuglašavaju oko onog o čemu se 26 godina dokazano ne slažemo.

Vildana Selimbegović Oslobođenje BiH 26. travnja 2021.

OPROŠTAJNI POSJET VELEPOSLANIKA REPUBLIKE ČILE ROJASA GONZÁLEZA 9

Ministar vanjskih i europskih poslova Republike Hrvatske Gordan Grlić Radman, redoviti član

Konakovićevo priznanje Rasprave o Daytonu dobra su podloga da košulja ne ode na pranje, da ne kažem popravljanje zajedničkim snagama, a koketiranje s Rusijom, Europom, ponekad Turskom i danas nezaobilaznom Kinom dođe kao modno osvješćivanje. U bîti, vrtimo se u balkanskoj kaljuži od koje je gora samo ova bosanskohercegovačka (opet Ivanić!) i za koju ovih dana združena oporba razmišlja da ponudi svoj recept. Ako se to dogodi, ne će biti uopće iznenađenje da Janša naknadno prizna autorstvo nad non-paperom i protumači ga kao motivacijski faktor, no to i dalje ne znači da pozicija ima pravo da odustane od svojih obveza vladanja ovom zemljom i ne pokuša napraviti neophodne dogovore.

Kako god ih oni zvali. Uostalom, imamo iskustvo ANP-a koji je – bez obzira na ime – prihvaćen u sjedištu NATO-saveza, imamo i onih 14 zahtjeva Europske komisije koje valja razumjeti kao bačenu rukavicu: ako ne će vlast, hoće oporba. A priznanje Dine Konakovića, vođe Naroda i pravde, da su upravo međunarodni dužnosnici kod oporbenih vođa lobirali da se ne uključuju u debatu o papiru

U Zagrebu, 20. lipnja 2021.

Gordan Grlić Radman i Ricardo G. Rojas Gonzáslez

HDK-a, primio je u četvrtak, 29. travnja 2021. u oproštajni posjet veleposlanika Republike Čile Ricarda Gustava Rojasa Gonzáleza. Ministar je uvodno zahvalio veleposlaniku na njegovu doprinosu u jačanju bilateralnih odnosa Hrvatske i Čilea tijekom njegova mandata. Tijekom posjeta potvrđeni su tradicionalno dobri odnosi između dviju država, a posebno je istaknut važan doprinos Čileanaca hrvatskog podrijetla na političke, gospodarske i druge aspekte života u toj zemlji.

Naglašena je njihova uloga kao poveznice između dviju država i temelja za daljnje održavanje dobrih odnosa.

Priopćenja MVEP-a RH

9

Preuzeto (uz neznatne preinake) iz Dnevnoga pregleda tiska MVEP-a od 30. travnja.

Stranica 36

Glasnik HDK

BOŠNJAČKI UNITARISTIČKI KONCEPT, UMOTAN U “GRAĐANSKI” CELOFAN, SVIMA JE VEĆ DOBRO ZNAN10

U neradnu subotu slavio se Praznik rada, a jučer su pravoslavci slavili Uskrs (Vaskrs). Danas netko radi, a netko ne radi, ali bi već sutra trebalo dobro zasukati rukave. Barem oni koji u BiH imaju privilegij raditi. Na zavodima za zapošljavanje nedopustivo je velik broj bh. građana pa se mogu čuti svakorazni razgovori (ne)ugodni. Tako je jedna pristala dama u razgovoru upitala šarmantnog gospodina: - Čime se bavite?

- Ja sam zavodnik – odgovori.

- Dobro, vidi se da ste jako zavodljivi, ali zavodnik, kakvo je to zanimanje?!

- Svaki mjesec idem na zavod za zapošljavanje – objasni joj.

Posebno bi trebalo biti puno posla pred državnim dužnosnicima koji bi konačno u suradnji s uvaženim međunarodnim čimbenicima došli do održive BiH. Najteže će biti uvjeriti zaklete bošnjačke unitariste, odjevene o građansko ruho, da je BiH država dvaju entiteta i triju jednakopravnih naroda. To im svako malo napominju dužnosnici washingtonske i bruxelleske administracije, ali njima na unitarističko uho uđe, a na "građansko" iziđe.

Upornim destrukcijama i raznim marifetlucima kupuju vrijeme kako bi se spriječilo donošenje izmjena Izbornog zakona, da bi onda po postojećim izbornim pravilima 2022. mogli izabrati kontrolni paket od šest izaslanika u hrvatski klub Doma naroda FBiH (iz šest županija u kojima su Bošnjaci većina) te po četvrti put mogli dobiti drugog člana Predsjedništva BiH. Kontrolni paket od šest izaslanika u hrvatskom klubu Doma naroda FBiH omogućuje Bošnjacima izbor predsjednika i Vlade Federacije, što bi se posredno prelilo i na državnu razinu te bi tako “patriotske snage” konstitutivne Hrvate pretvorile u nacionalnu manjinu.

Nadamo se da takvo nešto neće dopustiti oni koji se skrbe o provedbi Daytonskog sporazuma i Ustava BiH. Da će se voditi riječima Thomasa Jeffersona, autora Deklaracije o neovisnosti i trećeg američkog predsjednika: „Bit vladavine je u umijeću da se bude pošten!” No bošnjački unitaristi utrkuju se u tome tko će biti nepošteniji prema narodu koji se pošteno izborio za samostalnost 10

Godina XIX., broj 3

BiH. Gotovo sva sarajevska politička i intelektualna elita pretrže se u "dokazivanju" kako bi najpoštenije bilo da bh. Hrvatima brojniji Bošnjaci biraju političke predstavnike. Kao da, primjerice, u Belgiji brojniji Flamanci biraju političke predstavnike Valoncima. Bošnjački unitaristički koncept, umotan u "građanski" celofan, svima je već dobro znan.

HNS BiH je, kako je za Hrvatski medijski savez kazao Ivan Vukoja, ponudio i prijedlog da za Dom naroda FBiH, u kojem hrvatski zastupnici u skupštinama županija koje imaju manje od 5,88 % Hrvata u odnosu na ukupan broj Hrvata u FBiH, zajedno daju jednog izaslanika u Hrvatski klub tog doma. Tako bi svi Hrvati u FBiH imali mogućnost birati i biti izabrani u Hrvatski klub Doma naroda FBiH. Dom naroda nije dom županija po kojem bi Bosansko-podrinjska županija trebala dati jednog Hrvata u Dom naroda FBiH, iako je tu samo 20-ak Hrvata, što je oko 0,2 promila od ukupnog broja bh. Hrvata, koliko i Posavska županija, u kojoj živi više od 30.000 Hrvata. Sedamnaestina od sto je 5,88 i to je formula umijeća da se bude politički pošten. Dragan Čović za Večernjak je kazao kako HDZ i HNS BiH traže izmjene o načinu biranja Doma naroda i Predsjedništva kroz legitimno predstavljanje, što se može riješiti uz ograničene izmjene Ustava i dodao: “No, ako se dogovorimo neizravno birati članove Predsjedništva, onda je u Ustavu dovoljno samo napisati – neizravno, a, primjerice, riječ ‘Hrvat’ zamijeniti s ‘hrvatski’, umjesto ‘Bošnjak’ da piše ‘bošnjački’ ili pak ‘Srbin’ da piše ‘srpski’.”

Američki državni tajnik Blinken, veleposlanik SAD-a u BiH Nelson i voditelj Izaslanstva EU-a u BiH Sattler jasno su naglasili kako je BiH država dvaju entiteta i triju naroda. To su aksiomi daytonske BiH, a sarajevski "teoretičari" raspravljaju o aksiomima! Gorljivi zagovornici nemoguće BiH svakom održivom prijedlogu naći će milijun mana, na svaki suvisli prijedlog uzvratit će s dva milijuna nesuvislih. Čim netko zucne ijednu riječ, oni će uzvratiti bezbrojnim tiradama. Što nas podsjeća na razgovor (ne)ugodni između Muje i Hase: - Jesi li konačno punicu naučio plivati? – upita Haso.

- Jok, nema šanse, ne može držati usta zatvorena – objasni mu Mujo.

Frano Vukoja Vecernji.ba, 3. svibnja 2021.

Preuzeto (uz neznatne preinake) iz Dnevnoga pregleda tiska MVEP-a od 3. svibnja.

U Zagrebu, 20. lipnja 2021.

Stranica 37

Glasnik HDK

TIMOTHY LESS: BOŠNJACI NE MOGU BRANITI BIH! SRBIJA ĆE DATI KOSOVO ZA RS, TO JE PLAN!11

Nastup Timothyja Lessa u emiciji Face TV-a12 Sve što je ovaj čovjek, Timothy Less, bivši diplomat na službi i u BiH, rekao u prethodnih nekoliko intervjua, pogotovo u onom prije godinu dana, ostvaruje se sada. Tada je to zvučalo kao njegova teorija, ili nečija teorija zavjere, no non-paper potvrđuje da je on, naš gost, nama prvima u ovoj emisiji rekao i najavio da dolazi drama. Nije ju nazvao nonpaperom, ali sada znamo i naziv. Sve što piše u non-paperu, naš je gost davno, a detaljno već napisao, objavio. Ovaj scenario bio je predvidiv, postojeće rješenje na Balkanu nema suglasnost brojnih grupa! Spremnost da se Balkan drži zajedno blijedi!

Davno je bilo jasno da će bh. Srbi koristiti vakuum da probude uspavani san države, to se sad događa!

Slovenski non paper priznanje je nove političke stvarnosti!

Pripisujete non-paper Sloveniji?

Taj dokument došao je iz ureda Janeza Janše!

Slovenci imaju interes na Balkanu, razumiju balkanski mentalni sklop! Europa mora poduzeti inicijativu ako će se Balkan reorganizirati! Odlučili su pokrenuti mehanizam preko non-papera!

Non paper se ne će implementirati dok je Biden na vlasti! Slovenci su ovim non-paperom odlučili testirati međunarodnu reakciju! Tenzije će ostati sve dok se ne promijene granice! Ne predviđam rat, ali uvijek postoji opasnost! Ako dođe do nasilja, doći će od strane Bošnjaka koji brane BiH! Jedina vrsta sukoba koju bi mogli voditi je ponavljanje sukoba iz ‘99. na Kosovu! To je političko samoubojstvo! Bošnjaci nemaju vojsku, ako napadnu bosanskohercegovačke Srbe imat će problem sa Srbijom, izgubit će moralni integritet! Ako se Srbi odcijepe, Bošnjaci bi se bunili, ali ne će se boriti za nemogući cilj! Ako se RS odcijepi, BiH bi se našla u onoj situaciji koju Srbija ima s Kosovom! Situacija se promijenila, ljudi su se razdvojili, postoji jasna granica koja odvaja RS od Federacije! Crna Gora je drugačiji slučaj, ne vidim tu rizik, Srbi i Crnogorci su bliski! Kako možete biti sigurni da bi Bošnjaci ili Albanci počeli rat, to je rat s nemogućim ciljem! Ne svrstavam se uz poziciju bosanskih Srba! Sve dok ne budu ispunjene želje Srba, ne će biti mira na Balkanu!

Jeste li za Veliku Srbiju i Veliku Albaniju?

Godina XIX., broj 3

Ne podržavam ništa veliko, koncept velikih država je da se sastavljaju rasute zajednice! Ono što vidim u budućnosti jesu države nacije kakve postoje svugdje, to ljudi u RS-u istinski žele! Sve dok te želje ne budu ispunjene, regija će biti napeta i paralizirana! Neće doći do bilo kakve reorganizacije regije u bliskoj budućnosti! Biden to ne će prihvatiti! Ne isključujem mogućnost malih sukoba oko Brčkog, Mostara i Mitrovice!

SAD ne dopušta promjene, ali Vi predviđate da Amerika ne će moći dugo da zbog svojih interesa održavati trenutno stanje u regiji. Hoće li regiju prepustiti Rusiji?

Srbija bi se svrstala s Rusijom ‒ ako RS bude ujedinjena sa Srbijom, to bi stvorilo jaču prorusku državu na Balkanu što nije u interesu SAD-a!

Ujedinjenje Srbije i RS-a bila bi vrsta sporazuma između Srbije i SAD-a, gdje bi Washington naplatio cijenu! Srbija će prihvatiti gubitak Kosova, ako zauzvrat dobije RS, to je dugoročni plan!

Srbija vjeruje da bh. Srbi pokazuju da je BiH nemoguća država koja ne vrijedi čuvanja, i da će Amerika dopustiti raspad BiH, tako bi se istodobno riješila dva problema! Srbija je svoj trenutak propustila, imala je mogućnost pod Trumpovom administracijom, vrijeme je isteklo! Naredne četiri godine ne će se ništa događati! Srbi su spremni čekati i četiri godine da ostvare cilj koji žele dva desetljeća! Srbija se bori ostvariti cilj, Mali Schengen je jedna od frontā do ostvarenja projekta Velike Srbije!

Zašto svi ne udružite snage, i ne napravite kompletan Balkan u EU-u i nema granica ni problema!?

Ta je politika propala! Francuska ne želi čuti za to, širenjem EU-a slabi njen utjecaj! Regija se bori ispuniti kriterije za EU zato što su pod teretom država! Regija nikada ne će ući u EU! 20 godina su imali priliku, nisu uspjeli!

Face TV Sarajevo 1. svibnja 2021.

INZKO NE ODUSTAJE OD LOBIRANJA ZA BOŠNJAKE: HDZ TRAŽI DALJNJU ETNIZACIJU, SDA ZAGOVARA RAVNOTEŽU, SRBI SEPARATISTI13

Visoki predstavnik u BiH Valentin Inzko već godinama se ponaša kao bošnjački politički lobist bez "boje, mirisa i okusa". Ni njegov posljednji

11

Preuzeto (uz neznatne preinake) iz Dnevnoga pregleda tiska MVEP-a od 3. svibnja.

12 Razgovarao je s urednikom Senadom Hadžifejzovićem.

U Zagrebu, 20. lipnja 2021.

13

Preuzeto (uz neznatne preinake) iz Dnevnoga pregleda tiska MVEP-a od 4. svibnja.

Stranica 38

Glasnik HDK

izvještaj UN-u nije iznimka i sliči kao na štivo koje bi pisali "veleumni" savjetnici drugoga bošnjačkog člana Predsjedništva BiH Željka Komšića.

U Inzkovu izvještaju naveden je niz dubioznih teza koje su glazba za bošnjačke političke uši. Visoki predstavnik u BiH Valentin Inzko dostavio je Vijeću sigurnosti Ujedinjenih naroda 59. izvještaj o Bosni i Hercegovini, koji se odnosi na razdoblje od 16. listopada 2020. do 15. travnja 2021. piše Faktor.

Inzko će se danas obratiti Vijeću sigurnosti Ujedinjenih naroda i predstaviti 59. izvještaj o Bosni i Hercegovini Glavnom tajništvu UN-a o statusu provedbe mira u Bosni i Hercegovini. Sjednica Vijeća sigurnosti UN-a počet će u 16 sati po srednjoeuropskom vremenu. Faktor je u posjedu izvještaja koji će Inzko danas predstaviti glavnom tajniku UN-a.

Inzko u izvještaju ističe da se BiH u izvještajnom razdoblju suočavala s teškim posljedicama koronavirusa, te problemima u nabavci cjepiva, čime se, smatra on, nastavila otkrivati ozbiljna disfunkcionalnost u zemlji, pri čemu pojedini politički službenici prečesto žrtvuju jedinstveni i koordinirani pristup borbi protiv pandemije u korist stjecanja političkih bodova. „To je dovelo do stanja u kojem su, u izostanku mjera koje provode nadležne vlasti na državnoj razini, entiteti poduzeli jednostrane i nekoordinirane mjere, što je rezultiralo poduzimanjem različitih rješenja na različitim dijelovima teritorija BiH” – navodi Inzko.

Podsjeća da je Milorad Dodik, za kojeg je kazao da de facto predvodi vlast entiteta RS, ponovno doveo u pitanje Daytonski mirovni sporazum, te teritorijalni integritet i suverenitet BiH. „U ožujku je Narodna skupština RS-a usvojila nekoliko zaključaka u vezi s tim, koji također pozivaju na okončanje vojne komponente međunarodne misije u BiH. Što je najviše zabrinjavajuće, Narodna skupština RS-a poziva mjesne političke aktere da se uključe u rasprave o budućnosti BiH i upozorava da bi, ako se to pitanje uskoro ne uvrsti na dnevni red, "trebalo pokrenuti razgovore o mirnom raspuštanju"” – podsjetio je Inzko.

Ukazao je i na spominjanje "mirnog razlaza", te na pozive na povlačenje međunarodnih vojnih snaga, što se, ocjenjuje Inzko, može protumačiti kao prijetnja suverenitetu i teritorijalnom integritetu zemlje, ali i miru i stabilnosti u BiH. S tim u vezi podsjeća da je Upravni odbor Vijeća za provedbu mira (PIC) potvrdio svoju nedvosmislenu posve-

U Zagrebu, 20. lipnja 2021.

Godina XIX., broj 3

ćenost teritorijalnom integritetu i temeljnoj strukturi BiH kao jedinstvene, suverene države koja se sastoji od dvaju entiteta. „Ne će biti precrtavanja mape BiH” – poručio je visoki predstavnik.

Usporedo s napadima iz entiteta RS na Daytonski mirovni sporazum i državu BiH, Inzko ističe i probleme u funkcioniranju Federacije BiH, gdje Vlada još uvijek nije formirana, iako je od Općih izbora prošlo 2,5 godine. To je, smatra Inzko, nezamislivo u demokratskim državama zasnovanima na vladavini zakona, te slobodnim i poštenim izborima. Odgovornost za činjenicu da nova Vlada nije imenovana, te da u aktualnom sazivu nedostaju dva ministra, Inzko pripisuje HDZ-u BiH, stranci koja blokira taj proces dok se ne postignu izmjene izbornog zakonodavstva. „Na državnoj razini vlada potpuna stagnacija, o čemu svjedoči i loš zakonodavni učinak Vijeća ministara BiH i Parlamentarne skupštine BiH. Tijekom trenutnog mandata, osim proračunskih akata, u potpunosti je usvojen samo jedan novi zakon” – upozorava Inzko.

Usprkos brojnim opstrukcijama, u izvještajnom razdoblju su, ističe, postignuti i određeni pozitivni iskoraci. U tom kontekstu izdvaja održavanje mjesnih izbora u Mostaru, te uspjeh Središnjeg izbornog povjerenstva da, usprkos pritiscima, uspješno organizira izbore tijekom pandemije. Tekuća godina, dodaje, predstavlja priliku za provođenje izborne reforme, koja mora rezultirati provedbom tehničkih preporuka Ureda za demokratske institucije i ljudska prava, GRECO-a i Venecijanske komisije.

„Usvajanje amandmana na Ustav BiH i Izborni zakon BiH također su potrebne za provođenje odluka Europskog suda za ljudska prava u predmetima "Sejdić i Finci" i zaustavljanje diskriminacije zasnovane na etničkoj pripadnosti i mjestu prebivališta. Sve ove promjene su ključne i moraju se provesti na način koji čini izborni sustav transparentnijim i otvorenijim. Jasno sam rekao da promjene ne mogu rezultirati daljnjim etničkim ili teritorijalnim podjelama u BiH. Ne postoji pravni razlog koji bi opravdao takve podjele i ja čvrsto vjerujem da nam provedba slučajeva "Sejdić i Finci" daje povijesnu priliku da odmaknemo institucije BiH od diskriminacije i približimo se otvorenosti” – navodi se u izvještaju.

Govoreći o različitim pogledima na izmjene izbornog zakonodavstva između SDA i HDZ-a BiH, Inzko ističe da HDZ BiH inzistira na "legitimnom

Stranica 39

Glasnik HDK

Godina XIX., broj 3

predstavljanju". „To bi zahtijevalo daljnju etnizaciju sustava redefiniranjem izbornih jedinica u Federaciji na osnovu etno-teritorijalne podjele ili etničke deklaracije birača s Popisa stanovništva 2013., dok SDA favorizira model po kojem se zastupljenost proširuje na Ostale i na građane, u kojem mora se osigurati ravnoteža između kolektivnih prava i individualnih prava, a uloga i odgovornosti Doma naroda u Federaciji treba se reducirati kako bi se izjednačile s onima iz Vijeća naroda RS-a” – navodi Inzko.

Osvrnuo se i na aktivnosti Narodne skupštine RS-a u vezi s ulogom visokog predstavnika u BiH i imenovanjem njegova nasljednika. Podsjetio je da je 10. ožujka održana posebna sjednica na Dodikov zahtjev, te da je na njoj usvojen niz od deset zaključaka koji, kako je kazao, podrivaju osnove Daytonskog mirovnog sporazuma. Inzko upozorava članice Vijeća sigurnosti UN-a da ozbiljno shvate prijetnje Narodne skupštine RS-a. Visoki predstavnik također upozorava na neprovođenje odluka sudova, poput odluka Europskog suda za ljudska prava u predmetima iz grupe "SejdićFinci", ali i odluku o uklanjanju crkve iz dvorišta Fate Orlović, te odbijanje vlasti entiteta RS da provedu odluke Ustavnog suda BiH.

zu, Žepču, Neumu, Širokom Brijegu, Grudama, Kiseljaku i drugim mjestima. Uvjereni u vladavinu zakona, Dnevnik.ba posluje u skladu s vrijedećim zakonskim propisima.

ZAŠTITA BOGATE BAŠTINE CILJ JE KONFERENCIJE ‘IDENTITET HRVATA BOKE KOTORSKE‘15

Hrvatski identitet Boke kotorske i stoljetna baština Bokelja ugroženi su i nepravedno zanemareni, a to će pokušati promijeniti konferencija Identitet Hrvata Boke kotorske. Prvi dio konferencije održat će se u Zagrebu od četvrtka 6. svibnja u Institutu društvenih znanosti Ivo Pilar s početkom u 10 sati dok će se drugi dio održati u Tivtu 8. svibnja. Cilj konferencije je uvrstiti znanstvene činjenice iz hrvatske baštine Boke u predmetne kurikule obiju država te tako zaštititi bogato kulturno naslijeđe bokeljskih Hrvata od prešućivanja, svojatanja i zaborava.

„Teško je dati pozitivnu ocjenu o BiH kada njezini vođe ustrajno i otvoreno odbijaju poštivati obvezujuće sudske presude. Tvrditi da se poštuje vladavina zakona je besmisleno ako se ne prati s akcijama” – navodi se u izvještaju. Govoreći o izazovima za Daytonski mirovni sporazum, Inzko ističe i izjave kojima se osporava suverenitet i teritorijalni integritet BiH, u čemu prednjači predsjednik SNSD-a Milorad Dodik. U tom kontekstu Inzko izdvaja Dodikove prijetnje organizacijom referenduma o secesiji entiteta RS, te posljednje najave o "mirnom razdruživanju".

Dnevnik.ba 4. svibnja 2021.

O portalu Dnevnik.ba14 Portal Dnevnik.ba među najstarijim je aktivnim news portalima na hrvatskom jeziku u Bosni i Hercegovini. S radom je počeo još 2002. godine kada se internetsko novinarstvo tek počelo razvijati. Do danas se Dnevnik.ba razvio u medij koji promovira novinarsku etiku i poštivanje novinarskih standarda izvještavanja. S namjerom da sadržajno pokriva cijelu Bosnu i Hercegovinu, Dnevnik.ba se kontinuirano razvija. S redakcijom u Mostaru, portal ima razvijenu dopisničku mrežu u Sarajevu, Jajcu, Vite-

Crkvica na otočiću Škrpjelo kod Perasta

„Novonastala društveno-politička situacija u Crnoj Gori potaknula je na razmišljanje što još treba učiniti kako bismo zaštitili hrvatsku autohtonu baštinu Boke, ali i Hrvata Boke, Bokelja koji su se našli u sličnoj situaciji kao devedesetih godina prošlog stoljeća. S druge strane turistički vodiči o Boki kotorskoj ne prepoznaju baštinu, ne nazivaju ju i ne prezentiraju kao takvu što je na određeni način kulturocid pa je cilj potaknuti crnogorske obrazovne strukture da udžbenik o bokokotorskoj kulturnoj baštini uključe u obveznu literaturu i time iskažu kako pijetet prema onomu što je Hrvat Boke Crnoj Gori donio kao i da ispune obveze iz temeljnih prava manjina.“ – ističe jedna od pokretačica inicijative, prof. dr. sc. Vanda Babić, Bokeljka i profesorica na Sveučilištu u Zadru.

15 14

Dodatak članku

U Zagrebu, 20. lipnja 2021.

Preuzeto (uz neznatne preinake) iz Dnevnoga pregleda tiska MVEP-a od 4. svibnja.

Stranica 40

Glasnik HDK

Godina XIX., broj 3

Prvo izdanje konferencije Identitet Hrvata Boke kotorske okupit će krucijalne znanstvene institucije na čelu s Institutom društvenih znanosti Ivo Pilar (Hrvatsko katoličko sveučilište, Hrvatski studiji, Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje i Zavod pa povijesne znanosti HAZU), a održava se uz pokroviteljstva nadležnih ministarstava: vanjskih i europskih poslova, znanosti i obrazovanja, kulture i medija te Središnjega državnog ureda za Hrvate izvan RH. Prvi dio znanstvenoga skupa održat će se u četvrtak, 6. svibnja s početkom u 10 sati u zagrebačkom Institutu društvenih znanosti Ivo Pilar.

Predavači govorit će o temama od iznimne važnosti pa je jedno od krucijalnih za ovu temu upravo prof. Ante Bežena s kojim se otvara plenarni dio, a u nastavku će Milan Bošnjak iz Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan RH predstaviti sustavnu komunikaciju i suradnju institucija RH s Hrvatima u Boki. Roko Mišetić iz Hrvatskoga katoličkoga sveučilišta govorit će o analizi demografskog potencijala Hrvata iz Boke, Ozana Ramljak sa Sveučilišta Vern o Viktoru Vidi, a sudjeluju i brojni drugi znanstvenici, novinari i uglednici.

Drugi dio znanstvenog skup održat će se u subotu, 8. svibnja u Tivtu u Crnoj Gori. Josip Uglešić, Josip Renić i Jakov Momirović govorit će o Boki kotorskoj – biseru hrvatske kulture koji treba poznavati kroz viđenje studenata zadarske Kroatistike.

Milica Mihaljević i Lana Hudeček s Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje predstavit će što nam mrežni izvori govore o Boki dok će Vanda Babić Galić s odjela za kroatistiku Sveučilišta u Zadru govoriti o porukama monografija Boka kotorska, zaljev svetaca i hrvatske kulture. U Tivtu izlaže i don Robert Tonsati, kancelar Kotorske biskupije, dr. sc. Miljan Gogić i Marijan Bitanga.

Na ovim znanstvenim skupovima kroz 26 biranih tema donijet će se zaključci koji će biti svečano potpisani te proslijeđeni nadležnima u Hrvatskoj i Crnoj Gori kako bi se potaknule prijeko potrebne promjene i zaštitila hrvatska autohtona baština Boke, Hrvati Boke i Bokelji.

Jutarnji.hr 4. svibnja 2021.

KULTURNI I VJERSKI DOGAĐAJI NA PLEHANU16

Na brežuljku Plehan nedaleko od Dervente održani su 25. travnja kulturni i vjerski događaji uz nazočnost generalnoga konzula RH u Banjoj Luci Zoran Piličića. Na proslavi patrona župe sv. Marka evanđelista na Plehanu nazočilo je više od 150 župljana, vjernika i gostiju iz RH, među kojima i Ivan Zeba, izaslanik Zvonka Milasa, državnog tajnika Središnjega državnog ureda za Hrvate izvan RH. Nakon sv. mise održana je promocija Enciklopedijskog rječnika Bosanske posavine. Uz medijatorsku pomoć dr. sc. Tomislava Dubravca, rječnik su predstavili autori Tomislav Lukić i Anto Knežević. Filološko djelo članova uređivačkog odbora enciklopedijskog je formata, a u njemu su znanstveno obrađeni i predstavljeni izričaj i vokabular Hrvata iz Bosanske Posavine. Rječnik je vrijedan prinos očuvanju jezičnog izričaja stanovništva sjevernog dijela BiH. Značajan je prvenstveno zbog raseljavanja, progona i iseljavanja Hrvata s tog područja u posljednja tri desetljeća.

Vokabular je izložen zaboravu i nestaje iz svakodnevne komunikacije. Stoga je taj rječnik važan s motrišta očuvanja nematerijalne kulturne baštine.

Generalni konzulat RH u Banjoj Luci

DSHV PODSJEĆA NA OBLJETNICU POČETKA PROGONA SRIJEMSKIH HRVATA17

Demokratski savez Hrvata u Vojvodini (DSHV) podsjetio je u srijedu da je 6. svibnja obljetnica početka progona gotovo 40.000 srijemskih Hrvata, za što u Srbiji nitko nije odgovarao, pa čak ni haški osuđenik Vojislav Šešelj koji neometano politički djeluje. „Riječ je o organiziranom progonu vojvođanskih Hrvata iz njihova zavičaja – jednom od najtragičnijih razdoblja u novijoj povijesti Vojvodine, napose kada je riječ o stradanju Hrvata u Srijemu te jugozapadnoj i zapadnoj Bačkoj“, navodi se u priopćenju DSHV-a.

Tih se tragičnih događaja prisjećamo početkom svakog svibnja budući da je toga dana u Hrtkovcima 1992. održan miting na kojemu je sudjelovao Vojislav Šešelj i pročitao imena sedamnaestero Hrvata kojima je javno poručeno da se sele, 16

Preuzeto (uz neznatne preinake) iz Dnevnoga pregleda tiska MVEP-a od 5. svibnja.

17 Preuzeto (uz neznatne preinake) iz Dnevnoga pregleda tiska MVEP-a od 5. svibnja.

U Zagrebu, 20. lipnja 2021.

Stranica 41

Glasnik HDK

Godina XIX., broj 3

podsjeća u priopćenju DSHV. „Istina, protjerivanje vojvođanskih Hrvata započelo bez ikakvih povoda prije točno 30 godina, polovinom 1991. etničkim nasiljem u Novom Slankamenu, ali je događaj u Hrtkovcima u javnosti prepoznat kao najeklatantniji i najočigledniji primjer“, ističe stranka hrvatske manjine. Nevladine udruge govore o tome kako je u Vojvodini 90-ih ubijeno 25 osoba te da ju je moralo napustiti između 35 i 40 tisuća Hrvata, a da se od izbjeglih do danas gotovo nitko nije vratio u rodni kraj.

DSHV podsjeća da su Hrvati 1990-ih protjerivani i iz drugih vojvođanskih mjesta: Golubinaca, Sota, Morovića, Erdevika, Kukujevaca, Gibarca, Šida, Vašice, Rume, Iriga, Beške, Maradika, Inđije, Zemuna, Novih Banovaca, Surčina, Srijemske Kamenice, Beočina, Čerevića, Petrovaradina, Srijemskih Karlovaca, Srijemske Mitrovice, Nikinaca, Platičeva, Martinaca, Bača, Plavne, Sonte, Stanišića. Stranka dodaje da pravosudna tijela Srbije nisu pokretala sudske postupke za učinjene zločine, ne postoji niti jedno javno obilježje, a nema ni prigodnog memoriranja. „Ovi se zločini različitim strategijama nijekanja prešućuju, na što ne pristajemo“, ističe se u priopćenju DSHV-a.

Za zločine nad Hrvatima u Vojvodini pravomoćno je osuđen, pred Mehanizmom za Međunarodne kaznene sudove u Haagu, jedino Vojislav Šešelj. „Isti onaj koji je nakon toga, mimo svih demokratskih načela i standarda međunarodnoga prava, nastavio svoje političko djelovanje, koje je dijelom usmjereno ne samo na nijekanje činjenica zbog kojih je osuđen – zločina nad Hrvatima u Srijemu, nego i na aktivno djelovanje u mjestu u kojemu su se zločini i događali, kao što su Hrtkovci, gdje njegova stranka ima prostor u kojem se odvijaju aktivnosti nijekanja zločina – što držimo za njihovu banalizaciju“, navodi stranka hrvatske zajednice.

DSHV ponavlja da traži zabranu djelovanja Šešelja i njegove stranke, jer se nečinjenje može tumačiti „kao ruganje nevinim žrtvama i kao nespremnost srbijanskih vlasti da se primijene neke od temeljnih preporuka Europske unije kada je riječ o politikama suočavanju s prošlošću“. „Nadamo se kako nedjelovanje glede toga ne znači i odobravanje“, zaključuje DSHV u priopćenju koje je potpisao predsjednik Tomislav Žigmanov.

Hina/EPA

U Zagrebu, 20. lipnja 2021.

BANOŽIĆ SE SASTAO S MAĐARSKIM VELEPOSLANIKOM, ZADOVOLJAN PRIJATELJSKIM ODNOSOM 18

Hrvatski ministar obrane Mario Banožić primio je u nastupni posjet mađarskog veleposlanika Nj.E. g. Csabu Demcsáka te je izrazio zadovoljstvo prijateljskim hrvatsko-mađarskim odnosima. „Obje strane izrazile su zadovoljstvo dugogodišnjim prijateljskim odnosom dviju država, a ministar obrane kazao je kako su dvije države razvile izvrsnu bilateralnu obrambenu suradnju”, navodi se u priopćenju MORH-a. Banožić se na sastanku osvrnuo na hrvatsko-mađarsku suradnju u okviru Regionalnoga središta za nadzor i provjeru naoružanja te provedbu pomoći (RACVIAC) i regionalne suradnje CEDC (Srednjoeuropska obrambena suradnja) te kroz Multinacionalno divizijsko zapovjedništvo ‒ Centar u Mađarskoj, čije su utemeljiteljice Mađarska i Hrvatske, kao i na suradnju u okviru EU-a i NATO-a itd. „Veleposlanik Demcsák predstavio je tijekom sastanka aktualnu obrambenu politiku Mađarske te istaknuo kako vjeruje u daljnji nastavak kvalitetne suradnje dviju država”, navodi se u priopćenju MORH-a.

Hina

KAO KOSOVO ZA BOŠNJAKE, BiH TREBA OSIGURATI IZBOR LEGITIMNIH HRVATA 19

Hrvatska eurozastupnica Željana Zovko u autorskom osvrtu za dnevne internetske novine Brussels Morning navela je kako Bosna i Hercegovina treba postupiti kao i Kosovo osiguravajući legitimno nacionalno predstavljanje bez mogućnosti preglasavanja od brojnijih naroda navodeći primjere Adrijane Hodžić koja je eliminirana kao predstavnica Bošnjaka u kosovskoj skupštini jer su za nju glasovali Srbi, dok je posve suprotno Željko Komšić ostao u Predsjedništvu BiH iako su za njega masovno glasovali Bošnjaci.

Podrivanje izbora Navela je kako je Hodžić pobijedila u izborima tijekom veljače u srpskim općinama, što je izazvalo prosvjede bošnjačke i romske zajednice na 18

Preuzeto (uz neznatne preinake) iz Dnevnoga pregleda tiska MVEP-a od 5. svibnja.

19 Preuzeto (uz neznatne preinake) iz Dnevnoga pregleda tiska MVEP-a od 5. svibnja.

Stranica 42

Glasnik HDK

Kosovu. Središnje izborno povjerenstvo Kosova utvrdilo je kako su pobjednički bošnjački i romski predstavnici dobili većinu glasova od srpskih zajednica, a ne njihove. Stranke su dobile više glasova u općinama sa srpskom većinom nego u općinama s većinski bošnjačkim i romskim stanovništvom, što je potaknulo optužbe da je to shema koju je stvorila stranka kosovskih Srba. Tada je Vrhovni sud Kosova potvrdio ono što je Središnje izborno povjerenstvo utvrdilo - da su glasovi koje je dobila Adrijana Hodžić nerazmjerni broju stanovnika bošnjačke zajednice. Takvi su glasovi proglašeni nevaljanima jer je nedemokratski standard da glasovi jedne zajednice osiguravaju prava predstavnika drugih zajednica te kao takvi ne mogu biti objektivna veza između birača i subjekta za kojeg se glasa.

U ovom je slučaju Adrijana Hodžić dobila većinu glasova srpske zajednice i predstavlja odstupanje od volje bošnjačkih birača, što u osnovi znači podrivanje izbornoga procesa i njegova integriteta.

Sud smatra kako izjava osobe koja se kandidira za jedan politički subjekt nije dovoljna za potvrđivanje kandidata koji se natječe za rezervirana mjesta. Ako nije u objektivnom odnosu sa zajednicom u etničkom smislu, ne može ispuniti uvjete za kandidaturu i predstavljati zajednicu rezerviranim mjestima.

Godina XIX., broj 3

„Stoga bi i BiH trebala, poput Kosova, zaštititi prava svih zajednica” ‒ ističe u osvrtu eurozastupnica Ž. Zovko.

Zoran Krešić Večernji list BiH 4. svibnja

GORDAN GRLIĆ RADMAN BORAVIO U SUBOTICI20

Ministar vanjskih i europskih poslova Gordan Grlić Radman, redoviti član HDK-a, boravio je 28. travnja u Subotici, gdje je kao osobni izaslanik predsjednika Vlade RH Andreja Plankovića, zajedno s hrvatskim izaslanstvom sudjelovao u svečanom postavljanju kamena temeljca za izgradnju Hrvatske kuće, te se susreo s predstavnicima Hrvatskog nacionalnog vijeća u Republici Srbiji (RS). Događaju su pribivali veleposlanik Hidajet Bišćević i djelatnici iz Generalnoga konzulata RH u Subotici; Zdravka Bušić, saborska zastupnica i predsjednica saborskog Odbora za Hrvate izvan RH i Z. Milas, državni tajnik Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan RH. Polaganju kamena temeljca nazočila je u ime predsjednika Vlade AP Vojvodine Dragana Milošević, pokrajinska tajnica za kulturu, javno informiranje i odnose s vjerskim zajednicama.

No, u BiH taj se scenarij godinama odvijao sa Željkom Komšićem, koji je dvostruki mandat člana Predsjedništva, između 2006. i 2014. godine, produljio još jednim 2018. godine. No, biran je uglavnom bošnjačkim glasovima, dok je na područjima gdje pretežno žive Hrvati dobio zanemariv broj glasova. Ovaj slučaj pokazuje nam kako se ignorira političku volju hrvatskog naroda i kako im se nameće Komšićev ured, ilegalni i nelegitimni zastupnik.

Komšić ‒ politički projekt „Komšić je pobijedio u dijelu Bosne gdje su Hrvati stvar statističke pogrješke. Ustavni sud osporio je Izborni zakon prema kojem je Komšić izabran”, tvrdi eurozastupnica Ž. Zovko navodeći kako je u presudi istaknuto kako treba osigurati legitimno predstavljanje konstitutivnih naroda na svim razinama onako kako je to Ustav BiH odredio. „To jasno pokazuje da je izbor Komšića politički projekt, a ne slučajan incident koji se može opravdati zakonom” ‒ navela je. Smatra kako je izbor Komšića oslabio Bosnu i Hercegovinu i dodatno poljuljao međunacionalno povjerenje.

U Zagrebu, 20. lipnja 2021.

Gordan Grlić Radman

Tijekom sastanka s predstavnicima Hrvatskog nacionalnog vijeća (HNV) u RS na čelu s predsjednicom Jasnom Vojnić razgovaralo se o postignutim rezultatima sadanjeg IV. saziva HNV-a, važnijim problemima predstavnika hrvatske nacionalne manjine u Srbiji i budućim planovima. Gđa Vojnić zahvalila je na pomoći koju RH pruža hrvatskoj nacionalnoj manjini u RS, te pobrojala rezultate postignute tijekom ovog saziva vijeća 20

Preuzeto (uz neznatne preinake) iz Dnevnoga pregleda tiska MVEP-a od 7. svibnja.

Stranica 43

Glasnik HDK

(rodnu kuću bana Josipa Jelačića u Petrovaradinu).

Kao izazove navela je tzv .'bunjevačko pitanje' i projekt formiranja Hrvatskoga školskog centra na hrvatskom jeziku i osiguran smještaj, popis stanovništva u listopadu 2022., itd. Gordan Grlić Radman kazao je da Hrvatsku kuću vidi kao simbol stoljetnog opstanka Hrvata u Srbiji, ali i kao simbol želje Hrvata da nastave pridonositi svekolikom napretku zemlje u kojoj žive i čiji su lojalni građani. Naglasio je kako RH pruža snažnu potporu hrvatsku zajednici da ostvari svoja prava i istovremeno ukazuje srbijanskoj strani na važnost poštivanja prava u ispunjavanju odredaba bilateralnog ugovora o uzajamnoj zaštiti manjina iz 2004. po načelima reciprociteta.

Nakon sastanka održana je svečanost polaganja tri kamena temeljca s područja iz kojih su tri velike skupine Hrvata došle na današnje područje RS, a položena je i vremenska kapsula u kojoj je zapisano tko i kada je položio kamen temeljac. Po završetku kulturnog programa održana je konferencija za medije.

Veleposlanstvo RH u Beogradu

U BIH NEMA NI NAZNAKE KOMPROMISA O IZBORNOM ZAKONU21

Za nešto više od mjesec dana istječe rok do kojega bi se političke stranke u BiH trebale dogovoriti o izmjenama Izbornog zakona, no nikakva kompromisa još nema na vidiku, a nov poticaj svađama dalo je stajalište Njemačke da bi glavni cilj morao biti "prevladavanje etničkih podjela" u BiH. Njemački političar Christian Schmidt trebao bi ove godine preuzeti dužnost novog visokoga predstavnika za BiH, za što ima jasnu potporu svih zapadnih država, a pitanje koje se postavlja jest što će njegovo imenovanje značiti za političke procese u zemlji opterećenoj upravo rastućim etničkim podjelama i potpunoj disfunkcionalnosti države.

Goruće pitanje izmjena izbornog zakona jedno je od onih koje bi Schmidta moglo dočekati neriješeno, a vlada u Berlinu sada je potvrdila kako je za nju načelo "legitimnog političkog predstavljanja", na kojemu inzistira HDZ BiH, za nju u najmanju ruku problematično. „Glavni politički cilj trebao bi biti prevladavanje etničkih podjela u zemlji i s tim ciljem (njemačka) Vlada odlučno zagovara djelo21

Preuzeto (uz neznatne preinake) iz Dnevnoga pregleda tiska MVEP-a od 7. svibnja.

U Zagrebu, 20. lipnja 2021.

Godina XIX., broj 3

vanje čimbenika koji su uključeni u procese u BiH te napore europskih partnera”, stoji u očitovanju Miguela Bergera, državnog tajnika u njemačkom ministarstvu vanjskih poslova. „Prema mišljenju savezne Vlade, načelo 'legitimnog političkog predstavljanja', o kojem se raspravlja u kontekstu reforme Izbornog zakona, moglo bi produbiti podjelu BiH i otežati provedbu relevantnih sudskih presuda”, dodaje se.

Bergerovo očitovanje zapravo je odgovor na pitanje što ga je Vladi Angele Merkel postavio Manuel Sarrazin, zastupnik stranke Zelenih u Bundestagu, a postalo je dostupno javnosti nakon što je objavljeno na Twitter nalogu nevladine organizacije Vijeće za demokratizaciju politike (DPC), čija je misija promicanje liberalnih političkih ideja.

Sarrazin je već u svom pitanju problematizirao koncept "legitimnog političkog predstavljanja" oko kojega se lome koplja među političarima u BiH, a Berger je potvrdio kako različite interpretacije izazivaju zabrinutost i u Berlinu, tim prije jer je njemačka vlada na stajalištu da su izborne reforme ključni prioritet među 14 preporuka za BiH što ih je još 2019. definirala Europska komisija. Kao i u brojnim drugim komentarima zapadnih diplomata i država, provedba presude Europskog suda za ljudska prava u slučaju "Sejdić-Finci" i u Bergerovu je očitovanju istaknuta kao najvažniji problem koji valja riješiti, dok presuda Ustavnog suda BiH u slučaju "Ljubić" nije niti spomenuta.

Nove žestoke polemike i udaljena stajališta Upravo je ta činjenica bila povodom nove runde žestokih polemika među hrvatskim i bošnjačkim političarima i strankama u BiH, a i jedni i drugi su požurili ustvrditi kako Njemačka zagovara upravo ono što i oni sami traže i predlažu. Prvi je reagirao član Predsjedništva BiH Željko Komšić, koji je ocijenio kako je stajalište Njemačke "potpuni poraz politike HDZ BiH i Zagreba" dodatno optužujući Hrvatsku da podupirući Dragana Čovića zapravo podupire antieuropsku politiku. „Radi se o još jednoj snažnoj poruci protiv etničkih podjela u BiH i etničkih izbornih jedinica, ovoga puta iz Njemačke. Krajnje je vrijeme da se okrenemo provedbi presuda Europskog suda za ljudska prava, a ne raspravama o željama Čovića i HDZ-a”, izjavio je Komšić.

Ubrzo mu se sličnim komentarima pridružio predsjednik Stranke demokratske akcije (SDA) Bakir Izetbegović, koji je ustvrdio kako u Berlinu misle

Stranica 44

Glasnik HDK

isto kao u njegovoj stranci. „Zahtjev SDA je, dakle, da svaki građanin na svakom pedlju ove zemlje ima jednaka prava, da može glasovati za koga god hoće i kandidirati se za svaku poziciju. I bez toga ne će biti prihvaćene izmjene izbornog zakona”, izjavio je Izetbegović ponovno poručivši da se uloga Domova naroda u parlamentima Federacije i države BiH također mora reducirati.

Upravo je to ocijenio glavnim kamenom spoticanja u pregovorima s HDZ-om te je izrazio očekivanje kako će Schmidt, kao novi visoki predstavnik, djelovati na tragu politike iza koje stoji njemačka Vlada.

Očekivano, sasvim drugačija interpretacija uslijedila je iz Hrvatskog narodnog sabora (HNS), koordinacije većine hrvatskih političkih stranaka okupljenih pod okriljem HDZ-a. Izjave poput Komšićeve i Izetbegovićeve ocijenili su zlonamjernima i tendencioznima, no i sami su konstatirali kako "legitimno predstavljanje" može biti jedno od sredstava diskriminacije. Za HNS ipak nema dvojbe kako je nužno provesti ne samo presudu "Sejdić-Finci", nego i onu u slučaju "Ljubić" jer u BiH, kako je to konstatiralo i Venecijansko povjerenstvo Vijeća Europe, još nije sazrelo vrijeme za ustroj BiH kao države kroz vladavinu većine, ali se ne može dopustiti niti da bilo tko bude diskriminiran zbog svoje nacionalne pripadnosti. „Ako bi legitimno predstavljanje podrazumijevalo da Hrvati biraju samo Hrvate ili Srbi samo Srbe, takav model dodatno bi vodio u podjele i podrazumijevao još veću diskriminaciju u demokratskom i nacionalnom pogledu i bio poraz za europsku BiH”, navodi HNS. On tvrdi kako je to i bit poruke iz Berlina koju HNS podupire jer želi unutarnje, društveno i političko ujedinjenje Bosne i Hercegovine bez diskriminacije bilo koga.

Predstavnici HNS-a navode i kako ne će odustati od zahtjeva koji sprječavaju diskriminaciju i dominaciju Bošnjaka, koje optužuju da su svojim glasovima do sada tri puta izabrali Komšića za člana Predsjedništva BiH, a sugeriraju kako bi najbolje bilo primijeniti model predstavljanja njemačke govorne zajednice u Belgiji.

Hina

pIŠIMO ZA vI. KNJIGU SJEĆANJA I PRILOGA ZA POVIJEST diplomaCIJE REPUBLIKE HRVATSKE! U Zagrebu, 20. lipnja 2021.

Godina XIX., broj 3

ŽALBE BEZ KRAJA: NOVE ZAVRZLAME U CESTOVNOM POVEZIVANJU JUGA PELJEŠKIM MOSTOM22

Gradnju Pelješkog mosta i pristupnih cesta obilježile su brojne žalbe, od kojih je dobar dio bio zlonamjeran s ciljem da se uspori natječaj i dobije vremena za slaganje ponude. Provođenje i okončanje natječaja za gradnju samog mosta usporile su prvo bile žalbe na natječajnu dokumentaciju, a zatim i na odluku da most gradi kineski China Bridge and Road Corporation (CRBC). Austrijski Strabag i talijanski Astaldi ne samo da su se žalili Državnoj komisiji za kontrolu postupaka javne nabave (DKOM) već su ju i tužili Upravnom sudu jer je odbila njihove žalbe. I javno nadmetanje za nadzor radova na gradnji Pelješkog mosta usporavale su brojne žalbe.

Žalili se Dalekovod i Strabag A onda su na red došli i natječaji za gradnju pristupnih cesta. Za ta dva posla, dionicu Duboka – Sparagovići te Stonsku zaobilaznicu, dionicu Sparagovići – Papratno – Doli, vodila se žestoka bitka žalbama između Strabaga i grčkog Avaxa. Na kraju je svaki dobio po jedan od ta dva natječaja. No to nije bio kraj sage o žalbama na natječajima za realizaciju projekta cestovnog povezivanja juga Hrvatske. DKOM je prošli tjedan zaprimio dvije nove vezane uz taj projekt, a odnose se na nadmetanja za opremanje pristupnih cesta Pelješkom mostu i stonske obilaznice. Ponude na tom natječaju procijenjene vrijednosti radova od 83,1 milijun kuna bez PDV-a otvorene su u prosincu 2020., a Hrvatske ceste u travnju su donijele odluku da posao dobije tvrtka Telur čija je ponuda od 72,2 milijuna kuna ocijenjena kao najpovoljnija.

22

Preuzeto (uz neznatne preinake) iz Dnevnoga pregleda tiska MVEP-a od 7. svibnja.

Stranica 45

Glasnik HDK

Godina XIX., broj 3

Odlukom nisu bili zadovoljni drugi ponuđači. Stoga su Dalekovod i Strabag prošli tjedan uložili žalbe DKOM-u. Dalekovodova ponuda bila je "teška" 79 milijuna kuna, a Strabagova 82,9 milijuna kuna. Španjolska Comsa je pak ponudila da će pristupne ceste Pelješkom mostu opremiti za 107 milijuna kuna, a njezina je ponuda odbijena jer je ponudila umjesto projektiranog sustava jednakovrijedan, ali drukčiji sustav rasvjete za sve tunele na pristupnim cestama.

Hrvatske ceste (HC) su inače još krajem 2019. objavile nadmetanje za napajanje i opremanje pristupnih cesta Pelješkom mostu i Stonske zaobilaznice, koji je bio podijeljen u dvije skupine – skupina A se odnosila na napajanje, a B na opremanje. No na tom je nadmetanju odabran izvođač radova samo za napajanje, a posao je dobio konzorcij tvrtkā Valard, Elektrocentar Petek, TehnoElektro i Dalekovod. Vrijednost njihove ponude iznosi 69,4 milijuna kuna, dok je procijenjena vrijednost radova za tu skupinu iznosila 52,1 milijun kuna.

Previsoke ponude Nadmetanje za skupinu B poništeno je. Jedina ponuda koja je pristigla za opremanje, Dalekovoda i Elektrocentra Petek, iznosila je 99,8 milijuna kuna, dok je procijenjena vrijednost radova za tu skupinu bila 42,3 milijuna kuna. Kako je bila 135 % veća od procijenjene vrijednosti radova, ponuda je odbačena, ali i proglašena neprikladnom jer je nuđena i drukčija oprema od one koja se tražila u natječajnoj dokumentaciji.

HC je inače početkom 2019. bio raspisao natječaj za napajanje i opremanje samo dionice Duboka – Sparagovići (38,2 milijuna kuna), no iznosi u svim pristiglim ponudama na taj natječaj bili su previsoki pa je nadmetanje poništeno. Nakon toga su u HC-u odlučili, kako bi ubrzali proces, ići s jednim natječajem za napajanje i opremanje svih poddionica pristupnih cesta Pelješkom mostu.

Josip Bohutinski Vecernji.hr

FUCHS O IDENTITETU HRVATA BOKE KOTORSKE: NADAM SE PREPORUKAMA KOJE MOŽEMO UVRSTITI U KURIKUL23

Otvoren je znanstveni skup Identitet Hrvata Boke kotorske u Institutu društvenih znanosti Ivo Pilar u Zagrebu. Brojni su uglednici, predvođeni izaslanikom predsjednika Vlade RH, ministrom znanosti i obrazovanja Radovanom Fuchsom, istaknuli važnost očuvanja identiteta i kulturne baštine bokeljskih Hrvata. „Ministarstvo znanosti i obrazovanja će svakako kao i do sada davati potporu obrazovanju djece i naravno svih ostalih stvari u smislu projektnih i drugih aktivnosti kako bi Hrvati u Boki očuvali svoj identitet te nastavili živjeti po jednakim pravnim osnovama, najmanje u opsegu i pravima koje pruža Hrvatska nacionalnim manjinama, a isto očekujemo i od zemalja u kojima žive hrvatske nacionalne manjine. Vjerujem da će ova konferencija dati čitav niz preporuka što bismo mogli uvrstiti u kurikule povijesti i možda kurikule iz umjetničkih predmeta”, kazao je Fuchs.

Znanstveni skup Identitet Hrvata Boke kotorske okupio je krucijalne znanstvene institucije na čelu s Institutom društvenih znanosti Ivo Pilar (Hrvatsko katoličko sveučilište, Hrvatski studiji, Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje i Zavod za povijesne znanosti HAZU), a održava se uz pokroviteljstva nadležnih Ministarstava vanjskih i europskih poslova, znanosti i obrazovanja, kulture i medija te Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan RH. „Veliko je zadovoljstvo vidjeti potporu pokrovitelja koji su od početka uz nas. Nakon pozdravnih riječi ministra znanosti i predstavnika Vlade gospodina Radovana Fuchsa imamo jamstvo da ćemo zajedničkim snagama kurikul obogatiti hrvatskom baštinom Boke kotorske. Sretni smo i zadovoljni te idemo dalje do ostvarenja cilja” – rekla je jedna od pokretačica inicijative, prof. dr. Vanda Babić.

Drugi dio znanstvenoga skupa održat će se u subotu, 8. svibnja u Tivtu u Crnoj Gori. Zaključke u Tivtu potpisat će ministar vanjskih i europskih poslova Republike Hrvatske dr. sc. Goran Grlić Radman i prof. dr. Željko Holjevac. „Skup se nakon Zagreba nastavlja u Tivtu s 26 tema s pomoću kojih će vrhunski stručnjaci predstaviti kulturu Boke kotorske, a sve s ciljem da temeljna znanja o Hrvatima Boke kotorske uđu u nacionalni kurikul, 23

U Zagrebu, 20. lipnja 2021.

Preuzeto (uz neznatne preinake) iz Dnevnoga pregleda tiska MVEP-a od 7. svibnja.

Stranica 46

Glasnik HDK

pogotovo u predmete povijesti, hrvatskog jezika i slično kako bi mladi naraštaji u školama usvojili temeljne činjenice do kojih mi ovdje kao znanstvenici dolazimo istraživanjem te ta znanja imali kao dio svoje osobne kulture” – istaknuo je prof. dr. sc. Željko Holjevac, ravnatelj Instituta društvenih znanosti Ivo Pilar.

Vecernji.hr 6. svibnja 2021.

‘NA MISAMA SUBOTIČKE BISKUPIJE NE ĆE SE KORISTITI BUNJEVAČKA IKAVICA NEGO ISKLJUČIVO HRVATSKI JEZIK‘24

U službenim liturgijama u Katoličkoj crkvi na području Subotičke biskupije ne će se koristiti bunjevačka ikavica nego isključivo hrvatski jezik, odnosno, mađarski, za tamošnje katoličke vjernike, koji su Mađari po narodnosti. Ovu važnu odluku objavio je Mirko Štefković, ekonom Subotičke biskupije, u razgovoru za Radio-televiziju Vojvodine, koji je pritom podsjetio kako „to nije nova tema, jer je i prije nekoliko godina bilo zahtjeva da se bunjevačka ikavica uvrsti u službene liturgijske jezike“. Subotička biskupija dio je Beogradske crkvene pokrajine, a od prošle godine vodi ju biskup mons. Slavko Večerin. Značajna je jer okuplja najveći dio katolika u susjednoj državi – oko 290.000 od 357 tisuća, koliko ih službeno živi u Republici Srbiji. Štefković je pojasnio stav Katoličke Crkve: „Imamo naše stare molitvenike koji su pisani na ikavici, također i mnoštvo božićnih i uskrsnih pjesama koje su tiskane na hrvatskome jeziku, na ikavici. One se mogu koristiti i dalje bez problema i oko toga nema nikakvih zapreka. Međutim, kada je u pitanju Božja Riječ te službeni liturgijski tekstovi, mi tu uopće nemamo slobodu za bilo kakve ‘kreativnosti’, nego jednostavno moramo poštivati ono što nam je dano. Ovdje, u Republici Srbiji, Katolička crkva koristi liturgijske knjige koje objavljuje i odobrava Hrvatska biskupska konferencija, a za vjernike Mađare koristimo liturgijske knjige koje izdaje i odobrava Mađarska biskupska konferencija“. Inače, inicijativu da se, pokraj srpskog, mađarskog i hrvatskog, za službeni jezik na teritoriju Grada Subotice proglasi i bunjevačka ikavica, pokrenuo je gradonačelnik Subotice Stevan Bakić početkom ožujka ove godine, 24

Preuzeto (uz neznatne preinake) iz Dnevnoga pregleda tiska MVEP-a od 7. svibnja.

U Zagrebu, 20. lipnja 2021.

Godina XIX., broj 3

i tako izazvao snažne reakcije tamošnje hrvatske zajednice.

Jedinstven zaključak je da se time želi osporiti da su Bunjevci dio hrvatske nacije. Tome se protive politička stranka Demokratski savez Hrvata u Vojvodini, Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata, Institut za hrvatski jezik, ali i svećenici Subotičke biskupije Andrija Anišić i Tomislav Vojnić Mijatov.

Međutim, vlasti u Subotici odbacile su sve primjedbe koje su išle u prilog nemogućnosti da bunjevačka ikavica bude proglašena službenim jezikom uz obrazloženje kako „nisu od značenja za odluku da se predloži uvođenje bunjevačkog jezika u službenu uporabu, te na nju ni na koji način ne utječu”. Ipak, nisu uspjeli uvjeriti tamošnju Katoličku crkvu.

Robert Bajruši 6. svibanj 2021.

GRLIĆ RADMAN U JANJEVU OBEĆAO POMOĆ KOSOVSKIM HRVATIMA, DRŽI DA BI TREBALI BITI I U USTAVU25

Ministar vanjskih i europskih poslova Gordan Grlić Radman, redoviti član HDK-a, posjetio je u četvrtak 6. svibnja hrvatsku zajednicu na Kosovu, poručivši u Janjevu da će Hrvatska raditi na razvojnoj pomoći tom kraju. „Ovo je mjesto koje zaslužuje opstanak i Hrvatska će država raditi na tome, ne samo humanitarnom, nego i razvojnom pomoći kako bi pripomogla ostanku ljudi u Janjevu“, kazao je hrvatski šef diplomacije u selu „u kojem Hrvati žive više od sedam stoljeća“, no kojih je danas samo 162. Ministar je kazao i kako bi Hrvati trebali biti priznati u kosovskom ustavu, „bez obzira na to koliko ih ima“, pa je dodao da je Hrvatska ove godine za kosovske Hrvate dala 300 tisuća kuna. Posjetio je u Janjevu i župu sv. Nikole gdje je pribivao prvoj pričesti i krizmi.

Ministar Grlić Radman sastao se ranije u četvrtak u Prištini s kosovskom ministricom vanjskih poslova Donikom Gervallom Schwarz koju je zamolio „ da se osobno zauzme za poboljšanje i reguliranje statusa“ kosovskih Hrvata. U kosovskoj prijestolnici šef hrvatske diplomacije objavio je da Hrvatska Kosovu donira 10 tisuća doza cjepiva protiv covida-19. Grlić Radman u Prištini 25

Preuzeto (uz neznatne preinake) iz Dnevnoga pregleda tiska MVEP-a od 7. svibnja.

Stranica 47

Glasnik HDK

Godina XIX., broj 3

je i podsjetio da je Hrvatska bila među prvim državama koje su priznale neovisnost Kosova, pa dodao da je službeni Zagreb „snažno podupirao uključenje Kosova u međunarodne i regionalne organizacije“, što će činiti i dalje.

N. S./Hina

skupina hrvatskog naroda”. „Mi želimo sa Srbijom riješiti sva otvorena pitanja. Dobiti odgovor o 1869 nestalih. Želimo također odštetu za logoraše, ljude koji su bili po logorima po Vojvodini i cijeloj Srbiji”, rekao je ministar Grlić Radman.

MINISTAR GRLIĆ RADMAN: ANTIHRVATSKA HISTERIJA U SRBIJI JE NEPOTREBNA26

BORRELL: NEMA VIŠE ŠUPLJIH RIJEČI! KLJUČNA STVAR ZA BIH JE USTAVNA I IZBORNA REFORMA27

Antihrvatska histerija koja se pojavljuje iz Srbije je nepotrebna, a njezin generator je prikrivanje pasivnosti srbijanske strane da hrvatskoj manjini u Srbiji osigura ista prava koja srpska manjina ima u Hrvatskoj, rekao je u petak 7. svibnja tijekom posjeta Podgorici ministar vanjskih i europskih poslova RH Gordan Grlić Radman, redoviti član HDK-a. Ministar je odgovarao na pitanje novinara da prokomentira stajalište srbijanskih dužnosnika, koji su nakon što je Grlić Radman u Prištini rekao da će Hrvatska povećati broj svojih pripadnika u sastavu KFOR-a, ustvrdili, između ostalog, kako bi šef hrvatske diplomacije volio da može rasporediti „okupacijske snage na prostoru Srbije ”, ali da će mu za to trebati „mnogo više od onog što s premijerom Kosova Albinom Kurtijem može smisliti”.

Ministar Grlić Radman je u Podgorici pojasnio da je u Prištini, tijekom posjeta 34. kontingentu Hrvatske vojske u okviru KFOR-a, govorio o povećanju broja vojnika što Hrvatska kao odgovorna članica NATO saveza ima pravo, istaknuvši da ne zna „zašto bi bilo tko sa strane bio pogođen tom izjavom”. „Ta nekakva antihrvatska histerija koja se pojavljuje iz Srbije, je nepotrebna…Možda je generator svih tih pitanja prikrivanje pasivnosti srbijanske strane da hrvatskoj manjini u Srbiji osigura ista prava koja srpska manjina ima u Hrvatskoj”, rekao je.

On je pojasnio da je Hrvatska kao odgovorna članica EU usvojila sve europske vrijednosti pa Srbi u Hrvatskoj imaju tri fiksna mjesta u Saboru, što temelj ima u ugovoru iz 2004. godine, koji srbijanska strana, kako je rekao, ne poštuje. Također je rekao da se u Srbiji donose političke odluke čiji je cilj razbijanje jedinstva hrvatske zajednice u Srbiji stvaranjem takozvanog bunjevačkog jezika, „a znamo da su Bunjevci etnička

Hina/Vlada

Visoki predstavnik Europske unije (EU) i potpredsjednik Europske komisije Josep Borrell napisao je blog na temu "Čelnici Bosne i Hercegovine moraju nastaviti s reformama", prenosi N1.

Uoči sastanka Vijeća za vanjske poslove 10. svibnja, poslao sam jasnu poruku vođama Bosne i Hercegovine tijekom važne rasprave s Predsjedništvom zemlje: oni moraju prestati koristiti nacionalističku retoriku podjela i umjesto toga se fokusirati na brzi napredak o reformama. Sutra (10. svibnja, op. hms28) ćemo na Vijeću vanjskih poslova EU razgovarati o situaciji na zapadnom Balkanu. Ova regija, u našem neposrednom susjedstvu, ima visoki prioritet na dnevnom redu EU: želimo pratiti ove zemlje na njihovu putu k budućem članstvu u EU. Međutim, zapadni Balkan trenutno se suočava sa nekoliko ozbiljnih poteškoća, poput suzbijanja pandemije COVID-19, odnosa Beograda i Prištine, nedostatka napretka u pristupnim pregovorima Albanije i Republike Sjeverne Makedonije i trenutnih problema u Crnoj Gori. O svim tim pitanjima razgovarat ćemo sutra. Međutim, želio bih u ovom blogu naglasiti posebno tešku situaciju u Bosni i Hercegovini.

Prije deset dana imao sam video konferenciju s trojicom članova Predsjedništva Bosne i Hercegovine, Miloradom Dodikom, Šefikom Džaferovićem i Željkom Komšićem. Nadovezujući se na svoj intenzivni angažman posljednjih mjeseci, zatražio sam ovaj sastanak jer se politička atmosfera u Bosni i Hercegovini u posljednje vrijeme znatno pogoršala. Svjedočili smo uznemirujućoj migrantskoj krizi krajem prošle godine s vrlo nefunkcionalnim odgovorima vlasti u BiH. Posljednjih tjedana također negativni spin oko tekućih razgovora 27

26

Preuzeto (uz neznatne preinake) iz Dnevnoga pregleda tiska MVEP-a od 7. svibnja.

U Zagrebu, 20. lipnja 2021.

Preuzeto (uz neznatne preinake) iz Dnevnoga pregleda tiska MVEP-a od 10. svibnja.

28 Hrvatski medijski servis

Stranica 48

Glasnik HDK

o neophodnim izbornim i ustavnim reformama kulminirao je raznim ‘non-paperima’, u kojima su neki kritizirali EU/SAD zbog njihove uloge u pomaganju u tim naporima. Jedan od njih također je pozvao na prekrajanje granica u regiji i podjelu Bosne i Hercegovine po etničkim linijama, što je pogoršalo atmosferu i pokrenulo zagovaranje secesionističke agende i zapaljive reakcije.

Stoga sam odlučio sazvati članove Predsjedništva.

Bio je to težak sastanak, s mnogo napada i optužaba između triju članova Predsjedništva BiH. Sa svoje strane poslao sam im snažnu i jasnu poruku.

Prvo, Zapadni Balkan, uključujući Bosnu i Hercegovinu, prioritet je na dnevnom redu EU-a. Zbog toga sam zakazao raspravu o regiji na narednom Vijeću za vanjske poslove 10. svibnja. Naša posvećenost regiji i njezinoj perspektivi prema EU-u ogleda se u razinama financijske potpore EU-a bez presedana – uključujući ublažavanje utjecaja COVID-19.

Prošlog tjedna, zajedno s ostalim zemljama zapadnog Balkana, Bosna i Hercegovina je primila prvu seriju cjepiva koje financira EU iz specifičnog aranžmana koji smo napravili za regiju: 213.822 doze BioNTech/Pfizer od ukupno 651.000 za cijelu regiju bit će dostavljene do kraja kolovoza. EU cjepiva dolaze bez ikakvih uvjeta – mi ih ne prodajemo, već ih doniramo.

Kada smo prošlog studenog u Sarajevu obilježili 25. obljetnicu Daytonskog mirovnog sporazuma, Predsjedništvo BiH se obvezalo da će pojačati napore kako bi osiguralo da svi građani mogu živjeti dostojanstveno, uz obostrano priznanje, poštovanje i razumijevanje. Retorika koja dovodi u pitanje integritet Bosne i Hercegovine ide u suprotnom smjeru i mora se zaustaviti. Govoriti o secesiji, novim granicama, daljim etničkim podjelama ili ratu opasno je i neprihvatljivo. Stav EU-a nije se promijenio i ne će se promijeniti: podupiremo teritorijalni integritet i suverenitet Bosne i Hercegovine, a njezina budućnost leži u EU-a kao ujedinjena i suverena zemlja. Snažno potičem svoje kolege da stanu na kraj svakom kontraproduktivnom diskursu i akcijama.

Kada sam bio u Sarajevu prošloga studenog, imao sam detaljan razgovor s članovima Predsjedništva BiH. Tada smo očekivali da će vlasti Bosne i Hercegovine iskoristiti ovu neizbornu godinu da se odlučno pomaknu s Daytona na Brussel, sa znatnim napretkom u provedbi 14 ključnih prioriteta utvrđenih u Mišljenju Europske komisije još u

U Zagrebu, 20. lipnja 2021.

Godina XIX., broj 3

svibnju 2019. Već je svibanj 2020. i nažalost do sada je postignut vrlo mali napredak. Građani BiH i države članice EU žele vidjeti veći napredak i žele ga vidjeti sada. Čelnici zemlje trebali bi iskoristiti priliku za predstojeću raspravu u Vijeću za vanjske poslove u svibnju i predstojeću raspravu u Vijeću za stabilizaciju i pridruživanje EUBiH kako bi iznijeli pozitivne vijesti. Oni bi trebali doći pred stol s konkretnim rezultatima, a ne samo s obećanjima, pogotovo kada smo ta obećanja već čuli. Nema više šupljih riječi. Samo akcija i napredak mogu pokrenuti Bosnu i Hercegovinu naprijed na putu pridruživanja EU-u i dovesti do statusa kandidata. Nedostatak napretka i nastavak retrogradne retorike i djelovanja imali bi suprotan učinak.

Ključna stvar koja mora biti postignuta jest ustavna i izborna reforma. Ovo može zvučati ambiciozno, ali ne postoji način da se izbjegnu izmjene i dopune Ustava BiH kako bi se udovoljilo standardima EU-a i provela tekuća presuda Europskog suda za ljudska prava Sejdić i Finci. Bosni i Hercegovini je također potreban izmijenjeni izborni okvir u skladu s preporukama OSCE-a i GRECOa. Znam da su ove reforme teške i da se dotiču vrlo osjetljivih pitanja: potreban nam je konstruktivan angažman svih vođa iz političkoga spektra i civilnog društva da bismo uspjeli.

Jačanje vladavine zakona također ostaje neophodno. Sasvim je moguće finalizirati usvajanje zakona o javnim nabavkama, zakona o sukobu interesa i izmjena zakona o Visokom sudskom i tužiteljskom vijeću u narednim mjesecima u skladu sa zahtjevima EU-a. Sve drugo samo bi signaliziralo opstrukciju reformā potrebnih na europskom putu.

Konačno, uloga EU -a, zajedno sa Sjedinjenim Državama, je da olakša pregovore i osigura da prijedlozi na stolu budu usklađeni sa standardima EU-a. Pokušaji lažnog predstavljanja uloge i namjere EU-a i naših međunarodnih partnera u Bosni i Hercegovini su neprihvatljivi. Moj specijalni predstavnik, koji je ujedno i predstavnik EU-a u BiH, veleposlanik Johann Sattler i njegovo osoblje, imaju moje puno povjerenje i potporu. Posljednjih mjeseci uložio sam vrijeme i energiju da poduprem Bosnu i Hercegovinu na putu reformā i pristupanja EU-u. Vlasti BiH sada trebaju pokazati državama članicama EU-a da mogu ispuniti ovaj važan plan. /HMS/10. svibnja 2021.

Stranica 49

Glasnik HDK

GRLIĆ RADMAN: KONCEPT KONSTITUTIVNIH NARODA KLJUČAN ZA STABILNOST BIH29

„Koncept triju konstitutivnih naroda u BiH nije u suprotnosti s presudom Sejdić-Finci i on je ključan za funkcionalnost, stabilnost i europski put te zemlje”, izjavio je u ponedjeljak u Bruxellesu hrvatski šef diplomacije uoči rasprave o zapadnom Balkanu. „Najveći izazov u regiji je stanje u Bosni i Hercegovini i tu bih htio naglasiti važnost koncepta triju konstitutivnih naroda, koji je ključan za funkcionalnost, stabilnost i europski put te zemlje.

Suprotno onome što se nedavno pojavilo u medijima, taj koncept nije nekompatibilan s presudom Sejdić-Finci”, rekao je ministar prije početka sastanka šefova diplomacija država članica EU-a, na kojem je zapadni Balkan jedna od glavnih tema. „Ključna je eliminacija bilo koje vrste diskriminacije u izbornom procesu, a to se može postići dopunom Izbornog zakona”, dodao je Grlić Radman. Europski sud za ljudska prava presudio je još krajem 2009. da su pravila za izbor članova Predsjedništva BiH diskriminatorna jer građani koji ne pripadaju jednom od triju konstitutivnih naroda ne mogu biti birani.

Kod izbora članova Predsjedništva pojavio se još jedan problem u Federaciji BiH, problem entiteta iz kojeg se biraju hrvatski i bošnjački član Predsjedništva. Brojniji Bošnjaci već su tri puta glasovali za hrvatskoga člana Predsjedništva, koji ima jako slabu potporu među Hrvatima. Grlić Radman je rekao da se EU mora više angažirati na zapadnom Balkanu i imati strateški pristup. Istaknuo je da zemlje u regiji moraju raditi na demokratskoj transformaciji, ljudskim pravima i vladavini prava, a EU treba ispuniti svoja obećanja. „To znači otvaranje pristupnih pregovora sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom, viznu liberalizaciju za Kosovo, Crna Gora treba ostati privržena europskom putu, a Srbija se treba usredotočiti na reforme i prevladavanja nasljeđa rata”, rekao je. „Mi se moramo angažirati, investirati u stabilnost i sigurnost zapadnog Balkana jer su to investicije u stabilnost i sigurnost Europe”, zaključio je hrvatski ministar vanjskih i europskih poslova.

Europska služba za vanjsko djelovanje pripremila je za današnji sastanak non-paper o pojačanom angažmanu EU-a na zapadnom Balkanu. U tom 29

Preuzeto (uz neznatne preinake) iz Dnevnoga pregleda tiska MVEP-a od 10. svibnja.

U Zagrebu, 20. lipnja 2021.

Godina XIX., broj 3

radnom dokumentu kaže se da zemlje zapadnog Balkana imaju jasan cilj postati punopravnim članicama EU-a i da ne žele neke alternativne aranžmane poput pojačane gospodarske, trgovinske i financijske suradnje kao zamjenu za članstvo. Ističe se da ova godina nudi dobre izglede za konkretan i znatan napredak tih zemalja na putu prema EU-u. Od njih se traži da rade na jačanju dobrosusjedskih odnosa i učine odlučne napore za pronalaženje konačnih i uključivih rješenja i njihovu provedbu kada je riječ o bilateralnim sporovima i nasljeđu prošlosti. Navodi se i spremnost nove američke administracije da zajedno s EU-om djeluje na zapadnom Balkanu. „Promicanjem angažmana NATO-a, američka vanjska politika u regiji počiva na premisi da će EU konsolidirati jedinstvo Europe i integrirati zapadni Balkan. Sjedinjene Države aktivno podupiru taj proces i reforme koje s tim idu, ali i očekuju da EU predvodi i ostvari tu viziju”, kaže se u tom dokumentu.

U dokumentu se ističe i da je za Bosnu i Hercegovinu ključno ove godine napredovati u ispunjavanju 14 ključnih prioriteta koje je definirala Europska komisija. „Ova godina, u kojoj nema izbora, pruža priliku za davanje novog zamaha na putu zemlje prema EU-u, gurajući naprijed ključne reforme koje će pridonijeti funkcionalnosti zemlje, počevši od izborne i ustavne reforme. EU će raditi na tom cilju preko svojega posebnog izaslanika u BiH, zajedno sa Sjedinjenim Državama i ostalim partnerima”, naglašava se u dokumentu. Za Srbiju i Crnu Goru navodi se da trebaju ubrzati reforme, posebice u području vladavine prava i upravljanje te da trebaju „konsolidirati svoju geopolitički orijentaciju”. Od Srbije i Kosova očekuje se snažan angažman na postizanju sveobuhvatnog obvezujućeg sporazuma o normalizaciji odnosa, te ističe da „nema vremena za gubljenje”.

Hina KNJIŽEVNA VEČER NA DALJINU U GARI30

Garska hrvatska samouprava organizirala je književnu večer na daljinu (online) s dvjema temama na platformi Microsoft Teams 29. travnja. Neven Marčić, konzul savjetnik, pozdravio je sve sudionike. Teme su bile nakladništvo bačkih Hrvata u Mađarskoj u 20 st. i pjesništvo Garkinje Katice Szendrei-Faller i Katice Varga. Predavač je bio dr. sc. Silvestar Balić, znanstveni suradnik Znanstve30

Gara je hrvatsko naselje na krajnjem jugu mađarskog dijela Bačke.

Stranica 50

Glasnik HDK

Godina XIX., broj 3

nog zavoda Hrvata u Mađarskoj u Pečuhu, a voditelj (moderator) Martin Kubatov, predsjednik Hrvatske samouprave Gare.

O Hrvatima u Mađarskoj, kao posebnoj manjinskoj zajednici govori se od kraja I. svjetskog rata od kada su od vlastitoga matičnog korpusa odvojeni državnim granicama, a nisu istraženi. Ovaj nedostatak pokušava se nadoknaditi sastavljanjem retrospektivnog popisa hrvatskih izdanja u Mađarskoj od 1918. do 2015. Nakon prikupljanja podataka dobiven je popis od preko tisuću jedinica.

Specifični događaji utjecali su na Hrvate u Mađarskoj u posljednjih 100 do 150. godina. Pozornost je posvećena književnim i kulturnim časopisima, te hrvatskim udžbenicima koji se kod Hrvata u Mađarskoj pojavljuju krajem 20. st. Godišnja izdanja poput kalendara, godinama su bila jedino štivo na hrvatskom jeziku. Izdanja nerijetko služe raznim nacionalno-integracijskim procesima, političkim ideologijama, i sl. Na taj način možemo razumjeti procese koji su u posljednjih sto godina oblikovali, ne samo nakladništvo, već i cjelokupnu hrvatsku zajednicu u Mađarskoj. Dok je za vrijeme Ivana Antunovića (19. st.) pitanje bilo tko će financirati novine, danas je u Mađarskoj najvažnije tko će pisati i čitati novine i ostala izdanja na hrvatskom jeziku.

Druga tema predavanje bila je poezija K. Szendrei i K. Varga i kontinuitetu bunjevačko-hrvatske književne tradicije u Mađarskoj nakon 1945. U dijalogu s autoricama, predavač ističe da autorice ne tematiziraju svoj rodni kraj, ne govore o propadanju svoje zajednice, a jezik stvaralaštva je dijalekt ‒ srpskohrvatski.

Generalni konzulat RH u Pečuhu

KAD JE POČEO RAT U BIH: 9. SVIBNJA ‘91. U ŠIROKOM BRIJEGU, 1. LISTOPADA ‘91. U RAVNOM ILI 5. TRAVNJA ‘92. U SARAJEVU?31

Tko su hrabri ljudi koji su 6. svibnja 1991. godine u Slavonskom Brodu tijelima spriječili "JNA" da odveze tenkove proizvedene u toj tvornici i iskoristi ih za agresiju na Hrvatsku? Tko su nenaoružani ljudi koji su na čakovečkoj zaobilaznici 28. lipnja 1991. zaustavili tenkovsku kolonu "JNA" koja se kretala prema Murskom Središću u namjeri da spriječi odcjepljenje Slovenije i Hrvatske? Tko su u Bosni i Hercegovini Šujičani i Kuprešaci koji su 9. svibnja 1991. rekli "stop" oklopnoj mašineriji 31

Preuzeto (uz neznatne preinake) iz Večernjeg lista BiH ‒ kolumne Joze Pavkovića od 11. svibnja.

U Zagrebu, 20. lipnja 2021.

"JNA"? Imena svih tih hrabrih heroja nikada se ne će znati. Baš kao ni tisućama hrabrih Širokobriježana i onih iz drugih općina koji su 7. svibnja 1991. svojim tijelima u mjestu Pologu zaustavili 10. oklopnu mehaniziranu brigadu.

Bili smo spremni umrijeti. Da. Bio sam dio tog živoga štita. Tri dana svjedočio sam koliko je ljudi spremno dati život za obranu domovine. Tenkovima i oklopnim vozilima nismo dopustili pohod na Hrvatsku. Iako su izgledali zastrašujuće, nitko ih se nije bojao. Čak ni helikopterskog desanta, koji je osvetnički blokirao sve prometnice koje vode u Široki Brijeg i iz njega. Istodobno kada su građani blokirali "JNA", "JNA" je blokirala grad.

Počeo je rat, bez pucnjave, između ostaloga, i zato što je u tenkovima bilo i mnogo mladih vojnika Hrvata koji su još uvijek služili vojni rok. Među njima čak i glumac Leon Lučev.

Slovenac, general-major Miroslav Zorc, tadanji zapovjednik 4. korpusa "JNA", dobio je tog 7. svibnja ‘91. zapovijed iz Generalštaba u Beogradu da oklopnu brigadu iz vojarne u Mostaru premjesti u Sinj. Drugi dio tenkovske kolone već se iz smjera Banje Luke kretao prema Sinju i Kninu i trebao je biti spojen s oklopnjacima iz Mostara.

Ovaj zahtjev stigao je iz Knina od tadanjeg zapovjednika 9. korpusa "JNA" general-majora Ratka Mladića. Krajnji cilj operacije bio je blokiranje zapadne i južne Hercegovine, odsijecanje Dalmacije, stvaranje preduvjeta za uvođenje snaga "JNA" iz smjera Banja Luka – Donji Vakuf – Kupres – Mrkonjić Grad – Drvar – Livno. U nastavku cilj je bio pojačati borbene akcije kako bi se Dalmaciju presjeklo na dva ili čak tri dijela.

Tri dana trajala je prava drama. Politički vrh htio je izbjeći krvoproliće. S razglasa odzvanjale su Tuđmanove riječi: „Već ste postigli moralnu pobjedu… Raziđite se mirno, ne dopustite nepotrebne žrtve…” U Polog je došao predsjednik Predsjedništva SR BiH Alija Izetbegović. Dojmljivim govorom uvjerio je okupljene da se ljudi sklone i propuste vojsku i tako izbjegnu krvoproliće. Uvjeravao je: „Vi ste moj narod, ja sam vaš!”; „Ova armija nije ono što je bila!”; „Ja izdati ne znam!”; „Morate vjerovati meni i Tuđmanu”. Skandiralo mu se: „Alija, Alija!”

Nakon Tuđmanova i Izetbegovićeva apela te poziva domaćih političkih čelnika i franjevaca, narod je deblokirao kolonu. Hrvatsko vodstvo ovim činom postiglo je cilj. Razbijena je akcija blokiranja južne Hrvatske i internacionalizirana istina o veli-

Stranica 51

Glasnik HDK

kosrpskoj zloporabi vojske i njihovim okupatorskim pretenzijama. Istinu su umnogome razgolitili brojni svjetski mediji. Vijest iz Širokog Brijega bila je udarna od CNN-a do New York Timesa.

Svijet je svjedočio kako je goloruki narod pobijedio "treću najmoćniju vojnu silu na svijetu". O kakvu je porazu riječ, najzornije svjedoči izjava tadanjega predsjednika Predsjedništva SFRJ Borisava Jovića, koji je priznao da se "JNA" od tada više nije mogla očuvati, a isto tako ni Jugoslavija kao država.

Kada se na granici Širokog Brijega i Mostara u Pologu ovih dana obilježava 30. obljetnica, treba se zapitati je li ovaj sukob naroda i vojske zapravo službeni početak rata u BiH. Ili je možda onaj pola godine poslije, 1. listopada, kada je "JNA" napala i do temelja spalila malo hrvatsko mjesto Ravno u istočnoj Hercegovini kao dio strateškoga plana okupacije Dubrovnika. Već tada Izetbegović je kazao: „Ovo nije naš rat.” Bošnjaci pak tvrde da je rat počeo opsadom Sarajeva 5. travnja 1992. Prijepori oko datuma različitim pogledima govore o napadima i obrani Bosne i Hercegovine među Hrvatima i Bošnjacima. Umjesto jačanja savezništva žrtava velikosrpske agresije, ušlo se u međusobne sukobe. Jedni druge optužuju za agresiju, zločine i izdaju. Na obranu BiH, pa samim time i na početak rata, gleda se iz uske stranačke perspektive. Baš kao i na današnje težnje, strahove i potrebe onoga drugog naroda. Kao nekada pred tenkovima, danas stoje jedni pred drugima. Blokirani. A ‘91. bili su zajedno.

Svi mi koji smo bili u Pologu, uživo smo vidjeli početak rata. Već toga 9. svibnja 1991., dok su žene pred oklopnom kolonom od 103 vozila molile krunice, muškarci su se potiho naoružavali.

Oni koji nisu vjerovali da u Širokom Brijegu ili Ravnom nije bio početak rata, u njegovu su nastavku platili krvaviju cijenu. Agresor više nije pregovarao, već odmah ubijao i rušio. I u Pologu je malo nedostajalo da bude krvavo proljeće. Nije jer je ispred tenkova stajao hrabri, nepobjedivi narod. U nepokorenom gradu.

Jozo Pavković

Godina XIX., broj 3

PREDSTAVNICI HKD NAPREDAK S HRVATSKIM ŠEFOM DIPLOMACIJE, GENERALNOM KONZULICOM RH U KOTORU I NOVIM BISKUPOM KOTORSKIM32

Dopredsjednik HKD Napredak u Kotoru don Ivo Ćorić i dopredsjednik Središnje uprave HKD i predsjednik Povjerenstva za podružnice i članstvo Miroslav Landeka sastali su se u Generalnom konzulatu Republike Hrvatske u Kotoru s generalnom konzulicom Republike Hrvatske Jasminkom Lončarević. Ćorić i Landeka zahvalili su konzulici na prijmu i potpori koju je HKD Napredak imao tijekom proteklih godina. Upoznali su ju kako je HKD Napredak obnoviteljsku Skupštinu održao u Tivtu još 1998. godine te kakvo je oduševljenje vladalo među Hrvatima kada se poslije Drugoga svjetskog rata prvi put obnovila jedna udruga s hrvatskim predznakom u Crnoj Gori od 1942. godine, kada su Talijani ukinuli HKD Napredak.

Upoznali su ju i kako je Hrvatsko kulturno društvo Napredak – Glavna podružnica Mostara pripremila kulturni projekt pod nazivom "Stećci – svjetska baština UNESCO-a – putujuća izložba". Suorganizatori projekta su Napretkova Središnja uprava u Sarajevu te podružnice HKD Napredak u Hrvatskoj (Zadar) i Crnoj Gori (Kotor). Ovaj projekt poduprlo je i federalno ministarstvo kulture i športa.

Riječ je o pokretnoj izložbi koja prezentira umjetničke fotografije stećaka s lokaliteta pod zaštitom UNESCO-a na području Bosne i Hercegovine i Hrvatske. Sve su fotografije upotpunjene detaljnim tekstualnim objašnjenjima, uključujući opis područja na kojem je stećak fotografiran te pojedinosti o samom spomeniku. Tekst je ispisan na hrvatskom i engleskom jeziku kako bi izložbeni postav privukao što više stranih posjetitelja i na taj način im približio kulturnu i povijesnu baštinu. U sklopu "Napretkova tjedna kulture 2021." izložba je bila otvorena u ožujku u Mostaru, a ako se uskoro poboljšaju epidemiološke prilike izložba bi se trebala upriličiti i u Kotoru.

Generalna konzulica Lončarević pozdravila je održavanje jedne takve izložbe koja ima za cilj promociju kulture te poručila kako će HKD Napredak kao i svaka hrvatska udruga koja promiče i štiti hrvatsku kulturu imati njihovu potporu. Također, tijekom održavanja konferencije "Identitet Hrvata 32

U Zagrebu, 20. lipnja 2021.

Preuzeto (uz neznatne preinake) iz Dnevnoga pregleda tiska MVEP-a od 11. svibnja.

Stranica 52

Glasnik HDK

Boke kotorske", kojoj je cilj upravo zaštititi bogato kulturno nasljeđe bokeljskih Hrvata kroz njegovo uvrštavanje u nastavu u Hrvatskoj i Crnoj Gori, a koja je počela s radom u četvrtak 6. svibnja u Zagrebu, te nastavljena proteklog vikenda u Tivtu, Landeka i Ćorić susreli su se i s šefom hrvatske diplomacije Gordanom Grlić Radmanom, redovitim članom HDK-a. U kraćem razgovoru Ćorić i Landeka upoznali su ministra s činjenicom kako je HKD Napredak bio prva udruga s hrvatskim predznakom koja je nakon Domovinskom rata obnovljena u Crnoj Gori. Također su ga obavijestili kako je upravo u organizaciji HKD Napredak u Mostaru prije dvije godine održana "Večer Boke u Mostaru", gdje je upriličeno predstavljanje knjiga prof. dr. Vande Babić "Kulturalno pamćenje – ogledi o hrvatskoj kulturi i književnosti Boke" i "Boka kotorska, zaljev svetaca i hrvatske kulture" te premijerno prikazan dokumentarni film "Kad splasnu jedra", scenarista i redatelja Bože Vodopije koji je bio i generalni konzul Republike Hrvatske u Kotoru.

Dopredsjednici Napretka Ćorić i Landeka imali su srdačan razgovor i biskupom mons. Ivanom Štironjom, koji je prošlog mjeseca zaređen za kotorskoga biskupa na prigodnoj svečanosti, a koja je upravo zbog pogoršane epidemiološke situacije nije održana u Kotoru u Crnoj Gori, nego u Mostaru. I biskup Štironja podržao je održavanje izložbe "Stećci – svjetska baština UNESCO-a" u Kotoru. Naglasio je kako HKD Napredak u Kotoru treba biti okrenut upravo onom što mu je i misija, a to je promicanje kulturne baštine i stipendiranje studenata.

Inače je na konferencijama "Identitet Hrvata Boke kotorske", u Zagrebu i Tivtu predstavljeno 25 radova hrvatskih i crnogorskih znanstvenika iz različitih disciplina. Na konferenciji u Tivtu svoje radove o identitetu Hrvata Boke kotorske predstavili su Miljan Gogić (Istorijski institut Univerziteta Crne Gore): O kotorskom episkopu Grimoaldu, don Robert Tonsati (Kotorska biskupija): Vizualni identitet – masovni javni izričaji (katoličke) vjere u Boki u IX. i XX. stoljeću, Josip Uglešić – Josip Renić – Jakov Momirović (studenti 2. i 3. godine Kroatistike Sveučilišta u Zadru): Boka kotorska, biser hrvatske kulture koju treba poznavati – viđenje studenata zadarske Kroatistike, kolegija Hrvatska književna i kulturna baština Boke Kotorske. „Novonastala društveno-politička situacija u Crnoj Gori potaknula je na razmišljanje što još treba uči-

U Zagrebu, 20. lipnja 2021.

Godina XIX., broj 3

niti kako bismo zaštitili hrvatsku autohtonu baštinu Boke, ali i Hrvata Boke, Bokelja koji su se našli u sličnoj situaciji kao devedesetih godina prošlog stoljeća. S druge strane turistički vodiči o Boki kotorskoj ne prepoznaju baštinu, ne nazivaju ju i ne prezentiraju kao takvu što je na određeni način kulturocid pa je cilj potaknuti crnogorske obrazovne strukture da udžbenik o bokokotorskoj kulturnoj baštini uključe u obveznu literaturu i time iskažu kako pijetet prema onomu što je Hrvat Boke Crnoj Gori donio kao i da ispune obveze iz temeljnih prava manjina.“ – kazala je jedna od pokretačica inicijative Vanda Babić, Bokeljka i profesorica na Sveučilištu u Zadru.

HMS.ba

KOMARICA: NAŠI SU POLITIČARI PIJUNI U RUKAMA VELIKIH SILA33

Je li BiH na prekretnici, što će Dodik uraditi s pričom o mirnom razdruživanju, je li Europa na BiH pokazala svoje pravo lice, zašto su Hrvati napustili Hrvate i tko je glavni krivac, zašto Posavinu umjesto Hrvata naseljavaju lisice i gavranovi za Mrežu odgovara biskup Franjo Komarica. Kaže da njegova vjera u Boga uključuje nužno i ispravan odnos prema čovjeku. „Za razliku od Boga, čovjek je promjenjiv. Čovjek nije Bog i ne može biti tako savršen i nepromjenjiv. On je podvrgnut i protivniku Božjem, mi ga nazivamo đavlom, koji je protivnik i čovjeku. Upravo zato je, zbog svoje nesavršenosti, u stanju razočarati drugog čovjeka i ne uzvratiti mu ono što bi trebao, ljubav za ljubav.” Drži da smo mi mali narod i da smo zato kroz prošlost bili, a i danas smo, poligon tzv. velikih naroda. „Naši su narodi politički nezreli i zato su izloženi manipulacijama od strane nekih koji ih žele iskoristiti. I naši političari su zapravo samo pijuni, igrači u takvom jednom međunarodnom konglomeratu kad je u pitanju humaniziranje današnjeg čovječanstva i u Europi i izvan nje.” Navodi da su naši političari mali i ugledaju se na velike. „Bojim se da kod nas ima onoga: veži konja gdje ti aga kaže. A što se naroda tiče, ovce su to. To strašno grubo zvuči ali je nažalost sirova realnost naša.”

Kada je riječ o pričama o podjelama, granicama, mirnom razdruživanju, biskup navodi da ništa ne 33

Preuzeto (uz neznatne preinake) iz Dnevnoga pregleda tiska MVEP-a od 12. svibnja.

Stranica 53

Glasnik HDK

isključuje. „Tu priču ne vode domaći. Oni mogu biti glasni i manje glasni, ali puno ovisi o međunarodnim međusobnim odnosima evropskih i nekih drugih sila izvan Europe. Domaći političari ne bi bili uopće na svome mjestu da im nije dopustila međunarodna zajednica. To i jest problem. Zato nije pitanje kamo ide Bosna, već je pitanje za velike sile što kanite vi s nama. Quo vadis Europa? To je pitanje. U tom kontekstu mi smo, nažalost, namjerno ostavljen poligon gdje se može i dalje još odmjeravati snaga mišice aktera koji ovdje imaju svoje određene interese.”

Stranci mi kažu da mi za njih nismo ljudi Ističe da je kao čovjek član ljudskog roda i da se smatra zaduženim da se ne razdružuje ni od kojega člana ljudskog roda. “Ni od kojeg naroda, ni od koje sredine. Želim biti prijatelj svakom čovjeku, svakom narodu, svakoj sredini, svakoj zemlji, svakom gradu, svakom selu. Prema tome, što znači razdruživanje? Pa ne može danas nitko živjeti sam. Od koga će Dodik odcijepiti RS? BiH nije važna, niti je RS važan. Važan je čovjek, stanovnik BiH i RS-a. Ja ću pitati Republiku Srpsku, gdje su Banjolučani u Banjoj Luci? Zašto oni nisu u RS-u? Zašto nisu u BiH? Tko je taj političar iz BiH ili RS-a koji se smatrao zaduženim za svoje sugrađane? Nije lako voditi državu. S kime ćeš ti živjeti? Pa ti ne možeš bez Hrvatske, ne možeš bez ostatka Bosne, ne možeš bez Srbije, bez Europe.

To da nije žalosno bilo bi smiješno. Puno puta sam pitao zašto u Bosni ne vrijedi Povelja o ljudskim pravima i kažu mi zato, biskupe, što vi za nas niste ljudi. Tako meni kažu stranci.”

Navodi da političari moraju biti odgovorni za svoje poteze. “Treba ovdje omogućiti temeljna ljudska prava i za pojedince i za skupine, što etničke, što vjerske. Ako toga nema onda će uvijek neko imati razloga da kaže: nedostaje to i to. Uvažite dostojanstvo svakog čovjeka, svakog naroda, svake vjerske ili druge etničke zajednice.”

O Hrvatima u RS-u kaže: „Nisu napušteni od Boga. Pred očima suvremene europske civilizacije, kulture i svih mogućih tzv. povelja o ljudskim pravima, opet nestaje jedan narod. Hrvatski narod. Na području pola Bosne nema naroda. A to je projekt međunarodne zajednice. Ne će biti sretna Europa bez sretne BiH u jedinstvenosti, sa razumljivom različitošću. BiH je Europa u malom. To europski političari dobro znaju. Puno puta sam ih upozorio da se poigravaju s nama. Mi smo plod nejedinstva europskih glavnih aktera.”

U Zagrebu, 20. lipnja 2021.

Godina XIX., broj 3

Nesređena BiH je rak rana na tijelu Europe Kako kaže, puno puta je i u Bosni i u Zagrebu pitao kome Hrvati u RS-u pripadaju. „U Zagrebu su mi rekli: ne smijemo mi tamo zbog međunarodne zajednice, mi želimo u EU. Kome mi pripadamo? Banjoj Luci ne pripadamo. Nije Bog stvorio Posavinu, najplodniji dio BiH, za lisice i gavranove. Pa nismo toliko glupi koliko nam se ovdje prosipa gluposti koju mi trebamo prihvatiti kao istinu. Europa mora željeti BiH jer ona bez BiH ne samo da nije vjerodostojna, nego je dobrano ugrožena. Nesređena BiH je rak rana na tijelu Evrope. Meni su predstavnici međunarodne zajednice rekli da ne žele pravnu državu ovdje, nego što gore to bolje. To je bolno, sramotno, nedopustivo.”

Biskup Komarica drži da nam trebaju graditelji suživota. „Konstruktivci svih strana svijeta, svih naroda, svih strana ujedinite se. Nije vrag toliko moćan koliko se pravi važan. Haj'mo pokazati da se ne mirimo s destrukcijom, ne mirimo se s ludošću. Haj'mo pokazati da smo dovoljno široka srca, da vidimo druge kao drugačije.” Na pitanje je li ovo neka prekretnica u BiH odgovara: „Ne će i ne može biti gore. Ja sam sklon razmišljanju da dozrijeva to vrijeme u međunarodnim konstelacijama da se počne sređivati konačno situacija u našoj kući. Ne samo u BiH, nego je Balkan još uvijek nesređen. Europa sve više doživljava sebe da dolazi pred zid, da mora skinuti masku. Nedjeljiva BiH u EU je i za EU i za narode u BiH optimalno rješenje. Sve drugo praktički ne dolazi u obzir. Luda je pomisao da se BiH može podijeliti. Nema šanse da netko to ozbiljno počne provoditi.”

Dnevni.ba

BOŠNJAČKA POLITIKA SLIČNA JE MILOŠEVIĆEVOJ: ELIMINACIJA HRVATA U BOSNI I HERCEGOVINI34 O stanju u Bosni i Hercegovini, odnosima triju konstitutivnih naroda, politici njihovih vođa kao i o mogućim rješenjima za izlazak iz neprestanih kriza i napetosti razgovarali smo s Milanom Šutalom, novinarom i političkim analitičarom iz Mostara.

Imamo li u BiH danas najglasnije zveckanje oružjem još od sredine devedesetih godina?

34

Preuzeto (uz neznatne preinake) iz Dnevnoga pregleda tiska MVEP-a od 17. svibnja.

Stranica 54

Glasnik HDK

Kada god Milorad Dodik spomene referendum o neovisnosti, odcjepljenje Republike Srpske ili, izraz koji koristi u zadnje vrijeme, "mirni razlaz", a to povremeno čini posljednjih 15 godina, iz Sarajeva zaprijete ratom. Pričom o raspadu BiH i osamostaljenju RS, odnosno izražavanjem težnjā većine Srba u BiH Dodik se održava na vlasti, ali istodobno "nabacuje loptu" vođi Bošnjaka Bakiru Izetbegoviću da prijetnjom ratom homogenizira bošnjačko biračko tijelo i skrene fokus javnosti s brojnih afera u koje su upleteni visoki dužnosnici njegove stranke. Najnovije Izetbegovićevo "zveckanje oružjem" dobilo je sada širi publicitet izvan granica BiH zahvaljujući famoznom non-paperu o podjeli BiH čije je autorstvo odnosno distribucija prema Brusselu, Berlinu i drugim zemljama EU-a pripisano slovenskom premijeru Janezu Janši.

Priziva li Izetbegović rat za vanjske ili za unutarnje potrebe?

Ratom prijete isključivo bošnjački političari. Uz Izetbegovića to najčešće čini njegova "alatka" za majorizaciju Hrvata Željko Komšić. Optužbe kako vanjski neprijatelji, Hrvatska i Srbija, uz pomoć svojih "unutarnjih klijenata", ne kažu Hrvata i Srba, već Dodika i Čovića, ali se na njih misli, rade na podjeli BiH koju "bošnjački patrioti" onda moraju stalno braniti omiljena je mantra vladajuće bošnjačke garniture kako bi se prikrila nekompetentnost i nesposobnost u rješavanju svakodnevnih životnih problema, korupcije, nepotizma i raznih afera.

Jezik činjenica Koliko su afere unutar SDA, kao i one u kojima se u glavnoj ulozi pojavljuje Izetbegovićeva supruga Sebija, načele Bakira? Osim toga bošnjačka oporba, mislim na SDP, Našu stranku i NiP, sve više jača.

Prilično. Najviše na području sarajevskoga kantona. SDA je nakon posljednjih mjesnih izbora izgubila vlast u trima sarajevskim gradskim općinama, a nakon što je njihov perspektivni mladi kadar Semir Efendić, načelnik sarajevske općine Novi Grad, istupio iz SDA kako bi preuzeo mjesto predsjednika sada minorne Stranke za BiH ‒ i u četvrtoj gradskoj općini. Bošnjačka oporba koju predvodi SDA-in disident Elmedin Konaković, vođa rastuće stranke Narod i pravda, a koju još čine SDP BiH i Naša stranka, zahvaljujući još jednom prebjegu iz SDA, sadanjem federalnom ministru unutarnjih poslova i zastupniku u Skupštini Sarajevske županije Aljoši Čampari, uspjela je SDA-i preoteti vlast i u Sarajevskoj, ali i u Tuzlanskoj županiji. Ima li se na umu da SDA nema načelnika

U Zagrebu, 20. lipnja 2021.

Godina XIX., broj 3

ni u jednom većem bošnjačkom gradu ‒ Zenici, Tuzli, Bihaću ‒, kao ni u glavnom gradu Sarajevu, može se zaključiti kako je SDA i dalje najjača bošnjačka stranka, ali u manje-više ruralnim područjima.

Sebija Izetbegović, koja je svojom arogancijom i diktatorskim načinom upravljanja sarajevskim Kliničkim centrom otjerala na tisuće uglednih liječnika i koja je, po svemu sudeći, ključni nalogodavac u nabavi neuporabljivih a preplaćenih "malina" respiratora, aktivno pomaže u rušenju rejtinga SDA. Njezin suprug Bakir toga je svjestan no ne može je se riješiti jer mu je supruga, pa čini jedino što može, pokušava umanjiti štetu pravdajući njezine postupke proturječnim izjavama.

Koliko je Milorad Dodik postao neozbiljan ponavljajući svako malo te priče o odcjepljenju?

Nema sumnje da stalnim najavama referenduma o odcjepljenju Republike Srpske, a u zadnje vrijeme "mirnog razlaza", raspada BiH, koji se ipak ne događa on gubi na vjerodostojnosti, ali ne toliko da bi izgubio izbore. Toga je i on svjestan. I sâm je jednom prilikom priznao da je prestao govoriti o ekonomiji onoga trenutka, a to je bilo poodavno, kada je shvatio da se izbori dobivaju narativom o osamostaljenju RS. Treba li vjerovati Dodiku kada govori o neravnopravnu položaju Hrvata u BiH, pogotovo u Federaciji?

Kada govori o neravnopravnosti Hrvata u BiH, o tome da je Komšić izabran bošnjačkim glasovima, Dodik govori jezikom činjenica. Za Hrvate je sretna okolnost što on personificira dominantne srpske politike u RS i na razini BiH. Za razliku od oporbenih srpskih političara, Šarovića i Borenovića, Dodik je svjestan da jedino braneći poziciju Hrvata kao političkog faktora može sačuvati Republiku Srpsku i spriječiti majorizaciju Srba na razini BiH. Bošnjačka politika, naime, koristi istu taktiku u ovladavanju Bosnom i Hercegovinom koju je koristio Milošević u bivšoj državi. Njihov je cilj eliminirati Hrvate u Federaciji kao politički faktor, a onda i na razini BiH dovodeći na hrvatske pozicije one koji bi služili njima. Kao što je Milošević u Predsjedništvo SFRJ doveo Sejdu Bajramovića da predstavlja kosovske Albance tako je SDA dovela Komšića da u Predsjedništvu BiH predstavlja Hrvate, čime su osigurali dvotrećinsku većinu u kolektivnom šefu države. Istina, tu većinu za sada ne mogu kapitalizirati jer Dodik ima dvotrećinsku većinu u Parlamentu RS zahvaljujući čemu njegov

Stranica 55

Glasnik HDK

veto na odluke Džaferovića i Komšića biva potvrđen.

No time se ne iscrpljuju ambicije bošnjačke politike. Cilj im je preuzeti hrvatske pozicije i u Domu naroda Parlamenta BiH i Vijeću ministara BiH kako bi se stvorio omjer 2:1 u odnosu na Srbe u svim ključnim državnim institucijama. Onoga trenutka kada se ostvari taj hegemonistički imperativ Bosna i Hercegovina će se raspasti, kao što se raspala Jugoslavija kada je Milošević bio korak do toga da ovlada tom zemljom ukidajući autonomije federalnih jedinica Kosova, Vojvodine i Crne Gore i dovodeći svoje kadrove u savezne institucije.

Kao što Slovenija i Hrvatska više nisu mogle ostati u takvoj Jugoslaviji tako ni RS ne će moći ostati u BiH kad ju preuzmu Bakirovi i Komšićevi "patrioti" majorizirajući Hrvate. Hrvatski predsjednik Milanović, dok je bio premijer, rekao je kako Hrvatska u slučaju realizacije takva scenarija ne će prepustiti svoje sunarodnjake da ostanu u onom što ostane od BiH. Je li pitanje svih pitanja za Hrvate u BiH upravo Izborni zakon na čemu inzistira Čović i ekipa?

Apsolutno. To je donja, crvena crta, hrvatski minimum. Bez provedbe presude Ustavnog suda BiH u predmetu Ljubić već na sljedećim izborima 2022.

Bošnjaci će sasvim sigurno ponovno izabrati Komšića ili nekog novoga Komšića u Predsjedništvo BiH, a već sada najavljuju šest "halal Hrvata" iz većinski bošnjačkih županija u Klubu Hrvata Federalnog Doma naroda što će im biti dovoljno da i treći put formiraju kompletnu izvršnu vlast u Federaciji BiH bez stranaka koje na izborima dobiju potporu hrvatskoga biračkog tijela. Ako se to dogodi i treći put to će postati, da se poslužim sintagmom Vašega premijera Plenkovića, "novo normalno" i značit će definitivno sahranjivanje konstitutivnosti, suvlasništva Hrvata nad Federacijom BiH i BiH, ali i početak kraja Bosne i Hercegovine.

Sarajevski narativ Što se treba dogoditi da Bošnjaci pristanu na traženje Hrvata da biraju svojega člana Predsjedništva ili da se odreknu ove nakaradne mogućnosti da u nekim kantonima pojedinci preko noći mijenjaju narodnost i ulaze u predstavnička tijela kao lažni Hrvati?

Snažan pritisak prije svega SAD-a na bošnjačko političko vodstvo, a onda i Europske unije koji za sada izostaje. Štoviše, imamo stav Njemačke o tome kako "legitimno političko predstavljanje" vodi

U Zagrebu, 20. lipnja 2021.

Godina XIX., broj 3

"daljnjim etničkim podjelama" što je sarajevski narativ koji dodatno ohrabruje bošnjački hegemonizam. Čini se kao da i SAD i EU previđaju da je konstitutivnost triju konstitutivnih naroda ne samo ustavni temelj daytonske BiH već i formula kojom je zaustavljen krvavi ratni sukob u BiH. Ako dopuste da se sruši taj temelj inzistiranjem na provedbi presuda Europskog suda za ljudska prava kako bi se dopustilo kandidiranje Židovima i Romima koji čine zanemariv postotak stanovništva u BiH, a zanemarujući presudu Ustavnog suda BiH kako bi se osiguralo da i Hrvati mogu izabrati svoje političke predstavnike u ustanove koje su po Ustavu predstavništva konstitutivnih naroda ‒ srušit će se ne samo Bosna i Hercegovina već i mir na jugoistoku europskoga kontinenta.

Je li Amerika s novom administracijom ugasila sve nade oko nekoga preustroja BiH, Daytona 2?

Da. To je američki državni tajnik Antony Blinken u pismu Predsjedništvu BiH jasno dao do znanja.

Iz Blinkenova pisma jasno je da će nova američka administracija u odnosu na BiH slijediti i podupirati pristup EU-a kako bi BiH postala dijelom euroatlantskih integracija. Istina, među 14 prioriteta koje prema mišljenju Europske komisije BiH treba ispuniti da bi stekla status kandidatkinje za članstvo u Uniji je ne samo provedba presude Europskog suda za ljudska prava već i one Ustavnog suda BiH. Ovo potonje, međutim, nedovoljno se snažno naglašava stavljajući u prvi plan presude suda u Strasbourgu što političko i medijsko Sarajevo obilato koristi kroz teze kako su europske vrijednosti ono što nalažu te presude, a pravo naroda da bira svoje predstavnike antieuropsko, retrogradno, rasističko, fašističko. Na žalost, na takve kvalifikacije veleposlanici zapadnih zemalja u pravilu ne reagiraju što stvara uvjerenje da ih prešutno podupiru.

Prekompozicija države Jesu li Hrvati u BiH prestali sanjati Herceg-Bosnu, neko njezino novo uskrsnuće?

Hrvati su već odavno shvatili da je ideja federalne jedinice s hrvatskom većinom neostvariva bez suglasnosti svih triju strana u BiH i glavnih sponzora Daytonskoga sporazuma iako je jasno da bi tronacionalna BiH bila pravednija, prirodnija i funkcionalnija kao troentitetska federacija od sadanje nakaradno uređene države u kojoj imate dva entiteta za tri konstitutivna naroda. Pri tome je jedan unitarni srpski ‒ Republika Srpska ‒ na polovici BiH, drugi dominantno bošnjački ‒ Federacija

Stranica 56

Glasnik HDK

BiH ‒ s deset županija, malih državica, a u cijeloj zemlji preglomazan aparat s 13 federalnih jedinica, isto toliko vladā i parlamenata, s više od 140 ministarstava. Kada su, međutim, Hrvati odustali od zahtjeva za prekompozicijom BiH, izloženi stalnim napadima iz Sarajeva te suočeni i s neutemeljenim optužbama da se zauzimaju za podjelu BiH (kao da nije već podijeljena!) nisu očekivali da te optužbe ne će prestati ni kada svoje zahtjeve svedu na ono što je minimum minimumā, što je njihovo ustavno pravo, kako je to utvrdio Ustavni sud BiH, da biraju svoje političke predstavnike u Predsjedništvo BiH i domove narodā. Pokazalo se da što manje tražiš, to onaj koji ti oduzima prava biva sve agresivniji. Zahtjev za ravnopravnošću Hrvata s drugim dvama narodima političko i medijsko Sarajevo sada naziva "UZP politikom kojoj je presuđeno u Haagu", "anticivilizacijskim vrijednostima", "apartheidom", "fašizmom".

Godina XIX., broj 3

misli da bi svođenjem Hrvata na beznačajan politički faktor u BiH riješili unutarbošnjačke probleme koji su zadnjih mjeseci eskalirali. Kriva procjena! Zloduh titoizma je među Bošnjacima pušten iz boce. Na putu je da potisne islamski orijentiranu političku platformu koju je Alija Izetbegović ostavio Bošnjacima u naslijeđe. U zadnje vrijeme dobiva se dojam kako je unutar bošnjačkoga korpusa došlo do emancipacije. Na to upućuje sve učestalije pružanje otpora uređenju BiH prema Alijinim panislamskim vizijama. Kad bi doista bilo tako, moglo bi biti prihvatljivo. Jer ne bi bilo dobro da u bilom kojem dijelu sekularne Europe počnu ponovno nicati teokratske države kakvih je bilo prije nekoliko stotina godina ili kakvih danas ima diljem islamskoga svijeta.

POLITIKA U RUKAVICAMA NE ĆE RIJEŠITI PROBLEME BIH35

Nedavno je bošnjački akademik Esad Duraković izjavio kako Čović i Izetbegović nemaju pravo sami razgovarati o sudbini Bosne i Hercegovine. Čovjek bi se mogao složiti s njegovim razmišljanjem kad bi bio uvjeren da misli na to kako su za pregovore potrebni odgovarajući gremiji s hrvatske i bošnjačke strane. Jer više ljudi više zna.

Pogotovo se to može reći, budući da se njih dvojica nisu pomakla s mjesta u dosadanjim razgovorima i dogovorima. Međutim, Duraković ne misli na to. On misli na to kako s Hrvatima nema nitko pravo razgovarati o njihovu osjećaju ugroženosti. Naime, ta ugroza za njega i ne postoji.

Koliko ima nedemokratičnosti u njegovim razmišljanjima, pokazao je Duraković svojom nedavnom tvrdnjom kako je Komšić legitimno izabrani predstavnik Hrvata, iako ga hrvatski narod u BiH nije izabrao. Hrvatima bi trebalo – i to se da iščitati iz njegovih razmišljanja – dokinuti županije i oduzeti pravo da ih u Domu naroda predstavljaju predstavnici koji su tamo došli njihovom biračkom voljom.

Duh titoizma među Bošnjacima Ali nije Duraković jedini koji razmišlja tako. Puno ih je među Bošnjacima. Nažalost, većina od njih 35

Preuzeto (uz neznatne preinake) iz Dnevnoga pregleda tiska MVEP-a od 17. svibnja.

U Zagrebu, 20. lipnja 2021.

Dr. fra Luka Marković

Međutim, emancipacija od SDA i islama koju pokazuju određeni krugovi unutar bošnjačkoga naroda ne temelji se na želji za demokratizacijom BiH, nego na pokušaju oživljavanja komunističke ideologije i opasnoga umjetnog bratstva i jedinstva.

Tito je još uvijek uzor mnogima od onih koji danas vladaju većinskim bošnjačkim županijama.

Nestao je strah pred SDA-om pa su djeca „bratstva i jedinstva“ ponovno zaigrala Kozaračko kolo. Pitanje je samo do kada će to trajati. Strah bi mogao ponovno obuzeti tu razigranu djecu puno prije nego i pomišljaju. „Grješno vino“ Prisjećam se jednoga zanimljivoga događaja iz devedesetih kad je strah od islama kod te djece još

Stranica 57

Glasnik HDK

uvijek bio prisutan. U jednom njemačkom gradu za njemačku publiku imao sam zajedno s bošnjačkim intelektualcem predavanje na temu previranja u Bosni i Hercegovini. Predstavnici grada dali su nam na dar po bocu kvalitetnoga vina. Bošnjački predavač me zamolio da uzmem obje boce i njegovu mu predam kasnije kad se nađemo nasamo. Učinio sam to rado, svjestan toga da se čovjek plaši kako će biti proglašen nepodobnim Bošnjakom ako u svoje ruke uzme to „grješno vino“.

Bilo je to ono doba u kojem se bošnjaštvo još uvijek identificiralo s islamom. Većina od onih današnjih protivnika SDA-a ponašala se u tim vremenima na isti način. Danas su se očito mnogi od njih ponovno okuražili. Štoviše, oni deklarativno čak prihvaćaju demokratska pravila igre kako bi se svidjeli zapadnim političkim igračima, koji upravo na Balkanu traže takve podobne „liberalne kreature“ za provođenje svoje politike. Ali upravo u tome i leži opasnost. Naime, ti današnji „liberali“ i nemaju baš previše osjećaja za demokraciju i ljudska prava. Kad bi bilo tako, davno bi se distancirali od Broza i njegove diktature koja je, uz srpski nacionalizam, i dovela do brutalnih ratova na prostoru bivše države. I prije svega uočili bi da su Hrvati nezadovoljni pokušajem da se s tronošca otrgne noga koja pripada njima.

Zapad stavlja karte na krive igrače Nažalost, zapadna politika zbog površnosti i bahatosti stavlja uvijek karte na krivoga igrača. Umjesto da učini sve kako bi prisilila sva tri naroda na iskren dijalog i uređenje države BiH prema demokratskim standardima – gdje se uvažava etničko i građansko, pokušavaju zapadni političari dokinuti etničko kao nešto surogatno. Kao da su doista nacije nestale u zapadnom svijetu. Nisu i ne će još dugo vremena. Nacionalizam u zapadnim državama je ponekad i ekstremniji od onoga na Balkanu.

Istina, on se manifestira nešto drugačije, u bahatosti i pokušaju dominacije nad manjima. Uostalom, pokušaj da se u BiH potisne etničko, govori o toj nacionalističkoj bahatosti i nacionalnoj prepotentnosti pojedinih europskih trećerazrednih političara. Sumnjam da će se itko od njih usuditi reći nešto protiv Škota ako se odluče referendumom rastati od Engleza. Ali kad Hrvati u BiH traže da biraju svoje predstavnike, to je za njih nacionalizam.

Nažalost, zapadna politika je zadnjih desetljeća uvijek stavljala karte na krive igrače. Danas to čini u Bosni vjerujući da njezin spas leži u „liberalnoj

U Zagrebu, 20. lipnja 2021.

Godina XIX., broj 3

djeci komunizma“. U Iraku su rušili Sadama, ne razmišljajući da će poslije njegova pada zagospodariti većinski šijiti. Na taj način su od iračkih sunita stvorili isilovce. Današnji Afganistan živi u 18. stoljeću. A krivicu za to znatnim dijelom snosi i zapadna politika koja misli da se sve može riješiti silom. U Siriji bi bilo puno manje razaranja da Amerikanci nisu u svom bahatom neznanju naoružali ekstremističke grupacije, bliske isilovcima.

U Izraelu se upravo ovih dana odvija neviđena tragedija koja se može pretvoriti u velike sukobe, i to samo zato što zapadna politika nikada nije ozbiljno izvršila pritisak na Izrael da shvati kako i Palestinci imaju pravo na svoj prostor za život. Čak bi tragedija jemenskoga naroda bila daleko blaža da se zapadna politika nije iz profitabilnih razloga spetljala sa Saudijskom Arabijom.

Islam, pa tek tada nacija Ponadati se da će shvatiti kako se u BiH ne može ništa stvoriti na silu, pogotovo ne s lažnim demokratima i liberalima koji se još uvijek pozivaju na diktatora Tita, jer je on, navodno, znao držati na okupu narode bivše države. Po toj bi logici svaki diktator bio najbolji političar. Uostalom, zapadna politika redovito krivo procjenjuje odnose snaga u pojedinim državama, pa nije nikakvo čudo što je to učinila i u BiH, pogotovo u odnosu na Bošnjake. Istina, mnogi su se ponovno okuražili uzeti javno „bocu vina“ u vlastite ruke i suprotstaviti se ideji da je islam vodeća snaga u Bošnjaka. Upravo se treba plašiti te utopije kako je Tito među Bošnjacima doista jači od Alije Izetbegovića. Bojim se da se iz te krive procjene može izroditi mračno stanje koje ne bi nikome odgovaralo. Onaj tko nije upućen u svijet islama, trebao bi znati da je među muslimanima glavna poveznica islam, pa tek tada nacija. Zar se to ne može primijetiti iz trenutnih događanja u Izraelu? Iz svih krajeva islamskoga svijeta stiže potpora Palestincima, i to samo zato što su većinski muslimani. Iako se mora priznati da je za osuditi i to što Hamas čini. Jer pucanje po civilima ne može se ničim opravdati. Pogotovo ne tada kad se zna da će Izrael iz odmazde ubiti na desetke nedužnih civila na palestinskoj strani.

Upravo to govori na što su spremni: u ekstremizam gurnuti ljudi. Zagospodari li među Bošnjacima doista Titova ideologija nad Alijinom, može se očekivati sve, pa i međusobno obračunavanje.

To ne bi bilo dobro za njih, ali niti za trenutno obespravljene Hrvate, kao niti za secesionistički raspoložene Srbe. Upravo bi to trebao biti razlo-

Stranica 58

Glasnik HDK

Godina XIX., broj 3

gom za zapadnu politiku da izvrši pritisak na sve tri strane da pokušaju u BiH pronaći pravedno rješenje. Ako bi došlo do realističkoga dogovora unutar bošnjačkoga korpusa glede hrvatskoga pitanja, vjerojatno bi se i Srbi urazumili. U suprotnom bi imali protiv sebe međunarodnu zajednicu i druge dvije strane. dr. fra Luka Marković, Katolički tjednik 16. svibnja 2021.

retu su nazočili i biskupski vikar za pastoral Zagrebačke nadbiskupije Marko Kovač i predsjednik Caritasa Zagrebačke nadbiskupije mons. Zlatko Koren, priopćio je Tiskovni ured Zagrebačke nadbiskupije.

Glas koncila 20. svibnja, str. 4.

ZAŠTITITI HRVATE I NJIHOVU KULTURU U BOSNI I HERCEGOVINI, SRIJEMU, BAČKOJ I BOKI KOTORSKOJ36

Nema zlatne formule kojom se pitanje zapadnog Balkana – ili jugoistočne Europe, za one koji pojam Balkan nalaze spornim i bremenitim negativnim konotacijama – može riješiti. Ta je regija u posljednje vrijeme dobila minutažu i pozornost unutar EU velikim dijelom i zbog napora Hrvatske koja tu agendu konstantno gura, no problem je što pitanje tog dijela Europe traži vremena i koncentracije. Situacije su kompleksne, svaka je država specifična i ima svoje probleme. Svi se slažu da o tome treba raspravljati, ali da rasprava mora biti pažljivo pripremljena i konsolidirana. I naposljetku, nikakvi zaključci Unije ili njezinih država članica ni bilo kakva inicijativa nisu dovoljni i funkcioniraju samo do određene granice, a nakon toga sve prelazi u ruke država zapadnog Balkana, koje same moraju učiniti što se od njih traži i ispuniti uvjete.

Susret kardinala s ministrom vanjskih poslova, ministricom kulture i medija te posebnim savjetnikom vlade za vanjsku politiku Zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić susreo se u petak 14. svibnja u Uredu zagrebačkog nadbiskupa s ministrom vanjskih i europskih poslova RH Gordanom Grlićem Radmanom, redovitim članom HDK-a, ministricom kulture i medija Ninom Obuljen Koržinek te s Matom Granićem, posebnim savjetnikom predsjednika Vlade RH za vanjsku politiku.

U razgovoru su dotaknute brojne teme napose glede brige Republike Hrvatske o položaju hrvatskog naroda i čuvanju njegove vjerske i kulturne baštine u susjednim zemljama, osobito u Bosni i Hercegovini, kao i na području Bačke i Srijema, Janjeva i Letnice, Boke kotorske i drugdje. U tom kontekstu posebno se prepoznaje inicijativa unutar Europske unije za poštivanje prava Hrvata u Bosni i Hercegovini te očuvanje njihova ustavno-pravnog položaja. U brizi za Hrvate izvan domovine osvrnulo se i na mogućnost pronalaženja izvora za stipendiranje školovanja djece i mladih.

Govoreći o štetama uzrokovanima potresima koji su prošle godine pogodili središnju Hrvatsku istaknuta su nastojanja i suradnja između državnih institucija i Zagrebačke nadbiskupije u brizi za postradale obitelji. U tom kontekstu dotaknulo se i svih nastojanja oko rješavanja teškoća s ciljem što skorije obnove škola, bolnica i sakralnih građevina, a stavljen je poseban naglasak na obnovu zagrebačke katedrale. Hvalevrijedna je obnovljena inicijativa koja se zauzima za neradnu nedjelju kako bi se omogućilo obiteljsko zajedništvo. Sus36

Preuzeto (uz neznatne preinake) iz Dnevnoga pregleda tiska MVEP-a od 20. svibnja.

U Zagrebu, 20. lipnja 2021.

NEMA NADE, ZAPADNI BALKAN NE ĆE U KONVOJU U UNIJU37

Posljednji sastanak procesa Brdo – Brijuni donio je nešto što nismo čuli već dugo kad je riječ o europskom putu i aspiracijama država – poziv EU da se tu regiju promatra u cijelosti zbog geostrateškog značenja, što se prevelo – ili pojednostavnilo – kao spominjanje "paketa". Koliko je realno u ovoj situaciji o tome uopće govoriti? Jako malo. Kad se u ovom trenutku govori o proširenju, riječ i pojam paket u doslovnom značenju veže se samo za Sjevernu Makedoniju i Albaniju, i to samo u tome hoće li se međuvladine konferencije na kojima će se formalno otvoriti pregovori održati istodobno, odnosno u istom danu za obje države ili ne će. Nakon otvaranja, svaka država ide brzinom kojom može. No i samo otvaranje u paketu je teško. Prošle godine u ovo doba, u vrijeme zagrebačkog summita o jugoistočnoj Europi tijekom hrvatskog predsjedanja Vijećem EU, proširenje je ponovno stavljeno na dnevni red. I to je bio velik uspjeh – samo godinu dana prije ne da nije bilo 37

Preuzeto (uz neznatne preinake) iz Dnevnoga pregleda tiska MVEP-a od 24. svibnja.

Stranica 59

Glasnik HDK

apetita za proširenje, nego se aktivno radilo protiv toga. Iz diplomatskih i visokih izvora moglo se čuti kako je, primjerice, bivši predsjednik Europske komisije Jean-Claude Juncker neugodno iznenađen izjavio kako nikada u svojoj karijeri (a čovjek broji 67 godina i 40-ak godina političke karijere) nije doživio ništa slično onome kao kad je francuski predsjednik Emmanuel Macron blokirao početak pregovora sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom.

Nizozemskom premijeru Marku Rutteu ta se tema, kažu nam, ne može ni spomenuti, što zbog političke situacije i koalicijske Vlade, što zbog općeg zazora od tog dijela Europe, a slično je i u Danskoj. I dok se u doba kad se lani održavao zagrebački summit činilo da su za Sjevernu Makedoniju bila upaljena sva zelena svjetla, pojedine su države, prije svega Nizozemska, imale zadršku prema Albaniji. No situacija se promijenila – u međuvremenu su nastali bilateralni problemi Sjeverne Makedonije s Bugarskom, koja je aktualizirala pitanje provedbe njihova bilateralnog ugovora o dobrosusjedskim odnosima, tvrdeći da u nekim stvarima Sjeverna Makedonija odstupa od dogovora.

Bugarska inzistira na jačim jamstvima i u načelu Sjevernoj Makedoniji stvara probleme oko identiteta, pri čemu im posebno smeta što još nema konačnog dogovora o konsolidaciji povijesnog narativa za 20. stoljeće, među kojima je i pitanje Goce Delčeva. Bugarska je tako upalila crveno svjetlo za otvaranje pregovora sa Sjevernom Makedonijom, a situaciju dodatno otežava činjenica da početkom srpnja idu u nove izbore jer nedavni nisu rezultirali sastavljanjem Vlade i trenutačno imaju tehničku. Dok se ne formira vlada, nije realno očekivati promjene u stavu. Predsjednik RH Zoran Milanović na sastanku u Sloveniji upozorio je na nedopustivu bugarsku blokadu, što je ponovno korištenje bilateralnog spora za ucjene, i izazvao reakciju Bugara koji su pozvali hrvatsku veleposlanicu i prenijeli joj poruke nezadovoljstva. No u ovom trenutku Portugal, država koja predsjeda EU-om, ulaže maksimalne napore da raspetlja čvor u Sofiji jer želi da se tijekom njihova mandata proces pokrene.

Zastoj u procesu proširenja više je nego očit – od 2019. Srbija nije otvorila ni zatvorila nijedno poglavlje, a Crna Gora otvorila je samo jedno. U međuvremenu je Albanija dobila preporuku EK-a da je spremna za početak pregovora, a izgleda da

U Zagrebu, 20. lipnja 2021.

Godina XIX., broj 3

su uklonjene i određene rezerve koje je imao Haag, na stranu to što ni Nizozemska nema Vladu već šest tjedana nakon izbora. Tirana jasno kaže da je puna razumijevanja za Sjevernu Makedoniju, ali Albanci i dodaju kako ne mogu biti njihovi taoci, a problem s Bugarskom takav je da bi mogao trajati tko zna koliko. I tu dolazi do nesuglasica između stavova država članica – dio država kaže da se ne može Albaniju činiti taocem spora između Sjeverne Makedonije i Bugarske, a dio kaže da, ako se sad pusti Albanija, Bugari nikad ne će popustiti te se ne može žrtvovati Sjeverna Makedonija.

Da nacionalne vlade EU ponekad koriste proces proširenja kako bi unaprijedile vlastite nacionalne interese, nije novost, govori politolog i analitičar Thomas Bickl iz Bruxellesa. „To je bio slučaj s Grčkom, koja je prijetila da će blokirati proširenje 2004., tzv. Big Bang, kad je deset država primljeno u EU, ako Cipar ne bude uključen, ili blokiranje Atene u procesu pristupanja (Sjeverne) Makedonije zbog imena države. Isto vrijedi i za slovensko ucjenjivanje Hrvatske radi postizanja rješenja graničnog spora. Međutim, od 2018. vidjeli smo novi trend u kojem se nacionalni interesi nemilosrdno unapređuju na štetu vjerodostojnosti EU. Francuska i Nizozemska dvije su godine blokirale zeleno svjetlo za pristupne pregovore s Albanijom i Sjevernom Makedonijom jer drže da bi proširenje kod kuće bilo nepopularno, dok je u posljednje vrijeme Bugarska iznijela vrlo upitan veto na status makedonskog jezika s namjerom da privuče nacionalističke glasove. Ne smijemo podcijeniti učinak takvih signala na političku elitu u zemljama kandidatkinjama. Nitko ne zna kada će se formirati nova bugarska vlada i postoji li volja za vraćanjem u normalu i konačno započinjanje pristupnih pregovora sa Skopljem i Tiranom. Bio bi razoran politički bankrot EU-a u regiji da se to ne dogodi uskoro. Možda slovensko predsjedništvo Unijom može uspješno koristiti svoju mrežu u jugoistočnoj Europi uz neku tihu diplomaciju iza kulisa kako bi pomoglo u pronalaženju rješenja prije kraja godine. Međutim, nitko u EU-u nema pojma je li i kada uspjeh izvediv” – kaže Bickl.

Vraćajući se na pitanje "paketa", jedino značenje koje bi se moglo prihvatiti jest ono simboličko, metaforičko i vrlo načelno u kontekstu davanja državama zapadnog Balkana EU perspektive bez obzira na njihov status, a imamo dvije države koje pregovaraju, dvije države koje su formalno kandidatkinje, ali nisu otvorile pregovore i dva pers-

Stranica 60

Glasnik HDK

pektivna kandidata. Onakva konvoja, kao što je bio 2004., više ne će biti, a nigdje u EU-u i ne raspravlja se o tome, pa čak ni o vezivanju, primjerice, pregovora Srbije i Crne Gore.

Dodatno situaciju otežava i produljuje pitanje nove metodologije pregovora, koja se ne će primjenjivati samo na Sjevernu Makedoniju i Albaniju nego i na Srbiju i Crnu Goru. Nova metodologija – matematički – čak do 40 % mijenja pravila igre u odnosu na vrijeme kad je Hrvatska pregovarala.

Smisao nove metodologije sažet je u filozofiji: pregovori su jako dugi i jako teški, tko zna koliko će trajati, pa je zbog toga novom metodologijom omogućeno državama da još dok pregovaraju ostvare određene benefite te pristupe određenim fiskalnim instrumentima a da ne postanu članice.

Primjerice, pregovori sa Srbijom već sad traju godinu i pol dulje nego hrvatski, a još nisu otvorena sva poglavlja, s Crnom Gorom dvije i pol godine dulje, a nisu ni na 30 %, što daje dodatnu perspektivu našem procesu koji je pratila tvrdnja javnosti da teče užasno sporo – iz ove perspektive jasno je da smo pregovarali zapravo brzo i učinkovito. Baš zato što je proces sada toliko spor, ne može se govoriti o paketu projiciranom na razdoblje od 10 do 15 godina.

Kad je riječ o razgovorima o zapadnom Balkanu, postoje točke koje mogu imati zajedničke nazivnike, poput načelne EU perspektive, pitanja migracije, borbe protiv organiziranog kriminala te klime, no u nizu pitanja države su vrlo specifične i nemaju puno zajedničkoga. Hrvatska jest bitno povećala razumijevanje i interes za taj dio Europe, ali u smislu neposrednih rješenja i učinka to primarno ovisi o samim državama. Primjerice, oko BiH – svi se slažu da joj trebamo pomoći i gurnuti je naprijed, ali ne može nitko umjesto nje odraditi i riješiti 14 točaka kako bi dobila status kandidatkinje. Hrvatska – a sada to prihvaćaju i druge države – stavlja promjene u BiH u kontekst ukupnih odnosa s EU-om, statusa kandidata, ali i činjenice da smo jedina država EU-a koja ima granicu s BiH i nitko u EU nema veći interes za dobrom, stabilnom i učinkovitom BiH. Hrvatskoj, koja inzistira na jednakopravnosti triju konstitutivnih naroda, u strateškom je interesu da BiH postane funkcionalna država, jer visoka funkcionalnost nije samo pitanje političkog uređenja nego i uređivanja svakodnevnih situacija, od upravljanja migracijama, kontrole granica te gospodarske suradnje. Što je država učinkovitija, to je bolje

U Zagrebu, 20. lipnja 2021.

Godina XIX., broj 3

njezinim susjedima jer se neučinkovitost kapilarno prelijeva preko granice.

Ono što vrlo često nepravedno ostane u sjeni rasprave o binarnoj prirodi uređenja BiH, činjenica je da ta država ima mapu puta da postane država kandidatkinja za EU, ne samo zbog važnosti za pozitivnije ozračje ili simboličnu perspektivu mladih nego i zato što prema novoj metodologiji države kandidatkinje, uz doduše teže pregovaranje, imaju na raspolaganju novac iz fondova EU-a koji prijašnje kandidatkinje nisu imale. Hrvatska će, ponavljaju naši sugovornici, biti najveći odvjetnik BiH da dođe do statusa kandidatkinje, ali to nije politička odluka, kriteriji su formulirani u 14 točaka EK-a koje BiH mora ispuniti. Što se tiče izbornog zakona, tu je situacija, barem formalno, relativno jasna. Parlamentarni izbori su 2022., što znači da se zakon mora promijeniti ove godine, jer u izbornoj godini to se ne radi. To se, uostalom, konstatiralo i na nedavnom sastanku ministara vanjskih poslova EU-a, kad je tema zapadnog Balkana – na inicijativu Hrvatske i hrvatskog nonpapera o BiH koji su potpisale Slovenija, Mađarska, Grčka, Bugarska i Cipar – prvi put nakon dvije godine uopće došla na dnevni red. Kad je riječ o migracijama i sigurnosti, Hrvatska smatra da se angažman mora usredotočiti na jačanje suradnje s partnerima sa zapadnog Balkana, prioritetno postaviti novu državnu strategiju za migracije i azil te povećati tehničku potporu putem bilateralnih i instrumenata EU. BiH treba pružiti pomoć za provođenje Programa ekonomskih reformā i približiti ju uspostavljanju funkcionalne tržišne ekonomije, kaže se u non-paperu među preporukama s kojima se slažu države potpisnice, te ojačati javnu kampanju EU-a za mobilizaciju civilnog društva za procese usmjerene na reforme, s jasnim poticajima i poboljšanim osjećajem optimizma i mogućnosti. Na zaključcima sa sastanka ministara vanjskih poslova još se radi.

Sandra Veljković Večernji list 22. svibnja, str. 44.

pIŠIMO ZA vI. KNJIGU SJEĆANJA I PRILOGA ZA POVIJEST diplomaCIJE REPUBLIKE HRVATSKE!

Stranica 61

Glasnik HDK

HIDAJET BIŠČEVIĆ S PREDSTAVNICIMA HRVATSKOG NACIONALNOG VIJEĆA U SRBIJI38

Tijekom posjeta Subotici 20. svibnja veleposlanik (vlp.) Hidajet Biščević susreo se s predstavnicima Hrvatskog nacionalnog vijeća u Republici Srbiji (RS), Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata, Novinsko-izdavačke ustanove 'Hrvatska riječ' i Demokratskog saveza Hrvata u Vojvodini. Teme razgovora bile su problemi Hrvata i mogućnosti unaprjeđenja tog položaja i druga pitanja od značenja za status hrvatske nacionalne manjine u RS. Domaćini su naveli glavne prepreke u funkcioniranju institucija i udruga hrvatske manjine. U nekim odvojenim komunikacijama dogovorene su smjernice za daljnje djelovanje, čemu Veleposlanstvo daje punu potporu.

U izdavačkoj kući 'Hrvatska Riječ' vlp. H. Biščević upoznao se s radom uredništva, te izrazio zadovoljstvo što ono prati rad naših diplomatskih predstavništava u Subotici i Beogradu i nastoji održavati živi duh koji je potreban hrvatskoj zajednici na prostoru Srbije.

Veleposlanstvo RH u Beogradu

UGLEDNI NJEMAČKI LIST O RIMCU: 'ON JE EUROPSKI MUSK U DRŽAVI IZ KOJE INVESTITORI BJEŽE'39

Njemački list Die Welt u današnjem je izdanju objavio priču o Mati Rimcu. Hrvatskog poduzetnika ovaj list naziva „europskim odgovorom na Elona Muska“. „Mate Rimac zapravo je samo htio biti uspješan profesionalni automoto vozač“, ali s vremenom je postao simbol nade za proizvođače automobila na putu u elektromobilnost, piše berlinski dnevnik. Die Welt se osvrće na jednu epizodu s kojom Mate Rimac je počela uspješna priča hrvatskog poduzetnika. Rimčeva stara BMW „trojka“ otkazala je u jednoj utrci, motor je „crknuo“, piše novinar njemačkog lista Thomas Geiger: „Tada mu se to činilo kao najveća moguća nesreća, ali 38

Preuzeto (uz neznatne preinake) iz Dnevnoga pregleda tiska MVEP-a od 26. svibnja.

39 Preuzeto (uz neznatne preinake) iz Dnevnoga pregleda tiska MVEP-a od 26. svibnja.

U Zagrebu, 20. lipnja 2021.

Godina XIX., broj 3

Rimcu se ustvari ništa bolje nije moglo dogoditi…“ Da nije bilo tog tehničkog problema, Rimac možda nikada ne bi došao na ideju da u svoj auto, umjesto skupog novog motora, ugradi električni motor jednog viličara. I tako je, piše „Die Welt“, Rimčeva zelena "trojka" postala Green Monster, a sam Rimac "kralj driftanja" – čije su videosnimke na YouTubeu pogledali milijuni ljudi. A kasnije i "čovjek koji je napravio najjači sportski e-auto svijeta, odnosno gorljivi pristaša elektropogona". „Spretni Hrvat s gotovo sramežljivim osmijehom skrivenim iza guste brade danas je jedan od najtraženijih ljudi u branši“, piše njemački list u članku s naslovom „Vizionar pod naponom“. I naglašava kako Rimac ima tek 33 godine te da se u proteklih deset godina u njegovu životu jako puno toga dogodilo. „Nekoć prosječan učenik, ali zato genijalan izumitelj“, danas je partner i dostavljač sofisticiranih tehnoloških rješenja, od baterija do motora – on je u međuvremenu postao "Elon Musk Balkana", piše Die Welt. Činjenica da elektropoduzetnik dolazi upravo iz Hrvatske cijeloj ovoj priči daje jedan dodatni, posebni element, piše berlinski dnevnik. „Na šarenoj automobilskoj karti svijeta bivša je Jugoslavija još od kraja proizvodnje malog Yuga 2008., relativno bijela točka, tamo gotovo da nema ni proizvođača autodijelova. I svejedno je upravo tamo počeo odlučujući razvoj: samo 200 kilometara jugoistočno od sjedišta Rimčeve tvrtke u Svetoj Nedelji rođen je stanoviti Nikola Tesla“, napominje Die Welt. Rimac je geografski bliže Tesli od Elona Muska, piše njemački novinar.

Bez obzira na elektrotehniku zahvaljujući kojoj je postao poznat, Rimac ne inzistira na promjeni svijeta nabolje, barem ne na cesti, napominje se u članku: „Tko želi nešto učiniti za klimu, to je moto ovog vegana, neka radije odustane od mesa nego od svojeg benzinca ili dizelaša.“ Sklonost e-autima kod Rimca svoj izvor nema u zaštiti okoliša, već u radosti vožnje, guštu koji mu ti auti pričinjavaju, napominje novinar koji je na parkingu Rimčeve tvornice uočio i šefov BMW s V8-motorom. Bez obzira na sve uspjehe koje Rimac bilježi posljednjih godina, na sve modele koje je razvio i koje prodaje za visoke novčane iznose, Die Welt se ipak na kraju članka osvrće i na jedan problem – manjak kvalificirane radne snage. „Hrvatska nije baš pupak svijeta, a periferija Zagreba nije baš magnet za stručnjake iz inozemstva. Zato i ne čudi

Stranica 62

Glasnik HDK

Godina XIX., broj 3

da Rimac upravo planira novu centralu, koja pomalo podsjeća na Autostadt u Wolfsburgu ili još malo više na Appleovu centralu u Cupertinu.”

A u novoj centrali počasno mjesto će, piše Die Welt, naravno dobiti Rimčeva "zelena neman".

Večernji.hr 27. svibnja 2021.

SVETA MISA ZA DOMOVINU U PEČUHU40

Sveta Misa za Domovinu održana je 23. svibnja u Franjevačkoj crkvi u Pečuhu u povodu Dana državnosti. Misno slavlje predvodio je prečasni Vladislav Mandura, dekan Osječkog vojnog dekanata uz koncelebraciju G. Barića svećenika Hrvatske referature Pečuške biskupije. Misi su nazočili veleposlanik dr. sc. Mladen Andrlić, Maja Rosenzweig Bajić savjetnica, Drago Horvat generalni konzul (gk.) u Pečuhu sa suprugom i Neven Marčić konzul savjetnik, te Jozo Solga predstavnik Hrvata u mađarskom Parlamentu i Ivan Gugan predsjednik Hrvatske državne samouprave.

Po završetku mise gk. D. Horvat čestitao je nazočnima jedan od najvažnijih dana u povijesti naše države, kada je 30. svibnja 1990. konstituiran prvi demokratski izbran višestranački Sabor. Prisjetili smo se svih koji su ugradili sebe u očuvanju hrvatske države tijekom stoljeća, a pogotovo poginulih i nestalih pripadnika pobjedničke Hrvatske vojske.

Završio je govor citirajući stih iz pjesme 'Pozvanje na vojsku', Frana Krste Frankopan ‒ Navik on živi ki zgine pošteno! Na orguljama je svirao L. Cseh uz pratnju Ženskoga pjevačkog zbora 'August Šenoa'. Svima je darovano licitarsko srce i lavanda, promotivni materijal Hrvatske turističke zajednice.

Generalni konzulat RH u Pečuhu

BEŠČASNIK U SLUŽBI VELIKOBOŠNJAČKE POLITIKE41

Valentin Inzko, visoki predstavnik međunarodne zajednice u BiH, u intervjuu za Federalni radio ponio se vrlo ružno prema Hrvatima relativizirajući njihov nejednokopravni položaj u Bosni i Her40

Preuzeto (uz neznatne preinake) iz Dnevnoga pregleda tiska MVEP-a od 28. svibnja.

41 Preuzeto (uz neznatne preinake) iz Dnevnoga pregleda tiska MVEP-a od 28. svibnja.

U Zagrebu, 20. lipnja 2021.

cegovini. Ovaj austrijski diplomat, kojeg bi se moglo svrstati u kategoriju "bjelosvjetskog ološa", koji je, da ironija bude veća, u prošlosti bio aktivni borac za prava slovenske nacionalne manjine u Austriji kojoj i sam pripada, ironično je kazao da će BiH prije dobiti novoga visokoga predstavnika nego novi izborni zakon. Također, neizravno je kazao da se ne odriče svog stava o tome da treba napraviti katalog prava Hrvata i svega što Hrvati u BiH obnašaju što je nalik na jednog čovjeka koji se pojavio u njemačkoj 30-ih godina prošlog stoljeća govoreći da treba napraviti „katalog svega što oni imaju“ misleći, naravno, na Židove.

Prigrlio tuđu tezu Ipak, najvažnije od svega, Inzko je u intervjuu, koji je konotiran kao oproštajni, iznio jednu opasnu neistinu ustvrdivši da je presuda Ustavnog suda BiH u predmetu 23/14 (slučaj Ljubić) provedena. „Odluka Ustavnog suda u slučaju Ljubić je provedena da odmah budem jasan. Ne treba to podgrijavati. Provedena je i to se tiče samo entiteta, Federacije BiH, ne države“, kazao je Inzko za Federalni radio.

Da je Inzko trbuhozborac velikobošnjačke politike te da ovu laž nije skovao sâm govori činjenica da on to nije tvrdio ni prije tri, a ni prije dvije godine.

Odakle onda odjednom prosvjetljenje? Naime, ovu tezu plasirao je promicatelj unitarizma i poznati bošnjački lobist i ustavni stručnjak, Austrijanac Joseph Marko, koji je kazao da je „presuda Ljubić odavno provedena i da nije neophodno vršiti promjenu Izbornog zakona, koju HDZ BiH energično traži”. On je nedavno ustvrdio da su odredbe Izbornog zakona koje je Ustavni sud BiH proglasio neustavnima, nakon što ih Parlament BiH nije izmijenio u roku od šest mjeseci, stavljene izvan snage te da je „priča tu završena“. Ovo proizvoljno tumačenje Inzku se očito svidjelo pa ga je prigrlio kao svoje. Što onda rade EU i SAD? Ovdje treba upitati zašto je američki državni tajnik Anthony Blinken, u pismu članovima Predsjedništva BiH, tražio da BiH promijeni Izborni zakon kako bi se riješile relevantne presude Ustavnog suda BiH, ako Inzko tvrdi da je ta presuda već provedena? Također, zašto je u više navrata voditelj izaslanstva EU u BiH, Johann Sattler, kazao da treba implementirati presudu Ustavnog suda BiH ako je ona, navodno, provedena? U konačnici, zašto su uopće Čović i Izetbegović, prije gotovo go-

Stranica 63

Glasnik HDK

dinu dana u Mostaru , potpisali "Politički sporazum o načelima izmjena i dopuna Izbornog zakona Bosne i Hercegovine", ako je presuda Ljubić provedena. U tom sporazumu HDZ BiH obvezale su se početi s izradbom izmjena i dopuna Izbornog zakona BiH kako bi se osigurao legitiman izbor i legitimno političko predstavljanje konstitutivnih naroda, što nalaže presuda Ustavnog suda BiH u predmetu Ljubić, i građana na svim administrativno-političkim razinama, u Predsjedništvu BiH i Domovima naroda, kao i osiguralo aktivno i pasivno izborno pravo svakoga građanina na cijelom teritoriju Bosne i Hercegovine.

Godina XIX., broj 3

izmjene Izbornoga zakona tako da ni tu ne postoji uporište da SIP odlučuje o tom pitanju.

Inzkova izjava kako je presuda Ustavnog suda BiH provedena, što je notorna laž, samo potvrđuju kako je on bio i ostao beščasnik u službi velikobošnjačke politike zatiranja ustavnih prava Hrvata u BiH. Prvi njegov potez koji je to potvrdio je legalizacija protuustavne platformaške vlasti u BiH, kada je, 2011. odluku SIP-a BiH, da je izvršna vlast u Federaciji BiH formirana protivno izbornom zakonu BiH, suspendirao i time omogućio bošnjačkim strankama SDP-u i SDA-u da Federaciju BiH pretvore u bošnjački entitet.

Branimir Galić Hrvatski Medijski Servis

SIP BiH nije zakonodavac Pojedini bošnjački mediji, lobisti, a među njima i Inzko tvrde je da je presuda Ljubić provedena uputom o načinu Izbora izaslanika u Dom naroda Parlamenta FBiH koje je koncem 2018. godine, kao privremenu mjeru, donijelo Središnje izborno povjerenstvo (SIP) Bosne i Hercegovine kao tehničko tijelo za provedbu izbornog procesa. Odluka SIP-a BiH da podzakonskim aktom riješi pitanje izbora izaslanika u Dom naroda Parlamenta Federacije BiH u suprotnosti je, međutim, s presudom Ustavnog suda BiH po apelaciji Ljubić. Odluka SIP-a i dalje predviđa da se u Dom naroda Parlamenta Federacije BiH iz svake županije/kantona delegiraju pripadnici sva tri konstitutivna naroda ako su oni izabrani u županijske odnosno kantonalne skupštine. A, upravo tako sročenu odredbu Izbornog zakona BiH Ustavni je sud BiH proglasio protuustavnom, jer je omogućavala da jedan narod bira drugome izaslanike u Federalni dom naroda, poništio ju i naložio Parlamentu BiH izmjenu te odredbe na način da se osigura izbor legitimnih predstavnika konstitutivnih naroda u Federalni dom naroda, što i dalje nije slučaj. Ali i na druge administrativno-političke razine, što implicira i Predsjedništvo BiH, gdje su Bošnjaci u tri mandatna razdoblja birali hrvatskog člana Predsjedništva BiH. Izmjene Izbornog zakona, kao što kaže i presuda Ustavnog suda su u nadležnosti Parlamentarne skupštine BiH. Podsjećamo, SIP BiH je prema jednom članku Izbornog zakona BiH imao nadležnost da u skladu s posljednjim popisom stanovništva donese uputu o izboru izaslanika u Dom naroda, ali se tu radi o članku koji je Ustavni sud BiH svojom presudom stavio izvan snage nakon što Parlamentarna skupština nije u zadanom roku od šest mjeseci donijela

SCHMIDT JE NOVI VISOKI PREDSTAVNIK; PO ČEMU ĆEMO PAMTITI INZKA42

Christian Schmidt novi je voditelj Ureda visokoga predstavnika (OHR) u Bosni i Hercegovini. Njemački diplomat na tom će položaju naslijediti bošnjačkog lobista Valentina Inzka. To će se dogoditi 1. kolovoza kada Schmidt sjeda na dužnost na kojoj će do tada biti Valentin Inzko. Schmidt je danas dao kratku izjavu za Nezavisne novine gdje je rekao da će u svojem mandatu učiniti sve da BiH uđe u Europsku uniju.

No, po čemu ćemo, zapravo, pamtiti Inzka? Novinar Večernjeg lista Zoran Krešić kazao je za Bild.ba kako ga raduje Inzkov odlazak. „Iskreno bio bih najsretniji da uopće nije imenovan novi visoki predstavnik što bi značilo kako je BiH zrela da sama donosi odluke. No, iznimno me raduje odlazak austrijskog namjesnika Valentina Inzka koji je bio najlošiji visoki predstavnik u BiH. Ujedno i najpristraniji uz sunarodnjaka Wolfganga Petritscha” – kaže nam Krešić.

Večernjakov novinar podsjeća i na neke Inzkove poteze koji se kose sa svim prirodnim i društvenim znanostima. „Njegova ostavština, makar kada su u pitanju Hrvati jest prekrižena tablica množenja kada je bilo u pitanju amenovanje imenovanja nove Vlade Federacije BiH iz 2011. godine. Tada je naime Inzko, unatoč tome što je Središnje izborno povjerenstvo proglasilo nezakonitim imenovanje novoga predsjednika i Vlade Federacije BiH sa samo 5 od 17 Hrvata iz Doma naroda Federacije 42

U Zagrebu, 20. lipnja 2021.

Preuzeto (uz neznatne preinake) iz Dnevnoga pregleda tiska MVEP-a od 28. svibnja.

Stranica 64

Glasnik HDK

BiH (a Ustav nalaže da to mora biti trećina odnosno šest izaslanika), prekršio Ustav u korist bošnjačkih stranaka i hrvatskih privjesaka” – rekao je.

Inače, Christan Schmidt je u odličnim odnosima s predsjednikom Vlade RH Andrejem Plenkovićem koji ga je svojevremeno i odlikovao odličjem, Redom Ante Starčevića. Mnogi hrvatski analitičari drže da bi Schmidt upravo zbog dobrih odnosa s Plenkovićem mogao biti objektivniji i nepristraniji od svojega prethodnika Inzka. Novinar Krešić kao problematično u Inzkovu djelovanju ističe i činjenicu da je uvijek potiho odobravao zveckanje oružjem Bakira Izetbegovića. „Njegov je ured bio i protiv apelacije Ljubić i presuda Ustavnoga suda.

Pred Vijećem sigurnosti Inzko nikada nije osudio zveckanje oružjem bošnjačkog vođe Bakira Izetbegovića, prijetnje pretvaranja Hrvata u manjinu i izbornih prijevara protiv Hrvata” – podsjeća Krešić u izjavi za Bild.ba.

Inzka su, drži Krešić, bošnjački lobisti iz ureda ‘trpali’ informacijama. „No, iskreno ne zanosim se ja mišlju kako je Inzko bilo što čitao ili razmišljao.

Njemu su mišljenje dostavljali probošnjački lobisti iz njegova ureda, a vjerujem da je pored masnih plaća imao i koristi biti probošnjački orijentiran.

Sada nije najvažniji sam dolazak Schmidta ako to ujedno ne će značiti odlazak iznimno pristranog i antihrvatski raspoloženog prije svega pravnoga odjela OHR-a” – rekao je.

Ne može BiH biti normalna, stava je Krešić, dok god bošnjačka strana odbija dogovor sa srpskom, odnosno hrvatskom stranom. „Sadanji voditelj bio je pravni zastupnik u slučaju Sejdić Finci što je apsolutni sukob interesa, dok pak drugi međunarodni zaposlenici imaju i intimnih razloga zašto podupiru bošnjačku stranu. BiH će posve sigurno biti normalna država kada se bošnjačka strana počne dogovarati s Hrvatima i Srbima bez odvjetnika iz OHR-a. Tada zapravo ova institucija i ne će imati razloga postojati – zaključio je Krešić.

Mandat visokoga predstavnika za Bosnu i Hercegovinu preciziran je u Aneksu 10, u kojem se visoki predstavnik za Bosnu i Hercegovinu proglašava konačnim autoritetom u Bosni i Hercegovini za tumačenje sporazuma o implementaciji civilnog dijela mirovnog ugovora. Vijeće za provedbu mira (Peace Implementation Council, PIC), koje čini skupina od 55 zemalja i međunarodnih organizacija koje sponzoriraju i vode proces implementacije mira, kasnije je dalje razradilo njegov mandat. Visokog predstavnika za Bosnu i Hercegovinu

U Zagrebu, 20. lipnja 2021.

Godina XIX., broj 3

predlaže Upravni odbor PIC-a, a imenovanje potvrđuje Vijeće sigurnosti UN-a, koje je odobrilo i Daytonski mirovni sporazum kao i raspoređivanje međunarodnih vojnika u Bosni i Hercegovini.

Schmidt je drugi Nijemac na položaju visokoga predstavnika u BiH. Otkako ova institucija postoji u BiH, od prosinca 1995., Schmidt je ukupno osmi visoki predstavnik. Prije njega, na toj su dužnosti bili: Carl Bildt, od 1995. do 1997., Carlos Westendorp, od 1997. do 1999., Wolfgang Petritsch, od 1999. do 2002., Paddy Ashdown od 2002. do 2006., Christian Schwarz-Schilling od 2006. do 2007., Miroslav Lajčak od 2007. do 2009. i Valentin Inzko od 2009. koji će se tu, čini se, zadržati do 1. kolovoza ove godine.

I. Crnjac/Bild.ba 27. svibnja 2021.

M. PENDEŠ: OTKLONITI DUGOGODIŠNJU NEPRAVDU PREMA HRVATIMA U BIH OKO KANALA NA HRVATSKOM JEZIKU43

Predsjednica Kluba hrvatskih izaslanika Lidija Bradara i Marina Pendeš, izaslanica u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH, na jučer održanoj 18. sjednici govorile su o otežanom ulasku stranaca u Bosnu i Hercegovinu te o javnom RTV servisu na hrvatskom jeziku. Izaslanica iz reda hrvatskog naroda Marina Pendeš (HDZ BiH) uputila je pitanje Vojinu Mitroviću, ministru komunikacija i prometa Bosne i Hercegovine, o tome kakve se trenutno radnje poduzimaju na upućivanju u proceduru Zakona o javnom RTV sustavu u Bosni i Hercegovini, kojim bi Hrvati kao konstitutivni narod u Bosni i Hercegovini konačno dobili javni RTV kanal na svojem jeziku. Gđa Pendeš mišljenja je kako je krajnje vrijeme da se učini nešto po ovom pitanju te otkloni dugogodišnja nepravda prema Hrvatima u BiH, priopćeno je iz HDZ-a BiH Županije Središnja Bosna. „Nisam zadovoljna uređivačkom politikom na javnom RTV sustavu u Bosni i Hercegovini. Ako se nalazite u inozemstvu i pratite televizijski program naših državnih medija, vi ne možete imati dojam da tu žive Hrvati, da imaju odgovarajuće potrebe u smislu prezentiranja svojih vjerskih, kulturnih i nacionalnih pitanja. Često se događa da nitko od Hrvata nije pozvan u određene televizijske emi43

Preuzeto (uz neznatne preinake) iz Dnevnoga pregleda tiska MVEP-a od 28. svibnja.

Stranica 65

Glasnik HDK

sije, a kamo li da postoji uređivački sadržaj koji će prezentirati postojanje Hrvata kao jednog od konstitutivnih naroda u Bosni i Hercegovini koji tu živi od 7. stoljeća”, kazala je izaslanica M. Pendeš.

Predsjednica Kluba hrvatskih izaslanika u Domu naroda Parlamenta BiH Lidija Bradara (HDZ BiH) govorila je o pojednostavnjenju procedure za ulazak stranih državljana u Bosnu i Hercegovinu, s ciljem otklanjanja zahtjevnih uvjeta koji se nalaze u Odluci o propisivanju dodatnih uvjeta za ulazak u Bosnu i Hercegovinu, te zatražila informaciju i predložila izmjenu ove Odluke s kojom bi državljani Bosne i Hercegovine, turisti i drugi imali olakšan ulazak u Bosnu i Hercegovinu. „Zbog pandemije izazvane krunskim virusom, gospodarstvo Bosne i Hercegovine trpi posljedice zbog otežanog ulaska stranca u Bosnu i Hercegovinu. S tim u vezi, gospodarstvenici, ugostitelji, javna poduzeća, poput zračnih luka, dostavljali su inicijative za pojednostavnjenje procedura za ulazak stranaca u Bosnu i Hercegovinu. Ministarstvo pravde BiH je još 22. travnja uputilo inicijativu za izmjenu i dopunu Odluke o propisivanju dodatnih uvjeta za ulazak u Bosnu i Hercegovinu. Spomenuti uvjeti odnosno procedura podrazumijeva, parafrazirat ću, osim negativnog PCR testa, da stranci i svi oni koji ulaze u Bosnu i Hercegovinu trebaju imati i negativan antigenski test. Također, navedene osobe moraju imati i potvrdu o cijepljenju, te kao što je u svim zemljama u okruženju i Europskoj uniji, potvrdu kojom se potvrđuje da je putnik prebolio ovu bolest”, kazala je predsjednica Bradara zatraživši konkretnu informaciju od Vijeća ministara BiH o tome što je poduzeto s ciljem digitalizacije sustava kojim bi se omogućio olakšan ulazak u Bosnu i Hercegovinu, a znajući da je Europska unija već ranije osigurala devet milijuna eura za ovaj projekt.

Dnevnik.ba 28. svibnja 2021.

GRLIĆ RADMAN UPUTIO DRAMATIČNO PISMO BORRELLU44

Hrvatski ministar vanjskih i europskih poslova, Gordan Grlić Radman, poslao je 26. svibnja Josepu Borrellu, visokom predstavniku EU za vanj44

Preuzeto (uz neznatne preinake) iz Dnevnoga pregleda tiska MVEP-a od 7. lipnja.

U Zagrebu, 20. lipnja 2021.

Godina XIX., broj 3

sku i sigurnosnu politiku, dobrim dijelom, dramatično pismo u svezi s BiH te upozorio na nužnost brzoga djelovanja EU-a inače je, kako je naveo, BiH pred velikom krizom. I pismo hrvatskog ministra pokazuje da europskoj administraciji BiH, za sada, nije u prioritetima iako se imenovanjem novog visokoga predstavnika u BiH, Nijemca Christiana Schmidta koji bi trebao unijeti novu energičnost, za to "priprema teren". Međutim, najvažnija tema zanimanja međunarodne zajednice na Balkanu zasigurno je rješenje odnosa Srbije, Kosova i sveprisutnoga, toksičnog ruskog utjecaja.

Proturječja: Koncept konstitutivnih naroda i građana S pismom ministra Gordana Grlića Radmana upoznati su i svi ministri vanjskih poslova članica EU-a, kao i Olivér Várhelyi, povjerenik za proširenje, i Miroslav Lajčák, posebni predstavnik EUa za dijalog Beograda i Prištine i druga regionalna pitanja zapadnog Balkana. „Zabrinut sam da bi, ako se propusti ovaj povoljan trenutak, moglo doći do velike političke krize u 2022. godini koja bi paralizirala institucije u BiH i zaustavila cjelokupan proces reformā”, piše Grlić Radman izražavajući svoju zabrinutost te označava tri neriješena pitanja u BiH, a to su reforma Izbornog zakona kao i ograničena ustavna reforma, ali i legitimno predstavljanje triju konstitutivnih naroda i nediskriminacija u političkim institucijama. O ovom pismu izvješćuju i hrvatski mediji te je, između ostalih, zanimljiv i jedan dio Grlić Radmanova pisma kada je u pitanju presuda ‘Sejdić Finci’.

Naime, novinar Jutarnjeg lista, Željko Trkanjec, analizirajući ovo pismo, ocjenjuje: „Slijedi teza koja možda i može izdržati pravni test, teško ali možda može, ali ne može politički. Hrvatski ministar navodi da presuda Europskog suda za ljudska prava (ECHR) u slučaju Sejdić-Finci (Rom i Židov kojima je Sud potvrdio da su im narušena ljudska prava jer se ne mogu kandidirati za Predsjedništvo i Dom naroda zato što je to pridržano samo za pripadnike konstitutivnih naroda) poziva na eliminaciju diskriminacije, ali ne i odbacivanje koncepta konstitutivnih naroda. Na to slijedi pitanje: kako definirati izbor članova Predsjedništva iz redova svih građana, a da se ne ukine obveza da se za te položaje mogu kandidirati samo iz hrvatskog, bošnjačkog i srpskog korpusa? Kad se razbije ta formulacija, nestaje i temelj koncepta konstitutivnih naroda”.

Stranica 66

Glasnik HDK

Upitna politička volja i doraslost vođā Međutim, po autoru Jutarnjeg lista, postoji još jedno i to, možda najvažnije pitanje. Naime, dok ministar Grlić Radman poziva na odlučno i usredotočeno djelovanje te navodi prijetnju političke krize, on istodobno piše: „Uspjeha ne će biti bez političke volje političkih vođā u BiH i njihove pripravnosti da budu dorasli trenutku”.

„I na toj točki sve pada. Dragan Čović, Bakir Izetbegović i Milorad Dodik nisu niti žele biti dorasli trenutku. Sva trojica imaju za cilj čuvati položaje, s mjerom pale i gase nacionalističke vatre kako bi sačuvali potporu većine biračkog tijela. I na tome pada želja hrvatskog ministra da proaktivni pristup EU pokrene BiH. BiH se može pokrenuti, model je druga presuda ECHR-a, ona vezana uz Mostar kad je Sud dao rok Čoviću i Izetbegoviću da se dogovore ili će im pravila biti nametnuta. Dogovorili su se. Kako se pak nikome u EU-u ne da baviti pritiscima na BiH jer su na dnevnom redu Mali, palestinsko pitanje, Kina, Rusija, Bjelarus, migracije, globalna porezna reforma, jačanje eura, obuzdavanje malignog političkog vodstva Mađarske i Poljske, tako pritisaka biti ne će”, zaključuje autor Jutarnjeg lista.

Milanović i Plenković podupiru Hrvate izvan BiH No, kako god ovo pismo hrvatskog ministra bilo shvaćeno, očito je da hrvatska diplomacija želi više pozornosti EU-a na probleme u BiH, pa su tako upravo Hrvati u BiH jedna od najrjeđih dodirnih točaka u kojima se slažu sadanji hrvatski predsjednik i premijer koji već mjesecima "uveseljavaju" javnost svojim međusobnim svađama i uvrjedama u javnom prostoru. Naime, i predsjednik Zoran Milanović i premijer Andrej Plenković dali su u subotu, na videokonferenciji Savjeta Vlade RH za Hrvate izvan Republike Hrvatsku, svoju potporu Hrvatima koji ne žive u Hrvatskoj. Milanović je u svojoj poruci ustvrdio kako Hrvati diljem svijeta vrijedno rade i doprinose razvoju zemalja u kojima žive, te grade kulturnu i političku suradnju između njih i Hrvatske, što su dovoljni razlozi zbog kojih im se mora davati potporu u očuvanju nacionalnog identiteta, kulture i jezika, a tamo gdje je potrebno čak i dodatno financijski podupirati. Također, predsjednik Vlade Andrej Plenković podsjetio je u svom obraćanju da je Vlada uvažila jednu od glavnih preporuka Savjeta, izmjenu Zakona o državljanstvu, što je omogućilo lakše stjecanje hrvatskoga državljan-

U Zagrebu, 20. lipnja 2021.

Godina XIX., broj 3

stva, što smatra važnim kako bi se mlađi naraštaji uključili u korpus hrvatskih državljana i na taj način dali svoj doprinos razvoju domovine. Za Hrvate u Bosni i Hercegovini rekao je kako su konstitutivni narod i najbrojnija hrvatska zajednica izvan Hrvatske, posebno važna za Vladu i za cijeli hrvatski narod.

„I mi tu privrženost potpori Hrvatima u Bosni i Hercegovini kontinuirano ponavljamo i dokazujemo, ne samo svesrdnom političkom po tporom koja je temeljno pitanje naše aktivnosti prema Bosni i Hercegovini već isto tako i brojnim projektima koji se provode između Hrvatske i Bosne i Hercegovine, osobito kroz programe suradnje“, ustvrdio je Plenković. Spomenuo je ulaganja u mostarsku bolnicu, Sveučilište u Mostaru, potporu Hrvatskom narodnom kazalištu u Mostaru, te potporu nizu projekata diljem BiH, bilo da je riječ o teritoriju Federacije ili o Hrvatima u drugim dijelovima zemlje.

Dnevni.ba (BiH) 7. lipnja

DAN DRŽAVNOSTI RH OBILJEŽEN U ZEMUNU45

Dan državnosti RH obilježen je u Zemunu, gdje je 27. svibnja u crkvi Uznesenja Bl. Djevice Marije održano svečano euharistijsko slavlje za Domovinu i kulturno-umjetnički program. Misu je predvodio fra Ilija Alandžak, dekan Beogradskog dekanata u zajedništvu sa zemunskim župnikom prečasnim Jozom Dusparom, vlč. Mihaelom Sokolom tajnikom beogradskog nadbiskupa i vlč. Markom Klajićem, župnikom iz Surčina. Misno slavlje završeno je pjevanjem zbora i vjernika himne 'Lijepa naša'. Svečanost su organizirali Društvo hrvatske mladeži iz Zemuna, Zajednica Hrvata Zemuna (ZHZ) „Ilija Okrugić“ i župnik preč. J. Duspara, a uz potporu Središnjega državnog ureda za Hrvate izvan RH i Veleposlanstva RH. Nazočni su bili vjernici Zemunske župe i ostalih beogradskih župa, Lazar Cvijin, predstavnik Hrvatskog nacionalnog vijeća, Katarina Čeliković, predstavnica Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata (ZKVH), te veleposlanik (vlp.) Hidajet Bišćević u pratnji supruge i suradnika.

Prečasni Duspara istaknuo je kako zemunski Hrvati po petnaesti put uzastopno obilježavaju Dan 45

Preuzeto (uz neznatne preinake) iz Dnevnoga pregleda tiska MVEP-a od 7. lipnja.

Stranica 67

Glasnik HDK

Godina XIX., broj 3

državnosti RH, a nije uvijek bilo jednostavno niti sigurno održavati svečanost u blizini glavnoga stožera stranke ratnog zločinca Šešelja. Podsjetio je da brojni Hrvati dugo čekaju na rješavanje zahtjeva za stjecanje hrvatskoga državljanstva i zamolio vlp-a Biščevića za ubrzavanje te procedure. Fra I. Alandžak uputio je poruku vjernicima da u miru i slozi s većinskim narodom rade na dobro i prosperitet države u kojoj žive, te da jednako tako čuvaju svoj nacionalni i vjerski identitet.

Veleposlanik H. Bišćević zahvalio je organizatorima i posebno preč. Duspari na svemu što čine kako bi unatoč teškoćama, kao i pandemijskim izazovima očuvali tradiciju i vjeru. Naveo je da je Hrvatska u ovih 30 godina postigla sve strateške ciljeve i hrvatski narod može biti ponosan. Prava hrvatske nacionalne manjine u RS u fokusu su interesa svih institucija matične domovine i diplomacija će činiti sve kako bi se položaj hrvatske zajednice unaprijedio.

Nakon mise, održane uz poštivanje epidemioloških mjera, zbor 'Odjek' ZHZ Ilija Okrugić otpjevao je nekoliko domoljubnih pjesama, a menadžerica kulturnih aktivnosti ZKVH K. Čeliković promovirala je knjigu „Identitet srijemskih Hrvata kroz prizmu tradicijske baštine“ u sunakladi Filozofskog fakulteta (FF) Sveučilišta u Zagrebu ‒ Odsjeka za etnologiju i kulturnu antropologiju, FFpressa i Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata.

Knjiga na 450 str. objavljuje 13 radova 14 autora, a tematski pokriva područja života srijemskih Hrvata. Gđa Čeliković uručila je primjerke knjiga članovima zemunske župe koji su pomagali autorima u pripremi materijala.

Veleposlanstvo RH u Beogradu

DETALJI SA ZATVORENOG SASTANKA U SARAJEVU: HRVATI U BIH DOBIT ĆE ONO ŠTO GODINAMA TRAŽE?46

Je li Bruxelles stao iza zahtjeva Hrvatske da se mora izmijeniti Izborni zakon u susjednoj Bosni i Hercegovini u korist tamošnjih Hrvata? Naime, kako piše bosanskohercegovački portal istraga.ba ‒ voditelj Izaslanstva EU-a u Sarajevu Johann Sattler, "na sastanku s hrvatskim članom BiH Predsjedništva Željkom Komšićem iza zatvorenih vrata", kazao je kako se "idući izbori, (koji bi 46

Preuzeto (uz neznatne preinake) iz Dnevnoga pregleda tiska MVEP-a od 11. lipnja.

U Zagrebu, 20. lipnja 2021.

trebali biti sljedeće godine), ne mogu održati po postojećem Izbornom zakonu". Odnosno, kako su te riječi protumačili sarajevski mediji, Sattler je "zapravo ponovio" stav vođe HDZ-a BiH Dragana Čovića koji je prošli tjedan izgovorio sličnu rečenicu ‒ „kako će bez novog Izbornog zakona teško biti organizirani izbori 2022. godine” te da bi BiH zbog toga mogla doći u političku i institucionalnu krizu.

Sattler je kazao, navodi istraga.ba, kako je „imao dobru i otvorenu razmjenu mišljenja s članom Predsjedništva BiH Željkom Komšićem o pristupanju EU-u, te o 14 ključnih prioriteta, izbornoj reformi i pomirenju”. Naime, radi se o zahtjevima HDZ-a BiH, ali i hrvatskog HDZ-a, da se Izborni zakon promijeni tako da svaki narod sâm bira svog člana Predsjedništva, a ne da, kako je bio slučaj sa Željkom Komšićem, on "bude izabran glasovima Bošnjaka, odnosno drugog naroda".

Legitimno predstavljanje naroda Čelnici HDZ-a BiH te hrvatska Vlada smatraju da se prilikom izmjena Izbornog zakona mora voditi računa o "legitimnom predstavljanju naroda". Oko toga se jako u bruxelleskim institucijama založila i Vlada RH, a ministar vanjskih poslova Gordan Grlić Radman uputio je i "non paper" u svezi s tim, tražeći da se Izborni zakon u tom dijelu izmijeni jer je, po njemu, sadašnjim zakonom "hrvatski narod u BiH zakinut".

„Nedavno je veleposlanik Sattler bio pod velikim pritiskom onih koji žele opstruirati izbornu reformu i ne bježe od klevetničkog jezika. To je neprihvatljivo i trebali bismo poslati snažnu i jedinstvenu poruku svoje potpore veleposlaniku Sattleru”, napisao je Gordan Grlić-Radman čelnicima Europske unije te naveo da će, ako se „tijekom ove godine ne izmijeni Izborni zakon”, doći do „velike političke krize 2022. godine, koja će paralizirati političke institucije u zemlji i zaustaviti cjelokupni proces reformā“. Izborna reforma je, navodi istraga.ba, zapravo ono zbog čega je veleposlanik EU-a u BiH i krenuo u "diplomatsku ofenzivu" te ističu kako je on ovaj svoj prijedlog usuglasio s čelnicima, kako navode "dvaju HDZ-a, onog sa sjedištem u Zagrebu i onog sa sjedištem u Mostaru".

Pritisak HDZ-a Kako navodi bosanskohercegovački portal, "zbog pritiska obaju HDZ-a" Johann Sattler je krenuo u "diplomatske aktivnosti zbog čega se i sastao sa

Stranica 68

Glasnik HDK

Željkom Komšićem, kojem je, prema informacijama istrage.ba, kazao da „idućih izbora nema bez izmjena Izbornog zakona”. Inače, Sattler je „dobio i otvorenu potporu Vlade Hrvatske kada su u pitanju izmjene Izbornog zakona”.

Ovakav stav predstavnika EU-a u BiH pogotovo je zanimljiv zbog skorog dolaska novog Visokoga predstavnika međunarodne zajednice Christiana Schmidta, gdje se također u kuloarima moglo iščitati da i on želi riješiti to sporno izborno pitanje kako ga ne bi sputavalo u osnovnom njegovu zadatku ‒ izvođenju BiH na euroatlantske staze.

Portal navodi kako je za izmjene izbornog zakona Dragan Čović dobio i potporu od Milorada Dodika, srpskoga člana Predsjedništva BiH, a nagađa se da tome nije sasvim nesklon ni Bakir Izetbegović, bošnjački vođa i vođa SDA. Vlado Vurušić Jutarnji list, 10. lipnja

KNJIŽEVNO-PJESNIČKA I GLAZBENA MANIFESTACIJA PREPREKOVO PROLJEĆE 2021. U NOVOM SADU47

Tradicionalna književno-pjesnička i glazbena manifestacija Preprekovo proljeće 2021. održana je 29. svibnja u prostorima Franjevačkog samostana u Novom Sadu u organizaciji Hrvatskoga kulturno-umjetničko-prosvjetnoga društva (HKUPD) 'Stanislav Preprek' iz Novog Sada, uz potporu Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan RH, Grada Novog Sada i Pokrajinskog sekretarijata za kulturu AP Vojvodine. Priredba je je zbog epidemioloških mjera održana uz ograničeni broj sudionika i bez visokih gostiju iz RH. Nazočne su pozdravili Krešimir Tkalac, predsjednik HKUPDa i dr. sc. Stjepan Glas, opunomoćeni ministar u Veleposlanstvu RH, a pročitano je i pismo Darija Magdića, zamjenika državnog tajnika Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan RH. Tkalac je u svom obraćanju rezimirao rezultate ostvarene u 15 godina rada udruge te spomenuo kako su oni unatoč „teškim, gotovo nemogućim uvjetima“ (nemaju svoj prostor) iznimno dobri.

Zahvalio je Franjevačkom samostanu, kod kojih je udruga „podstanar“, te se nada da će se obnovom spomen doma bana J. Jelačića u Petrovaradinu pronaći mjesto i za ovu udrugu. Zahvalu je uputio 47

Preuzeto (uz neznatne preinake) iz Dnevnoga pregleda tiska MVEP-a od 10. lipnja.

U Zagrebu, 20. lipnja 2021.

Godina XIX., broj 3

Središnjem državnom uredu za Hrvate izvan RH, bez čije novčane potpore rad udruge ne bi bio moguć, pa tako ni ova manifestacija. Predstavio je Monografiju o radu udruge i Antologiju pjesama prvog desetljeća Preprekova proljeća, pa do Preprekova proljeća 2019., a koje su zbog pandemijskih uvjeta izdane sa zakašnjenjem. Dr. Glas je u ime veleposlanika Hidajeta Biščevića i Veleposlanstva RH čestitao članovima HKPD „Stanislav Preprek“ što su unatoč preprekama uspjeli očuvati tradiciju održavanja 'Preprekova proljeća' i nastavili s jačanjem književnih i kulturnih veza s matičnom domovinom s ciljem očuvanja hrvatskog nacionalnog identiteta, jezika i kulture. Otvorene priredbe svih naraštaja doprinose očuvanju hrvatskog jezika i jačanju hrvatskog zajedništva u Republici Srbiji. S obzirom na to da je priredba upriličena uoči obilježavanja spomena na konstituiranje prvoga demokratski izabranog višestranačkog Sabora i na povijesnu ulogu Hrvatskoga sabora u očuvanju hrvatske državnosti kroz stoljeća, dr. Glas iskoristio je prigodu i uputio čestitke u povodu Dana državnosti RH. Čitav program popratila je ženska pjevačka skupina HKUPD 'Stanislav Preprek' uz glazbu tročlanog orkestra, a pod ravnanjem D. Jankovića.

Veleposlanstvo RH u Beogradu

MEĐUNARODNA KONFERENCIJA "ISELJENIŠTVO I DOMOVINA"48

Marija Bistrica, 10-11. lipnja 2021.

U Mariji Bistrici, jednom od najstarijih hrvatskih marijanskih svetišta u srcu Hrvatskog Zagorja, održan je 10. i 11. lipnja 4. iseljenički kongres, međunarodna konferencija čija je tema bila "Iseljeništvo i domovina". Konferenciju je organizirao Centar za istraživanje hrvatskog iseljeništva koji vodi dr. sc. Marin Sopta (Široki Brijeg, 1950.), publicist i bivši hrvatski domovinski i emigrantski političar, koji je srednju školu pohađao u rodnom mjestu, gdje je maturirao; 1971. godine emigrirao je u Kanadu gdje se dalje školovao, a u Hrvatsku se 1995. godine vratio kao postdiplomant sveučilišta u Torontu. Marin Sopta svojim je djelovanjem u samostalnoj i nezavisnoj hrvatskoj državi višestruko zaslužan za poticanje tema i djelovanja s ciljem proučavanja problematike hrvat48

Dr. sc. Zdenka Weber, pridružena članica HDK-a, sudjelovala je na ovoj konferenciji.

Stranica 69

Glasnik HDK

skog iseljeništva i poticanja na povratak u domovinu hrvatskih iseljenika.

Suorganizatori međunarodne konferenciji bili su Općina Marija Bistrica, Ravnateljstvo dušobrižništva za Hrvate u inozemstvu, Hrvatska matica iseljenika, Institut društvenih znanosti Ivo Pilar, Institut za migracije i narodnosti, Association of Croatian American Professionals (ACAP), Ekonomski fakultet Sveučilišta u Osijeku, Središnji državni ured za demografiju i mlade, Središnji državni ured za Hrvate izvan RH i ICARUS Hrvatska. Program je započeo dan ranije, 9. lipnja, predstavljanjem publikacije Spomen na 20. obljetnicu dolaska Janjevaca u Kistanje; Kistanje – Novo Janjevo 1997-2017. i otvaranjem izložbe "Hrvati Janjeva u Kistanjama". O publikaciji su govorili dr. sc. Josipa Mioč, Tanja Trošelj Miočević i mr. sc. Zvonimir Ancić, a izložbu su predstavili Roko Antić, zamjenik načelnika općine Kistanje, dr. sc. Stjepan Šterc i dr. sc. Marin Sopta. U kulturnom je programu sudjelovala i Klapa Janjevo.

U vrlo bogatom programu konferencije kojom su bile obuhvaćene različite, vrlo zanimljive i intrigantne teme, sudjelovali su brojni znanstvenici i stručnjaci na temu iseljeništva kao i znanstvenici koji se bave tematikom o izazovima i perspektivama hrvatskog iseljeništva prema domovini, a bila su održana i predavanja o 70 godina Hrvatske matice iseljenika. Uz brojna izlaganja i grupne razgovore o baštini i multikulturalnosti u okviru baštinskih tema i živom identitetu hrvatskog iseljeništva sudjelovala je i pridružena članica HDK-a dr. sc. Zdenka Weber. Po obrazovanju anglistica, germanistica i muzikologinja s doktoratom s pariške Sorbonne, dr. sc. Zdenka Weber održala je izlaganje povezujući svoja muzikološka s diplomatskim iskustvima iz vremena rada u veleposlanstvima RH u Berlinu i Beču. Naslov njezina znanstvenog istraživanja predstavljenog bogatom foto dokumentacijom bio je: "Pola stoljeća vjernosti Bogu i Domovini; Glazbom čuvani nacionalni identitet u povodu 50. obljetnice djelovanja Hrvatskih katoličkih misija u Berlinu i Beču". U svojem je istraživanju dr. sc. Zdenka Weber obradila ulogu Hrvatskih katoličkih misija (HKM) u svijetu kada je riječ o očuvanju nacionalnog identiteta iseljenih Hrvatica i Hrvata tema je koja, usprkos svim dosadašnjih bavljenjima, trajno ostavlja mnogo prostora za daljnja istraživanja, analize i sinteze ostvarenih rezultata i ukupnosti značenja okupljanja hrvatske populacije u svijetu u bilo ko-

U Zagrebu, 20. lipnja 2021.

Godina XIX., broj 3

joj od država u kojima živi hrvatsko iseljeništvo i postoje Hrvatske katoličke misije.

Opisala je i svoj profesionalni put koji ju je vodio prema radu u MVEP RH i prijelaz u diplomatsku službu: „Radeći u njemačkoj instituciji, u Deutsche Oper Berlin, od 1992. do 1997. godine, te prijelazom na rad u Ministarstvo vanjskih (kasnije i europskih) poslova Republike Hrvatske 1997. godine, što je značilo ostanak u Berlinu i rad u Generalnom konzulatu, od 1999. godine u Veleposlanstvu RH u Saveznoj Republici Njemačkoj, a od 2011. do 2016. godine i u Veleposlanstvu RH u Austriji, u Beču, na mandatima opunomoćene ministrice za kulturu, znanost i obrazovanje imala sam prilike i mogućnosti surađivati s voditeljima Hrvatskih katoličkih misija u tim dvjema važnim metropolama. Kako u 2019. godini obje Hrvatske katoličke misije, berlinska i bečka, obilježavaju 50. obljetnicu djelovanja boravila sam u lipnju u Berlinu na poziv tamošnje HKM i nazočila svečanoj proslavi jubileja, a i s HKM-om u Beču imam kontakte i pratim planirane događaje kojima se obilježava polustoljetnu obljetnicu djelovanja.

Glazba je neosporno tijekom povijesti odigrala važnu ulogu u ukupnom društvenom životu pa tako i u djelatnostima Rimokatoličke crkve.

Jedna od poznatih krilatica je da se "pjesmom dvostruko moli". U povodu 50. obljetnice djelovanja HKM u Berlinu i u Beču namjera je znanstveno obraditi ulogu glazbenog repertoara u okviru sveukupnih aktivnosti HKM-a u dvjema navedenim metropolama u kojima žive brojni hrvatski doseljenici. Očuvanju nacionalnog identiteta i hrvatskog jezika, kao jednom od bitnih zadataka kojeg HKM-e trajno imaju u vidu, uz dakako onaj vjerski, glazba itekako znatno doprinosi, a okupljanja u amaterskim zborovima, folklornim grupama i tamburaškim ansamblima voditelji HKM-ā i njihovi bilo duhovni bilo laički suradnici trajno prate i podupiru. Na primjerima svečanih proslava 50. obljetnice postojanja HKM-e u Berlinu i Beču dobiva se potvrda značenja glazbenih djelatnosti ne samo u okviru crkvenih obreda već i u ispunjenju slobodnog vremena odraslih kao i okupljanja mladih naraštaja Hrvatica i Hrvata s ciljem njihova povezivanja s matičnom kulturom i očuvanjem hrvatskog jezika.“ Zdenka Weber

Stranica 70

Glasnik HDK

TREĆI ENTITET VIŠE NIJE TABU-TEMA49

"Mirna Bosna" nikada nije bila mirna. Otud i ova sintagma. Nije mirna ni danas. Naprotiv, kao da se stvari iznova zakuhavaju. Ne samo da postoje velika razmimoilaženja oko njezine organizacije i funkcije, oko unutarnjih odnosa, nego su dijametralno različiti pogledi na među narodne odnose.

Plastičan i apsurdan primjer pružila su nam događanja oko jednotjednih nedavnih izraelsko-palestinskih sukoba. Dok su muslimani ostali na strani Palestinaca, Srbi i Hrvati su poduprli Izraelce, valjda po logici da su njihovi Bošnjaci-muslimani isto što i Palestinci. U takvim je okolnostima u Mostaru održan Hrvatski narodni sabor (HNS) prošlog petka uz nazočnost 600 delegata. HNS okuplja gotovo sve političke stranke u BiH; čine ga vijećnici općinskih i gradskih vijeća te zastupnici u federalnom i državnom parlamentu. U usvojenoj Rezoluciji im nema previše novoga. Odbacuju se i unitarizam i separatizam, inzistira se na cjelovitosti države, na euroatlantskim integracijama, na jednakopravnosti te na legitimnom predstavljanju tako da jedan narod ne bi drugomu birao predstavnike.

No u samoj Rezoluciji i još više oko nje ima dosta dramatskih tonova. Tako se u samim zaključcima ovog dokumenta kaže kako će HNS „ako unitarističke i separatističke politike opstruiraju promjene izbornog zakonodavstva i Ustava i time dovedu do blokade političkog sustava i političkih procesa, znati zaštititi hrvatska nacionalna prava, naći prikladne načine kako bi Hrvati, kao slobodan i državotvoran narod, obranili svoj nacionalni i politički subjektivitet, svoju autonomiju i suverenost”. Oštro je bilo izlaganje Bože Ljubića, predsjednika Glavnog vijeća HNS-a, koji je upozorio na dva procesa. S jedne strane postupno, polagano odvajanje Republike Srpske koja se ekonomski, infrastrukturno, prometno i energetski povezuje s Republikom Srbijom, a s druge strane nastojanje bošnjačkih stranaka, i to bez iznimke, da Federaciju pretvore u bošnjačku republiku. Sada je, rekao je on, nakon što Hrvati nemaju 12 godina svojega predstavnika u Predsjedništvu BiH, a u Vladi je narušen paritet, uz nastojanje da se Hrvate marginalizira i u domovima narodā, jasno kako nije riječ o ekscesu nego o projektu političke eliminacije i, što je još gore, „na to se i sami polako 49

Preuzeto (uz neznatne preinake) iz Dnevnoga pregleda tiska MVEP-a od 11. lipnja.

U Zagrebu, 20. lipnja 2021.

Godina XIX., broj 3

navikavamo”. Istodobno traje medijska i politička sotonizacija Hrvata kao fašista i separatista. Pristupanje Europskoj uniji, konstatira Ljubić, ne rješava problem. On rješenje vidi u federalizaciji o konsocijaciji, teritorijalnoj ili institucionalnoj, ili i u jednoj i u drugoj. Moramo, upozorio je ovaj bivši zastupnik u Hrvatskom saboru imati strategiju "za svaki slučaj", podsjećajući na zaustavljanje tenkova JNA 1991. kod Širokoga Brijega i napominjući: „Znat ćemo se suprotstaviti nasilju!”

Sva ova upozorenja, pozivi na dijalog i zaklinjanja na BiH uopće ne nailaze na plodno tlo s one druge, bošnjačke strane, koja sve to doživljava kao oblik političkog pritiska. Na sve to Bakir Izetbegović odgovara kako Hrvati imaju previše prava te kako uskoro ne će imati ni ovo što imaju jer ne mogu imati ista prava kao bošnjaci kojih je "dvostruko više". Izetbegović se ne libi zaprijetiti ratom i "prijateljima iz islamskih zemalja". Redovito se kao argument upotrebljava i presuda protiv Slobodana Praljka i ostalih kao da se u Haagu sudilo političkoj ideji. Takvo inzistiranje na građansko-unitarnoj državi, drži Dragan Čović, oživljava ideje o "trećem entitetu".

I doista, na samom je mostarskom skupu više delegata, a najglasniji je bio Ivan Vukadin, predsjednik Vlade Herceg-Bosanske županije i bivši gradonačelnik Tomislavgrada, koji se izravno zauzeo za stvar i obnovu "trećeg entiteta". Geslo "svoji na svome" pod kojim je održan Sabor moguće je, drži on, samo pod tim uvjetom stvaranja hrvatske federalne jedinice. Hrvatska republikanska stranka pod vodstvom Slavena Raguža, koja je na nedavnim mostarskim izborima ostvarila solidan rezultat i praktično odlučila da Hrvat bude gradonačelnik grada na Neretvi, odlučila je istupiti iz HNS-a jer joj se Rezolucija čini suviše "sterilnom", a sam naziv stranke jasno upućuje na njezine političke ciljeve. Najpreciznije i najjasnije je pak položaj hrvatskog naroda ocijenila skupina hrvatskih intelektualaca, javnih i kulturnih radnika na svojem skupu u Tomislavgradu osmoga prošlog mjeseca, što je i razumljivo jer je riječ o ljudima izvan užih političkih krugova i izvan logike političkog oportuniteta. Oni su iz ulice Mijata Tomića, legendarnog hajduka i borca protiv turskog zuluma, poručili kako je hrvatski narod u BiH izvrgnut političkom nasilju. Oni u cilju samoodrživosti, funkcionalnosti i jednakopravnosti traže cjelovitu, ali ne unitarnu BiH, te formiranje triju nacionalnih teritorijalnih zajednica koje ne moraju imati prostorni kontinuitet. I ono što djeluje kao ultimatum:

Stranica 71

Glasnik HDK

ako se ne promijeni Izborni zakon izbore treba bojkotirati. To je nešto, dodajmo, što je i do sada trebalo učiniti jer pristajući na izbore po zakonu koji nije legitiman niti u skladu s odlukama Ustavnog suda znači mu, zapravo, dati legitimitet.

Visoki predstavnik Valentin Inzko upravo pakira kofere ostavljajući iza sebe stanje gorim nego što ga je zatekao, ali odlazi i s 10 milijuna eura u kovčegu i vilom na hrvatskoj obali. Isplatilo se, nema što. Jedan je u nizu visokih predstavnika koji su sustavno kresali prava najmalobrojnijem narodu. Umjesto njega stiže Nijemac Christian Schmidt, kažu čovjek Angele Merkel i hrvatski prijatelj, ali uz protivljenje Rusije i Milorada Dodika koji bi taj ured inače trajno zatvorio. On dolazi s jasno zacrtanim okvirom: BiH mora ostati cjelovita, valja joj otvoriti euroatlantsku perspektivu, provesti nužne reforme i tomu slično. Na austrijskom je Der Standardu potvrđeno iz sjedišta EU-a postojanje "Janšina non-papera". Čović koji razvija tijesnu suradnju s Miloradom Dodikom, što je mnogima odurno, ali je logično, primjećuje, i to s punim pravom, što se na Zapadu gdje se razmišlja isključivo logikom novca teško razumije, kako EU najviše, a možda i jedino, treba Hrvatima.

Da se dotjeralo "cara do duvara" govori i pismo koje je ovih dana ministar vanjskih i europskih poslova RH Gordan Grlić Radman uputio Josepu Borellu, povjereniku EU-a za vanjske poslove, i Olivéru Várhelyiju, povjereniku za proširenje, kao i ministrima vanjskih poslova svih zemalja članica EU-a, u kojem se ponavlja mantra o euroatlantskom putu, dijalogu s EU-om i pravednom Izbornom zakonu, ali se i kaže: „Ako se ova prilika propusti politička kriza 2022. zaustavit će proces reformā”. Što će biti dalje, može se samo pretpostaviti. RH je na vratima famoznog Schengena, što se ovdje predstavlja kao velik uspjeh, ali kada je riječ o Hrvatima u susjednoj državi ta okolnost donosi nove nevolje. Između ova dva dijela istog naroda s istim (hrvatskim) državljanstvom uspostavit će se željezna zavjesa, otežat će se komunikacija i olakšati asimilacija te ubrzati postupno nestajanje onog dijela naroda s druge strane Mocenigove linije. Hrvatska bi stoga trebala i morala inzistirati na granici kakva je sporazumom između Velike britanije i EU-a uspostavljena ili će se uspostaviti između Republike Irske i Sjeverne Irske. Ali ima i jedna dobra, umirujuća i ohrabrujuća, vijest. U Zagrebu je, kao još jedna nevladina udruga osnovan Forum za vanjsku politiku

U Zagrebu, 20. lipnja 2021.

Godina XIX., broj 3

koji, među ostalima, čine: Vesna Pusić, Dejan Jović, Tvrtko Jakovina, Senada Šelo Šabić, Dean Šarčević, Božo Kovačević, Dragan Nikolić i Budimir Lončar. Sve ljudi s dobrim vezama u svjetskim ložama i lažama i, što je najvažnije, prekaljeni i dokazani borci za "hrvatsku stvar" samo što neki od njih osporavaju pravo Hrvatskoj na samostalnost, a neki potvrđuju teze o agresiji Hrvatske na BiH. prvi je gost Foruma bio Ahmet Davutoğlu, bivši turski ministar i premijer, te zagovornik obnove Otomanskog Carstva na Balkanu i inače.

Josip Jović 7 Dnevno, str. 11.

PELJEŠKI MOST: HRVATSKA SE SPAJA ZA 30-AK DANA50

Od ukupno 165 odsječaka čeličnog rasponskoga sklopa Pelješkog mosta, prema podatcima Hrvatskih cesta (HC), dosad je ugrađeno njih 134 ukupne duljine 1850 m. To znači da je preostalo ugraditi još samo 31 odsječak ukupne duljine 550 m da bi se mostom dugim 2,4 km povezala južna Dalmacija s glavninom Hrvatske.

Novi povijesni datum A taj vrlo važan simbolični trenutak spajanja dvaju dijelova Hrvatske dogodit će se prije nego se očekivalo. Naime, kad se krenulo sa sklapanjem odsječaka plan je bio da se zadnji taj odsječak ugradi krajem rujna ili početkom listopada, no sad se planira da se to dogodi već krajem srpnja ili početkom kolovoza. Dakle, za nešto više od mjesec dana i točno tri godine nakon što su kineski graditelji uvedeni u posao u Malostonskom zaljevu, ali i u vrijeme kad Hrvatska obilježava Oluju i Dan pobjede i domovinske zahvalnosti. Tako bi krajem srpnja ili početkom kolovoza spajanjem svojih dvaju dijelova Hrvatska dobila još jedan važan datum u svojoj povijesti.

50

Preuzeto (uz neznatne preinake) iz Dnevnoga pregleda tiska MVEP-a od 14. lipnja.

Stranica 72

Glasnik HDK

Večernjakov novinar obišao je gradilište Pelješkog mosta krajem prošlog tjedna i prošetao se jednim njegovim dijelom, i to s kopnene strane od upornjaka 1 preko stupnih mjesta S2, S3 i S4 koji su već protežno spojeni, ukupno 320 metara, a popeli smo se i prošetali po jednom od najviših stupova, S8, koji inače s još pet stupova čini središnji dio mosta. A dojam koji se stječe šetnjom Pelješkim mostom može se pak prenijeti samo jednom riječju – neopisivo.

Most koji će spojiti Hrvatsku obišli smo u društvu inženjera iz HC-a Davora Perića, koji nam je otkrio zašto će most biti potpuno spojen prije planiranog roka. Radnici China Road and Bridge Corporation (CRBC) graditelja mosta, naime, uhvatili su odličan ritam ugradbe odsječaka pa im je tako na početku trebalo, a što je bilo i prema planu, da podignu i zavare jedan odsječak od 10 do 11 dana, a sad im je za to potrebno sedam dana.

Perić nam to govori dok hodamo prema kraju mosta na S4, a gdje su se odrađivale zadnje pripreme za spajanje sa S5, koji je jedan od središnjih stupova, uz S6, S7, S9 i S10, a na kojem je sklopljeno svih 10 parova vješaljaka. A taj pothvat spajanja S4 sa S5 bio je vrlo zahtjevan. Radi se o prvom zatvarajućem odsječku koji je osobit po tome što se podiže sinkronizirano dvjema dizalicama koje su nosivosti po 250 t. Te su dizalice dostatne za odsječke koji se ugrađuju pod vješaljkama, a koji su teški oko 220 t. No ovaj zatvarajući odsječak težak je 355 t. Kad njega ugradimo, imat ćemo gotovo 620 metara mosta u kontinuitetu s kopnene strane – objasnio nam je Perić.

A Kinezi su u međuvremenu, u noći s petka na subotu, podigli taj zatvarajući odsječak i tako spojili S4 sa S5, a što su prigodno proslavili vatrometom. Perić objašnjava da se kod zatvarajućih odsječaka moraju 48 sati prije njihove ugradbe pažljivo motriti promjene na udaljenosti krajeva sklopa kako bi se pogodio idealan trenutak za ugradbu. A to, dodaje, podrazumijeva i možebitno mjesno obrađivanje i rezanje limova na odsječku.

Do S8 i sredine mosta stigli smo pak brodom, a zatim se na nj popeli najprije dizalom, a zatim skelom. Stup je visok nešto više od 53 m, a odsječak oko 4,5 m pa smo tako došli na visinu od 60 m. Iznad je još i pilon visok 40 m. Epidemiološka pravila jako su stroga pa tako nosimo maske na licu iako smo na otvorenom. Pogled je s os-

Godina XIX., broj 3

mice, s koje god strane pogledate, i opet – neopisiv!

Uskoro opremanje mosta Na S8 još nisu ugrađene sve vješaljke, a Perić nam na primjeru jedne od njih objašnjava kako se jedno uže vješaljke sastoji od sedam žica koje su izrađene od visoko vrijednog čelika, a presvučene su polietilenskom zaštitom. Na središnjim stupovima tako se ugrađuju vješaljke od 55 do 109 užétā. Na mostu će biti ukupno 60 pari vješaljaka, a one služe da preko pilona pridržavaju čeličnu gredu. Vješaljke su duge od 32,5 do 137 m i sidre se u čeličnu gredu u sredini, između voznih trakova. A nakon što se ugradi i zadnji odsječak, slijedi opremanje mosta, a to znači, među ostalim, asfaltiranje kolnika, postavljanje zaštitne ograde i zaštite od vjetra, postavljanje elektroinstalacija i 24 kamere za nadzor prometa. Perić kaže i da su već ugrađeni sustavi za motrenje (monitoring) promjena pomaka na sklopu i katodna zaštita te da je plan da svi radovi na mostu budu gotovi do 31. siječnja 2022.

14. lipnja 2021.

Josip Bohutinski Večernji.hr Foto: Josip Bohutinski

KRAJ POLITIČKOG ŠIZOFRENLUKA51

Već više od 15 godina Željko Komšić u ulozi je političkog shizofrenika. Njegova politička misija je permanentno podrivanje ustavnih temelja države i ustavnih prava Hrvata, jednog od konstituenata te države, čiji je on izdanak. Tu subverzivnu djelatnost prema državi i (jednom) narodu, od koje ovisi njegov politički opstanak, on, paradoksalno, naziva patriotizmom. Komšić je protiv konstitutivnosti i jednakopravnosti naroda. A zahvaljujući upravo toj temeljnoj, nadkrovljujućoj, odredbi Daytonskog ustava, kako je to ocijenio Ustavni sud BiH, po apelaciji Alije Izetbegovića, odnosno njezinoj zlouporabi, on je već treći mandat član Predsjedništva BiH. Da je BiH, kojim slučajem građanska država, što mislite koliki bi bile njegovi izgledi da postane predsjednik svih građana BiH? Nikakvi. Jer osim kao alatka za majorizaciju Hrvata on kao političar nema nikakvu uporabnu vrijednost.

51

U Zagrebu, 20. lipnja 2021.

Preuzeto (uz neznatne preinake) iz Dnevnoga pregleda tiska MVEP-a od 16. lipnja.

Stranica 73

Glasnik HDK

Da se dva člana Predsjedništva iz Federacije BiH biraju iz dviju izbornih jedinica ‒ većinski hrvatske i većinski bošnjačke ‒ i u jednoj i u drugoj vjerojatno bi prošao kao i njegov politički projekt DF – doživio bi politički fijasko. Komšićeva politički shizofrena uloga nalaže mu da se bori i protiv onog što je temelj ne samo Daytonskog sporazuma i Ustava BiH, već i temelj demokracije ‒ legitimnoga predstavljanja, koje on, paradoksalno, naziva takozvanim, fašističkim, rasističkim i kakvim sve ne. Zaboravljajući da je legitimitet temelj demokratskih društava i da je država bez demokratskog legitimiteta vlasti ‒ ništa drugo doli diktatura. Predstavljajući se kao borac za zapadne, civilizacijske, demokratske vrijednosti, on se zapravo bori za totalitarnu BiH. Njegov politički šizofenluk najbolje ilustrira činjenica kako je simbol njegove liberalne demokracije ‒ diktator i masovni ubojica Josip Broz Tito, čija slika krasi ured koji je uzurpirao u Predsjedništvu BiH, dok mu je zapovjednik HOS-a neoustaša, Blaž Kraljević, koji se kao general tzv. Armije RBiH borio za "Hrvatsku do Drine" uzor patriotskog borca za liberalno-demokatsku BiH. No, vratimo se "legitimnom predstavljanju" koje je za "demokrata" i "patriota" Komšića takozvano.

Demokracija je, treba li podsjećati, vladavina naroda, a pod pojmom narod, pojašnjeno je i u presudi Ustavnog suda BiH u predmetu Ljubić, Ustav BiH podrazumijeva tri konstitutivna naroda, izrijekom; Bošnjake, Hrvate i Srbe, u zajednici sa svim građanima BiH. Zastupnički domovi Parlamenta BiH i parlamenata entiteta, te 10 županijskih skupština izraz su legitimne izborne volje građana, dok domovi naroda i Predsjedništvo BiH trebaju biti izraz legitimne volje triju suverenih naroda. Tom je daytonskom konstitucijom osigurana ravnoteža između građanskog i nacionalnog. I BiH će postojati dok postoji ta ravnoteža, koju "patriot" Komšić, iz egoističkih političkih razloga, svim silama želi srušiti. I dijelom je u tome uspio s obzirom na to da je bošnjačkim glasovima tri puta biran za hrvatskoga člana Predsjedništva BiH. Na toj je ravnoteži zaustavljen rat i uspostavljen mir u BiH, koji "patriot" Komšić, sa svojom ideološkom braćom, također, želi srušiti. Daytonski sporazum je međunarodni pravni akt, a njegove odredbe dio međunarodnoga prava. I njih "patriot" Komšić, također, želi srušiti. I taj politički šizofrenluk, on, svojim izjavama i postupcima svakodnevno dokazuje.

U Zagrebu, 20. lipnja 2021.

Godina XIX., broj 3

Komšićev patriotizam zapravo je, kao što rekosmo, opasna subverzivna djelatnost protiv BiH i njezina ustavnog poretka. No, on ne bi imao nikakvu političku snagu da ne djeluje kao satelit velikobošnjačke politike koja utopistički vjeruje da može ovladati Bosnom i Hercegovinom. Pitanje je samo hoće li i kada ta politika odustati od svojeg cilja ili biti natjerana da odustane, od međunarodnih faktora. Jer bi ostvarenje ciljeva te politike, to bi valjda svima trebalo biti jasno, značilo kraj bilo kakve Bosne i Hercegovine. Ako međunarodne sile žele očuvati Bosnu i Hercegovinu, kao višenacionalni entitet, zajednicu triju ravnopravnih naroda, koja osigurava ravnotežu između dvaju najjačih regionalnih igrača, Hrvatske i Srbije, onda će morati stajati uz temeljna načela dogovorena u Daytonu prije 26 godina, koja su donijela mir, ne samo BiH, već i cijelom zapadnom Balkanu.

Sudeći prema stavovima američkoga državnog tajnika Antonya Blinkena, iznesenima u pismu Predsjedništvu BiH, te Mišljenju Europske komisije, glavne svjetske sile: SAD i EU, ali i Rusija, opredijeljene su upravo za očuvanje temeljnih postulata Daytonskog sporazuma, koji kaže da je BiH država triju konstitutivnih i ravnopravnih naroda i dvaju entiteta.

S obzirom na to Komšićev politički vijek primiče se kraju. Otuda proizlazi njegova sve veća nervoza. Njegovo političko parazitiranje na gaženju prava jednog ustavotvornog, državotvornog, suverenog naroda, konstituenta BiH i podrivanje daytonskih temelja BiH vremenski je omeđeno.

Onog trenutka kada se kroz izmjene Izbornog zakona osigura provedba presude Ustavnog suda BiH i presude Europskog suda, a to se zahtijeva i u 14 prioriteta iz Mišljenja Europske komisije, da bi BiH dobila status kandidatkinje za članstvo u EUa, Komšić će svoje političke kopačke moći okačiti o klin. To će se, po svemu sudeći, dogoditi najdalje do kraja ove godine. Jer na testu je kredibilitet i EU-a i SAD-a, koje čvrsto stoje iza zahtjeva da se prije naredne, izborne, godine moraju provesti i presuda Ustavnog suda BiH u predmetu Ljubić i presuda Europskog suda za ljudska prava, koje nisu, kako to pokušavaju predstaviti Komšić i njegova ideološka subraća, međusobno isključive ‒ već komplementarne.

Milan Šutalo, Hrvatski Medijski Servis 15. lipnja 2021.

Stranica 74

Glasnik HDK

Godina XIX., broj 3

ŽUPAN ANUŠIĆ: POMOĆI ĆEMO HRVATIMA U SRBIJI, NE SAMO NOVČANO NEGO I POLITIČKI52

Osječko-baranjski župan Ivan Anušić obećao je u selu Bački Monoštor nastavak materijalne i političke potpore sunarodnjacima u Srbiji, a njihovo je vodstvo reklo da je za hrvatsku manjinu pomoć Hrvatske ključna, prenio je danas vojvođanski list Hrvatska riječ. Anušić je sa suradnicima posjetio kuću monoštorske župe koja će uz potporu iz Hrvatske postati mjesto okupljanja i prezentiranja kulture i tradicije mjesnih Šokaca okupljenih oko udruge "Bodrog". Župan je rekao da je naša obveza pomoći sunarodnjacima u Srbiji, što Osječko baranjska županija i čini već godinama. „To smo spremni uvijek raditi. Ne samo novčano pomoći već i politički stati iza vas. Konkretno, kada govorimo o Kući monoštorske župe, izdvojit ćemo i dodatna sredstva za taj projekt. Možete računati na nas”, kazao je Anušić prilikom sastanka s predstavnicima hrvatske zajednice.

ja, koji su od interesa kako za Osječko-baranjsku županiju tako i za Hrvate u Srbiji.

Pomoć Osječko-baranjske županije jednaka je sredstvima koje HNV dobiva iz proračuna Srbije, rekla je u povodu ovoga susreta u Monoštoru predsjednica HNV-a Jasna Vojnić. „Protekle četiri godine Osječko-baranjska županija izdvojila je 100.000 eura, što je petina ukupnog proračuna HNV-a i što je onoliko koliko nam Republika Srbija daje”, navela je.

Predsjednik DSHV-a: Hrvati u Srbiji isključeni su iz procesa donošenja odluka Predsjednik Demokratskog saveza Hrvata u Vojvodini (DSHV) Tomislav Žigmanov rekao je županu Anušiću da su Hrvati u Srbiji isključeni iz procesa donošenja odluka. „Zato ne možemo institucionalno rješavati potrebe hrvatske zajednice i primorani smo primati pomoć od države Hrvatske.

Osječko-baranjska županija ima godinama razumijevanje za nas i svojom pomoći rješava dio izazova pred kojim se nalazi hrvatska zajednica”, kazao je. Žigmanov je ukazao da bez potpore Hrvatske vodstvo hrvatske manjine nekada ne može učiniti „ni najjednostavnije korake”.

Domaćin susreta župana i vodstva hrvatske manjine u Srbiji bila je mjesna hrvatska udruga "Bodrog" u šokačkom selu Bački Monoštor.

Hina

HRVATSKA MATICA ISELJENIKA MOST S DOMOVINOM ZA TRI I POL MILIJUNA HRVATA53

Ivan Anušić

Anušić: Srbija se treba više uključiti u projekte Hrvata Rekao je kako nacionalne zajednice u Hrvatskoj dobivaju potporu, pa bi to trebala činiti i Srbija za svoje manjine i više se uključiti u projekte Hrvata. „Dok se to ne dogodi, mi ćemo, ne samo Osječkobaranjska županija već i druge županije u Hrvatskoj, pomagati projektima Hrvatskog nacionalnog vijeća (HNV)”, kazao je Anušić, a prenijela Hrvatska riječ. Naglasio je da će u Osijeku biti organiziran sastanak kako bi se odredili projekti prekogranične suradnje koje financira Europska uni52

Preuzeto (uz neznatne preinake) iz Dnevnoga pregleda tiska MVEP-a od 17. lipnja.

U Zagrebu, 20. lipnja 2021.

U zagrebačkom Hrvatskom narodnom kazalištu (HNK) obilježena je u petak uvečer 18. lipnja 70. obljetnica Hrvatske matice iseljenika (HMI), koju je uživo prenosila Hrvatska radio televizija. Tom je prigodom predsjednik Republike Zoran Milanović pozvao na zajedništvo oko statusa Hrvata u BiH. „Njihova je domovina Bosna i Hercegovina onako kako je zacrtano prije 26 godina jednim međunarodnim ugovorom kojega je Hrvatska potpisnica i kojega će se u dobroj vjeri pridržavati” ‒ rekao je Milanović. Naglasio je i velike izglede da se Hrvatsku danas pozicionira među najnaprednije države Europe, tamo gdje nikada nije bila, ali gdje joj je mjesto. Osvrnuo se i na povijest istaknuvši da je hrvatska nacija bila san čija je realizacija

53

Preuzeto (uz neznatne preinake) iz Dnevnoga pregleda tiska MVEP-a od 23. lipnja.

Stranica 75

Glasnik HDK

ovisila o malo dobrih, pravih ljudi koji su se oko te ideje okupili u određenom povijesnom trenutku.

Očuvanje kulturne memorije Hrvatska matica iseljenika institucija je koja predstavlja čvrst i siguran most s domovinom za oko 3,5 milijuna Hrvata i njihovih potomaka diljem svijeta, rečeno je na svečanoj akademiji na kojoj su uz hrvatskoga predsjednika Zorana Milanovića sudjelovali i izaslanica predsjednika Hrvatskog sabora Zdravka Bušić, izaslanik premijera Zvonko Milas, zamjenik predsjedatelja Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH Dragan Čović, predsjednik Upravnog vijeća HMI Milan Kovač, član Upravnog vijeća HMI, književnik Hrvoje Hitrec i mnogi uvaženi gosti iz svijeta politike, kulture i medija i izvan granica Hrvatske od Amerike do Australije. Svečanosti je bio nazočan ravnatelj Dušobrižništva za Hrvate izvan RH dr. Tomislav Markić, otac Zvonko Martić i niz drugih crkvenih predstavnika te povratnika iz iseljeništva od Argentine, Sjedinjenih Američkih Država i Kanade do Njemačke i inih zapadnoeuropskih zemalja.

Himnu Lijepa naša izvela je sopranistica međunarodnog ugleda Marija Vidović, ovogodišnja dobitnica Večernjakove domovnice, prestižne umjetničke nagrade koju najuspješnijim Hrvatima u iseljeništvu tradicionalno dodjeljuje u njemačkom Bad Homburgu Večernji list. Kako ove godine, zbog mjera ograničenja, završna večer Večernjakova izbora nije održana u Bad Homburgu, ali je izbor proveden i proglašeni su pobjednici u kategorijama sporta, glazbe, glume i spektakla, Večernjakovo priznanje i statuu Domovnice uručili su Mariji Vidović Stipe Puđa, urednik inozemnog izdanja iz Frankfurta, i Mijo Marić, ravnatelj HMI, koja je od samog početka jedan od pokrovitelja Večernjakova izbora.

Program svečane akademije, u dojmljivoj i znakovitoj scenografiji slavne kompozicije slikara Vlaha Bukovca Hrvatski preporod, uz govore visokih dužnosnika, sastojao se od prvorazrednih glazbenih i plesnih točaka iz naše kulturne riznice, uključujući prvake Opere HNK-a Tomislava Mužeka i Valentinu Fijačko, prvake drame i baleta te Ansambl narodnih plesova i pjesama Hrvatske Lado, uz odlični tamburaški orkestar Hrvatske radio televizije na čelu s maestrom Sinišom Leopoldom.

Dio programa činili su i članovi bratovštine Bokeljske mornarice 809. te dvije klape: Sveti Mihovil i Stine.

Pridonoseći socijalnoj dinamici u domicilnim sredinama hrvatskog iseljeništva od Sjevernog do Južnoga pola, Matica aktivno radi na očuvanju kulturne memorije našega raseljenog naroda, ali i

U Zagrebu, 20. lipnja 2021.

Godina XIX., broj 3

na plodonosnom dijalogu tradicije i suvremenosti u svim područjima ljudske djelatnosti. Prije 70 godina održana je osnivačka skupština u Zagrebu 12. veljače 1951. Prva četiri desetljeća odvijala su se u povijesnim prilikama koje pamtimo po borbi hrvatskog naroda za očuvanje materinskog jezika i identiteta u emigraciji te u poticanju političkih rješenja hrvatskog pitanja u međunarodnoj zajednici. Na ideji nacionalne pomirbe doživjeli smo zajedničkim naporima svih Hrvata njegovo rješenje i punu slobodu Lijepe naše.

Rušenje stereotipā Uz zahtjevan profesionalni rad australskih, američkih i kanadskih Hrvata, koji su svoju djecu odgajali i školovali u višekulturnim društvima demokratskoga multietničkog svijeta Matičine su djelatnike ohrabrivali u inovativnom kreiranju škola, radionica i tečajeva za hrvatski jezik, povijest i kulturu te folklor ‒ suprotno unitarističkom odnarođivanju u bivšoj federaciji. Matica je prva u domovini uvela sveučilišnu školu hrvatskog jezika, povijesti, kulture i folklora za mlade naših korijena koji su živjeli u anglofonom svijetu rušeći stereotipe o njihovim roditeljima kao "neprijateljskoj emigraciji" kako ih je u domovini prekrstio režim.

Osamostaljenje Republike Hrvatske 1990-ih godina bilo je velika prekretnica i u životu naše ustanove otvorivši Hrvatskoj matici iseljenika put prema svim oblicima suradnje s Hrvatima izvan matične zemlje ‒ naglasio je ravnatelj i domaćin svečanosti u HNK-u prof. Mijo Marić. Prema njegovim riječima, ova je ustanova proteklih desetljeća razvila najčitaniji iseljenički časopis Matica s odličnim ljetopisom te objavila Leksikon hrvatskog iseljeništva i manjinā ‒ kao krunu znanstvenih spoznaja o fenomenu polutisućljetnih hrvatskih migracija. HMI kao moderna ustanova ima više ustrojstvenih jedinica, uključujući vrijedne podružnice koje djeluju u Dubrovniku, Splitu, Puli, Rijeci i Vukovaru, naglasio je ravnatelj Mijo Marić.

Kao ravnatelj HMI-a Mijo Marić izrazio je zahvalnost cjelokupnom hrvatskom iseljeništvu, svim Matičinim suradnicima, svim svojim prethodnicima i njihovim umirovljenim kao i djelatnim timovima uz poziv mladosti hrvatskih korijena iz cijeloga svijeta da se i ovog ljeta uključe u Matičine škole i seminare hrvatskog jezika, povijesti, kulture i folklora na kojima predaju uistinu vrhunski umjetnici i znanstvenici iz naše domovine.

Marijana Matković Večernji list ‒ svijet 22. lipnja, str. 9.

Stranica 76

Glasnik HDK

AKTIVNOSTI ČLANOVA HDK-A U Glasniku HDK-a redovito izlaze vijesti o vrijednim postignućima članova Kluba na polju diplomatske aktivnosti i/ili djelovanja s međunarodnim dosegom. Međutim, time se zacijelo ne izvješćuje o svemu što naši agilni članovi čine u javnosti – do sada se uglavnom izvješćivalo o onome za što je urednik ili koji drugi član UV-a saznao. Pojedinim je članovima, izgleda, neugodno davati vijesti o svojim javnim nastupima ili objavljivanju knjige „na velika zvona“, ali za tu samozatajnost nema pravog razloga. Zato UV moli čitatelje da dostavljaju vijesti o osobnim uspjesima, a i onima drugih članova, pa će one biti objavljivane u Glasniku.

I u zadnjem su dvomjesečju naši/e članovi/ice bili/e ponovno prilično aktivni/e, što se vidi iz sljedećih priloga, ali i iz priloga u rubrici Različite vijesti, razgovori i osvrti.

TELEFONSKI RAZGOVOR IZMEĐU NIVES MALENICA I EMILIA LOZADE GARCÍE54

Održan je telefonski razgovor između gđe Nives Malenica, veleposlanice RH U Kraljevini Španjolskoj, redovite članice HDK-a, i Emilia Lozade Garcíe, glavnog ravnatelja za bilateralne poslove MVP-a Republike Kube, na njegov zahtjev 30. travnja. G. Lozada García prenio je zahvalu ravnatelju P. Mihatovu i suradnicima u MVEP-u RH za razmjenu i zaključke na nedavnim konzultacijama, a one su poticaj nekim gospodarskim projektima i projektima nacionalnih udruženja turizma te trilateralnim projektima kroz UNIDO. Bilo je riječi i o obostranim posjetima, posebice Zagrebu 2022. u povodu 30. obljetnice uspostave diplomatskih odnosa, podsjetivši da je Kuba bila jedna od prvih država koja je priznala RH, pri čemu je izražena želja da se slično organizira i u Havani.

Veleposlanica je prenijela da je Veleposlanstvo RH zajedno s HAVC-om pripremilo nekolicinu hrvatskih filmova prevedenih na španjolski jezik i spremni su ih ponuditi MVP-u i Ministarstvu kulture Kube. G. Lozada García predložio je da se u okviru Međunarodnog festivala filma u prosincu posebno predstavi hrvatski film. Zahvalio je u svoje ime i u ime ministra Bruna Rodrígueza Parille na španjolskom prijevodu romana Miroslava Krleže "Na rubu pameti" koje je VRH putem Veleposlanstva Kube u Madridu dostavilo u Havanu i izrazio zadovoljstvo da se putem vrijednog 54

Preuzeto (uz neznatne preinake) iz Dnevnoga pregleda tiska MVEP-a od 10. svibnja.

U Zagrebu, 20. lipnja 2021.

Godina XIX., broj 3

književnog djela M. Krleže približi i bolje upozna našu zemlju.

Veleposlanstvo RH u Madridu

IZASLANSTVO MINISTARSTVA TURIZMA I SPORTA RH BORAVILO U MADRIDU55

Nives Malenica pridružila se izaslanstvu Izaslanstvo Ministarstva turizma i sporta (MTS) RH boravilo je u Madridu od 18. do 20. svibnja radi posjeta jednom od svjetskih turističkih sajmova FITUR, te lobiranja za kandidaturu RH za članstvo u Izvršnom vijeću UNWTO-a 2021-2025.

Državni tajnik (dt) za turizam Tonči Glavina susreo se s Kraljem Felipeom VI. i ministricom industrije, trgovine i turizma Kraljevine Španjolske Mariom Reyes Maroto, održao konzultacije s dtom za turizam F. V. Verlestom, glavnim tajnikom (gt) UNWTO-a Z. Pololikashvilijem i izaslanstvima 10-ak država. Na kraju sastanka gt. Pololikashvili je dt-u Glavini uručio tri brošure UNWTOa; jednu o Hrvatskoj, te dvije brošure o Summitu o globalnom turizmu mladih u srpnju u Italiji. Na ovogodišnjem FITUR-u svoj štand imala je Turistička zajednica (TZ) Grada Zagreba, dok je HTZ na dijelu programa bila prisutna virtualno. Dt. Glavina i izaslanstvo posjetili su Veleposlanstvo RH te razgledali prostorije Veleposlanstva koje se mogu prilagoditi za smještaj Predstavništva HTZ-a u Madridu. U našem izaslanstvu bili su još i veleposlanica Nives Malenica, redovita članica HDKa, Višnja Letica, savjetnica u Kabinetu ministrice turizma i sporta, Antonela Frković, voditeljica Službe u MTS-u, te Ivan Salopek, diplomatski savjetnik i Daniela Lučev, prva tajnica.

Veleposlanstvo RH u Madridu

EUROPSKA KOMISIJA IMENOVALA MARIJU PUJO TADIĆ VELEPOSLANICOM EUROPSKOGA KLIMATSKOG PAKTA

Marija Pujo Tadić, stručnjakinja u području prava klimatskih promjena i politikā te predsjednica Međunarodnog Instituta za klimatske aktivnosti (IICA), pridružena članica HDK-a, imenovana je veleposlanicom Europskoga klimatskog pakta (European Climate Pact). Riječ je o krovnoj 55

Preuzeto (uz neznatne preinake) iz Dnevnoga pregleda tiska MVEP-a od 24. svibnja.

Stranica 77

Glasnik HDK

Godina XIX., broj 3

klimatskoj platformi koju je pokrenula Europska komisija na razini cijele EU, a koja ima za cilj povezati ljude, zajednice i organizacije te poslovni sektor da sudjeluju u klimatskim akcijama te izgradnji zelene Europe.

Marija Pujo Tadić

Europski klimatski pakt, kao dio europskoga Zelenog sporazuma (Green Deal), predstavlja prostor za politički dijalog, razmjenu informacija, raspravu i djelovanje u vezi s klimatskom krizom na svim razinama – od najviše politike do sve većeg europskog klimatskog pokreta. „Europski klimatski pakt okupit će sve koji žele poduzeti mjere za naš planet. Paktom želimo pomoći svima u Europi da poduzmu mjere u svojem svakodnevnom životu i pružiti svima priliku da se uključe u zelenu tranziciju i nadahnu jedni druge. Što se tiče borbe protiv klimatskih promjena, svatko može nešto poduzeti i svatko može dati svoj doprinos”, rekao je izvršni potpredsjednik Europske komisije Frans Timmermans.

Komisija je pokrenula Europski zeleni plan prije godinu dana kao radikalnu promjenu Europske unije, drugog po snazi gospodarstva na svijetu koje treba postati klimatski neutralno do 2050. godine, a europsko društvo u isto vrijeme i zdravije, održivije, naprednije i otpornije. Na ovaj način Komisija uspostavlja politiku i zakonodavstvo potrebno za sustavne promjene, a rješenja navedena u Zelenom planu mogu uspjeti samo ako su svi uključeni i aktivno daju svoj doprinos.

sjednice Ursule von der Leyen, objavljenih u srpnju 2019. U prosincu 2019. u Komunikaciji o europskom zelenom planu dodatno su razrađeni ciljevi Klimatskog pakta te je istaknuto da će Klimatski pakt dati prioritet akcijama usredotočenima na četiri područja koja nude neposredne koristi ne samo za klimu i okoliš, već i za zdravlje i dobrobit građana: zelene površine, zelena mobilnost, učinkovite zgrade i zelene vještine, da bi u konačnici povezao i sve druge sudionike prije svega poslovni i financijski sektor. Kako bi se dodatno povezala s osobama i organizacijama koje djeluju na području klime, Europska komisija na godišnjoj razini imenuje veleposlanike Klimatskog pakta čiji je zadatak pružati informacije, nadahnjivati i podupirati djelovanje u području klime u svojim zajednicama. „Biti imenovan veleposlanicom Europskoga klimatskog pakta velika je čast, ali i potvrda i na profesionalnoj i na osobnoj razini, jer je iznimno važno vjerovati da ono što radiš donosi dobrobit za ljude i društvo u cjelini, a klimatske promjene i politike su upravo takvo područje. U posljednjih 10 godina uložila sam poslovno i privatno puno truda da ovo područje približim svima te potaknem na akciju da zajednički nešto napravimo po tom pitanju. Drago mi je što je taj moj trud i prepoznat“, poručila je Marija Pujo Tadić te je dodala: „Klimatske promjene najveća su prijetnja čovječanstvu i moramo ih shvatiti ozbiljno. Ovime se tek otvara mogućnost novih aktivnosti na ovom području koje mora biti propulzivno i učinkovito, jer što je akcija brža i učinkovitija "kupujemo vrijeme" za život, posebice za nove naraštaje koji dolaze na ovom našem prekrasnom planetu.

Europski klimatski pakt želi pomoći u širenju znanstveno utemeljenih informacija o klimatskim akcijama i pružiti praktične savjete za svakodnevne životne izbore. Podržavat će lokalne inicijative i poticati obećanja o klimatskim akcijama od strane pojedinaca ili kolektiva, pomažući mobilizirati potporu i sudjelovanje.

Što se Republike Hrvatske tiče, klimatska kriza ugrožava Hrvatsku jer je ona sa svojom dugačkom obalom izrazito osjetljiva na klimatske promjene pa je i to dovoljan razlog zašto se moramo pokrenuti. Točno je da ne možemo sebe promatrati kao globalni problem u smislu emisije stakleničkih plinova, jer je razina emisija stakleničkih plinova u nas niska, ali upravo iz tog razloga trebali bismo iskoristiti tu svoju komparativnu prednost i sebe pozicionirati kao "klimatskog lidera", ali i biti dobar primjer i partner unutar naše europske obitelji.

Hrvatska treba biti zemlja velike klimatske ambicije i kao takva uzor drugim malim državama globalno, a pogotovo u svojem susjedstvu.

Europska komisija prvi je put najavila Europski klimatski pakt kao dio Političkih smjernica pred-

Kao veleposlanica Europskoga klimatskog pakta zalagat ću se da se u Hrvatskoj prepoznaju i

U Zagrebu, 20. lipnja 2021.

Stranica 78

Glasnik HDK

politički i gospodarski aspekti klimatskih promjena. Također, nadležna nacionalna državna tijela imaju, uz pomoć veleposlanika Europskog klimatskog pakta, posebnu odgovornost pomoći hrvatskoj poslovnoj zajednici da što bezbolnije prođe kroz zelenu tranziciju. Zelena tranzicija je proces u kojem moraju sudjelovati svi ‒ zajednički, bez obzira na nacionalnu, političku ili vjersku pripadnost. To je prilika da prelaskom na održivo gospodarstvo sačuvamo naše prirodne resurse te u konačnici osiguramo što dulji život na Zemlji za sadanje, ali i sve buduće naraštaje. To je moralna odgovornost svakog od nas“.

IVE SVIRČIĆ PRIREDIO OBILJEŽAVANJE DANA HRVATSKE DIPLOMACIJE

Dan uoči svečanosti što ju je HDK priredio u povodu Dana hrvatske diplomacije u velikoj dvorani Hrvatskoga glazbenog zavoda 10. lipnja (o čemu donosimo opsežno izvješće u ovom broju) g. Ive Svirčić, pridruženi član HDK-a, priredio je raskošan domjenak u blagovalištu "Kod Pere" na Šalati.

Godina XIX., broj 3

Washingtonu u kojem je g. Svirčić, koji je 40-ak godina proveo u SAD-u, 14 godina služio kao kuhar i to na razini masterChefa, što je pokazao i ovom prigodom. Među tim "veteranima" Veleposlanstva svakako istaknuto mjesto pripada g. Mati Marasu, svojedobnom povjereniku (atašéu) za kulturu, inače istaknutom prevoditelju koji se osobito istaknuo prijevodom cjelokupnog opusa Williama Shakespearea, a za prijevod Gargantue i Pantagruela dobio je Veliku nagradu Francuske akademije. U ugodnu druženju koje je potrajalo više od četiri sata mogao se osjetiti dobri duh hrvatske diplomacije.

Mišo Munivrana

ZVONIMIR MARIĆ DOBIO NAGRADU KOLOS ZA ŽIVOTNO DJELO

Hrvatska komora inženjera građevinarstva (HKIG) ustanovila je nagradu KOLOS koja se dodjeljuje:  za iznimne rezultate trajne vrijednosti na unaprjeđivanju i razvoju struke,  za javnu prepoznatljivost i priznatost te razvoj tehničkoga stvaralaštva u Republici Hrvatskoj i svijetu,  za iznimna inženjerska postignuća primijenjena u izgradnji građevina.

Zašto KOLOS?

Članovi vodstva HDK-a za stolom

Pri tome je sâm priskrbio namirnice i pića (među kojima vrsna vina i travaricu vlastite proizvodnje) te je osobno predvodio pripravljanje najvrsnijih jestvina i to u četiri slijeda uz prebogato predjelo.

Među 30-ak uzvanika bili su članovi UV-a i NO-a HDK-a, pa g. Frano Matušić, državni tajnik u MVEP-u, zatim nekoliko najviših djelatnih i umirovljenih časnika Hrvatske vojske (na čelu s bivšim načelnikom Glavnoga stožera /GS/, generalom zbora Josipom Lucićem i sadanjim zamjenikom načelnika GS-a generalom-pukovnikom Matom Pađenom, te s generalom-pukovnikom Krešimirom Ćosićem). Bilo je i nekoliko umirovljenih visokih časnika ‒ sudionika Domovinskog rata.

Odazvali su se i gotovo svi ljudi koji su na bilo koji način bili povezani s Veleposlanstvom RH u

U Zagrebu, 20. lipnja 2021.

Kipić KOLOS

Ovim se nazivom želi istaknuti prije svega inženjera, čovjeka koji svojim inženjerskim postignućima čini nešto veliko, važno, kolosalno. Nagrada se sastoji od diplome i kipića ‒ KOLOSA. Taj KOLOS ("čovjek-zgrada") nosi dio opisane simbolike. Iako u naravi malen, želi prenijeti velike

i važne poruke:  čovjek oslobađa svoju sposobnost i udahnjuje život građevini;  čovjek i građevina stupovi su života i svijeta;  "čovjek-zgrada" slavi ljudske dosege i na njima zahvaljuje.

Ove su godine te nagrade uručene dobitnicima na XV. danima HKIG-a priređenima u Centru Gervais u Opatiji od 17. do 19. lipnja pri čemu je svečanost dodjele priređena u petak 17. Zbog velepošasti lani nisu bili priređeni Dani HKIG-a pa su ove godine nagrade uručene i lanjskim dobitnicima. Dodijeljene su istaknutim pojedincima i timovima za sedam strukovnih područja te za životno djelo. Osobite je hvale vrijedna gesta vod-

Stranica 79

Glasnik HDK

stva HKIG-a da je dodijelila nagradu skupini stručnjaka s Građevinskog fakulteta u Zagrebu koji su dragovoljno sudjelovali u procjeni oštećenja od potresa u Zagrebu i na Banovini.

Godina XIX., broj 3

nik izbaciti neke od njih kao suvišne. Međutim, on je ne samo zadržao sve poslane slike nego ih je još nekoliko dodao našavši ih na internetu ili dobivši ih od kolega iz Mađarske. Tako je članak o Z. Mariću objavljen na osam stranica uz 30 slika dok ostali članci obasižu četiri do šest stranica.

Naslov članka OBAVIJESTI O RADU HDK-a

Z. Marić s ministrom Horvatom

Nagradu za životno djelo za 2021. godinu dobio je dr. sc. Zvonimir Marić, urednik Glasnika HDK-a, "za strastvenu predanost projektiranju konstrukcija i prenošenju znanja". Uručio mu ju je Darko Horvat, ministar prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine RH. ŽIVOTOPIS ZVONIMIRA MARIĆA U MAĐARSKOM ČASOPISU HÍDÉPÍTŐK (MOSTOGRADITELJI)

U mađarskom časopisu Hídépítők (Mostograditelji, br. 1/2-2021. str. 40-47.) u kojem se u rubrici Kitekíntő (Pogled prema vani) predstavljaju istaknuti mađarski građevinari koji žive u inozemstvu objavljen je članak o dr. sc. Zvonimiru Mariću, uredniku Glasnika HDK-a. Z. Marić napisao je tekst životopisa, a urednik ga je u uvodnom tekstu dodatno predstavio čitateljima, a u osnovnom tekstu istaknuo je i donekle dopunio dijelove koji se odnose na veze Z. Marića s mađarskim kolegama i uopće s Mađarima (četverogodišnji boravak u Pečuhu na položaju generalnoga konzula RH). Članak o nje-mu deseti je u nizu u toj rubrici.

Urednik mu je, kako bi Z. Marić stekao uvid u ostale članke iz rubrike, poslao njih devet. U njima je bilo osam do 16 slika (snimaka i crteža). Z. Marić mu je poslao 18 slika očekujući da će ured-

U Zagrebu, 20. lipnja 2021.

Od izlaska prošloga broja Glasnika do zaključenja ovoga održan je, zbog velepošasti krunskoga virusa, samo jedan redoviti sastanak Upravnog vijeća HDK-a, šesti po redu, 8. lipnja. Valja reći da je i na ovom sastanku UV-a sudjelovao jedan član Nadzornog odbora (NO) HDK-a. Osim toga članovi UV-a i NO-a HDK-a bili u doticaju telefonom kada je god to bilo nužno.

Uz pitanja sadržaja sljedećega broja Glasnika i mrežnih stranica, prevladavale su ove tri teme: - osvrt na Godišnju skupštinu HDK-a; - pripreme za obilježavanje Dana hrvatske diplomacije; - stanje rukopisā za šestu knjigu Sjećanjā i prilogā.

Ocijenjeno je da je održavanje Godišnje skupštine na daljinu, usprkos iznimno nepovoljnim općim okolnostima, uspjelo i iznad očekivanja. Na sastanku je jednoglasno prihvaćen zapisnik o njoj, a cjelovit prikaz događaja donosimo u ovome broju.

Dan hrvatske diplomacije jedan je od dvaju najvažnijih praznika što ih HDK redovito obilježava pa je zaključeno da to treba i ove godine dostojno učiniti. Rizničar Žnidarić našao je prikladnu dvoranu ‒ veliku dvoranu Hrvatskoga glazbenog zavoda (jer ona u Dvercima ne može primiti očekivani broj sudionika /70-ak/) ‒ te je angažirao najavljivačicu točaka dnevnoga reda i izvoditeljicu glazbenoga programa, a zatim i jestvine i pića uz osoblje koje će posluživati pri domjenku. Za sve to priskrbio je potrebni novac. S druge strane, Gjuro Deželić podsjetio je da se svakako preslik pisma Ivana VIII. knezu Branimiru mora izložiti na vid-

Stranica 80

Glasnik HDK

Godina XIX., broj 3

ljivu mjestu na pozornici što je, naravno, prihvaćeno.

Veleposlanik Miljenko Žagar, urednik šeste knjige Sjećanjā i prilogā, i dalje neumorno „vuče za rukavˮ one koji su obećali napisati tekst, ali je odziv još uvijek vrlo skroman.

U ovome je dvomjesečju upriličeno samo jedno mjesečno okupljanje članova i prijatelja HDK-a, u velikoj dvorani Hrvatskoga glazbenog zavoda: 10. lipnja svečano je obilježen Dan hrvatske diplomacije. Cjelovit prikaz ove svečanosti donosimo u ovom broju. Odziv članstva HDK-a na ovo događanje bio je, usprkos ograničenjima zbog mjerā poduzetih radi suzbijanja zaraze, razmjerno dobar, a broj gostiju (članova Diplomatskoga zbora u RH i uglednika iz javnog života) bio je nešto manji nego što je bilo najavljeno.

Zahvaljujući rizničarovu predanu radu Klub za sada nema poteškoća u podmirivanju novčanih obveza.

U Zagrebu, 20. lipnja 2021.

Glasnik HDK-a objavljuje se uz novčanu potporu Ministarstva vanjskih i europskih poslova i Grada Zagreba Glasnik Hrvatskog diplomatskoga kluba Izdaje Upravno vijeće HDK Izlazi dvomjesečno Adresa nakladnika: Petretićev trg 2, 10000 Zagreb Tel. (01) 4599 401, fax: (01) 4599 455 E-mail: hdk@mvep.hr Internet: http://www.hdk-cdc.hr Za nakladnika: Smiljan Šimac, predsjednik HDK-a Uredništvo: Zvonimir Marić, član UV HDK-a, urednik Đuro Deželić, član NO HDK-a, član uredništva Marijan Šunjić, predsjednik NO HDK-a, član uredništva Žiro račun za uplatu članarine, IBAN: HR03 2340 0091 1100 9271 6

Stranica 81