Crno-bijeli svijet

Koliko god zvučalo praiskonski, arhetipski i gotovo nadišlo u suvremenom dobu poplave digitalnih medija, zadana tema izložbe Crno-bijeli svijet baca nas direktno i bez imalo empatije prema osrednjem amaterizmu, u samo grotlo osnova dobre fotografije, ne praštajući greške preskočenih lekcija.

Crno-bijela fotografija sveto je pismo umjetničke fotografije i prvotni poligon na kojem se u vrhunskoga fotografa poput sirovoga željeza u vrućoj peći mučki kale primarni postulati fotografskoga izražavanja – nazovimo ga sveto fotografsko trojstvo – kompozicija, tonalitet i rasvjeta. Tko je preskočio ove važne lekcije neće se moći pridružiti pomalo dekadentnom i ekskluzivnom društvu zvanom Crno-bijela fotografija. Od ovoga društva još je raritetnije ono čiji su članovi imali prilike razvijati vlastite crno-bijele filmove i fotografije u doba analogne fotografije. Tko nije radio vlastitu skalu sivih tonova odbrojavajući sekunde na aparatu za osvjetljavanje i pobožno čekajući trenutak da tekući fiksir dovoljno učvrsti srebrnu želatinu kako bi se na svjetlu provjerila željena nijansa, najvjerojatnije je da će danas teško shvatiti koliko je važan uspjeh da fotografija kao cjelina zadovolji traženi tonski standard: punoću crnine, čistoću bjeline i bogatstvo međutonova. Danas se takve korekcije uspješno odrađuju računalnim alatima za fotografsku obradu slike, no i tu vrijedi poznata činjenica: dobru je fotografiju moguće nadograditi, a lošu se ne može nikakvim intervencijama popraviti. Za vrhunsku crno-bijelu fotografiju nije dovoljno računalno je transportirati iz boje u grayscale mode. Najviše je grešaka uočeno kod pejzažnih motiva koji sasvim lijepo funkcioniraju u boji, no pretvoreni u sivu skalu jednostavno prestaju živjeti kao zanimljiv motiv i propadnu u dosadu sveopćega sivila, zaboravljajući na očajnički potreban kontrast i liniju-dvije osnovnih kompozicijskih istaka koji bi ih održali u središtu interesa. Crno-bijelu fotografiju potrebno je planirati unaprijed i svjesno, promišljati je čak i prije nego se aparat uperi u motiv, a ne ovisiti o više-manje sretnom ili nesretnom rezultatu naknadne pretvorbe iz boje u sive tonove. I takve su greške, nažalost, kod odabira fotografija za izložbu, vrlo često bile bolno uočljive. No, ipak je upiranje prstom u nedostatke samo uvertira u pohvalu dobrima i pohvalu najboljima – pohvalu izabranima. Fotografije koje su prošle oštro oko izbornika su fotografije koje ostavljaju bez daha. One su genijalno prezentirana osobna vizija motiva u pravom balansu s tehničkim visokim standardima. Užitak za gledanje.

Na zajedničkoj izložbi sudjeluju četiri prekogranična fotokluba: Foto klub Čakovec (HR), Kanizsa fotoklub (Nagykanizsa, HU), Foto klub Zalaegerszeg (HU) i Foto-video klub Lendava (SLO). Zajednička suradnja spomenutih klubova seže u 2010. godinu kada su ostvarili zajednički izložbeni projekt pod nazivom Mura, rijeka koja nas povezuje. Rijeka Mura, kao prirodna granica triju država, Slovenije, Hrvatske i Mađarske, u tom je slučaju prestala biti razdjelnicom triju naroda i, sagledana s druge perspektive, postala prirodnom spojnicom. Možemo reći da je taj moto spajanja važna odrednica koju ti klubovi koriste i rado naglašavaju u zajedničkoj i nadasve prijateljskoj suradnji. Radove za ovu izložbu priložilo je 50 autora iz triju susjednih država – Slovenije, Hrvatske i Mađarske. Od ukupno 145 pristiglih radova za izložbu je odabrano 40. Radove su izabrali: Viljem Klemenčić, fotograf iz Maribora, Atilla Pisnjak, povjesničar umjetnosti iz Lendave i Maša Hrustek Sobočan, povjesničarka umjetnosti iz Čakovca. Odabrani radovi izloženi su u podrumskoj galeriji lendavskoga Starog grada, u autentičnom povijesnom ambijentu koji ovu izložbu čini još zanimljivijom. Idejni inicijator izložbe je Foto-video klub Lendava u suradnji s Galerija-Muzejom Lendava.

Maša Hrustek Sobočan povjesničarka umjetnosti

Člani žirije: Az elbiráló bizottság tagjai: Članovi Odbora za odabir:

Seznam sodelujočih fotografij na razstavi: A kiállításon résztvevő fényképek listája: Popis fotografija koje sudjeluju na izložbi:

Maša Hrustek Sobočan Viljem Klemenčič Atilla Pisnjak

HR

Foto klub Čakovec

Željko Ovčar: Napad Danijel Blažeka: Monika Davor Žerjav: Valovi nad morem Mario Orehovec: Maslačak Mario Orehovec: Smrznuto drvo Mario Toth: Izgubljene Mario Toth: Nada Petar Sabol: Bolje sutra Petar Sabol: Žičani svijet Petar Sabol: Ribari Silvio Benč: Život Siniša Golub: Provirivanje Stjepan Hranilović: Mačkica

HU

Kanizsa Fotóklub

Boros Károlyné: Megváltó Nándor Kiss: Minimal Nándor Kiss: Szerelem az esőben Simán Laszló: Kápolna Varga Szilárd: Delta Varga Szilárd: Hullámforma Zágon László: Burgonya válogatás

SLO

Foto-video klub Lendava Foto-videó klub Lendva

Bécsi Johanna: Madár lépcső Biserka Sijarič: Daj mi trenutek Bojan Sobočan: Izgubljena Borut Graj: Fotografiranje Borut Graj: Transformer Igor Ternar: Pozabljen Igor Ternar: Sledovi let Kristijan Jesenović: Enlighted Kristijan Jesenović: Windmill Chvalkovice Ladislav Sobčan: Sledi preteklosti Miran Dominko: Pridi Vlado Sofronievski: Prebujanje jutra

HU

Zalaegerszegi Fotóklub

Bartal Balázs: Bajusz Bartal Balázs: Janka Literáti Nagy Ferenc: Halálos sivatag Literáti Nagy Ferenc: Királyok vára Literáti Nagy Ferenc: The Garder Lugosi Tamás: Pihenő Lugosi Tamás: Sötét tornyok Orbán Ádám: Balaton tájkép