Studentski život 5
BROJ 25, OŽUJAK 2017.
Studentsko predstavništvo Studenti iz neznanja ne koriste pravo birati i biti birani
Izbori za zbor? Što? Kada? Zar se to mene uopće tiče?! Za neinformiranost može biti kriva inertnost studenata, ali i zborovi koji često ne obavještavaju studente o izborima. Indikativno, na upite Globala nije odgovorio nijedan fakultetski zbor
skog zbora Filozofskog fakulteta, Lorena Drakula smatra kako među studentskim tijelom postoji izrazito mala politička pismenost te minimalan interes za funkcioniranje Fakulteta i Sveučilišta. Neinformiranost studenata planiraju promijeniti uspostavom neformalnog tijela koje bi trebalo povezati članove Fakultetskog vijeća i svakog studenta putem studentskih predstavnika.
Tekst: Božica Kopić Foto: Dorian Višnjić/Global
O
Ima li zbor uopće utjecaj? Odlučili smo pitati nekoliko studenta s različitih fakulteta koliko su zainteresirani za to čime se bave studentski zborovi te koliko znaju o njima. Više od polovice anketiranih zna da postoji studentski zbor na tri razine. Od njih 30 ispitanih, 19 ih zna da postoji izborno predstavničko tijelo studenata na svakoj sastavnici, na razini Sveučilišta te koordinativno tijelo visokih učilišta u Hrvatskoj zvano Hrvatski studentski zbor. Jednako tako ih zanima čime se zborovi bave, no opet njih 11 ne izražava interes. Student sa Šumarskog fakulteta govori kako ga ne zanima čime se bavi Studentski zbor na njegovu fakultetu. "Smatram da mi oni i ne mogu previše pomoći niti će meni biti nešto lakše kada bi ih recimo i pratio čime se bave. Uostalom, nisam ni čuo da je zbor u nas
Vanja Uzelac, povjerenik za medije Hrvatskog studentskog zbora, kaže kako se studenti zainteresiraju samo kada zborovi trebaju rješavati probleme, a ne shvaćaju da zborovi mogu utjecati općenito na studentski život
ikad donio neku prevagu ili da je pogodovao studentima", govori on. Većina je anketiranih studenata znala da se mogu kandidirati za članstvo u zboru, ali ne i kada se održavaju izbori. Izgleda da i postoji interes za studentske zborove među studentima, no zbog loše informiranosti oni uglavnom nisu upoznati s radom zborova kao ni s vremenom održavanja izbora. Tu se također dovodi u pitanje koliko pojedini fakulteti i njihovi trenutačni zborovi nastoje obavijestiti svoje studen-
te o održavanju izbora. Lovro, student Kineziološkog fakulteta, kaže kako nikad nije vidio obavijest o održavanju izbora na službenoj stranici kao ni na oglasnim pločama. "O radu SZ-a na mom fakultetu nisam uopće informiran niti znam tko predstavlja mene i ostale studente. Kada bi bio dovoljno informiran izašao bih na izbore, a tko zna možda bih se čak i kandidirao", govori on. Također ističe kako bi izbori za SZ trebali biti glas studenata kao što su izbori općenito glas naroda. Kao članica Student-
Članovi zbora mogu biti svi studenti Studenti sudjeluju u upravljanju visokim učilištem kroz studentski zbor kao izborno predstavničko tijelo. Mandat članova zbora traje dvije godine i može se jednom ponoviti. Svi studenti u Hrvatskoj imaju pravo birati i biti birani za studentske predstavnike. Ne može se kandidirati samo student koji u posljednje dvije godine studija nije skupio minimalno 60 ECTS bodova ili koji drugi put ponavlja godinu tijekom studija. Izbori za studentske zborove održavaju se u pravilu između 15. i 30. ožujka svake druge akademske godine. Čelnici visokih učilišta trebaju osigurati zakonito i pravodobno provođenje izbora i omogućiti svim studentima ravnopravno sudjelovanje u izborima. Studenti imaju pravo podnijeti i prigovor povjerenstvu, ako ga imaju, bilo to vezano uz način provođenja izbora ili uz određenog kandidata.
FOTO: ROBERT ANIĆ/PIXSELL
d 30 studenata Sveučilišta u Zagrebu koje je Global anketirao njih 27 nije nikad tijekom studiranja izašlo na izbore za studentske zborove na svojim fakultetima kao ni na izbore za sveučilišni studentski zbor. Razlog zbog kojeg se može objasniti niska izlaznost ovih studenata na izbore za predstavnička tijela jest podatak da je njih 22 odgovorilo kako ne zna kada se uopće održavaju ti izbori. Neinformiranost studenata velikim je dijelom upravo i uzrok niske izlaznosti na izbore. Činjenica je da su studenti općenito neinformirani o tome što su studentski zborovi i koja je njihova funkcija te zbog čega ne znaju kada se održavaju izbori. Možemo se zapitati jesu li oni sami krivi jer su inertni u vezi s tim te ne uviđaju važnost postojanja studentskog zbora i izlaska na izbore, ili je to do pojedinačnih fakulteta i njihovih zborova koji iz neznanih razloga nerijetko nedovoljno informiraju svoje studente kada se izbori održavaju i zašto su oni važni. Nije stoga ni čudno da izbore često prate glasine da su namješteni, netransparentni i rezervirani za stranačku mladež.
Važnost izlaska na izbore Kako neki studenti ipak uviđaju važnost izlaska na izbore potvrđuje i studentica geografije, Iris Mužić, koja je jedna od rijetkih potvrdno odgovorila na pitanje iz ankete jesu li ikad izašli na izbore na svom fakultetu. "Kada su se prije dvije godine održavali izbori, odlučila sam podržati svoje kolegice u njihovu nastojanju da postanu dio SZ Sveučilišta u Zagrebu jer smatram da je iznimno važno uključivanje studenata u aktualna zbivanja na našem Sveučilištu", rekla je. Iris je i članica Kluba studenata geografije te je zbog toga imala prigodu upoznati se s radom SZ-a svog fakulteta i doznati čime se bavi. Primjer studentice Iris pokazuje kako dobra informiranost bilo o radu SZ-a ili o izborima koji se održavaju na njihovim fakultetima uvelike ovisi o inicijativi samog studenta te aktiviranju u pojedinim studentskim organizacijama. Iz SZ-a Sveučilišta u Zagrebu kažu kako je zbor svake sastavnice uključen u provođenje izbora i zbog toga je njegova zadaća da informira i aktivira studente svog fakulteta da se uključe u izbore. Uputili smo upite nekim zborovima sastavnica, ali odgovore od njih nismo dobili. Izgleda kako studenti nisu dovoljno osviješteni o važnosti izlaska na studentske izbore. Vanja Uzelac, povjerenik za medije Hrvatskog studentskog zbora kaže kako se studenti zainteresiraju samo kada zborovi trebaju rješavati probleme, a ne shvaćaju da zborovi mogu utjecati općenito na studentski život i da je to djelomično problem zborova. Uzelac poziva studente da izađu u što većem broju na izbore i da glasaju za svoje studentske predstavnike.
studentsk@psiha prof. psih. Ivana Mrgan kognitivno-bihevioralna terapeutkinja
Centar za osobni razvoj Apsiha E-mail: ivana@apsiha.hr
Asertivnost ili čovječe, ne ljuti se! Cimer je organizirao druženje iako ste mu rekli da učite za sutrašnji kolokvij. Nabili ste slušalice da ne čujete žamor i pokušali učiti. Dan poslije, nakon neprospavane noći i upitnog uratka na kolokviju uputili ste se na ručak. Odjednom se neka djevojka ubacila u red prije vas. Kuhate u sebi jer imate deja vu sinoćnjeg scenarija, ali ne znate što biste i kako rekli… Asertivnost je komunikacijska vještina koja omogućuje da se izborimo za svoja prava, osiguravajući da se naše mišljenje i osjećaji uzmu u obzir, a da se pritom ne narušavaju prava drugih. Asertivno ponašanje nije agresivno, pasivno niti pasivno-agresivno. Ono je otvoreno, uvažavajuće i odgovorno. Osnovni elementi asertivnog odgovora na situaciju su: 1. jasno iskazivanje ponašanja koje nam smeta 2. izražavanje vlastitog mišljenja, osjećaja i/ili posljedica tog ponašanja te 3. jasno izražavanje našeg zahtjeva u budućim situacijama. Asertivni odgovor je specifičan i konkretan, tiče se situacije (npr. "kad ne poštuješ dogovor o pozivanju društva, ja gubim dragocjeno vrijeme za učenje."), a ne osobe (npr. "neodgovoran si!"). Dotiče se posljedica (npr. "zbog toga se teže koncentriram i kasnije zaspim."), a ne potrebe za ventiliranjem frustracija (npr. "mrzim kad to radiš."). Definira jasna očekivanja ("ubuduće mi radije reci ranije ili dogovorite druženje na drugom mjestu."), a ne prijetnju ili povlačenje ("traži drugog cimera." ili "s tobom se ne isplati dogovarati.") Dodatne strategije asertivne komunikacije tiču se tehnike poput "slomljene ploče" - ponavljanje argumenta: "teško se koncentriram kad je glazba glasna."; isticanja diskrepancije' - "…ranije si naveo da se slažeš, a sad me uvjeravaš u suprotno." i slično. I na kraju, imajte na umu da ljudi nisu rođeni s dobrim komunikacijskim vještinama; kao i svaki drugi set vještina potrebno ih je učiti i unapređivati samoprocjenom, edukacijom, svakodnevnom interakcijom i traženjem povratnih informacija.