Global 31, studeni 2017 by Global novine

Intervju: Davorin Štetner

Smotra sveučilišta 2017.

Mentori su poduzetnicima važni, treba slušati pametnije od sebe Str. 11

Nova runda lova na studente, mami ih 80 fakulteta i učilišta Str.13-20

Broj 31

Godina III, studeni 2017. NOVINE PO MJERI STUDENATA /GlobalNovine @GlobalNovine @global_novine ISSN 1849-4722

Kolizije u nastavi

KONTROLIRAJTE NAS, ALI NE U 6 UJUTRO

Nismo klonovi, da možemo biti na dva predavanja istodobno Str. 3

Studenti podržavaju traženje ilegalnih stanara, ali žele barem minimum privatnosti

Studentski poslovi

Uz novi zakon, do ugovora iz Str. 4-5 fotelje Online dating

Str. 9 Između izravnih poziva na seks provuče se i pjesnička duša

Glumci bez škole

Danas ni Str. 24-25 završena akademija ne jamči uloge

Str. 2

MATEA PETROVIĆ/GLOBAL

Plivanje

Daleko je Str. 28-29 'zlatno doba' sporta dok plivači bježe 'preko bare'

BROJ 31, studeni 2017.

Van iz doma! U nedavnoj akciji navodno je više od stotinu studenata izbačeno iz soba Izdavač Fakultet političkih znanosti Lepušićeva 6, Zagreb Za izdavača prof. dr. sc. Lidija Kos-Stanišić Voditelj projekta doc. dr. sc. Igor Kanižaj Glavni urednik Igor Weidlich Zamjenica glavnog urednika Zrinka Medak Urednik – mentor Zlatko Herljević Uredništvo Studentski život: Hana Ivković Božica Kopić Srednja: Željka Škreblin Društvo, Reportaža: Tamara Horvat Svijet: Mihael Gelo Intervju, Zadnja: Zrinka Medak Novac: Mia Musulin Kultura: Tina Ozmec-Ban Vanessa Curman Lara Perošević Sport: Edi Džindo Tehnologija, Karijera: Marija Edita Feldi Lifestyle: Patricija Topić Fotografija: Matea Petrović Lektura Snježana Babić Višnjić Marketing Kristina Balun promocija@GlobalNovine.eu

Promocija Dora Slivar, Nives Jekić, Alen Kozić Društvene mreže Matea Petrović, Mia Planinić, Nikolina Žužul, Ivana Buljan Fotoagencija Pixsell Dizajn i prijelom Atlantis Tehnička podrška Story Editor redakcijski sustav Tisak Tiskara Zagreb Radnička cesta 210, Zagreb Kontakt za čitatelje redakcija@GlobalNovine.eu

/GlobalNovine @GlobalNovine @global_novine ISSN 1849-4722

'Kontrolirajte, ali nam u 6 ujutro ne dirajte privatnost' 'Ako već misle upadati na ovaj način, neka barem šalju žene u ženske sobe', rekla je studentica Cvjetnog naselja

Tekst: Ivana Buljan

ilo je oko 6.20 ujutro. Zbog lupanja sam pomislila da je posrijedi požar ili nešto slično. Kada sam shvatila o čemu je riječ, osjećala sam se kao neki kriminalac kojem na vrata upada specijalna policija. U sobu nam je ušao čovjek koji se predstavio kao upravitelj. S njim su bile još dvije osobe koje su ostale pred vratima. Ako već misle upadati na ovaj način, neka barem šalju žene u ženske sobe. Mogle smo cimerica ili ja spavati gole, ispričala je studentica Cvjetnog naselja. U posljednje vrijeme mnogi studenti koji žive u studentskim domovima, doživjeli su sličnu situaciju. Uprava Studentskog centra odlučila je provesti kontrole soba kako bi utvrdili stanuju li u sobama studenti koji su i ostvarili pravo na njih. Tim procedurama nastoje iskorijeniti već dugoročan problem ilegalne prodaje smještaja u domovima. Većina stanara slaže se s idejom, međutim nisu suglasni i s načinom na koji se kontroleprovode. Preprodaja soba Nezakonita prodaja smještaja u studentskim domovima postala je uobičajena praksa koja traje godinama. Iako se time krši Pravilnik o uvjetima i načinu ostvarivanja prava redovitih studenata na subvencionirano stanovanje, mnogi su oni koji se upuštaju u tu pustolovinu. U ovakvim nezakonitim radnjama preprodavači mogu zaraditi od 5000 do čak 7000 kuna, a dodatno se naplaćuje i rezervacija sobe. Pridoda li se tome i prodaja iksice, na ilegalan način zaradi se pravo malo bogatstvo. Stoga je uprava Studentskog centra ovome odlučila stati na kraj. Pomoćnica ravnatelja za smještaj dala je nalog upraviteljima studentskih domova da provedu kontrolu. Sada su studenti već upoznati s time da kontrole mogu očekivati na svojim vratima, ali kada su tek počele, mnogima nije bilo jasno što se događa. Upravo je to rezultiralo izbacivanjem iz doma osoba koje su imale posjetitelje. Na društvenim mrežama proširila se priča o studentici koja je izbačena iz doma jer je

DAVOR PUKLAVEC/PIXSELL

NOVINE STUDENATA FPZG-a

Na društvenim mrežama proširila se priča o studentici koja je izbačena iz doma jer je kod nje prespavao dečko kod nje prespavao dečko. Povlači se pitanje jesu li ovakvi nadzori vjerodostojan način dokazivanja preprodaje mjesta. Iz domova upozoravaju da se posjetitelji trebaju s osobnim dokumentima prijaviti na recepciji i da tada neće biti problema. Studenti ističu da se takva praksa nikad nije prakticirala,

LUKA STANZL/PIXSELL

impressum

2 Studentski život

jer nije bilo ovako rigoroznih kazni. "Smatram da su nadzori u domovima itekako potrebni, jer studenti iskorištavaju prava koja su im dodijeljena. No ovakav način provođenja nije profesionalan. Ulaženje s vlastitim ključem dok studenti spavaju može rezultirati neugodnim situacijama. Podupirem kontrole, no način izvedbe nikako", rekao je Domagoj, stanar studentskog doma Stjepan Radić. Ilegalci ili kolateralne žrtve? U Studentskom centru ne vide ništa sporno u načinu na koji se kontrole provode. "Jedini način na koji se može utvrditi tko koristi pravo na

smještaj jest utvrditi činjenice. Nadzor provodi tročlano povjerenstvo u kojemu su zastupljena oba spola, a članove imenuje upravitelj", rekao je Mirko Bošnjak, sanacijski upravitelj. S obzirom na uvodnu priču studentice doma Cvjetno naselje, izgleda kako je 'zastupljenost oba spola' u Komisiji samo pisano pravilo koje se u praksi ne provodi. Bošnjak dodaje da Studentski centar uvijek nastoji utjecati na moral studenata i upozoriti da nemaju pravo raspolagati s ostvarenim pravom, nego ga koristiti. Točan broj nezakonitih korisnika smještaja, ili popularno nazvanih 'ilegalaca', nije poznata i teško ga je utvrditi. No navodno je tijekom kontrola više od stotinu studenata izbačeno iz domova. Jesu li izbačeni studenti bili u prijestupu ili samo kolateralne žrtve, teško je dokazati. Ono što je očigledno, jest da su mnogi studenti za život u domu voljni riskirati trajno izbacivanje i gubitak svih prava na smještaj u budućnosti. S obzirom na broj preprodavača, ne preostaje nam drugo nego se zapitati je li problem u načinu bodovanja koji omogućuje da pravo na subvencionirani smještaj ostvare i oni kojima to nije potrebno?

Studentski život 3

Kolizije u nastavi Modernizacija je jedino rješenje za preklapanje kolegija

Nismo klonovi, da možemo biti na dva predavanja istodobno!

'Uopće ne treba postojati pravo izbora kolegija kada smo na kraju primorani slijediti raspored, a ne vlastite želje', tvrdi razočarana studentica

Tekst: Hana Ivković

MATEA PETROVIĆ/GLOBAL

Previše je kombinacija Tomislav Rodin, predsjednik Studentskog zbora FPZG-a, rekao je da je Zbor upoznao upravu fakulteta i dekanicu s problemom, ali da se trenutačno više ne može ništa učiniti. "Tako je kako jest i teško možemo nešto napraviti za ovu akademsku godinu zbog kompleksnosti situacije u kojoj smo ograničeni malim brojem dvorana na fakultetu, rasporedom profesora i slično", rekao je i dodao kako će Zbor sljedeće akademske godine učiniti sve što može da to takve kolizije više ne dođe.

ŽARKO BAŠIĆ/PIXSELL

eugodno iznenađenje zateklo je studente treće godine novinarstva na Fakultetu političkih znanosti kada su doznali da se u zimskom semestru nastava iz dvaju obveznih kolegija koje su odabrali održava u isto vrijeme. Nastavnici su u prvi mah ili odbili izaći studentima u susret ili to nisu mogli, ali nakon što su se studenti obratili upravi fakulteta, dano im je kompromisno rješenje: dopušteno im je izostati 50 posto sa svakog kolegija umjesto tri puta, koliko je uobičajeno. No dio studenata tim rješenjem i dalje nije zadovoljan jer su upisali te smjerove sa željom da kolegije odslušaju u cijelosti, a ne napola. Da "pohvataju" svu željenu nastavu morali bi se klonirati. "Nedopustivo je da studenti koji žele biti prisutni na nastavi i pohađati one kolegije koje biraju radi vlastitih prioriteta i afiniteta ispaštaju zbog rasporeda", kazala je studentica treće godine novinarstva, jedna od studenata koji ispaštaju zbog tog preklapanja. "Ovako uopće ne treba postojati pravo izbora kolegija kada smo na kraju primorani slijediti raspored, a ne vlastite želje", dodala je.

FER-ovci su problem kolizije uspješno riješili digitalizacijom

Studentski zbor FPZG-a kaže da će se potruditi da se situacija ne ponovi

Kolizija kolegija u rasporedu nastave problem je koji se pojavljuje na mnogo fakulteta, a jedan od njih je i Filozofski. Na tom su fakultetu kolizije gotovo redovna stvar, prepričava studentica kroatistike Marina Sardelić. "Rijetko se termini mijenjaju. Kažu nam da ili zamijenimo grupe, ili da idemo jedan tjedan na jedan predmet, a drugi tjedan na drugi", objasnila je. Tanja Bukovčan, prodekanica za nastavu na Filozofskom fakultetu, ne osporava da kolizije postoje, ali to opravdava činjenicom da je na fakultetu više od 120 studijskih programa od kojih je samo manji dio jednopredmetni, a ostali se mogu

Studenti će odabrane kolegije morati slušati samo polovično do kraja semestra, zbog čega im mogu ispaštati i ocjene

kombinirati prema volji i stoga je nemoguće izbjeći kolizije. "Kolizije se uočavaju, sustavno popravljaju i pokušavaju svesti na minimum, ali zbog velikog broja dvopredmetnih kombinacija studija i velike izbornosti unutar studija, kolizije je nemoguće izbjeći u cijelosti", rekla je. Digitalizacija je rješenje Zvuči kao da se problemi s kolizijama ne mogu izbjeći, ali postoje fakulteti na kojima su one nezamislive. "Stvarno se ne sjećam da smo ih ikad imali", rekao je Antun Maldini, student Fakulteta elektrotehnike i računarstva. "Nisam siguran ni da možeš samo tako upisati predmete koji će sigurno imati kolizije u rasporedu", dodao je. Antun je objasnio da je na FER-u sustav upisa i stvaranja rasporeda potpuno digitaliziran i obavlja se putem web-sučelja. Ako su satnice kolegija koje student želi odabrati u koliziji, algoritam sučelja ili da upozorenje, ili uopće ne dopušta upis tog kolegija. "Ako upisuješ one standardne predmete, i ne pokušavaš nešto čudno, teško da ćeš naići na koliziju", rekao je.

students of UniZG

Ime: DJ duo NSI

Dob: 21 i 22

Studij: FER i FSB

VILIM HLUŠIČKA/GLOBAL

BROJ 31, studeni 2017.

Iz malog stana do rasplesana podija Kada su otkrili strast prema poslu DJ-a, Fabijan Žunić i Luka Kasumović iz Novske odlučili su nabaviti DJ kontroler i započeti zanimljivu suradnju. Odnedavno su pod zajedničkim nazivom NSI počeli nastupati po zagrebačkim klubovima. "Već se dulje bavim produkcijom hip-hop instrumentala pa sam tako počeo skupljati gramofonske ploče i puštati ih na gramofonu", kaže Fabijan, student četvrte godine Fakulteta elektrotehnike i računarstva. Tada mu se probudio osjećaj za "DJ-anje", pa je ubrzo počeo surađivati s Lukom, studentom treće godine Fakulteta strojarstva i brodogradnje. "U veljači sam si priuštio DJ kontroler i od tada je sve krenulo", kaže Luka. Budući da su obojica redovni studenti, svoj hobi moraju uskladiti i s fakultetskim obvezama. Na podiju se najčešće mogu čuti njihovi house, techno i tech-house miksevi. "Dodali bismo i trance koji se pušta u kasnim satima kao poslastica za najvrući kadar plesnog podija", kažu Fabijan i Luka te ističu da komercijalu ne puštaju. Kao glazbeni uzor obojica izdvajaju Carla Coxa. "DJanjem" spajaju ugodno s 'Nemamo korisnim, pa im nastupi u kluodređene planove, bovima svakako omogućuju uživamo u više studentski džeparac. No glazbi i truobjašnjavaju da je uloženi trud dimo se širiti ipak mnogo veći. "Izvor zarade, naravno, postopozitivnu energiju' ji, ali kad bi se to usporedilo s vremenom provedenim za traženje pjesama, miksanjem tih pjesama, samostalnim učenjem i uloženim novcem treba proći i određeno razdoblje da bismo došli na pozitivnu nulu", kažu dečki. Dosad su nastupali u nekoliko kafića u Zagrebu i u Novskoj. Posljednji nastup za Noć vještica pamtit će zbog pozitivne i rasplesane atmosfere cijele noći za koju je, naravno, bila zaslužna publika koja se odazvala u velikom broju. Donatella Pauković

ŠTO TE MUČI, PROUČI! Jakov: Sklopio sam studentski ugovor s jednim poslodavcem koji mi nije isplatio plaću za jedan mjesec pod izlikom da ima problema u poslovanju. Što da napravim? Odgovor: Prema Općim uvjetima poslovanja čl. 14. za slučaj da poslodavac u dogovorenom roku ne plati uredno ispostavljenu fakturu, Studentski centar u Zagrebu, na prijedlog studenta, člana Student servisa, pokreće protiv poslodavca postupak ovrhe na temelju vjerodostojne isprave. Dakle, molim te da se obratiš Student servisu sa svojim problemom na temelju ugovora koji si potpisao s poslodavcem i dalje Student servis pokreće postupak ovrhe.

4 Studentski život

BROJ 31, studeni 2017.

Studenti s invaliditetom Domskih asistenata premalo, negdje ih nema uopće

Nevena Zubčić

Smatra se da je osnovni problem u studentskom domu neinformiranost kada je riječ o usluzi domske asistencije, zbog čega je odaziv na natječaj za domske asistente znantno slabiji

Što ako je hitno? Jedan asistent ne može 'žonglirati' s pet štićenika Studentima s invaliditetom studiranje je već ionako teže no ostalima, a kada usluga domske asistencije ne može biti potpuno funkcionalna, nastaje pravi problem Tekst: Dominik Janović Foto: Vilim Hlušička/Global

Studentskom domu Stjepan Radić djeluje samo pet asistenata na dvadeset i četiri studenta s invaliditetom, odnosno gotovo pet studenata na jednog asistenta, a u Studentskom naselju Cvjetno asistenata nema. Studentima s invaliditetom studiranje je već ionako teže no ostalima, a kada usluga domske asistencije ne može biti potpuno funkcionalna, tada nastaje pravi problem. No oni se u takvoj situaciji vrlo dobro snalaze i slažu se kako bi o toj tematici trebalo više govoriti. Nedostatak novca "Smatram da je usluga domskih asistenata vrlo dobra, s obzirom na brojnost korisnika. Naravno da bi ih trebalo biti više, jer bi se tako smanjilo vrijeme čekanja na uslugu. Asistente kontaktiramo telefonski, te tako dogovorimo termin pružanja usluge. Ako nam nešto treba hitno, tada zovemo asistente više puta i tako dobivamo prioritet pri pružanju usluge", izjavio je Vid Bonča, student Filozofskog fakulteta koji se iz Pule preselio u Zagreb. Smatra da je osnovni problem u studentskom domu neinformiranost kada je riječ o usluzi domske asistencije, zbog čega je odziv na natječaj za domske asistente znantno slabiji. Kao potencijalno rješenje vidi povećanje edukacije kojom bi se sve buduće asistente uputilo u te-

matiku i tako kvalitetno pripremilo za rad. Što se tiče Cvjetnog, o tom je problemu bilo govora na mnogim sastancima. "Rješenje nije nađeno, te se nikakve konkretne mjere nisu poduzele. Cvjetno je tako i dalje bez asistenata", tvrdi Nevena Zubčić, studentica koja tamo živi. Ona smatra da je problem u novcu. Dok se u studentskim domovima ništa ne mijenja, u Uredu

Vid Bonca

Udruga Zamisli

Udruga Zamisli iza sebe ima niz uspješnih projekata kroz koje poboljšavaju život osoba s invaliditetom u Zagrebu. Otvoreni su za upite svih studenata i aktivno se bave rješavanjem njihovih nedoumica. Raznim interaktivnim radionicama udruga Zamisli postala je vodeća kada je riječ o studiranju za osobe s invaliditetom u Zagrebu. Studenti se u udrugu mogu javiti na e-poruku: udruga@zamisli.hr

pravobraniteljice za osobe s invaliditetom dominira optimističan stav. "Suradnja s Udrugom Zamisli ključna je za ovo pitanje, s obzirom na to da se dugo bave osobama s invaliditetom. Odlično surađujemo s njima, a o domskim asistentima još nismo dobili nikakav upit ili pritužbu. Predviđamo kako će se situacija riješiti zajedničkim dogovorom na nekom od predstojećih sastanaka", izjavila je zamjenica pravobraniteljice za osobe s invaliditetom Mira Pekeč Knežević. Koordinatori šute? Iz Ureda pravobraniteljice dodaju kako im je poznato da studentski domovi imaju svoje predstavnike za osobe s invaliditetom. Ana Marija Mandić koordinatorica je za studente s invaliditetom u Studentskom domu Stjepan Radić, ali nam ni nakon više upita i poziva nije odgovarala. Pekeč Knežević navodi kako dosad nije bilo aktivne suradnje s koordinatorima, ali da su uvijek otvoreni za nove prijedloge u svrhu poboljšanja usluge. Studenti s invaliditetom i dalje često održavaju zajedničke sastanke na kojima razmatraju moguća poboljšanja života u studentskom domu. Iako situacija s asistentima nije na zavidnoj razini, tvrde kako im to ne smeta dok vlada prijateljska atmosfera. Svaki student u domu aktivno sudjeluje u društvenom životu i uspješno zadovoljava sve svoje potrebe unatoč invaliditetu.

Studentski poslovi Napokon se propisuje min

Bez čekanja u red

Tekst: Božica Kopić Foto: Matea Petrović/Global

nogi studenti željno iščekuju novi Zakon o obavljanju studentskih poslova. Definiranje studentskih prava u radnim odnosima oduvijek je bila aktivna tema, ali sada se napokon nešto i pomaknulo. Radna skupina izložila je prijedlog Nacrta zakona koji će regulirati studentski rad. Prema prijedlogu bit će omogućen rad i izvanrednim studentima, uvest će se minimalna satnica za studentski rad, postojat će mogućnost podizanja ugovora elektronički, putem interneta, a novim Zakonom bi se mogao iskorijeniti i problem zloporabe ugovora jer su predložene visoke sankcije. Izvanredni studenti Studentski poslovi dosad su se obavljali na temelju odredbi Pravilnika o posredovanju pri zapošljavanju redovitih studenata koji je na snazi još od 1996. godine. Sama godina upućuje na to da je riječ o zastarjelom sustavu koji vapi za promjenom. Iz Ministarstva kažu kako je potreba za jasnijim definiranjem njegovih odredbi nastala uvidom u brojne pravne praznine pravilnika te potrebe za izradom jedinstvenog zakona koji će na sustavan način regulirati sva studentska pitanja vezana uz obavljanje studentskih poslova. Marko Lepoglavec kao član Radne skupine radio je na izradi novog zakona u ime Hrvatskog studentskog zbora. Prema njegovu mišljenju, najveća pred-

nost koju donosi Zakon jest uvođenje digitalnog sustava kojim će se maksimalno ubrzati procesi ugovaranja i potpisivanja ugovora, a samim time i isplata. "Uvođenjem digitalnog sustava studenti postaju zaštićeniji. Svaki ugovoreni studentski posao bit će vidljiv svim potrebnim institucijama, kako bi se spriječila zloporaba i samim time poslodavci više neće moći prevariti studente tako da im se ne potpišu na ugovor i usporavaju da su ti studenti ikad radili kod njih", govori Lepoglavec. Student Nikola Vuić, koji aktivno radi preko Student servisa, smatra da bi se zakonom moglo

Studenti će zakonski imati pravo na 50 posto veću naknadu za noćni rad, vikende, blagdane kao i pravo na plaćenu stanku ako se radi šest ili više sati stati na kraj iskorištavanju studenata. "Jednom sam čekao jako dugo na isplatu ugovora, toliko da sam rekao čovjeku da mu neću više raditi ako mi na ruke ne da novac za ostatak jer nisam vjerovao da će mi išta isplatiti, tako da potpuno podržavam ovaj zakon", kaže Vuić. Studentski će centri kroz pregled podataka u ISVU i ISSP sustavima imati u svakom trenutku uvid u stanje statusa studenata kao i u ulaganje sredstava ostva-

Studentski zbor Sveučilišta u Zagrebu Nakon S

Jerković u godini

Kao predsjednik Studentskog odbora SN Cvjetno naselje i član Predsjedništva SZZG-a u prošlom sazivu, Jerković je radio na poboljšanju studentskog standarda Tekst: Tea Babić Foto: Matea Petrović/Global

ediljko Jerković, student druge godine diplomskog studija na Fakultetu elektrotehnike i računarstva, novoizabrani je predsjednik Studentskog zbora Sveučilišta u Zagrebu (SZZG) za akademsku 2017./2018. godinu. U ambicioznom programu koji je predstavio pri iznošenju svoje kandidature, Jerković je stavio naglasak na prepoznatljivost i pristupačnost SZZG-a, studentske projekte, studentski sport i e-indeks.

Studentski život 5

BROJ 31, studeni 2017.

nimalna satnica, naknade za rad noću, nedjeljom i praznicima

dovima, po ugovor za posao iz fotelje Uvođenjem digitalnog sustava studenti postaju zaštićeniji. Svaki posao bit će vidljiv svim potrebnim institucijama, kako bi se spriječila zloporaba. Poslodavci više neće moći prevariti studente tako da im ne potpišu ugovor

Zakon bi nakon rasprave mogao stupiti na snagu početkom 2018.

renih iz naknade za posredovanje čime će se izbjeći čekanje u redovima bilo zbog obnove članstva, bilo zbog sklapanja ugovora. Točka o kojoj je bilo najviše rasprave u Radnoj skupini bila je proširenje definicije redovitog studenta. Prema posljednjim podacima Zavoda za statistiku, od oko 160.000 studenata u Hrvatskoj, izvanrednih je oko 44.000. Studenti su to koji ne ostvaruju pravo na subvencionirano školovanje, a istodobno redovito polaze

nastavu s redovnim studentima čime su dovedeni u nepovoljan položaj. S obzirom na to da oni ne moraju nužno biti u radnom odnosu, Zakon predlaže da se definicija redovitog studenta proširi i na njih, kako zaposlene osobe ne bi upisivale izvanredan studij i paralelno uz postojeći radni odnos iskorištavale sustav isplaćujući plaću uz niže doprinose i naknade. Taj zahtjev još je pokrenuo student Marko Leskovar, koji je uspio peticijom prikupiti oko 7000

potpisa, poslavši ih Ministarstvu znanosti i obrazovanja. Nadalje, za rad preko Student servisa, studentima će biti dovoljan jedan ECTS bod ostvaren u prethodnoj akademskoj godini, a posredničku ulogu pri zapošljavanju uz studentske će centre imati i visoka učilišta uz uvjet da osiguraju smještajne jedinice, prehrane za studente, pravnu pomoć u slučaju da poslodavac ne isplati naknadu za obavljeni posao i osiguranje od ozljeda na radu. Zakon predlaže i

provođenje inspekcijskog nadzora čime bi se spriječila zloporaba studentskih poslova te rad preko tuđeg ugovora. Na svaki otkriveni prekršaj poslodavcima će biti uručena kazna od 100.000 kuna, a studentima godina dana zabrane rada preko SC-a. Studentski centri imat će i obvezu vođenja evidencije o obavljanju studentskih poslova, izdanim ugovorima i računima te dužnost isplate naknade za rad do 15. u mjesecu. Također, studenti će zakonski imati pravo na 50 posto višu naknadu za noćni rad, vikende, blagdane, pravo na plaćenu stanku ako se radi šest ili više sati, kao i pravo na naknadu za topli obrok, putne troškove ako je to ugovoreno. Minimalna satnica Ono što se možda najviše priželjkuje jest definiranje minimalne satnice za studentski rad. Nakon što se iznos minimalne bruto plaće u Hrvatskoj u skladu s posebnim propisom podijeli sa 160, studentska bi satnica iznosila oko 20 kuna. Često poslodavci postavljaju mizerne satnice i niže od 15 kuna čime iskorištavaju studente kao jeftinu radnu snagu. Lepoglavec smatra da će se to promijeniti nakon javne rasprave u koju je ušao prijedlog Zakona, a ovim putem poziva sve studente da pozdrave donošenje tog zakona, te da se jave ako imaju još prijedloga. "Zakon bi nakon rasprave mogao stupiti na snagu početkom 2018.", kaže Mario Župan, povjerenik za informiranje iz Studentskog centra u Zagrebu.

Sandra Gašpara novi predsjednik stiže s FER-a

i dana želi e-indekse na fakultetima S početkom nove akademske godine održane su i konstituirajuće sjednice studentskih zborova sastavnica pa tako i ona Studentskog zbora Sveučilišta u Zagrebu. Važnost studentskih zborova posebno je vidljiva u posljednje vrijeme jer sve više studenata postaje svjesno svojih prava, osobito kada se krše. SZZG najveće je predstavničko tijelo studenata, a čine ga predstavnici studentskih zborova sastavnica, te oni studenti koji su izabrani na izborima. Bivši predsjednik zbora, student Medicinskog fakulteta Sandro Gašpar predao je svoje mjesto novoizabranom kolegi Nediljku Jerkoviću. O važnosti koju donosi njegova uloga, ali i o samom zboru, rekao je u nekoliko rečenica. "Studentski zbor je vrhovno predstavničko tijelo stu-

denata Sveučilišta u Zagrebu te svojim moralnim i odgovornim djelovanjem predstavlja temelj za buduće uspjehe Sveučilišta. Također, SZZG je pokretač svih važnih promjena u našem društvu te se svakodnevno na razini sastavnica

i na razini Sveučilišta bori za dobrobit studenata", kazao je Jerković. Za prve vidljive pomake na bolje i novi predsjednik je svjestan da treba pričekati neko vrijeme. "Potrebno je dosta vremena tako da treba odmah krenuti s radom.

Koje su sve mogućnosti iksice Jerković ističe kako se studentska iskaznica iksica može koristiti na više načina, posebno kako bi se stranim studentima olakšalo studiranje, smanjila zloporaba i spriječila prodaja ostvarenih prava, a smatra kako bi se time smanjila procedura za sljedeće stavke: • Korištenje subvencionirane prehrane u studentskim restoranima • e-indeks • Ulazak u sobe unutar smještajnih ka-

paciteta subvencioniranog stanovanja • Korištenje studentske iskaznice kao iskaznice za mobilnost studenata unutar Republike Hrvatske • Korištenje javnog prijevoza u mjestu studiranja • Međugradski prijevoz • Kartica za ulazak u nacionalne knjižnice i knjižnice studentskih centara u mjestu studiranja i u cijeloj Republici Hrvatskoj • Studentski rad

Neke stvari neće biti moguće realizirati u godinu dana koliko traje mandat, ali stvari poput e-indeksa i pristupačnosti Studentskog zbora uključivanjem što više studenata u rad SZZG-a je definitivno moguće implementirati u godinu dana", rekao je Jerković. Planira raditi i na pitanju kapaciteta smještaja u domovima te obnove onih domova koji još nisu obnovljeni. To je nešto što će sigurno zainteresirati i širu javnost s obzirom na to da je broj prijavljenih studenata na natječaj za smještaj u i ove godine bio mnogo veći od onoga što domovi mogu primiti. Kao predsjednik Studentskog odbora SN Cvjetno naselje i član Predsjedništva SZZG-a u prošlom sazivu Nediljko je radio na poboljšanju studentskog standarda.

studentsk@psiha prof. psih. Ivana Mrgan kognitivno-bihevioralna terapeutkinja

Centar za osobni razvoj Apsiha E-mail: ivana@apsiha.hr

Samo mijena stalna jest Stvarno je zanimljivo kako je definicija stresa vrlo bliska definiciji promjene: unutrašnji odgovor organizma na unutarnji ili vanjski zahtjev za prilagodbu. Razumijevanje da je ovaj ciklus univerzalan i dobro poznati procesi mogu nam olakšati promjenu i pomoći pri prijelazu iz faze u fazu. U tom kontekstu razlikujemo: 1. Status quo - Prisutno zadovoljstvo, ugodna rutina i poznatost. S vremenom se javlja potreba za promjenom. Ona traži prilagodbu u ovom fino ugođenom sustavu koji je dosad funkcionirao. U ovoj fazi je važno prepoznati potrebu za prilagodbom te, metaforički, izvagati prednosti i nedostatke. 2. Dvojba - Gubi se poznatost i ugodna rutina terena i javlja se otpor prema promjeni, nekad se on preruši u negiranje potrebe za promjenom, a nekad u grčevito držanje obrazaca koji su do tog trenutka funkcionirali. Naši obrasci su bili tu u dobru i zlu, odani smo im jer druge opcije izgledaju strašnije i neizvjesne. Nije potrebno, a može biti i pogubno pokušati se naglo rastati s njima. Korisnije je pozabaviti se njihovom svrhom, tj. koju su potrebu ispunjavali i možemo li biti otvoreni za druge opcije. Ponekad je za izlazak iz dvojbe dovoljno pobuditi osnovanu sumnju da postojeći sustav ima sve odgovore i da ga ne treba dirati. 3. Istraživanje - Kad se potreba za promjenom osvijesti i prihvati, oslobađa se kreativna energija da istražimo druge mogućnosti kao i stanja u kojima smo. Novo i nepoznato sa sobom nose dozu nelagodnog iščekivanja i potencijal za izbjegavanje. Ovo je faza za prihvaćanje emocija i iskustava koje dolaze s ciljem usmjerenog djelovanja, a ne bijega ili borbe protiv promjena. U ovoj fazi je korisno podsjećati se da su padovi i pogreške u procesu nužni i korisni, iz njih učimo i kroz njih rastemo. 4. Prilagodba - Usmjereni smo na optimizaciju poboljšanog sustava i djelujemo s novom energijom. Možemo se posvetiti realizaciji onog što smo prepoznali kao potrebnu promjenu. U ovoj je fazi korisno podijeliti dugoročniji cilj u manje, lakše dosežne. Važno je prepoznati i male korake naprijed i slaviti ih. Promjene i potencijal koji donose mogu biti vrlo inspirirajući i osnažujući i kontinuiran su proces koji nikad ne završava. Pa počnimo…

6 Studentski život

BROJ 31, studeni 2017.

Ranojutarnja predavanja Studenti priznaju da su 'noćne ptice' i da se prerano ne mogu koncentrirati

Istraživanje pokazalo: nastava ne bi trebala početi prije deset ujutro

'Profesori također nisu u mogućnosti dati sve od sebe jer im studenti napola spavaju, nemaju podobnu atmosferu za rad, a i sami nisu ništa uživljeniji u temu predavanja', smatra studentica Anamaria godine farmacije, tvrdi da ne bi uopće bila na predavanjima koja nisu obvezna u osam sati. "Profesori također nisu u mogućnosti dati sve od sebe jer im studenti napola spavaju, nemaju podobnu atmosferu za rad, a i sami nisu ništa uživljeniji u temu predavanja", objašnjava Anamaria. Smatra da bi bilo mnogo bolje kad predavanja ne bi počinjala prije devet sati te da bi se čak i prometni kolaps smanjio. Studentica kroatistike, Katarina, primijetila je na sebi i među kolegama da im je manja učinkovitost onih dana kad su predavanja od ranog jutra. "Studenti su masovno usporeni i nezainteresirani, prva ja ne znam postoji li i ne želim znati postoji li život prije deset ujutro", kaže.

Tekst: Gabrijela Šalić Foto: Lucija Adžić/Global

čenici i studenti "ne funkcioniraju" prije deset sati ujutro, rezultati su istraživanja profesora sa Sveučilišta u Nevadi i britanskog Otvorenog sveučilišta dobivenih u travnju ove godine. Istraživanje je provedeno na dvama tipovima studenata s prve i druge godine studija, i to jutarnjim tipovima i noćnim pticama, a proučavale su se njihove kognitivne mogućnosti tijekom dana te je izveden zaključak da najveću koncentraciju za praćenje nastave i učenje imaju u kasnijim jutarnjim satima. Barem sat kasnije Prema istraživanju, najviše teškoća imaju studenti prve godine i nižih godina fakulteta općenito jer im organizam nije u rangu s organizmom odrasle osobe koja počinje funkcionirati oko osam sati ujutro, nego, prema neurološkim ispitivanjima, dva sata poslije. Kako bi se studentima olakšalo praćenje i sudjelovanje na studiju, profesori su zaključili kako bi nastava trebala početi od deset sati. Anamaria, studentica prve

Studenti ne vole jutarnju nastavu, a ni nekim profesorima nije draga

Kamo na Erasmus?

Liječnica opće prakse Evica Jurčević smatra kako problem nije u biologiji, nego u tome što studenti jednostavno vole biti budni do kasno u noć, pa su ujutro neispavani

Mirela Landsman Vinković, profesorica kolegija Njemački jezik na Fakultetu političkih znanosti, navodi da i sama pripada "noćnim pticama" te da nikad nije uživala u ranim predavanjima. Kao primjer navodi britanski sustav u kojem nastava počinje u devet sati kako bi djeca bila što spremnija koncentrirati se. Poremećen bioritam "S obzirom na to da se u nas u školama radi u dvije, ili čak tri smjene, smatram da ne bi bilo moguće početi s nastavom u deset, nego ipak u devet sati, dok bi početak nastave u deset sati bio izvediv na sveučilištima", tvrdi. No iako bi mnogi bili sretniji da nastava počne nekoliko sati kasnije, razlozi za slabu jutarnju koncentraciju nisu fiziološki uvjetovani, tvrdi liječnica opće prakse Evica Jurčević. Naime, ona smatra kako problem nije u biologiji, nego u tome što studenti jednostavno vole biti budni do kasno u noć. "Studenti zbog kasnijeg odlaska na spavanje poremete svoj bioritam pa u jutarnjim satima kasnije počinju funkcionirati za učenje i valjano praćenje nastave", kaže.

NIZOZEMSKA Vrhunsko obrazovanje, ali po cijenu visokog životnog standarda

Multikulturalno iskustvo za one s dubljim džepom Katalog predmeta koji se izvode na engleskom jeziku uistinu je opsežan

sim što je poznata kao zemlja tulipana i vjetrenjača, Nizozemska se sve više ističe svojim vrsnim obrazovanjem i multikulturalnošću. Erasmus program studentima omogućuje besplatno studiranje na 14 istraživačkih sveučilišta i 39 sveučilišta primijenjenih znanosti od kojih je čak njih 12 među 200 najboljih sveučilišta svijeta. Više od 2100 programa dostupno je na engleskom jeziku. Kao i u Hrvatskoj, postoji preddiplomski, diplomski i poslijediplomski studij koji se razlikuje od našega po sustavu ocjenjivanja i

održavanju nastave. Tako se u Nizozemskoj koriste ocjene od jedan do deset, u kojima desetka predstavlja najvišu ocjenu, dok je za prolaz potrebno dobiti šesticu kako bi se zadovoljili zadani kriteriji. Ana Mesarek, studentica s Pravnog fakulteta u Zagrebu, provela je semestar na pravnom fakultetu sveučilišta u Amsterdamu (Faculteit der Rechtsgeleerdheid). "Što se tiče same nastave, postoji značajna razlika. Mogućnost upisivanja određenih kolegija ovisi o semestru i razdoblju unutar njega, tzv. bloku. Razlika od matičnog fakulteta je u tome što se nastava izvodi kao blok s jed-

UU.NL

Tekst: Mateja Kučko

Sveučilište u Utrechtu

nim kolegijem što traje otprilike šest tjedana nakon čega slijedi ispit, a zatim sljedeći blok s drugim kolegijima“, rekla nam je Ana. No Nizozemska se ne razlikuje samo po nastavi nego i po višem životnom standardu, a studenti imaju

mogućnost primanja stipendije u iznosu od 410 eura na mjesec. "Iako je taj iznos značajan, smatram da bi u slučaju Nizozemske trebao biti nešto viši, i to prije svega zbog iznimno visoke cijene smještaja, ali i standarda uopće.

Uz navedenu potporu, i iako sam prije odvajala od sveučilišne stipendije za izvrsnost, pomogli su mi i roditelji", objašnjava Ana. Multikulturalnost je vrlo izražena, što se vidi u velikom broju stranih studenta iz čak 160 zemalja svijeta, što zahtijeva određen stupanj kulturne integracije. "Upoznala sam ljude sa svih strana svijeta, a o Nizozemcima mogu potvrditi da su onakvi kakvima ih se najčešće i opisuje. Vrlo su marljivi, pristojni, tolerantni", smatra Ana. Jedino na što se Ana nije brzo naviknula bilo je vrijeme. "Kiša, vjetar, snijeg", kaže. No iako je kiša lajtmotiv, znalo je biti i toplo da je i Anina prijateljica iz Australije rekla da ne može vjerovati koliko je vruće!

Srednja 7

BROJ 31, studeni 2017.

Volontiranje Više od 100 projekata humanitarnog rada u Zagrebu čeka dobrovoljce

Za pomaganje drugima nije potreban neki poseban razlog U Volonterskom je centru prijavljeno 16.000 volontera, od toga je 70 posto žena

Tekst: Ramona Ščuric

SANJIN STRUKIC/PIXSELL

olontirati, darovati svoje slobodno vrijeme i svoj rad besplatno, kako biste pomogli potrebitima. Biste li i vi radili bez plaće, ali bili obogaćeni na jedan drugi način? Humanitaran rad sastoji se od riječi human, što znači biti čovjek s ljudskim osobinama. Čovječan ne samo prema drugim ljudima, nego prema svakom živom biću, bilo ono čovjek ili životinja. U Hrvatskoj se za humanitaran rad već osam godina za redom dodjeljuje, ni manje ni više nego Oskar, i to Volonterski Oskar. Jedna od najmlađih kandiSamo datkinja ovogodišnjeg Oskara devetnaestogodišnja je volonterka Marposto mladih u tina Hodinj, bivša Zagrebu od 19 do učenica Prve gi24 godine života mnazije u Zagrebu. volontira

iz Volonterskog centra Zagreb pokazuju da se samo 15 posto mladih u Zagrebu od 19 do 24

godine života bavi volontiranjem. U njihov centar prijavljeno je gotovo 16.000 volontera

Volonterski Oskar

Top tri volontera ove godine su Mija Rakarić (24), Marina Mesek (34) i Fran Markulin (17). Oni volontiraju u različitim ustanovama. Volonterka u Ženskoj sobi, Centru za seksualna prava te u Nacionalnom pozivnom centru za žrtve kaznenih djela i prekršaja, Mija je skupila više od 260 volonterskih sati u 2017. godini. Marina, volonterka u Domu za starije osobe Maksimir, ima više od 300 volonterskih sati i kaže da joj je volontiranje postalo stil života. Fran, najmlađi finalist, volontira u bolnicama za djecu oboljelu od malignih bolesti, jer je i sam preživio leukemiju. Dobitnik je nagrade 'Luka Ritz' i plakete 'The Diana Award'.

VETERINARSKA MEDICINA (Veterinarski fakultet)

VIZUALNE KOMUNIKACIJE (Arhitektonski fakultet) FOTO: VETERINARSKI FAKULTET

IVANA DUKARIĆ: Veterinar je osoba koja štiti zdravlje životinja, životinjskih proizvoda te ljudi. U veterinarskoj medicini temeljni objekt je životinja. Studij traje šest godina, a završetkom se stječe zvanje doktora veterinarske medicine. Na prve četiri godine obrađuje se teorijska i praktična nastava iz temeljnih kolegija, a na sljedeće dvije iz kliničkih kolegija. Na petoj godini studenti biraju između kolegija farmske životinje i konji, kućni ljubimci ili higijena i tehnologija animalnih namirnica te veterinarsko javno zdravstvo. Važno je istaknuti kako je ovaj fakultet uvršten na popis pozitivno ocijenjenih učilišta, što znači da studenti imaju jednakopravno zapošljavanje i usavršavanje u Europi.

ZELJKO LUKUNIĆ/PIXSELL

JANA POŽARIĆ: Šumarski fakultet ima tri smjera: šumarstvo, urbano šumarstvo, zaštita prirode i okoliša te drvna tehnologija. Fakultet ima brojne laboratorije od kojih su dva priznata na svjetskoj razini. Omogućava vam terenske nastave putem kojih možete iz prve ruke učiti o budućem zanimanju. Ako vas zanima područje biologije i rad u prirodi onda sigurno nećete pogriješiti u odabiru tog fakulteta.

TEA SINOVČIĆ: Studij dizajna u Zagrebu je interfakultetski i interdisciplinarni studij. Studij ima dva smjera; dizajn vizualnih komunikacija i industrijski dizajn.Pri upisu u prvu godinu studirate oba smjera te se na drugoj godini studija odlučite za smjer koji želite nastaviti. Na smjeru vizualnih komunikacija bavimo se dizajnom vizualnog identiteta, ambalaže, mobilnih aplikacija, plakata, kampanja i slično. Na studiju dizajna imate prigodu razvijati svoju kreativnost u praktičnom, ali i u kritičkom smislu dizajna. Najzanimljiviji kolegiji dosad su mi bili: fotografija, osnove interaktivnih medija, ilustracija i tipografija.

SOCIOLOGIJA (Filozofski fakultet)

URBANO ŠUMARSTVO, ZAŠTITA PRIRODE I OKOLIŠA (Šumarski fakultet)

FOTO: ŠUMARSKI FAKULTET

studenti budućim kolegama predstavljaju svoje smjerove

fakulteti na pladnju

Premalo mladih volontera "Volontirala sam u azilu za životinje Dumovec, u pučkoj kuhinji Misionarki ljubavi – Sestara Majke Terezije, u dječjem domu u Nazorovoj, bolnici Gornja Bistra, dječjim vrtićima

i staračkim domovima", nabrojila nam je Martina. Volontiranjem se počela baviti odmah na početku srednje škole. "Nisam imala neki specifični razlog zašto sam se htjela baviti volontiranjem, to me jednostavno privlačilo. Kad sam krenula u srednju školu, znala sam da ću se učlaniti u školski volonterski klub", rekla je Martina. Podaci

Nagrada svake godine "S godinama se otvara sve više volonterskih klubova u školama, tako da će volontiranja sigurno biti više", kaže Martina. Svečana dodjela Volonterskog Oskara održava se svake godine i nagrađuje se volonter nad volonterima, za kojeg je nominirana i Martina. "Osvajanje Volonterskog Oskara znači da je rad volontera primijećen te da zajednica tako zahvaljuje volonteru na pomaganju zajednici", rekla je. Oskara se, nažalost, može osvojiti jedino ako ste svoj humanitaran rad ostvarili u Zagrebu.

ARHITEKTONSKI FAKULTET

Nagrada Volonterski Oskar dodijeljena je dobitnicima u Staroj gradskoj vijećnici (Martina Hodinj, treća s lijeva)

i volonterki, od čega 70 posto čine žene. "Mladi nisu upućeni toliko u volonterski rad i moguće je da ne znaju točno što znači volontiranje. Sigurno mogu reći da postoji manjak muških volontera", objasnila je Martina. Volontirati se može u svim društvenim područjima, bilo da je vezano uz sport, kulturu, ljudska prava, pomaganje beskućnicima ili zaštitu okoliša. Na području Zagreba i okolice trenutačno se može pronaći čak 119 projekata za volontiranje, i to na razdoblje od minimalno tri mjeseca.

LORENA BLAŽINIĆ: Na obveznim kolegijima treba više raditi i nisu toliko zabavni, ali služe kao temelj svemu, dok izborni imaju mnogo opušteniju atmosferu na nastavi i sama nastava je raznolikija – gledanje filmova, posjeti muzejima, gostujuća predavanja i slično. Veliko mi je iznenađenje bilo koliko su profesori korektni i pristupačni te im se stvarno uvijek možeš obratiti za pomoć ili pitanje. Pravi primjer toga je da nam je jedan profesor dao čak i svoj privatni broj mobitela ako ga hitno zatrebamo, uz komentar da "samo ne zovemo nakon ponoći".

8 Društvo

BROJ 31, studeni 2017.

Sljemenska atrakcija Godinama se govori o gradnji, ali poslije izbora uvijek sve 'utihne'

Nakon desetljeća obećanja jasno je: žičara je samo predizborna priča

Ono što je indikativno, nedavnim rebalansom zagrebačkog proračuna iznos od 50 milijuna kuna namijenjenih za žičaru smanjen je na samo pet milijuna kuna Tekst: Ana Imbriovčan Marija Čiček

Žičara je zatvorena sredinom 2007. nakon kvara na elektromotoru za koji je procijenjeno da je neisplativ za saniranje

Nevjerojatno. To je taj kapitalizam. Vlasti dopuštaju sječu, a ništa ne pošumljavaju. Ništa nisu napravili. Obećao je tunel do Bistre, da će napraviti sve to. A sve je to užas kakve mi imamo političare", rekla je Duška Bilić koja redovno odlazi pješačiti na Sljeme. Tijekom godina često se spominjala mogućnost financiranja projekta novcem Europske unije. Međutim, to dosad nije bilo moguće jer se žičara ne navodi kao dio javnog prijevoza u strategijama prometnog razvoja, što je nužno da bi se za projekt mogao povući novac. Miljenko Sedlar, zamjenik pročelnice Ureda za EU-ove programe i projekte Grada Zagreba, potvrdio nam je da su izmjene počele, ali završetak procesa tek možemo očekivati

sredinom iduće godine. Trenutačno je na snazi strategija prometnog razvoja od 2014. do 2020. godine. U tom dokumentu žičara nije uopće navedena. Stoga se ona smatra turističkim objektom, a

ne dijelom javnog prijevoza. "Pokušali smo s pomoćnicima u ministarstvu prometa dogovoriti da se na neki način žičara uvrsti u sferu prihvatljivosti. Pokušali smo da to bude kroz sigurnost i povećanje si-

DAVOR PUKLAVEC/PIXSELL

Ništa od EU-ovih fondova Gradonačelnik Milan Bandić tijekom izbora najavljivao je završetak radova za iduću godinu, no sad je priča promijenjena pa kaže da se žičarom nećemo voziti do sredine 2019. godine. Razlog za to je, navodi gradonačelnik, izmjena Urbanističkog plana uređenja (UPU) "Vršne zone" za produžetak zadnje stanice do Vidikovca i garaže za strojeve. Ono što je indikativno, nedavnim rebalansom proračuna 50 miljuna kuna namijenjenih za žičaru smanjeno je na samo pet milijuna. O svemu tome smo upitali Grad nekoliko puta, ali odgovor nismo dobili. Takvim razvojem događaja nezadovoljni su prije svega građani koji su, kako se čini, počeli gubiti strpljenje za obećanja. "Bandić izvodi ove štoseve već 16 godina, ko da smo mi tak glup i naivan narod. Eventualno će Sljeme totalno očistiti, napraviti klizište i potresno područje. Nećemo imati zraka.

BORNA FILIC/PIXSELL

iše se ne bismo trebali čuditi, ali gradnja nove žičare na Medvednici i nakon desetljeća opet se pokazala kao još jedno predizborno obećanje koje su glasači "progutali" i upitno je hoće li novu žičaru ikad vidjeti. Kao što je već postala tradicija, Zagrepčani su i tijekom ovogodišnjih lokalnih izbora slušali o obnovi sljemenske žičare, počeli su i pompozno najavljivati neke radove, da bi se nekoliko mjeseci poslije priča stišala.

Izrađene su studije, dokumenti, planovi, ishođene su dozvole, a sve stoji... Podsjetimo, žičara je zatvorena 2007. zbog kvara na elektromotoru, a tehničkim pregledom je utvrđeno da bi popravak bio skup i neisplativ. Od tada su se mogla čuti razna obećanja i najave o početku gradnje. Međutim, svaki taj početak bi se odgodio za nekoliko mjeseci uz objašnjenje kako nedostaju određeni dokumenti. I tako već deset godina. No 2009. se prvi puta zaista krenulo u prikupljanje dokumenata za početak gradnje. Među prvima je bila objavljena studija o utjecaju na okoliš. Iste godine mediji su najavljivali da će se nova žičara sagraditi za dvije godine, a da će projekt obnove stajati 20 milijuna eura. Ponovno, radovi su odgođeni. Godine 2012. mediji spominju da su Grad i Zagrebački holding pripremili idejno rješenje za obnovu i dogradnju žičare. Rečeno je i da su u tijeku pripreme tehničke

dokumentacije, rješenje imovinsko-pravnih odnosa i ishođenje lokacijske dozvole. Predviđalo se kako će realizacija trajati najdulje tri godine. U svibnju 2014. Hrvatski sabor odobrava Prostorni plan Medvednice čime su stvoreni svi preduvjeti za realizaciju projekta. Iste godine, govori se o produživanju trase nove žičare koja bi trebala ići od Zagreba preko Medvednice do Bistre. Sljedeće godine, 2015. prihvaćen je Urbanistički plan uređenja Gračani – Dolje. Njime je određena gradnja početne stanice ispod koje bi trebala biti garaža. Početkom prošle godine gradonačelnik Bandić najavio je početak gradnje žičare za kraj godine ili početak 2017. Radove je najavio nakon zimskih blagdana, a umjesto njih u veljači je objavljen natječaj za izradu glavnog i izvedbenog projekta.

gurnosti prometa na cestama. U tom slučaju morali biste zatvoriti cestu koja ide preko Sljemena. Znači, ona bi mogla postati servisna cesta, ali tada bi žičara morala zaista biti u funkciji prijevoza putnika i morala bi ići s jedne strane Medvednice na drugu. Ali onda imate strategiju prometnog razvoja koja je uopće ne prepoznaje i imate ministarstvo koje ne želi zatvoriti cestu preko Sljemena", kaže Sedlar. Druga varijanta financiranja tiče se financiranja kroz specifične turističke ciljeve. Tada bi bilo potrebno napraviti master plan razvoja Medvednice. "To je ništa drugo nego razvoj svih sadržaja u određenom vremenskom roku koji se potencijalno planiraju na Medvednici, a u sklopu Medvednice kao zaštićenog područja. Znači, što mi želimo gore od turističkih projekata: hoćemo li povećavati broj hotela, hoćemo li povećavati broj drugih smještaja, kakvu turističku ponudu gore još mislimo raditi? Taj jedan dokument trebao bi pokazati koliko se toga gore može napraviti u okviru koji to dopušta zaštićeno područje", napominje Sedlar. 'Mogla se urediti stara žičara' Bivša ministrica graditeljstva Anka Mrak-Taritaš istaknula je da postoje svi prostorno-planski preduvjeti potrebni za početak gradnje. Napravljena je procjena utjecaja na okoliš i ostali potrebni dokumenti. "Stara je žičara mogla biti remontirana i raditi takva kakva jest. To je dosta nedokučivo. To je baš politička odluka. Mogla se obnoviti i nastaviti djelomično raditi, poslije se mogla urediti donja stanica i produljiti gornja trasa kad bi se imalo dovoljno novca", smatra Mrak-Taritaš. Inače, obnovu žičare podržavala je i Javna ustanova Park prirode Medvednica. Osim što je "atrakcija sama po sebi", ona je i pomoć u kriznim situacijama. "Žičara je ponekad i jedina komunikacija s vršnom zonom u slučaju zatvaranja ceste. U 2014. Park je zadesilo devet olujnih nevremena zbog čega se događalo da je bio nedostupan nekoliko dana. S funkcionalnom žičarom taj bi problem bio uklonjen", doznali smo u Parku prirode.

Društvo 9

BROJ 31, studeni 2017.

Online dating Bez obzira na lažne profile, mnoge i dalje privlači znatiželja, pa i sramežljivost

Između izravnih poziva na seks provuče se i neka pjesnička duša

'Popularnost je očita u okolnostima u kojima vidimo ljude da sjede uživo na nekakvoj romantičnoj terasi, udubljeni u ekrane svojih mobitela', kaže profesor socijalne psihologije Nebojša Blanuša Tekst: Petra Vuka

ažnih se profila ne bojim jer gotovo nikad ne započinjem razgovor s ciljem da se upoznamo uživo, na to više gledam kao na zabavu, govori studentica Lorena o on-line datingu. Ovakav način komuniciranja odličan je za ljude sa socijalnom tjeskobom jer se ne moraju brinuti o tome kako ih druga osoba upravo doživljava. Lorena ima iskustva i s opasnostima koje prijete upoznavanjem ljudi preko internetskih stranica. Naime, jedan je član, nakon što ga je blokirala, dodao sve njezine kontakte s tri različita lažna profila, a uz to je napravio i profil s njezinim imenom da bi se lažno mogao dopisivati s njezinim prijateljicama. Usputna zabava Profesor socijalne psihologije dr. sc. Nebojša Blanuša za Global pojašnjava privlačnost upoznavanja preko interneta. "Razlozi zbog kojih ljudi koriste takav kanal komunikacije mogu biti raznorodni, od vlastite sramežljivosti do želje za isprobavanjem nečega novoga. Naročito jer je takav oblik komu-

nikacije vrlo popularan, a ta popularnost je očita u okolnostima u kojima vidimo ljude da sjede uživo na nekakvoj romantičnoj terasi, udubljeni u ekrane svojih mobitela", kaže on. Kako bih i sama provjerila "što se nudi" na stranicama za upoznavanje parova priključila sam se jednoj od najpoznatijih u Hrvatskoj, Iskrici. Odmah pri kreiranju profila osjetila sam nelagodu jer su pitanja s kojima sam se susrela pri dopunjavanju profila vrlo privatna. Morala sam dati vrlo precizne podatke o svojoj visini, težini, boji kose i očiju, svojim hobijima i interesima, kako zamišljam idealan spoj, jesam li u nekoj stranci i slično. Slika nije nužna, ali stranica ju sugerira ako želimo što brže i lakše pronaći idealnog partnera. Odgovaranje na pitanja je trajalo poprilično dugo i nisam vjerovala da ću uspjeti ikoga privući svojim šturim opisima, ali već u prvih deset minuta stiglo mi je dvadesetak poruka, a kroz nekoliko idućih dana čak trostruko više. Većina njih je sadržavala izravan poziv na seks, bez ikakvog uvoda ili predstavljanja, no bilo je nekoliko koje su me nasmijale. Tako, jedan 54-godišnjak mi je

rekao kako je u prolazu vidio kanadski javor grimizne boje, ističući kako je jesen najbolji slikar u prirodi. Moram priznati da je većina poruka bila od onih starijih od 40-ak godina, ali na moje veliko iznenađenje, takvi su bili mnogo pristojniji od mlađih. Poruka koja me najviše nasmijala glasi: "Ma kaj je s tim dečkima!? Ti samuješ??".

Poznanstva s nekih stranica završavaju brakovima

Neke od internetskih stranica za upoznavanje parova su Badoo, Tinder, Iskrica, Hinge. Kako kažu iz aplikacije Plenty of Fish, koja je uvrštena među pet najpoznatijih takvih stranica, svakodnevno se susreću s pričama članova koji im priznaju da se bez aplikacije vjerojatno nikada ne bi imali prigodu upoznati. S više od 150 milijuna korisnika kreatori ponosno ističu da znaju za više tisuća brakova koji su počeli upravo na njihovoj stranici. Na pitanje imaju li informacija o lažnim profilima, odgovaraju da prate negativna iskustva i hvataju lažne profile. Sigurnost im je prioritet, ali ističu kako pridaju veliku važnost educiranju njihovih članova o oprezu kada upoznaju nekog.

Sigurnost on-line servisa Sigurnost članova internetskih stranica za upoznavanje oduvijek je bila upitna, ali u posljednje se vrijeme čini da je negativnih iskustava s tim stranicama sve više. "Profili su ono što korisnici stave o sebi i tu nema gotovo nikakve vjerodostojnosti. Što je više provjere, to bi vjerojatno bila manja volja ljudi da koriste takve stranice", kaže Lucijan Carić, stručnjak za informatičku sigurnost. Ističe kako se tu postavljaju dva pitanja; prvo je sigurnost tih servisa, briga koju vode o sigurnosti svojih korisnika te općenito pitanje o mogućnostima predstavljanja korisnika takvih stranica. Vrlo je teško provjeriti identitet korisnika, a Carić otkriva da je to moguće pomoću kreditnih kartica, iako se time služi malo stranica.

Pravnikovo srce Udruge na pravnom fakultetu nove kolege dočekuju humanitarnom akcijom

Brucošijadom pomažu ugroženim obiteljima Tekst: Nives Jekić Foto: Filip Baburak/Global

Prodano je 214 ulaznica, a ukupni iznos donacije je 6420 kuna, te je doniran udruzi Pravnik za njegovu akciju formacije Filip Baburak zahvalio se brucošima koji su velikog srca ušli u svoj akademski život donirajući novac potrebitima. "Prodano je 214 ulaznica, a ukupni iznos donacije je 6420 kuna, te je donirano udruzi Pravnik za njegovu akciju 'Pravnikovo srce' i udruzi za pravnu zaštitu životinja ANIMALEX za potrebe zaštite ugroženih životinja", kaže Filip. Humanitarna akcija Pravni-

rucošijada Pravnog fakulteta omogućila je novim studentima da uđu u akademski svijet donirajući novac potrebitima. Studentica Lucija, koja je upisala prvu godinu na Pravnom fakultetu, za inicijativu svog fakulteta u doniranju novca od prodaje ulaznica karata za brucošijadu, koje su stajale 30 kuna, pročitala je na njihovoj stranici na Facebooku. Govori da je zadovoljna jer se tako od samog početka studentima pruža želja za suradnjom, a da se ne misli isključivo na profit. "Ovako nam već sad upućuju na važnost udruga te našeg sudjelovanja u njima", zaključuje Lucija. Da su studenti otvorenog srca i uvijek spremni pomoći dokazuju i druge brucošijade fakulteta

Sveučilišta u Zagrebu koje novac od prodanih ulaznica doniraju u humanitarne svrhe. Brucošijadu Pravnog fakulteta organizirali su studenti iz udruga Alimenta, Animalex, ELSA, Pravnik, Športske udruga studenata PFZG-a, pjevačkog zbora Capella Juris, pred-

stavnici portala Faksomat, Studentski pravobranitelj PFZG-a i Studentski zbor PFZG-a. U ime organizatora, suosnivač Faksomata, prvog modernog portala za studente, s više od 6000 registriranih studenata Prava na kojem su materijali za učenje i ostale in-

Namirnice će se prikupljati u prostorijama Udruge Pravnik u zgradi Pravnog fakulteta

kovo srce i ove godine sredinom prosinca okupit će na inicijativu studenata iz udruge Pravnik sve voljne darivanja i tako kupnjom namirnica uljepšati blagdane nekoliko socijalno ugroženih obitelji iz Zagreba i okolice. Udruga Animalex ove je godine imala pune ruke posla. Surađujući s građanima i udrugama za zaštitu životinja, ostvarili su veliko postignuće. U Saboru je početkom listopada izglasan zakon o zabrani ubijanja životinja u skloništima. Pikupljene donacije idu i za pomoć napuštenim životinjama. Predsjednik Udruge Mario Jerak rekao je da ove godine želi akciju proširiti i na druge fakultete. Namirnice će se prikupljati u prostorijama Udruge Pravnik u zgradi Pravnog fakulteta.

10 Svijet

BROJ 31, studeni 2017.

Cyber napadi Hakeri su uvijek korak ili dva ispred obrane, a mogu biti bilo gdje na planetu

Društvo treba biti svjesno postojanja prijetnji u digitalnom svijetu

osljednjih su godina u porastu visokotehnološki napadi u kibernetičkom prostoru koji ugrožavaju širok raspon privatnih i javnih interesa društva. Premda prostor u medijima povremeno dobiju samo veći globalni hakerski napadi, poput lipanjskog Wannacryja, u kojemu se štetni softer proširio u 150 zemalja, globalni hakerski promet je mnogo užurbaniji i učestaliji te zahtijeva provođenje ozbiljnih obrambenih mjera. Budućnost ratovanja? Nikola Brzica, bivši pomoćnik ministra obrane tvrdi da se u globalnom kontekstu kibernetički napadi provode svakodnevno: protiv pojedinaca, organizacija, ali i država. Iz toga, kako kaže, proizlazi uloga države u ostvarenju kibernetičke sigurnosti na svim razinama društva, da zaštiti svoje resurse te da usmjerava i koordinira odgovorne aktere. Zbog kritične važnosti koje kibernetičko okružje ima u današnjici, potrebno je neprestano razvijati nova zaštitna rješenja, surađivati s partnerima i razmjenjivati informacije, sve kako bi zaštitili podatke i osigurali opstojnost, ističe Brzica. Kada govorimo o obrani od cyber-napada, Alen Delić, viši konzultant za informatičku sigurnost, smatra da se ona u teoriji lako provodi.

U kibernetičkom prostoru znatno je teže pratiti i odrediti odgovornost aktera, a pravne posljedice za počinitelje još nisu sasvim regulirane

DAVOR PUKLAVEC/PIXSELL

Tekst: Patricija Ivić

vencionalne primjene sile, a u suvremenom svijetu nude gotovo jednake mogućnosti ostvarivanja političkih i drugih ciljeva", navodi Brzica. Također, u kibernetičkom prostoru znatno je teže pratiti i odrediti odgovornost aktera, a pravna regulativa nije još sasvim jasna glede jurisdikcije i posljedica za pojedina djela i počinitelje. Delić pak navodi da državno sponzorirani napadi ili napadi s političkim ciljevima za sada još nemaju za cilj potpunu destabilizaciju pojedine zemlje ili izravno ugrožavanje ljudskih života, nego se svode na manipulacije

Hrvatska ima strukturu obrane, ali nedostaju joj resursi za bolju provedbu "Hrvatska se ponajprije suočava s nedostatkom resursa, kako materijalnih, tako i ljudskih. Godinama se razgovara o problemu razmjene informacija, a pomaci prema boljim mehanizmima su minimalni. Ipak, sustav uglavnom ima dobro postavljene organizacijske strukture, uključujući službe poput SOA-e, široj javnosti manje poznatog Zavoda za sigurnost informacijskih sustava, ali i dijelova Ministarstva unutarnjih poslova i Ministarstva obrane. Organizacijska nas struktura, međutim, neće obraniti", kaže Alen Delić, viši konzultant za informatičku sigurnost.

"Analiziramo koje resurse trebamo braniti utemeljeno na rizicima te potom provodimo mjere obrane", kaže Delić i dodaje da u praksi nije tako jednostavno, ponajprije iz razloga što su napadači uvijek korak ili dva ispred

Troškovi kibernetičkog ratovanja niži su od drugih oblika ratovanja, a postižu gotovo jednake ciljeve, navodi Brzica

obrane, a mogu biti bilo gdje u svijetu. Brzica napominje da kibernetičko ratovanje nudi određene strateške koristi za aktere u međunarodnim odnosima. "Troškovi djelovanja neusporedivo su niži od troškova kon-

sadržajima, financijske krađe i elemente špijuniranja. Međutim, zaključuje, budućnost ratovanja u pravom smislu osjetit ćemo s dolaskom velikih napada na industrijska postrojenja poput potpunih gubitaka električne energije ili prijenosa energenata, onemogućavanja pravilnog funkcioniranja prometne infrastrukture ili onesposobljavanja bolnica. Mjere prevencije Brzica navodi da je NATO na sastanku u Varšavi u srpnju 2016. godine poduzeo niz mjera kako bi adresirao nove cyber-ugroze. Cyber je tako identificiran kao novo područje vojnog djelovanja, što su do sada bili samo zrak, more i kopno, te je iskazana potreba za većom suradnjom EU-a i NATO-a u suočavanju s ovim opasnostima. Kada govorimo o Hrvatskoj, Brzica ističe da je razina društvene svijesti o ovoj problematici ispod zadovoljavajuće razine, te da su edukacija i promicanje osviještenosti područja na kojima se trenutačno najviše može postići. Zato je, smatra Brzica, potrebno sustavnom edukacijom od rane dobi početi stvarati kritičnu masu ljudi, znanja i vještina za sigurno korištenje kibernetičkog prostora, žurno pristupiti podizanju razine osviještenosti zaposlenika javnog sektora, a privatne tvrtke poticati na razvoj i implementaciju mjera zaštite od hakerskih napada.

Austrija Nakon prijevremenih parlamentarnih izbora u tijeku su pregovori o formiranju vlasti

Na pomolu je koalicija pučana i desnih radikala

ezultati prijevremenih parlamentarnih izbora otvorili su put lideru Austrijske narodne stranke, Sebastianu Kurzu prema kancelarskom položaju. Time se za njegovu stranku pokazalo isplativim pokretanje svibanjskog kraha koalicijske vlade, koju je predvodila lijevo orijentirana Socijaldemokratska stranka, kao i programsko usvajanje konzervativnijih stavova tijekom predizborne kampanje. Izbori u listopadu rezultirali su razdiobom sjedala u Nacionalnom vijeću u korist Kurzove stranke, dok su iz-

Ranije je takva vlast uzrokovala napetosti između Beča i Bruxellesa među preostala dva etablirana aktera socijaldemokrati izvukli tijesnu prednost naspram krajnje desne, Slobodarske stranke. "Premda su matematički moguće velika koalicija ili koalicija socijaldemokrata i slobodara, politički najizgledniji scenarij je koalicija pučana Sebastiana Kurza te slobodara H.C. Strachea", smatra Višeslav Raos, docent s Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu. Nije, naime, izgledno da će stranka ljevice koalirati sa strankom krajnje desnice, kao ni s Kurzovom strankom s obzi-

Uspješnim formiranjem koalicije 31-godišnji Sebastian Kurz postat će najmlađi svjetski lider

rom na to da su povod za raspisivanje izbora bile upravo razmirice između njih, pojačane tijekom predizborne kampanje. Uspoređujući aktualna staja-

DRAGAN TATIC

Tekst: Martina Lozo

lišta pučana i slobodara, dr. sc. Hrvoje Butković s Instituta za razvoj i međunarodne odnose ističe da su vidljive određene sličnosti, primarno u pogledu rješavanja migrantske krize snažnijom zaštitom europskih vanjskih granica. Nadalje, sličan obrazac djelovanja očituje se i u kritičkom promišljanju multikulturalnosti u društvu, uz radikalnija shvaćanja slobodara. "Ono gdje će biti teško pronaći zajednički nazivnik između još proeuropskih pučana i prilično euroskeptičnih slobodara brojna su aktualna pitanja europskog integracijskog procesa", zaključuje s druge strane

Butković, upućujući na težnje slobodara za "vraćanjem integracije unatrag" usvajanjem novih, adekvatnijih europskih ugovora. Početak koalicijskih pregovora i njihovo izvjesno zaključenje sporazumom pučana i slobodara izazvali su zabrinutost velikog dijela političkih krugova i šire javnosti koji su, poučeni reakcijama na ostvarenu koaliciju desnog predznaka s početka 2000-ih, praćenu tenzijama na relaciji Europska komisija - austrijska vlada, kao i diplomatskim uzmicanjima, uz suvremene migracijske izazove, predvidjeli i izazove za stabilnost Europske unije.

UOČI ZAGREB CONNECTA RAZGOVARALI SMO S POZNATIM PODUZETNIKOM

Mentori su važni, treba slušati savjete pametnijih od sebe

avorin Štetner, poduzetnik i predsjednik Hrvatske mreže poslovnih anđela, veliko je ime u svijetu startupa i već je s 20 godina pokrenuo svoj prvi projekt. Da od tada ne staje s radom, dokazuju njegovi brojni uspjesi, ali i to da je, među ostalim, od 2015. godine član Vijeća za gospodarska pitanja predsjednice Grabar-Kitarović. Ipak, glavni je Štetnerov cilj pružanje pomoći mladim, novim inovatorima koji će tek proći sve ono što je i on prolazio na početku karijere. ◼◼ Kako ste se odlučili već s 20 godina pokrenuti projekt KREATORstudio? Što je slijedilo nakon njega? Profesor Drago Cepanec s VERN-a, nakon što je čuo moju ideju, potaknuo me da krenem u to, da se ne bojim. Odlučio sam osnovati obrt i početi s izradom web-stranice. Nakon toga sam pokrenuo novine, mjesečnik koji je izlazio pet godina. To je dobro išlo, pa su me ljudi s jedne lokalne televizije pozvali da im pomognem, bili su u dugovima. Bio sam dovoljno lud da uđem u to i da preuzmem dugove. To je bio dobar projekt u kojem smo u samo tri godine popravili stanje i smanjili dug. ◼◼ Godine 2011. postali ste vlasnik medijskog prava za Formulu 1 za Hrvatsku. Kako je bilo raditi s čovjekom kao što je Bernie Ecclestone? Bernie Ecclestone mi je jedan od najvećih poslovnih uzora u životu koje sam upoznao i gušt mi je bio učiti od njega. Impresivno je da on s toliko godina bez ikakvih problema sve drži pod kontrolom. Najdraži mi je njegov crni smisao za humor, uvijek je sarkastičan, pravi Britanac. Zanimljivo mi je kako su ti ljudi koje sam upoznao, a koji su među najbogatijima na svijetu, potpuno normalni, opušteni i bez ikakvih zahtjeva. Tu se vidi razlika između onih koji bi htjeli biti važni, a to nisu, i ovakvih koji su zaista jako važni i moćni. ◼◼ Koliko su mentori važni i kako mogu pomoći mladim poduzetnicima? Mentori su vrlo važni, pogotovo u svijetu startupa. Izgubio sam oko milijun kuna u Formuli 1 jer nisam slušao prijatelja mentora koji mi je davao važne savjete u vezi s tečajem dolara. Nikad ne žalim za propuštenim, ali treba biti pametan i poslušati

'Ecclestone mi je jedan od najvećih poslovnih uzora u životu koje sam upoznao i gušt mi je bio učiti od njega', ističe Štetner Tekst: Zrinka Medak Foto: Vilim Hlušička/Global

savjete ljudi koji su pametniji od tebe. ◼◼ Što bi jedan uspješan startup trebao imati? Glad za uspjehom, upornost i pozornost da sluša dobre savjete. To troje, uz samu ideju, važno je za uspjeh. Ideja je jedan posto, a 99 posto je rad, ustrajnost i učenje. ◼◼ Kada netko želi postati poduzetnik, što treba najprije napraviti? Najprije mora čvrsto odlučiti da želi postati poduzetnik i onda krenuti. Ako je netko uporan, nema prepreke. Ipak, treba provjeriti hoće li proizvod ili usluga imati tržište, treba napraviti analizu je li taj proizvod ili usluga tržišno dobra i isplati li se to. ◼◼ Koliko su obrazovanje i diploma važni?

Proputovao sam oko 70 zemalja svijeta i dalje tvrdim da je Hrvatska najljepša zemlja za život

obvezan predmet, ali postavlja se pitanje tko će je predavati kad učenici znaju više od profesora. Općenito se u javnom sektoru nedovoljno cijene i nagrađuju dobri ljudi koji se trude. Kada bi se to promijenilo, rezultati bi bili odlični. Ovo što Nedan Bakić radi savršeno je, dokaz da pojedinac s dobrom grupom ljudi oko sebe može napraviti bitne promjene u sustavu za budućnost svih. ◼◼ Odlazak mladih i pametnih sve veći problem. Mislite li da je stanje stvarno tako loše kao što ga mediji prikazuju? Mislim da je stanje loše jer je mnogo ljudi otišlo, pa nam nedostaje vrsnih radnika. Ali to

Zagreb Connect 6. prosinca spojit će poduzetnike s investitorima ◼◼ Početkom prosinca organizirate startup konferenciju Zagreb Connect. Što sve možemo očekivati na njoj?

Zagreb Connect će se održati na Velesajmu 6. prosinca. Imat ćemo tri panela, od 70 prijavljenih startupa izdvojili smo 15 najboljih koji ulaze u finale i bore se za nagradni fond od 500.000 kuna. One koji nisu ušli u finale također pozivam da dođu. Ističem da je ulaz besplatan. Bit će dosta investitora, svi koji žele sudjelovati, upoznati neke investitore i predstaviti svoje projekte mogu doći, ako im se posreći, možda uspiju uhvatiti nekog investitora. I naravno, imat ćemo dobar afterparty na otvorenom, na Strossmayerovu trgu, gdje će svi moći doživjeti najbolji adventski sajam u Europi.

Ja još nemam diplomu, ali imam u planu uskoro položiti ispite koji su mi ostali. Edukacija je važna, ali sam dokument nije presudan. Ipak, treba se školovati, dio uspjeha je utemeljen i na tome. Ali mimo klasičnog učenja i školstva, čovjek treba sam učiti, a to nam danas omogućava internet. Sva znanja danas su dostupna na internetu, a najvažnije znanje je znati kako pretraživati. ◼◼ Što mislite da je najvažnije u reformi obrazovanja? Naše je obrazovanje dobro, ali nije usklađeno s vremenom. Uzmimo primjer Finske. Trump je izabran za predsjednika SAD-a prije godinu dana, a u Finskoj je on već u programu. Što se tiče Hrvatske, loše je što informatika još nije

može biti i dobro ako ljudi odu, vide kako stvari tamo funkcioniraju, steknu iskustvo i onda se vrate u Hrvatsku. Moramo ljude privući nazad. Problem je što ne možemo dati više plaće jer su opterećene porezima i davanjima. Da država poreze i davanja od plaće smanji za trećinu, taj novac bi završio u neto plaćama radnika. Proputovao sam oko 70 zemalja svijeta i dalje tvrdim da je Hrvatska daleko najljepša zemlja za život. Ja sam optimist i aktivno pokušavam sa svoje pozicije raditi što više da se takve stvari poprave i promijene. ◼◼ Osim što ste pilot, mnogo putujete na životno opasne destinacije. Kako ste se na to odlučili? Godine 2006. išao sam u školu za pilote, to mi je bio životni san. Tako sam i upoznao Dvinu Meler pa smo počeli zajedno organizirati ekspedicije. Najteže je putovanje bila tura Maroko - Mauritanija - Mali - Obala Bjelokosti - Liberija. Tada je u Obali Bjelokosti bio građanski rat pa smo bili s pobunjenicima kada mi je život bio na kocki barem deset puta. Ipak, kada to prođeš, onda ti više ništa nije problem.

DAVORIN ŠTETNER predsjednik Hrvatske mreže poslovnih anđela

Intervju 11

BROJ 31, studeni 2017.

12 Fotoreportaža

Pomalo à la Split Autor: Luka Šatara

BROJ 31, studeni 2017.

Vikend u Splitu je kolaž ljudi koji unose život u stoljetno središte grada. Puls je smiren, disanje opušteno, a napetost nepoznanica. Ovo je doba godine u kojem glavnu ulogu imaju domaći ljudi. Još pokoji turist ostavi svoj trag na kamenu rive, Peristila ili Marmontove. Oni su sada statisti koji s vremena na vrijeme stvore sitnu dinamiku u ugođaju u kojem "pomalo" dobiva svoj puni smisao. Dok mačji životi nesmetano uživaju upijajući sunce, stanovnici im se u ritualnom guštu pridružuju uz dodatak aromatična okusa crnog zrna i pokojeg slatkog griza.

Smotra sveučilišta 13

BROJ 31, studeni 2017.

MEDIJSKO POKROVITELJSTVO

SMOTRA SVEUČILIŠTA 2017.

FAKULTETI, VISOKE ŠKOLE I AKADEMIJE PREDSTAVLJAJU SVOJE PROGRAME

Nova runda lova na studente, mami ih 80 fakulteta i učilišta

Ono što privlači studente i učenike diljem Hrvatske na Smotru već 22 godine inovativan je način na koji se fakulteti i ostale organizacije promoviraju širokoj javnosti Tekst: Hana Ivković

IC PI A G XS A EL LOI L C

JU R

ANTE DELAČ ANTE DELAČ

vativan je način na koji obrazovne institucije i ostale organizacije promoviraju svoju ustanovu širokoj javnosti. Kroz zanimljiva predavanja i radionice, fakulteti i visoke škole "lobirajući" privlače nove buduće kolege, a ostale organizacije i javnost nastoje zainteresirati i uputiti u svoje djelovanje. Osim informiranja

Održava se i niz predavanja 'Najbolje sa Sveučilišta', a moći će se čuti i može li Beyonce spasiti demokraciju

studenata o mogućnostima studiranja na preddiplomskim, diplomskim i poslijediplomskim studijima, ove se godine u sklopu programa Smotre održava i niz predavanja pod nazivom "Najbolje sa Sveučilišta". U sklopu predavanja, nastavnici i studenti fakulteta i akademija Sveučilišta u Zagrebu na pristupačan način

ANTE DELAČ

Najbolje sa sveučilišta Ono što privlači studente i učenike diljem Hrvatske na Smotru već dvadeset i dvije godine ino-

JURICA GALOIC/PIXSELL

Sve što studenta zanima Studenti također sudjeluju u osmišljavanju aktivnosti svojih fakulteta i akademija na izložbenim prostorima s ciljem da obogate svoju obrazovnu ustanovu novim intelektualnim snagama. Na smotri se predstavlja oko 80 sudionika, a ove godine, uz sveučilišne 34 sastavnice, predstavit će se i veleučilišta, visoke škole kao i ostali sudionici iz Hrvatske. Kao i prošlih godina, u sklopu suradnje između Sveučilišta u Zagrebu i srednjih škola, programe smotre prate i srednjoškolci iz cijele Hrvatske, koji na smotru dolaze u organiziranim skupinama. "Sveučilište u Zagrebu i ove godine organizira smotru kako bi se učenici završnih razreda srednjih škola, studenti i svi zainteresirani informirali o studijskim programima i upisnim uvjetima, studentskome životu i uvjetima smještaja tijekom studiranja u Zagrebu", poručuju organizatori. No cilj je također i sudionike informirati o opremljenosti pojedinih fakulteta, kreativnim mjestima za zapošljavanje u pojedinim strukama te o brojnim drugim pojedinostima koje su mladima važne pri odlučivanju o upisu na fakultet. Ovim putem, smotra pruža jasne informacije budućim studentima, kako bi im olakšala izbor studija i budućeg zanimanja i postojećim studentima, o mogućnostima nastavka akademskog obrazovanja.

agrebački Studentski centar ponovno je domaćin Smotre Sveučilišta u Zagrebu, već 22. po redu, koja se održava od 23. do 25. studenoga. Riječ je o trodnevnoj manifestaciji koja se već tradicionalno svake godine održava u studenome i programom privlači srednjoškolce i njihove roditelje, kao i studente i sve ostale zainteresirane za visoko obrazovanje.

predstavljaju aktivnosti sastavnica Sveučilišta o kojima nema informacija u brošurama, na mrežnim stranicama ili društvenim mrežama. Tako, na primjer, Fakultet političkih znanosti za posjetitelje ima pripremljeno predavanje pod nazivom "Tko su celebrity-političari i može li Beyonce spasiti demokraciju?" a nastavnici s Kemijskog odsjeka Prirodoslovno-matematičkog fakulteta pokušava zainteresirati sudionike za obrazovanje u polju kemije s predavanjem "Gdje ima dima... ima i vatre!". Interaktivna predavanja Ljubitelji dramskih, likovnih i glazbenih umjetnosti mogu uživati u Francuskom paviljonu, gdje umjetničke akademije Sveučilišta u Zagrebu (Akademija dramske umjetnosti, Akademija likovnih umjetnosti i Muzička akademija) u okviru zajedničkog predstavljanja pripremaju niz

aktivnosti. Glazbena akademija priprema i nastup iznenađenja! Također, u skopu programa održavaju se i tri interaktivna predavanja, koje predvodi doktorand psihologije Božidar Nikša Tarabić, a na kojima studenti dobivaju savjete kako oblikovati motivacijsko pismo i životopis, što očekivati na selekcijskim intervjuima, kako razvijati osobine

Studenti također sudjeluju u osmišljavanju aktivnosti svojih fakulteta i akademija na izložbenim prostorima koje su ključne odlike uspješnih studenata i tako dalje. Pokrovitelj Smotre, Grad Zagreb, na Smotri buduće studente želi informirati o besplatnim uslugama zdravstvenih ustanova u Zagrebu koje su namijenjene mladima kao i različitim programima savjetovanja koje organizira i provodi Gradski ured za zdravstvo. Na istom izložbenom prostoru, svoje aktivnosti predstavlja i Hrvatska udruga za borbu protiv HIV-a i virusnog hepatitisa – HUHIV. Kao i prošlih godina, u sklopu suradnje između Sveučilišta u Zagrebu i srednjih škola, programe smotre pratit će srednjoškolci iz cijele Hrvatske, koji će na Smotru Sveučilišta u Zagrebu stići u organiziranim skupinama. U četvrtak 23. i petak 24. studenoga Smotra je otvorena za posjetitelje od 10 do 18 sati, a u subotu 25. studenoga od 9 do 15 sati. MEDIJSKO POKROVITELJSTVO

Smotra sveučilišta 15

BROJ 31, studeni 2017.

FAKULTET POLITIČKIH ZNANOSTI U ZAGREBU Što sve možete pronaći kod nas? -

Vrata u Lepušićevoj 6 svima su otvorena!

GDJE SMO? ADRESA: Lepušićeva 6, 10 000 Zagreb, Hrvatska Telefon: +385 1 4642-000 E-mail: dekanat@fpzg.hr www.fpzg.unizg.hr STUDENTSKA SLUŽBA: E-mail: referada@fpzg.hr Telefon: 01/ 464 2120 Za studente: 10.30 - 12.30 sati KNJIŽNICA E-mail: knjiznica@fpzg.hr Telefon: 01/464 2109 DRUŠTVENE MREŽE Internetska stranica: http://www.fpzg.unizg.hr/

Facebook: https://www.facebook.com/fpzzg/?fref=ts

Twitter: https://twitter.com/FPZGhr

Instagram: FPZG_ZG

Fakultet je osnovan 23. veljače 1962. godine odlukom Hrvatskog sabora kao visoko učilište u sklopu Sveučilišta u Zagrebu

Studentski zbor FPZG-a

Studentski zbor Fakulteta političkih znanosti nestranačka je organizacija studenata čiji je cilj štititi prava i interese studenata. Predstavnici ovog studentskog predstavničkog tijela štite interese studenata, sudjeluju u odlučivanju i predstavljaju studente u sustavu visokog obrazovanja. Predstavnici imaju mandat od dvije godine, a biraju se iz studentskih redova.

Fakultet u brojevima

1435

studenata na preddiplomskim i diplomskim studijima

preddiplomska studija

diplomska studija

doktorski studij

aktivnih specijalističkih studija

studentska medija

biblioteke

časopisa

istraživačkih centara

maloj zgradi na adresi Lepušićeva 6 u Zagrebu smjestio se Fakultet političkih znanosti, osnovan 23. veljače 1962. godine odlukom Hrvatskog sabora, kao visoko učilište u sklopu Sveučilišta u Zagrebu, a u studenome ove godine proslavio je svoj 55. rođendan. Fakultet krasi epitet najstarije znanstvene institucije s područja političkih znanosti u ovom dijelu Europe, a ujedno je i jedini studij političkih znanosti u državi. Prvi sveučilišni studij novinarstva u Republici Hrvatskoj osnovan je 1971. godine upravo na Fakultetu. Fakultet raspolaže znanstvenom bibliotekom iz područja političkih znanosti i komunikologije koja raspolaže s više od 11.000 naslova te više od 21.500 svezaka knjiga koje se mogu pregledati preko web kataloga. U fondu čuva i oko 240 naslova tiskanih domaćih i stranih časopisa. Međunarodna suradnja vrlo je visoko razvijena, kako na razini osobnih kontakata i suradnje tako i institucijski, u sklopu brojnih međunarodnih programa. Zahvaljujući programima razmjene možete studirati u više od 30 država. FPZG je član i nekoliko međunarodnih stručnih organizacija. Od akademske godine 2005./06. studiji politologije (4+1) i novinarstva (3+2) izvode se prema bolonjskom modelu kao preddiplomski i diplomski studiji, a fakultet ima i čitavu lepezu specijalističkih

studija, te jedinstven doktorski studij Politologija. U svrhu poboljšanja kvalitete studija i povezivanja teorijskih znanja i praktičnih vještina na studiju, Fakultet je 1996. godine osnovao Radio Student, 2012. godine Televiziju Student te 2014. godine studentske novine Global. Ove medije autonomno oblikuju i vode studenti uz pomoć svojih mentora. Nevjerojatno vrijedno iskustvo, stjecanje samopouzdanja u budućem poslovanju te nova poznanstva, druženja i buduće suradnje, sve to jedan je veliki dobitak studentima koji se odluče na aktivnost u bilo kojim od ova tri medija. Fakultet ima i bogatu izdavačku djelatnost, koja je započela osnivanjem časopisa Politička misao 1964. godine, te biblioteke Politička misao koja djeluje više od četiri desetljeća, a najmlađa biblioteka je Političke analize. Danas izdavačka djelatnost obuhvaća i časopise Anali hrvatskog politološkog društva, Forum za sigurnosne studije, Medijske studije, Političke perspektive, Političke analize, Europske studije i studentski časopis Mali Levijatan. Već dugo godina Fakultet političkih znanosti stvara diplomante koji će poslije postati sveučilišni i gimnazijski profesori, znanstveni istraživači, ministri, saborski zastupnici, gradonačelnici, diplomati, novinari, publicisti, medijski analitičari i stručnjaci za odnose s javnošću.

KAKO SE UPISATI?

PREDDIPLOMSKI STUDIJI: Upisi na preddiplomski studij politologije i novinarstva obavljaju se putem sustava Postani student. Kvota i za jedan i za drugi smjer je 120 redovnih studenata hrvatskih državljana i EU-ovih državljana, te pet stranih državljana. Uz bodovanje obveznih i izbornog predmeta (povijest ili politika i gospodarstvo) te prosjeka sve četiri godine srednjoškolskog obrazovanja, na smjeru novinarstvo boduju se i objavljeni novinarski radovi s maksimalnih 50 bodova. Kandidati imaju pravo prijaviti izbor od najmanje pet, a najviše 10 audio, audiovizualnih i/ ili tekstualnih novinarskih radova. Pritom najviše dva rada smiju biti objavljena u istom broju/izdanju/emisiji, odnosno na istoj mrežnoj stranici unutar mjesec dana, a literarni se radovi ne vrednuju. DIPLOMSKI STUDIJI: Za upis na diplomski studij kandidati ne polažu razredbeni ispit nego se na natječaj mogu prijaviti studenti koji su završili preddiplomski studij politologije (240 ECTS bodova) ili novinarstva (180 ECTS bodova). Rang-liste sastavljaju se na temelju uspjeha postignutog na preddiplomskom studiju, a kvota i za jedan i za drugi smjer je 140 redovnih studenata hrvatskih državljana i EU-ovih državljana, te pet stranih studenata. Na natječaj za upis na smjer novinarstvo mogu se prijaviti studenti ako su završili preddiplomski studij novinarstva ili komunikologije

s ostvarenim ECTS bodovima (upisna kvota 130 redovitih studenata), ali i studenti koji su završili neki drugi sveučilišni preddiplomski studij iz društvenih ili humanističkih znanosti (upisna kvota 10 redovitih studenata). SPECIJALISTIČKI STUDIJI: Upis na specijalistički studij provodi se putem javnog natječaja koji raspisuje Fakultetsko vijeće. Specijalistički studij može upisati osoba koja je završila sveučilišni dodiplomski ili diplomski studij iz odgovarajućeg područja utvrđenog programom studija. Studenti specijalističkog studija sami plaćaju iznos školarine, odnosno školarinu plaća ustanova ili tvrtka koja ih upućuje na specijalistički studij. DOKTORSKI STUDIJI: Postupak upisa na doktorske studije sličan je onom na specijalističke studije. Prvi je korak prijava na natječaj koji raspisuje Fakultetsko vijeće najmanje mjesec dana prije početka nastave. Prijave na natječaj podnose se u dva dijela. Prvo putem internetske prijave na http://www.fpzg.unizg.hr a zatim, zajedno sa svom potrebnom dokumentacijom Studentskoj referadi Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu. Od kandidata se traži izvrstan ili vrlo dobar uspjeh u dodiplomskom ili u preddiplomskom i diplomskom studiju. Fakultet ulaže iznimne napore da bi studentima s invaliditetom osigurao iste uvjete studiranja i učinio im studentski život što ugodnijim.

Koje sve studije nudimo?

Na Fakultetu političkih znanosti postoje dva preddiplomska studija. To su studij politologije, u trajanju od četiri godine, odnosno osam semestara, te studij novinarstva u trajanju od tri godine, šest semestara. Završetkom preddiplomskog studija stječe se titula baccalaureus politologije ili novinarstva. Tijekom studija politologije studenti usvajaju sva relevantna znanja i vještine za profesionalni rad u svim javno-političkim institucijama, srednjoškolskom sustavu obrazovanja, kao i u privatnim i javnim poduzećima. Studenti na studiju novinarstva upoznaju se s osnovama radija, televizije, pisanja za novine i odnosa s javnošću, a preddiplomska nastava studentima pruža i odabir dva od pet specijaliziranih smjerova na trećoj godini: Tisak, Radio, Televizija, Odnosi s javnošću i Novi mediji. Nakon stečenih 240 ECTS bodova za studij politologije odnosno 180 za studij novinarstva, student ima prigodu upisati diplomski studij. Diplomski studij politologije traje jednu godinu (dva semestra), a novinarstva dvije godine (četiri semestra). Fakultet ima i jedinstveni diplomski studij na engleskom jeziku Master of European Studies koji traje jednu godinu. Poslijediplomski specijalistički studiji dio su koncepta cjeloživotnog obrazovanja, a njima se, prije svega, povećavaju stručna znanja, vještine i kompetencije. Završetkom studija polaznik stječe akademski naziv sveučilišni specijalist uz naznaku struke ili dijela struke sukladno nazivu studijskog programa. Fakultet političkih znanosti trenutačno organizira i izvodi sedam poslijediplomskih specijalističkih studija koji se izvode kao jednogodišnji studiji u trajanju od dva semestra. Doktorski studij Politologija jedinstveni je doktorski studij u Hrvatskoj. Studij traje tri godine ili šest semestara u punom radnom vremenu, odnosno pet godina za part-time studente. Omogućava upis nekoliko smjerova, a to su: Europska politika: Europa i Hrvatska, Hrvatska politika, Međunarodni odnosi, Mediji i politika, Politička teorija te Javne politike i razvoj.

16 Smotra sveučilišta

BROJ 31, studeni 2017.

SPONZORIRANI ČLANAK

UČITELJSKI FAKULTET SVEUČILIŠTA U ZAGREBU

Zašto studirati na UFZG-u?

tudirati na Učiteljskome fakultetu Sveučilišta u Zagrebu (UFZG) znači steći obrazovanje iz različitih, zanimljivih područja odgoja i obrazovanja djece jer je riječ o studiju nakon kojega se diplomanti primarno zapošljavaju u osnovnim školama (učitelji) i predškolskim ustanovama (odgojitelji). Program obuhvaća suvremene teme koje prate kompleksnost rasta i razvoja djece. Na Učiteljskome fakultetu nastavu izvode vrsni stručnjaci iz različitih područja: doktori znanosti, akademski umjetnici, iskusni predavači koji uživaju visok ugled u hrvatskoj i inozemnoj akademskoj zajednici. Zanimanja za koja UFZG obrazuje i osposobljava duboko su humana te iznimno važna za cjelokupan razvoj društva. Pružaju osjećaj samopoštovanja, korisnosti, spoznaju dubljega smisla, jer oni koji završe Učiteljski fakultet na svojim radnim mjestima svakodnevno vide učinak onoga što su naučili. Aktivnosti međunarodne suradnje obuhvaćaju provedbu međunarodnih projekata, organizaciju, suorganizaciju i sudjelovanje na međunarodnim konferencijama te odlaznu i dolaznu mobilnost nastavnika i studenata. UFZG ima potpisane Erasmus+ sporazume s 23 europska sveučilišta iz 11 europskih zemalja (npr., Austrija, Belgija, Njemačka, Španjolska i dr.) te sudjeluje u mobilnosti unutar triju mreža Srednjoeuropskoga programa međusveučilišne razmjene (CEEPUS). Studenti također odlaze u inozemstvo kako bi stekli praktična, odnosno radna iskustva (program Erasmus+ studentska praksa). Znanstvena djelatnost UFZG-a ogleda se kroz znanstvenoistraživačke projekte: tre-

Dekan prof. dr. sc. Ivan Prskalo poručuje budućim studentima Učiteljskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu: 'U ostvarenju svojih ciljeva niste sami. Na Učiteljskom fakultetu radi gotovo 200 nastavnika i djelatnika koji su vam spremni pružiti ruku i pomoći vam u dostizanju cilja, služenju najvrednijem što civilizacija, narod i društvo imaju – djetetu'

SVEUČILIŠTE U ZAGREBU UČITELJSKI FAKULTET www.ufzg.unizg.hr SREDIŠNJICA U ZAGREBU 10000 Zagreb, Savska cesta 77 Tel.: 01/632-7300 ODSJEK U ČAKOVCU 40000 Čakovec, Ulica dr. Ante Starčevića 55 Tel.: 040/370-000 ODSJEK U PETRINJI 44250 Petrinja, Trg Matice hrvatske 12 Tel.: 044/551-311

nutačno se provode dva domaća, dva međunarodna, 19 istraživačkih projekata kraćega trajanja te jedan stručni međunarodni projekt (Erasmus+). Učiteljski fakultet jedan je od malobrojnih fakulteta koji sudjeluje u provedbi koji se financira iz Obzora 2020. – najprestižnijega EU-

ova istraživačkoga programa. Kratkoročna znanstvena istraživanja provode se na pet znanstvenih područja i ukupno devet polja (pedagogija, kineziologija, psihologija, filozofija, filologija, matematika, biologija, obrazovne znanosti i likovna umjetnost) čime se potiče razvoj svih znan-

Povijest UFZG-a

Učiteljski fakultet Sveučilišta u Zagrebu ima dugu tradiciju obrazovanja odgojitelja predškolske djece i učitelja primarnoga obrazovanja. Hrvatsko učiteljstvo obrazuje se na visokoškolskome stupnju od 1919. godine kada je osnovana dvogodišnja Viša pedagoška škola u Zagrebu. Tijekom vremena ta ustanova promijenila je više naziva i načina djelovanja. U 2007. godini postojeće pedagoške visokoškolske ustanove u Petrinji i Čakovcu priključuju se djelovanju Sveučilišta u Zagrebu, koje otada proširuje djelovanje Učiteljskoga fakulteta u Zagrebu na Odsjek u Petrinji i Odsjek u Čakovcu.

stvenih i umjetničkih područja koja su u temeljima obrazovanja učitelja i odgojitelja. Centar za izdavaštvo Učiteljskoga fakulteta podupire znanstvenu djelatnost i izdaje znanstvene i stručne knjige, sveučilišne udžbenike, zbornike radova i drugu znanstvenu i stručnu literaturu. UFZG izdaje i časopis Croatian Journal of Education/Hrvatski časopis za odgoj i obrazovanje koji se citira u vodećim bazama. Umjetnička djelatnost ostvaruje se sudjelovanjem nastavnika UFZG-a u samostalnim i skupnim izložbama i koncertima. U Glazbenoj sceni organiziraju se nastupi mladih glazbenika, ali i već potvrđenih umjetnika te studenata i nastavnika Umjetničke katedre UFZG-a. U Galeriji Učiteljskog fakulteta svoja likovna djela izlažu profesori i studenti UFZG-a, djeca predškolske dobi, učenici osnovne škole i poznati umjetnici iz Hrvatske i inozemstva. U znanstvenoj i umjetničkoj djelatnosti sudjeluju i studenti Učiteljskoga fakulteta. U autorstvu ili suautorstvu

izlažu radove na znanstvenim skupovima od kojih se najbolji i objavljuju u časopisima ili zbornicima radova. Godine 2016. održana je 1. studentska konferencija Učiteljskoga fakulteta Studikon s temom Informacijsko-komunikacijske tehnologije u obrazovanju. Za svoj znanstvenoistraživački rad studenti Učiteljskoga fakulteta redovito su nagrađivani Rektorovom nagradom. U posebne aktivnosti UFZG-a ubrajaju se praktikumi uređeni za više različitih područja, primjerice za medijsku, likovnu, glazbenu i jezičnu kulturu te informatički praktikumi. Redovito se organizira terenska i izborna nastava. Studenti Učiteljskoga fakulteta sudjeluju u pjevačkome zboru, glazbenome sastavu i sportskim natjecanjima. Godine 2003. osnovana je Sportska udruga Učiteljskoga fakulteta. Za iznimne sportske uspjehe i popularizaciju sporta Veslačice Učiteljskog fakulteta (VUF) nagrađene su Posebnom dekanovom nagradom 2017. godine.

Studijski programi UFZG-a Preddiplomski sveučilišni studij – Rani i predškolski odgoj i obrazovanje koji traje tri godine i čijim se završetkom stječe 180 ECTS bodova, te koji se ustrojava kao redoviti i izvanredni studij na tri lokacije (Zagreb; samo redoviti; Čakovec i Petrinja). Diplomski sveučilišni studij – Rani i predškolski odgoj i obrazovanje koji traje dvije godine i čijim se završetkom stječe 120 ECTS bodova te koji se ustrojava kao izvanredni studij (od

ak. god. 2015./2016. i kao redoviti). Integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij – Učiteljski studij koji traje pet godina i čijim se završetkom stječe 300 ECTS bodova te koji se ustrojava kao redoviti studij (uključuje program modula) i izvodi se na tri lokacije (Zagreb, Čakovec, Petrinja). Integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij – Učiteljski studij s engleskim ili njemačkim jezikom koji

traje pet godina i čijim se završetkom stječe 300 ECTS bodova te koji se ustrojava kao redoviti studij i izvodi u Središnjici u Zagrebu i Čakovcu. Poslijediplomski specijalistički studij Cjeloživotno učenje s pedagoško-psihološkim modulima Poučavanje i cjeloživotno učenje i Kineziološka edukacija u predškolskom odgoju i primarnom obrazovanju, koji traje dvije godine i čijim se završetkom stječe 120 ECTS bodova te koji se

izvodi u Središnjici u Zagrebu. Poslijediplomski specijalistički studij Dramska pedagogija koji traje jednu godinu i čijim se završetkom stječe 60 ECTS bodova te koji se izvodi u Središnjici u Zagrebu. Poslijediplomski doktorski studij Cjeloživotno obrazovanje i obrazovne znanosti koji traje tri godine i čijim se završetkom stječe 180 ECTS bodova te koji se izvodi u Središnjici u Zagrebu.

PPO: Modul cjeloživotnoga obrazovanja Pedagoško-psihološko obrazovanje koje traje jednu godinu i čijim se završetkom stječe 60 ECTS bodova. PSPK: Program stjecanja pedagoških kompetencija za strukovne učitelje suradnike u nastavi i mentore čijim se završetkom stječe 60 ECTS bodova. Programi Centra za cjeloživotno obrazovanje SPONZORIRANI ČLANAK

Smotra sveučilišta 17

BROJ 31, studeni 2017.

SPONZORIRANI ČLANAK

Uz kvalitetnu nastavu i pripremu za karijeru nakon školovanja, posebna se pozornost pridaje studentima i njihovoj proaktivnosti. Mnogi od njih odrade praksu za vrijeme studija, zaposle se ili čak pokrenu vlastito poduzeće zaslužan Filip Hrastić, student BDiB programa. "Kao glavnu okosnicu vizualne i verbalne komunikacije na ovogodišnjoj Smotri Sveučilišta Ekonomski fakultet je odabrao temu inovacije. Pri izradi logotipa cilj mi je bio povezati motiv inovacija s jednostavnošću i prepoznatljivošću postojećeg logotipa Ekonomskog fakulteta. Važno je pritom istaknuti kako je odabran minimalistički stil s jednostavnom i komplementarnom paletom boja kako bi se stvorio dašak elegantnosti. Novi je logotip kružnog oblika koji predstavlja zajedništvo i cjelinu, ali vrlo se često koristi i kao stilizirani simbol novca i Zemlje što dodatno pridonosi ekonomskom, odnosno internacionalnom karakteru. U sredini je bijela žarulja - simbol inovacija, ideja i kreativnosti, s vijkom koji čini sadašnji logotip Ekonomskog fakulteta. Ovime je postignuta sinergija dviju ideja: tradicije s inovacijama. Kao završni detalj stavljena je sjena u tamnije ljubičastoj nijansi koju žarulja baca po strani", istaknuo je Filip Hrastić, koji je ujedno i jedan od suosnivača nove studentske udruge koja djeluje na Ekonomskom fakultetu.

Udruga BDiB studenata Ekonomiko

KOVAZGCOM

ombinacijom bogate tradicije i inovativnog pristupa predavanjima, Ekonomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu prepoznat je u europskim razmjerima te je jedan od najpopularnijih odabira studenata. Uz kvalitetnu nastavu i pripremu za karijeru nakon školovanja, posebna se pozornost pridaje studentima i njihovoj proaktivnosti. Mnogi od njih odrade praksu za vrijeme studija, zaposle se ili čak pokrenu vlastito poduzeće, a suradnja s gospodarskim subjektima trajno potvrđuje da je fakultet prepoznat kao važan strateški partner u stvaranju iznimnih ekonomskih stručnjaka. Svoje studijske programe, nastavne planove, aktivnosti studentski udruga, ali ostale mnogobrojne mogućnosti koje su studentima na raspolaganju za vrijeme studija, Ekonomski fakultet je i ove godine predstavio na Smotri Sveučilišta u Zagrebu. Kako bi se istaknula vodeća uloga Ekonomskog fakulteta u stjecanju kompetencija potrebnih za uspješnu karijeru odabran je slogan - "Ekonomski fakultet: Pripremi se za poslove budućnosti", a za koji je, uz vizualni identitet fakulteta na ovogodišnjoj Smotri,

Početkom ove akademske godine inicijativom troje studenata Vedrana Brozovića, Klare Komen i Filipa Hrastića osnovana je nova studentska udruga Ekonomskog fakulteta - Udruga BDiB studenata Ekonomiko. Članovi Udruge su studenti koji pohađaju Bachelor Degree in Business (BDiB) program na Ekonomskom fakultetu. Glavni su ciljevi Udruge poticanje konstantnog razvitka studijskog programa BDiB pri Ekonomskom fakultetu, pridonošenje međunarodnome karakteru BDiB programa te potpora stranim studentima (redovnim i dolaznim) za vrijeme studijskog boravka u Zagrebu, podrška projektima Ekonomskog fakulteta radi omogućavanja kvalitetnog

radnog iskustva kroz praksu za vrijeme studija, zatim priprema studenata za buduću karijeru u poslovnom svijetu, povezivanje gospodarskog i obrazovnog sektora te promicanje i razvoj poduzetničkog duha među studentima. Ekonomiko trenutačno provodi buddy program u kojem se pomaže brucošima i ERASMUS studentima pri učenju i snalaženju u Zagrebu i na fakultetu. U pripremi su mnoga gostujuća predavanja, kao i posjeti kompanijama. Udruga također planira intenzivno surađivati s fakultetskim Uredom za savjetovanje i razvoj karijera kako bi proaktivni studenti lakše pronašli kvalitetnu praksu i time obogatili svoje iskustvo. SPONZORIRANI ČLANAK

18 Smotra sveučilišta

BROJ 31, studeni 2017.

SPONZORIRANI ČLANAK

KATOLIČKI BOGOSLOVNI FAKULTET SVEUČILIŠTA U ZAGREBU

Sinteza znanstvenoga, humanoga i duhovnoga za modernog čovjeka

ako stara, djelujući kontinuirano sedam stoljeća, a opet – nasuprot nekim mišljenjima – toliko stvarno suvremena u otvorenosti novom i nadolazećem i glede vlastite specifičnosti u raznolikosti pristupa, i kao najstarija ne samo crkvena, nego i hrvatska visokoškolska ustanova, Katolički bogoslovni fakultet svojski se zauzima da u sklopu modernoga Zagrebačkog sveučilišta ponudi suvremenom čovjeku i društvu sintezu znanstvenoga, humanoga i duhovnoga svijeta. Svoj identitet, među ostalim, želi uvijek iznova potvrđivati i izvrsnošću i zauzimanjem u znanstvenom, istraživačkom, nastavnom, duhovnom i kulturnom radu na znanstvenim poljima filozofije, teologije, religijske pedagogije, bioetike, socijalnog nauka Crkve i drugih srodnih humanističkih i društvenih znanosti. Na Fakultetu se pozornost posvećuje i umjetničkom radu na poljima glazbe, osobito na području crkvene glazbe. Na Fakultetu postoji sveučilišni integrirani preddiplomski i diplomski filozofsko-teološki studij koji traje pet godina. Tim studijem, od 300 ECTS bodova, stječe se akademski naziv magistra teologije s kompetencijama koje se tiču obnašanja crkvenih službi, znanstvenoistraživačkog rada na području teologije te na području humanističkih i društvenih znanosti. Važno je istaknuti i aktivnosti u različitim oblicima pružanja pomoći, rad u misijskim zemljama te rad koji zadire u šire kulturno djelovanje, izdavaštvo, aktivnosti u sredstvima društvenoga priopćavanja, bibliotekarstvo, arhivistiku, dušobrižništvo, obiteljska savjetovališta i etička povjerenstva. Studij se također može nastaviti i kao sveučilišni poslijediplomski studij u različitim znanstvenim područjima.

Svoj identitet fakultet, među ostalim, želi uvijek iznova potvrđivati i izvrsnošću i zauzimanjem u znanstvenom, istraživačkom, nastavnom, duhovnom i kulturnom radu

Studijem religijske pedagogije i katehetike, odnosno studijem religijskih znanosti (preddiplomski studij koji traje tri godine, 180 ECTS bodova, i diplomski studij koji traje dvije godine, 120 ECTS bodova) stječe se akademski naziv sveučilišni prvostupnik religijske pedagogije i katehetike ili magistar istoga studija. Stječu se kompetencije u smislu ovladavanja temeljnim filozofijskim i teološkim znanjima kao i drugim znanjima društveno-humanističkih disciplina važnima za religijskopedagošku formaciju, pružaju se mogućnosti zaposlenja u području obrazovanja, medija, kulture, izdavaštva, u župnim zajednicama i

sl. Nakon završenog studija pruža se mogućnost rada kao vjeroučitelja u osnovnim i srednjim školama, kao odgojitelja u vjeri u predškolskim ustanovama, kao stručnih suradnika u različitim socijalnim i humanitarnim ustanovama, kao kvalificiranih voditelja i animatora religijskoga odgoja, kateheze i duhovno-religiozne kulture u crkvenim zajednicama. Studij crkvene glazbe kao sveučilišni preddiplomski studij, 240 ECTS bodova, traje četiri godine. Njime se postaje sveučilišni prvostupnik muzike. U suradnji s Muzičkom akademijom Sveučilišta u Zagrebu izvodi se diplomski studij glazbe na smjerovima Orgulje ili Glazbena pedagogija koji traje jednu godinu, odnosno dva semestra. Svaki semestar nosi po 30 ECTS bodova. Završetkom studija stječe se naziv magistar muzike - glazbene pedagogije i kompetencije za aktivnu djelatnost u svim područjima sakralnoga glazbenog života, poput obnašanja dužnosti crkvenoga orguljaša i zborovođe te moderatora i koordinatora liturgijskih slavlja i koncerata u sakralnim prostorima. Fakultet ima i svoju knjižnicu s mnoštvom knjiga, časopisa i drugih bibliografskih jedinica potrebnih studentima, nastavnicima i drugima zainteresiranima za uspješan znanstvenoistraživački, stručni, znanstveno-nastavni i umjetnički rad. Na Fakultetu postoje i izvannastavne aktivnosti poput terenske nastave, studentsko-umjetničkog programa Adventski vijenac, Zbora studenata KBF-a, studentskog časopisa Spectrum, Theosavjetovanja i podrške studentima i mnoge druge.

FARMACEUTSKO-BIOKEMIJSKI FAKULTET SVEUČILIŠTA U ZAGREBU

Dugogodišnja tradicija obrazovanja vrhunskih stručnjaka

temeljen na dugogodišnjoj tradiciji, Farmaceutsko-biokemijski fakultet, sastavnica Sveučilišta u Zagrebu, obrazuje farmaceutske i medicinsko-biokemijske stručnjake (magistar farmacije i magistar medicinske biokemije i laboratorijske medicine). Farmaceutsko-biokemijski fakultet, kao ustanova izvrsnoga nastavnoga i znanstvenog rada, mjesto je trajnog obrazovanja i usavršavanja intelektualaca prepoznatljivih i uvaženih u zdravstvenoj struci i u društvu općenito. Zajedno s Medicinskim, Stomatološkim i Veterinarskim fakultetom, Farmaceutsko-biokemijski fakultet pripada skupini biomedicinskih fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Na Farmaceutsko-biokemijskom fakultetu, uz integrirane preddidiplomske i diplomske studije (Studij farmacije i Studij medicinske biokemije), izvode se i poslijediplomski doktorski studij (Farmaceut-

sko-biokemijske znanosti) te poslijediplomski specijalistički studiji. Fakultetska nastava provodi se u 15 zavoda, dva centra te kroz 11 samostalnih kolegija na približno 8500 četvornih metara s dodatnih 25.000 četvornih metara Farmaceutskog botaničkog vrta "Fran Kušan". Nakon završetka studija Farmacije, koji traje deset semestara (300 ECTS bodova), stječe se akademski naziv magistra farmacije. Magistri farmacije su stručnjaci s mogućnošću zaposlenja u javnim i bolničkim ljekarnama, farmaceutskoj industriji (proizvodnja, istraživanje i razvoj, analitika, registracija i marketing), obrazovnim ustanovama, istraživačko-razvojnim, proizvodno tehnološkim i analitičkim laboratorijima, veledrogerijama i specijaliziranim prodavaonicama lijekova i medicinskih proizvoda, Agenciji za lijekove i medicinske proizvode te raznim institutima u sklopu bio-

medicine i zdravstva. Studenti farmacije usvajaju znanja o temeljnim, biomedicinskim i stručnim farmaceutskim predmetima. Suvremen pristup obrazovanju osigurava obrazovanje zdravstvenih stručnjaka sa specifičnim kompetencijama nužnim za otkriće i razvoj lijekova, njihovu učinkovitu i sigurnu primjenu. Razvijaju se stručnjaci sposobni kritičkom promišljanju, aktiv-

nom i trajnom stjecanju znanja u farmaceutskim znanostima, s vještinama komunikacije na relaciji ljekarnik - pacijent drugi stručnjak u zdravstvu. Nakon završetka studija Medicinske biokemije u trajanju od deset semestara (300 ECTS bodova) stječe se akademski naziv magistra medicinske biokemije i laboratorijske medicine. Diplomirani magistri medicinske biokemije i laboratorijske medicine stručnjaci su s

mogućnošću zaposlenja u sustavu zdravstvene zaštite (medicinsko-biokemijski laboratoriji u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, poliklinike, opće i specijalne bolnice, klinike i klinički bolnički centri) te u znanstveno-istraživačkim, akademskim i obrazovnim institucijama, državnim javnozdravstvenim institucijama, Agenciji za lijekove i medicinske proizvode, predstavništvima domaćih i stranih tvrtki, u farmaceutskoj industriji (istraživanje i klinički pokusi za nove lijekove) i analitičkim laboratorijima. Studij je interdisciplinaran te se stječu temeljna, biomedicinska te stručna znanja i vještine. Program studija osposobljava magistra medicinske biokemije i laboratorijske medicine za stručno interpretiranje biokemijskih i hematoloških nalaza pacijenata, što ga čini važnim čimbenikom stručnog medicinskog tima koji zbrinjava pacijenta. SPONZORIRANI ČLANAK

Smotra sveučilišta 19

BROJ 31, studeni 2017.

SPONZORIRANI ČLANAK

FAKULTET STROJARSTVA I BRODOGRADNJE SVEUČILIŠTA U ZAGREBU

Suvremeni studiji koji jamče visoku zapošljivost

Neke od prednosti studiranja na FSB-u su i industrijske prakse u tvrtkama u Hrvatskoj i inozemstvu te diploma koja je prepoznata diljem Europe

akultet strojarstva i brodogradnje Sveučilišta u Zagrebu najstariji je i najveći od strojarskih fakulteta u Hrvatskoj. Od organizacije prve nastave 1919. godine u sklopu Kraljevske visoke tehničke škole Studij strojarstva i Studij brodogradnje, a od 1995. i Studij zrakoplovstva, svojim su sadržajem uvijek bili suvremeni zahvaljujući uspješnoj sintezi temeljnih te općih i stručnih znanja. Razvoj Fakulteta temelji se na razvoju područja konstrukcije, materijala, energetike, proizvodnje i organizacije. Struktura studija i nastavni sadržaji čine nastavni program usporedivim s programima istorodnih studija na uglednim europskim učilištima i time omogućuju da Fakultet strojarstva i brodogradnje zadrži mjesto među vodećim tehničkim fakultetima Sveučilišta u Zagrebu i u zemlji. Stručnjaci u svim granama industrije Fakultet strojarstva i brodogradnje nositelj je suvremenih studijskih programa iz područja tehničkih znanosti za obrazovanje stručnjaka u svim granama industrije. Danas se na Fakultetu izvode tri sveučilišna preddiplomska i diplomska studija: strojarstva, brodogradnje te zrakoplovstva. Područja stručnoga i znanstvenog rada nakon završetka studija mogu biti: projektiranje, konstruiranje i proizvodnja, vođenje procesa, eksploatacija i održavanje proizvodnih sustava te organizacija rada u njima, i to u svim granama industrije. Neke od prednosti studiranja na Fakultetu strojarstva i brodogradnje su: industrijske prakse u tvrtkama u Hrvatskoj i inozemstvu, diploma koja je prepoznata diljem Europe i velika mogućnost zapošljavanja nakon završetka sveučilišnih studija. Na Studiju strojarstva obrazuju se stručnjaci za rad na razvoju, konstruiranju, gradnji, uporabi i održavanju postrojenja, strojeva, alata, uređaja i opreme te projektiranju i vođenju toplinskih, energetskih i proizvodnih procesa. Osim toga, stječu se znanja iz područja materijala, automatizacije, robotike, osiguranja kvalitete, mjerenja te unapređenja proizvodnje i organizacije rada. Tako široko područje obrazovanja i mogućnost prilagođavanja studija željama i ambicijama studenata osigurano je, uz temeljno obrazovanje struke, putem devet smjerova, 19 usmjerenja i nizom izbornih kolegija. Na Studiju brodogradnje školuju se stručnjaci za rad i poslove osnivanja i konstrukcije broda, tehnologije gradnje i organizacije u brodogradilištima te stručnjaci klasifikacije i nadzora, gradnje broda, upravljanja, održavanja i iskorištavanja

broda, studijskih i modelskih ispitivanja, u konzultantskim organizacijama, državnim nadzornim ustanovama, i to za sve tipove i veličine brodova i pomorskih objekata. Mnoge izvannastavne aktivnosti Na Studiju zrakoplovstva studiraju budući stručnjaci za rad i poslove održavanja konstrukcije i opreme zrakoplova i helikoptera kao i za njihove modifikacije, projektiranje i dokumentaciju, koji se provode u državnim agencijama i ustanovama. Na temeljna tehnička znanja strojarske struke nadograđuju se specijalistička znanja iz područja konstrukcije, pogona, aerodinami-

ke, mehanike leta i upravljanja te projektiranja letjelica, iz područja opreme i uređaja zrakoplova kao i područja tehnologije i organizacije gradnje i održavanja zrakoplova. Temeljna i stručna znanja koje studenti

Danas se na Fakultetu izvode tri sveučilišna preddiplomska i diplomska studija: strojarstva, brodogradnje te zrakoplovstva

nadograđuju tijekom sveučilišnih studija na FSB-u, praktičnu primjenu nalaze u brojnim izvannastavnim aktivnostima, studentskim udrugama i projektima. Kroz te aktivnosti studenti dodatno razvijaju opće kompetencije kao što su npr. komunikacijske i prezentacijske vještine, funkcioniranje u timu, odgovornost, poduzetnost, fleksibilnost, ili sposobnost rješavanja raznovrsnih (ne)tehničkih problema. Uspješno stjecanje tih vještina, kao i prigoda mnogih kontakata s gospodarskim subjektima i FSB alumnima, studentima predstavlja izvrsno polazište za početak uspješne profesionalne karijere. SPONZORIRANI ČLANAK

Tko kaže da ne mogu za 0kn.

• • • • • • • •

www.zaba.hr www.tkokaze.hr /ZagrebackaBanka

Reportaža 21

BROJ 31, studeni 2017.

Škotska Glasgow i Edinburgh skrivaju brojna iznenađenja, ali i tamnu stranu Škotski brežuljci kriju mistične tajne

Dvorac Dunnottar okružen prirodnim ljepotama

Hladno lice Škota skriva toplo srce Tekst i foto: Donatella Pauković

Irski redovnici su u Škotsku donijeli ni manje ni više nego viski! U Edinburghu se na ulicama mogu vidjeti Škoti u tradicionalnoj odjeći

Glasgowu postoji šala: kad pitate nekoga za koji klub navija, to je kao da ga pitate želi li se tući, objašnjava Euan Storer iz Glasgowa. U najvećem gradu Škotske dva su nogometna kluba, Celtic i Rangers. Tijekom djetinjstva Euan je svaki tjedan išao na utakmice Celtica s tatom i kaže da se od tamošnjih dečka očekuje da vole nogomet. Tijekom nogometnih utakmica u Škotskoj igrače bodre navijači u njihovoj nacionalnoj nošnji, kiltovima koji imaju tradicionalni uzorak tartana, također jedan od simbola Škotske. Sportska nacija "Mislim da je to način pokazivanja nacionalnog ponosa i podrške reprezentaciji. Škotski navijači koji putuju na utakmice u druge zemlje poznati su kao tartan army te su prepoznatljivi po svojoj dobronamjernosti, ali i po svojoj snažnoj podršci", Euan pojašnjava svoju ljubav prema nogometu. U Škotskoj je odigrana i prva utakmica ragbija, ali i zaigran prvi golf. Iako su Škoti često okarakterizirani kao hladni ljudi, studentica Patricija, koja je nedavno također posjetila Škotsku, točnije Edinburgh, misli suprotno. "Nikad ne bih rekla da su Škoti hladni ljudi. Dapače, u kakvoj god situaciji bila, uvijek sam naišla na ljubaznost i srdačnost. Opisala bih ih kao neugasive generatore sreće", kaže Patricija. Slično misli i Euan koji to pojašnjava riječima da je razlika između Škota i drugih ljudi u tome da kad pitate Škota u kojem smjeru trebate ići, neće vam samo odgovoriti nego će vas odvesti do tog mjesta da se uvjeri da ste sigurno došli. Dva najveća i najvažnija grada,

Mističnim 'zelenim čudovištem' do 'zelene novčanice'

U središtu škotskog Highlanda najpoznatije je izduženo jezero – Loch Ness. Škoti znaju kako prodati priču te je i dandanas poznata priča o čudovištu iz Loch Nessa. Tridesetih godina prošloga stoljeća novinari su se raspisali o mitskom biću dugoga vrata, navodno viđenom u jezeru Loch Ness, a znanstvenici još nisu odgonetnuli kakvo je to biće. Ono što je provjereno istinito jest to da su im suvenirnice širom regije prepravljene motivima zelenog čudovišta.

Glasgow i Edinburgh, po mnogočemu se razlikuju. Edinburgh je glavni te u njemu zasjeda škotski parlament, a Glasgow je najvažnije gospodarsko središte Škotske. Edinburgh je od 2004. prema UNESCO-u prvi svjetski grad književnosti, a poznat je i po svojem, navodno ukletom dvorcu. Mnoge su priče o duhovima vezane uz Edinburgh, a iz hotelske sobe u središtu grada potječe jedna od najmaštovitijih – ona o Harryju Potteru. Naime, upravo je tamo J.K. Rowling, vjerojatno inspirirana ovim predivnim i mističnim gradom, osmislila priču o najpoznatijem čarobnjaku na svijetu. Zemlja brojnih izuma Mnogi najvažniji izumi za svijet potječu iz Škotske: bicikl, radar, televizor u boji, bankomati.

Škotska banka prva je na svijetu tiskala novac. Zanimljiva je i priča da su upravo irski redovnici u Škotsku donijeli njihov najpoznatiji proizvod, viski. Naziv whisky karakterističan je samo za škotski viski, dok se u Irskoj i Americi koristi naziv whiskey. Za razliku od, na primjer, proizvodnje vina, za izradu dobrog viskija nije presudan urod ječma nego način na koji će proizvođač izvući tekućine iz žitarica te ih iskombinirati. Za Škotsku nije nepoznanica "punjenje životinjskih organa" te se se tako njihovo tradicionalno jelo haggis prelijeva viskijem, a prva nogometna lopta im je zapra-

vo svinjski mjehur obložen kožom. Ona se danas čuva u muzeju Stirling i prava je atrakcija. Slijedeći tu tradiciju, ne čudi niti to da su gajde, simbol Škotske, napravljene od ovčjeg mjehura. Njihov specifičan zvuk može se čuti iza svakog ugla u Glasgowu i Edinburghu, pa čak i u prodavaonicama i restoranima. Gajde su tek od 15. stoljeća škotski nacionalni instrument. Škole u borbi s pretilošću Glasgow općenito ima velike probleme sa zdravljem svojih stanovnika. Tamo su alkoholizam i ovisnost o pušenju izraženi u najvećim stopama. Javlja se i velik problem pretilosti. Mnoge inicijative u javnim školama to pokušavaju promijeniti. Tako su organizirane svakodnevne šetnje prije početka nastave te je pojačana edukacija o zdravlju. Škotski obrazovni sustav u mnogočemu je bolji od engleskoga. Učitelji razredne nastave osposobljeni su za viši radni standard, a nastavni planovi i programi bolje odgovaraju djeci. Škole u Engleskoj dodjeljuju financijsku potporu na temelju uspjeha učenika što znači da djeca moraju učiti da bi što bolje položila testove. Problem je u tome što time djeca podliježu prevelikom pritisku da bi što bolje položila testove znanja. Suprotno Engleskoj, škotska vlada svim studentima (iz Škotske, ali i iz cijele Europe) plaća školarinu, što smatraju investicijom u budućnost.

22 Novac

BROJ 31, studeni 2017.

sponzor rubrike*

* Sponzorstvo rubrike oglašivačima omogućuje plasman logotipa na istaknuto mjesto na vrhu stranice, ali ne uključuje mogućnost utjecaja na uređivanje rubrike

Iz kuna u EU-ovu valutu Studenti o ekonomskoj strani malo znaju, ali su sentimentalni

Ima mana, ali euro može donijeti stabilnost 'Mislim da kad i ako se uvede, svi će u glavi preračunavati odmah u kune', smatra student Mislav Petošić

Tekst: Mia Musulin

uro, druga najvažnija svjetska valuta, danas se koristi u 19 zemalja članica Europske unije, a Hrvatska je, kao i sve nove države članice, svojim pristupnim ugovorom preuzela obvezu uvođenja zajedničke valute jednom kad za to ispuni uvjete. U eurostrategiji još ne postoji ciljani datum uvođenja eura, a teoretski bi to moglo biti realizirano najranije 2019. godine. Studenti o tome znaju jako malo ili gotovo ništa, a o nekim bi se stvarima ipak trebalo informirati.

"Draža mi je kuna nego euro, mislim da kad i ako se uvede bit će potrebno dugo vremena prilagodbe na novu valutu, svi će u glavi preračunavati odmah u kune. Valuta je jedno od temeljnih obilježja države, uz grb i himnu, i bilo bi šteta da je kao takvu ukinu", kaže Mislav Petošić, student prve godine Odnosa s javnošću, i ističe da na sve to gleda isključivo sa sentimentalne strane, ali priznaje da s ekonomske o tome ne zna ništa. Dugoročno dobra stvar Međutim, ima studenata koji uvođenje eura u Hrvatskoj gledaju drukčije, ekonomski i o toj

temi imaju što reći. Alexandar Lomtatidze, student treće godine Ekonomskog fakulteta u Zagrebu, imao je prigodu analizirati prednosti i nedostatke, a ističe da je većinu toga naučio upravo zato što su mu financije uže područje interesa. "Smatram da je uvođenje eura dugoročno odlično zato što je glavni cilj svake središnje banke i monetarne politike da održava stabilnost cijena. Problem je u tome što mi sve što uvozimo plaćamo eurom, a što izvozimo dobivamo također euro. Odnosno, kuna je izravno vezana za euro i denominirana je u njemu", započinje Alexandar i ističe da se

SPONZORIRANI ČLANAK

INmusic blagdanski paket: glazbena kutija za najljepše blagdane OTP banka osigurava vaučer u iznosu od 100 kuna za ugovaranje ili nadopunu Mastercard® contactless prepaid kartice, a INmusic festival u paket dodaje festivalsku majicu s originalnim dizajnom Prvi headlineri INmusic festivala već su poznati pa nema razloga da ne požurite i nabavite INmusic blagdanski paket! Darujte ga nekom tko vam je drag ili, zašto ne, samima sebi, jer INmusic već sad najavljuje izvrsnu ljetnu zabavu. INmusic blagdanski paket već je sedam godina omiljeni dar među koncertnom publikom, a s obzirom na to da se blagdani bliže nema razloga ne nastaviti s dobrom tradicijom uveseljavanja naših najdražih. OTP banka osigurava vaučer u iznosu od 100 kuna za ugovaranje ili nadopunu Mastercard® contactless prepaid kartice, a INmusic festival u paket dodaje festivalsku majicu s originalnim dizajnom i ono najvažnije – najpovoljniju trodnevnu festivalsku ulaznicu za trinaesto izdanje

omiljenog festivala. Blagdanski paket možeš kupiti do kraja godine ili do isteka zaliha putem INmusic web shopa i u Dirty Old Shopu, a želiš li ga osvojiti, to ćeš moći napraviti u dobro poznatom kvizu OTP banke "Upadni na INmusic" koji

Prati Fejs OTP banke, pokaži da povijest festivala imaš u malom prstu i blagdanski paket je tvoj! počinje početkom prosinca. Prati Fejs OTP banke, pokaži da povijest festivala imaš u malom prstu i blagdanski paket je tvoj! Oni koji to ipak ne uspiju i dalje će imati prigodu, jer će nove krugove kviza OTP banka organizirati još dva puta prije početka festivala u lipnju. Odlučiš li ipak pričekati s nabavom ulaznice, znaj da ćeš to i ove godine, po

završetku prodaje blagdanskih paketa, moći napraviti u više od stotinu poslovnica OTP banke u Hrvatskoj. Omiljeni open air festival već je podijelio prva velika imena – Queens Of The Stone Age i Skunk Anansie. Josh Homme i vrhunska četvorka na INmusic #13 dolaze ravno iz kalifornijske pustinje i donose rifove s hvaljenog novog albuma "Villains", a Skunk Anansie se vraćaju održati obećanje dano 2016. kad nisu nastupili zbog bolesti tako da će nam ljeto početi uz dobro poznate hitove poput "Secretly", "Hedonism", "Weak" i mnoge druge. Dvanaesto izdanje INmusic festivala održat će se od 25. do 27. lipnja 2018., na istom poznatom mjestu, Otoku mladosti na zagrebačkom Jarunu. Vidimo se na INmusicu! SPONZORIRANI ČLANAK

stabilnost cijena u Hrvatskoj mora održavati minimalno uz sidro monetarne politike koje je održavanje stabilnog tečaja kuna euro. "S obzirom na to da smo sad u EU i uvodimo euro, Hrvatska narodna banka će napokon moći usmjeriti resurse u korisnije stvari, a ne posvetiti većinu vremena i resursa u održavanje iste cijene kuna kroz raznorazne devizne intervencije. U kratkom roku zbog tranzicije će nam malo pasti kupovna moć. Dugoročno gledano, gospodarski i ekonomski rast bit će mnogo učinkovitiji, a inflacija zdravija. Također, zaštitit ćemo se od valutnih rizika", završava Alexandar. Gubitak monetarne politike Mr. sc. Vedran Šošić, viceguverner Hrvatske narodne banke, ističe da uvođenje eura ima svoje koristi, a da su troškovi jednokratke naravi s naglaskom na onom najvećem nedostatku gubitku samostalne monetarne politike. U trenutku kad se prihvati euro kao zajednička valuta i izgubi se vlastita monetarna politika, bit će velikih ograničenja i u fiskalnoj politici jer Hrvatska, kao prezadužena zemlja, ne može sebi priuštiti trošenje iz Državnog proračuna milijardi kojih nema. Jedini raspoloživi načini oporavka gospodarstva prezadužene članice u recesiji su

Nedostaci

Prednosti

Uvođenje eura prije svega donosi otklanjanje valutnog rizika, smanjenje kamatnih stopa, pozitivne učinke na izvoz i investicije, stabilnije gospodarske uvjete i rast te nova radna mjesta. Neće više postojati transakcijski troškovi poput mjenjačkih troškova, a troškovi vezani uz prekogranična plaćanja će se smanjiti. U okolnostima kada država nije u stanju ispuniti svoje financijske obveze, činjenica da pripada europodručju omogućila je povoljno financiranje, restrukturiranje duga i povrat povjerenja. Jednostavno, rata kredita neće ovisiti o kretanju tečaja kune u odnosu prema euru. Drugim riječima, građani će primati plaću u eurima i otplaćivati mjesečne rate kredita u eurima, čime više neće biti izloženi riziku promjene tečaja.

sniženje plaća i iseljavanje stanovništva. "Ujedinjeno Kraljevstvo ne želi euro jer bi njihov narod bio frustriran ako na novčanicama nije kraljica Elizabeta. Što se mene tiče, ja ću biti frustriran ako na našim novčanicama ne bude Radić, Marulić i Starčević", kaže pak prof. dr. sc. Drago Jakovčević s Ekonomskog fakulteta. A što uvođenje eura znači za hrvatski standard? Tečaj po kojem će se kuna nepovratno fiksirati za euro bit će određen nakon što Hrvatska ispuni sve kriterije i kad Vijeće EU donese odluku o uvođenju eura u Hrvatskoj.

"Da bi zemlje imale istu valutu, moraju imati sličnosti u smislu stope inflacije, stope nezaposlenosti i ostalih makroekonomskih pokazatelja. Neke zemlje se opiru uvođenju eura jer to za njih znači gubitak utjecaja na cijene u njihovim zemljama", započinje Mile Bošnjak, profesor s Ekonomskog fakulteta u Zagrebu. Dodaje da kada zemlje imaju neravnotežu u razmjeni s inozemstvom, tečaj se smatra mehanizmom kojim se najbrže može utjecati na cijene domaće robe u odnosu prema inozemnima te se tako najbrže postiže ravnoteža u međunarodnoj razmjeni. EU-ove članice koje koriste euro različite su u smislu njihove gospodarske snage (Grčka u usporedbi s Njemačkom) i zbog toga je euro prolazio krize kao valuta.

Karijera 23

Uspjeti u Hrvatskoj Uskoro dolazi dokumentarac 'Ostaše' o mladima koji su ostali i uspjeli

Kukanje se ne isplati, stisnite zube i krenite!

'Prilično je teško steći prednost kod ljudi, da oni baš vaš proizvod traže, ali imam tu sreću da sam krenula na vrijeme', ističe Iva Horvat

Tekst: Gabrijela Čuljak

ože li mladi poduzetnik u Hrvatskoj uspjeti sa svojim projektima? Priče onih koji su odlučili ostati govore - može se! O mogućnostima zapošljavanja u našoj zemlji mladi u posljednje vrijeme nemaju mnogo riječi hvale. Lani se iz Hrvatske iselilo oko 20.000 ljudi. Taj broj se povećava. Uglavnom se iseljavaju u dobi od 20 do 39 godina. Spas pronalaze vani jer vjeruju da ovdje ne mogu uspjeti te im ne ostaje ništa drugo nego napraviti prvi korak za svoju budućnost.

DiVan na StartUp Factory predstavljanju

Startup DiVan razvija se uz profesionalno mentorstvo Iza svakog je uspješnog projekta dobra i kvalitetna podrška, a mnogima je to startup. Iako je upravo podršku teško pronaći, za to se i ove godine pobrinuo Startup Factory Zagreb, program kojem je cilj ima razvitak poduzetništva i ekosustava u sklopu Tehnološkog parka Zagreb. Cilj im je podržati mlade poduzetnike i njihove ideje, a dio projekta postao je i DiVan na čelu s Matinom Tenžerom, koja je nedavno diplomirala na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu. Uz nju tu su još i Zvonimir Todorić, Mihaela Bo-

PRIVATNA ARHIVA

da im se uvijek vraćaju. Ana i Maja upoznale su se 2012., a njihova priča počinje s druženjem uz pivo i kuhanje na balkonu stana u Zadru. U međuvremenu su promijenile nekoliko poslova, a nakon što su bile nezadovoljne poslodavcima, odlučile su svoj hobi pokušati pretvoriti u posao. Plavuša u akciji "Volimo da je pivo fino, volimo da je društvo dobro, i tako smo spojile dobro društvo i fino pivo u - zadrugu, iliti zadružno pivo. Radile smo bezbroj recepata u nadi da će nam se jedan baš svidjeti i da ćemo reći to je to", kažu djevojke. Odlučile su se za craft

savjeti poduzetnika

Oni koji ostaše No ima i onih koji su stisnuli zube i dokazali da je upornost jedna od najvećih ljudskih vrlina. To su oni koji su svoj uspjeh kreirali sami. Neke je od njih Mirko Logožar prikazao u seriji "Ostaše", koja se upravo snima. Riječ je o dokumentarnom serijalu koji prati čovjeka koji, u jeku odlazaka iz zemlje, pokreće svoj posao u Hrvatskoj. Mirko se savjetovao s poduzetnicima u Hrvatskoj te kao glavni savjet i glavnu misao ovog serijala, ističe – može se! "Najprije je potrebno stvoriti naviku, jer je navika kotač koji te pokreće. Nakon toga potrebna je aktivnost jer je ona motor koji pokreće kotače. Na kraju dolazi strast, strast je gorivo automobila. Onda upališ automobil, utrka kreće, pretječeš konkurenciju, rušiš svoje vrijeme po krugu i dok sva tri elementa funkcioniraju savršeno, na cilju si ispred svih", ističe Mirko. Njegovo je mišljenje da se "kukanje po kavama" ne isplati te da je važno uložiti mnogo slobodnog vremena kako bi bilo moguće stvoriti vlastiti biznis. Na primjer, uspjeh Ive Horvat, osnivačice brenda Bead ItOn, nije se dogodio preko noći. Inspirirala ju je pjesma Michaela Jacksona "Beat it" preoblikovana u bead što znači perlica, a "On" je dodala zbog određenih pravila. Ističe tim koji ima iza sebe, mamu i sestru te vanjske suradnike za promociju i komunikaciju s medijima. "Prilično je teško steći određenu prednost kod ljudi, da oni baš vaš proizvod traže, ali imam tu sreću da sam krenula prije svih koje rade nakit, pa sam se probila", ističe Iva. Ljudi često kopiraju njezin rad, ali je na to bila i spremna. Najvažnije joj je da su stekli povjerenje kupaca i

Osnivačice brenda "Plavuša" - svijetlog craft piva

Startup Factory Zagreb

VALENTINA NEDELJKO

BROJ 31, studeni 2017.

Prošle godine, iz Hrvatske se iselilo oko 20.000 ljudi. Taj se broj povećaje. Uglavnom se iseljavaju ljudi, u dobi od 20 do 39 godina pivo, koje su, kada su prevele stil piva blondie, nazvale Plavuša. Etiketu piva dizajnirala je Matea Bronić te je nastojala prenijeti snagu i odvažnost osobe, zadruge i ideje kroz motiv Plavuše na etiketi. Djevojke su znale da neće požaliti pustolovinu poduzetništva,

MIRKO: Tijekom studentskih dana, što više volontirajte u udrugama, stječite iskustvo, sudjelujte u organizaciji konferencija, radu na projektima, razmjenama mladih. Sve to donosi veliko iskustvo, mrežu poznanstava i unutarnje sazrijevanje. Ako želite biti iznad prosjeka, biti traženi u najvećim tvrtkama ili pokrenuti uspješna poduzeća na ovom području, iskustvo koje steknete kroz volonterske aktivnosti bit će vam zlata vrijedno. Može se! IVA: Morate biti spremni na mnogo odricanja, malo slobodnog vremena i jako mnogo nelogičnosti u našoj Hrvatskoj. Ali opet, radit ćete za sebe i znati zašto radite to što radite ANA I MAJA: Idite barem na kratko u drugu zemlju i steknite iskustvo života. To je dosta važno u životu. A teškoće vas čekaju svagdje, samo što vlastiti problemi najviše deprimiraju, pa tako i vlastita država. Često je nepoticajna atmosfera, ali motivacija, angažiranost i hrabrost su ipak na kraju presudni u većini slučajeva. MONIKA: Kada su strast i ljubav glavna vodilja, onda ne razmišljate toliko o materijalnim stvarima. Njihova zahvalnost nema cijenu! Riječi podrške, zahvale i prekrasnih komentara koje pristižu sa svih strana ono je što novac ne može kupiti. Oni su moja potvrda da uspješno živim svoj san pomažući drugima. Novac nema emociju koja to može potvrditi, a ja sam se oduvijek samo i jedino vodila srcem.

a podrška im je ekipa zadrugara. Put im je bio trnovit, ali zbog pozitivne energije zaborave teške trenutke. Puštanje na tržište bilo je na Zadarskom festivalu i bilo je turbulentno. Ana je bila na bratovoj svadbi i svakih pola sata je zvala Maju, koja se, zbog količine posla nije mogla ni javiti na mobitel. No već drugi dan festivala su prodale sve što su imaley u pivovari te su zaboravile sve prijašnje trnovite uzbrdice. Uspjeh bračnog para Promicanje zdravog načina života Sandiju i Moniki Imerović nije nepoznanica. Iza njih je fitness-program i lifestyle pod nazivom "Budi velik". Svoj uspjeh temelje na motiviranju ljudi i pomaganju istima da promjene svoje loše životne navike. Tako potpuno besplatno putem društvenih mreža daju ljudima mogućnost da prate njihov program i rade na sebi. Sandi je prvak u body buildingu, a Monika certificirana fitness-trenerica. Sandi već 15 godina sudjeluje na natjecanjima, a Monika ljubav prema teretani gaji već deset godina. Njih dvoje su bračni par koji itekako dokazuje da se u Hrvatskoj, ako si motiviran, može. Monika smatra da je online pristup klijentima uvelike pomogao, posebno onim pojedincima koji dolaze iz malih sredina te imaju prigodu s njima raditi na sebi. "Teško je opstati u okolini koja to ne podržava, a na ovaj način oni vide podršku i poticaj ostalih istomišljenika", ističe Monika.

rak i Maroje Sabljarić. DiVan je nastao iz ideje da se mladim ljudima ponudi platforma koja pokriva noćni život i druge kulturne manifestacije na jednom mjestu. "Ovo mi je bila odlična prigoda, osobito u novinarstvu. Više ne moram pretražiti mnoštvo izvora da bih došla do informacije", ističe Matina. U prosincu prošle godine uz internetsku stranicu lansirana je i mobilna aplikacija koja privlači sve više korisnika. Zahvaljujući trudu i predanosti, ekipa DiVana ušla je u uži krug SFZ natjecanja i dobila prigodu raditi uz mentorstvo deset dana. Matina navodi da je to odlična prigoda da se DiVan još više poboljša i tako postane broj jedan kada su u pitanju informacije o događajima u Zagrebu. Trenutačno aktivno rade na automatizaciji sadržaja, što znači da će se sadržaji automatski dodavati na platformu i time će ona uvijek biti pravodobno ažurirana. "Resurse i mentorstva planiramo iskoristiti za profesionalizaciju same usluge. Želimo napokon steći neki profit i podići sve na višu razinu", istaknula je Tenžera. Dominik Janović

24 Kultura

BROJ 31, studeni 2017.

Demo bendovi Mladi glazbenici moraju sami pronaći put do uspjeha

Glumački talent i rad ispred škole Unatoč miš

Goran Grgić: akademija bolje temelje. "Studenti Akademije u prednosti su jer su im neki eminentni kolege profesori. Do jučer su ih gledali na televiziji ili u kazalištu, a danas su im profesori na klasi. Iz perspektive nekoga kome je 18 ili 19 godina to je velika i ozbiljna stvar. Te sam kolege, primjerice, upoznavala radom na predstavama. Kolege s Akademije sigurno imaju i više samopouzdanja", tvrdi Ravenšćak Lozić. Foretić smatra da Akademije nude kompletnu izobrazbu potrebnu za obavljanje glumačkog posla. "Nauče vas razmišljati u tom smjeru i mnogo ste spremniji uletjeti u posao ili predstavu. Stvar je u onome: to sam već negdje vidio, znam što je to,

Tekst: Lara Perošević

U U Hrvatskoj se održavaju Demo Rock Festival HGF, Demo festival Zaprešić, Velika Rock eksplozija, kao i Rovinj Music Festival te Demonique, demo bend natječaj festivala Gričevanje Tekst: Vanessa Curman

edno im je zajedničko – oni su mladi, nezavisni, bave se glazbom i ne pripadaju nijednoj glazbenoj kući. Ukratko, oni su demo bendovi. Iako njihove glazbene preferencije žanrovski variraju, među studentima krije se mnogo umjetnički nastrojenih kolega, a njihov rad, pa i sam pojam, demo benda teško se može definirati, broj interpretacija vjerojatno je blizu broju postojećih demo bendova. Neki definiciju primjenjuju samo na underground bendove alternativnijeg izričaja, dok je drugi koriste za izvođače svih žanrova koji, eto slučajno, nisu potpisali ugovor niti s jednim hrvatskim glazbenim izdavačem. Teško je biti nezavisan Bez obzira na žanr, mlade glazbenike muče i druge stvari osim drame u prijateljskim krugovima, ljubavnih tegoba ili kolokvija. Stvaranje glazbe nije samo druženje i svirke u dnevnim boravcima (ili garažama za one manje usrećene životom u zgradi). Stvarne prigode za "pokazivanje" svirke su uživo i snimanje materijala, te naposljetku i objavljivanje singlova i albuma. Iako se možda čini da je zbog interneta i društvenih mreža demo bendovima lako doći do publike, to baš i nije istina. U moru demo, ili kako ih međunarodno zovu, indie-bendova (od independent, eng. nezavi-

sni), teško se istaknuti bez nečeg što izdvaja. Nažalost, to je često zapravo samo jaka potpora znanaca koja ih gura u smjeru izdavača, radiopostaja i koncerata u klubovima i na festivalima. Ipak, postoje prigode da se i zaista nezavisni bendovi pokažu publici malo većoj od najbližih prijatelja.

Iako se možda čini da je zbog Interneta i društvenih mreža demo bendovima lako doći do publike, to ponekad baš i nije istina U Hrvatskoj i zemljama regije dostupno im je nekoliko glazbenih festivala na koje se mogu prijaviti, a većina ih je fokusirana izravno na nezavisne, nepotpisane demo bendove. U prošlosti su bili aktivni natječaji poput posebnog djela programa InMusic festivala za demo bendove, kao i bivši TURbina Demofest. Danas je glazbenicima dostupno nekoliko manifestacija. U Hrvatskoj se održavaju Demo Rock Festival HGF, Demo festival Zaprešić, Velika Rock eksplozija, kao i Rovinj Music Festival te Demonique, demo band natječaj festivala Gričevanje! Na širem prostoru regije važno je istaknuti i Demofest

iz Banja Luke, koji pripada među najveće regionalne festivale nezavisnih bendova. Bez obzira na mjesto održavanja, natječaji su obično otvoreni svim glazbenim skupinama iz okolnih zemalja. Na većini njih je uvjet da bend ne smije imati službeno objavljen materijal. Kako se prijaviti Uvjeti prijave na natječaj su većinom isti – otvoreni su bendovima svih žanrova (s iznimkom klasične i turbofolk-glazbe). Prijavljeni bendovi moraju imati barem jednu fotografiju benda, minibiografiju te priložiti između jedne i triju demo snimki. Neki natječaji imaju i dodatne uvjete koji variraju s obzirom na tip nagrada. Primjerice, Karlovačko RockOff prima bendove koji sviraju na hrvatskom, engleskom i jezicima nacionalnih manjina. Ipak, kako biste se prijavili morate imati barem jedan potencijalni singl na hrvatskom jeziku. Nagrade za finaliste natječaja demo bendova mogu biti bilo što – daruje im se novac, instrumenti, snimanje videospotova, te čak profesionalno snimanje i produkcija albuma. Bez obzira na količinu demo bendova koji se prijavljuju na takva natjecanja, nagrade i potencijalni uspjeh mogu predstavljati vrlo primamljiv poticaj mladim glazbenicima koji bez ovakvih manifestacija možda ne bi vidjeli svjetla pozornice.

Na ADU kompletna izobrazba Akademiju dramskih umjetnosti Vesna Ravenšćak Lozić pokušala je upisati čak dva puta, ali bez uspjeha. "No od glume nikad nisam odustala. Već pri prvom pokušaju na Akademiji imala sam pozamašan broj odigranih predstava u životopisu", ističe ona. Hrvoje Foretić pak nikad nije pokušavao upisati Akademiju, ali je zato nastupao u Hrvatskoj i inozemstvu zbog opere, kojoj je težio, i svog pjevačkog talenta. S glumom se susreo 2011. kad se prvi put našao na sceni u glavnoj ulozi u mjuziklu "Janica i Jean", u produkciji amaterskog kazališta Fenix. "Nakon toga je uslijedio moj prvi profesionalni angažman u velikom mjuziklu 'Crna kuća' te trenutačni u mjuziklu 'Pacijenti', koji je deset puta napunio Lisinski", kaže Foretić. O tome misle li da glumci koji završavaju Akademiju imaju bolje temelje, oboje su suglasni da Akademija sigurno pridonosi samopouzdanju i gradi

'Studenti ADU svakako su u prednosti jer su im neki eminentni kolege profesori. Do jučer su ih gledali na televiziji ili u kazalištu, a danas su im profesori na klasi. Iz perspektive nekoga kome je 18 ili 19 godina to je velika i ozbiljna stvar', tvrdi glumica Vesna Ravenšćak Lozić postupit ću ovako i rezultat će biti taj", pojašnjava Foretić. Učiti u praksi Naš poznati i nagrađivani glumac Goran Grgić pak kaže da nije naklonjen profesionalnim glumcima koji se nisu potrudili barem proči-

STEFANO FIORENTIN

Prilika ima, ali probijaju se oni ambiciozni i originalni

mjetnošću su se bavili kao vrlo mladi, amaterski, a i danas rade to što vole – profesionalno glume na kazališnim daskama, a nisu završili zagrebačku ili neku drugu akademiju. Vesna Ravenšćak Lozić završila je studij kroatistike i povijesti, a danas je profesionalna glumica s brojnim prepoznatim ulogama, a Hrvoje Foretić završio je elektrotehniku na FER-u i radi u struci, ali povremeno uspješno nastupa u velikim profesionalnim projektima. S druge strane, studenti Patrik Potočki i Katarina Krnčević uz studij odlaze na sate glume i ostavljaju otvorenu mogućnost da im gluma jednom promijeni život, iako ni oni ne studiraju na fakultetima koji bi ih za to mogli pripremiti.

Hrvoje Foretić

t a t i neku teoretsku knjigu ili otići na jedan od brojnih tečajeva i glumačkih radionica. "Sigurno je teško uklopiti se u profesionalne projekte ako nisi završio jednu od akademija, ali i sa završenom akademijom nije ništa za-

Kultura 25

BROJ 31, studeni 2017.

šljenju da glumci ne mogu uspjeti bez formalnog obrazovanja, pojedinci dokazuju suprotno

desetak godina bilo goruće. "Nudi se mnogo prigoda nekome tko hoće raditi, a na svojoj sam koži osjetio samo prihvaćanje, bodrenje te uzajamno poštivanje, dok se sve razlike nastoje pretvoriti u zajednički uspjeh", smatra Foretić S tim se slaže i Goran Grgić koji tvrdi da "oni koji zaista to osjećaju kao poziv, pronaći će način da se u njemu i okušaju, i siguran sam da ih gotovo nitko

OGNJEN KARABEGOVIC

MATEA PETROVIĆ/GLOBAL

Patrik Potočki

'Akademija je za mene čudno mjesto, mnogo se govori o nekim 'vezama', ali nisam toliko siguran u to. Mislim da su samo jako visoki kriteriji... Ako ti stvarno ne dokažeš da si stvoren za to, nemoj ni pokušavati', objašnjava student Patrik Potočki koji glumi u Zagrebačkom kazalištu mladih

SELL

pokazivali kretnjama, a on je to sve upijao i dandanas sve njih smatra zaslužnima što uživa na kazališnim daskama. Dakako, postavlja se pitanje koliko je profesionalna glumačka scena naklonjena onima bez formalnog obrazovanja. Vesna Ravenšćak Ložić smatra da se pitanje o formalnom glumačkom obrazovanju više i ne postavlja, dok je prije dva-

NIC /P IX

jamčeno", ističe Grgić. "Akademija poučava ozbiljnom pristupu ulozi, osvješćuje kreativnost i omogućava, na razne načine, skupljanje scenskog iskustva. No poneki kolege nisu dobili takvu šansu, ali unatoč tome, uspjeli su u profesionalnom okruženju svojom upornošću i talentom", zaključuje. Ali bez akademije ne može se skriti da je potrebno mnogo rada i volje, ali i učenja, da bi se došlo do profesionalnih umjetničkih postignuća. "Mnogo rada. Ali zaista mnogo. Krčila sam putove kroz prašumu. Tako se ponekad osjećam. I iskrčila. Ne samo sebi, nego posljedično i drugima, na što sam jako ponosna. Stvar je upornosti i nešto malo sreće", ističe Ravenšćak Lozić. Foretić pak kaže da je u razdoblju od nekoliko godina bio počašćen učiti od vrhunskih stručnjaka, redatelja, glumaca, koreografa i drugih kolega koji su mu s velikim zanimanjem i željom pomagali savjetima,

Vesna Ravenšćak Lozić s glumačkim partnerom u jednoj od produkcija

UKU OL RK

Vesna Ravenšćak Lozić završila je studij kroatistike i povijesti, a Hrvoje Foretić elektrotehniku. Ona je danas profesionalna glumica s brojnim ulogama iza sebe, a on radi u struci i povremeno nastupa u velikim profesionalnim produkcijama - u naslovnim ulogama

Danas ni završena a ne jamči uloge

neće sputavati zbog nezavršene akademije, ali će im put k priznanju biti sigurno znatno teži". Student Patrik Potočki, koji glumi u Zagrebačkom kazalištu mladih, i Katarina Krnčević, koja odlazi na sate glume u Medley Teatar, svoja iskustva opisuju većinom pozitivno. "Oduvijek me zanimala umjetnost. Snimao sam mnogo filmova, režirao neke, glumio. Ali kazališna gluma povrh je toga svega jer ima nešto čarobno", tvrdi Patrik. Prilike za one koji kucaju Katarina se glumom bavi od osnovne škole, jako joj je posvećena, iako od glumačke karijere ne očekuje previše, kaže da bi voljela da je gluma nastavi duhovno ispunjavati. "Nažalost, nedovoljno svoje slobodno vrijeme ispunjavam vježbanjem, ali kada sam na glume ili kada dobijem neki angažman, stopostotno se predajem tomu i ulažem veliki trud", priča Katarina. Ni Katarina ni Patrik nisu pokušavali upisati Akademiju. "Akademija je za mene čudno mjesto, mnogo se priča o nekim 'vezama', ali nisam toliko siguran u to. Mislim da su samo jako visoki kriteriji... Ako ti stvarno ne dokažeš da si stvoren za to, nemoj ni pokušavati", objašnjava Patrik. Katarina misli da se glumačka karijera može ostvariti i bez Akademije. "Ako ste dovoljno dobri, svakako je moguće dobiti bilo kakvu ulogu, bez obzira na to jeste li neškolovani glumac ili ne", pojašnjava. O položaju neškolovanih glumaca na sceni, oboje se slaže da kazališne daske više traže profesionalce. "Hrvatska umjetnička scena, vjerujem, mnogo je naklonjenija profesionalno obrazovanim glumcima. Ipak, ako se glumac amater pokaže kao dovoljno kompetentan za ulazak u umjetničke krugove, takvo nešto mu sigurno neće biti uskraćeno", uvjerena je Katarina. Patrik ipak smatra da mu je gluma pomogla riješiti se straha od kamera i javnog nastupa, te se nada da će hrvatska glumačka scena stvarati prostor za ovakve poput njega.

o kulturi KULTURNO g

Tekst: Vanessa Curman

U nadi da puno gledalište nije samo prolazni hir Hrvatski mediji prije nekoliko su tjedana prenosili slike dugačkog reda ispred Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu, gdje su građani u parovima poput školske djece čekali u redu koji se protezao od blagajne do parkirališta. Radilo se naime o prvom danu prodaje ulaznica za balet "Orašar", koji HNK već tradicionalno prikazuje u predbožićno vrijeme. Zagrepčani su u redu satima čekali svoju prigodu za kupnju svojih ulaznica za jednu od deset ovosezonskih izvedbi baleta. Do sada su sve izvedbe potpuno rasprodane. Ovogodišnja verzija baleta Petra Iljiča Čajkovskog premijerno je uprizorenje klasične priče o drvenom orašaru iza koje stoji britanski kazališni redatelj i koreograf Derek Deane. Iako nas porast lake zabaTrendovi se ve i sveprisutočito mijenog žutila lako može navesti njaju: više na pomisao od deset tisuća ovoda našim sugrađanima sezonskih nije stalo do ulaznica za kulture, brojke HNK već je ipak pokazuju u rukama drugu sliku. budućih Naime, u gledatelja prvome danu prodaje "Orašara" prodano je čak osam tisuća ulaznica za ovosezonske predstave - do siječnja su rasprodane i ostale predstave poput "Labuđeg jezera", "Tri zime" i "Tko pjeva, zlo ne misli". Više od deset tisuća ovosezonskih ulaznica već je u rukama budućih gledatelja. Usprkos još stagnirajućoj ekonomskoj situaciji, Hrvatima se polako vraća navika odlaska u kazalište. Samo u Hrvatskom narodnom kazalištu u Zagrebu u prošloj je kazališnoj sezoni zabilježen šezdesetpostotni porast prodaje ulaznica, a ovogodišnja pomama za predstavama možda pretkazuje i još bolju sezonu. Ostaje nam samo pretpostavljati što je uzrok ponovne popularizacije kazališta - je li riječ o ekonomskom poboljšanju, nekoj novoj generaciji, svježijim repertoarom ili nečemu trećem. Možemo se samo nadati da će se sezonski interes preliti i na ostatak godine, i u kazališna sjedala privući još više onih koji bi u suprotnome večer proveli pred televizorom.

26 Kultura

BROJ 31, studeni 2017.

Sajam knjiga Mnogi ne znaju kako se predstaviti potencijalnoj publici

Interliber pomaže savjetima, ali mlade pisce moraju poduprijeti izdavači

latko Majsec i Marijan Knezović mladi su književnici, imaju neka iskustva s izdavačima u Hrvatskoj, ali im je potpuno nepoznato kako se može sudjelovati na sajmovima knjiga. Naime, Zlatko je autor je knjige "Frik iz kvarta" i napominje da je vrijednost Interlibera u tome da će privuči i one koji se baš ne druže s knjigom, dok Marijan svoje pjesme objavljuje na raznim portalima i želio bi sudjelovati na Interliberu, ali ne zna kako se prijaviti. I dok se mladi autori bore s nakladničkim kućama i pokušavaju dospjeti na tržište, Interliber, čini se, mladim autorima ne može ponuditi ništa drugo osim savjetovanja i primjera iz prakse. Izdavač ga nije prijavio "Mladi mogu razgovarati s iskusnijim kolegama, to je najvažnije i to je konkurentska prednost sajma kao proizvoda. Dostupni su vam na jednom mjestu svi stručni ljudi, struka, znanost, praksa. Možete obići, pogledati, razgovarati, provjeriti, pitati i dobiti informacije iz prve ruke", ističe Dina Tomšić, voditeljica podružnice Zagrebački velesajam. Međutim, Marijan Knezović volio bi jednoga dana svoja djela izložiti na najpoznatijem sajmu knjiga u Zagrebu, Interliberu. Marijan ne vjeruje da postoji

'Na jednom su vam mjestu dostupni svi stručni ljudi, znanost, praksa, sve iz prve ruke', ističe Dina Tomšić sa Zagrebačkog velesajma

blem bilo kakvih manifestacija i događaja s previše ljudi i sadržaja taj što je kvalitetu teško prepoznati, što ne znači da ona tu ne postoji. Interliber nam u svom šarenilu ponekad može otežati da nađemo odgovarajuće sadržaje."

GORAN STANZL/PIXSELL

Tekst: Barbara Poslek

Interliber je ove godine obilježio jubilarno 40. izdanje, a posjetilo ga je oko 130.000 posjetitelja

'Već godinama posjećujem Interliber i ne sjećam se niti jedne godine u kojoj nisam otkrio knjigu nekog mladog, fenomenalnog književnika ili književnice', tvrdi mladi književnik Marijan Knezović

"diskriminacija" bilo koga u izdavaštvu, dok Zlatko Majsec priznaje da nema previše iskustva s Interliberom. "Već godinama posjećujem Interliber i ne sjećam se niti jedne godine u kojoj nisam otkrio knjigu nekog mladog, fenomenalnog književnika ili književnice. Takvo što je i logično jer su i mladi iznimno zainteresirani za Interliber", tvrdi Marijan. S obzirom na to da se radi na

tome da postane festivalski prepoznat, o Interliberu i njegovu prepoznavanju mladih autora, te kvalitetnog sadržaja, Majsec ističe - problem s izdavačima. "Moj najveći problem u ovom kontekstu je da me izdavač nije prijavio. Što se prednosti tiče čini mi se kao dobra prilika da dođu i ljudi koji inače možda nikad ne bi došli u kontakt s knjigom", pojašnjava Majsec. Marijan ipak tvrdi da je "pro-

Prednost u popularnosti Interliber je ove godine obilježio jubilarno 40. izdanje, a iako je okupio više od 300 izlagača, posjetilo ga je 130.000 posjetitelja i dalje je sadržajno nevidljiv za mlade pisce, neafirmirane umjetnike pisane riječi. "Interliber bi, pojačavanjem programa, učinio književnike vidljivijima i bližima potencijalnim čitateljima. Možda do sada Interliber nije stavljao naglasak na takve stvari, no ova godina je kretanje u novom, festivalskom smjeru", pojašnjava Mišo Nejašmić, predsjednik Zajednice nakladnika i knjižara. Marijan stoga zaključuje da je najveća prednost Interlibera njegova prepoznatljivost i posjećenost. "Pazite, Interliber nije samo sajam knjiga, to je događaj koji nas svake godine iznova podsjeća kako hrvatska javnost voli znati, čitati, izučavati. Podsjeća nas kako mladi i dalje kao integralni dio svog života vide knjigu, formu za koju se već desetljećima govori kako će izumrijeti. Iz te perspektive, najveća prednost Interlibera jest optimizam kojim zrači", završava.

Nije samo za knjiške moljce Interliber mladima postaje mjesto okupljanja, druženja i dobrog ugođaja

'Prije su me tjerali, sad dolazim jer ja to hoću' Mnogi su studenti tragali za knjigama koje su na popustu bile i upola cijene, pogotovo ako je riječ o literaturi za nastavu

sim mirisa kiše, jesen nam donosi miris tinte i papira na Zagrebačkom velesajmu. Nekim je posjetiteljima miris bio dovoljan razlog da prolaze labirintom štandova petog i šestog paviljona. Među njima su bili i studenti. "Prvi put sam posjetila Interliber još u osnovnoj školi jer sam morala, a sad ga posjećujem jer to hoću. Čak i ako ništa ne kupim, uvijek mi je lijepo i zabavno. Uživam u samom druženju i ugođaju“, rekla je studentica Lana Gregurek. U istraživanju Centra za istraživanje tržišta GfK, može se naći podatak da je stopa čitanosti u Hrvata niska. Najza-

nimljiviji je podatak da malo ljudi uopće kupuje knjige na sajmovima. Ni studenti nisu iznimka. Neki si ne mogu priuštiti da novac za stanarinu usmjere u knjige, ali neki to i

ne žele. Prema tome, čini se da Interliber ne posjećuju isključivo ljubitelji knjiga i oni koji ih nužno trebaju kupiti. Mnogo ljudi jednostavno uživa u samoj atmosferi, žamoru, susretima

te cjelokupnom programu. Sudeći prema nekolicini studenata koji su radili na jednom štandu, Interliber je društveni događaj i dobra navika. Svake si godine mladi rezerviraju barem

Svake si godine mnogi mladi rezerviraju barem jedan dan da obiđu sajam

BORNA FILIC/PIXSELL

Tekst: Mateja Ježovita

jedan dan da obiđu sajam. Najveća se gužva stvori vikendom. Osim toga, naveli su studente kao češće posjetitelje, ali i kupce. Ove je godine već od trenutka samog otvaranja sajam po-

sjećivalo više ljudi nego prošlih. Objašnjavaju to boljim reklamama, marketingom i promocijom na društvenim mrežama, što se pokazalo kao pun pogodak za informiranje javnosti, pogotovo za milenijske generacije. Također, čini se da se na kraju povećava i broj studenata koji će za pisanu riječ ipak izdvojiti nešto novca, pogotovo ako je riječ o sniženim cijenama knjiga, pogotovo literature za nastavu. "Osim što knjige znaju biti u pola cijene, na Interliberu je mnogo različitih izdavača na jednom mjestu. Mogu pogledati knjige i pronaći nešto novo, a da ne moram hodati po cijelom gradu ne bih li našla koje trebam ili hoću", objasnila nam je studentica Ana Pleše.

Sport 27

BROJ 31, studeni 2017.

Juniori Dinama Usklađivanje školskih i nogometnih obveza mladim Modrima nije problem

'Ne smatramo se boljima zbog svoje karijere'

Tekst: Ema Stanković

eđusobno uskladiti dvije važne obveze može biti problem i onim najsavjesnijima, dok je biti uspješan u školi mladima izazov sam po sebi. Kada tome dodamo još i sport ili neku drugu aktivnost, većini je gotovo nemoguće postići dobre rezultate, a za njihovo postizanje potrebni su navika i odgovornost od najmlađeg uzrasta, karakter za upornost za velike ciljeve o kojima sanjaju. Dvojica naših sugovornika od šeste su godine dio nogometnog svijeta. Dinamovi juniori, 17-godišnji vratar Dominik Kotarski i 18-godišnji veznjak Tom Alen Tolić, svoje klupske obveze uspješno obavljaju uz školske od malih nogu. "Najvažnije je napraviti plan i pridržavati se obveza", kratko je objasnio Kotarski. Trener s razumijevanjem Tolić je dodao da pozitivnu ulogu imaju i nastavnici u školi, kao i trener u klubu, koji shvaćaju da im nikako nije lagano usklađivati različite, ali podjednako važne obveze. Trener junio-

SLAVKO MIDZOR/PIXSELL

Uskoro će se dečki moći dokazati u seniorskoj momčadi

ra Dinama, Tomislav Rukavina posebno ističe važnost polaženja škole zato što nikad ne mogu biti sigurni da se neće dogoditi ozljeda koja će ih spriječiti da se bave sportom, kamoli da od njega zarađuju za pristojan život. Potpuno ih podržava te im izlazi što više u susret kako bi imali vremena i za školske obveze. Kao mladim i izrazito uspješnim dečkima bilo bi im opravdano osjećati se boljima od svojih vršnjaka koji nisu u njihovu položaju. Međutim, juniori Dinama se ne slažu. "Sebe ne smatram boljim od svojih vršnjaka jer mislim da svatko na ovome svijetu ima svoju priču po kojoj je poseban i važan", objasnio je Tolić. Uskoro će se dečki dokazati odlaskom u prvu, seniorsku momčad koja im slijedi nakon juniorske. Približavanje tog trenutka uzbudljivo je, ali i stresno. Tolić i Kotarski složili su se da je juniorski uzrast odlična priprema za prvu ekipu, treninzi su intenzivniji, utakmice i protivnici zahtjevniji, a pritisak golem, što ističe razliku između onih najboljih i manje dobrih igrača. Točnije, onih koji će nakon Dinama imati uzlaznu

SLAVKO MIDZOR/PIXSELL

Mlade nade Dominik Kotarski i Tom Alen Tolić stižu na svim poljima i imaju svijetlu budućnost pred sobom

Učenje ili treniranje - za juniore Dinama nema problema

karijeru i onih koji će svoje mjesto pronaći u ekipama manjih klubova. Trener juniora Dinama, Tomislav Rukavina posebno ističe važnost polaženja škole zato što nikad ne mogu biti sigurni da se neće dogoditi ozljeda koja će ih spriječiti da se bave sportom, kamoli da od njega zarađuju za pristojan život

Najljepši posao "Mislim da su mi oduzete određene stvari poput češćih izlazaka i druženja s prijateljima, slobodnog vremena za odmor i školskih praznika koje bi uvijek prekinule pripreme za nadolazeću sezonu, ali ono što sam dobio zauzvrat jednako je važno i usmjeren sam na to", kazao je Tolić. Također, jedan od razloga zašto im nije teško odricati se je to što ga već sada smatraju svojim poslom, ali na kojem su izrazito zahvalni jer im je bavljenje nogometom najljepši posao na svije-

tu. Dinamo je klub kojim se Tolić i Kotarski ponose, imaju samo riječi hvale, te smatraju kako ima jednu od najboljih nogometnih škola na svijetu. Kvalitetan rad i odlični uvjeti su, kako Tolić kaže, razlog brojnih priznanja nogometnoj školi. Zahvalni su na mogućnosti da budu dio te uspješne organizacije te misle da im je bavljenje nogometom mnogo pomoglo za daljnji život. "Nogomet mi je samo pomogao u životu, upoznao sam pregršt ljudi, stekao značajna poznanstva i kontakte koje će mi možda u budućnosti zatrebati, a do kojih sigurno ne bih došao da nisam u ovome. Također me naučio disciplini, strpljenju, kontroli emocija, bržem razmišljanju i donošenju ispravnih odluka", rekao je Kotarski. Nizozemska pustolovina Planovi za budućnost su im brojni, prije svega, nadaju se dugačkoj i izrazito uspješnoj nogometnoj karijeri. Kotarski je u ljeto 2017. potpisao za veliki Ajax i tamo će se preseliti te zaigrati kada navrši osamnaest godina. Shvaćaju da sami odlučuju o svojoj budućnosti te ističu da će se za onu željenu itekako morati potruditi. Sretni su, kažu, svojim dosadašnjim rezultatima, ali će učiti i napredovati kako bi bili još bolji. Kako u nogometu, tako i u školi.

28 Sport

BROJ 31, studeni 2017.

komentar

Plivanje Ivan Varvodić na čelu Hrvatskog pliva

Daleko je plivači b

Ovo ljeto su Hrvatsku na Svjetskom prvenstvu u Budimpešti predstavljala samo tri plivača Tekst: Kate Gudelj

Hrvatska može i treba biti u polufinalu rukometnog prvenstva Mauro Paliska

siječnju 2018. Hrvatska kao domaćin kreće po jedino rukometno zlato koje joj nedostaje, ono s Europskog prvenstva. Ždrijebom je smještena u skupinu A gdje će svoje utakmice odigrati protiv Islanda, Švedske i Srbije. U slučaju prolaska, koji se i očekuje, Hrvatsku očekuje križanje sa skupinom u kojoj su Francuska, Bjelorusija, Norveška te Austrija. Na klupu reprezentacije ponovno je sjeo, prema mnogim mišljenjima, najbolji hrvatski strateg, Lino Červar. Neće imati nimalo lak zadatak te je i sam naveo da osam reprezentacija konkurira za zlato. Cindrić nositelj Kao najveću prednost Kauboja na ovom prvenstvu vidim u raznovrsnosti vanjskih igrača. Na položaju srednjeg vanjskog imamo Domagoja Duvnjaka, Igora Karačića te Luku Cindrića. Upravo bi Cindrić trebao biti glavni pokretač momčadi. U Vardaru vuče konce, probojima, asistencijama i raznovrsnim potezima podsjeća na Balića. Cindrić se nametnuo kao jedan od ključnih igrača u svom klubu, a to sad mora postati i u reprezentaciji, posebice zbog svoje vrline i zbog toga što Duvnjaka muče ozljede. Inovativnost i kreativnost koje polaze od srednjeg vanjskoga, ključ je svakog kvalitetno odigranog napada i vodi do što manje tehničkih pogrešaka i do toga da nemamo nerezonsku igru. Osim toga, Duvnjak je važniji u segmentima obrane jer naša 3-2-1 ili 5-1 ne funkcionira jednako ako on nije najistureniji igrač. U obrani mu na tom položaju može pomoći i iskusni povratnik u reprezentaciju, Igor Vori. Hrvatska je poznata po čvrstoj obrani i tu ne smije biti problema, posebice jer imamo i Gojuna koji obranu igra na visokoj razini. Kvalitetna obrana pomaže i vratarima, a protivnici su prisiljeni na nerezonske šuteve koje je golmanu mnogo lakše obraniti. Od Mirka Alilovića, još jednog povratnika u reprezentaciju, očekujemo mnogo, posebice zbog toga što

na klupskoj razini ima visok postotak obrana po utakmicama i standardni je prvotimac. No i tu imamo rezerve u liku Pešića i Stevanovića, a upravo se Stevanović na prošlom prvenstvu prometnuo u heroja mnogih utakmica. Smatram da vratari moraju biti na izrazito viskom učinku da bi cjelokupna momčad mogla funkcionirati Polufinale je obvezno Na položaju lijevog vanjskog, također imamo tri igrača: Stipu Mandalinića, Halila Jaganjca te Marka Mamića. Šutevi s devet metara (ili malo udaljeniji) odlučuju utakmicu u slučajevima kada su nam zatvoreni proboji i proigravanja na crtu. Mandalinić nakon ozljede polako podiže svoju formu u Zagrebu, a Jaganjac, iako Mnogo vrsnih igrača, čvrsta obrana, kreativni napad te 'vatrena atmosfera', elementi su za koje smatram da ih mogu odvesti do uspjeha je mlada nada hrvatskog rukometa, u makedonskom Metalurgu igra važnu ulogu. Jaganjac bi na ovom prvenstvu trebao dobiti pravu šansu jer je kvaliteta očita, što je prepoznao i Červar koji ga je doveo u Metalurg i zna njegove mogućnost i kako ih iskoristiti. Mogućnost rotacije uvelike će Červaru pomoći u ključnim utakmicama. Naša krila već su standardna, Horvat i Čupić s desne strane te Štrlek i Mihić s lijeve. O njihovim vrlinama i mogućnostima nepotrebno je trošiti riječi jer znam da se na njih može računati. Također, laki golovi iz kontri idu preko njih, i to vidim kao spas kad se pojave umor i stagnacija u napadu. Uz sve navedeno, vidljivo je da se od Kauboja može očekivati mnogo, a i Hrvati su takav narod da u sportu, a posebice rukometu, uvijek očekuju medalju. Mnogo vrsnih igrača, čvrsta obrana, kreativni napad te domaćinska "vatrena atmosfera", elementi su za koje smatram da ih mogu odvesti do uspjeha. Hrvatska može, treba i zaslužuje biti u polufinalu, a ako se sve kockice poslože, smatram da mogu osvojiti jedino zlato koje im nedostaje.

akon što su plivači poput Duje Draganje, Sanje Jovanović i Gordana Kožulja prije desetak godina vladali svjetskom plivačkom scenom, Hrvatska sad više nema niti finalista na velikim natjecanjima. Plivači i stručni kadar reći će da je Hrvatski plivački savez (HPS) kriv za takvo stanje, dok iz HPS-a kažu da jednostavno nedostaje komunikacije. Bijeg u Ameriku Jurica Topić, nekadašnji trener Duje Draganje, jedinog našeg osvajača olimpijske medalje u plivanju, čovjek s 30 godina staža u plivanju, tvrdi da je "HPS glavni krivac za trenutačno stanje jer ne rade ništa kako bi privukli mlade na bazen, koji čine bazu da bi se uopće išta moglo nadograđivati. Uz to nedostaje novca jer ne možemo zadržati vrsne plivače ako im ne omogućimo kvalitetnu egzistenciju te

da budu plivači i studenti istodobno." Većina hrvatskih plivača nakon završetka srednje škole bježi "preko bare" na američke koledže kako bi mogli nastaviti plivati, ali i završiti fakultet. Nikola Obrovac (19), zlatni junior s Olimpijskih igara mladih u Nanjingu 2014. godine te lanjski europski juniorski prvak, ipak je odlučio ostati u Hrvatskoj. Upisao je Zagrebačku školu ekonomije i menadžmenta, ali je zamrznuo prvu godinu kako bi se maksimalno posvetio plivanju i vidio što će proizaći iz takva režima. "Iako sam imao ponude raznih država, koje su mi čak nudile i državljanstvo da plivam za njih, odlučio sam ipak ostati u Hrvatskoj. Točnije, sada živim u Grazu kako bih cijelo vrijeme bio uz svog trenera Dirkea Langea, uz to da vikende i odmore mogu provoditi u Zagrebu", kaže Nikola. Uz Obrovca najbolji hrvatski plivač Mislav Sever "pobjegao" je na treninge iz Rijeke u Novi

Nogomet, atlet 1. Koji će nastup na nogo-

metnim Svjetskim prvenstvima za Hrvatsku (od osamostaljenja) biti Mundijal u Rusiji iduće godine? a) treći b) četvrti c) peti 2. U kojoj kategoriji je pri ovogodišnjem povratku u UFC legendarni Georges StPierre osvojio naslov? a) u velteru b) u srednjoj c) u poluteškoj 3. Koja skijašica drži titulu najbolje veleslalomašice za prošlu sezonu? a) Mikaela Shiffrin b) Lindsey Vonn c) Tessa Worley 4. Koji tenisač je ove godine postao najmlađi natjecatelj u povijesti završnih turnira Masters serije? a) Jack Sock b) Stanislas Wawrinka c) Alexander Zverev

5. U kojem se od navedenih

gradova neće održavati utakmice nadolazećeg Europskog rukometnog prvenstva u Hrvatskoj? a) u Osijeku b) u Varaždinu c) u Poreču 6. Bivši igrač Italije, Rome, Juventusa i Southamptona Daniel Osvaldo je otišao u mirovinu. Koji je bizaran razlog naveo? a) svađe sa suprugom b) ljubav prema mesu s roštilja i pivu c) postaje DJ 7. Koji je Grk trenutačno jedan od kandidata za najboljeg igrača tekuće NBA sezone? a) Giannis Antetokounmpo b) Georgios Papagiannis c) Kostas Sloukas 8. Koliko Moto GP naslova je tijekom svoje karijere osvojio Španjolac Marc Marquez?

Sport 29

BROJ 31, studeni 2017.

ačkog saveza sportu želi vratiti staru slavu, dok svađe i neorganiziranosti rastu

HPS

Mislav Sever s novim trenerom Igorom Beretićem

Sad. Tamo je u rujnu započeo suradnju s trenerom Igorom Beretićem. "Otišao sam u Vojvodinu jer sam tražio motivirajuću sredinu. Sad treniram s plivačima koji redovito ulaze u polufinala i finala velikih natjecanja te se nadam da ću uz njih i ja napredovati", poručuje Mislav. Ovo ljeto su Hrvatsku na Svjetskom prvenstvu u Budimpešti

Seniori imaju Prvenstvo Hrvatske zajedno sa susjedima Slovencima, što mnogima smeta

predstavljala samo tri plivača. Obrovac je jedini nastupio s A normom dok su Antono Lončar i Sever nastupili s B normama. (Ne)državno prvenstvo "Nisam zadovoljan rezultatom na prvenstvu. Koji tjedan prije samog nastupa posvađao sam se s trenerom i nakon toga umjesto deset treninga na tjedan, koji su potrebni za vrhunski rezultat, ja

sam odrađivao samo četiri, ali sam osobno zadovoljan sezonom unatoč svemu", kazao je Sever. Rezultirala je sadašnja situacija i promjenom u vrhu HPS-a, gdje je na mjesto predsjednika sada došao Ivan Varvodić, direktor reprezentacije iz zlatnog doba hrvatskog plivanja od 1992. do 2007. godine. "Želimo napraviti selekciju, što plivača, što stručnog kadra, jer nam trebaju ljudi koji su voljni raditi ne dva, nego 24 sata na dan", kaže Varvodić. Od prošle godine, na snazi je i novi sustav natjecanja. Državno prvenstvo sada je odvojeno za dobne kategorije, a seniori imaju Prvenstvo Hrvatske zajedno sa susjedima Slovencima što mnogima smeta, ali predsjednik razuvjerava skeptične. "Sve zemlje europe i svijeta imaju razdoblje tijekom petog i šestog mjeseca kada se plivaju norme za velika natjecanja i traži se konkurencija u bazenu. Zato mislim da je ovo sustav natjecanja koji će plivačima dati želju i poticaj za radom. Za rezultate je potrebno vremena, a ako ih ne vidimo, opet ćemo ga mijenjati."

Grand Slam finala TOP 5 NAJBOLJIH

ATP

e 'zlatno doba' dok bježe 'preko bare'

Nadal je slavio u najboljem finalu

Nadal - Federer (Wimbledon, 2008.) Jednostavno, finale nad finalima. Meč u kojem su dva tenisača iz samog vrha kompletne teniske povijesti ponudila najbolje od sebe na samim vrhuncima svojih karijera. Finale Wimbledona 2007. između Rogera Federera i Rafaela Nadala ponudilo je spektakularan tenis, ali ovo ga je finale nadmašilo u svim parametrima. Prema mišljenju mnogih analitičara najbolji teniski meč ikad završio je nakon četiri sata i 48 minuta.

finale došlo samo godinu poslije, nakon epskog meča s Nadalom. Ovog puta na suprotnoj je strani bio Amerikanac Andy Roddick koji je pružio nevjerojatno jak otpor sve do petog seta, koji je Federer osvojio s nevjerojatnih 16-14.

Ivanišević - Rafter (Wimbledon, 2001.) Možda malo subjektivna odluka, ali ovo finale i u svjetskom pogledu ima golemo značenje. Naš je Goran Ivanišević u iznimno zanimljivih pet setova protiv favorizirana Patricka Borg - McEnroe (Wim- Raftera u meču prepunom bledon, 1980.) spektakularnih poteza, Tie-break četvrtog seta je drame i emocija došao do ono što je učinilo ovaj meč svojeg jedinog Grand Slam toliko posebnim. Trajao je naslova, i to kao igrač s čak 22 minute, što ga čini pozivnicom - jedini koji je jednim od najduljih u poučinio takvo što. vijesti. John McEnroe je u Đoković - Nadal (Aumeču preživio čak sedam stralian Open, 2012.) meč lopti, ali nije mogao i Prvo i jedino finale među osmu u petom setu. Borg je odnio svoj četvrti uzastopni listom najboljih koje se nije dogodilo na Wimbledonu. Wimledon rezultatom 1-6, Đoković i Nadal nadmašili 7-5, 6-3, 6-7, 8-6. su sve granice ljudske izdrFederer - Roddick žljivosti u meču od pet sati i (Wimbledon, 2009.) 53 minute. Nadal je poveo, Najveći tenisač svih vreme- Đoković preokrenuo, Nadal na je pružanje fantastičnih izjednačio i u nevjerojatfinala u All England Clubu nom petom setu Đoković je pretvorio u svoju naviku. napokon došao do pobjede, Još je jedno nevjerojatno u jedan sat ujutro.

TOP 5 NAJGORIH

GLOBALOV SPORTSKI KVIZ

tika, plivanje... svega pomalo

a) tri b) četiri c) pet 9. Uz Anthonya Joshuu i Deontaya Wildera u profesionalnom boksu postoji još jedan teškaški prvak. O kome je riječ? a) Tyson Fury b) Luis Ortiz c) Joseph Parker

posao izbornika Vatrenih, Zlatka Dalića? a) u Slaven Belupu b) u Varteksu c) U Rijeci 11. Koje godine je u Formuli 1 debitirao ovosezonski prvak Lewis Hamilton? a) 2007. b) 2009. c) 2011. 12. Koja je nogometna videoigra

Odgovore šalji na: kviz@globalnovine.eu Možda baš tebi urednik Sporta pokloni višenamjenski ruksak!

uvedena u natjecanja sveučilišnog sporta u Hrvatskoj? a) PES b) FIFA c) Football Manager 13. Kad se zbroje naslovi s olimpijskih igara te svjetskih i europskih prvenstava u bacanju diska, koliko ih ima naša Sandra Perković? a) tri b) šest c) osam 14. Za koju zemlju je nakon osvajanja srebra na OI u Ateni 2004. godine naš plivač Duje Draganja htio nastupati? a) Saudijsku Arabiju b) Katar c) Ujedinjene Arapske Emirate 15. U kojem sportu se natječe kći hrvatske predsjednice Katarina Kitarović? a) ritmička gimnastika b) konjički sportovi c) umjetničko klizanje

JURICA GALOIC/PIXSELL

10. Gdje je bio prvi trenerski

GORAN STANZL/PIXSELL

Odgovore na pitanja možete slati na e-mail: kviz@globalnovine.eu. Onima s najvećim brojem točnih odgovora urednik sportske rubrike Globala poslat će poruku, dok će netko od njih uz pomoć slučajnog odabira online na dar dobiti ruksak. Odgovore ćemo objaviti u idućem broju Globala.

Ferrero je bio razočaravajuć broj 1

Ferrero - Verkerk (Roland Garros, 2003.) Prije doba Federera, Nadala i Đokovića tenis nije imao igrače koji odskaču. To su dokazali Juan Carlos Ferrero i Martin Verkerk u finalu u Parizu. U iznimno dosadnom meču koji po nekima nije zavrijedio ni status meča prvog kola, Ferrero je slavio sa 6-1, 6-3, 6-2.

la, Nadal i Federer su prošli i kroz za njih nekarakteristično dosadan meč. Nadalovi winneri nisu bili dokaz njegove nadmoći, nego Federerove slabosti na zemlji i publika je bila razočarana. Nadal je pobijedio rezultatom 6-1, 6-3, 6-0.

Connors - Rosewall (US Open, 1974.) Ovaj je put slavio Connors, ali opet u nevjerojatno doMcEnroe - Connors sadnom meču. Autsajderski (Wimbleon, 1984.) veteran Rosewall od početOd ovog dvojca očekivao ka nije imao izgleda te je se fenomenalan meč jer su poražen sa 6-0, 6-1, 6-0. prije dokazali da to i mogu. Agassi - Schuttler Nažalost, obojica su se do(Australian Open, imala nezainteresiranima, 2003.) pogotovo Jimmy Connors, koji je darovao bodove su- Zaista 2003. godina nije parniku i tako lagano izgu- imala sreće s finalima. U renesansi karijere Agassi bio 3-0 u setovima. je nemilosrdno svladao Nadal - Federer (RoNijemca Rainera Schuttleland Garros, 2008.) ra rezultatom 6-2, 6-2, 6-1 Između svoja dva legenu meču kalibra prvog kola darna wimbledonska fina- Grand Slama.

30 Tehnologija gadgeti

BROJ 31, studeni 2017.

Podijelio mišljenja eSport posao službeni sport na Sveučilištu u Zagrebu eSportaši provode mnoge sate igrajući da bi dosegli natjecateljski status

Tekst: Silvio Šipušić

RYLO

Rylo je minijaturna kamera vidnog polja od 360 stupnjeva koja snima u 4K rezoluciji. Ono što razlikuje Rylo od ostalih širokokutnih kamera jest da tih 360 stupnjeva ne koristi za pogled sa svih strana nego za impresivnu stabilizaciju slike. Rylo koristi dodatnu informaciju širokokutnih videozapisa kojima stvara stabilnu sliku bez uobičajenoga "svijanja" slike. Može i pratiti objekt unutar kadra, tako da ga stavlja u primarni fokus čak i ako se objekt kreće. Uređivanje snimljenih videozapisa moguće je na iPhonu ili Android aplikacijama bežičnom vezom ili putem kabela. Aplikacija može skratiti, stabilizirati te spremiti videozapis u standardnom 16:9 formatu ili kao video od 360 stupnja. Video možete snimati sat vremena, a samo korištenje vrlo je jednostavno – najprije snimite, poslije uredite. Za Rylo ćete izdvojiti 499 dolara (3236 kuna).

MATEJ ČELAR

JACQUARD

Jacquard (Levi Commuter Trucker Jacket with Jacquard by Google) "pametna" je jakna nastala u partnerstvu Googlea i Levi Straussa, poznatog brenda traperica i traper odjeće. Sam princip prilično je jednostavan; jakna sadrži ugrađeni provodni materijal i "bazu" koja bežičnom vezom spaja jaknu na telefon. Provodni je materijal na lijevom rukavu, koji izgleda poput normalne tkanine, ali ima i funkcionalnu uporabu. Gestama možete upravljati raznim funkcijama telefona, poput slušanja glazbe, razgovora, kartama s glasovnim uputama itd. Osim praktičnih gesta, Jacquard je i atraktivna traper jakna izrađena od visokokvalitetnih materijala, što je i očekivano za cijenu od 350 dolara (2270 kuna).

Vjeruju da će igranje računalnih igara postati i olimpijska disciplina! 'I u ovoj grani sporta imamo velike talente i nadamo se da ćemo ih uskoro i pronaći', kaže Marko Komerički, direktor UVI eSports Hrvatska Tekst: Edi Džindo Marija Edita Feldi

ačunalne igre postale su sport na Sveučilištu u Zagrebu. Tako je izglasano na zajedničku inicijativu članova Studentskog zbora Sveučilišta i članova zagrebačkog Sveučilišnog sportskog saveza. Marko Lepoglavec, student Prirodoslovno-matematičkog fakulteta i zamjenik predsjednika Studentskog zbora, vjeruje kako će za 15 godina eSport postati olimpijski sport. Tehnički zahtjevno "Drago nam je što ne kasnimo za Beogradom jer su i oni ove godine uveli eSport na sveučilište", komentira Marko. Dodaje kako je interes za eSport dosta velik. Želje i zahtjevi mnogih studenata tako su ispunjeni. Među njima je i Zvonimir Vlaić, student Prirodoslovno-matematičkog fakulteta, koji se šali kako se ovim sportom bavio tijekom cijele srednje škole. "E-sportovi imaju dosta sličnosti s olimpijskim sportovima jer zahtijevaju mnogo treninga, razvijene strategije, timski rad i još mnogo toga", komentira Zvonimir. No neki studenti ne vide poantu eSporta. Dora Dotlić s Filozofskog fa-

kulteta objašnjava da se takvi sportovi, prema njezinu mišljenju, "ne bi trebali uvoditi u sveučilišna natjecanja jer sport smatram fizičkom aktivnošću". S druge strane, ne vidi problem u zasebnim natjecanjima u području računalnih igara. U odnosu prema više "tradicionalnim" sveučilišnim sportovima, eSport je i tehnički zahtjevniji. Osim izvrsne tehničke opreme (poput jakih računala) i prostora, za održavanje natjecanja potrebna je i odlična

'E-sportovi imaju dosta sličnosti s olimpijskim sportovima jer zahtijevaju mnogo treninga, razvijene strategije, timski rad i još mnogo toga', komentira student Zvonimir

internetska veza. Marko Komerički, direktor UVI eSports Hrvatska, zadovoljan je osiguranim uvjetima natjecanja. Također smatra kako će se mnogo studenata odazvati na ovo natjecanje. Sigurno će okupiti mnoge "Možda će na početku biti malo problema pri formiranju timova i selekcijskih procesa, ali će se to u kratkom roku sve brzo posložiti. Uz to prostor i oprema će im svakodnevno biti dostupni za vježba-

Što se igra?

nje, selekcijske procese, prijateljske susrete, ili za slične potrebe. Na studentima je da to iskoriste", objašnjava Komerički. U prvo natjecanje su uključene igre poput League of Legends, koje se će igrati u timovima, no i Hearthstone koji se igra u pojedinačnim kategorijama. U budućnosti se Komerički nada kako će sve više studenata biti zainteresirano za ovaj tip sporta, te se priključiti eSports sceni. "Vjerujemo da i u ovoj grani sporta imamo velike talente i nadamo se da ćemo ih uskoro i pronaći", komentira Komerički. Sport kao aktivnost nije tu samo da bi se studenti fizički kretali. Ronaldo Babić, student Kineziološkog fakulteta, vidi i još jednu pozitivnu stranu eSporta. "Sigurno je mnogo studenata koje će taj oblik natjecanja privući te da će se zabaviti i možda sklopiti nova prijateljstva. Tko voli nek izvoli!", komentira Ronaldo.

Na prvom eSports natjecanju u ovoj akademskoj godini, igrat će se League of Legends (5vs5), CounterStrike: Global Offensive (5vs5), Pro Evolution Soccer (2vs2) i Hearthstone (pojedinačno). Svaki fakultet može prijaviti jednu ekipu, a isti igrači mogu igrati više igara. Natjecanje iz eSporta održat će se u Studentskom centru u Zagrebu.

Lifestyle 31

BROJ 31, studeni 2017.

Izbori ljepote Koncept odabira za neke je zastario, a upitni su i standardi

namirnica mjeseca

Bi li Marilyn Monroe danas bila plus size model? Da.

ika Poljak i Valentina Jackiv prva su i druga pratilja ovogodišnjeg Izbora miss Hrvatske za miss Svijeta. Nika završava studij marketinga i komunikacija dok Valentina predavanja privodi kraju na Učiteljskom fakultetu. Obje tvrde kako im je studij na prvom mjestu, a Izbor su shvatile kao izvrsnu prigodu za nezaboravno iskustvo. Sanja Sarnavka, predsjednica udruge B.a.B.e. i predsjednica upravnog odbora Kuće ljudskih prava o Izboru za miss kaže da žene moraju znati zašto ulaze u to i nipošto ne smiju sanjati snove o slavi koji se najčešće neće ostvariti. "Ako se prijavljuje radi novca koji joj može omogućiti studiranje, otvaranje nekog posla, uspjeh u karijeri, onda to ima nekog smisla jer će tako najlakše doći do potrebnog novca. Mora znati koji joj je cilj i strategija kojom će ga postići. A nikako postati robom za jednokratnu uporabu", rekla je Sarnavka.

'Bilo bi u redu birati i mistera Universa. Kruha i igara za sve, a ne samo za sredovječne bogate heteroseksualce', istaknula je Sanja Sarnavka Izbor za Miss Hrvatske 2017. godine

zine dimenzije apsolutno iznad nekakvog opće proklamiranog standarda tjelesnih dimenzija. Ona je prekrupna za današnje pojmove. Danas industrija ljepote propisuje idealne mjere koje su teško dostižne bez estetPopravljanje 'nedostataka' Izbori za najljepše nekoć su ske kirurgije, velikog odricanja, bili jako popularni jer je bila uz trošenje goleme svote novca riječ o rijetkoj prigodi u kojoj na 'popravljanje nedostasu se žene odvažile skidati taka'. Djevojke se već u javnosti. Sarnavka tvrdi sa sedamnaest godina da, ako se već podilazi zapodvrgavaju operakonima tržišta, i uza sve tivnim zahvatima. I više žena na položajima to je tužno", pojamoći, bilo bi u redu bisnila je Sarnavka. S druge strarati i mistera Universa. "Kruha i igara za ne, ovogodišsve, a ne samo za srenje pratilje tvrde da ni dovječne bogate heu jednom teroseksualce", istatrenutku nisu knula je Sarnavka i osjećale pritisak upozorila na to da organizacije vezano je sa svih strana sve uz svoj izgled. više serviranih sa"Temelj kojim se držaja o konceptivodio Izbor je 'ljema ljepote. "Kad gledamo pota sa svrhom'. kroz povijest, poPojam ljepote je zaista individustaje smiješno kad netko kaže 'pa zna alna percepcija, se što je ljepota'. djevojke su preDanas bi, recimo, divne svaka na Marilyn Monsvoj način, ono što smo mi treroe, žena koja je stvarno fascinibale pokazati ocjenjivalo rala gotovo sve se u nekoliko heteroseksualne kategorija muškarce, koja sport, talent, je slovila kao intervju, ljepotica nad top model i ljepoticama, kategorija vjerojatno bila multimediismijana jer su nje- Valentina Jackiv BORIS MATAKOVIĆ

Šipak - junak Drugog svjetskog rata

BORIS MATAKOVIĆ

Tekst: Lara Perošević

Tekst: Tea Mihanović

Nika Poljak

Direkcija Izbora za miss Hrvatske na naš je upit odgovorila kako ćemo surađivati samo ako članak bude napisan u pozitivnom ozračju ja", rekla je Nika. Kruna je jedna Ni jedna ni druga nisu imale velika očekivanja, ali bile su svjesne da će kruna pripasti samo jednoj od njih. "Red, rad i disciplina bili su mi glavni motivatori i, naravno, pobjeda. Nadmašila sam samu sebe, nadala sam se pobjedi", priznala je Nika. Djevojke su suglasne da bi se voljele nastaviti baviti modnim svijetom jer zaista uživaju u tome, a Nika je istaknula da je već dobila nekoliko ponuda koje još razmatra, dok Valentina za-

sad nema ozbiljnije planove. "Trenutačno mi je fakultet na prvom mjestu, ali u budućnosti bih se voljela naći u svijetu mode", objasnila je svoje planove Valentina. Studenti, kako se čini, smatraju pak da se percepcija izbora za miss u javnosti promijenila ili je čak pogrešna. Studentica Marisabel Majić mišljenja je da javnost ima i dosta predrasuda prema misicama te da se nerijetko sasvim pogrešno smatra kako su one neobrazovane. Njezin kolega Stjepan dodao je da društvo danas više ne gleda na izbore za misicu kao na nešto važno. No Sarnavka tvrdi da će ovakvi izbori ljepote trajati dok se od njih bude gomilao profit. "Izbori za missice ljepote već su pomalo zastarjeli, jer uz Instagram i internetske portale može se nagledati golih ženskih tijela do mile volje. Postojat će dok se iz njih bude mogao izvlačiti kakav takav profit. Tržište je jače od svega", pojasnila je. S tim se poistovjetila i Nika koja se nada da će se Izbor vratiti na prijestolje na kojem je nekada bio jer "zaslužuje mjesto u našem društvu - mnogo daje, a malo traži". I dok su s jedne strane Nika i Valentina iskusile jedinstvenu prigodu u životu, a Sarnavka upozorila na pozadinsku priču samog natjecanja, direkcija Izbora za hrvatsku misicu na naš je upit odgovorila kako će surađivati samo ako članak bude napisan u pozitivnom ozračju.

Temperature su sve niže pa vam donosimo najjači prirodni štit u borbi protiv prehlade i gripe. Većina zagrebačkih studenata na početku svake akademske godine susreće se s brojim savjetima o blagodatima šipka i njegovoj pomoći u preživljavanju hladne zagrebačke jeseni. Najsnažnije djelovanje ima na naš imunološki sustav. O tome svjedoči priča iz Drugog svjetskog rata. Pomorske blokade u kojoj su njemačke podmornice potapale trgovačke brodove koji su plovili prema Britaniji, spriječile su opskrbu "velikog otoka" voćem. To je rezultiralo masovnim zdravstvenim tegobama. Tadašnje Ministarstvo hrane naredilo je prikupljanje šipka i masovnu proizvodnju sirupa. Proizvedeni sirup prodavao se po niskim cijenama, a majkama s djecom dijelio se u zdravstvenim ustanovama. U medijima je objavljen recept s detaljnim uputama za kućnu pripremu sirupa, a vama ga donosimo u nastavku. Ako ste tijekom čitanja ovog članka kihnuli ili vam je procurio nos, vrijeme je da posjetite svoju najdražu kumicu na Dolcu jer kako narodna poslovica kaže: "Gdje raste šipak, nisu potrebni ljekari!"

RECEPT: Britanski ratni sirup od šipka

Potrebno vam je: - 1 kg šipka - 620 grama šećera - 1,9 l vode - sterilne bočice

Priprema:

Dok prokuhavate 1,9 litru vode, sameljite kilogram šipka pa ga uspite u nju. Kada smjesa zakipi, skinite je s vatre i ostavite 15 minuta. Dobivenu tekućinu prebacite u krpu pa ostavite iznad čiste posude da iskapa. Tri puta ponovite cijeđenje kako biste odstranili sve oštre dlačice šipka. Dok kuhate sok na laganoj vatri, polako dodajte 620 grama šećera pa miješajte pet minuta. Gotov sirup ulijte u sterilizirane bočice i čuvajte na tamnom i hladnom mjestu!

travel tips

32 Zadnja

BROJ 31, studeni 2017.

Spakirajte se za put uz pomoć PackPoint aplikacije Gotovo svaki put vam se dogodi da nešto zaboravite ponijeti na put? S PackPoint aplikacijom izgledi za to će se drastično smanjiti. Kada prvi put uđete u aplikaciju, odaberete spol, odredište, datum i duljinu putovanja. Zatim odaberete kategorije koje vas zanimaju na vašem putovanju, npr. plaža, svečana večera, snježni sportovi, kamping, planinarenje, djeca… itd. Prema tim kategorijama i prema vašem spolu, aplikacija kreira golem popis stvari od kojih se možda neke sami ne biste ni sjetili ponijeti, a usput izbaci trenutačnu vremensku prognozu za vaše odredište. Zgodno, zar ne? Mia Meglić

Od ove akademske godine čitajte nas ONLINE

www.GlobalNovine.eu

križaljka AUTOR:

XANT

Rakija s mas�ksom

Radnik koji prebacuje normu

Kozmetički franc. brend

Also Known As

Veliki haikuist, Matsuo

Zavičaj starih Elamita

Metar

Srpska glumica (Ruža vjetrova)

PORTAL PO MJERI STUDENATA

pet za pet Glumica Knightley

Zenonova ﬁl. škola

Maksim od milja Pjevačica Sandé

Poli�čar Iz Zimbabvea, Robert

Ruskia negacija Izbaci� slinu

Bivši otok na Dunavu Portugalski model (sa slike) Služi za preradu hmelja Evo, eno

... u oku Ili ... u peti

U us�ma pušača Japanska nošnja

Montoya iz The Princess Bride Azijska država Helenin otmičar

Grad u S Njemačkoj

Staro ime za Osječanina East Šarene papige, are

Pande se hrane kakvim lišćem? a) eukaliptusa b) trske c) palme d) bambusa

Smjesta Hatzeov junak (... i Mara)

Š�pavci (akrapi) Strano muško ime (Ljubo!)

Do, ..., Mi Ka Pe ...

Orsula od milja Italija

Koja je životinja ušla u Guinnessovu knjigu rekorda jer je "reciklirala" najviše plastičnih boca? a) pas b) mačka c) hrčak d) koza

ODGOVORI:

1. a), 2. d), 3. b), 4. c), 5. a)

1 2 3 4

šok i vjeverica

Guinnessova knjiga rekorda najčešća se krade iz knjižnica. Oko 10 posto svjetskog stanovništva su ljevaci. Klasična violina sadrži oko 70 različitih drvenih dijelova. Srce plavog kitova teško je koliko i prosječan automobil.

globalko

Tip dijamanta; neboder

sudoku

Gdje obitavaju koale i klokani? a) u Sjevernoj Americi b) u Kini c) u Australiji d) u Africi

Kako se zove prilagođavanje nekih životinja bojom i oblikom tijela okolišu? a) dioptrija b) mimikrija c) zoologija d) letargija

Rođak ironično, rođo Druge, ostale

Koje je pasmine najmanji pas na svijetu? a) čivava (Chihuahua) b) mops c) pekinezer d) bigl

5 6 7 8

Psi mogu čuti veliki raspon zvukova koje ljudsko uho ne može otkriti. Trudnoća u slonova traje oko dvije godine. Slon je jedan od rijetkih sisavaca koji ne mogu skočiti. Meduza se sastoji od oko 95 posto vode.

premetaljka

Prema Amazonu, najčitanije knjige na Kindleu su Biblija, životopis Stevea Jobsa i "Igre gladi".

10 11

Kad se nilski konj uzruja, znoj mu postane crven.

Za vrijeme prosječnog života čovjek proizvede toliko sline da bi mogao napuniti dva bazena.

O Hrvatskoj i Sloveniji odlučuje:

BISTRA DRUŽINA! —————————— ———

Autor: XANT