Global broj 17, svibanj 2016.

Novine za studentska i društvena pitanja, kulturu i sport

ISSN 1849-4722

www.fpzg.unizg.hr

/GlobalNovine @GlobalNovine @global_novine

Broj 17 / Godina 3 / svibanj 2016.

Foto: Nika Mokos

VISOKO OBRAZOVANJE

INTERVJU: ŽELJKO KRUŠELJ

‘Ustavna tužba vjetar Novinarima i je u leđa diskriminaciji danas preostaje studenata stručnih studija’ glavom kroz zid Str. 2-3

Str. 11

ZAŠTO STUDENTI ODLAZE?

Stipendijom krpaju minus na računu u koji su upali zbog stipendije

Str. 4-5

2

Studentski život

Svibanj 2016.

IMPRESSUM GLOBAL

Novine studenata FPZG-a

Izdavač

Fakultet političkih znanosti, Lepušićeva 6, Zagreb Za izdavača izv. prof. dr. sc.

Lidija Kos-Stanišić Voditelj projekta doc. dr. sc. Igor Kanižaj Glavni urednik Igor Weidlich kontakt@igorweidlich.com

Zamjenica glavnog urednika Dora Kršul dora.krsul@gmail.com

Urednik – mentor Zlatko Herljević zlatko.herljevic1@gmail.com

Uredništvo Irena Domitrović, Silvija Vuković (Studentski život, Srednja), Tina Ozmec-Ban, Matina Tenžera (Kultura), Tibor Trupec (Tehnologija, Reportaža, Zadnja), Marija Gaura (Novac, Poduzetništvo), Filip Ožbolt, Mislav Lugonjić (Sport), Dora Kršul (Intervju, Kolumne/ Komentari/Mišljenja), Hanan Nanić (Svijet/EU), Nina Vujčić (Lifestyle), Nika Mokos (Fotografija) Lektura Snježana Babić Višnjić Voditeljica promocije Kristina Balun global-promocija@fpzg.hr

Community manageri Dora Kršul dora.krsul@gmail.com

VISOKO OBRAZOVANJE Žestoke reakcije na postupak rektora Sveučilišta u Zag

‘Ustavna tužba vjetar je u leđa diskriminaciji studenata stru Vlatko Cvrtila ističe da inicijativa Sveučilišta prema Ustavnom sudu ne pridonosi razvoju visokog obrazovanja nego postiže suprotno

G Dora Kršul

U

dora.krsul@gmail.com

stavni sud Republike Hrvatske 20. travnja donio je odluku da Zakon o Hrvatskom kvalifikacijskom okviru mora na doradu, i to u dijelu koji se tiče 7. razine HKO-a u vezi sa specijalističkim diplomskim stručnim studijima koji se iz spomenute razine uklanjaju. Prema odluci suda, studenti koji su završili stručne studije moraju završiti odgovarajući sveučilišni razlikovni program kako bi u kvalifikacijama bili izjednačeni sa studentima sveučilišnih studija. Pitanje koje se nameće jest što ova odluka znači za otprilike 55.000 studenata stručnih studija?

Matea Grbac, studentica druge godine specijalističkog diplomskog stručnog studija na VERN-u, odluku Ustavnog suda smatra - sramotnom.

“U svijetu je sasvim normalno da postoje magistri struke i magistri znanosti i točno je definirana njihova razlika.

Ova odluka na mene će itekako utjecati. Studenti stručnih studija i sada su već diskriminirani na tržištu rada jer po završetku svog diplomskog studija dobivaju titulu stručnog specijalista koja nigdje nije priznata”, ističe Matea i dodaje kako je odluka Ustavnog suda samo novi vjetar u leđa trenutačnoj situaciji.

Smatra kako će studentima stručnih studija stvoriti još veće muke na tržištu rada. Njezina kolegica Sara s treće godine stručnog poreznog studija Pravnog fakulteta u Zagrebu smatra da ova odluka ništa značajno neće promijeniti.

“Zakon o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju otprije propisuje da doktorski studij mogu upisati samo osobe sa završenim sveučilišnim diplomskim studijem. Dakle, odluka neće djelovati diskriminirajuće na mene jer smo već otprije diskrimini-

rani na tržištu rada koje ne prepoznaje našu titulu. Ne shvaćam zašto je problematično da su sveučilišni i stručni studiji na istoj razini, osobno ne vidim nikakve relevantne razlike među njima, barem ne u praksi”, pojašnjava svoj stav.

Sara dodaje kako studiji na istoj razini nikome ne škode, ali zato olakšavaju zapošljavanje tisućama studenata, i to ne samo na hrvatskom nego i na europskom tržištu rada.

O novonastaloj situaciji upitali smo i predsjednika Hrvatskog studentskog zbora Aleksandra Šušnjara. Smatra kako postavljanje sveučilišnih i stručnih studija na istu razinu HKO-a ne bi trebalo biti problematično, “ali ih je onda potrebno uskladiti u svim drugim pogledima osiguranja kvalitete i uvjeta studiranja”.

STUDENTSKI PREDSTAVNICI ŠUTE, STUDENTI NE Šušnjar dodaje kako se u najuspješnijim europskim binarnim sustavima te dvije vrste studija odvijaju prema vrlo sličnim uvjetima, te se jedino razlikuju u ishodima učenja i vrstama (ali ne i razini) kompetencija koje nude studentima.

“Nadam se da ćemo ovakvu situaciju uspjeti uskoro postići i u Hrvatskoj”, zaključuje predsjednik HSZ-a.

Nažalost, iz drugog nacionalnog predstavničkog tijela, Vijeća studenata veleučilišta i visokih škola RH, do zaključenja broja nismo dobili odgovore na naše upite. Šutnja u Vijeću posebno je problematična s obzirom na to da su se studenti stručnih studija, koje Vijeće studenata predstavlja, mimo njih počeli obraćati javnosti.

Tako se inicijativa studenata stručnog studija javne uprave Pravnog fakulteta u Zagrebu javnosti obratila priopćenjem u kojem upozoravaju na izostanak reakcije studentskih predstavnika, ali i ministra Šustara. Raspravu o cije-

Hrvoje Šoljić hrvojesoljic95@gmail.com

Fotoagencija Pixsell Dizajn i prijelom Atlantis atlantis@atlantis-design.hr

Tehnička podrška Story Editor redakcijski sustav Tisak Tiskara Novi list, Zvonimirova 20a, Rijeka Kontakt za čitatelje global.novine@gmail.com ISSN 1849-4722

Ustavni sud u rekordno je brzom roku, nakon nepuna tri mjeseca, donio odluku o Foto: Marko Lukunić/Pixsell suglasnosti s Ustavom Zakona o HKO-u

Što je Hrvatski kvalifikacijski okvir?

Hrvatski kvalifikacijski okvir (HKO) je reformski instrument kojim se uređuje cjelokupni sustav kvalifikacija na svim obrazovnim razinama u Republici Hrvatskoj i to kroz standarde kvalifikacija utemeljene na ishodima učenja i usklađene s potrebama tržišta rada, pojedinca i društva u cjelini. Prema HKO-u, svaka stečena kvalifikacija u Hrvatskoj ima svoju razinu. Postavljanje kvalifikacije na određenu razinu HKO-a omogućava povezivanje razina kvalifikacija stečenih u RH s razinama Europskog kvalifikacijskog okvira (EQF) što pak omogućava prepoznatljivost kvalifikacija stečenih u RH na hrvatskom i europskom tržištu rada.

Upravo je Zakon o HKO-u utvrdio povezivanje HKO-a s EQF-om.

‘Sveučilište se zauzima za vrhunsku kvalitetu stručnih studija’ Vijest o podnošenju ustavne tužbe kao i odluci suda o Zakonu o HKO-u izazvala je mnoge reakcije. Bivši ministar Željko Jovanović za portal srednja.hr ocijenio je kako je zahtjev za ocjenu ustavnosti potpuno promašen te da su rektorove tvrdnje o kvalifikacijama u ustavnoj tužbi pogrešne. Institut za razvoj obrazovanja tužbu Sveučilišta u Zagrebu smatra “profesionalno neprihvatljivom te društveno neodgovornom i štetnom” i poručuju da Ustavni sud ne bi trebao biti mjesto oblikovanja obrazovne politike.

Rektor zagrebačkog sveučilišta Damir Boras za HRT je rekao kako je “Sveučilište ovim potezom štitilo razine sveučilišnih studija i zauzimalo se za vrhunsku kvalitetu stručnih studija”. Najviše reakcija među studentima stručnih studija izazvala je kontroverzna izjava Josipa Meseca, dekana Geotehničkog fakulteta Varaždin, koji je rekao da će izjednačavanjem sveučilišnih i stručnih studija nastati još veća konkurencija.

Podršku inicijativi Sveučilišta u Zagrebu dale su i hrvatske sveučilišne novine Universitas, tekstom glavnog urednika Duška Čižmića Marovića “Visoke škole nisu fakulteti. Veleučilište nije Sveučilište” u 78. broju. Čižmić Marović piše kako “bi ova ustavna presuda mogla postati ugaoni kamen za očuvanje dominacije javnoga obrazovanja u hrvatskom visokoobrazovnom prostoru”. Podsjetimo, nakladnici Universitasa su Sveučilište u Splitu i Sveučilište u Zagrebu. loj problematici svode na pitanje zašto Sveučilište u Zagrebu želi diskriminirati vlastite studente stručnih studija.

Apeliraju na resorno ministarstvo da ih u skladu sa svojim djelokrugom zaštiti “jer studenti moraju biti fokus visokoobrazovnog sustava” te dodaju da je nevjerojatno da u Hrvatskoj nije tako.

Podsjetimo, rektor Sveučilišta u Zagrebu Damir Boras potkraj siječnja podnio je Ustavnom sudu prijedlog za pokretanje postupka ocjene ustavnosti Zakona o HKO-u, predlažući da se Zakon ukine. Ustavni sud u rekordno je brzom roku, nakon nepuna tri mjeseca, donio spomenutu odluku, ali ne i odluku o samom ukidanju zakona kako je zatražio rektor Boras (op.a. istom sudu trebalo je čak pet godina da odluči o ustavnoj

tužbi udruge GONG, a koja je tražila uvid u evidenciju osoba koje dolaze na sastanke u Banske dvore).

EUROPSKA DIMENZIJA Na ustavnu tužbu i odluku suda, za Global se osvrnuo i Vlatko Cvrtila, predsjednik Vijeća veleučilišta i visokih škola RH. Ističe kako inicijativa Sveučilišta u Zagrebu prema Ustavnom sudu ničime ne pridonosi razvoju visokog obrazovanja nego postiže suprotan učinak. Dodaje kako “ostaje nepoznanica koji su bili njihovi motivi jer ono što je pojašnjeno u javnosti, ne daje nam dovoljno jasnu sliku o tome”.

Cvrtila odluku suda ne smatra katastrofalnom i ističe da je sud potvrdio jednakovrijednost sveučilišnih i stručnih stu-

Studentski život

grebu Damira Borasa

a već postojećoj učnih studija’ Zakon o Hrvatskom kvalifikacijskom okviru našao se na Ustavnom sudu na prijedlog rektora zagrebačkog sveučilišta

Foto: Nika Mokos/Global

dija, a bilo kakvu promjenu razine za stručne studije vidi kao korak unazad ukupnog sustava visokog obrazovanja s dugoročno pogubnim i diskriminirajućim posljedicama.

Dodatno pojašnjava kako “odluka Ustavnog suda ne bi trebala ni na koji način utjecati na bivše, sadašnje i buduće studente stručnih studija, odnosno njihove diplome s obzirom na to da je hrvatski sustav visokog obrazovanja preko kvalifikacijskog okvira omogućio njihovo priznavanje u drugim državama, pa nema razloga taj sustav mijenjati na štetu jednog dijela studenata

u Hrvatskoj”. Zaključuje kako će Vijeće VIVŠ zaštitu interesa studenata stručnih studija pokušati ostvariti kroz institucije RH, a ako u tome ne uspije, obratit će se institucijama Europske unije.

O europskoj dimenziji priče razmišljali su saborski zastupnici SDP-a, Domagoj Hajduković, Peđa Grbin i Damir Tomić, uputivši zastupnička pitanja ministrima Šustaru i Kovaču i upozorivši ih na mogućnost sankcija Europske komisije zbog uklanjanja specijalističkih diplomskih stručnih studija iz razine 7 HKO-a.

Kako kažu, ovakva odluka Ustavnog suda zadire u slobodu tržišta, što je u EU-ovoj mjerodavnosti. Međutim, iz predstavništva Europske komisije u Hrvatskoj rekli su nam kako odluka o tome na kojoj će razini nacionalnog kvalifikacijskog okvira biti uvrštena određena kvalifikacija stoji na državama članicama.

“Podsjećamo kako je Europski kvalifikacijski okvir preporuka, pa tako ne može ni biti sankcija”, poručuju iz predstavništva te dodaju kako se primjećuje da države članice uvrštavaju iste, odnosno slične, kvalifikacije na različitim razinama nacionalnih okvira.

VAN NA USAVRŠAVANJE Odluka o ukidanju dijela Zakona o HKO-u vezanog za specijalističke diplomske stručne studije počinje vrijediti 31. prosinca ove godine, a MZOS bi do tada trebao donijeti potrebne izmjene i dopune spornog dijela zakona. Osnivanje povjerenstava, odnosno, radnih skupina na kojima će se raspravljati i predlagati rješenja za izmjene i dopune zakona, najavili su Rektorski zbor, Vijeće veleučilišta i visokih škola te samo Ministarstvo.

S obzirom na nestabilnu političku situaciju u zemlji i gotovo svakodnevna medijska pisanja o raspadu Vlade i saborske većine, pitanje je hoće li MZOS uspjeti odraditi potrebne izmjene i dopune. Do tada, studenti stručnih studija i dalje će odlaziti na usavršavanja u brojne europske zemlje s binarnim sustavom obrazovanja koji zaista funkcionira u praksi.

Omejec: Nema degradacije stručnih studija Za dodatno tumačenje aspekata ustavne odluke upitali smo Jasnu Omejec, predsjednicu Ustavnog suda Republike Hrvatske, te profesora Branka Smerdela s Katedre za ustavno pravo Pravnog fakulteta u Zagrebu. Omejec je naglasila da je zadaća suda štititi postojeći ustavni okvir, a Smerdel je istaknuo kako je ustavna odredba o autonomiji sveučilišta (članak 67. Ustava) ignorirana pri “zbrzanoj reformi” prilikom uvođenja binarnog sustava i pristupanja bolonjskoj deklaraciji. Na naš upit o eventualnoj kontradiktornosti u ustavnoj odluci (s jedne se strane ističe kako se radi o dva “društveno jednako vrijedna sustava visokog obrazovanja”, a s druge se ustavnom odlukom uklanja stručne studije s razine koju su dijelili sa sveučilišnima), Omejec nam je pojasnila kako kontradiktornosti, a ponajmanje degradacije stručnih studija – nema. “U pravnom smislu nije riječ o manje ili više vrijednim, nego o različitim studijima, koji zahtijevaju različitu pravnu valorizaciju”, rekla nam je Omejec. Smatra kako treba biti uporan i u javnosti neprekidno “razbijati loše i pogrešne predrasude o stručnim studijima kao ‘društveno manje vrijednim’ samo zato što se oni u pravnom smislu razlikuju od sveučilišnih”. Profesor Smerdel dodaje kako je bitno pitanje zapravo koliko su ostvarena velika očekivanja od stručnih studija, što, Foto: Patrik Maček/Pixsell kako kaže, ne ocjenjuje Ustavni sud.

Svibanj 2016.

3

SC Oglas u kojem poslodavac od studenata traži pet godina iskustva

Na Facebooku ismijani uvjeti, Student servis: Ništa nije čudno Mnogi studenti počinju s radom na freelance projektima vrlo rano, kaže poslodavac Vuković G Silvija svuk11@gmail.com

S

tudentski posao koji traži pet godina iskustva čini se nerealan. Jedan takav prije nekoliko dana zabavio je društvene mreže i javnost. Student servis Zagreb objavio je oglas kontaktnog centra Echo u kojem stoji da se traže studenti s pet godina programerskog iskustva.

Uzmemo li u obzir da fakulteti u pravilu traju pet godina, još je lakše pretpostaviti da će se student koji odgovara opisu posla teško pronaći. Kontaktirali smo poslodavca za kojeg se ispostavilo da se hrvatskim jezikom ne služi najbolje. Andrej Grčman, vlasnik tvrtki Echo kontaktni centar (HR) i ODMEV klicni center (SI), rekao je da su slobodno radno mjesto objavili na više mjesta te, iako ih primarno zanima dugoročna suradnja, nisu isključili mogućnost da bi njihovim uvjetima mogao odgovarati i student. “Što se tiče očekivanog iskustva od pet godina, koja su vas prilično začudila: mnogi počinju s radom na različitim freelance-projektima vrlo rano, mnogi imaju studentski status i s 26 godina života. Dalje, u trenutku objave oglasa mislili smo da izvanredni studenti imaju studentska prava, no poslije smo utvrdili da to nije tako”, objasnio je Grčman koji se opravdao činjenicom da su ipak novi na hrvatskom tržištu.

Osim posebnih znanja i vještina koje se traže u oglasu, mnogima je zasmetala i nepismenost. Riječ absolvent, umjesto apsolvent, postala je predmetom smijeha.

“Java_Script i absolvent bile su gra-

Prepravljen oglas za posao na stranicama Student servisa

Foto: Screenshot

Studentima prilagoditi uvjete Studentski pravobranitelj Sveučilišta u Zagrebu, Matija Kikelj, kaže da je moguće da student zadrži status redovnog studenta i uvjete za rad preko student servisa, ali također smatra da je teško očekivati značajan broj kandidata za ovakav posao.

“Dužan sam upozoriti kako je studentski rad zamišljen kao privremeni i povremeni rad uz studijske obveze na fakultetu, stoga bi poslodavci trebali o tome voditi računa te samim time obratiti pozornost na odmjerenosti i prikladnost uvjeta koje postavljaju pred kandidate koji su studenti”, dodaje. matičke greške, povezane s prijevodom, za koje se ispričavam”, objasnio je Grčman.

U novom oglasu na stranicama studentskog servisa, te su greške ispravljene. Ovaj slučaj za sobom je povukao pitanje kako funkcionira Student servis i zna li uopće kakve sve ponude za po-

sao objavljuje. Iz Student servisa Zagreb odgovorili su nam da provjeravaju sve poslove, a i poslodavce. Posebno onda kada je nešto sumnjivo.

Objašnjavaju i kako uvjeti za ovaj posao nisu čudni. Potvrđuje to i činjenica da se na natječaj javilo desetak studenata.

PLENUM NA FILOZOFSKOM Spali na samo jedan posto studenata

Zanimaju ih i šire društvene teme

Ujčić G Gea geaujcic@hotmail.com Kruljac G Ivor ivorzk@gmail.com

V

iše od dvije trećine studenata Filozofskog fakulteta izjasnilo se “bezuvjetno protiv” suradnje s Katoličkim bogoslovnim fakultetom. Pokazali su to rezultati ankete provedene na 2070 studenata. Anketu je među studentima proveo Studentski zbor iako uprava fakulteta na zahtjev za provođenje ankete nije odgovorila još od sredine travnja.

Rezultate ankete komentirala je i Tea Radović, jedna od sudionica Plenuma.

Istaknula je je da čak i studenti koji se slažu sa suradnjom traže točno definirane uvjete pod kojima će se suradnja provoditi. Iz analize izmijenjenih ugovora, točnije članka 27, vidi se mogućnost uzajamna uređivanja kolegija, što Plenum shvaća kao kršenje autonomije Fakulteta.

Podsjetimo, nakon odbijanja prvotnog ugovora o suradnji, ovih je dana donesen izmijenjeni prijedlog ugovora. U njemu stoji da će studenti umjesto krsnog lista za dvopredmetni studij na KBF-u i FF-u morati položiti razredbeni ispit na oba fakulteta. To djelomično rješava problem diskriminacije pri upisu. Međutim, Plenum je u raspravi zaključio da se radi samo o kozmetičkim prepravcima koji ne rješavaju glavni problem.

Anketa koju je Studentski zbor proveo na 2070 studenata pokazala je da se dvije trećine studenata protive suradnji Filozofskog i Katoličkog bogoslovnog fakulteta

Foto: Sandra Grego

Fokus Plenuma s vremenom se promijenio. Osim prvotnog zahtjeva o zaustavljanju suradnje sada zahtijevaju i smjenu dekana Vlatka Previšića. Jedan od razloga koji navode za smjenu je “autokratski odnos prema Statutu Fakulteta i Fakultetskom vijeću”. Uz to, smatraju da je Previšić inicirao sporne ugovore i tako pokrenuo val neza-

‘Nije važno koliko je ljudi nego što Plenum izglasa’, kazao je sudionik na jednom Plenumu

dovoljstva na Fakultetu. Zamjeraju mu i što još nije raspisan natječaj za izbor novog dekana, unatoč tome što njegov mandat uskoro istječe zbog napunjenih 70 godina života.

S druge strane Plenum, kao tijelo političkog pritiska samih studenata, drastično gubi na posjećenosti te ga posjećuje samo oko jedan posto studenata.

“Nije važno koliko ljudi ima, nego što Plenum izglasa”, kazao je sudionik na jednom od Plenuma. Iako ova izjava stoji, nedostaje joj dio da izglasano treba i provesti. Postupno se smanjivao broj ljudi koji su dolazili na sastanke, a paralelno i funkcionalnost radnih grupa. Radović smatra da se odaziv smanjio zbog nadolazećih ispitnih rokova, ali i zato što su glavne teze plenuma već definirane. “Ostali Plenumi su samo dogovori o tehničkim stvarima”, zaključila je.

Podršku Plenumu dale su i mnoge civilne udruge. Kako “ruka ruku mije”, tako Plenum podržava njih. Dok Radović tvrdi da se tako pokret proširuje na druge društvene probleme, student Petar Stjepan Soldo smatra da je to itekako opravdano.

“Plenum ne bi trebao postojati samo zbog problema na faksu nego i za izražavanje stavova studenata o problemima u društvu općenito”, govori. Ipak, dodaje da to studentima nije toliko važno koliko stvari koje se tiču izravno njihova fakulteta.

4

Studentski život

Svibanj 2016.

PREDSTAVLJAMO DOBITNIKE REKTOROVE NAGRADE PRIZNANJE Studenti FSB-a W.R.A.P.A.M-om oživjeli pneumatiku

Nije važno čemu služi, ali robot privlači poglede

G Marija Vranić

Walking Robot Actuated by Pneumatic Artificial Muscles

marijavranic96@gmail.com VELI cINA JE VAzNA ostvaruje 20 minuta neprekidna hoda

I

nspirirani kretanjem četveronožnih životinja, studenti Fakulteta strojarstva i brodogradnje samostalno su kreirali robota koji se kreće umjetnim pneumatskim mišićima i on im je donio Rektorovu nagradu. Hrvoje Brezak, Dominik Sremić i Valentino Štahan tako su oživjeli pneumatiku, slabo zastupljeno područje mobilne robotike.

W.R.A.P.A.M. ili punim nazivom Walking Robot Actuated by Pneumatic Artificial Muscles kreće se u sva četiri smjera i ostvaruje 20 minuta neprekidna hoda.

PROCES RADA Studenti ističu da ih je profesor Željko Šitum nadahnuo i potaknuo da se prijave za Rektorovu nagradu. Na njegovu su inicijativu prije nešto malo više od dvije godine pokrenuli izradu robota. Tada nisu imali na umu Rektorovu nagradu niti je ona bila prvotni cilj projekta, htjeli su samo praktično primijeniti stečeno znanje. U prvoj fazi izrade robota sudjelovali su Dominik i Hrvoje, a onda im se u fazi razvoja “pameti” robota priključio Valentino koji je u tim donio svježe ideje i praktična rješenja za probleme kojih je itekako bilo tijekom mukotrpnog rada na robotu.

Nakon dvije godine osmišljavanja i realiziranja svake ideje, pismeni rad oduzeo je samo nekoliko dana i nije im predstavljao nikakvu teškoću.

Sredstva za financiranje projekta bila su osigurana u samom početku, ali alat kojim su se studenti koristili tijekom izrade robota bio je problem. S neprimjerenim alatom teško su postizali željenu preciznost zbog čega je izrada robota trajala znatno dulje nego što je predviđeno.

Ističu situaciju u kojoj su zbog stupne bušilice, koja im je pri bušenju radila pomak od jednog milimetra, morali baciti konstrukciju na kojoj su radili dva dana i početi ispočetka. Zbog takvih problema nedostajalo je i vremena pa su na robotu radili paralelno s predavanjima i učenjem te studentskim po-

Mladi FSB-ovci ostvarili su uspjeh svojim robotom i za svoj rad dobili priznanje Foto: Privatna arhiva

slom. Ni to im nije uništilo volju za radom te su znali cijelu noć provesti u radionici, a ujutro redovno sudjelovati na predavanjima.

Robot je predstavljen na Smotri Sveučilišta u Zagrebu, Danima Fakulteta strojarstva i brodogradnje u Zagrebu, okupljanju robotičara Hrvatske na Fa-

Studenti su na robotu radili paralelno s predavanjima i učenjem te studentskim poslom. Ni to im nije ubilo volju za radom te su znali cijelu noć provesti u radionici, a ujutro redovno sudjelovati na predavanjima

kultetu elektrotehnike i računalstva te na mnogobrojnim drugim manifestacijama gdje privlači poglede znatiželjne publike.

ZNANJE I ISKUSTVO “Uvijek se iznenadimo broju ljudi koje privuče naš robot. Zbog svojih dimenzija i buke koju pravi, magnet je za posjetitelje koji ipak više vole vidjeti ovakvu demonstraciju uživo nego čitati plakat”, istaknuo je Hrvoje Brezak. Najčešće pitanje koje znatiželjna publika postavlja izrađivačima robota jest: “Čemu to služi?”.

Hrvoje, Dominik i Valentino su objasnili da robot nema praktičnu upotrebu i ne može obavljati neki zahtjevan proces, ali njegova vrijednost su znanje i iskustvo koje su studenti stekli tijekom dugotrajne izrade.

Veliki susret tvrtki i studenata Ove godine organizatori bilježe velik porast interesa tvrtki u odnosu prema lani

N

ajveći studentski sajam poslova Job Fair održao se na FER-u 12. godinu za redom. Taj događaj već dugo godina organiziraju studentske udruge KSET i BEST, uz pomoć Centra za karijere FER-a koji se od ove godine uključio u organizaciju.

Cilj projekta je upoznati studente tehničkih fakulteta s tvrtkama koje pružaju studentsku praksu i moguće zaposlenje. S druge strane tvrtke koje sudjeluju na ovome događaju, imaju prigodu upoznati svoje potencijalne visokoobrazovane zaposlenike i predstaviti se kratkim predavanjima. Ove godine organizatori bilježe velik porast

‘Stipendijom u kojem s

Medak G Zrinka zrinka95@gmail.com

K

ašnjenje isplate državne stipendije razljutilo je studente koji već mjesecima čekaju isplatu dobivena novca. Novac od stipendije trebao bi olakšati studiranje, a nekim studentima on je jedan od preduvjeta za studiranje uopće. Budući da je većina studenata dobila državnu stipendiju zbog slabijeg socioekonomskog statusa, postavlja se pitanje kako je moguće da ti isti studenti prežive gotovo cijelu akademsku godinu bez stipendije na koju su računali pri upisu tekuće godine studija.

JOB FAIR Google, Microsoft i mnogi drugi predstavili se mladima

Ivić G Patricia patricia.ivic@gmail.com

PITAMO SE ZAŠTO ODLAZE Studenti o

interesa tvrtki u odnosu prema lani.

Prošle je godine sudjelovalo 25 tvrtki, a ove čak 48. Organizatori u budućnosti žele organizirati ovaj sajam više puta na godinu kako bi rasporedili što više tvrtki te tako pomogli studentima koji iz godine u godinu pokazuju sve veći interes za Job Fair. “Izrazito nam je važna uključenost u studentsku za-

Foto: Fotosekcija KSET-a

jednicu, s projektima koji se konstantno organiziraju, s praksama koje tvrtke same nude. Važno je sudjeluju li u FER-ovim praksama, surađuju li s Job Fairom dulje, ali i želimo da na sajmu bude različit niz područja, da imamo pokriveno područje elektrotehnike, računarstva, telekomunikacija”, objasnio je Bruno, član KSET-a.

Ove su godine već tradicionalno sudjelovale neke od najpoznatijih tvrtki na svijetu, Microsoft i Google, ali i neke manje, poput Communis, HR Cloud, REC Global, koje su svojim predavanjem privukle mnogo studenata. Velika atrakcija i poseban partner ovogodišnjeg Job Faira bila je najpoznatija hrvatska startup tvrtka Rimac Automobili.

NAVIKNUTI NA KAŠNJENJE Činjenica je da ni prijašnjih godina državna stipendija nije bila isplaćivana redovito po mjesecima, ali nikad studenti nisu dočekali kraj ljetnog semestra bez stipendije. Već je kraj svibnja, a novac još nije uplaćen na račune studenata. Naime, do sad su konačni rezultati natječaja bili objavljivani u siječnju, a novac bi počeo stizati u ožujku. Nažalost, studenti su već navikli na to da zimski semestar ne računaju na novac od stipendije. Ali ove godine stanje se još više pogoršalo.

“Teško je jer mi roditelji svako malo moraju slati novac, a plaća od ljetnog posla je otišla kad smo se snalazili po stanovima dok se dom obnavljao, što je bio golem trošak. Zar je previše očekivati od države da nam osigura koliko-toliko bezbrižno studiranje?”, pita se studentica Tajana Kelava te dodaje kako je stipendiju očekivala najkasnije sredinom travnja.

Prijave na natječaj počele su 18. siječnja i trajale su do 12. veljače 2016. godine. Privremeni rezultati objavljeni su 8. travnja. Budući da su prijašnjih godina nakon isteka roka za podnošenje prigovora konačne rang-liste bile objavljene relativno brzo, studenti su nestrpljivo čekali gotovo mjesec dana do objave konačne liste. To se dogodilo tek 11. svibnja. Ali tu priča ne prestaje, studenti su još morali potpi-

sati ugovore, te ih dostaviti poštom na adresu Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta.

Petra Šimunović, koja je stipendiju dobila zbog slabijeg socioekonomskog statusa, problem kašnjenja stipendije sagledava iz šire perspektive.

“Ljutita sam jer svi govore o tome kako mladi odlaze iz zemlje i kako je to velik problem, a kada je riječ o pitanjima koja se izravno tiču mladih, kao što je ova stipendija, čini se da nikome nije stalo i opet postajemo marginalizirana skupina umjesto da smo prioritet društva”, smatra Petra, i nadodaje kako je najgore što tako dugo nije bilo nikakvih obavijesti pa nije mogla točno znati kada će biti stipendija.

“To je novac za koji znamo da ga moramo dobiti, ali zapravo ne možemo računati na njega jer neće doći u vrijeme kad nam je najpotrebniji, a to je za vrijeme trajanja akademske godine”, ističe Petra.

Mnogim studentima stipendija služi da pokriju dugovanja koja su nastala u razdoblju čekanja njezine isplate. Tako je i Matei Brajković, koja radi preko studentskog servisa, što joj je primarno sredstvo financiranja, a ako plaća kasni, ona je primorana zadužiti se, jer stipendija još nije isplaćena.

“Tko je god poslao upit kada će biti objavljeni konačni rezultati dobivao je odgovor - uskoro. Ne možete poslovati s nekim i napisati mu ‘uskoro’. Najbolje da mi, kad trebamo platiti struju i vodu, na uplatnici napišemo - uskoro”, tvrdi Matea.

“Ovo sve što se sada događa sa studentima dobitnicima nije rezultat samo neisplate stipendija nego baš tog bezobraznog ignoriranja”, dodaje Matea. ŠTO KAŽE MINISTARSTVO Ministarstvo se izjasnilo da je kašnjenje isplate stipendije studentima uzrokovano “procedurom donošenja Pravilnika o uvjetima i načinu ostvarivanja prava na državnu stipendiju, privremenim financiranjem za 2016. godinu jer Ministarstvo nije imalo informaciju o ukupno predviđenim financijskim sredstvima za 2016. godinu, a samim time

GLOBAL PROSLAVIO ROĐENDAN U TOSTERU

Dvije su nam godine tek!

P

rošle su dvije godine otkako je mala skupina novinarskih entuzijasta s Fakulteta političkih znanosti izdala prvi broj studentskih novina Global. Bilo nas je tada malo, a malo je bilo i čitatelja. Do danas se ekipa novinara i fotografa višestruko povećala, za nas pišu i studenti drugih fakulteFoto: Ivan Giljanović ta, ali i srednjoškolci. No ono što Globalovce najviše veseli - sve su češći prizori studentske, ali i šire populacije koja tekstove i teme Globala čita, komentira, prenosi ili na njih reagira.

Global svoja vrata i danas ima otvorena za sve koji žele “brusiti” svoje novinarsko iskustvo, a ponosni smo i na Posebnu Rektorovu nagradu koju smo primili 2015. godine. Nažalost, omaškom kod prijave za nagradu tada nismo spomenuli sve koji su s nama od početaka vrijedno i požrtvovno radili na kreiranju novina kakve danas imamo, pa su tako izostavljeni Matea Petrović, Anja Stanko, Teuta Butuči i Petra Buljan. Uredništvo Globala ovim im se putem ispričava na propustu.

Drugi rođendan Globalovci su proslavili u klubu Toster 7. svibnja, a vjerujemo da ćemo i iduće godine moći nazdraviti uz još veću redakciju s još više novinara, a nadamo se i čitatelja. Do čitanja! (Global)

Studentski život

Svibanj 2016.

5

ogorčeni jer isplatu zaslužene državne stipendije moraju čekati do kraja akademske godine

m krpam minus na računu sam zbog - stipendije!’

‘Tko je god poslao upit kada će biti konačni rezultati dobivao je odgovor - uskoro. Najbolje bi bilo da mi, kad trebamo platiti struju i vodu, na uplatnici napišemo - uskoro’, kaže stipendistica Matea

Studenti diljem Hrvatske križaju dane na svojim kalendarima u nadi da će baš sutra sjesti dugo išćekivana stipendija Foto: Irena Domitrović/Global

Stipendije NZPUSS-a isplatit će ministarstvo Studenti ove godine neće moći računati ni na stipendije Nacionalne zaklade za potporu učeničkom i studentskom standardu. Iako je natječaj za dodjelu stipendija trebao biti raspisan još u veljači, do danas - ništa. Razlog za to je bizaran. Prošloga je ljeta jedini zaposlenik Zaklade, ravnatelj NZPUSS-a Davor Babić, podnio ostavku, a natječaj za izbor novog ravnatelja nikada nije raspisan. Predsjednica Upravnog odbora, Lidija Gašparović je za portal MojFaks. com izjavila kako treba provesti postupak novog zapošljavanja u skladu s Odlukom Vlade. No, jedan neimenovani oporbeni političar za dnevne je novine izjavio da “ona nije željela raspisati natječaj za novog ravnatelja, niti natječaj

za dodjelu stipendija, nego je čekala promjenu vlasti”.

Začudo, nitko se nije sjetio imenovati vršitelja dužnosti na toj poziciji. Ni s promjenom vlasti se nije dogodio pomak.

Zaklada je dobila četiri milijuna kuna iz proračuna, no kako će ih isplatiti, ako tehnički ne postoji? Ostavkom Babića i neraspisivanjem natječaja za izbor novog ravnatelja, Zaklada je prestala funkcionirati. Telefon je isključen, prostorije u Ilici 24 ostale su prazne, društvene mreže su neaktivne, kao i e-adresa, a domenu nzpuss.hr je navodno preuzeo bugarski poduzetnik. Iz MZOS-a pak poručuju da će imenovati novog ravnatelja te isplatiti novac do kraja kalendarske godine. (M. Dalmacija)

i o broju planiranih stipendija, produženjem roka dostave podataka za studente izvan RH zbog prikupljanja podataka o prihodima u 2015. zbog čega je rok za dostavu dokumentacije produžen do 31. ožujka te velikim brojem pristiglih prigovora na privremene rezultate natječaja što je utjecalo na produljenje procedure donošenja Odluke”.

Osim zbog kašnjenja, dio stipendista negoduje i zbog određenog broja studenata koji studiraju na privatnim fakultetima, a dobitnici su državne stipendije u E kategoriji, odnosno na temelju slabijeg socioekonomskog statusa. “Cijelo vrijeme se izjednačava studente državnih i privatnih fakulteta, a po ovome se može vidjeti koliko su studenti privatnih fakulteta privilegirani”, tvrdi studentica Tajana, a s njom se slaže i Petra koja smatra da ljudi koji studiraju na privatnom fakultetu “očito imaju dovoljno novca pa im stipendija ne treba”.

STIPENDIJE ‘IMUĆNIMA’ S druge strane studenti privatnih fakulteta objašnjavaju da nisu oni svi imućni, kao što je uvriježeno mišljenje. Jure Andričić, student privatnog fakulteta, koji je dobio stipendiju u E kategoriji, tvrdi da nisu svi s privatnih fakulteta dio bogate elite i da mnogi te fakultete upisuju jer imaju izdašne programe financijskih olakšica za studente u kojima prepoznaju potencijal.

Na privatnom fakultetu studira i Tina Kolić, koja je također dobitnica stipendije u E kategoriji. Ističe da njezina obitelj nije bogata, iako to mnogi misle zbog fakulteta. Smeta joj kada se drugi žale na to da studenti privatnih fakulteta ne bi trebali dobiti stipendiju.

“Ima ljudi koji mogu bez problema platiti školarinu, ali postoje ljudi koji i nisu u baš takvoj mogućnosti, pa krvavo rade i trude se da bi to mogli ostvariti”, naglašava Tina.

“Tko brani ljudima slabijeg ekonomskog stanja da imaju dobro obrazovanje? Stalno se govori, svi smo jednaki, svi imamo ista prava, ali u ovakvim situacijama čovjek može vidjeti pravu istinu”, zaključuje Tina.

ISKUSTVO ZLATA VRIJEDI 2016. Jednaki uvjeti za sve

P

rojektu Iskustvo zlata vrijedi 2016., koji već četvrtu godinu za redom organizira Poslovni dnevnik, cilj je omogućiti jednake uvjete svima koji žele nešto postići stručnom praksom. Već dvije godine organiziraju prakse u uglednim hrvatskim tvrtkama studentima s invaliditetom.

Antonija Alar iz Poslovnog dnevnika kaže da su u dvije godine primili više od sto prijava. Zadovoljna je odzivom s obzirom na to da su, kako kaže, studenti s invaliditetom sramežljivija i povučenija skupina te ne tako mnogobrojna. Važno je napomenuti da su za petero studenata s invaliditetom osi-

U dvije godine primljeno je sto prijava, a petero studenata našlo je i stalan posao

gurali i stalan posao kod svojih partnera.

Ove godine uveli su novitete u projekt te odlučili pomoći i onima slabijeg materijalnog stanja. Primarni je cilj da studenti steknu samopouzdanje “te iz prve ruke upoznaju radni svijet kako bi kasnije lakše našli stalan posao”.

Svjesni su da je potreba za ovakvim i sličnim kampanjama stalna te su svakako jedan od primjera kako bi to u

primjeni trebalo funkcionirati. Alar ipak napominje da smo mnogo napredovali u odnosu prema stanju prije deset godina. Poslovni dnevnik prošle je godine pokrenuo još jedan projekt Hrvatska pamet Hrvatskoj. Kroz taj projekt nagrađuju studente s najboljim poslovnim idejama. Iznimno je važno i povjerenje koje im iskazuju njihovi partneri.

“Ono što je važno napomenuti kada govorimo o sličnim projektima jest da je među poslodavcima i tvrtkama koje s nama surađuju izražena volja da pomognu, a iz toga proizlazi kako je samo bilo potrebno da ih neko okupi na jednom mjestu i drago mi je da je to upravo Poslovni dnevnik”, zaključila je.

Pitanje koje se često postavlja kad su u pitanju isplate državne stipendije je i to zašto se isplate provode isključivo preko PBZ-a. Odgovor na to pitanje iz Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta nismo dobili, a PBZ navodi da ne mogu “komentirati uvjete iz natječaja”, po čemu se može zaključiti da je natječaj bio raspisan. Kontaktirali smo Hrvatsku narodnu banku koja kaže da im nisu poznati konkretni kriteriji kojima se rukovodi bilo koji uplatitelj novčanih sredstava prilikom izbora kreditne institucije pa tako ni u ovom slučaju, ali ističu da “kada se radi o uplatama jednog isplatitelja sredstava namijenjenih većem broju korisnika, dosadašnja iskustva su pokazala da je odluka o izboru jedne kreditne institucije u takvim situacijama najčešće motivirana željom da transakcije budu efikasnije i da se lakše kontroliraju”. Također, studenti zbog stipendije mogu račun u banci lako otvoriti i zatvoriti. Naime, PBZ ne naplaćuje otvaranje, vođenje i zatvaranje žiroračuna u kunama za studente te izdaje platnu karticu po žiroračunu u kunama bez naknade.

Prigovori i apsurdi Nakon objave privremenih rezultata natječaja, studenti su imali rok od osam dana za podnošenje prigovora. Od ukupno 506 primljenih prigovora u E kategoriji, uvaženo ih je 89, a još nisu ispravljene sve pogreške. I nakon prigovora neki su studenti ostali zakinuti za bodove, pa moraju ponovno slati prigovor i nadati se konačnom ispravku. To se, primjerice, dogodilo i blizankama koje ispunjavaju potpuno iste kriterije, a dobile su različit broj bodova.

Kao i svake godine, dokumente su poslale u istoj kuverti, a jednoj sestri uopće nisu zabilježili prijavu. Nakon što je poslala prigovor, pogreška je ispravljena i dodijeljeni su joj bodovi, ali ne svi. Apsurdno, ovog je puta s istim uvjetima dobila 300 bodova manje od sestre.

POLOŽAJ STUDENATA

Omogućuju plaćenu praksu za studente s invaliditetom

Horvat G Tamara thorvat1997@gmail.com

Zašto se isplate provode samo preko PBZ-a?

Šušnjar hrvatski predstavnik u Europskoj studentskoj uniji

P

Foto: Marko Lukunić/Pixsell

redsjednik Hrvatskog studentskog zbora, Aleksandar Šušnjar, izabran je u Norveškoj za člana izvršnog odbora Europske studentske unije. Želi nastaviti raditi na poboljšanju položaja studenata, ali sada na europskoj razini.

“U trenutku kada preuzmem dužnost člana izvršnog odbora preuzet ću obvezu promicanja potreba i interesa svih studenata u Europi, ali naravno da će mi kao prioriteti i ciljevi i na ovoj europskoj razini ostati one brige studenata koje sam doživio tijekom predstavljanja studenata u Hrvatskoj”, rekao je Šušnjar za Global. (S. Vuković)

PROJEKT UNAPRJEĐIVANJE KVALITETE VISOKOG OBRAZOVANJA UZ PRIMJENU HKO-a Ako u mlade ulože vrijeme i novac, onda ih i zaposle

Ozmec-Ban G Tina tina.ozmecban@gmail.com

I

ako je potkraj travnja na Hrvatskom zavodu za zapošljavanje prijavljeno 362 diplomiranih politologa i 595 diplomiranih novinara, Ivana Šimek iz HZZ-a tvrdi kako nema razloga za brigu o ova dva zvanja.

“Novinari i politolozi su, uz ekonomiste, zvanja koja imaju široku lepezu zanimanja u kojima mogu raditi”, izjavila je Šimek te nadodala da poslodavci od mladih očekuju upravo ono što ti smjerovi omogućuju: sposobnost snalaženja i donošenja odluka, ali i kreativnost te poslovnu komunikaciju. Filip Labor, diplomirani politolog s godinu dana provedenih na burzi prije dobivanja ugovora na određeno u struci, ne slaže se s tom izjavom te tvrdi da je mijenjanje zanimanja moguće samo u teoriji. “Razlog za to bilo bi loše kotiranje politologa na ljestvici kompetencija i potencijalne koristi u odnosu prema, na primjer, pravnicima ili pak ekonomistima”. S Filipom se slažu i podaci istraživanja koje je proveo FPZG. Više od pola diplomiranih i nezaposlenih novinara i politologa izjavilo je da je najveći problem njihove nezaposlenosti upravo manjak poslova koji zahtijevaju njihovo obrazovanje.

“S obzirom na to da sam završila srednju ekonomsku školu, na burzi sam tražila posao s tim zvanjem, iako nisam bila oduševljena. U devet mjeseci koliko sam bila na burzi, dobila sam ponudu za posao ekonomista i dvije ponude

za stručno osposobljavanje za zanimanje novinara”, priča Martina Lovaković, diplomirana novinarka, koja je nakon stručnog osposobljavanja dobila posao na neodređeno.

Stručno osposobljavanje način je stjecanja iskustva koje poslodavci očekuju od mladih. Tako se odmiču od teorije koje su naučili na fakultetu te svladavaju praktični dio rada. Također, poslodavac tijekom godine dana formira osobu da bi nakon isteka ugovora za stručno osposobljavanje ponudili stalan posao.

Tijekom prethodne godine iz evidencije nezaposlenih izašlo je 136 politologa i 170 novinara uključenih u stručno osposobljavanje bez zasnivanja radnog odnosa. Međutim, ne postoji jamstvo ostanka na radnom mjestu nakon isteka stručnog osposobljavanja, što pokazuju i podaci o upisu u evidenciju nezaposlenih potkraj travnja iz prethodnog radnog odnosa, gdje se izdvaja 137 politologa i 316 novinara. Šimek navodi kako je upravo istek ugovora najčešći razlog ostanka bez posla.

“Mladi dobivaju otkaz najčešće zbog financijske naravi. Poslodavci se danas financiraju putem različitih projekata, te po završetku projekta mladima ne produljuju ugovor”, kaže Šimek.

Napominje i kako poslodavcima nije u interesu uložiti u mladu osobu na stručnom osposobljavanju vrijeme, trud i novac da ga prilagode za posao, a zatim ga ne zaposliti na neodređeno.

ISTRAŽIVANJE Kako novinari i politolozi nađu posao nakon diplome

Svakom drugom posao u struci, ali bez ugovora na neodređeno

Domitrović G Irena domitrovic.irena@gmail.com

O

glasi, internetske stranice, portali, poznanstva, veze - potraga za poslom po završetku fakulteta mnogima je prava noćna mora, pogotovo ako nikad nisu radili u struci tijekom studiranja. Diplomirani novinari i politolozi svoj posao najčešće nađu putem oglasa u medijima i na internetu ili preko prijatelja.

To je samo jedan od podataka do kojeg je došla skupina istraživača s Fakulteta političkih znanosti u sklopu projekta Unaprjeđivanje kvalitete visokog obrazovanja uz primjenu HKO-a.

ISKUSTVO JE GLAVNI FAKTOR Po završetku studija gotovo pola novinara i više od 60 posto politologa uspije pronaći posao u struci, ali najčešće ga obavljaju preko ugovora o stručnom osposobljavanju za rad bez zasnivanja radnog odnosa, ugovora na određeno vrijeme ili ugovora o djelu. Malo ovih zaposlenika sklopit će ugovor o radu na neodređeno vrijeme. Iz Hrvatskog zavoda za zapošljavanje ističu da je najveći razlog za to nemilosrdno tržište i veliki financijski izdaci.

Kao problem pri pronalasku posla ističe se nedostatak iskustva, koji se može kompenzirati stručnim osposobljavanjem. To je program koji traje do godinu dana, uz naknadu od 2400 kuna, a pohvalan je podatak da svaka druga osoba ostaje zaposlena na radnom mjestu na kojem je odradila stručno osposobljavanje.

U slučaju novinara i politologa, iz HZZ-a ističu kako upravo ove skupine imaju najšire mogućnosti zapošljavanja, zahvaljujući brojnim kompetencijama stečenim obrazovanjem.

A da je potraga za prvim poslom kao

Nedostatak iskustva kompenzira se stručnim osposobljavanjem, a pohvalan je podatak da svaka druga osoba ostaje zaposlena na radnom mjestu na kojem ga je odradila

Od svih novinara i politologa koji predaju životopise poslodavcima, svaki drugi nađe posao u struci

“Potraga za Nemom”, uvjerio se Ivan Nekić, diplomirani novinar koji je godinu dana po završetku studiranja tragao za poslom.

“U mom slučaju, posao nakon fakulteta je bilo dosta mukotrpno pronaći”, svoju priču započinje Ivan i ističe da je aktivno tražio, volontirao i da je još tijekom obrazovanja bio među boljim i aktivnijim studentima. To sve nije bilo dovoljno, a nakon jednogodišnje potrage, zaposlio se u struci putem mjere stručnog osposobljavanja. Poslom je, tvrdi, zadovoljan, i dodaje da radi sve relevantno u odnosima s javnošću, dok neki njegovi kolege “znaju samo skuhati kavu”.

Željana Radić, diplomirana politologinja, imala je više sreće pri pronalasku posla, jer je odmah po završetku fakulteta počela raditi u struci, i to najprije na stručnom osposobljavanju, a potom je potpisala i ugovor o radu.

PRVI POSAO NIJE ZADOVOLJIO Kada se zaposle, malo novinara i politologa prođe obuku, i to češće onu neformalnu nego formalnu. Istraživanje je pokazalo da čak četvrtina novinara i trećina politologa nema nikakvu obuku, što potvrđuju i Željana i Ivan koji su prošli samo onu neformalnu.

Prvi posao nakon fakulteta dosta je teško pronaći, smatra Željana. A jednom

Foto: Nika Mokos/Global

kada ga studenti pronađu, brzo ga promjene, tvrdi 60 posto ispitanika. Najčešće je to zbog pronalaska boljeg posla, ili isteka ugovora, otkaza ili završetka stručnog osposobljavanja. Iz HZZ-a dodaju da je još jedan od razloga promjene posla i nezadovoljstvo poslodavca zaposlenikom, ali to se događa mnogo rjeđe. “Želim se nadati kako će se situacija u Hrvatskoj razvijati nabolje. Znam da to možda zvuči kao znanstvena fantastika u Hrvatskoj 2016., no zaista bih htio ostati ovdje. Nadam se da me situacija neće primorati da iz nje odem, ali ni to nije isključeno ako mi egzistencija ovdje bude ugrožena”, zaključuje Ivan.

ZARADA U prvoj godini rada studentima FPZG-a plaća najčešće 2000 do 3000 kuna

Plaće treba prilagoditi tipu zaposlenja Ožbolt G Filip filip.ozbolt7@gmail.com

S

Infografika: Hrvoje Šoljić

POSLODAVCI

tudenti Fakulteta političkih znanosti u prvoj godini svoga rada najčešće zarađuju između 2000 i 3000 kuna na mjesec.

Podatke pokazuje istraživanje provedeno na tom fakultetu među završenim studentima politologije i novinarstva.

Podaci o prvoj plaći otkrivaju da mnogim novinarima plaća ne prelazi pet tisuća kuna, a politolozi prednjače na popisu onih koji od prvog honorara zarade šest ili više tisuća kuna. Jelena Bagarić, studentica pete godine studija novinarstva, volontirala je četiri godine, a to joj je iskustvo omogućilo dobivanje posla u poznatoj medijskoj kući.

“Volontirala sam na jednom sportskom portalu i tako skupljala iskustvo koje me poslije dovelo do mojih sadašnjih poslova”, ističe Jelena. Iako je zadovoljna svojim trenutačnim poslom, na svom prvom

radnom iskustvu susrela se s mnogim problemima. “Nije valjalo što sam dosta radila, a nisam bila plaćena. Jedino to, ali budući da sam obožavala svoj posao, nisam imala drugih primjedbi”, govori studentica diplomskog studija novinarstva.

I među politolozima mnogo je uspješnih studenata koji povezuju posao i fakultet, a jedan od njih je Ivan Barić, student pete godine, koji radi u međunarodnoj konzultantskoj tvrtki. Svojim prvim poslom u struci jako je zadovoljan, a sam smatra kako su studentske plaće univerzalne, odnosno nisu prilagođene tipu zaposlenja.

“Naporno je balansirati fakultetske obveze s poslom, ali iskustvo koje dobivam je neprocjenjivo i zahvalan sam na prilici da stječem praktična znanja u svojoj struci dok sam još na fakultetu. Smatram da je moja plaća prilagođena hrvatskim ekonomskim okolnostima te mogu reći kako sam zadovoljan”, napominje Ivan.

Većina diplomiranih novinara poslove dobiva u vodećim medijskim kućama, dok se politolozi zapošljavaju u ministarstvima, Europskom parlamentu ili ostaju na Fakultetu političkih znanosti. Goran Vidmar, student druge godine politologije, ne očekuje mnogo od prve plaće.

“Mislim da naša realnost nije takva da se mladima koji su tek završili fakultet povjeravaju najodgovorniji poslovi pa je često i plaća proporcionalna tome. Pretpostavljam da prva plaća neće ponuditi spektakularan novčani iznos, važnija mi je mogućnost ozbiljnog napredovanja”, ističe Goran, a slično razmišlja i Mihaela Prnjak, studentica novinarstva na istoj godini.

Uvjete poslodavaca prema studentima smatra nepravednima, a nakon studija ipak očekuje bolje uvjete. “Što se tiče plaće nakon završetka studija očekujem minimalnu plaću od 4000 kuna. Samim time smatram da je to poticaj mladom čovjeku da napreduje”, zaključuje.

Tekst je nastao u sklopu projekta Unaprjeđivanje kvalitete visokog obrazovanja uz primjenu HKO-a, koji provodi Fakultet političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu. Projekt sufinancira Europska unija.

Studentski život

Svibanj 2016.

7

STREET ART Mjesec krajobrazne arhitekture

Studenti crtežima započeli revitalizaciju potoka Bliznec Na natječaj studenata udruge USKA odazvalo se 12 osoba koje su obogatile prostor potoka s 11 street art djela

Ravbar G Barbara barbara.ravbar17@gmail.com

S Mnogima je problem što prezervativ treba navući ‘u pogrešnom trenutku’, kaže ginekolog Bagović

Foto: Nika Mokos /Global

KONDOMI Studenti štede kao da miran san nema cijenu

Izvlače se na ‘bolji osjećaj’ pa zaborave spolne bolesti

Ujčić G Gea geaujcic@hotmail.com

S

tavljaj kondome, ou je - već dugo pjeva TBF i podsjeća slušatelje na važnost sigurnog seksa. No dok TBF pjeva čini se da mnogi ne čuju. To govori i ginekolog Damir Bagović, podsjećajući da su pojave sifilisa i gonoreje, bolesti gotovo zaboravljenih u Europi, danas u porastu. Te se bolesti javljaju, prije svega, zbog neadekvatne ili nepostojeće zaštite. Većina studenata to zna, no mnogi se odlučuju ne iskoristiti svoje znanje u praksi. Studenti i studentice koji prakticiraju seks bez zaštite složno odgovaraju da su zaštitu, primarno prezervative, prestali koristiti jer ih smatraju preskupima. Uz to ističu kako je “bolji osjećaj bez njih”.

PITANJE KOMOCIJE Cijene najpoznatijeg brenda prezervativa u Hrvatskoj kreću se od 20 do 25 kuna za kutijicu s tri kondoma. Ako pretpostavimo da osoba ima seksualne odnose dvaput na tjedan, godišnje će na kondome potrošiti 800 kuna, dakle,

Ako pretpostavimo da osoba ima seksualne odnose dvaput na tjedan, godišnje će na kondome potrošiti 800 kuna, dakle, vrijednost više od 70 obroka u menzi ili par pomodnih tenisica

je mjesečno potrošiti 150 kuna i mirno spavati nego se brinuti svaki put kad njoj menstruacija zakasni dan ili dva”, rekao je dvadesetogodišnji student Sveučilišta u Zagrebu. S tim se složila i jedna njegova kolegica.

“Nije to tako skupo, kad pogledaš, postoje i paketi s 12 komada, a i ne plaća ih samo jedna osoba nego ih kupujemo zajedno, jer ih i koristimo zajedno”, rekla je.

vrijednost više od 70 obroka u menzi ili par pomodnih tenisica.

S konstatacijom da su kondomi preskupi slaže se i doktor Bagović, no podsjeća da su “prezervativi zakon jer općenito svi razmišljaju o mogućnosti trudnoće, dok su s druge strane prezervativi ipak i najvažnije - zaštita od spolno prenosivih bolesti”.

Doktor Bagović osvrnuo se i na pitanje “boljeg osjećaja bez zaštite”.

“Uporaba prezervativa ne umanjuje bitno fizički osjećaj pri spolnom odnosu. Više je to pitanje ‘komocije’. Naime, prezervativ treba navući ‘u pogrešnom trenutku’”, kaže doktor.

“Cura i ja ne želimo dijete. Lakše nam

ZNAJU, A IGNORIRAJU Od deset sugovornika za ovaj članak, deset je seksualno aktivno, a od toga ih pet prakticira seks bez zaštite. Nitko od studenata sugovornika još nije spreman za djecu. Anketa provedena za ovaj članak nikako se ne može smatrati reprezentativnom za cjelokupnu studentsku populaciju, ali govori nešto o toj populaciji.

Prvo, to je populacija spolno aktivnih mladih ljudi; drugo, ti mladi ljudi upoznati su s važnosti zaštite i, treće, mladi ljudi ignoriraju to što o zaštiti znaju i činit će to dok im se ne dogodi nešto što će ih “udariti” tamo gdje najviše boli.

VERN Predstavljena konferencija OBRAD koja će se održati 2. i 3. lipnja

Prilika za učenje od Izraelaca Prezentacije, paneli, dobre prakse, okrugli stolovi i radionice u Zagrebu

Gaura G Marija marija.gauraa@gmail.com

N

a VERN-u je predstavljen program prve konferencije OBRAD (Obrazovanje i rad) koja će se održati 2. i 3. lipnja u Muzeju suvremene umjetnosti u Zagrebu, a organiziraju je Veleučilište VERN’, Sveučilište u Zagrebu i Hrvatska udruga poslodavaca (HUP), uz Izrael kao zemlju partnera. Konferenciju i programski format predstavili su Zina Kalay Kleitman, veleposlanica Izraela u Republici Hrvatskoj, Branko Štefanović, predsjednik Upravnog vijeća Veleučilišta VERN’ te Iva Biondić, direktorica razvoja Grupe VERN’ i direktorica programa konferencije OBRAD. “Na konferenciji će sudjelovati mnogo stručnjaka iz sektora obrazovanja, IT-a i startupa te ostalih područja u kojima je Izrael vodeća zemlja na svijetu, a među njima će govoriti i dobitnica

Nobelove nagrade za kemiju. Suradnja obrazovnog i gospodarskog sektora u Izraelu uvjetovana je kulturom stvaranja, ali i sigurnosnim okolnostima u našoj zemlji, što potiče stanovništvo na ostanak u zemlji i razvoj društva. Iz naših ćete iskustava vidjeti kako se suradnja obrazovanja i gospodarstva može

poticati drukčije”, istaknula je veleposlanica Kalay Kleitman.

U sklopu konferencije održat će se više predavanja, prezentacija dobrih praksi, panela, okruglih stolova i radionica, a sve na temu mogućih aspekata suradnje između obrazovnog sustava i gospodarstva.

Branko Štefanović, Zina Kalay Kleitman i Iva Biondić na predstavljanju OBRAD-a Foto: Petar Vučetić

tudentska inicijativa, kreativne ideje i malo rada i truda doveli su do izvanrednih rezultata u projektu Udruge studenata krajobrazne arhitekture (USKA). Travanj se u svijetu obilježava kao mjesec kajobrazne arhitekture, a zagrebački studenti odlučili su ga obilježiti novim projektom pod nazivom StreamArt čija je tema bila revitalizacija prostora uz potok Bliznec.

“Za potok Bliznec odlučili smo se jer smatramo kako je to nepravedno zapostavljen dio kampusa Agronomskog fakulteta s visokim boravišnim potencijalima, a kao jedan od rijetkih očuvanih zagrebačkih potoka predstavlja i ekološki važan faktor u urbanom kontekstu”, objasnio je Mate Rupić, predsjednik USKA-e.

Naglasio je da članovi udruge smatraju kako je šteta da tisuće studenata svaki dan prođu stazom kraj potoka, a da ga jedva primijete i upravo je cilj street art akcije bilo usmjeriti pozornost na potok.

Istočni zid starog gospodarskog objekta pokraj potoka studenti su ukrasili s 11 street art djela. Tema su bili zagrebački potoci, ekologija voda, ihtiofauna i rijeka Sava, a na natječaj se odazvalo 12 sudionika.

“Zadovoljni smo odzivom studenata, od umjetnika koji su pridonijeli projektu do kolega koji su pružili podršku. Ostaje žal što je većina sudionika gotovo isključivo studenti krajobrazne arhitekture, no budući da je to studij i struka s naglaskom na likovnom izričaju, vjerojatno je nešto što je očekivano”, rekao je Mate i nadodao kako u daljnjim fazama projekta planiraju uključiti i kolege s ostalih fakulteta.

Revitalizacija potoka Blizneca nastavlja se, a sljedeće faze projekta podrazumijevale bi provođenje ankete među studentima i djelatnicima, studentske radionice na temu rješenja za uređenje prostora potoka, a zbog neposredne blizine parka Maksimir koji je zaštićen kao povijesno važna prostorna cjelina, studenti se nadaju i suradnji s konzervatorima.

Sredinom travnja 2016. studenti su u tri dana nacrtali čak 11 slika na zidu starog gospodarskog objekta na kampusu Agronomskog fakulteta Foto: Udruga USKA

DANI FAKULTETA

Rođendane kreativno slavili ERF, PMF, PBF i ADU

Horvat G Tamara thorvat1997@gmail.com

S

redinom travnja Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet obilježio je 54. obljetnicu svoga postojanja.

Tako je Centar za rehabilitaciju ERF-a omogućio svima koji su zainteresirani za sudjelovanje u projektima otvoren pristup. Studentica Dina Levačić u sklopu je humanitarne akcije “Dina za Anđele” preplivala 20 kilometara od Trogira do Splita. Cilj humanitarne akcije podizanje je svijesti o važnosti rehabilitaciji i potrebama osoba s teškoćama u razvoju te invaliditetom. Sav prihod od prodaje majica i kemijskih olovaka namijenjen je udruzi Anđeli.

U čast 70. obljetnice osnutka Prirodoslovno-matematičkog fakulteta i 140. obljetnice početka nastave prirodoslovlja na Sveučilištu u Zagrebu 21. travnja održan je jednodnevni festival prirodoslovlja i matematike. Festival je činilo sedam manifestacija: Noć bi-

ologije, Dan otvorenih vrata – Fizika danas, Otvoreni dan kemije, Otvoreni dan geologije, Geofizika uživo, Otvoreni dan geografije i Otvoreni dan matematike. Iako znanstveno-istraživačke djelatnosti PMF-ovaca danas čine više od 20 posto znanstvene produkcije Sveučilišta u Zagrebu, vidljive su teškoće za studente, s obzirom na to da su odsjeci fakulteta smješteni na nekoliko lokacija. Njima će u znanstvenom i razvojnom području uskoro doći kraj završetkom kompleksa PMF-a na Horvatovcu.

U sklopu predstavljanja Dana Prehrambeno-biotehnološkog fakulteta 23. travnja organizirane su razne radionice te su posjetitelji mogli doznati nešto više o konopljinu ulju, GMO-u i toksinima u hrani.

Na dan Akademije dramske umjetnosti, početkom svibnja, položen je vijenac u znak sjećanja na raketni napad u Zagrebu 1995. te je organizirana podjela Dekanovih nagrada.

8

Studentski život

Svibanj 2016.

ERASMUS Studij turizma u toploj i prekrasnoj turskoj Antaliji

U zemlji gdje studentu nije cool biti apolitičan Turski su gradovi poput europskih metropola. Ipak, čim napustite urbana mjesta i kročite u sela, susrest ćete potpuno novi svijet u kojem vlada siromaštvo

Barišić G Mateja mateja.barisic11@gmail.com

Članice se bave prikupljanjem donacija i podizanjem svijesti Foto: Službena fotografija

AMERIKA Dubrovčanka na razmjeni u SAD-u

Sorority nije leglo šminkerica koje se opijaju Njezino sestrinstvo nije nalik na one s velikih ekrana Grego G Sandra sandragrego21@gmail.com

S

estrinstvo (sorority) samo je paravan za opijanje, manipulaciju članova i koristi razne testove kojime se mora dokazati vlastita vjernost i podređenost, mislila je Katia Hudspeth, studentica koja je iz Dubrovnika otišla studirati u SAD na Rochester Institute of Technology, RIT. “Kad sam prvi put došla ovdje, nije mi padalo na pamet pridružiti se sestrinstvu jer sam, kao i većina ljudi koji su izvan te sfere, imala stereotipe vezane uz njih, ali sam poslije shvatila da je ipak riječ o sasvim normalnim curama, a ne šminkericama iz filmova”, tvrdi Katia, koja je danas članica sestrinstva Delta Phi Epsilon. Njezino sestrinstvo nije nimalo nalik na one s velikih ekrana, a njegove se članice aktivno bave prikupljanjem donacija i podizanjem svijesti o poremećajima u prehrani te cističnoj fibrozi.

Katia je iz Dubrovnika na kampus u Rochesteru stigla kao studentica neodređenog smjera. Nakon tri semestra, kroz program koji joj je, kako kaže, pomogao donijeti odluku, opredijelila se za hotelijerstvo i turistički menadžment s koncentracijom na događajima i event-menadžmentu, na kojem je nastava fokusirana na projekte i praktični rad, a u programu koji je odabrala mora odraditi tri prakse kako bi mogla diplomirati. Praksu ne mora tra-

žiti sama jer postoji centar za pronalazak prakse koji povezuje studente s poslodavcima, među kojima su i tvrtke poput Googlea, Applea, Microsofta i IBM-a.

“Ovakav mi pristup učenju mnogo više odgovara od onoga s kojim sam se prije susretala u srednjoj školi, jer sam imala osjećaj da se uspjeh ondje temeljio samo na sposobnosti memoriranja što većeg broja podataka i informacija.

Mislim da to nema smisla ako se ti isti podaci ne znaju primijeniti”, zaključuje Katia.

Na prvoj godini studiranja, Katia nije imala izbora nego je morala živjeti u domu, ali princip ondje se u mnogočemu razlikuje od onoga na koji smo navikli u Hrvatskoj. Tako se u SAD-u cimeri izabiru putem programa koji spaja ljude sličnih životnih navika što uvelike olakša život u domu. Tek na višim godinama studija dopušteno je birati život u kampusu ili izvan njega.

Sastavni dio studentskog života, osim učenja su i noćni izlasci i druženja.

U Rochesteru se većina njih svodi na kućne zabave, tulume, a budući da je konzumacija alkohola dopuštena tek s navršenom 21 godinom, studenti ga ne podnose baš najbolje.

“Imaju pomalo nezdravo i nezrelo mišljenje o alkoholu kao sredstvu koje služi izrazito za opijanje i pomoć da im se tu večer ‘posreći’. Imam osjećaj da su izlasci u Hrvatskoj ipak više za ekipu, druženje, pjesmu i razgovor”, objašnjava Katia.

J

a bih na Erasmus, a ne znam kamo ići - to je bio moj najveći problem.

Kada sam shvatila da sama nikad neću donijeti konačnu odluku, pozvala sam u pomoć joker-majku prije samog kraja prijava. Opušteno mi je rekla da zna da sam za toplije krajeve i da je hrana jedna od važnijih stvari u mom životu, te da joj se čini da bi Turska mogla biti moj cilj. Nakon razgovora s njom više nije bilo dvojbe, odlučila sam se prijaviti na Erasmus u Turskoj.

GRAD U GRADU Kad sam sletjela u Antaliju na “ugodnih” 40 stupnjeva, nisam tamo poznavala baš nikoga, te sam “solo” uletjela u zajednicu s više od sto erasmusovaca.

Smjestila sam se u novosagrađenu studentsku četvrt u kojoj su bili većinom strani studeni. Cijelo Sveučilište Akdeniz sa svojih je 55.000 studenata poput malog grada u gradu, ispunjen živahnim kafićima, restoranima, fontanama i palmama.

U usporedbi s Istanbulom, Antalija je gradić, iako je dvostruko veći od Zagreba. U široj su okolici malena turistička mjesta prepuna ostataka antičke Grčke tako da sam, osim vremena

provedenog na plaži jedući midiye (dagnje punjene rižom), vrijeme iskoristila i za obilazak tih mjesta, ali i poznatih turskih odredišta poput Kapadokije i Istanbula. Osim obilazaka, odlučila sam se za malo adrenalina i paragliding u mjestu Fethiye, koje slovi kao drugo najljepše mjesto za jedrenje padobranom na svijetu.

Uz obilaske gradova, redovito obilazim bazar koji me svaki put ponovno oduševi jer je baš sve, čak i banane, lokalno, domaće i svježe. Tursku kuhinju sam zavoljela odmah, tako da me ova razmjena stvarno oduševila.

Prije nego što sam pošla na razmjenu

Ležerna predavanja Većina predavanja za nas, strance, vrlo su ležerna i profesori se vode time da smo mi ovdje zbog kulturne razmjene, a ne ozbiljnog studiranja. Tako da je slobodnog vremena mnogo, a ja učim o turizmu na praktičan način, istražujući ponudu turskog turizma iz prve ruke. Najveći problem u komunikaciji s profesorima je jezik jer ih mnogo ne razumije ništa osim turskoga.

Sasvim sam sama “uletjela” u zajednicu s više od sto studenata

čula sam mnogo priča i predrasuda od svojih prijatelja i poznanika koji imaju pogrešnu percepciju o toj zemlji. No turski su gradovi poput europskih metropola. Dobro, istina je da ćete, čim napustite urbana mjesta i kročite u sela, susresti potpuno novi svijet, u kojem vlada veliko siromaštvo, a djeca rade gotovo ravnopravno s odraslima.

SNAŽNI POLITIČKI STAVOVI Na istoku ove zemlje trenutačno je ratno stanje. Ponovni izbori održali su se potkraj prošle godine i moram priznati kako se osjećala napeta atmosfera koju su strani novinari često opisivali kao “mogućnost građanskog rata”.

I dok su mladi Hrvati sve češće uvjeravani kako je biti apolitičan cool, turski studenti itekako imaju čvrste političke stavove.

Dojmile su me se njihove politička angažiranost i iskazivanje bunta prema aktualnoj vlasti. Često sam bila svjedok studentskih prosvjeda diljem sveučilišta.

Transparenti, zastave i sprejevima ispisane parole na pločnicima dio su estetike četvrti. Vidjeti potpuno opremljene policajce na Sveučilištu također je normalna pojava. ​Kulturološka razlika je nezanemariva i mnogo toga je drukčije nego u ostatku Europe.

Foto: Mateja Barišić

FRANCUSKA Kako sam bez razmišljanja odletjela u nepoznato - i nisam požalila

‘Više ne nasjedam na stereotipe o Francuzima’ Božinović G Iva iva.bozinovic192@gmail.com

Z

Prošetala sam pariškim ulicama i zaljubila se Foto: Iva Božinović

ašto ne bih snove pretvorila u stvarnost? Čitala sam o tomu, međutim, nikada se nisam usudila napraviti promjenu u kojoj sam ja glavni akter u gradu u kojem ne poznajem nikoga. No spakirala sam se i otišla. U Pariz. Tada nisam bila svjesna da sam donijela najbolju životnu odluku.

Prema maminim nacrtanim uputama trebala sam bez problema od aerodroma doći u stan u kojemu je živjela “neka” obitelj i koji je u “nekoj” četvrti Neuilly sur Seine. Izgubila sam se prvi put u životu. I to na aerodromu. Vlastito uvjerenje kako je moj francuski i više nego dobar

Ljudi tamo nisu uštogljeni i hladni nego su simpatični i svjesni da je Pariz turistički grad stajao me toga da sam lutala gotovo četiri sata s dva najteža kofera na svijetu dok nisam upoznala pristojnog Francuza koji mi je rukama i nogama na kraju uspio objasniti da moj autobus nije u zgradi u kojoj sam ja. Ostalo je povijest.

Najprije sam odlučila istražiti svoj novi kvart. Neuilly sur Seine je zapravo četvrt u kojoj živi Nicolas Sarkozy i mnoge poznate francuske “face” i zbog toga sam se prvi put zapitala kad sam prije počela živjeti u luksuznoj pariškoj četvrti za prihvatljivu cijenu iznajmljene sobice?

Malo je reći kako je Pariz dobitna

kombinacija za ugodan život. Standard je mnogo viši od našeg hrvatskog, međutim, moja je pobjeda bila pronalazak kafića u kojemu “kava s toplim” dođe 3,5 eura (prvu kavu platila sam gotovo sedam eura) i spoznaja da sve muzeje mogu obići besplatno.

Francuzi nisu uštogljeni i hladni nego iznimno simpatični, sofisticirani, svjesni da je Pariz turistički grad i govore engleski. Drago mi je da više ne nasjedam na stereotip o hladnim Francuzima koji odbijaju govoriti engleski.

Nažalost, jedan je događaj obilježio

moj boravak u gradu. Teroristički napad. Ogorčenje i strah prevladali su ulicama Pariza. Međutim, vrlo kratko. Francuzi su prkosni i nisu dopustili da ih ovakav događaj ostavi zatvorene u kućama. Solidarnost je bila vidljiva na svakom čovjeku tako da strahu nije bilo mjesta.

Nisam dopustila da teroristički napad obilježi “moj Pariz”. Strah je naš najveći neprijatelj i kada ga jednom pobijedimo osjetit ćemo moć da možemo sve.

Svijet nije strano mjesto. Svijet je dostupan i ne smijemo ga se bojati. Različitosti postoje samo ako jedni drugima ne pružimo prigodu za upoznavanje, a kada je pružimo, onda shvatimo koliko smo svi slični.

Srednja

KURIKULARNA REFORMA

Maturanti se ne boje državne mature, a ako i plaćaju pripreme to je stoga što žele poboljšati znanje

Foto: Irena Domitrović/Global

Jokić: Ne pristajemo na političke pritiske

DRŽAVNA MATURA Iako je ispit besplatan, pripreme su dobar biznis

Tisuće kuna maturanti i roditelji troše ‘za svaki slučaj’

Šalić G Gabrijela gabrijela.salic@gmail.com

S

uvođenjem državne mature na tržištu su se odmah pojavile i agencije koje nude skupe programe priprema za ispite. Iako je matura besplatni završni ispit kojim se provjeravaju i vrednuju znanja, vještine i sposobnosti učenika koje su stečene tijekom obrazovanja, roditelji ipak izdvajaju i po nekoliko tisuća kuna za pripreme.

Ipak se na temelju rezultata državne mature objektivno i nepristrano ocjenjuje znanje svakog pojedinog učenika čime se omogućava nastavak školovanja ili zaposlenje, pa mnogi ne žele riskirati.

CJENIK ZNANJA Cijene priprema dosta variraju i ovise većinom o samim ponuđačima, ali postoje i razlike ovisno o predmetima, gdje su, primjerice, predmeti iz prirodne znanosti znatno skuplji od društvenih i humanističkih. Osim plaćanja za pojedine predmete mnogi

Osim plaćanja za pojedine predmete mnogi nude opciju plaćanja paketa priprema za određene fakultete nude opciju plaćanja paketa pripreme za određene fakultete, a cijene tih paketa iznose i do tri tisuće kuna. Postavlja se pitanje kolika je prednost tih priprema?

Maturant Ante Petrović ističe kako u njegovu slučaju strah od mature ipak nije glavni razlog upisa priprema.

“Nije me strah mature, štoviše, smatram je laganom. Razlog zbog kojeg idem na pripreme jest to da se što bolje spremim za prijamni ispit na medicini, a znam da nisam najbolji u organizaciji vremena”, istaknuo je Ante. Mnogi učenici ističu kako je upravo discipliniranost i kontinuitet priprema glavni razlog zašto ih upisuju. Tržište pouka raznovrsno je, uvode se brojni modeli, od kontinuiranih koji počinju u studenome i traju do svibnja, interventnih koje se upisuju prema dogovoru pa do last minutea koji se upisuju u posljednjim trenucima.

Profesorica sociologije, etike i politike i gospodarstva Zlata Paštar, sudjeluje u sastavljanju i ispravljanju ispita mature i tvrdi da stečeno znanje ovisi o školi koju učenik polazi, ali ponajviše o vlastitom trudu i ulaganju. Stoga se ona zauzima za to da se učenici pripremaju cijele nastavne godine “jer je riječ o ispitu koji objedinjuje gradivo koje učenici godinama uče te im je znanje koje steknu u školi dovoljno da ga polože”. Paštar tvrdi da održavanje priprema nije nužno i da je sama nastava dovoljna priprema.

PITANJE KRITERIJA Osim privatnih priprema, mnoge škole svojim učenicima pružaju besplatne pripreme za one koji žele ponoviti gradivo. Tako X. gimnazija nudi pripreme iz matematike, I. gimnazija svojim učenicima pruža besplatnu pouku iz tri opća predmeta na

maturi. Bivši ravnatelj I. gimnazije, profesor Dalibor Joler, kaže da je velika šteta što maturanti tako masovno upisuju plaćene pripreme jer škole većinom imaju ljudske i prostorne resurse. “Škola može u obliku tjedne norme profesora zadužiti za pripreme, a plaćanje se može organizirati kroz redovnu plaću ili prekovremeni rad, kako je nekoć i funkcioniralo”, navodi Joler. Također, kao jedan od nastavnika čiji radni vijek traje još od prije početka državne mature smatra da je učenik koji je redovito radio predmet koji polaže na maturi i u njemu bio uspješan, spreman samostalno bez instrukcija pripremiti se za ispit.

“Misija škole morala bi biti učeničko uspješno rješavanje mature”, kaže profesor Joler koji smatra da bi se trebalo pozabaviti pitanjem kriterija mature koji su srušeni ispod svih standarda te ponavlja da su plaćene pripreme veliki biznis utemeljen na uspješnoj promidžbi straha, a da ih mnogi maturanti upisuju kako bi se psihološki umirili.

ANKETA

ANDREJ GRGIĆ (PMF): Smatram da su pripreme za maturu izvan škole vrlo korisne jer nisam bio zadovoljan stečenim znanjem u svojoj školi. Meni su pripreme zaista mnogo pomogle, i to zbog kvalitete i načina predavanja.

Na kraju sam se uz pomoć priprema za maturu zaljubio u kemiju koju sad i studiram.

HRVOJE MALIGEC (maturant): Ne smatram potrebnim plaćati pripreme, jer nisam se redovito školovao sve ove godine da bih sada išao na tečaj.

Također, smatram to kulturološki neuobičajenim - takva vrsta ljetnih i popodnevnih dodatnih škola uobičajena je u, na primjer, jugoistočnoj Aziji, ali ne i ovdje.

KATARINA DRAGANIĆ (maturantica): Vjerujem da maturanti najčešće zbog panike polaze pripreme, iako je izrazito čest slučaj da iz škole nose slabo predznanje. U tom slučaju pripreme se isplate. Ja sam ih plaćala iz biologije što se pokazalo kao bačen novac jer je skripta dovoljna, za razliku od matematike.

9

Svibanj 2016.

GABRIELA KANAČKI (Pravni fakultet): Iako sam iz nekih predmeta imala loše predznanje, odlučila sam se samostalno pripremiti za hrvatski koji mi je na maturi bio jako važan, a nisam bila sjajna u njemu. Spremala sam se tri mjeseca po udžbenicima za gimnaziju i riješila to dobro. Naravno, to je sve individualno.

Na političke pritiske ne pristajemo - poruka je ekspertne radne skupine Cjelovite kurikularne reforme s konferencije za novinare održane 23. svibnja. “Politička podrška i dalje je samo načelna”, rekao je voditelj ekspertne skupine Boris Jokić. Iako izravnih pritisaka nema, dodao je, postoje oni skriveni. Jokić je također istaknuo da je jedan takav i zaključak saborskog Odbora za obrazovanje koji predlaže proširivanje ekspertne radne skupine za deset ljudi iz različitih područja. Time Odbor pokazuje da uopće ne poznaje procese ove reforme, a oni su, naglasio je Jokić, izrazito demokratski i transparentni. Zaključak Odbora stvara nadautoritet koji ne trebaju i ne žele. Štoviše, ističe da ih takvo nadziranje podsjeća na procese iz bivše države.

“Struka uvijek mora biti ispred politike”, rekao je Jokić.

Iako je konferencija održana radi predstavljanja rezultata završene stručne rasprave, druge su se stvari pokazale važnijima.

Na konferenciji je ekspertna skupina najavila i da je spremna odstupiti, a ministru Predragu Šustaru dali su rok koji ističe izlaskom ovog broja Globala (25. svibnja). Traže izravnu podršku u odbacivanju zaključaka saborskog Odbora te isplatu zaostataka ljudima uključenima u rad reforme. Također, javnosti se mora reći ide li se i kada u reformu te koliko država ima novaca za nju. Naglasio je i da su tijekom stručne rasprave došli do svakog sela i predstavili reformu, a nisu im isplaćeni ni putni nalozi. “Očekujem da se podrška materijalizira i da se više ne dovodi u sumnju Cjelovita kurikularna reforma”, bio je jasan Jokić. (S. Vuković, D. Kršul)

PRAKSA

Foto: Ess.hr

Učenici pokrenuli prvu školsku televiziju u Hrvatskoj Učenici srednjih škola u Varaždinu i Zaboku odlučili su svoje ideje o osnivanju školske televizije pretvoriti u praksu. Projektom Kroz školski kurikul do suvremenih sadržaja i metoda u studijskoj produkciji, učenici smjera medijski tehničar odlučili su pokrenuti prvu školsku televiziju u Hrvatskoj koja im služi kao platforma za praktičnu primjenu stečena znanja. Uz pomoć svojih mentora educiraju se kako bi mogli sami pripremiti i producirati TV emisije edukativnog sadržaja koje će se u dogovoru s lokalnom televizijom emitirati u stalnom terminu. Osim pokretanja školske televizije, projekt predviđa i pokretanje internetskog portala koji bi učenicima također omogućio praktičnu nastavu. Projekt financira Europska unija čime se nastoji omogućiti ulazak medijskih tehničara na tržište. Upravo bi ovaj projekt trebao biti rješenje za veće prepoznavanje četverogodišnjeg strukovnog zanimanja medijskog tehničara na domaćem tržištu rada, što je i glavna svrha njegova pokretanja. (B. Kopić)

10

Društvo

Svibanj 2016.

PROJEKT ŽENE NA TRŽIŠTU RADA – PROCJENA UTJECAJA RODA

SAMOHRANI RODITELJI Odgoj djeteta može biti teži bez prave podrške

Umjesto udruga, pomoć radije traže od uže i šire obitelji te prijatelja

Trupec G Tibor tibortrupec.tt@gmail.com

O

dgajati djecu nije lako, pogotovo onu najmlađu.

Neprospavane noći i prepirke koji će roditelj ustati iz kreveta zbog djeteta kojem je nešto potrebno i izražava to glasnim plakanjem dio su svakodnevice. A što se događa kada se o tome nemate s kim prepirati?

Zakon o socijalnoj skrbi samohrane roditelje definira kao osobe koje uzdržavaju i skrbe se o svojem djetetu.

Iva Jovović iz udruge LET objašnjava društveni aspekt samohranog roditeljstva i kaže da su “samohrani roditelji, kako ih doživljava društvo, većinom razvedeni roditelji, roditelji koji su izgubili partnera zbog bolesti, nezgode i slično, roditelji kod kojih je drugom roditelju oduzeto roditeljsko pravo te mlade majke koje su od početka trudnoće same odlučile odgajati svoju djecu”. Dodaje da se s najvećim problemima suočavaju “samohrani roditelji koji su u postupku razvoda jer nemaju prava koja su vezana uz definiciju samohranih roditelja.”

KOME SE OBRATITI O tome smo razgovarali i s udrugom RODA koja se bavi pitanjima trudnoće, roditeljstva i djetinjstva u Hrvatskoj. “Svakodnevno nam se javljaju roditelji iz cijele Hrvatske s različitim upitima, ali je teško reći koliko je samohranih roditelja jer ne možemo biti sigurni da baš svaki samohrani rodi-

Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, od svih obitelji u Hrvatskoj, 15 posto je jednoroditeljskih

Naše društvo nerijetko vrlo stigmatizirajuće gleda na jednoroditeljske obitelji Foto: Nika Mokos/Global

telj to i napomene. Svima, bez razlike, nastojimo pružiti pravnu podršku, saslušati njihove probleme i uputiti ih dalje u institucije i udruge za koje vjerujemo da im mogu pomoći”, komentirali su iz udruge.

Mlada samohrana majka Iva iz Zagreba kaže da udruge nije kontaktirala jer ih je malo proučila i smatra da to, kako kaže, nema previše smisla. Premda postoje samohrani roditelji koji se svakodnevno javljaju udrugama, iz Ivina je primjera vidljivo da one nisu prve kojima se samohrani roditelji obraćaju.

“Najviše mi je pomagala obitelji, uža i šira te prijatelji. Kada se dogodi nešto takvo, ostaneš sam s djetetom i odmah vidiš na koga se možeš osloniti, a na koga više ne”, kaže Iva. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, od svih obitelji u Hrvatskoj, 15 posto je jednoroditeljskih, a od tog udjela njih čak je 85 posto su obitelji s majkom, a preostalih 15 posto s ocem. Iva Jovović iz udruge LET objašnjava da su današnji problemi samohranih roditelja najviše ekonomski.

“Ljudi u današnje vrijeme teško mogu održavati jedno kućanstvo, a kamoli plaćati najamninu za dva stana. Također, društvo vrlo stigmatizirajuće gleda na jednoroditeljske obitelji u smislu nemogućnosti tih roditelja da očuvaju svoj brak”, s čime se djelomično slaže i Iva. “Okolina različito reagira na to da si samohrana mlada majka, dio te okoline te sažalijeva, a drugi te pak osuđu-

ju”, kaže Iva. Iako je društvo takvog stava prema samohranim roditeljima, Iva komentira i njihov zakonski položaj.

IMA I PREDNOSTI “Ne mogu se sjetiti nekih većih problema. Štoviše, svagdje si u prednosti, primaš viši dječji doplatak te ostvaruješ prednost i popust u stvarima poput upisa djeteta u dječji vrtić”, ističe ona. Iako država s ove strane dobro funkcionira, barem što se tiče samohranih roditelja, problemi se ipak pojavljuju u trenutku traženja posla.

“Poslodavci su skeptični i bezobrazni, postavljaju pitanja o tome ima li vam tko čuvati dijete kad se razboli te ide li u dječji vrtić, naglašavaju da bolovanja zbog djeteta ne dolaze u obzir i slično”, dodaje ova mlada majka.

“Roditelji koji nam se javljaju često imaju primjedbe vezane za rad Centara za socijalnu skrb, pritužbe na njihovu neučinkovitost i sporost institucija od kojih ne dobivaju podršku kakva im je u tom trenutku potrebna, pitanja vezana za naknade, prava o upisu djece u vrtić i slično. Svim roditeljima pa tako i samohranima možemo dati pravnu podršku. To je za sada jedini oblik podrške koji nudimo”, poručuju iz udruge Dora. Iva pak zaključuje da su joj znatno korisniji uvijek bili razgovori s psihologom ili pedagogom u četiri oka, što također može biti smjernica u kojem smjeru valja dalje razvijati pomoć samohranim roditeljima.

Tekst je nastao u sklopu projekta Žene na tržištu rada – procjena utjecaja roda, koji provodi udruga B.a.B.e. u partnerstvu s Fakultetom političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu, udrugama Legalina i VIMIO te Gradom Zagrebom. Projekt sufinancira Europska unija. Sadržaj ovog materijala isključiva je odgovornost udruge B.a.B.e. i projektnih partnera i ne odražava nužno gledišta Europske unije.

INICIJATIVE MLADIH Europska zaklada za filantropiju i društveni razvoj

Inovativnim projektima pomažu zajednici

Balun G Kristina kristina.balun@gmail.com

N

a netom održanoj Tvornici ideja, Grad Novi Marof dobio je dva iznimno kreativna i inovativna projekta koji će u prvom redu pomoći u razvoju lokalne zajednice.

Naime, riječ je o Solarnoj Wi-Fi točki i Street Workout Parku. “Svojim projektom nastojimo omogućiti besplatni internet u središtu Grada Novog Marofa te postaviti pametnu solarnu klupu koja će imati četiri USB priključka za punjenje ‘pametnih’ telefona”, objasnio nam je Dominik Đurin, član tima koji je razvio projekt Solarne Wi-Fi točke.

MLADI: SNAGA ZAJEDNICE Tvornica ideja bila je jedna od aktivnosti u sklopu akcije Europske zaklade za filantropiju i društveni razvoj, koja je potpisala sporazum s pet hrvatskih gradova i krenula s provedbom inovativnog Programa Mladi: snaga zajednice, u sklopu Tematskog fonda Demokratizacija i razvoj civilnoga društva 2.0 Nacionalne zaklade za razvoj civilnoga društva.

“Program se provodi u suradnji s bosanskohercegovačkom Fondacijom Mozaik, koja sličan projekt pod nazivom Omladinska banka provodi već osmu godinu, prema uzoru na irski model Youth Bank”, istaknuo je Branko Logarić, koordinator razvojnih programa Europske zaklade za filantropiju i društveni razvoj.

Cilj Programa je potaknuti mlade na društveno-inovativno poduzetništvo te financijski podržati provođenje dviju najkvalitetnijih projektnih ideja ukupnim iznosom od 30.000 kuna.

Na prvi takav program u Novom Marofu prijavljeno je pet projektnih ideja, a sudjelovalo je tridesetak mladih u dobi od 17 do 30 godina.

Tijekom šestosatne Tvornice ideja, mladi su uz pomoć članova Odbora „Mladi za mlade” Novi Marof razrađivali svoje projektne ideje u projektne prijedloge, pokazujući tako kroz timski rad svoju inovativnost, kreativnost i veliku želju za obogaćivanje zajednice u kojoj žive.

Funkcija Odbora nije samo ocjenjivanje projekata nego i promidžba Programa u lokalnoj zajednici, razvoj vještina i kompetencija za provođenje projeka-

Grad Novi Marof dobio je Solarnu Wi-Fi točku i Street Workout Park koji će biti financirani ukupnim iznosom od 30.000 kuna

ta kod neformalnih skupina te praćenje provedbe projekata. “Na Tvornici ideja Odbor je pomagao sudionicima kako bi što bolje razradili svoje ideje i od njih stvorili održive i društveno-inovativne projekte. Grad Novi Marof vrlo je ponosan na svoju mladež i uvijek ih nastoji podržati u njihovim inicijativama”, ističe Ivana Horvat, koordinatorica Grada Novog Marofa.

Prema kriterijima kvalitete društve-

U Programu su sudjelovali mladi u dobi od 17 do 30 godina

Foto: Ivana Horvat

ne inovacije, izvedivosti i održivosti te opravdanosti utrošenog novca, troje sudaca iz Odbora “Mladi za mlade’’ Novi Marof izabralo je dva najzanimljivija i najkvalitetnija projekta koji će pridonijeti razvoju zajednice.

LOKALNO DJELOVANJE Kristina Ferčak, članica Odbora i jedna od troje sudaca, ističe kako su se projekti koji su odabirani na Tvornici ideja isticali originalnošću, društvenom inovativnošću i održivošću. A važno je i istaknuti kako im je glavni cilj unapređenje kvalitete života mladih u lokalnoj zajednici.

“Potičemo mlade na razvoj vlastitih poduzetničkih aktivnosti te učimo o različitim aspektima društvenog poduzetništva koje u kasnijoj fazi svojih života mogu korisno upotrijebiti za osmišljavanje vlastitoga projekta, osnivanja vlastitog društveno-poduzetničkog biznisa i pomoći pri samozapošljavanju i zapošljavanju u lokalnoj zajednici”, objasnio je Logarić. “Programom želimo početi odgajati novi naraštaj mladih kojima cilj nije akumuliranje dobiti nego rad za dobrobit zajednice u cjelini”, dodao je.

Intervju

Svibanj 2016.

11

RAZGOVOR Nekadašnji poletovac Željko Krušelj o novinarstvu nekad i sad

Novinarima i danas preostaje odlučno glavom kroz zid!

Kršul G Dora dora.krsul@gmail.com

K

ad se govori o povijesti novinarstva naših prostora, omladinski tjednik Polet zauzima kultno mjesto.

Njegovu povijest i društvene, odnosno političke okolnosti koje su ga pratile u 14 godina izlaženja, u 730 stranica knjige “Igraonica za odrasle: Polet 1976. – 1990.” sažeo je Željko Krušelj, tada ponosan poletovac, a danas predavač na Odjelu novinarstva koprivničkog Sveučilišta Sjever, poznati hrvatski novinar te doktor povijesti.

S Krušeljem sam razgovarala na Fakultetu političkih znanosti nakon predavanja koje je održao studentima smjera Tisak. Pretresli smo trenutačnu medijsku situaciju u Hrvatskoj, a naš konstruktivan razgovor nakratko je prekinula melodija mobitela našeg sugovornika. “Plamene zore bude me iz sna”, zapjevao je Vlada Divljan s Krušeljeva mobitela, otkrivajući njegovu neraskidivu povezanost s poletovskim razdobljem.

•Što vas je ponukalo da napišete antologiju jednog kultnog omladinskog lista?

Polet je počeo izlaziti prije punih 40 godina, a prestao prije 26. Negativno me fasciniralo to da nitko nije napisao nešto suvislo o tom listu. Kada sam tražio temu za doktorsku disertaciju, tema o Poletu sama se nametnula. Jedan od povoda bilo je EPH-ovo prigodno izdanje za 30. godišnjicu Poleta 2009. godine. Crni se humor ugledao u činjenici da je tada zapravo bila 33. godišnjica Poleta. Najprije pomislite da su se ljudi zabunili, ali onda shvatite da je ta interesna skupina zapravo obilježavala sebe same, što je razljutilo nas sve ostale.

Zašto je o Poletu teško pisati? Ne samo zbog velikog razdoblja nego zbog toga da postoji devet različitih Poleta, točnije devet redakcija i devet glavnih urednika. Njihova politička okolina s vremenom se mijenjala i drukčije je reagirala. Nitko se nije usudio prikazati tu kaotičnu cjelinu, koja se protezala desetljeće i pol tzv. kasnog socijalizma, jer Polet je, prije svega, prvorazredna politička priča, koja se nerijetko pretvarala i u pravi triler, prepun negativnih junaka i izgubljenih iluzija.

•Pojasnite našim čitateljima, što u novinarskom smislu znači poletovsko vrijeme?

Poletovsko vrijeme je vrijeme kada Hrvatska, nakon depresije izazvane slomom hrvatskog proljeća, ponovno počinje medijski disati. Društvena se klima počinje otopljavati i kreće se s projektom prvog pravog lista mladih za mlade. Preduvjet za to bio je da on govori jezikom ulice, dakle, kako su se mladi izražavali, i to je bio prvi velik pomak. Polet je progovarao o pravim temama i problemima koji zanimaju mlade, umjesto učestalih ideoloških rasprava o svijetloj budućnosti, koja im je stalno nekud bježala. Sve je puno pitanja ‘zašto’. Polet počinje donositi priče s terena koje su u potpunoj suprotnosti s proklamiranom društvenom istinom. Dakle, pravu priču o tome kako je zapravo izgledala socijalistička Hrvatska čitali u Poletovim reportažama

Pod krinkom demokracije danas se zatire kritički govor i posredno se proklamira govor mržnje. Ruše se demokratski postulati da bi se sputavala sloboda. To je apsolutno neprihvatljivo! Govor mržnje u nas je otišao predaleko, rezolutan je Krušelj

i komentarima. Postao je kultni list jer su ga zapravo čitale sve generacije onog vremena, probijao je okvire svjetonazorskih sloboda i otvarao puteve kojim su zatim kretale i ozbiljne tiskovine. Ukratko, riječ je o jednom ciničnom vremenu kada ozbiljni tisak korača iza omladinskog. Mi smo, pak, bili uvjereni kako smo činili strašno važne stvari i kako smo demokratizirali društvo.

•Na predavanju ste rekli da je današnje društvo konzervativnije od tadašnjega. Pojasnite nam to na primjeru medija.

Danas se javnost u demokratskom okviru legitimno bori za najrazličitije interese, od onih najliberalnijih pa do najkonzervativnijih i najradikalnijih. Trenutačno smo u poziciji u kojoj su brojčano i politički jači oni koji se bore za konzervativne vrijednosti.

Mediji su mahom pod pritiskom tih konzervativnih snaga i svjesno se limitiraju liberalne vrijednosti. Nekoć smo bili uvjereni da društvo može biti samo demokratičnije i liberalnije te da se više nikako ne možemo vratiti tamo gdje smo bili. Dakako, gadno smo se prevarili. Pokazali smo se nepopravljivim idealistima. Nismo shvatili da upravo demokracija može biti efikasni okvir i za nedemokratska rješenja.

Nekoć smo bili uvjereni da društvo može biti samo demokratičnije te da se više nikako ne možemo vratiti tamo gdje smo bili. Naravno, gadno smo se prevarili •Postoji li danas neovisno novinarstvo, s obzirom na politiku, nakladnike, oglašivače itd.?

Jednostavno rečeno, pravog neovisnog novinarstva nema i u Hrvatskoj ga de facto ne može biti. Zašto? Nekada, u jednostranačkim sustavima, znalo se da država kontrolira medije, a većina novinara ipak je plemenito shvaćala svoj posao. Zalagali smo se za društvenu pravdu, koliko god to bio fluidni pojam. Znali smo tko je naš protivnik, a to je bio političar, dužnosnik. Borili smo se protiv njih i pokušavali stvoriti prostor slobode, zakoračiti što dalje. S dolaskom de-

“Svi su mediji na neki način pod pritiskom konzervativnih snaga i svjesno se limitiraju liberalne vrijednosti”, komentira Krušelj trenutačnu medijsku situaciju Foto: Marijan Šušanj/Pixsell

mokracije naši glavni protivnici više nisu političari, nego su cijelim tim sustavom ovladali oglašivači. Danas u Hrvatskoj, koja ima vrlo ograničene resurse za razvoj ozbiljnog novinarstva, nemamo medij koji bi se mogao principijelno oduprijeti velikom pritisku oglašivača. Danas ne možete ništa ozbiljno napisati protiv bilo kojeg oglašivača jer bez marketinga nema opstanka nijednog medija. Čak je i javna televizija ovisna o marketingu, ali ona je i pod pritiskom vlasti, bez obzira na njen nadpolitički formalni status. U poziciji smo da nijedan medij nije u istinskom smislu slobodan.

Bez Facebook statusa, molim!

Postoji ideal novinara koji političara ‘vuče za rukav’, koji ga zove i visi mu nad glavom. Kako komentirate svojevrsnu poplavu Facebook statusa političara koje novinari interpretiraju kao relevantna priopćenja?

Dolazim iz drugih vremena, kada je priopćenje bilo jedina relevantna činjenica. U međuvremenu su društvene mreže stvorile međusvijet u kojem ti statusi imaju jednaku težinu. No to je poigravanje javnošću. Ponekad i izigravanje javnosti. Novinari se tu ravnaju po logici oportuniteta, iako je to na rubu regularnosti novinarskog posla. Situacija je tragikomična, i za političare i za novinare.

Dužnosnici moraju shvatiti da imaju odgovornost koja je i veća od novinarske u smislu izražavanja svojih stavova. Novinari ne bi trebali nasjedati na te, ipak, poluinformacije, koje su ponajprije usmjerene njihovim istomišljenicima.

•Je li onda ideja slobodnog novinarstva utopija?

Ostvarenje ideala potpuno neovisnog novinarstva nije realno. Ono je uvijek nečim limitirano. U vječno ‘mladim’ demokracijama, kakva je ona hrvatska, ti su limiti i izrazito naglašeni.

Ipak, važno je imati ideale i njima težiti, no morate biti svjesni da na fenomenu koji se zove novac sve pada.

On, nažalost, sve određuje, a ne želja za slobodom.

•Promjenom vlasti mijenjaju se i vodeći ljudi javnog servisa, ali i programski se zaokreće u politički ili ideološki poželjnom smjeru.

Kako to komentirate?

Nepobitno je da bi javni servis trebao biti najneovisniji u Hrvatskoj. I najveći idealist, međutim, ne može zanijekati da vladajući, kako sadašnji tako i oni prijašnji, raznim mjerama i metodama, pa čak i izravnim pritiskom, vode taj servis na način koji im je poželjan. Novinari u pravilu nisu u strankama, ali zna se ‘tko je čiji’.

Pogledate li sve promjene na javnom servisu koje nastupe nakon promjene vlasti, strukturu programa i goste, točno ćete znati tko je na vlasti. To je za ideal slobodnog novinarstva tragična činjenica.

•Trenutačno se jako mnogo govori o govoru mržnje i slobodi govora u medijima. Je li sloboda izražavanja mišljenja danas na neki način ugrožena ili to neki samo potenciraju?

Pod krinkom demokracije danas se zapravo zatire kritički govor i posredno se proklamira govor mržnje. To je najstrašnije što se demokraciji može dogoditi. Ruše se njeni postulati da bi se sputavala sloboda. To je apsolutno neprihvatljivo. Jezik mržnje u nas je otišao predaleko, mi smo jedno strahovito polarizirano društvo koje se bavi svojom prošlošću i podjelama daleko više nego bilo kakvim razvojnim pitanjima. Zemlja koja se ne bavi razvojem tragična je zemlja.

Iako sam povjesničar, apsolutno sam protiv toga da je povijest glavna tema političkih rasprava. Užasnut sam i zgranut na koji se način zlorabi povijest. Povijest mora biti tema stručnih rasprava nas povjesničara, a vladajući se moraju baviti time da nama kao društvu bude bolje nego što trenutno jest.

•Novinari se danas vrlo često susreću sa zatvorenošću institucija vezano za pristup informacijama. S time se susrećemo i mi u studentskim novinama. Što biste nam poručili, kako se ponašati u tim situacijama?

To samo govori da institucije uopće nisu u svojoj biti demokratizirane. Tragično je da institucije u demokratskom sustavu ne funkcioniraju demokratski, no to je odraz stanja u cijelome društvu. I što preostaje novinarima? Jedino ono što smo mi nekad u Poletu radili. Dakle, povremeno moramo ići glavom kroz zid. Moramo biti uporni, odlučni i čvrsti u pokušaju da ostvarimo svoje demokratsko pravo. Za te se ideale ima smisla boriti da bi ova država napokon počela funkcionirati.

•Boriti se ili otići?

Ako dignemo ruke od svega i pobjegnemo, što smo zapravo napravili, kakva je budućnost? Potrebno je boriti se za promjenu sustava vrijednosti. Tome nema prave alternative. Treba se boriti za sebe i za sve one koji dolaze iza nas.

•Počeli smo s Poletom pa s njime i završavamo. Global vrlo često dobiva kritike da tekstovi nisu dovoljno provokativni i kritični te da bismo trebali biti više poput Poleta.

Dapače, pitaju nas zašto nismo novi Polet. Je li danas uopće moguće ponoviti Polet i treba li to činiti?

Ne, nemoguće je ponoviti Polet. Taj list dolazi iz jedne potpuno druge društvene situacije. Današnji listovi rade prema drugim pravilima, a glasilo jednog fakulteta koji odgaja novinare mora se prije svega držati načela objektivnosti. U vrijeme Poleta mnogo toga bilo je zabranjivano ili potiskivano, a ideal nam je bio probijati taj prostor slobode provokacijama i aferama, ponekad na samoj rubu zabrana. Nije bilo drugog načina. Demokratska vremena traže argumentaciju, metode su drukčije i nepotrebno se opterećivati ‘ponavljanjem’ Poleta. I to je ta razlika. Ovoj zemlji ćete pomoći tako da pišete što objektivnije i tolerantnije, da što manje budete robovi političkih i oglašivačkih elita.

Tako ćete postići ono što je u drugim vremenima bio Polet.

12

Sportska nacija samo po rezultatima

G

P

Kolumne/komentari/mišljenja

Svibanj 2016.

Filip Ožbolt

filip.ozbolt7@gmail.com

rije mjesec dana upaljen je olimpijski plamen u drevnoj Olimpiji čime je počelo odbrojavanje do najvećeg sportskog događaja godine, Ljetnih olimpijskih igara u Riju. Iako se domaćini natjecanja bore s mnogim problemima, dubioze hrvatskih sportskih institucija dva i pol mjeseca prije početka igara mnogo su veće i kompleksnije.

Braća Sinković, najveće hrvatske uzdanice za osvajanje zlatnog odličja u Riju, od Hrvatskog olimpijskog odbora potražuju 400.000 kuna, a ove godine dobili su mizernih 20 do 30 tisuća kuna. U svemu je najapsurdnije to što su braća umalo propustila nedavno završeno prvenstvo Europe u Berlinu na kojem su osvojila zlatnu medalju.

Osim njih, institucije veliki problem stvaraju i Sandri Perković kojoj olimpijska stipendija nije isplaćena već šest mjeseci. Ipak, ovo su medijski najeksponiraniji slučajevi, dok manje poznati sportaši i sportovi muku muče s još većim financijskim utezima.

U petak, 13. svibnja, HOO i Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta napokon su potpisali ugovor o financiranju programa za 2016. godinu. Potpis je došao pet mjeseci prekasno, bez jasne vizije i strategije, posebno Ministarstva, koje od svoja tri resora, najmanje pozornosti daje upravo sportu.

Dokaz za to je i pokušaj smanjenja proračuna HOO-a za 40 milijuna kuna u olimpijskoj godini!

Da bi situacija bila još neugodnija i pomalo satirična, resorno ministarstvo financira HOO s pet posto pri-

Financiranje hrvatskog sporta nije goruće pitanje hrvatskog političkog i društvenog života, ali Lijepa Naša, kao sedma najuspješnija olimpijska zemlja po broju stanovnika, zaslužuje bolji tretman vlastitog ministarstva hoda od svake prodane “oklade”, odnosno “srećke”, što na godišnjoj bazi iznosi oko 120 milijuna kuna, koliko velikodušno Ministarstvo izdvaja za hrvatski sport.

Financiranje hrvatskog sporta nije goruće pitanje hrvatskog političkog i društvenog života, ali Lijepa Naša, kao sedma najuspješnija olimpijska zemlja po broju stanovnika, zaslužuje bolji tretman vlastitog ministarstva.

Možda stanje poboljša nova doministrica Janica Kostelić, ali niti ona nije ključan faktor u cijeloj priči. Važni su oni ljudi koji sjede u vladi i koji su sjedili u prijašnjim vladama. Problem je što vodeći političari pri velikim sportskim uspjesima odjenu “kockice”, postanu patrioti i daju silna obećanja, a čim se euforija stiša, sport se opet nađe na dnu ladica njihovih ureda.

Univerzalno i najbolje rješenje ne postoji. Ipak nedavno je predsjednik HOO-a Zlatko Mateša ponudio adekvatno rješenje za “zbrinjavanje sporta”, a to je spajanje Ministarstva turizma s ministarstvom sporta. Odavno je poznato kako su sportaši najveći promotori ove prekrasne zemlje čime bi i turizam dodatno profitirao, a za sport bi se izdvajalo više nego sada. Takav model već funkcionira u Poljskoj, a možda je vrijeme da zaživi i u Hrvatskoj.

Zborovi moraju postati više od ‘običnih’ studentskih predstavnika

Z

nate one (nepoznate) studente koji su izabrani na (nekim) izborima da brane (svoje) studentske interese? Možda o njima imate pozitivno, neutralno ili negativno mišljenje, ali u Hrvatskoj se tek prije devet godina regulirao pravni okvir studentskog zastupanja. Naš je sustav stoga vrlo mlad i navodno bi ubrzo moglo doći do njegove izmjene.

Već se dulje šuška da bi se studentski zbor htio financirati postotkom iz SC-ovih prihoda od studentskog rada. Prije ideja o tome da svojim studentskim radom financiramo nepoznat nam rad studentskih predstavnika u zboru, važno je upoznati se s inozemnim praksama. U Ujedinjenom Kraljevstvu postoji sustav sindikata studenata koji se razvija gotovo 100 godina te je uvelike drukčiji od sustava studentskih zborova.

Dok su studentski zborovi u Hrvatskoj strogo predstavničko tijelo studenata, koje predstavlja interese studenata pri sveučilištu i ostalim organizacijama, sindikat studenata je udruga koja predstavlja volju studenata, a vode je isključivo njeni članovi, tj. studenti. Jedna je od ključnih razlika što sindikat ima svoju upravu koju čine predsjednik i izvršni direktori. Oni su izabrani na izborima te imaju puno radno vrijeme za koje su plaćeni.

Svaki izvršni direktor ime svoje područje za koje je zadužen (edukacija, usluge, udruge i sport) te im u tome pomažu tematski odbori koji okupljaju predstavnike iz svakog područja. Zborovi pak imaju predsjednika, predsjedništvo i skupštinu koju čine izabrani studenti na izborima te nisu plaćeni za svoj rad, nije propisano za što je svaki član zbora mjerodavan i nema definirano radno vrijeme.

U Ujedinjenom Kraljevstvu svako sveučilište ima svoj sindikat studenata dok naši zborovi počinju od sastavnica sveučilišta - fakulteta. Tako se na izborima za sindikat svake godine, na temelju programa, pojedinačno biraju predsjednik i izvršni direktori (najviše dva mandata) na razini sveučilišta, dok studenti u Hrvatskoj svake dvije godine biraju predstavnike i njihove zamjenike na listama na razini fakulteta i sveučilišta.

Božac G Marko marko.bozac@gmail.com

Problemi s kojima smo suočeni očiti su - malotko zna kako zborovi funkcioniraju, tko su njihovi članovi i što rade, a još se manje zna kada su izbori ili kako se kandidirati na njima Uz upravu, sindikat ima i zaposlene djelatnike i poslovnog direktora koji se brinu o poslovanju sindikata. Naime, neki sindikati imaju i po 60 zaposlenika i proračun od 60 milijuna kuna na godinu. Financiraju se pružanjem komercijalnih usluga i novcem koji dobiju od sveučilišta te od nacionalnog sindikata studenata. S druge strane zborovi nemaju zaposlenike niti se mogu baviti pružanjem usluga i komercijalnih djelatnosti. Njihova je uloga čisto predstavnička, a financiraju se novcem sveučilišta.

Osim u strukturi i ulozi, razlika je i u studentskom udruživanju jer su u UK sva studentska udruženja dio sindikata. Odnosno, svaka grupa studenata može osnovati svoje udruženje ili sekciju unutar sindikata. Udruženje ima svoj proračun i slobodu,

a za osnivanje je potrebno pet osoba, popunjen zahtjev te napisan pravilnik. Sindikat im pruža potporu i financiranje, ali zadržava pravo regulacije određenih pitanja, poput nedopuštanja kockarnicama da sponzoriraju udruženja.

Kada je u pitanju Hrvatska, svako studentsko udruženje uglavnom se organizira kao udruga čija je procedura osnivanja i vođenja poprilično stroga, a zbor nema ingerenciju nad njima. Tako u Zagrebu imamo nekoliko udruga na razini Sveučilišta koje su izrasle u respektabilne organizacije, dok na jednom manjem sveučilištu u Nottinghamu (UK) postoji više od 80 aktivnih studentskih udruženja - od studentskih novina i radija do vjerskih udruženja.

Dok se sindikati brinu o studentskom standardu i svim studentima pružanjem usluga na razini sveučilišta, kako bi ujednačili kvalitetu na svim fakultetima, zborovi predstavljaju interese studenata pri fakultetima i sveučilištima. No problemi s kojima smo suočeni očiti su - malotko zna kako zborovi funkcioniraju, tko su njegovi članovi i što rade, a još se manje zna kada su izbori ili kako se kandidirati na njima.

Teško je zamisliti da potpuno primijenimo sustav sindikata zato što imamo poprilično snažne udruge te Studentski centar koji se brine o studentskom standardu. Iako bismo spajanjem dijela SC-a (zaduženog za studentski standard) i studentskog zbora dobili nešto poput sindikata. Bila bi to studentska organizacija čije vodstvo biramo mi, studenti, na temelju programa i rješenja naših potreba s ciljem podizanja studentskog standarda. Tada možemo razmišljati o pravu studentskih predstavnika na naknadu za rad i na zaposlenike koji se brinu o poslovanju takve organizacije, ali i da imaju obvezu raditi, na primjer, 20 sati na tjedan na izabranoj poziciji te da svake godine podnesu izvješće svojim biračima, nama studentima.

(Marko Božac student je Ekonomskog fakulteta u Zagrebu i bivši predsjednik studentske udruge Financijski klub. Trenutačno je na Erasmus+ studentskoj razmjeni na Nottingham Trent Universityju u Ujedinjenom Kraljevstvu.)

Konačno zbogom mobitelu oblijepljenom selotejpom. Da, u 2016.!

Lugonjić G Mislav mislav_lugonjic@windowslive.com

S

to dvadeset nepročitanih poruka u inboxu. 120! I to na 0.facebook mobilnoj verziji gdje učitavanje i “skrolanje” traje minutama. Najveća muka ikad. No to je prošlih pet godina bila moja svakodnevica koja je ujedno postala i predmet zafrkancije mojih prijatelja. “Ćomy, jesi vidio breaking news na Twitteru? Ajoj da, ti to možeš vidjeti tek kad dođeš doma” ili one klasične “Frende, živiš u kamenom dobu” fore, samo su neke od njihovih uradaka. Na koliko sam samo cugi uranio jer smo dogovorili jedno vrijeme i onda bi se moji moderni frendovi putem inboxa dogovorili za petnaestak minuti kašnjenja. A ti jadan čekaj “kod sata”, dok se oni još u inboxu sprdaju kako sigurno nisi vidio poruku.

Tijekom pet godina faksa neka Samsung “krntija”, oblijepljena selotejpom da ne bi ostala bez maskice, bila je moj “supatnik” uz kojeg sam se naviknuo na život bez mobilnog interneta i pristupa svim aplikacijama u sekundi. Čudno izgovoriti, a kamoli proživljavati. “Nemaš Instagram i WhatsApp?!” bila je reakcija šokiranih ljudi oko mene. Iako je moj favorit rečenica koju mi je izgovorilo barem desetak prijatelja – “Ti si jedina osoba s kojom se dopisujem SMS-om”. Ah, dobri stari SMS. Kad nismo bili opterećeni time tko je i kada vidio poruku i stoji li predugo opcija seen bez odgovora.

Foto: Mislav Lugonjić

‘Nemaš Instagram i WhatsApp?!’ bila je reakcija šokiranih ljudi oko mene. Iako je moj favorit rečenica koju mi je izgovorilo barem desetak prijatelja – ‘Ti si jedina osoba s kojom se dopisujem SMS-om’

Iskreno, moram priznati da mi je mobilni internet često falio, pogotovo tijekom ljeta kada sam praktički tri mjeseca bio bez njega, uz tek poneko spajanje na Wi-Fi. Život je doista mnogo jednostavniji kad imaš pristup svim informacijama u kojem god trenutku poželiš. A s druge strane, bilo je lijepo živjeti s mobitelom koji sam koristio isključivo za poruke i pozive te nisam provodio dane u moru aplikacija.

Odlazak na Erasmus početkom ovog semestra sve je promijenio jer sam znao da nije moguće živjeti pet mjeseci u drugoj državi bez mogućnosti da se svakodnevno čuješ sa starcima i frendovima. iPhone je kupljen i počelo je skidanje raznih aplikacija.

Sportskih, putničkih, bankovnih, informativnih, zabavnih... I društvenih mreža. Onaj famozni Instagram zbog kojeg sam ostavljao ljude u nevjerici bila je prva stvar koju sam instalirao. I odmah se zaljubio u njega. Žalim li za godinama provedenima bez IGa? Apsolutno.

Praktički je nemoguće da korisniku smartphonea prođe sat vremena bez ijedne notifikacije. Jednostavno se izmjenjuju. Facebook, Twitter, Instagram, FlashScore, Outlook i poneka news stranica. Teško mi je odlučiti koji period preferiram, oba imaju svojih prednosti i mana. Ali činjenica da u svakom trenutku mogu kontaktirati obitelj i prijatelje kilometrima daleko ipak presuđuje na stranu modernog Mislava. Bed mi je da u svoju priču nisam mogao ubaciti više anegdota, ali to možemo nekom drugom pril... Sorry, notifikacija na Instagramu. Ćomy out.

Svijet/EU

Svibanj 2016.

13

SVEMIR Prostranstvo iznad nas i dalje je važna dimenzija geopolitičke igre

Velesile nam danas iznad glava ‘ratuju’ komercijalnim satelitima

Gelo G Mihael mgelo996@gmail.com

P

rošla su vremena kada su nuklearne velesile svoj hladni rat premještale u svemir, ali novo doba u svemirska prostranstva dovodi nove oblike ratovanja. Rivalstvo svjetskih sila, osim što se očituje na ekonomskom i geopolitičkom planu, postoji i u razvoju industrije i tehnologije, pa tako i one svemirske. Za vrijeme hladnog rata mnoge su oči bile uprte u crne visine koje danas, unatoč sveopćem napretku, nisu u očekivanom fokusu. Što se uopće događa u svemiru, kakav je danas odnos svjetskih sila i mogu li se posljedice trenutačnih međunarodnih tenzija osjetiti i tamo?

DIMENZIJE OSVAJANJA Prodekanica FPZG-a Marta Zorko upozorava na tajnost svemirskih programa, ali nadalje objašnjava da borba za globalnu dominaciju ima pet dimenzija. Prvotno se težilo osvajanju kopna, mora te zračnog prostora, dok je “napretkom tehnologije došlo i do mogućnosti za dominacijom u svemiru, a u najnovije vrijeme tu je i osvajanje virtualnom tehnologijom odnosno cyber-ratovanje.”

Svemir je u razdoblju nadmetanja između SAD-a i SSSR-a bio novi, neispitani teren čiju kontrolu nijedna strana nije željela prepustiti drugoj, ali se njegovo geopolitičko značenje promijenilo padom moći SSSR-a. Nakon što je SAD isplivao kao pobjednik u toj utrci, u svojoj se politici ponovno okrenuo kopneno-morskoj dimenziji osvajanja (npr. Bliski istok), zanemarivši u nekoj mjeri skupu svemirsku kampanju.

Današnje političko rivalstvo SAD-a i Kine dobar je primjer aktualnog korištenja navedenih dimenzija osvajanja, pa tako “Kina i SAD mjere svoje snage pozicionirajući vojni arsenal u Južnom kineskom moru uslijed teritori-

Čovječanstvo se nalazi između dvije svemirske revolucije - prva je bila čovjekov odlazak u svemir, a druga će ondje omogućiti adaptaciju

Hoće li se i Hrvatska ikad uključiti u svemirsku utrku?

jalnih razmirica, a osim toga rade i na cyber-tehnologiji te već možemo govoriti o hakerskim ratovima među njima”, ističe Zorko.

Njihov bi geopolitički sukob u svemir-

Ilustracija: Sven Belak

skoj dimenziji postao aktualan onda kada bi razvoj tehnologije omogućio kolonizaciju nekih planeta, što je ipak, zaključuje, pitanje budućnosti.

Može se reći da je čovječanstvo u raz-

doblju između dvije svemirske revolucije - prva je odnijela čovjeka u svemir, a druga će ondje omogućiti adaptaciju. Astronom Ante Radonić na pitanje o ulaganju u postavljanje temelja za to, tvrdi da, “iako je NASA-in proračun tri puta manji nego što je bio za vrijeme svemirske utrke, ona danas ima najveći proračun (18 milijardi dolara) dok je proračun Europske svemirske agencije (ESA) dvostruko manji, a ruski još manji.”

Ističe NR Kinu koja snažno razvija svoj svemirski program, treću zemlju koja lansira svemirske brodove s ljudskom posadom i jednu od tri koje su meko spustile automatsku letjelicu na Mjesečevu površinu. Radonić usprkos tenzijama na političkom planu, navodi dobru suradnju svjetskih sila na Međunarodnoj svemirskoj postaji (ISS) ali i upozorava na zanimljivosti koje nas očekuju u 2021. godini, kada NASA, Rusija i Kina predviđaju spustiti svoje rovere na Marsovu površinu.

FINANCIJE U SVEMIRU Što se pak tiče trenutačnog omjera moći u svemiru, Zorko i Radonić ističu sferu komercijalnih satelita jer se tu događa najveći dio poslova u financijskom smislu. Tu je značajna američka privatna tvrtka SpaceX koja je postigla brz razvoj u polju svemirske tehnologije, te među ostalim uvelike konkurira drugim tvrtkama i agencijama koje lansiraju komercijalne satelite. I dok će SpaceX 2018. lansirati novi GPS satelit za američku vojsku, za ESA-u je trenutačno jako važan projekt Galileo, kojim EU postaje neovisan o GPS navigaciji (kojom operirira SAD), a sličnim projektima teže Kina i Japan.

Može se reći da prave svemirske utrke nema, ali mnogobrojni projekti raznih aktera na državnoj i privatnoj razini upućuju na to da čovječanstvo nije zaboravilo na značenje iskorištavanja svemira u svrhu ojačanja statusa na Zemlji.

EKONOMIJA Sporazum između SAD-a i EU i dalje je u fokusu javnosti

Je li TTIP američki trojanski konj?

Nanić G Hanan hanan.nanic@gmail.com

D

eseci tisuća ljudi okupili su se na prosvjedima u Hannoveru u travnju, a u listopadu se u Berlinu okupilo njih oko 200.000 s ciljem zaustavljanja TTIP sporazuma.

U raspravi o TTIP-u, u posljednje se vrijeme mogu čuti sve žešće kritike kako ovaj sporazum prekida barijere, ali nauštrb europskih građana koji će izgubiti prava i zauzvrat dobiti genetski modificiranu hranu ili pobornike koji tvrde da upravo ovakav sporazum može riješiti brojne ekonomske probleme. Partnerstvo za transatlantsku trgovinu i ulaganja između EU-a i SAD-a, ili TTIP, sporazum je kojim se nastoji regulirati trgovinske i investicijske odnose.

Jedan od najistaknutijih prijepora, podvlači pobornik sporazuma Srđan Gjurković, bivši predsjednik saborskog Odbora za financije i državni proračun, jest onaj povezivanja TTIP-a s otvaranjem vrata GMO-u. “Usklađivanje propisa ne znači snižavanje kriterija, zadržavamo zaštitu potrošača, stan-

Prema mišljenju ekonomskog stručnjaka Ljube Jurčića, sporazumi poput TTIP-a logičan su nastavak globalizacije darde u poljoprivredi, a pokušavamo naći rješenje za smanjenje nevažnih barijera”, ističe Gjurković.

Najveća se korist budućeg sporazuma, prema njegovu mišljenju, očekuje u poglavlju o malom i srednjem poduzetništvu, definiranju boljeg okvira za zaštitu ulaganja i području mobilnosti.

Tvrdi da su prema nekim projekcijama najveći gubitnici Kina, Rusija i druge velike svjetske ekonomije, samim time

je jasnija tajnovitost tih 13 pregovora.

S druge strane, Antonio Dražović, supredsjednik stranke Slobodna Hrvatska, ujedno protivnik TTIP-a, ističe da dok je Europska komisija isključivala išta sporno vezano uz Partnerstvo, udruge i mnogi stručnjaci od početka taj ugovor nazivaju trojanskim konjem s kojim američke korporacije traže put do europskog tržišta. Tako se u ovom kontekstu pojavljuje i kontroverzna

TTIP bi trebao donijeti boljitak za uvoz i izvoz robe između EU i SAD-a, ali i za brodogradilišta

kompanija Monsanto, “koja bi preko TTIP-a došla na velika vrata u Europu, a Hrvatska će biti preplavljena genetski modificiranom hranom i proizvodima.” Zaključuje da će TTIP naštetiti Hrvatskoj, ali i Europi u cijelosti, a korist će izvući samo korporacije i predstavnici država koji se pobrinu da ovaj sporazum prođe. Ekonomski stručnjak i bivši ministar gospodarstva Ljubo Jurčić, kaže da su sporazumi poput TTIP-a logičan nastavak procesa globalizacije, odnosno deteritorijalizacije nacionalnih država.

“Svaka takva trgovina smanjuje troškove trgovanja te cijene proizvoda i ako se zadrži isti dohodak, onda je roba jeftinija i jednima i drugima, te se povećava kupovna moć dohotka, što znači da se tako povlači trgovina, koja povlači proizvodnju”, ističe Jurčić. Tako je osnovni argument taj da će ovakav sporazum uzročno-posljedično povećati BDP odnosno standard europskih i američkih građana. Jurčić postavlja i pitanje raspodjele ove integracije, odnosno utjecaja na treće zemlje (Indija, Kina, Japan, Rusija), te ističe i snažan geopolitički efekt sporazuma.

by Mario Guvo RASPAD PRIMIRJA I ESKALACIJA SUKOBA U SIRIJI Na inicijativu SAD-a, Rusije i UN-a u Genevi je započela druga runda pregovora o rješenju dijela oružanih sukoba u Siriji. Istodobno Jabhat al-Nusra, lokalni ogranak Al-Kaide, s frakcijama je pokrenula ofenzivu na vladina područja oko Aleppa. Na sjeveroistoku zemlje došlo je do eskalacije sukoba između prešutnih saveznika, Kurda i legitimne sirijske vlade. Nakon nekoliko dana sukoba, nastupio je prekid vatre. Nakon toga su se okrenuli zajedničkom protivniku, ISIL-u, i postignuti su značajni teritorijalni napreci na štetu ISIL-a, a kurdske snage, SDF, su 30 km od Raqqe.

POLITIČKE TURBULENCIJE U BRAZILU Gornji dom brazilskog parlamenta opozvao je dosadašnju predsjednicu Dilmu Rousseff. Ona je pod istragom zbog manipuliranja državnim proračunom, a mnogi su pripadnici njezine stranke osuđeni za pronevjeru državnih sredstava.

Ovo je dovelo do kraja 13-godišnje vlasti Radničke stranke, koja je bilježila gospodarski rast države.

Novi predsjednik je Michel Temer, također pod istragom zbog moguće korupcije, te su takvi slučajevi u Brazilu česti s kriminalnim kartelima kao najčešćim izvorom novca.

REFERENDUM O IZLASKU IZ EU I NOVI LONDONSKI GRADONAČELNIK

UK će 23. lipnja 2016. odlučivati o članstvu u EU. Premijer David Cameron je još jednom dobio ustupke od EU u zamjenu za podršku ostanku u uniji. Laburisti su gotovo jednoglasno podržali ostanak u EU, a vladajući su podijeljeni među sobom, dok je najglasniji zagovornik izlaska bivši londonski gradonačelnik Boris Johnson.

Istodobno, kandidat Laburista za gradonačelnika Londona, Sadiq Khan je odnio uvjerljivu pobjedu nad Zacom Goldsmithom na posljednjim izborima. Khan je pakistanskog podrijetla i vidljiva je promjena demografsko-političke slike Londona i Velike Britanije, a ovaj uspješni odvjetnik i sin vozača autobusa nada je za getoiziranu pakistansku zajednicu i promjene u političkom životu Britanije.

SASTANAK VIŠEGRADSKE SKUPINE U PRAGU Ministri vanjskih poslova Višegradske skupine (Poljska, Češka, Slovačka, Mađarska) sastali su se u Pragu 4. svibnja i izdali zajedničku izjavu na novu inicijativu EU o preraspodjeli migranata između zemalja članica. U izjavi se otvoreno kritizirao nacrt zakona i članice su najavile da neće sudjelovati u preraspodjeli migranata bez obzira na EU. Naime, u izradi je novi zakon o izbjeglicama koji predlaže da se izbjeglice ravnomjerno rasporede između zemalja članica ovisno o njihovom ekonomskom i demografskom stanju, a zemlje će se u suprotnom sankcionirati.

14

Kultura

Svibanj 2016.

Foto: Davor Višnjić/Pixsell

EDO MAAJKA Povratak glazbi nakon četverogodišnje stanke

Štivičić je novom dramom ponovno digla kazalištarce na noge

RECENZIJA DRAME ‘Tri zime’ Tene Štivičić u HNK

Može li intelektualac preživjeti u modernoj Hrvatskoj?

Predstava u režiji Ivice Buljana potiče nas da razmišljamo o tome u kakvom svijetu zapravo živimo

Sedlar G Emili esedlar.aisz@gmail.com

M

ože li pojedinac utjecati i pobuditi osjećaj otvorenosti u ostalima?

To je pitanje koja Alisa postavlja nakon predstave - hrabra i humana članica obitelji Kos koja se bori protiv primitivizma u svojoj obitelji. Ona se ne boji iskrenosti, dapače, ona to provocira, govoreći istinu o sebi i iza čega ona stoji. Naposljetku shvaćajući kako se svijet mijenja, ali ljudi ipak ostaju isti - opterećeni problemom nacionalnog identiteta, zaglavljeni u prošlosti koja je daleko iza nas.

U zagrebačkom HNK-u 30. travnja je održana dugo očekivana premijera drame “Tri zime”, poznate hrvatske dramatičarke Tene Štivičić u režiji Ivice Buljana. “Tri zime” je snažna obiteljska drama, koja pruža niz različitih vizura i pitanja o definicijama identiteta, neznanja i osobne konfuzije u suvremenoj Hrvatskoj.

“Meni je prvi doživljaj u drami bio kada dolazi Alisa koja je uhvaćena u ‘zemlji čudesa’, jer se u suvremenoj Hrvatskoj, 2011. stvarno osjeća kao da je ondje. Ona je tu glasnogovornik

zdravog razuma, osuđuje stvari koje se zbivaju u obitelji i na koju se, naravno, reflektira suvremeno društvo i tu je meni to ključno razdoblje”, izjavila je profesorica na komparativnoj književnosti Željka Matijašević na konferenciji za novinare. Leo Rafolt, izvanredni profesor na odsjeku kroatistike pri Filozofskom fakultetu, istaknuo je važnost utjecaja vrijednosti komunikacije među generacijama te upitao može li se na neki način naslijediti režim na oblik unutarnje mape, a ne samo kao politički okvir.

“Ovu dramu shvaćam kao obiteljsku iako mislim da svaka dobra drama može biti i politička”, objasnila je Štivičić. Tri generacije prikazuju neočekivane političke događaje koji imaju snažan utjecaj na njih u današnjem društvu.

Alisa postaje simbol tragičnog heroja suvremene liberalne osobe, osobe koja pokušava širiti glas razuma o različitosti svijeta i o predivnom nesavršenstvu individualaca koji su svuda oko nas. No taj zadatak postaje gotovo pa utopija. Kraj predstave simbol je unutrašnjeg stanja osamljenog intelektualca koji, nažalost, ne može dobiti pravo mjesto čak ni u svojoj vlastitoj obitelji.

Neće tu biti ničega za odrasle, samo dječje fore

Tenžera G Matina tenzera.tenzera@gmail.com

P

opularni reper bosanskog podrijetla sa stalnom izraelskom adresom dobro je poznat u Hrvatskoj. Njegovi angažirani tekstovi pjesama bili su pun pogodak u kombinaciji sa zaraznim beatovima. Bili.

Prije četiri godine kad je postao otac i glazbu podredio roditeljstvu.

Očinstvo mu je postalo neiscrpan izvor inspiracije pa Edo ima snažnu želju da napravi vlastiti animirani film te garnituru dječjih pjesama.

Iako publiku od početka godine časti povremenim novim singlovima, tek se potkraj ove godine u pravom smislu riječi vraća na “scenu”... ali prije toga - slijedi mu nastup na studentskom festivalu SCoolFestu upravo u svibnju!

•Ako Morris Studio izdaje tvoj novi album, znači li to da više nisi

Iako s vremena na vrijeme potajno izbaci novi singl, a album je najavio za listopad - Edo je odlučio svijet gledati, ali i slušati očima djeteta. Planira animirani film, ali i set bi neke dodatno objasnio s dodanim tekstovima i pričama. Bila bi to jako zanimljiva knjiga, totalni novitet i odličan izazov. Ne da mi se sada o tome nešto više govoriti dok ne budem imao novca ostvariti tako nešto. S obzirom na to da su sponzori, čini se, pitanje prošlosti, pokušavam s nekim projektićima sa strane skupiti dosta za takvo izdanje.

Izgleda da i rima ispade tu na kraju!

•O čemu će biti riječi u animiranom filmu?

To je priča o malom medi koji s obi-

Ovo ljeto ću se naći s Dženanom iz Sarajeva koji je savršen suradnik za taj projekt, a ako nam krene, mogli bismo to jako brzo završiti, i za to ćemo uz pjesme koje će biti totalni izazov, morati pronaći i animatore… znao sam da sam trebao upisati neku animaciju! Kćer, odgoj i očinstvo bili su okidač za tu potrebu pisanja dječjih pjesama i jednog albuma s dječjim pjesmama. Neće tu biti ničega za odrasle, samo dječje fore.

•Dugo te nije bilo na sceni, pa tako ni Berba. E sada - Ako je Berbo čovjek koji voli droge, kurve, alkohol, narodnjak i skupe aute, kakav je Edo? Gdje je Berbo sada?

Berbo je u nekoj prašnjavoj ladici, u nekom zapostavljenom folderu, tu i tamo izroni na površinu kad se snimaju neki betlovi ili kompilacije.

Ma jedva uhvatim vremena za Edu, kamoli za starog Berbu.

•Što očekuješ od koncerta na Sco-

POLITIČKA SATIRA S FPZG-A Studenti osnovali stranku

‘Ako može Kerum, možemo i mi!’

Sve je počelo kao bezazlen fakultetski projekt. A onda je skupina studenata odlučila da će on postati stvarnost

G tina.ozmecban@gmail.com Tina Ozmec-Ban

A

ko može Kerum, možemo i mi!, bila je prekretačka rečenica skupine studenata koji su se 2011. godine odlučili prijaviti na parlamentarne izbore i cijeli proces - snimili.

Neovisna lista oportunista na zabavan, ironičan i ono najvažnije, ljudski način, objašnjava cijeli proces izbora. Od skupljanja potpisa, biranja nositelja liste, izrade promospota i vođenja cijele kampanje, pa do onih važnih trenutaka suočavanja s “velikim” političarima pred kamerama te otkrivanja velike istine o kršenju predizborne šutnje.

Ideja o ovome projektu došla je - na kavi, gdje se rješavao velik problem o snimanju završnog rada na petoj godini

Fakulteta političkih znanosti.

“Nisam siguran tko je ugledao na TV-u Kerumovu izjavu: ‘ja ću na listu stavit koga ja oću’, referirajući se na svoju listu sastavljenu od svoje sestre, svojih nećaka, rođaka, i ostale rodbine, ali sjećam se da nam je tu puko film. Ako može Kerum, možemo i mi”, rekao je Vedran Senjanović, jedan od redatelja filma i ujedno nositelj liste Neovisne liste oportunista (NLO).

Bez pozadinske ideologije i bez jasnog cilja, ali i dalje s dovoljno potpisa da bi se kandidirali, NLO je bio u zamahu snage. Prikupljanje potpisa na glavnom zagrebačkom trgu jedna je od scena koja jasno opisuje predizborna obećanja. Svatko tko je dao svoj potpis ulazio je u obzir da bude nositelj liste, a to znači - Sabor, točnije, visoka plaća!

Potkraj filma dolazi do već viđenih prizora izbora vladajuće stranke, a Vedran u ključnom trenutku zaboravi osobnu iskaznicu. Na kraju ekipa sama sebe prijavi za kršenje izborne šutnje kako bi izravno pokazala koliko je uopće prijetnja sankcijama ne samo bezazlena nego lažna sigurnost i povjerenje u autoritet koji zapravo ne postoji. Ovo je film koji ne diže na noge samo studentsku nego i ostalu populaciju te pokazuje da politika nije velika znanost i posao za najveće ribe.

Edo Maajka već ove godine ponovno će tepati mikrofonu

Menartov izvođač?

Da, nisam više Menartov izvođač.

Izdajem za Morris, preko njih sam objavio ove nove pjesme i nadam se da ću završiti i objaviti album oko listopada.

•Osobna znatiželja – zašto se spot za pjesmu ‘Ojojoj’ snimao u Tvornici kulture?

Prema scenariju smo trebali mjesto gdje možemo gotovo sve snimiti za jedan dan. Tamo imamo stage, šankove, mnogo prostorija straga.... a oni su bili dobri prema nama i dali nam to sve ni za šta. Hvala Tvornici! Nema nikakve teorije zavjere, samo smo imali sreće da su nam pomogli s prostorom.

•Ako novi album izlazi tijekom listopada... Kad planiraš izbaciti animirani film i strip?

Za crtić sam predao zahtjev u HAVC s Velimirom Grgićem, tako da on manje više ovisi o tome za sada. E sad... strip ovisi o tome hoću li imati love za to… Ovaj je album zasad zamišljen kao strip-album, gdje će svaka pjesma imati svoj dio od šest stranica, a ljudi će unutra imati kod s kojim će skinuti album u odličnoj kvaliteti. Malo sam se odmaknuo od tog plana i više primaknuo opciji u kojoj ćemo za neke pjesme raditi ilustracije, a za neke strip, dok

‘Sadržaj animiranog filma bit će priča o malom medi koji s obitelji i prijateljem bježi od rata, a bazirana je na istinitoj priči o medvjedima iz srednje Bosne. Možda zvuči čudno, ali bit će baš tako - istinita priča o medvjedima, ispunjena i mojim iskustvima te zapažanjima vezanima za izbjeglištvo i odrastanje u njemu!’ telji i prijateljem bježi od rata, a bazirana je na istinitoj priči o medvjedima iz srednje Bosne. Možda zvuči čudno, ali bit će baš tako istinita priča o medvjedima, ispunjena i mojim iskustvima te zapažanjima vezanima za izbjeglištvo i odrastanje u njemu. Godinama pokušavam realizirati taj projekt i, evo, sad se možda napokon mrdnem s mrtve točke.

•Kako napreduje zamisao o skladanju dječjih pjesama? Možda bi kći mogla otpjevati koje glazbene dionice?

Foto: Ognjen Karabegović

olFestu ako se uzme u obzir da je festival predviđen za studente – bez obzira na to što je ulaz slobodan?

Očekujem super svirku i odličnu atmosferu! Izvodit ću i nove pjesme i stare ultra-megahitove. Dođite, ulaz je slobodan. Ako ništa, mislim da će bar biti mnogo ljudi!

•Kakva je izraelska rap-scena?

Postoji li uopće?

Ne znam, ne pratim mnogo. Uspio sam upratiti nekoliko izvođača s reperske scene, neki repaju na hebrejskom, neki na arapskom, ruskom, engleskom. Ta scena nema previše publike, niti gradova za nastupe - ovo je kao neka duguljasta Slovenija. Ovdje je koliko sam ‘skonto’ najbolje za trance, jazz i rock. I, naravno, narodnjake! Postoji određena reperska scena, ali ona nije u rangu s recimo hrvatskom, a koja je opet takva kakva jest.

•Kad se s obitelji napokon doseliš u Hrvatsku, imaš li kakve konkretne planove koje bi volio ostvariti?

Nemam, što bude bit će! Započeo sam brdo nekih projekata i nadam se da ću većinu njih i ostvariti. To je proces koji će potrajati, ali mi je drago što sam sve više i više u Zagrebu.

Kultura

Svibanj 2016.

ZAGREBAČKI PLESNI CENTAR Što će biti nakon gubitka prostora?

15

O kulturi kulturno

‘Ples je izgubio autonomiju!’

Jedini gori zločin Grad je ZPC pripojio ZKM-u jer, kako kažu, nisu više u mogućnosti financirati održavanje. Iz ZPC-a to od paljenja knjiga je nečitanje opovrgavaju i ističu da su sami financirali održavanje i upravljanje zgradom punih sedam godina Marko Ezgeta

G dorotea.kov@gmail.com Dorotea Kovačićek

Je li budućnost plesa u hrvatskoj metropoli ugrožena?

J

esu li Hrvati antiplesačka nacija?

Može se raspravljati o tome, možemo zauzeti pozitivan ili negativan stav, ali s vremena na vrijeme iskrsnu dobro poznate zavrzlame na relaciji plesne organizacije i Grad Zagreb, kao davatelj prostora, i dogodi se ni manje ni više nego pitanje opstanka i položaja plesa općenito. Što je ovoga puta pošlo po zlu?

OD DOMAĆINA DO GOSTA Nakon što je ZPC izgubio prostor za rad zbog, kako navode u Gradu, nemogućnosti da nadalje održavaju objekt, vodstvo ove plesne institucije odgovorilo je da su prostor održavali o svom trošku. Koliko uspješno? Marijana Pajić, jedna od polaznica brojnih ondje organiziranih radionica, potvrdila je da se prostor zaista održavao, čistio i općenito su same radionice bile vrlo dobro organizirane i “na svjetskoj razini”.

Zašto je onda prostor takav problem i je li to samo izlika da prostorom više ne upravlja Hrvatski institut za pokret i ples (HIPP)? Prostor ZPC-a zapravo je zgrada bivšeg Kina Like i sedam je godina bila samostalna plesna institucija, jedina takva na području Zagreba. Grad Zagreb je, osim ulaganja u adaptaciju prostora, financirao i program udruga. Dakle, u pitanju je model privatno-javnog vlasništva, koji, kako piše T-portal, Grad opovrgava da je ikad postojao. Postojao ili ne, u aktima gradonačelnika (www.zagreb.hr) može se vidjeti da je program u organizaciji ZPC-a zaista financirao djelomice i sam Grad, a da su “sredstva osigurana u Planu sredstava za financiranje javnih potreba u kulturi Grada Zagreba”. Kako bilo, prostora više nema i on je sada u rukama ZKM-a.

“Zagrebačko kazalište mladih rečeni bi prostor koristilo za potrebe organiziranja i provedbe vlastitih kulturnih i odgojno-obrazovnih programa, te ostvarivanja programske suradnje s drugim ustanovama kulture, umjetničkim organizacijama i udrugama, s tim da bi plesna udruga Hrvatski institut za pokret i ples i dalje imala mogućnost pro-

Plesači započeli s javnim prosvjedima Plesni umjetnici održali su i miran prosvjed zaustavivši promet u Ilici na desetak minuta kako bi uz transparent “Autonomija plesu” ukazali na ukidanje samostalnosti jedinog prostora namijenjenog prvenstveno plesačima. “ZPC je imao samo tri zaposlenika. U odnosu na Beč, s kojim gradonačelnik često voli uspoređivati Zagreb, a u kojem postoji Tanzquartier, središnje mjesto za ples, zaposleno je četrdesetak ljudi”, izjavila je plesna umjetnica Ana Kreitmeyer, nadodavši kako je Plesni centar u samom početku imao propuste na koje su svi ukazivali, kao i da novac za hladni pogon nije bio dovoljan. Ipak, plesači ovom borbom za prostor i neovisnost pokazuju čvrstu međusobnu povezanost i jaku volju kojom se još jednom ukazuje koliko je mala, ali iznimno ujedinjena umjetnička scena u Hrvatskoj. (T. Ozmec-Ban)

vođenja programa u tom prostoru”, stoji u službenom priopćenju.

Na društvenim je mrežama osvanuo “Poziv na protestnu akciju i sazivanje Plenuma Zagrebačkog plesnog centra” pod nazivom “Autonomija plesu “. Koliko je ples u nas Hrvata autonoman?

I kakav položaj uopće ima u društvu?

PODRŠKA I IZ ZKM-A “Dajemo podršku kolegama s plesne scene u njihovim nastojanjima da zadrže autonomnost Zagrebačkog plesnog centra”, složno su izjavili plesači, pa čak i ansambl ZKM-a.

“Zagrebački plesni centar kao institucija za produkciju plesne umjetnosti, trebala bi biti ravnopravna, a ne ovisna o drugim scenskim i kazališnim institucijama. Ostavljanje Centra isključivo plesu, umjesto pripajanja dramskom kazalištu, omogućilo bi razvoj suvremene specijalizirane ustanove odgovorne za edukacijski, istraživački, produkcijski i distribucijski segment suvremenog plesa u Hrvatskoj”, izjavio je za jedan portal Branko Banković, dugogodišni plesač i predsjednik Udruge plesnih umjetnika Hrvatske.

Plesna umjetnica Nina Kunek sagledala je svjetliju stranu priče.

“Hrvatski institut za pokret i ples kao udruga postojao je i prije otvaranja ZPC-a i kao takav nastavlja postojati i nakon gubitka korištenja prostora ZPC-a. HIPP i dalje nastavlja raditi na projektima i festivalu Tjedan suvremenog plesa, te se zalagati za ples.

Ovim putem, dobila se određena medijska pozornost, međutim mislim da nije toliko usmjerena, nažalost, plesu nego više političkom aspektu. Ovime suvremena plesna scena, isto tako, ne prestaje postojati i stvarati, ali ples, ukidanjem centra koji je isključivo namijenjen plesu i pripajanjem kazalištu, gubi autonomiju”, pojasnila je.

Najpoznatije događanje u organizaciji HIPP-a jest Tjedan suvremenog plesa, međunarodni festival usmjeren na promociju suvremene plesne umjetnosti. S obzirom na cijelu situaciju s prostorom, bilo je upitno hoće li se i pod kakvim okolnostima održati. Ljubitelji plesa, ipak, ne moraju se brinuti - Tjedan suvremenog plesa ove se godine održava po 33. put, u razdoblju od 27. svibnja do 4. lipnja.

TVS Danci darovali mladim novinarima bicikl - za lakši prijevoz televizijske opreme

Prva studentska telka na biciklu

Buljan G Petra petra.buljan143@gmail.com

A

ko su vas ikad na frekventnijim zagrebačkim lokacijama, poput Glavnog kolodvora ili Trga, zaustavila neobično mlada novinarska lica i tražila izjavu, to su sigurno bili kolege s Televizije Student (TVS). Oni se, naime, u sklopu prakse na kolegijima na drugoj i trećoj godini, uče raditi prave televizijske priloge!

Kako bi to zaista i uspjeli, često se bore s kamerama i stativima koje nije uvijek lako nositi na udaljena snimanja. Tome je doskočila najnovija suradnja Televizije s danskim veleposlanstvom koje je ovom malom kolektivu darovalo ​teretni bicikl Christiania​!

Ovaj je bicikl simbol danskog načina života, a njime se prevoze cijele obitelji. Ovo nije prva suradnja fakulteta i veleposlanstva, kaže Tomislav Guga,

njihov glasnogovornik.

“Suradnja je zapravo nastavak dugogodišnje priče suradnje s FPZG-om.

2012. smo, primjerice, Radio Studentu donirali dva bicikla i diktafone za po-

trebe mobilne redakcije. U međuvremenu smo doveli nekoliko predavača na fakultet, a sada smo odlučili oformiti prvu televiziju u Hrvatskoj koja se koristi biciklom kao terenskim kolima”, na-

Tena Perišin i Igor Mirković među prvima su se provozali novim prometalom TVS-a Foto: Ivana Bašić

dodao je. A da TVS nije samo jedina studentska TV u Hrvatskoj nego i jedina na kotačima, ponosno govori i Igor Mirković, njezin glavni urednik.

“To je veliki događaj za našu skromnu televiziju jer je ovaj bicikl prvo vozilo u našem voznom parku. Drago mi je što je nekonvencionalno jer takva je i naša televizija; također, sviđa mi se što njime ispitujemo nove mogućnosti može li se televizija budućnosti, umjesto glomaznim kombijima i reportažnim kolima, voziti biciklima”, rekao je.

Osim novog transportnog sredstva Televizije Student, na fakultetu se može pogledati i izložba koja je, također u suradnji s veleposlanstvom, ali i Zlatanom Krajinom, nositeljem kolegija Media&City, otvorena tijekom svečanog predavanja bicikla. Riječ je o putujućoj izložbi Dobar grad koja je usredotočena na izazove koji stoje pred Kopenhagenom kao gradom biciklista.

G m.ezgeta1@gmail.com

Z

nanje je moć, a ta moć nikad nije bila dostupnija nego danas, posebno zbog razvoja interneta.

Knjige ne samo da utječu na razvoj kritičkog mišljenja i opismenjavanje nego obogaćuju našu osobnost, oplemenjuju našu dušu. No može se reći kako su pismenost i kultura Hrvata, naročito onih mlađih, na vrlo niskom stupnju.

Unatoč tome, Ministarstvo kulture već godinama ne ulaže dovoljno u programe književnih događanja, a ove godine je odlučilo i dodatno smanjiti izdavanja, kao da ne vide sliku hrvatskoga društva i unutarnju potrebu nacije za novom književnom renesansom, poput one započete izumom tiskarskoga stroja.

Uzmimo kao primjer Interliber. Ministarstvo kulture je u svom nedavnom priopćenju navelo kako već godinama ne podupire Interliber što je pogreška cjelokupne kulturne politike već dulji niz godina. Ipak, u pregledu programa književnih manifestacija za 2015. naznačeno je kako je Ministarstvo za njega odobrilo 100.000 kuna. Što je na kraju istinito? Istinito je da je Interliber samo pod visokim pokroviteljstvom Ministarstva kulture, koje je obično samo formalnog karaktera.

Nije Interliber najugroženiji, trebamo se bojati za one programe kojima

Ministarstvo se opravdava da financira sajmove u Leipzigu, Bologni, Sarajevu, kao da nisu čuli za onu Voltaireovu da ‘čovjek treba obrađivati svoj vrt’ su sredstva jako smanjena. Ministarstvo se opravdava da financira sajmove u Leipzigu, Bologni, Sarajevu, kao da nisu čuli za onu Voltaireovu da “čovjek treba obrađivati svoj vrt”.

Očito je viđenje Ministarstva da prosječni Hrvat odlazi na književne sajmove po svijetu slijedom gospodarskoga prosperiteta nacije. Ne bi li bilo pametnije da ulože u projekt najvećih hrvatskih književnih djela na desetak svjetskih jezika i time podupru i naš turizam i sliku naše zemlje u svijetu kao kulturno bogate? Prosječnom Hrvatu, gospodo, ti sajmovi po svijetu ništa ne znače jer oni izravno od toga nemaju ništa.

Studenti, umirovljenici, roditelji s djecom skupljaju novac kako bi kupili knjige na jednom od mnogobrojnih sajmova knjiga. Na kraju će opstati samo oni najveći, a knjigoljupci će najviše ispaštati. “Postoje i gori zločini od paljenja knjiga, jedan od njih je nečitanje” – izjava je Josepha Brodskog, a Hrvati ne čitaju, ne razvijaju kritičko mišljenje, ne obogaćuju vokabular i ne mare za svoju pismenost. Također, hrvatski pisci ne pišu. Kako bi i pisali kad Ministarstvo i njima reže poticaje?

Nadolazeće generacije neće znati za ljepotu knjige, odrastanje pod utjecajem najdražih nam književnih likova, odlazaka s roditeljima, djedovima i bakama u knjižare i sajmove knjiga u potrazi za “onom knjigom” koja će odrediti nas same, ako se naša kulturna politika ne okrene u poticanje i osmišljavanje novih, atraktivnih književnih programa. U protivnom, ovakvim će mjerama samo demoralizirati one koji žele stvoriti ljepši svijet.

16

Kultura

Svibanj 2016.

MANIFESTACIJE Dva velika glazbena festivala ove se godine preklapaju

Ako idete na INmusic i Zagreb Calling pažljivo provjerite raspored Trupec G Tibor tibortrupec.tt@gmail.com

L

ipanj donosi dva najveća zagrebačka glazbena festivala - Zagreb Calling i INmusic.

U proteklih je nekoliko godina Zagreb postao pravo kulturno središte. Barem što se glazbe tiče. Teško je izdvojiti dan u godini kada se ništa ne događa. Neki događaji su naravno, veći od drugih. Manje grupe glazbenih entuzijasta sigurno će htjeti poslušati “onaj novi, otkačeni bend” koji tavama lupa po loncima te pjevanje sa sluhom proglašava već izlizanim, i onda to sve naziva eksperimentalnom glazbom. Preostali zaljubljenici u umjetnost ipak će pohoditi velike glazbene priredbe na kojima nastupaju renomirani glazbenici. A veća publika donosi i veću zaradu koja je, budimo iskreni, krajnji cilj organizatora svakog većeg komercijalnog događaja.

No zašto bi organizatori velikih glazbenih festivala dopustili preklapanja s drugim sličnim događajima, kao što će to ove godine biti slučaj sa Zagreb Callingom i INmusicom?

Radi li se o konkurenciji, natrpanom rasporedu izvođača ili nećem trećem?

NEIZBJEŽNA KOLIZIJA Organizatori INmusic festivala oglasili su se prvi, objasnivši da su “datumi održavanja jedanaestog izdanja INmusica objavljeni drugi srpnja

Je li Zagreb postao prava glazbena meka koja si može dopustiti dva velika festivala istodobno ili je naša metropola još premala da bi svjetska imena zbog nje mijenjala planove?

INmusic konstantno podupire i promovira kvalitetnu suvremenu autorsku glazbu te dovodi najaktualnija glazbena imena Foto: INmusic festival

2015. godine, prije više od deset mjeseci, odnosno sedam mjeseci prije Zagreb Callinga, koji je najavljen u veljači 2016.”

“Zašto su se odlučili na koliziju datuma, je li to zbog izvođača ili iz nekih drugih razloga, zaista ne znamo”, nadodali su. Nedugo zatim došao je i od-

govor Bobana Milošeskog, organizatora Zagreb Callinga koji je pokušao razjasniti situaciju.

“Realno, svakako da su ovo bili jedini mogući datumi. Nitko od nas ne bi ulazio u dan dugog događaja da se to moglo izbjeći”, rekao je Milošeski.

Zagreb Calling unio je pravo osvježe-

nje na scenu zagrebačkih glazbenih festivala, a Milošeski je istaknuo jasnu distinkciju između svojeg festivala i INmusica, objašnjavajući da je to festival alternativne glazbe dok svoj festival smješta u mainstream glazbenu sferu.

“Kada sam dobio ponudu za Zagreb za

Simply Red, provjerio sam tko je toga dana na INmusicu. Da je bila Florence svakako bih propustio Simply Red. Ovako, PJ Harvey i Simply Red nemaju baš nikakvih dodirnih točaka i bilo bi mi žao da Zagreb propusti šansu prvi put vidjeti tako veliko ime kao što su oni”, objasnio je Milošeski i nadodao da će u budućnosti nastojati izbjegavati ovakve situacije.

Ako ste istodobno veliki fanovi britanske multiinstrumentalistice i pop-soul hitova Micka Hucknalla i ostalih članova benda Simply Red, a takvi provjereno postoje, teška je odluka pred vama. Hoće li to biti slatke muke ili razlog živciranja, na kraju ovisi o vama i o tome jeste li spremni posjetiti obližnje države kako bi zadovoljili potrebe za onim izvođačem kojeg niste mogli čuti na rodnoj vam grudi.

ZAGREB, GLAZBENA MEKA? “Iako je pozitivna konkurencija dobra, i mi smo se sami zapitali trebaju li se zaista u vrijeme INmusic festivala u istom gradu održavati drugi koncerti jer to nije dobro ni za koga tko živi od prodaje ulaznica”, zaključili su iz organizacije festivala koji već tradicionalno priziva kišu koje se njihovi konkurenti očito ne boje.

Ostaje pitanje je li Zagreb postao prava glazbena meka koja si može dopustiti dva velika festivala istodobno ili je naša metropola još premala da bi svjetska imena zbog nje mijenjala planove.

Meblo Trade i fleksibilna rješenja za malene stanove

Meblo Trade predstavlja Space Saver koncept razvijen u suradnji arhitektonskim studijem Luma Art. Prostor površine 53 četvorna metra opremili smo Space Saverima, najboljim prijateljima malih stanova. Prostor koji možete vidjeti u Meblo Trade salonu, Maksimirska 112, opremili smo svime što je nužno za ugodan život, kuhinjom dugom 3,45 metra, prepunom polica i ladica, blagovaonicom, prostranim dnevnim boravkom s dva dodatna ležaja, dvjema spavaćim sobama s ugradbenim ormarom i krevetom sa spremištem.

Za udobnost vašeg kreveta, tu je i madrac Solo Anatomic, fleksibilan kao i naši ostali Space Saveri, u rolo-pakiranju koje će vam olakšati njegov transport i spremanje, a njegova 7-zonska džepićasta jezgra osigurat će vam miran san.

Posjetite Meblo Trade salon, provjerite kako izgleda Space Saver koncept i možda pronađete idealno rješenje svoj maleni stan.

Više na meblo.hr

SPONZORIRANI SADRŽAJ

Zaigrajte nagradnu igru Meblo Tradea i časopisa Global i možda baš vi budete sretnik koji će uživati u opuštajućim snovima na ovom udobnom madracu.

Foto: Meblo

Poduzetništvo

Svibanj 2016.

17

ETSY On-line platforma za prodaju rukotvorina sve popularnija i u nas

Klikom do globalnog tržišta

Musulin G Mia mia_1610@hotmail.com

N

akon radionice u Osijeku, u svibnju je i u Zagrebu održana radionica za sve one koji žele pokrenuti Etsy shop ili s njim imaju teškoće. Zaposlena kao community manager, Ema Juretić uspjela je hobi pretvoriti u unosan posao, a kao voditeljica je kroz radionicu istaknula korake kojima je u samo godinu dana postigla da za izradu njezinih postera dozna cijeli svijet. Svoje proizvode stavila je na Etsy shop, svjetsku on-line platformu za prodaju rukotvorina, pokrenutu 2005. godine u SAD-u i namijenjenu kreativcima koji sami izrađuju svoje proizvode kako bi ih plasirali na tržište. ŠTO JE ETSY? Zainteresiranost za ovu radionicu bila je velika, a održana je kako bi se potaknulo ljude da putem te platforme realiziraju ideje i plasiraju ih na domaće i inozemno tržište.

“Odlučila sam svoje proizvode staviti na Etsy shop prije godinu dana, a na početku me mučio nedostatak vremena i novca. Mislila sam, stavit ću svoje proizvode, prodavat će se i to je to.

Imala sam jednu prodaju, pa dugo ništa, nakon čega sam shvatila da moram ili zatvoriti shop ili ga istražiti”, započinje priču Ema koja danas nakon posla svakodnevno izdvaja tri sata za svoj shop, ali uživa u tome što stvara.

S Etsyjem je, ističe Ema, stvar vrlo jednostavna. Nakon što realizirate ideju u proizvod, besplatno se registrirate na platformu i odmah imate globalno tržište pred sobom jer postoji u cijelom svijetu, a prednjači SAD. Za svaki proizvod koji postavite uzima se fiksna provizija od 20 centi, ako

‘Propisi se stalno mijenjaju, i to je siva zona, stoga je moj savjet da savjete o plaćanju poreza potražite u najbližoj Poreznoj upravi’, kazala je Ema Juretić koja Etsy shop ima već godinu dana

O besplatnoj platformi za prodaju i njenu korištenju na radionici su se mogli čuti brojni savjeti

ga prodate, platite istu cijenu za obnovu. Nakon četiri mjeseca stajanja proizvoda on se automatski obnavlja, a za svaki prodani proizvod Etsy uzima 3,5 posto provizije. Prednosti takvog načina prodaje su mala provizija te prostorna i vremenska neograničenost.

“Za postavljanje Etsy shopa osim mojih savjeta, imate mnogo on-line videa koji su od velike pomoći. Prilikom postavljanja shopa odaberete jezik, zemlju, valutu, ime, a zatim punite proizvodima i slikama. Mora-

ETSY U BROJEVIMA

54

milijuna članova (ljudi koji kupuju i prodaju)

1,6

milijuna prodavača (86 posto žene, 14 posto muškarci)

Foto: Branko Banjac

te već na početku imati pripremljeno najmanje pet proizvoda. Nakon toga pišete za svaki proizvod naslov, koristite ključne riječi s pomoću kojih vas kupac nađe, što svi zanemare, ali je jako važno. Zatim određujete cijenu poštarine, ovisno o veličini i masi vašeg proizvoda”, savjetuje Ema i ističe važnost prvog dojma koji ostavljate kada netko dođe na vaš Etsy profil.

Važno je popuniti cijeli shop, staviti kvalitetne fotografije proizvoda, ne zanemariti banner, naglasak staviti na

samu priču te napisati sve važne informacije, uključujući i one što se dogodi ako se pošiljka ošteti.

“Svoje pošiljke šaljem odmah nakon izrade i uglavnom kažem da će doći kasnije (do 12 dana) jer ostavljate bolji dojam ako ona urani. Također, na svom profilu ističem da se ne primaju oštećene pošiljke nego mi se vrate nazad, a ja šaljem novu. Tako skupljam pozitivne komentare koji me bolje plasiraju, a s mnoštvom negativnih vaš profil može se ugasiti. Probajte osvojiti kupce pričom, jedna djevojka izrađivala je deke, što je napisala u opisu, ali tek nakon što je istaknula da ju je to naučila baka u kolibi ispred kamina, prodaja joj je porasla”, dodaje Ema. PLAĆANJE PUTEM PAYPALA Na kraju radionice predavačica je istaknula važnost povezanosti svih društvenih mreža s Etsyjem, gdje vas potencijalni kupci vrlo često zamijete, a možete namjestiti da one izravno vode na vaš shop. Radionica je zaključena s informacijama o načinu plaćanja i oporezivanja prodanih proizvoda.

“Imam otvoren obrt, ali Etsy vas to ne pita, na vama je da u vašoj državi opravdate porez. Meni je to jednostavno, kupci plaćaju putem PayPala, a svaka uplata dođe mi na račun tvrtke. Novost kod Etsyja je da od lipnja traži EU VAT broj kojim se počinju regulirati porezi. Broj se izvadi u Poreznoj upravi, ali nisam sigurna na koji način će onda funkcionirati fizičke osobe. Propisi se stalno mijenjaju i to je siva zona, stoga je moj savjet potražiti informacije u najbližoj Poreznoj upravi, gdje sam i ja provodila sate dok nisam doznala ono što me zanimalo”, zaključuje Ema s najavom nove radionice s konkretnom temom oporezivanja i plaćanja.

LEAP SUMMIT Najveća međunarodna konferencija za mlade u Europi

‘Mladi nisu uvijek spremni dati sve od sebe’ Gaura G Marija marija.gauraa@gmail.com Vujčić G Nina nina.vujcic@gmail.com

Konferencija se održala u Studentskom centru te je okupila 1100 studenata, mladih profesionalaca i mladih poduzetnika

A

ko mislite kako je teško djelovati lokalno, a kamoli globalno, ekipa iz organizacije najveće međunarodne konferencije u ovom dijelu Europe, uvjerit će vas u sasvim suprotno. LEAP Summit međunarodna konferencija održala se u Studentskom centru Sveučilišta u Zagrebu te je okupila 1100 studenata, mladih profesionalaca i mladih poduzetnika, koji su došli kako bi usavršili nova znanja i vještine te spremno zakoračili u svijet poduzetništva, vodstva, poslovnog razvoja i kreativnosti.

“Konferencija je svojim opsegom i kvalitetom nadmašila naša očekivanja, te ponosno mogu zaključiti da je riječ o najvećoj konferenciji za mlade u regiji”, kazao je Sven Višić, jedan od organizatora Leap Summita u Zagrebu.

Vrlo karizmatičan govornik bio je Balint Vertesi, Mađar koji radi za Procter & Gamble. Svojom energičnom i zanimljivom prezentacijom osvojio je publiku.

“Mladi nisu uvijek spremni dati ap-

Panel u kojem je sudjelovao i Luka Sučić iz Hub:rauma

Foto: Marija Gaura

Znanja podijelili stručnjaci iz 13 zemalja Tijekom konferencije više od 50 stručnjaka iz 13 različitih zemalja podijelilo je svoja znanja, inspirativne životne priče, priče o uspjehu i razvoju osobne karijere te su motivirali mlade da pokrenu pozitivne promjene u društvu.

Predavanja su održali internacionalni stručnjaci iz različitih multinacionalnih kompanija poput IBM-a, P&G-a, Microsofta, Googlea, Disneya i Deutsche Telekoma, ali i investitori te uspješni poduzetnici iz Njemačke, Izraela, Velike Britanije i Rusije.

solutno sve od sebe da bi došli do svojeg cilja. Ono što želim da izvuku iz moje prezentacije jest da moraju napraviti taj zadnji korak jer ga nitko neće napraviti za njih. Oni sami trebaju biti vođe u svojem životu”, rekao je Vertesi da je bio cilj njegova govora. Zadnje predavanje dana također je gotovo potpuno napunilo dvoranu, a govorio je Davor Tremac iz Ubera. Osim što je objasnio fenomen i uspjeh Ubera, pozvao je publiku da se prijave i na ljetnu praksu.

“Sviđa mi se izbor govornika i to što sam upoznao mnogo ljudi. Vidio sam neka jako dobra dizajnerska rješenja za prezentacije i prezentacijske vještine što bi mi moglo koristiti”, rekao je o susretu Goran Mandić, student sa Veleučilišta VERN. Posljednji dan konferencije obilježila je velika interakcija između predavača i publike čiji su se tweetovi prikazivali na velikome platnu u stvarnom vremenu.

“Interakcija je bila tolika da je LEAP Summit postao jedan od glavnih trendova na društvenim mrežama, posebice Twitteru”, kazao je Sven.

“Pozitivna energija, ulijevanje povjerenja u sudionike da se trud isplati i povezivanje s mladima iz cijeloga svijeta, od Njemačke, Italije, Izraela pa sve do Pakistana, su glavni razlog zbog kojih sam ponosan na ovaj projekt”, dodao je.

Usprkos određenim teškoćama i cjelokupnom pesimističnom ozračju u Hrvatskoj, čini se da su studenti uspjeli obrnuti proces i u tri dana konferencije mlade iz cijeloga svijeta dovesti u Zagreb i potaknuti ih da pokrenu promjene u svojoj okolini kako bi stvorili bolju budućnost. O tome koliko je ovogodišnji susret bio uspješan i popularan svjedoči to da su došli ljudi iz cijelog svijeta.

“Nismo očekivali da će odziv biti toliki i stvarno smo jako zadovoljni.

Nije tako često da se nešto ovakvo organizira i da se toliko ljudi odazove i mislim da je to veliki pokazatelj da se mladi žele aktivirati. Došli su ljudi iz čak 23 zemlje”, rekao je Andrej Kajganić. Bogat neformalni program zbližio je sve sudionike i rezultirao novim prijateljstvima diljem svijeta, te je LEAP sigurno jedna lijepa priča koja je nakon ovogodišnjeg izvanrednog uspjeha smjestila Zagreb na kartu konferencija za mlade u Europi.

18

Novac

Svibanj 2016.

ŠTEDNJE Banke studentima daju bolje uvjete nego ‘običnim’ građanima

SPONZOR RUBRIKE

Mladi oročavaju, a nije im strana ni stambena štednja

Pavić G Ivan ivan.pavic.kt@gmail.com

E

uropsko i svjetsko gospodarstvo polako se budi iz godina recesije pa se time, doduše jako sporo, budi i hrvatsko gospodarstvo.

Hrvati “masakrirani” financijskom krizom iz nje će ovoga puta izaći nešto pametniji, a to je već vidljivo po sve većem trendu štednje.

Istraživanje agencije IMAS pokazuje kako je gotovo 80 posto građana Hrvatske sklono štednji, a prosječno mjesečno uštede 452 kune. Međutim, pravo je pitanje - kako štedjeti?

I dok postoji još ljudi koji vole štedjeti na “starinski” način, čuvajući novac na računu, ipak se sve više građana odlučuje na oročene štednje u banci. Međutim, opet postoji dvojba na kakvu se oro-

čenu štednju odlučiti. Standardnu štednju, stambenu, dječju ili štednju za mlade. Trenutačno je štednja za mlade ili studentska štednja mnogo isplativija od standardne

Kamatne stope od banke do banke variraju od 2,5 posto do četiri posto. Za usporedbu, banke u standardnim štednjama nude kamatnu stopu od 0,5 do 1,5 postotnih poena

ODNOS BANKA - MLADI Banke studentima daju mnogo povoljnije uvjete za štednju. Studentske štednje i štednje za mlade nude bolju kamatnu stopu, minimalni iznosi obveznog pologa znatno su niži, minimalne mjesečne uplate također su niže nego u standardnoj štednji, a i dodatne premije su znatno više. Tako kamatne stope od banke do banke variraju od 2,5 posto do četiri posto. Za usporedbu, banke u standardnim štednjama nude kamatnu stopu od 0,5 do 1,5 postotnih poena.

Također, kamatne se stope razlikuju i prema va-

Bankama su prikupljena studentska sredstva itekako primamljiva

Povoljnije na INmusic?

Može, uz OTP banku!

P

oznati su glavni izvođači, poznaju ulaznicu za INmusic uplatiti u nekoj od ti su dnevni rasporedi, znamo već poslovnica banke, možete predati zahtjev sve i o brzom i jednostavnom beza besplatno izdavanje MasterCard conskontaktnom plaćanju i samo je još tactless prepaid kartice s pologom od 50 malo vremena ostalo prije nego dobre vikuna! bracije protresu sve prisutne na 11. izdaSretnici koji su osigurali “besplatni upad” nju INmusic festivala, od 20. do 22. lipnja osvojili su jednu od 20 ulaznica na Fana zagrebačkom Jarunu. cebook kvizu OTP banUz nastupe nekih od naj- Do 31. svibnja ili do ke “Upadni na INmuvećih zvijezda današnjisredinom svibnja, isteka u OTP banci traje sic” ce kao što su PJ Harno simbolične nagrade vey, Florence + The posebna akcija: ako od- do početka festivala moMachine, Jake Bugg, lučite svoju ulaznicu za žete osvajati i ako praGutterdämmerung fe- INmusic uplatiti u nekoj tite Facebook stranicu aturing Henry Rollins, OTP banke i točno odWilco, Yeasayer, Skunk od poslovnica banke, govorite na pitanja koja Anansie, The Kooks, možete predati zahtjev postavlja OTP-ov vodič The Coral i mnogi dru- za besplatno izdavanje kroz INmusic festival. gi, INmusic je pripremio Ponovimo ukratko i MasterCard contakako “leteće” plaćanje i niz drugih sadržaja poput dobro poznatog IN- ctless prepaid kartice s pomaže u uživanju u teatra, no i OTP banka će pologom od 50 kuna! glazbi i izbjegavanju rese, kao sponzor i partner dova: ako koristite Mafestivala, pobrinuti da zabave ne nedostasterCard contactless prepaid karticu, naje u njenoj Green Point zoni. Posjetitelji puniti je možete korištenjem m-banking festivala tako će svake večeri održavanja aplikacije OTP banke ili uplatom na top festivala moći pogledati stand-up nastup, up pointu OTP banke na samom festivalu. ali i prepustiti se u sigurne ruke umjetniKoristite li pak festivalsku karticu, uplatu ka koji se bave face paintingom te sudjemožete provesti na jednoj od mnogih lolovati u nagradnim natječajima u kojima kacija na jarunskim otocima. Ako ne pomogu osvojiti prigodne nagrade. trošite sve s festivalske kartice, dođite na Na INmusic još možete otići povoljnije neku od top up lokacija i zatražite povrat, od redovne cijene! a u tjednu nakon festivala povrat možete Do 31. svibnja ili do isteka u OTP banzatražiti i u jednoj od stotinjak poslovnica ci traje posebna akcija: ako odlučite svoOTP banke u cijeloj Hrvatskoj.

SPONZORIRANI ČLANAK

luti. Štednja za mlade u eurima može donijeti kamatnu stopu od tri posto, dok kunske štednje daju nešto više stope.

U financijskom svijetu studenti najčešće bivaju izostavljeni, međutim bankama su prikupljena studentska sredstva itekako primamljiva.

“Banke i/ili štedionice prikupljaju sredstva koja zbog svoje veličine i rascjepkanosti nisu naizgled zanimljiva ostalim financijskim institucijama, no zahvaljujući brojnosti tih ušteda u konačnici mogu postati značajan izvor financijskih sredstava. Kako dolaze u kontakt s mnogo štediša, banke i štedionice mogu itekako utjecati na razvoj financijske pismenosti i unapređenje tradicije štednje mnogih svojih članova”, kažu u Institutu za javne financije te dodaju kako je takav način odnosa banka-mladi izuzetno povoljan te ga potiču i OECD, Svjetska banka i Europska komisija.

FINANCIJSKA PISMENOST Iako su studenti u Hrvatskoj u nešto lošijem financijskom stanju, istraživanje portala Studentski.hr, “Novac je važan”, otkrilo je da studenti pokazuju velik interes i da im je štednja vrlo važna. Institut za javne financije slaže se da je iznimno isplativo štedjeti novac već u studentskim danima te smatraju kako je već u mladosti važno preuzeti odgovornost za životni standard i samostalno rješavanje najvažnijih životnih pitanja.

“Nema sumnje kako je to korisno i potrebno, a posredno financijska pismenost utječe na dugoročne odluke vezane za planiranje štednje tijekom životnog ciklusa pa je logično i da bude usmjerena na stanovnike mlađe dobi. Investicija u financijsko opismenjavanje stanovnika poželjna je aktivnost u svakoj zemlji, posebno onima u razvoju i posttranzicijskim zemljama, poput Hrvatske”, kažu u Institutu. Upravo zbog podizanja financijske pismenosti mlađih Hrvatska udruga banaka napravila je Financijski vodič za mlade kako bi im što više olakšala raspolaganje novcem.

Međutim, iako je štednja za mlade dosta isplativa, ima studenata koji su se odlučili za drugu opciju. Takva je situacija i s Dinom koji se odlučio za stambenu štednju.

“Radim i studiram te mogu dovoljno izdvojiti za stambenu štednju. Roditelji su mi uplaćivali dječ-

Foto: Marija Gaura

ju štednju i nakon isteka oročenja nisam htio potrošiti taj novac nego sam ga stavio kao polog za stambenu štednju”, rekao nam je student iz Kutine. U Institutu za javne financije kažu kako stambena štednja nema dugačku tradiciju u Hrvatskoj, ali je pozitivno vidjeti da joj se mlađe stanovništvo sve više okreće.

STVARANJE NAVIKE “Svjedoci smo kako se mnogi korisnici bankarskih usluga ne ponašaju savjesno, te se izlažu prevelikim financijskim opterećenjima i rizicima.

Tako je bilo s uzimanjem kredita u švicarskim francima, s prevelikim korištenjem maksimalnih minusa na tekućim računima. Pri kupnji stanova na kredit također se često radi o impulzivnom ponašanju, pri kojemu kupci često nisu svjesni stvarne vlastite financijske sposobnosti i mogućnosti kontinuirana odricanja dijela dohotka za otplatu takvih kredita. Kako u tome odnosu i banka preuzima rizik pogrešne procjene sposobnosti vraćanja, ona mora te troškove uključiti u višu kamatnu stopu,” dodaju u Institutu za javne financije. “Činjenica je kako je sustav štednje, sustav u kojemu postoji najprije višegodišnje kontinuirano izdvajanje za tu namjenu, što stvara naviku te testira sklonost i sposobnost pravodobnog ispunjavanja obveza korisnika. To znači da će štediše naučiti savjesno gospodariti dohotkom, te neće pristupiti impulzivnoj kupnji iznad osobnih sposobnosti mjesečnih odricanja od potrošnje. Dugotrajno financijsko zdravlje zahtijeva dugoročno financijsko planiranje i razvijanje vještina financijske analize, a financijski pismeni potrošači osnaženi su potrošači”, zaključuju u Institutu.

Iznosi nisu visoki, ali se štedi Nakon provedenog istraživanja “Novac je važan” samo je četiri posto studenata izjavilo kako ne razmišlja o štednji, a gotovo 60 posto studenata aktivno štedi. Međutim, javlja se problem u količini novca koji studenti uštede.

Prosječni mjesečni iznos koji uštede mladi je samo je 391 kuna na mjesec pa treba jako dobro znati raspolagati novcem.

* Sponzorstvo rubrike oglašivačima omogućuje plasman logotipa na istaknuto mjesto na vrhu stranice, ali ne uključuje mogućnost utjecaja na uređivanje rubrike

TEHNOLOGIJA

Svibanj 2016.

SNAPCHAT Još jedna ideja iz studentske sobe koja mijenja komunikaciju

Pošalji fotku koja nestaje za deset sekundi

Bošnjak G Nives nives.bosnjak@gmail.com

K

ako to obično biva s velikim idejama u povijesti medija, priča o Snapchatu započinje 2011. s trojicom prijatelja koji su za vrijeme studija na sveučilištu Stanford u Kaliforniji odlučili pokrenuti aplikaciju za objavljivanje fotografija koje nakon nekoliko sekundi nestaju. Nisu mogli ni zamisliti da će danas Snapchat koristiti 100 milijuna ljudi na dan.

ALAT MILENIJSKE GENERACIJE Snapchat omogućuje komunikaciju s prijateljima međusobnom razmjenom fotografija koje se mogu vidjeti na maksimalno deset sekundi, nakon čega zauvijek nestaju. Osim privatne komunikacije, novitet je i naknadno kreirana opcija Snapchat Stories putem koje možete objaviti kompilaciju fotografija i videa koja je dostupna svim prijateljima i može se gledati 24 sata.

Aplikacija je najpopularnija u Sjedinjenim Američkim Državama, i to posebno među milenijskom generacijom koja čini 73 posto svih korisnika, no čini se da polako ali sigurno, Snapchat posta-

Osim privatne komunikacije, novitet je i naknadno kreirana opcija Snapchat Stories putem koje možete objaviti kompilaciju fotografija i videa koja je dostupna svim prijateljima i može se gledati 24 sata

Ideja o doziranju količine privatnih informacija bez potrebe za uljepšavanjem fotografije, dobitna je kombinacija

je produžetak osjetila i hrvatskih milleniala.

“Za Snapchat sam doznao prije tri godine sasvim slučajno, od prijateljica kojima su aplikaciju otkrili njihovi znanci. Kako su one u tom trenutku bile uzbuđene zbog novootkrivene aplikacije, svi smo je tada instalirali”, kaže Duje, student modnog dizajna na Tekstilno-tehnološkom fakultetu koji Snapchat sada koristi na dnevnoj bazi. Dodaje i kako “smatra da su dozirani uvidi u život drugih koje dobivamo putem aplikacije ono što je čini toliko popularnom”.

Ta ideja o doziranju količine privatnih informacija pri čemu nestajanje fotografije eliminira potrebu za detaljnim uljepšavanjem svake fotografije prije njezine objave kao što to prakticiraju korisnici Instagrama, učinila se kao dobitna kombinacija.

“Snapchat uvodi neku dozu prirodnosti i prisnosti u moju virtualnu komunika-

Anketa je otkrila da čak 73,8 posto Hrvata ne koristi Snapchat, a 13,6 posto nikada nije ni čulo za tu aplikaciju Foto: Tin Koren/Global

ciju s prijateljima. Iako je to još jedna u moru aplikacija za dopisivanje, čini mi se osobnija od ostalih, vidi se trenutak u životu osobe, i to bez mnogo namještanja i uređivanja”, smatra Anđela, studentica psihologije na Sveučilištu u Zagrebu koja Snapchat koristi već dvije i pol godine. Anđela je za Snapchat doznala od prijatelja iz Londona što je samo potvrda toga da trendovi u Hrvatsku još dolaze iz razvijenijih zemalja Zapada.

KASKAMO ZA SVIJETOM No unatoč globalizaciji i tim sveprisutnim trendovima koji dolaze u Europu, Hrvatska već tradicionalno kaska za svakom novotarijom pa tako i za Snapchatom. Potvrda su tome rezultati ankete provedene na Facebooku među 190 ispitanika u dobi od 18 do 30 godina. Anketa je otkrila da čak 73,8 posto ispitanika ne koristi Snapchat, a 13,6 posto nikada nije ni čulo za tu aplikaciju.

Na pitanje misle li da će ga koristiti u budućnosti, samo trećina ispitanih odgovara potvrdno. No budući da svi ispitanici koriste najmanje jednu drugu društvenu mrežu, može se pretpostaviti da bi se u budućnosti mogli prikloniti i Snapchatu.

“Aplikacija je svoj vrhunac doživjela u prošlih godinu dana kada se i broj korisnika rapidno povećao”, ističe Duje, što, ako uzmemo u obzir to da hrvatsko društvo kaska za promjenama na zapadu, jedino može značiti da ćemo Snapchat prihvatiti možda i do kraja ove godine.

19

GADGETERIJA Dalmacija G Milan dalmacijamilan@gmail.com

FREEDOM 251 Freedom 251 indijski je smartphone čiji glavni procesor ima radni takt od 1,3 GHz i četiri jezgre, a operativni sustav je Android 5.1.

Radna memorija ima kapacitet 1 GB, no ROM se s 8 GB može proširiti na 32 GB. Uređaj podržava Wi-Fi, Bluetooth te GSM i 3G mrežu. Uz to, posjeduje dodirni zaslon od četiri inča u qHD rezoluciji te dvije kamere od 3.2 te 0.3 MP. Sve to radi uz pomoć baterije od 1450 mAh, koja vjerojatno neće preživjeti dugotrajniju upotrebu.

Iako su mogućnosti tog “pametnog” telefona limitirane, oduševit će vas cijena. Naime, stoji samo četiri dolara.

REFLEX

Prvi mobitel sa savitljivim kućištem, čija će fleksibilnost omogućavati kontrolu aplikacija i opcija. Koristi savitljive senzore kako bi kontrolirao funkcije unutar aplikacija, dok istodobno vrlo detaljnim vibracijama simulira fizičku silu. Jedine predstavljene specifikacije su LG-jev savitljivi Display Flexible OLED ekran, te operativni sustav Android 4.4. Zasad se ne zna kad će ReFlex krenuti u prodaju, kao i koliko će stajati jer je cijeli projekt u eksperimentalnoj fazi.

ON-LINE EDUKACIJA Stranice za učenje često se pretvaraju u društvene mreže

Učenjem na internetu do novih znanja, ali i prijatelja

Škreblin G Željka zeljkaskreblin6@gmail.com

C

ijeli život učimo, ali često nemamo vremena za klasične tečaje ili školu. Danas imamo bezbroj mogućnosti učiti različite stvari, a jedna od njih je i učenje putem internetskih stranica. On-line učenje trend je koji sve više ljudi koristi. Ivica Katavić, dekan Visoke škole za ekonomiju, poduzetništvo i upravljanje Nikola Šubić Zrinski, ističe kako je “učenje na daljinu trend koji se nastavlja jer konvencionalni način obrazovanja ne može zadovoljiti sve veću potražnju”.

Učenje jezika, dizajniranje web-stranica ili nečega drugoga, vrlo je često potpuno besplatno i pristupačno ako imate pristup internetu. No on-line stranice za učenje nisu samo izvor znanja. Mnoge od njih funkcioniraju poput društvenih mreža. Korisnici putem njih mogu razmjenjivati znanja i iskustva, ali i dopisivati se. Sociologinja Ira Alaburić smatra kako su takve stranice “odlične za brz napredak i upoznavanje raznolikih ljudi sličnih interesa i ciljeva, koji jedni drugima

Učenje jezika ili dizajniranje web-stranica vrlo je često potpuno besplatno i pristupačno ako imate pristup internetu

pomažu unaprijediti znanja ili vještine”.

Margareti Katanić je znanje portugalskog jezika koje je stekla preko Duolingo platforme pomoglo i na studiju.

“Ono što čini on-line učenje stranih

jezika toliko dobrim jest mogućnost mnogo materijala, vježbi, zadataka za rješavanje, a nije teško niti naći nekog izvornog govornika za pomoć”, tvrdi Margareta.

Tako je stekla nekoliko prijatelja. Iako

Internet ipak nudi više dimenzija učenja od knjige

Foto: Nika Mokos/Global

na drugom kraju svijetu, komunikaciju i dalje održavaju putem društvenih mreža. Prvotno su se dopisivali i razgovarali putem Skypea kako bi joj savjetima pomogli s učenjem jezika, ali sad održavaju kontakt zbog prijateljstva.

“To je samo još jedna blagodat interneta, putem koje se iz želje za primanjem ili davanjem znanja zaista mogu razviti prijateljstva i suradnje”, kaže sociologinja Alaburić.

On-line učenje stranih jezika i web-dizajna postali su već klasični, no Onetius je definitivno neklasična platforma. Zanimljiv riječki projekt pokušava funkcionirati poput društvene mreže, prema načelu “što više ljudi, to bolje”.

Ono što ovaj projekt čini posebnim jest to da nema određenog područja iz kojeg nudi učenje. Svatko se može priključiti i poučiti ljude znanju u kojem je dobar. Također, svatko može učiti bilo što, dok to netko ondje poučava.

Dekan Katavić ističe kako “kvaliteta takvog tipa učenja ovisi i o mentorima jer on-line učenje zahtijeva drukčiju pripremu nastavnih materijala i bolju komunikaciju”.

KONFERENCIJA OMGcommerce

Stručnjaci digitalne ekonomije i turizma na Velesajmu

Č

asopis Netokracija održava trodnevnu konferenciju pod nazivom OMGcommerce koja će se održati od 1. do 2. lipnja, a okuplja stručnjake iz područja kao što su digitalna ekonomija i turizam.

Predavači će na konferenciji govoriti o digitalizaciji poslovanja što je izrazito važno za sve koji se bave marketingom, turizmom, trgovinom i ITem. Konferencija će ugostiti razne predavače među kojima će biti i Daniel Prümer iz tvrtke Criteo, Ana Šipušić Pleše iz tvrtke SAP te Marko Mišulić, tvorac sustava Rentlio za upravljanje malim objektima u turizmu. Prvog dana konferencije bit će govora o digitalnoj ekonomiji i trgovini, drugog dana će naglasak biti na poslovnoj edukaciji, a treći dan, ograničen na samo 40 sudionika, “digitalni” će lideri govoriti o ključnim pitanjima domaće digitalne ekonomije. Cijeli događaj se održava na Zagrebačkom velesajmu, a prijave su u tijeku. Kotizacije su dostupne u sustavu Entria po cijeni od 299 kuna za prvi dan te 999 kuna + PDV za drugi dan konferencije. (T. Trupec)

20

Sport

Svibanj 2016.

by MISLAV LUGONJIĆ

1999.

HRVANJE Neven Žugaj govori o karijeri i planovima za budućnost

‘Nije važno gdje nego je važno kako treniraš’

Foto: Dailymail.co.uk

NEVJEROJATNO FINALE LIGE PRVAKA Prije 17 godina, Manchester United i Bayern Munchen odigrali su jedno od najuzbudljivijih finala Lige prvaka u povijesti. Stadion Camp Nou u Barceloni 26. svibnja 1999. godine bio je domaćin finala najelitnijeg klupskog natjecanja. Na samom početku utakmice, već u šestoj minuti, Bayern je poveo golom Maria Baslera. U sudačkoj nadoknadi, cijeli svijet je očekivao da će Bavarci osvojiti četvrtu europsku titulu. No kako sport piše čudesne priče, tako su se javili Teddy Sheringham i Ole Gunnar Solskjaer te s dva pogotka u dvije minute donijeli Crvenim vragovima drugi europski naslov, nakon onoga iz 1968. godine.

Foto: Tennisworldusa.org

2006.

NAJDULJE FINALE ATP MASTERS TURNIRA U RIMU Jedno od najvećih sportskih rivalstava, između Rafaela Nadala i Rogera Federera, obilježilo je turnir Masters serije u Rimu. Nadal je 14. svibnja 2006. godine pobijedio u petosatnom trileru rezultatom 6-7, 7-6, 6-4, 2-6, 7-6, a u zadnjem je setu spasio i dvije meč lopte. Ovaj teniski klasik ujedno je i najdulje finale turnira s odigranih 57 gemova.

Tom pobjedom Nadal je također izjednačio rekord Guillerma Villasa od 53 uzastopne pobjede na zemlji. Nadal je i apsolutni rekorder rimskog turnira gdje ima sedam naslova iz devet finala.

Petković G Danijela danijela.petkovic.lela@gmail.com

I

ako nije među najpopularnijim sportovima u svijetu, hrvanje u Hrvatskoj ima i više nego uspješne predstavnike. Najpoznatiji su blizanci Žugaj, a tri minute mlađi brat Neven svoju je priču podijelio s Globalom.

“Počeo sam se baviti hrvanjem s deset godina u Osnovnoj školi Brezovica kod učitelja tjelesnog Darka Rogala. U početku sam se istodobno bavio nogometom i hrvanjem. Ipak, prevagnulo je hrvanje jer sam više individualni tip i smatram da ovaj sport oblikuje dijete i pruža mu mnogo više od nogometa”, govori Neven o svojim počecima.

OSTVARENJE OLIMPIJSKOG SNA Grčko-rimskim stilom hrvanja bavi se već 23 godine, a na cijelom sportskom putu prati ga brat protiv kojega se nerijetko borio.

“Ma nema tu konkurencije, nema zavisti. Na svoje rezultate gledamo isključivo kao na zajedničke. Moja medalja je pola njegove i njegova pola moje. Treniramo skupa i jedan smo drugome trener. Vjerojatno ne bih bio to što jesam i on to što jest da nije bilo suradnje. Naravno, kad stupiš na strunjaču više ga ne gledaš kao brata nego kao protivnika”, napominje Žugaj o bratu Nenadu.

Braća su bili prvi Hrvati koji su u hrvanju nastupili na Olimpijskim igrama u Londonu 2012. godine.

“Olimpijske igre su predivno iskustvo, za cijeli si život obilježen kao olimpijac. Prije sam mečeve gledao preko Eurosporta kada se kod nas još nisu ni prenosili i san mi je bio nastupiti na olimpijskoj strunjači i na kraju se ostvarilo”, s osmijehom se prisjeća prvi hrvatski predstavnik u hrvanju na

‘San mi je bio nastupiti na olimpijskoj strunjači i na kraju se ostvarilo’, prisjeća se prvi hrvatski predstavnik u hrvanju na Olimpijskim igrama

Trening uspješnih hrvatskih hrvača, braće blizanaca Nevena i Nenada Žugaja

Olimpijskim igrama.

Nažalost, ove ga godine nećemo gledati na Igrama u Riu. “Kvalifikacije za Rio su počele, brat je imao još jednu priliku, a mene su obavijestili da nemam ni tu jednu, za mene je, nažalost, odmah bilo gotovo. Prije mjesec dana sam nastupio u Mongoliji. U prvom sam kolu pobijedio Ukrajinca, ali potom sam izgubio od dva svjetska prvaka”, ističe Neven. Hrvatska je na kvalifikacijskom turniru u Istanbulu ostala i bez preostalih pet kandidata za odlazak u Rio među kojima je i Nevenov brat Nenad.

Osim sudjelovanja na Igrama, najdraži je trenutak Nevenu prva osvojena

medalja, bronca na Europskom prvenstvu 2005. “Do onda je bila znanstvena fantastika da se uzme medalja u najstarijem olimpijskom sportu, i to je prva medalja od 1984., nakon odličja hrvača Vlade Lisjaka”. Velik je uspjeh, ističe, i osvajanje srebra u borbi za svjetskog prvaka.

OTVORILI ŠKOLU HRVANJA Unatoč tome što se nije uspio kvalificirati za Rio, Neven nema vremena za odmor. Za mjesec dana počinje prvenstvo Hrvatske, na popisu su i turniri u Poljskoj i Njemačkoj, a tu je i Bundesliga. Uz pripreme i treninge, braća su osnovala i Školu hrvanja braće Žugaj

Foto: Luka Šatara/Global

koja je otvorena već godinu i pol.

“Mislimo o budućnosti, o onome što želimo raditi, a to je da smo osim profesora tjelesnog i treneri hrvanja. Želimo stvoriti neke nove generacije dobrih hrvača pa smo otvorili školu koja danas ima pedesetak mladih članova. Cilj je dosegnuti troznamenkasti broj pa tome težimo u sljedećih godinu dana”, optimistično ističe Neven.

Ipak, problem su većinom financije.

“Ne uspoređujem se s drugim sportašima i sportovima jer bih vjerojatno pao u depresiju. Nije važno gdje nego je važno kako treniraš, toga se držim”, dodaje Neven kojemu je hrvanje otvorilo sva životna vrata.

SPORTAŠI S INVALIDITETOM Pavao Jozić najbolji je juniorski stolnotenisač svijeta

‘Sportom pobjeđujem bolest!’

Uz aktivno bavljenje sportom, Jozić studira na Kineziološkom fakultetu. Taj je fakultet odabrao jer u životu želi raditi s djecom koja imaju sličnu sudbinu

2009.

Klanjčić G Klaudija klaudija.klanjcic@gmail.com

PRVA ŽENA NA POSTOLJU UTRKE INDIANAPOLIS 500 Indianapolis 500 se uz Monaco Grand Prix i 24 sata Le Mansa smatra jednom od tri najprestižnije utrke u motosportu, a obično se održava tijekom Memorial Day vikenda, zadnjeg u svibnju. Amerikanka Danica Patrick 24. svibnja 2009. godine upisala se u povijest osvojenim trećim mjestom, što je najveći uspjeh žene na Indy 500 utrci i zasad jedino postolje. Patrick je uvjerljivo najveća ženska zvijezda motosporta te se može pohvaliti jedinom pobjedom u IndyCar Seriesu, 2008. Na utrci Indy Japan 300.

Foto: John Raoux

R

adujem se što sam uspio doći na prvo mjesto svjetske juniorske rang-liste te što sam postao prvi igrač na svijetu u svojoj kategoriji. Pogotovo to da sam ispred azijskih igrača, koji “vladaju” stolnim tenisom. To mi je poticaj za daljnji rad. Nastojat ću svaki dan pomicati svoje granice - kaže Pavao Jozić, 21-godišnji hrvatski reprezentativac u stolnom tenisu za osobe s invaliditetom, koji je od 1. ožujka ove godine vodeći na juniorskoj svjetskoj rang-ljestvici.

Pavao Jozić, osvajač prvenstva Hrvatske u stolnom tenisu za osobe s invaliditetom u 2015. i 2016. godini.

Foto: Klaudija Klanjčić/Global

SKLAD OBRAZOVANJA I SPORTA Pavao se stolnim tenisom bavi od osme godine života. Trenirao je i plivanje, ali prevagnula je ljubav prema sportu u kojemu danas postiže velike uspjehe. Jedno od najvećih dostignuća mu je ekipna bronca na Europskom prvenstvu 2013. godine u Italiji, a tijekom godina osvojio je mnogo međunarod-

nih i državnih medalja.

“Ove sam godine nastupio na svom osmom Državnom prvenstvu. Veseli me što sam prošle i ove godine osvojio turnir bez izgubljena seta”, ponosno ističe Pavao. Uz aktivno bavljenje sportom, Jozić studira na Studijskom centru za izobrazbu trenera – SCIT, smjer Sportska rekreacija na Kineziološkom fakultetu u Zagrebu. Taj je fakultet odabrao jer u životu želi raditi s djecom koja imaju sličnu sudbinu poput njegove.

“Studiram za trenera na KIF-u, a trenutačno sam na drugoj godini. Sport i studiranje zahtijevaju mnogo rada i predanosti. Na Kineziološkom fakultetu izlaze u susret kategoriziranim sportašima tako da sportaši imaju više vremena za treninge i natjecanja pa smiju izostati više nego obični studenti”, napominje Jozić.

Iako ponekad ima problema zbog invaliditeta, godinama se uspješno bori s teškoćama.

“Moja je dijagnoza pojasna mišićna

distrofija, ozbiljna bolest koja zahtijeva mnogo rehabilitacije i vježbanja jer je to trenutačno jedini ‘lijek’. Sva sreća pa moje zdravlje samo napreduje aktivnim bavljenjem sportom i mišići mi jačaju”, ističe mlada stolnoteniska nada.

“Jedan sam od rijetkih sportaša s invaliditetom koji svoju bolest ‘pobjeđuje’, jer mi je stanje svakim danom sve bolje”, objašnjava Jozić.

USKLAĐIVANJE STUDENTSKIH OBAVEZA Dubravka Ciliga, koja je već deset godina nositeljica kolegija Sport osoba s invaliditetom na Kineziološkom fakultetu, objasnila je kako se izlazi u susret studentima pri usklađivanju studentskih i sportskih obveza.

“Ako je student dobar, može redovito usklađivati sve svoje obveze jer daje mu se zakonski prostor kao vrhunskom sportašu da može izostati 50 posto od pojedinačnog kolegija, za razliku od ostalih koji mogu izostati 20 posto”, napominje Ciliga.

Sport

Svibanj 2016.

21

BOKS Borilačka disciplina koja privlači sve više žena

Kad ringom zavlada neuroznanstvenica

Filip Ožbolt

filip.ozbolt7@gmail.com

1.

Stephen Curry je postao prvi NBA košarkaš koji je jednoglasno osvojio nagradu za najkorisnijeg igrača lige (MVP) skupivši 131 glas za prvo mjesto.

‘Za nekoga tko nema razumijevanja to je grub sport. Ljude bi trebalo educirati, ako ne poznaješ boks ne bi trebao iznositi predrasude”, objašnjava hrvatska prvakinja Dunja Gorup Miloš G Anamaria anamaria.milos19@gmail.com

B

Foto: Luka Šatara/Global

oks je iskonsko nadmetanje između dvije jedinke, jedan od najprirodnijih sportova koji ima svoju kulturu u smislu postojanja pravila kojih se pridržavaju protivnici, a nakon dvoboja i dalje ostaju prijatelji - tako priču o boksu započinje Dunja Gorup,

asistentica na Medicinskom fakultetu, koja se bavi neuroznanošću i uz to trenira boks za klub Metalac.

OLIMPIJSKE IGRE KAO MOTIVACIJA Boksom se počela baviti prije pet godina i već ima prigodu za odlazak na Olimpijske igre u Rio. Dva je puta zaredom bila prvakinja Hrvatske,

2015. i 2016. godine, u kategoriji do 51 kilograma.

“Svaka osoba koja ima dvije ruke i noge može trenirati boks, važno je imati volju i malo ludosti”, tvrdi Dunja koja je prošle godine proglašena najboljom hrvatskom boksačicom.

Odlazak na Igre smatra

velikom motivacijom i to iskorištava kako bi se dovela u vrhunsku formu.

Neopterećena je očekivanjima, ali bi voljela sudjelovati jer to je san svakog sportaša. Zahvaljujući blizini dvorane i susretljivošću trenera uspijeva spojiti profesionalnu i sportsku karijeru.

“Treninzi su iznimno korisni jer mi pomažu da se opustim i onda drugi dan budem neopterećena i učinkovitija na poslu”, govori Dunja.

“Rekla bih da više dobijem na vremenu jer svaki sat koji provedem trenirajući pridonosi tijelu. Ne samo da ste dobili na kvalitetno provedenom vremenu nego ste vjerojatno produljili zdrav život i dobili na njegovoj kvaliteti”, ističe Dunja koja prosječno provodi deset sati na tjedan trenirajući i smatra to korisno provedenim vremenom.

Za boks kaže kako nije grub sport, a ozljede su rjeđe u odnosu prema nekim drugim sportovima. Povukla je paralelu s rukometom, kojim se neko vrijeme bavila, a navodi boks kao mnogo elegantniju disciplinu.

“Netko tko nema razumijevanja, za njega je to grub sport. Ljude bi trebalo educirati, ako ne poznaješ boks, ne bi trebao iznositi predrasude nego ga razmotriti iz svih kutova i vidjeti da je riječ o vještini”, objašnjava Dunja.

“To je više plemenita vještina, koja je maksimalno zaštićena, koriste se rukavice i kaciga kao glavna zaštita, to nije MMA”, dodaje Dunjin trener Milovan Rađen. On se također nada kako će olimpijske kvalifikacije u Bakuu tijekom lipnja proći na najbolji mogući način za Dunju.

Boks nije isključivo sport za muškar-

FSB RACING TEAM Funkcionalan i samoodrživ tim

ce, što dokazuje sve više žena u ringu.

U Hrvatskoj posebno raste popularnost rekreativnog ženskog sporta gdje na treninzima zna biti više žena nego muškaraca jer, kako kaže Dunja, pokazalo se da boks lijepo oblikuje tijelo.

Dunja smatra kako je potrebno poraditi na organizaciji boksa i mjestu boksa u Hrvatskom sportskom savezu gdje ženski boks još nije potpuno zauzeo položaj koji mu pripada.

DOVOLJNE SU VREĆE I VOLJA “Mislim da ćemo aktualizacijom ženskog boksa u svjetskom sportu i doprinosom mladih hrvatskih boksačica, koji su sve važniji, proširiti i ženski boks u Hrvatskoj”, objašnjava Dunja.

U Hrvatskoj postoje uvjeti za boks, dovoljno je imati nekoliko vreća i dosta volje i možete trenirati gdje želite, što je prednost boksa u odnosu prema ostalim sportovima.

“Trenutačno sam zadovoljna mogućnostima koje imam u Hrvatskoj, mislim da se i u nas može postići ravnoteža između sporta i profesionalne karijere, ali jedna vam strana ipak mora biti prioritet”, govori Dunja, koja smatra da bi društvu više pridonijela posvetivši se znanosti.

Sama ideja profesionalnog boksa još joj se čini dalekom, ali jednog dana voljela bi prenijeti naučeno na mlađe generacije. Osim boksa voli i slobodno penjanje, ima pilotsku dozvolu pa se bavi i letenjem te triatlonom koji joj pomaže u boksu u izdržljivosti pluća i srca. Trenutačno se priprema za svjetsko prvenstvo u Kazahstanu, te se nada dobrom ždrijebu i osvajanju odličja.

MEDIJSKO POKROVITELJSTVO

Projekt koji funkcionira poput tvrtke Koren G Tin tin.koren@live@com

K

ako bi FSB Racing Team uspio doći do povijesnih rezultata, kakav je postigao u Silverstoneu 2014. godine osvajanjem desetog mjesta u konkurenciji 97 momčadi, u timu postoji određeni raspored članova. Tim je podijeljen u osam podtimova za konstrukcijske i promotivne svrhe. Svaki je manji tim zadužen za konstrukciju određenog dijela bolida, pronalazak sponzora ili za odnose s javnošću. S obzirom na kompleksnost projekta, može se zaključiti da tim funkcionira kao mala tvrtka.

KONSTRUKCIJA BOLIDA Pet je konstrukcijskih podtimova, a to su: tim zadužen za konstrukciju šasije, tim zadužen za pogon bolida, tim za elektroniku i ožičenje bolida, tim za simulacije bolida u različitim situacijama i tim zadužen za proizvodnju dizajniranih dijelova.

“Sve počinje s dogovorom članova tima kako će bolid izgledati i kakve će mu biti karakteristike”, govori Jurica Juriša, voditelj FSB Racing Teama. “Članovi tima sami biraju koje dije-

‘Članovi tima sami biraju koje dijelove žele konstruirati prema svojem zanimanju i ovisno o obrazovanju studenta’, objašnjava voditelj tima Jurica Juriša

Dizajn petog bolida “Strix”

love žele konstruirati prema svojem zanimanju i ovisno o obrazovanju. Pa tako studenti strojarstva većinom rade konstrukciju dijelova šasije, sklopova kotača, sustava za upravljanje, ovjes i slično, te dijelove pogona, kao što su motor i mjenjač. Studenti FER-a konstruiraju elektroniku i ožičenje bolida, dok se studenti ekonomije i novinarstva brinu o aktiviranju sponzora i do-

Ilustracija: Matija Špoljar

nacija kako bi sve konstruirano moglo biti i ostvarivo”, objašnjava Jurica. U projektu sudjeluju studenti s još četiri fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, kao što su studenti dizajna, PMF-a, FKIT-a, itd.

Gotovo se svaki dio bolida zasebno dizajnira, a za tu konstrukciju u programima potrebno je oko godinu dana. Cilj je svakog dijela da je što

2.

Foto: www.knbr.com

Real Madrid i Barcelona su klubovi s najviše nastupa u polufinalu Lige prvaka. Španjolski su divovi u poluzavršnici nastupili čak 11 puta, a slijedi Bayern s 10 nastupa u polufinalu najelitnijeg klupskog natjecanja na svijetu.

Hrvatska muška rukometna reprezentacija je početkom siječnja ove godine u prijateljskom dvoboju protiv Slovenije upisala najveći poraz u povijesti nacionalne selekcije rezultatom 32:17.

Rafael Nadal je osvajanjem ATP turnira u Barceloni izjednačio rekord Argentinca Guillerma Villasa s 49. pojedinačnih naslova na zemljanoj podlozi.

Hrvači Nenad i Neven Žugaj te taekwondašice Lucija i Ana Zaninović bili su dva od osam parova blizanaca koji su nastupili na Olimpijskim igrama u Londonu.

Johan Cruyff je, uz Pepa Guardiolu, jedini nogometaš koji je kao igrač i kao trener pobijedio Real Madrid rezultatom 5:0.

3.

4.

5.

6.

7.

Foto: www.independent.co.uk

Plivanje je u programu olimpijskih igara od 1896. godine.

Ipak, plivači i plivačice naočale za plivanje počeli su koristiti tek na Olimpijskim igrama u Montrealu 1976. godine.

Vratar je jedini igrač u vaterpolu koji može držati loptu s obje ruke u prostoru od pet metara ispred gola.

Puška koju koriste biatlonci teška je 3,6 kilograma, a postaje teža kada natjecatelji skijaju uzbrdo. . Odbojku je kao sport osmislio William G. Morgan 1895. godine, a na olimpijske igre uvedena je 1964. godine. . Ivo Karlović je trenutačno najstariji tenisač na ATP ljestvici s 36 godina, dok je u ženskoj konkurenciji to Japanka Kimiko Date-Krumm s 44 godine na leđima. . Nakon dugih 46 godina Kanada nema niti jednog predstavnika u doigravanju NHL lige, dok će 22. put zaredom američka momčad osvojiti najjaču hokejašku ligu na svijetu. . Arizona Cardinalsi su momčad koja je najdulje čekala na pobjedu u doigravanju NFL-a, od 1947. do 1998. godine.

8.

9.

FSBRacing

fsb-racing.com

@fsbracingteam

lakši, ali da može podnijeti dovoljno naprezanja pri određenim brzinama.

Nije važan samo dizajn određenog dijela nego i materijali kojima se oni mogu izraditi s obzirom na čvrstoću.

Na dizajniranim dijelovima obavljaju se mnoge simulacije prije nego pođu u proizvodnju, kako bi sve njihove karakteristike bile unaprijed poznate.

PROIZVODNJA DIJELOVA Završetkom dizajna, određeni se dio šalje u proizvodnju. S obzirom na to da tim nema vlastite strojeve za proizvodnju, postiže se uska suradnja s privatnim i javnim sektorom, koji im uz materijalnu pomoć, pruža i usluge proizvodnje te završne obrade. Članovi tima zaduženi za proizvodnju dijelova posjećuju tvrtke koje im nude mogućnost proizvodnje i završne obrade te uz pomoć njihovih zaposlenika proizvode navedene dijelove. Studenti imaju mogućnost vidjeti cijeli proces razvoja, od konstrukcije određenog dijela do gotovog proizvoda.

10 11 12 13

Foto: www.usatoday.com

22

Reportaža

Svibanj 2016.

RALLY OLDTIMERA U rustikalnoj Goriziji spojilo se natjecanje i razgledanje znamenitosti

Kroz prozor starog Fiata Italija je kao prizor iz Fellinijeva filma

Trupec G Tibor tibortrupec.tt@gmail.com

T

aj je dan za nas počelo mnogo prije nego inače jer smo već u devet ujutro morali biti u talijanskom gradiću po imenu Gorizia, na brdskom rallyju oldtimera. Iz ladice sam izvukao stare kasete koje nisam vidio barem deset godina i sada mi se pružila prigoda da opet posluže svrsi.

Phil Collins, Bob Marley i Balašević bili su samo neki od glazbenika čije sam albume pripremio. Međutim, otkrili smo da zeleni Fiat 132S iz ‘74. ne može reproducirati ništa od navedenog pa smo bili prisiljeni snaći se s čudima moderne tehnologije i spojiti mobitel na prijenosne zvučnike.

PROBLEMI NA GRANICI U četiri sata ujutro, krenuli smo prema Italiji. Približavajući se granici, moj odgovorni prijatelj Dominik shvatio je da ne posjeduje važeću osobnu iskaznicu te da je žuti zamjenski kartončić odavno prestao vrijediti.

Lice mu je pozelenjelo, a kroz glavu mu prošao sto i jedan scenarij: “Mogu li me pritvoriti zbog ovoga, koliku će mi kaznu naplatiti?”. Ja sam s druge strane, na suvozačkom sjedalu poku-

Kao jedini tim iz Hrvatske, natjecali smo se s vozačima iz Italije, Slovenije i Njemačke. Sama utrka sastojala se od dva tipa vožnje. Na moje oduševljenje, nijedan nije podrazumijevao životno opasno utrkivanje po uskim pograničnim cesticama Italije i Slovenije...

Foto: Tibor Trupec

Starinski autobobili uklopili su se u ambijent

ce ispunjavaju stare rustikalne kuće s dotjeranim vrtovima i vinogradima cijelo su mi vrijeme odvlačile pažnju s knjige puta u kojoj su pisale smjernice. Željeznički kolodvor Transalpina koji je na granici sa Slovenijom te palača Attems samo su neke od zanimljivosti koje smo mogli vidjeti putem.

Pitoreskni gradić Gorizia je gradić u sjeveroistočnoj Italiji s oko 36.000 stanovnika, a od Zagreba je udaljen oko 250 kilometara te je sjeverno od Trsta, uz granicu sa Slovenijom. Ukupna površina grada iznosi 41 četvorni kilometar.

Villa Nachini bila je mjesto za odmor i proglašenje pobjednika nakon utrke

šavao doći do zraka od smijeha koji me napao dok sam gledao izraz njegova lica. Na granici je, naravno sve bilo u redu i naš se mali izlet mogao nastaviti.

Po dolasku na slikovitu Piazza Della Vittoria odmah smo jutarnju dozu kofeina zadovoljili poznatom talijanskom kavom te pripremili takozvanu knjigu puta. Ovdje kao da je vrijeme stalo, osjećao sam se kao da sam upao u Fellinijev film. Uz starinske automobile i razne znamenitosti iz doba Prvog svjetskog rata, u sadašnjost su me vratili jedino “pametni” telefoni čije su kamere bilježile svaku kretnju limenih antikviteta.

Kao jedini natjecatelji iz Hrvatske, natjecali smo se s vozačima iz Italije, Slovenije i Njemačke. Sama utrka sastojala se od dva tipa vožnje. Na moje oduševljenje, nijedan od njih nije podrazumijevao životno opasno utrkivanje po uskim pograničnim cesticama Italije i Slovenije, kako sam si toga jutra zamišljao. Prvi je uključivao laganu vožnju i pronalazak puta do početka prvog ispita vremenske točnosti.

Moj zadatak bio je pokazivati Dominiku točan put do starta svakog od ispita točnosti koji su se vozili po Monte Calvariju, obližnjem brdu na 241 metru nadmorske visine. Vožnja po prekrasnoj prirodi i gradiću čije uli-

ISPITI TOČNOSTI “Nikad nisam imao boljeg suvozača”, rekao je Dominik što je u meni izazvalo zadovoljstvo, ali i stvorilo pritisak jer sam bio svjestan da je pred nama još dugačka vožnja. Ispiti točnosti sastojali su se od nekoliko slič-

Tijekom vožnje ispita točnosti u automobilu je potrebno imati raznu aparaturu za mjerenje vremena

FLASH FOOD REPORT Predgrađe Lisabona skriva tisuće okusa

nih etapa. Na tlu su bili senzori koji su, pokrenuti prelaskom kotača po njima, mjerili vrijeme koje je pojedinom autu bilo potrebno za određenu relaciju. Na primjer, za relaciju od 50 metara, zadano vrijeme iznosilo je sedam sekundi, a svaki ju je natjecatelj u vremenu najbližem zadanom, morao proći. Oni prebrzi ili prespori “nagrađeni” su kaznenim bodovima. Nakon prvog ispita točnosti i podulje vožnje, krenuli smo u potragu za putom koji nas je vodio dalje, ovoga puta u lokalnu vinariju Nadali gdje je vozače i suvozače čekala okrepa u obliku ukusnih sireva i vrhunskih vina.

Pred nama su bila još dva ispita točnosti za koje smo, prolazeći kroz mjesta obilježena kao mjesta poznata iz Prvog svjetskog rata, bez većih teškoća našli pravi put. Jedan od natjecatelja iz Slovenije, Boris Vrhunc imao je problema s nalženjem puta i često smo prepoznali njegov crveni Alfa Romeo kako vozi u suprotnom smjeru od onog koji je prikazan u knjizi puta.

Njegovu se suvozaču, očito, jako svidjelo talijansko vino.

“Već 17 godina, otkako sam otišao u mirovinu bavim se oldtimerima, a utrke vozim posljednjih osam”, kaže Vrhunc i dodaje da dijelove nabavlja posvuda - nešto se nađe u Sloveniji, a često mora naručivati iz Njemačke ili Italije.

NAKON UTRKE - SPECIJALITETI Kraj je stigao brzo. Iako sam u automobilu proveo više od pet sati, sadržaj koji je nudila ova utrka učinio je to vrijeme prividno kraćim. Proglašenje pobjednika i dodjela nagrada održavala se u Villi Nachini gdje smo mogli uživati u specijalitetima talijanske kuhinje koje su organizatori pripremili za natjecatelje. Naš plasman bio je jedanaesto mjesto od ukupno pedesetak natjecatelja.

“Vi ste oni iz zelenog Fiata, je li tako?

Dobro vam je išlo, primijetili smo da su se neki natjecatelji izgubili putem”, komentirao je Fabio koji je cijelu utrku fotografirao sa skutera.

“Iako se ovime bavim već sedam godina i vozio sam više od 30 utrka, ovo je prvi put da sam išao u inozemstvo s ovim automobilom, a sve skupa mi se činilo puno napornijim nego inače”, zaključio je Dominik nakon utrke te uspješno izdržao put nazad kući koji je još bio pred nama.

Bakalar - neočekivano portugalsko nacionalno jelo Lugonjić G Mislav mislav_lugonjic@windowslive.com

K

ad sam doznao da je bakalar portugalsko nacionalno jelo, bio sam pomalo iznenađen. Naime, atlantska obala nije mjesto gdje Portugalci mogu loviti tu ribu. To je i razlog zašto je uvoze, a k tome je i jedina riba koja se ondje ne jede svježa.

Od nje su napravili nacionalni specijalitet, s više od 1000 različitih načina pripreme. Na

svoje veliko zadovoljstvo, jedan od tih načina imao sam prigodu isprobati u Belemu, predgrađu Lisabona. Bacalhau com natas posebna je verzija bakalara zapečenog s krumpirom, vrhnjem i raznim dodacima.

“Portugalska me kuhinja oduševila svojim nesvakidašnjim kombinacijama jer sve izgleda privlačno, ali i različitim načinima pripreme bakalara te brojnih slastica”, ističe Vlatka koja je na Pirenejskom poluotoku “odradila” svoj Erasmus.

Nakon bacalhaua, red je počastiti se najpoznatijim jelom Belema – pasteisom. Lisnati desert s posebnom kremom osmišljen je u samostanu, a 1837. godine otvorena je poznata pekarnica “Pasteis de Belem” u kojoj se pripremite na dugo čekanje ako želite uživati u originalnom pasteisu.

Uz glavno jelo i desert, najbolje prija portugalsko pivo Super Bock ili Sag... Ma zaboravite ovo drugo, samo uzmite Super Bock.

Lifestyle

Svibanj 2016.

MLADI DIZAJNERI Blogerici Luciji Kontić hobi ostvario snove

Počela s modnim blogom, a sad kreira svoju liniju odjeće

Topić G Patricija patricija.topic@gmail.com

O

sebujan stil, kreativnost, dječji osmijeh – sve to stoji iza imena Lucije Kontić. Šarmantna ljubiteljica mode i kreatorica bloga Shipped from Venus, otkrila je detalje o svojoj prvoj liniji odjeće, pod nazivom Shipped from Venus Clothing Line. Svoju ljubav prema modi počela je izražavati putem svojeg bloga prije četiri godine, a sve veći uspjeh bloga donio joj je sada prigodu i da dizajnira svoju kolekciju odjeće.  Otkud inspiracija za naziv bloga?

Blog se na samom početku, 2012. godine, zvao La Vie en Rose prema meni dragoj pjesmi, ali kako već postoji mnogo blogova s tim imenom, odlučila sam se na promjenu. Shipped from Venus je došlo skroz spontano.  Moda je često popraćena imenicom površnost. Kakvo je tvoje stajalište o tome? Smatraš li da je odjeća neverbalni jezik i da zapravo poprilično govori o pojedincu?

Moda je nužno zlo i većina nas ne može, a i ne želi odbaciti sklonost k estetici. Uvijek ima pojedinaca koji pružaju otpor svemu, pa tako i modi...

Svatko ima pravo na izbor, i to je ljepota ovog života. Površno je nazivati ljude površnima zbog načina na kako se odijevaju.  Prije nekoliko je dana tvoja prva linija odjeće ugledala svjetlo dana.

Kako je nastao brand Shipped from Venus Clothing Line i što ga čini drukčijim od drugih?

Brand Shipped from Venus Clothing Line nastao je kao rezultat mog višegodišnjeg planiranja njegova pokretanja. Svake godine maštam o nekim odjevnim komadima koji se ne pojave na policama prodavaonica i svake godine odgađam ideju za sljedeću sezonu. Napokon sam uhvatila samu sebe da počnem realizirati svoje ideje. Shipped from Venus Clothing Line

‘Svaki komad odjeće u kolekciji nosit će ime prema meni važnoj osobi.

Dosad su svjetlo dana ugledale krpice koje nose imena mojih sestara i moje mame. Na redu su prijateljice’, kaže Lucija

Foto: Privatna arhiva

Lucija Kontić u haljini “Martina” iz vlastite kolekcije Shipped from Venus Clothing Line

je drukčiji jer nosi moj osobni pečat i u svakom komadu možete pronaći dio mene.  U čemu si pronašla nadahnuće za kolekciju?

Kolekcija je toliko raznolika da kad bih išla zbrajati u čemu sam sve našla inspiraciju – to bi bio omanji roman.

Vodim se nekom romantičnom, vrckastom crtom kroz sve komade.  Svakom komadu iz Shipped from Venus Clothing Line si nadjenula posebno ime. Primjerice haljina ‘Martina’, košulja ‘Lucija’ i majica ‘Barbara’. Što je iza toga?

Svaki komad će nositi ime prema meni važnoj osobi. Dosad su svjetlo

dana ugledale krpice koje nose imena mojih sestara i moje mame. Na redu su prijateljice.  Kakav profil klijentica privlači tvoja kolekcija?

Komade iz moje kolekcije rado će nositi sve odvažne djevojčice, djevojke i žene koje se vole poigrati modom.

Iako volim klasiku, u mojoj se kolekciji neće naći ništa ‘jednostavno’.

Svaki će komad biti poseban i imat će svoju priču.  Kakav je osjećaj pretvoriti hobi u ozbiljan posao i koji su tvoji planovi za budućnost?

Ne znam reći ni koji su mi planovi za sutra. Živim dan po dan, ideje dolaze

spontano, ništa više ne planiram jer obično planovi služe da pođu po zlu.

Volim ovo što radim, iako je biologija moja prva ljubav i ono čime se želim baviti, moda ne zaostaje mnogo za njom. Volim biti samostalna i svoje ideje pretvarati u stvarnost. Ništa od toga ne bi bilo moguće da nije bezuvjetne podrške koju mi pruža moja obitelj. Nekad mi je teško povjerovati da je curica sa 16 godina postavila temelje za ovo što radim danas. Valjda svatko od nas ima svoj put kojim mora ići. Postoji mnogo dobrih, ali i loših stvari koje nam različit splet okolnosti pruži tijekom tog životnog putovanja, ali na kraju svi dođemo do cilja.

23

JONATHAN SAUNDERS + DIANE VON FURSTENBERG Jonathan Saunders, škotski dizajner pridružit će se Diane Von Furstenberg kao vodeći kreativni direktor njezina brenda. Odgovarati će izvršnom kreativnom direktoru Paolu Rivi, koji je zadužen za kompletni kreativni smjer brenda.

Saunders je do prosinca 2015. godine dizajnirao kolekcije za brend pod vlastitim imenom. Bio je vrlo uspješan u svojem poslu, te prepoznatljiv po korištenju boja i tehnikama obrađivanja svile.

Diane Von Furstenberg poznata je po tome da zapošljava vrhunske dizajnere da se brinu o svakodnevnim kreativnim poslovima i smjeru njezina brenda, pa tako Saundersov dolazak na ovu poziciju ne čudi. DVF brend je koji je već godinama jedan od najboljih, a ono po čemu svi znaju DVF je wrap dress.

BUDUĆNOST ODRŽIVOSTI MODE KAO GLAVNA TEMA KOPENHAGEN FASHION SUMMITA U Kopenhagenu je održan summit na kojemu se raspravljalo o potencijalnim rješenjima za održivost u modnoj industriji. Govorili su predstavnici velikih korporacija kao što su Nike, Patagonia, H&M i mnogi drugi, te su u svojim govorima iznosili planove o budućem poslovanju svojih kompanija koji uključuju planove za održivu proizvodnju i poslovanje.

Summit se održava dva puta na godinu, u organizaciji danskog modnog instituta, u službi nordijskog modnog udruženja. Na susretu je sudjelovalo oko 1250 izaslanika modne industrije, kao i studenti koji su prethodna tri dana sudjelovali na Youth Fashion Summitu. Studenti iz škola kao što su Aalto University School of Arts, London College of Fashion, Esmod Berlin, McGill University i Princeton University. Tražili su od dizajnera i vlasnika svih modnih brendova i kuća da poštuju standarde Ujedinjenih naroda o održivosti u modnoj industriji i očuvanju planeta, te da time osiguraju svjetliju budućnost za modnu industriju.

THE WILD WEST. A HISTORY OF WROCLAW’S AVANT-GARDE

DIZAJN Jednostavni detalji mogu potpuno promijeniti životni prostor

Pretvorite unajmljeni stan u ‘pravi’ dom Za početak bi dobra ideja bila unijeti malo šarenila, kako prostor ne bi bio monoton, te ga osvježiti biljkama

Krnjić G Kristina k_krnjic@hotmail.com

D

obro je poznato da se studenti odlučuju na razne smještaje u gradu u kojem studiraju.

Bilo da je riječ o unajmljenom stanu ili studentskom domu, mnogima je najvažnije da je prostor funkcionalan. No daleko od topline vlastitog doma, taj prostor postaje privremeni dom i važno je osjećati se ugodno tamo gdje provodimo većinu vremena, a pritom ne opteretiti studentski džeparac.

Za početak je dobra ideja unijeti malo šarenila kako prostor ne bi bio monoton. Zamijenite tmurne jastučnice novima, za što vam može poslužiti stara posteljina koju vrlo jednostavno možete Važno je osjećati se ugodno tamo gdje provodimo većinu svog vremena Foto: Zlata Cetina Terzić prilagoditi dimenzijama jastuka.

Topliji dani idealna su prigoda za opuštanje u prirodi i branje sezonskog cvijeća. Vazu ne morate imati u stanu, dovoljno je sačuvati staklenku ili limenku, obložiti je papirom te ga ukrasiti prema volji.

Studentski stanovi često nisu pretjerano veliki te studentima nedostaje mjesta za stvari. Višak stvari spremite u kartonske kutije veselog uzorka. Takve kutije možete pronaći po pristupačnim cijenama, a oni kreativni mogu obične kartonske kutije dekorirati prema želji. U stan dodajte pokoju mirisnu svijeću, posudu za voće, sliku na zid i sigurno ćete se osjećati mnogo ljepše u svom stanu.

Manuela Vukić (19), studentica agronomije iz Crikvenice, otkriva kako su ona i njezine sustanarke svoj studentski stan učini-

le pravim malim domom.

“Kada smo se tek doselile u novi stan sve je bilo lijepo uređeno, no osjetilo se da tamo nitko ne živi, da stan nema osobnost”. Zajedno su smišljale kako taj prostor učiniti mjestom gdje će rado boraviti, učiti i obavljati sve studentske obveze.

“Prvo što smo napravile jest da je svaka od nas donijela nešto od kuće što nas podsjeća na dom – razne fotografije, tekstove, knjige i slično”. Kada je stan već pomalo dobio svoj karakter, djevojke su, kaže Manuela, u zajednički prostor dodale još nekoliko detalja kao što su stolnjaci veselih boja, papirići za podsjetnike, svijeće. Na kraju napominje da je sada, koliko god joj nedostajala obitelj, ovaj stan već počela smatrati svojim pravim domom.

Od 16. lipnja do 15. kolovoza, u Muzeju suvremene umjetnosti gostovat će izložba The Wild West. A History of Wrocław’s Avant-Garde, predstavljajući avangardne umjetničke pojave koje su se razvijale u Wrocławu od ‘60-ih do ‘80-ih godina 20. stoljeća.

Izložba će predstaviti umjetnička djela, filmove, dokumentarne fotografije i snimke - gotovo 500 djela s područja likovnih umjetnosti, arhitekture, urbanizma, kazališta, filma, dizajna te svakodnevnog života u Wrocławu, gradu u kojemu je tijekom šezdesetih i sedamdesetih godina dvadesetog stoljeća bila iznimno aktivna umjetnička scena.

VELIcINA JE VAzNA Svibanj 2016.

24

Zadnja

KUTAK ZA LAGODAN TRENUTAK ČOVJEK KOJI JE SPOZNAO BESKONAČNOST

DIE ANTWOORD U ZAGREBU

JEDAN OD NAJLJEPŠIH EUROPSKIH PARKOVA

Film naslova “Čovjek koji je spoznao beskonačnost” drugi je film redatelja Matta Browna, koji dolazi 15 godina nakon njegova prvog filma. Iako ovaj podatak ne zvuči obećavajuće, glumačka postava i sadržaj ovog filma ipak pozivaju gledatelje da ustanu iz naslonjača i sjednu pred velike ekrane. Radnja filma prati Srinivasa Ramanujana, mladog matematičkog genija, koji je zauvijek zadužio tu znanost usprkos nedostatku svoje matematičke naobrazbe. Dev Patel, zvijezda filma “Milijunaš s ulice” i TV serijala “The Newsroom” tumači glavnu ulogu Srinivase, a njemu uz bok se pojavljuje oskarovac Jeremy Irons. Kolika je povijesna važnost ovog matematičara, pokazuje to da je u Indiji njegov rođendan, 22. prosinca, proglašen danom matematike.

Južnoafrička rap-rave skupina iz Cape Towna premijerno će nastupiti u Zagrebu ove godine. Koncert se održava 13. lipnja na Zagrebačkom velesajmu, a karte su već neko vrijeme u prodaji po cijeni od 170 kuna. I nakon što su reperica Yolandi Visser i njezin platonski životni partner Ninja zasad izdali tri studijska albuma, “$O$”, “Ten$ion” te “Donker Mag”, i nanizali mnogo hitova kao što su “I fink u freeky”, “Baby’s on fire” te “Ugly boy”, svojim radom i dalje nastavljaju slaviti “estetiku ružnog”. Jedno je sigurno: ako im nastup bude imalo sličan videospotovima, zabava je zajamčena. Ako ste ljubitelji nečeg malo drukčijeg, ovo je pravi koncert za vas. Sve su ostale riječi suvišne!

Preporučujemo šetnje po zagrebačkom gradskom parku Maksimir. U travnju ga je renomirani turistički portal European best destinations (EBD) uvrstio na popis najljepših gradskih parkova. Iako pripada među manje europske parkove, Maksimir je jedna od ljepših oaza mira, idealna za udisanje svježeg zraka, doticaja s prirodom, raznolikim životinjskim i biljnim svijetom.

Spomenik je parkovne arhitekture i dio je kulturnog dobra Zagreba. Proteže se na 316 hektara, na kojima su Zoološki vrt, šume i staništa više od stotinu vrsta ptica, jezera i potoci.

Park-šuma Maksimir, prva u jugoistočnoj Europi, otvorena je 1794. na inicijativu biskupa Maksimilijana Vrhovca, a 1839. Biskup Juraj Haulik dao ju je urediti u engleskom pejsažnom stilu.

AUTOR: TIBOR TRUPEC

NA Antun Branko Šimić (18.XI.1898. – 2.V.1925.)

Hrvatski pjesnik, kritičar i esejist Antun Branko Šimić rođen je u selu Drinovci kod Gruda. Pučku je školu završio u Grudama, tri razreda franjevačke gimnazije u Širokom Ilustracija: Matina Tenžera Brijegu, nakon čega je samovoljno istupio iz sjemeništa i kratko vrijeme boravio u Mostaru. Četvrti razred gimnazije upisao je u Vinkovcima, i naposljetku, školovanje nastavio u zagrebačkoj donjogradskoj gimnaziji. Već s četrnaest godina objavljuje svoju prvu pjesmu “Zimska pjesma”, u časopisu Luč.

U Vinkovcima je napisao zbirku pjesama “Cibaliana”, nakon čega se počinje profesionalno baviti književnošću i surađivati s glasilom Društva hrvatskih književnika. Afirmira se i kao kritičar pišući kritike za Obzor, Pobratim, Književne novosti i druge.

Potkraj 1917. dolazi do zaokreta u Šimićevu shvaćanju poezije i umjetnosti pa je u Zagrebu pokrenuo svoj prvi ekspresionistički list Vijavica koji je izlazio do 1919..

Iste je godine Šimić počeo izdavati časopis Juriš, koji se nakon tri broja ugasio. Životareći od književnih honorara i već teško bolestan od tuberkuloze, pokrenuo je 1924. Književnik, ali i on je tiskan samo četiri broja.

Svoju jedinu zbirku “Preobraženje” sam je objavio 1920., a njome u hrvatsku književnost prvi put uvodi sažeti i grafički simetrični, slobodni stih.

Velik dio opusa najistaknutijeg pjesnika hrvatskog modernizma ostao je neobjavljen do ‘60-ih godina kada su objavljena “Sabrana djela”. Iako je ovaj pjesnik nade, ljubavi i smrti umro sa samo dvadeset i sedam godina, ostao je ono što je i sam napisao, vječno čuđenje i vječni treptaj u svijetu. (Dina Ćevid)

Detaljno objašnjavanje

Gol

Pamučno ili laneno platno

Gonjen kletvom

Ratničko pleme iz JAR (franc.)

Aparat za nedonoščad

by Tibor Trupec

Neki pingvini bave se prostitucijom.

Kameni obluci su ono čime drugi pingvini plaćaju njihove seksualne usluge.

Armenija

Naselje u blizini Imotskoga, (1181. stan)

Švedski film o vitezu templatu (2007.)

Žile i arterije promjera većeg od 0,1 mm

RECEPTI

by

TIBOR TRUPEC tibortupec.tt@gmail.com

Polet, ushit, zanos Južnoamerička papiga

Svećenik Apolonova hrama u Troji "Hrvatski građanski nogometni klub"

Posjed age

Afektivni uzvik

Da (čestica)

Belgija

Lagan

Rumunjska

Catherine ...Jones

Talijanski skladatelj Antonio Pokajanje (isl.)

Smaragdni grad

Pokazna zamjenica

Ceker (reg.)

Carski...

"Amusement Trades Exhibition International"

Prvo slovo Uzvik negodovanja

Naziv bez N

Suruk, turban

Najtanje slovo 1+1

Ja,...,on

Mark Viduka

Engleska

Najtanje slovo

Pahovka (bot.)

Internetski nastavak za BiH

Jama, rupa, trap

Lisa Kudrow

Aisha Tyler

Edin Višća

Afganistan

Slavni britanski kuhar Oliver

"Akademija dramskih umjetnosti"

Vukovar Govor, besjeda

Osnova kola

Ilovača (zast.)

Površnost, nemarnost

Pjevač Islamović

SUDOKU

Momačko skupno priprosto pjevanje

Andora Naselje u blizini Vinkovaca

Sastavni dio uzorka kvantitativne analize

Creplja, postola (Akuzativ) Šipak Ivor Cutler

Ray Charles

Južnoafrička Republika

Alžir

Neki kažu da muškarci i žene imaju drukčije poglede na svijet, to je donekle i istina. Žene su bolje u raspoznavanju boja dok muškarci bolje prate objekte koji se kreću velikom brzinom i na daljinu su bolji u raspoznavanju detalja.

Viagra nije korisna samo za liječenje impotencije u muškaraca. Istraživanja su pokazala da jedan kemijski spoj u ovom lijeku produljuje vijek odrezana cvijeća koje stoji u vodi ako se mala količina Viagre rastopi u njoj.

Marineo pašteta od tune

Njem. DJ Timo

Hrvatska taxi franšiza

ŠOK I VJEVERICA

tibortrupec.tt@gmail.com

John Travolta

Svake godine, sve žene na svijetu izgube oko 1,73 milijarde ukosnica.

Čovjek iz Denvera je nakon udarca glavom u dno bazena pretrpio težak potres mozga te gubitak pamćenja i sluha. No, nekoliko dana nakon operacije sasvim je slučajno sjeo za klavir i otkrio da je pravi virtuoz iako nikad nije učio svirati ni jedan instrument s tipkama. Uz to počeo je svirati sasvim originalnu skladbu koju je tog trenutka skladao u glavi.

Što (reg.)

"Central Intelligence Agency"

Budući da smo posljedni put imali malo kompliciraniji recept, ovog mjeseca predlažem jelo koje može pripremiti baš svatko. Recept nije originalno moj, ali mislim da je odlična ideja jer prijatelje napokon možete ponuditi nečim što ste sami spravili.

Bit će vam potrebno: 2 x 160 g konzervirane tunjevine, 3 jaja, 4 trokuta topljena sira, manji luk, velik režanj češnjaka, dvije žlice senfa, veći kiseli krastavac, vlasac, malo soli, tost kruh, 180 g majoneze Priprema: Sitno nasjeckajte luk, češnjak i krastavac te ih stavite u jednu posudu.

Skuhajte jaja na tvrdo (10 minuta) i stavite ih u istu posudu. U posudu dodajte tunjevinu, majonezu, topljeni sir i na kraju senf i vlasac. Sve zajedno usitnite štapnim mikserom ili blenderom dok dobijete paštetu. Paštetu rashladite u hladnjaku, a kruh prepecite u preklopnom ili običnom tosteru i poslužite s rashlađenom paštetom.