Europa 28

Hay Festival predstavlja

EUROPA 28 predgovor

1

Žene o budućnosti Europe Uredile Sarah Cleave i Sophie Hughes Europa 28

2

europa 28

Co-funded by the Creative Europe Programme of the European Union

predgovor

3

Žene o budućnosti Europe

Europa 28 uredile Sarah Cleave i Sophie Hughes preveli s engleskog Luiza Bouharoua, Marta Huber, Blaž Martić i Marina Veverec

Fraktura

4

europa 28

Naslov izvornika Europa 28. Writing by Women on the Future of Europe.

Copyright © autorice, 2020. i Hay Festival of Literature and the Arts Limited*, 2020. © za hrvatsko izdanje Fraktura, 2020. © za prijevod Luiza Bouharoua, Marta Huber, Blaž Martić, Marina Veverec i Fraktura, 2020.

Sva prava pridržana. Nijedan dio ove knjige ne smije se reproducirati u bilo kojem obliku bez prethodnog dopuštenja nakladnika.

ISBN 978-953-358-207-8 CIP zapis dostupan u računalnom katalogu Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu pod brojem 1056850

predgovor

5

Sadržaj

predgovor Dijana Dominis Prester Čemu nas uče zvijezde

9

austrija Julya Rabinowich Pukotine u ledu

15

belgija Annelies Beck Kako režirati Europu?

21

bugarska Kapka Kassabova Dva jezera

29

cipar Nora Nadjarian Kolibrić

37

češka Apolena Rychlíková Europa za 99 posto

45

6

europa 28

danska Janne Teller Europa mojih snova

53

estonija Maarja Kangro Dan Europe ili Krvavi četvrtak

59

finska Saara Turunen Stvari koje nemaju veze s razumom

69

francuska Leïla Slimani Naša mediteranska majka

77

grčka Sofía Kouvelaki Sada vam mogu ispričati svoju priču

83

hrvatska Asja Bakić U ljudskom liku

91

irska Lisa Dwan Slažemo se, svi se slažemo u osnovi

99

italija Silvia Bencivelli Bez znanosti nema budućnosti

109

latvija Nora Ikstena Bikova nevjesta

115

predgovor

7

litva Žydrūnė Vitaitė Promjena nije samo hashtag 123 luksemburg Carine Krecké Daljinski upravljač

131

mađarska Zsófia Bán Razmišljanja o pokretačkoj moći vatre

145

malta Caroline Muscat Privid Europe

153

nizozemska Gloria Wekker Još jedna ružoprsta zora za Europu?

161

njemačka Yvonne Hofstetter Potraga za globalnom strateškom ulogom Europe

169

poljska Bronka Nowicka Praznina

179

portugal Ana Pessoa Glas u mojoj glavi

189

rumunjska Ioana Nicolaie Unutar kovčega

195

8

europa 28

slovačka Tereza Nvotová Vožnja 201 slovenija Renata Salecl Kriza povjerenja

211

španjolska Edurne Portela Isti kamen

217

švedska Karolina Ramqvist Sve što imam, naslijedila sam

221

ujedinjeno kraljevstvo Hilary Cottam Priča o dvije vještice: Ponovno ispreplitanje socijalne Europe

229

O autoricama Bilješka o priređivačicama O prevoditeljima O projektu

237 253 255 257

predgovor

9

predgovor

Dijana Dominis Prester

Čemu nas uče zvijezde

“Kad bi svi ljudi na svijetu imali priliku postati astronauti i gledati Zemlju iz svemira, više ne bi bilo ratova. Jer kad vidiš Zemlju tako malu, krhku i jedinstvenu, bez državnih granica koje su zapravo umjetne linije, shvatiš da moramo biti složni u očuvanju našeg zajedničkog planeta.”

Tim je riječima njemački astronaut prof. dr. Ernst Messer­ schmid zaključio svoje predavanje na međunarodnom kongresu astronautike u Rijeci 1987. godine. Slušala sam ga s fascinacijom, tada još kao nadobudna srednjoškolka koja je čeznula za letom u svemir, i upoznavanjem Zemlje.

Priznajem da je, uz duboku radoznalost za razumijevanjem zakonitosti prirode, moja motivacija za istraživanjem svemira prvobitno dolazila i od mladenačkog razočaranja mnogim stvarima na Zemlji. Nadala sam se da će nam znanstvena istraživanja po­moći da se otisnemo u svemir i, kao u SF filmovima, pronađemo druge planete na kojima ćemo se skrasiti i započeti iznova neke drukčije, bolje priče.

No danas, nakon što već nekoliko desetljeća zajedno sa znanstvenicima iz cijelog svijeta istražujem svemir i planete izvan Sunčevog sustava, shvatila sam da je Zemlja prekrasno mjesto

10

europa 28

koje nam je dano na dar, i koje uistinu moramo čuvati, jer alternativa za ljudsku vrstu ne postoji. Premda smo u našoj galaksiji pronašli već više tisuća planeta, o njima još uvijek ne znamo dovoljno. Vrlo je vjerojatno da postoje drugi planeti na kojima je život moguć, no kakav točno i gdje – u to ne možemo biti sigurni, jer izvanzemaljski život još uvijek nismo pronašli. Uza sve što smo saznali o Zemlji i o svemiru, naučili smo i o ograničenjima fizičkog putovanja između njih. I zato na česta pitanja o tome jesmo li pronašli planet na koji ćemo se preseliti, odgovaram: “To za čovječanstvo nije opcija. Budimo sretni da imamo prilike živjeti na Zemlji, i čuvajmo je!”

Jedan od većih izazova s kojima će se Europa suočiti u nadolazećem desetljeću skupa s ostatkom svijeta klimatska je kriza, koja sukladno rezultatima brojnih znanstvenih istraživanja i jasnim izmjerenim pokazateljima više nije mit, nego brutalna stvarnost.

Sve češće čitamo vijesti o žestokim požarima, poplavama, temperaturnim ekstremima i drugim elementarnim nepogodama koje diljem svijeta odnose živote ljudi, životinja i biljaka. No unatoč nedvojbenim činjenicama i pouzdanim znanstvenim rezultatima koji potvrđuju da je do globalnog zatopljenja došlo zbog ljudskog djelovanja, mnogi i dalje “zabijaju glavu u pijesak” i radije vjeruju u različite neutemeljene teorije zavjere, negiraju činjenice u strahu od preuzimanja odgovornosti. Takve teorije u velikoj mjeri guraju lobiji koji profitiraju od industrije, prometa i drugih aktivnosti koje su dovele do klimatskih promjena, stvarajući pritisak na političare i javnost, pa čak i na znanstvenike.

Posljednjih je nekoliko godina primjerice administracija predsjednika Trumpa u Sjedinjenim Američkim Državama počela uvoditi sve jaču cenzuru kojom sprečava spominjanje utjecaja

predgovor

11

čovjeka na klimatske promjene, o čemu svjedoče mnogi znanstvenici, političari i zviždači. To je rezultiralo time da brojnim stručnjacima u području klimatologije nisu produljeni ugovori o radu, a mnogi su svojevoljno napustili SAD. Srećom, Europa im je otvorila vrata te se na taj način obogatila vrijednom ekspertizom.

Europa je trenutačno vodeća u svijetu po pitanju razine svijesti o očuvanju okoliša i mjerama koje implementira, no treba poboljšati još mnogo toga. Neće biti dovoljno samo donositi razne mjere, zakone i zabrane, već treba poticati znanstvena istraživanja ko­ja će s jedne strane detaljnije i dublje proučiti složenu problematiku klime i međudjelovanja različitih ekosustava, a s druge predložiti konkretne načine za proizvodnju energije iz alternativnih izvora, smanjenje količine otpada i njegovo zbrinjavanje, smanjenje za­ gađenja zraka, zemlje i mora te proizvodnju veće količine hrane za rastuću populaciju na Zemlji uz istovremeno čuvanje ljudskog zdravlja. Iako mnogi argumentiraju da je populacija Europe mala u odnosu na svjetsku, a glavni su “krivci” za klimatsku krizu industrijske velesile poput SAD-a i Kine, koje bi problem klimatske krize trebale i rješavati, ne treba zaboraviti da i Europa snosi velik dio odgovornosti. Autoritet koji Europa u svijetu već dugo ima u diktiranju trendova danas treba iskoristiti za očuvanje planeta, dajući pozitivne primjere u cilju podizanja globalne razine svijesti oko ovog problema.

Naposljetku, koja je uloga žena u izazovima s kojima smo suočeni? Trebamo li mi žene biti pasivne i raditi što se od nas traži, prepuštajući muškarcima da odlučuju o važnim stvarima? Ili bismo možda, kao što nas se često uči, trebale oponašati muškarce

12

europa 28

u načinu razmišljanja i pristupanju problemima da bismo bile shvaćene ozbiljno i profesionalno, da bismo imale svoje uloge u odlučivanju i vođenju?

Na nedavnom predavanju u Rijeci o fizici međuljudske suradnje u kontekstu klimatskih promjena, kolega fizičar dr. Marko Jusup, koji se u Japanu bavi interdisciplinarnim istraživanjima mreža, iznio je nadahnjujući rezultat projekta koji vodi u suradnji s europskim i azijskim znanstvenicima. Prema tom istraživanju, žene imaju ključnu ulogu u uspostavljanju i propagiranju međuljudske suradnje. Ne samo kroz suradnju s drugim ženama nego i kroz to što na suradnju potiču muškarce, koji su navodno skloniji natjecanju, pa tako i teže surađuju s drugim muškarcima. On smatra da bi odlučivanje o važnim pitanjima poput rješavanja klimatske krize trebalo prepustiti ženama.

Udruživanjem žene iz cijelog svijeta mogu potaknuti suradnju u rješavanju ovog važnog problema, koji treba uključivati ljude svih rodova, boja, dobi i stupnjeva obrazovanja, a vodeću ulogu u tome trebala bi preuzeti Europa. U odnosu na većinu ostatka svijeta naime ovdje je emancipiranost žena na visokoj razini, baš kao i otvorenost prema znanstvenom i konstruktivnom pristupu problemu klimatskih promjena.

Uz dobru razinu suradnje čak je i velike probleme moguće riješiti.

Posljednjih nekoliko desetljeća primjerice znanstvenici su uspjeli upozoriti svijet na problem smanjivanja količine ozona, spoja u atmosferi nužnog za održanje života na Zemlji, dokazavši da je uzrok problema u ljudskom djelovanju. Brojne akcije uspjele su političare i čovječanstvo navesti na implementaciju promjena u industriji i svakodnevnom životu, što se u konačnici pokazalo

predgovor

13

učinkovitim. Nova istraživanja pokazuju da su se ozonske rupe počele “krpati” i da trend promjena pokazuje da ćemo u sljedećih nekoliko desetljeća taj problem vjerojatno sanirati. Problem kli­ ­me na Zemlji kudikamo je složeniji i teži za rješavanje, no to je ipak moguće ako pravovremeno reagiramo svi zajedno i kroz suradnju učinimo što možemo u cilju stabilizacije klime.

U ovoj knjizi okupljena su promišljanja i vizije budućnosti autorica – znanstvenica, umjetnica, novinarki, aktivistica – iz dvadeset i osam zemalja Europe. Nadam se da će vas njihovi tekstovi nadahnuti; da će potaknuti žene da preuzmu više inicijative, a muškarce da ženama ukažu povjerenje u poticanju suradnje s ciljem bolje budućnosti Europe, i cijele Zemlje.

Rijeka, 2020.

14

europa 28

predgovor

257

O projektu

Hay Festival Europa 28 okuplja spisateljice, umjetnice, znanstvenice i poduzetnice – po jednu iz svake od 28 zemalja članica – kako bi predstavile svoju viziju budućnosti Europe. Kao dio Wom@rts projekta, sufinanciranog iz programa Kreativna Euro­ ­pa, Festival predstavlja multidisciplinarni prikaz najboljih umo­­va današnjice. U 2020. godini njihov je rad prikazan u novoj antologiji, Europa 28: Žene o budućnosti Europe, te na svim događanjima Hay Festivala diljem svijeta, uključujući i Hay Festival Europa 28 u Rijeci 2020. – europskoj prijestolnici kulture, Hrvatska, od 3. do 5. lipnja. hayfestival.org/europa28 #Europa28

258

Nakladnik Fraktura, Zaprešić Za nakladnika Sibila Serdarević Glavni urednik Seid Serdarević Urednik Roman Simić Lektura Jelena Topčić Korektura Sanja Šterk Prijelom Maja Glušić Dizajn naslovnice Hana Vrca Godina izdanja 2020., ožujak Tisak GZH, Zagreb ISBN 978-953-358-207-8 Biblioteka Platforma, knjiga 87 Certifikat sustava upravljanja kvalitetom u skladu sa zahtjevima norme DIN EN ISO 9001:2015 www.fraktura.hr fraktura@fraktura.hr T: +385 1 335 78 63 F: +385 1 335 83 20

europa 28

predgovor

259

260

europa 28

Biće iz druge vremenske dimenzije i s drugog planeta dolazi na Zemlju i na godinu dana postaje čovjekom, Europljaninom...

Otac nasilnik mladoj kćeri dogovara brak s moćnim udvaračem, ali u spas joj dolazi mitski bik iz njezinih snova...

Na Trgu slobode u Tallinnu grupa studenata zamišlja kamo bi uspon desničarskog fašizma mogao dovesti Europu do 2050. godine...

Zbog nacionalizma i izolacionizma, koji se posljednjih godina poput požara šire Europom, stječe se dojam da Europa treba promjene ili, u najmanju ruku, temeljito preslaganje – tako što će se napokon početi baviti problemima onih koji se osjećaju zapostavljenima, raditi na jačanju veza unutar društva ili pak tako da nastavi postojati kao demokratski transnacionalni entitet.

Dvadeset osam renomiranih spisateljica, umjetnica, znanstvenica, aktivistica i poduzetnica iz cijele Europe okupljenih u ovoj dojmljivoj i prije svega aktualnoj antologiji donosi vlastiti pogled na Europu, nudi nadu i predlaže rješenja koja nam mogu pomoći da je počnemo graditi iznova.

Hrvatskim izdanjem ove zbirke Fraktura sudjeluje u projektu Europa 28, što ga je pokrenula jedna od najznačajnijih svjetskih književnih manifestacija, Hay Festival. Zajedno, domaćoj publici donosimo raznovrsne i inspirativne, hrabre i provokativne tekstove, koji se budućnošću kontinenta na kojemu živimo bave jednako koliko i kušnjama njegove sadašnjosti.

149,00 kn ISBN 978-953358207-8

9 789533 582078

www.fraktura.hr

Biblioteka Platforma