Page 1

31

RIJEČKA ŽELJEZNICA NA SPOREDNOM KOLOSIJEKU Goran Moravček

Željeznica je presudno utjecala na razvoj Rijeke i njezine luke. Tome su pripomogle i dvije povijesne ceste – Karolina i Lujzijana. Karolinska cesta, izgrađena kroz vrleti Gorskog kotara tridesetih godina 18. stoljeća, bila je bila je prva prometnica što je svladala barijeru goranskoga gorja, a Lujzijana, puštena u promet početkom 19. vijeka, najavila je razvoj Rijeke kao najznačajnije naše luke. Do obala Kvarnerskog zaljeva stigla je 1873. godine napokon i željeznica, što je presudno utjecalo na razvoj Rijeke te Opatije kao značajnog turističkog središta, ali bio je to ujedno i ozbiljan udarac za ona mjesta koje je pruga mimoišla. Nažalost, nakon 140 godina od gradnje riječke pruge kod nas kao da još nije u potpunosti shvaćeno značenje željeznice, ne samo za razvoj Rijeke i njezine luke – već i za ukupno hrvatsko gospodarstvo. Modernizacija postojećih željezničkih pravaca i(li) gradnja nove nizinske pruge toliko već kasni da je Rijeka, u odnosu na ostale sjevernojadranske luke, odavno izgubila mnoge svoje (geo)strateške prednosti.

NAPUŠTENA PRUGA Obilazeći riječke sporedne kolosijeke pali su mi na um stihovi iz pjesma „Vagonaši” Dobriše Cesarića: „A naša ulica je duga, duga i čudno ima ime: Napuštena pruga.” Oronule željezničke zgrade i ostavljene kompozije išarane grafitima tužan su podsjetnik na riječku željeznicu, ali i ukupnu industriju što se kroz minula dva stoljeća nanizala uz morsku obalu. Korak po korak i začas se stigne iz središta grada do jedne u nizu riječkih urbanih rana. Područje Pod Jelšun ili Pod Jelši (tal. Sotto i Pioppi), nekoć značajno za industrijsku povijest Rijeke, danas je samo jedno u nizu velikih gradskih sramota. Ostao sam gotovo bez riječi lutajući tim tužnim predjelom nekadašnje Industrijske, a sad Ulice Milutina Barača (1849. - 1938.), znanstvenika, pionira petrolejske industrije, inovatora i mecene, kako je zapisano na kamenoj ploči uz njegovo ime.

A bilo je nekoć sasvim, sasvim drukčije. Snažno izvorište Rečice zapadno od Ponsala uvjetovao je smještaj manufakturnih, a kasnije i tvorničkih postrojenja upravo na ovom području bogatom vodom. I parne lokomotive u obližnjoj su se ložionici napajale vodom što je vidljivo još i danas na groblju željezničkih kompozicija. Cijelo je to područje sada kao scenografija za kakav horor film. Propast riječke industrije može se izravno povezati sa zanemarivanjem željeznice. Ono što je davno shvatio Andrija Ludovik Adamić (1776. - 1828.), riječki trgovac i poduzetnik, koji je imao smjele prometne vizije u kojima je važnu ulogu imala upravo željeznica, zanemarivano je desetljećima. Hoće li obilježavanje 150. obljetnice gradnje riječke željeznice biti okrunjeno otvaranjem nove nizinske pruge još je uvijek upitno. Vremena nema previše, jer je zaostajanje Rijeke u odnosu na Trst i Kopar sve očitije.

RIJEKA – MAĐARSKA LUKA Gradnju riječke željeznice uvjetovalo je nekoliko geopolitički važnih činjenica. Stalno suparništvo između Beča i Pešte utjecalo je suštinski i na prometnu politiku u dvojnoj monarhiji. Nastojanja da se hrvatski jadranski prostor poveže željeznicom s unutrašnjošću počela su tridesetih godina 19. stoljeća, a nakon sukoba Austrije s Italijom 1866. godine kod Visa, kada je talijanska flota teško poražena te se tada nisu ostvarile njihove težnje za zauzimanjem cijele istočne obale Jadrana, Beč počinje s ubrzanim pripremama za povezivanje željeznicom istočnog jadranskog prostora. Nakon sklapanja Austro-Ugarske nagodbe 1867. godine dotadašnja jedinstvena Monarhija podijeljena je na austrijski i mađarski dio. Hrvatsko-ugarska nagodba, potpisana godinu dana kasnije odredila je položaj hrvatskih zemalja. Dalmacija i hrvatski dio Istre pridruženi su austrijskom dijelu Monarhije, a banska Hrvatska, ugarskom. Pripadnost Rijeke riješena je “provizorijem”. Takozvanom “Riječkom

Goran Moravček: Riječka željeznica na sporednom kolosijeku  

Sušačka revija, 78/ 79 - 2012. donosi članak Riječka željeznica na sporednom kolosijeku, autor Goran Moravček

Read more
Read more
Similar to
Popular now
Just for you