Tatjana Gjurković i Tea Knežević Kad je ljuta, macu boli trbuh Nakladnik Evenio d.o.o. Urednica Jelena Kovačić Ilustracije Jelena Brezovec Grafička priprema Jelena Brezovec Lektorica Dejana Šćuric, Bujica riječi d.o.o. Tisak Stega tisak d.o.o., Zagreb © Evenio d.o.o. Sva prava pridržana. Varaždin, ožujak 2015. ISBN 978-953-8008-09-2 Knjiga je objavljena uz financijsku potporu Ministarstva kulture Republike Hrvatske. Više informacija i narudžbe na www.evenio.hr.
Tatjana Gjurković i Tea Knežević
Kad je ljuta, macu boli trbuh
Ilustracije: Jelena Brezovec
Jedna je gradska mačkica spavala sklupčana na omiljenome krovu i zadovoljno prela. Kao svaka prava mačka najviše voli spavati ujutro dok je miluju prve zrake sunca.
No jedna golubica obožava glasno pjevati baš ujutro i uvijek ju probudi. − Oh, opet ona! Možeš li malo ušutjeti?! – promrmljala je nezadovoljna mačkica, ali tako tiho da ju nitko nije mogao ni čuti ni razumjeti. − Gu-gu, ga-ga, guuu, gaaa. Gu-gu, ga-ga, guuu, gaaa − pjevala je golubica. „Daj šuti!” pomisli već jako uzrujana mačkica i još se jače sklupča i začepi uši. Mačkica je jako željela da golubica prestane pjevati, ali ptičica to nije znala, pa je nastavila gugutati.
Uto veselo doskakuću njihovi prijatelji, pas i mišić. − Mačkice, ideš se igrati s nama? − pokazali su prema obližnjem gradskom parku. − Ne − promrmlja mačkica tiho da su je jedva razumjeli. − Dobro − reče pas i s mišićem skoči na terasu, odakle su mogli slušati jutarnji koncert. − Oh, kako me samo boli trbuščić! − požalila se mačkica sama sebi. Svako jutro kad golubica zapjeva, mačkicu zaboli trbuh. Katkad je boli cijeli dan, pa se uopće ne igra s prijateljima.
TI Z VJE A S
A RODIT
EL
JE Ljutnja i psihosomatika kod djece
Ljutnja pripada skupini osnovnih emocija. Može biti vrlo snažna te, ako se ne znamo adekvatno nositi s njezinim javljanjem, može potaknuti negativno raspoloženje, kao i nepromišljene odluke i reakcije. Jedan od najvećih izazova u nošenju s dječjim iskazivanjem ljutnje jest to što se istodobno i kod roditelja mogu javiti snažne emocije. Stoga je važno da najprije roditelj „izregulira” svoje ponašanje, a kako bi mogao pomoći djetetu da nauči na prihvatljiv način iskazati svoju ljutnju. Dijete će opažajući roditelja naučiti kako se nositi s ljutnjom i kako ju adekvatno izraziti. Ako roditelj reagira burno kad je ljut, dijete se može uplašiti svojega razljućenog roditelja i može mu se javiti strah da će ga roditelj prestati voljeti, da će ga povrijediti ili napustiti. Stoga roditelji trebaju biti odgovorni za kontroliranje svojih reakcija, ali i za imenovanje ljutnje kad se ona pojavi jer je u redu da djeca shvate da je ljutnja normalna emocija i da se i odraslima također javlja. Ako odrasli pretjeraju u reakciji kad su ljuti i ne uspiju se „iskontrolirati”, tad je važno priznati pogrešku i ispričati se. U redu je da dijete dobije poruku da i odrasli katkad mogu pogriješiti i da je normalno da nismo savršeni te da se savršenstvo ne očekuje ni od njega. Zašto se djeca ljute? Ljutnja može biti obrana za izbjegavanje još neugodnijih osjećaja te može biti povezana s neuspjehom, niskim samopoštovanjem, osjećajem usamljenosti ili anksioznosti oko situacija nad kojima dijete nema mogućnost kontrole. Također se može raditi o tome da dijete osjeća da ga drugi ne razumiju ili da se prema njemu ne odnose pravedno te je zbog toga povrijeđeno. Ljutnja koja se u nekom trenutku manifestira ne mora nužno biti povezana samo s konkretnom situacijom koja joj je prethodila, već može biti posljedica brojnih drugih nakupljenih i potisnutih osjećaja. Zato je jako važno da se dijete uči iskazivati sve svoje osjećaje, kako ugodne tako i neugodne. Emocionalna potreba iza ljutnje Svaka emocija, pa tako i ljutnja, nosi u sebi emocionalnu potrebu koju dijete, kao i svaka odrasla osoba, teži zadovoljiti. Ljutnja je najsnažnija emocionalna potreba koja je usredotočena na druge. Drugim riječima, emocionalna potreba iza ljutnje jest potreba da nas se shvati ozbiljno te da nam se pruži vrijeme i prostor da nas se sasluša i shvati što je to što nam je zasmetalo, što nas je povrijedilo, s čime se teško nosimo i tomu slično. Psihosomatika kod djece Izraz psihosomatika ili psihofiziologija opisuje da psiha, to jest cjelokupni ljudski psihički život, može imati neželjeni učinak na somu, to jest tijelo koje je sastavljeno od sustava raznih organa. To također znači da su psiha i tijelo nerazdvojeni te da mogu utjecati jedno na drugo. Ako osoba nije psihički dobro, to može utjecati na njezino tjelesno stanje. Isto vrijedi i u obrnutom smjeru. Upravo se zbog toga govori o „psihički i fizički zdravoj osobi” te o važnosti brige kako za fizičko tako i za mentalno zdravlje. Djeca i adolescenti, baš kao i odrasli, stalno se suočavaju sa stresnim situacijama. Stres općenito nije loš jer nam pomaže da usvojimo važne životne vještine, da vježbamo svoje sposobnosti te da naučimo prepoznavati i kontrolirati svoje emocionalne
Jedna je gradska mačkica ujutro jako voljela spavati, no jedna je golubica baš ujutro obožavala glasno pjevati te bi ju uvijek probudila. Nezadovoljna mačkica osjećala je veliku ljutnju, no držala ju je u sebi, pa ju je svakoga dana jako bolio trbuščić. Sva sreća da je u istome gradu živjela i pametna sova, koja joj je pomogla riješiti problem. Slikovnica „Kad je ljuta, macu boli trbuh” bavi se problemom potiskivanja ljutnje kod male djece, zbog čega dolazi do raznih psihosomatskih tegoba. Kroz jednostavnu priču djecu se uči kako prepoznati vlastite emocije i riješiti problem ili zadovoljiti potrebu koja stoji iza ljutnje. Slikovnica ima i dodatak sa savjetima za roditelje koji će im pomoći da bolje razumiju ponašanje svoga djeteta te da mu pomognu da na prihvatljiv način izrazi svoje osjećaje.
Izdanja serije „Emocije: ljutnja”
49,00 kn