BROJ 136. 12. SVIBNJA
tjednik
BESPLATNO DIGITALNO IZADNJE
e
IVAN GLADOVIĆ IZ KLENOVNIKA KARIJERU GRADI U RIMAC AUTOMOBILIMA
Zadužen za IT tvrtke budućnosti
2
Kolumna
Utorak, 12. svibnja 2015.
VOLIM VARAŽDIN
Stare vrtove zamjenili “čudesni” Iz davnog djetinjstva u Miličkoj na broju 12. prisjećam se građansko obrtničke kuće, niske duge prizemnice s tri dvorišta, u prvom se ulazilo u stanove...
N
a negdašnjim varaždinskim vrtovima danas su naselja višekatnica -Banfica, Trakošćanska, Zagrebačka, Zrinskih i Frankopana, Braće Radića (moja Milička) i druga. Ostali su tek rijetki otoci vrtova, okućnica, zelenila uz obiteljske kuće koje, na sreću, još nisu došle na udar gradnje novih stambenih kvartova. z davnog djetinjstva u Miličkoj na broju 12. prisjećam se građansko obrtničke kuće, niske duge prizemnice s tri dvorišta, u prvom se ulazilo u stanove i radionicu, tu je bio natkriti zdenac s pumpom, u drugom drveni zahodi i gnojišnica, u ograđenom trećem prostoru dva svinjca i peradarnik za kokoši i purane. Iza tih dvorišta bio veliki vrt, a zatim zavrtje koje se protezalo
I
sve do parka Graberja. I kasnije, preseljenjem u Zagrebačku ulicu, živjeli smo na dva dvorišta i tu je bio vrt, zavrtje koje se spajalo sa zavrtjima Biškupečke ulice. samdesetih godina nakon što su sagrađena naselja i Varaždinci se u njih uselili, nastala je želja za bijegom iz betonizirano-asfaltiranog grada i počela je kupovina zemljišta, vikendica, starih kuća po Varaždinbregu i okolnim bregima i selima. Pored uzgoja trsova, voćaka, cvjetnjaka nisu se zaboravili vrtovi, ali se pri tome zaboravilo da oni traže svakodnevnu brigu, okapanje, zalijevanje, pljevljenje a do goričnih “okućnica” je daleko. prije nekoliko godina počela se ostvarivati sjajna ideja varaždinske
O
I
Udruge za promicanje održivog načina življenja “Gredica”. U proljeće 2012.g. Udruga je zatražila od grada i dobila na besplatno korištenje 7.700 četvornih metara zapuštenog ograđenog zemljišta na prostoru Sajmišta u Biškupcu. U početku je dolazio i sam gradonačelnik da pomogne u organizaciji, već prve godine četrdesetak građana počelo je uređivanjem dobivenih gredica, sadnjom biljaka, razmjenom iskustava, pomaganjem i stvaranjem prijateljstava, dobrog susjedstva. lijedeće godine na urbanim vrtovima, koje su nazvali “čudesnim”, svoje gredice uređivalo je šezdesetak Varaždinaca. Ideju iz Varaždina prihvatili su Zagrepčani i mnogi hrvatski gradovi. Ali prije nego
S
Piše: Boris Ratković
umirovljeni novinar
u Hrvatskoj, u Varaždinu, pokret urbanih vrtova pojavio se u Parizu, Lisabonu, Parmi… U našem kraju pokret se širi i ovog proljeća “varoške vrtove” imat će i Ludbrežani. i stariji, kojima se teško prigibati i raditi na vrtu, koristimo balkone i na njima u teglicama uzgajamo peršun, celer, vlasac, čili papričicu, koper, a ja držim i limune, rutvicu, ružmarine. Zabavno je.
M
Osamdesetih godina nakon što su sagrađena naselja i Varaždinci se u njih uselili, nastala je želja za bijegom iz betonizirano-asfaltiranog grada i počela je kupovina zemljišta, vikendica, starih kuća po Varaždinbregu i okolnim bregima i selima...
3
Sadržaj
Utorak, 12. svibnja 2015.
IMPRESSUM Glavni urednik Alen Matušin alen.matusin@evarazdin.hr
12.
SADRŽAJ
Redakcija Valerija Mihalić Ivan Tomašković Josip Novak kontakt@evarazdin.hr Fotografi Siniša Sović Nikola Kokotec Grafika Domagoj Sigur Nikola Kokotec Kolumnisti Branko Detelj Boris Ratković Ines Hrain Homo democroaticus
IVAN IZ KLENOVNIKA U “RIMAC AUTOMOBILIMA”
Zadužen za IT tvrtke budućnosti EU FONDOVI
Marketing
Varaždinski umjetnik Ivan Mesek
Omiljeni motiv mi je Tito - demistifikacija kulta
Saša Golubić 042/488-605 sasa.golubic@conceptuspublica.hr
etjednik Nakladnik: Conceptus Publica d.o.o. 42000 Varaždin, I. Kukuljevića 23 Redakcija tel/fax: 042/488-488
e
tjednik
Predsjednik Uprave Zvonimir Brlenić
6.
Grad privukao manje od pola milijuna kuna
18.
KOLUMISTI Branko Detelj: Što nam donosi nova modna kolekcija za ljeto i jesen ::
Boris Ratković: Stare vrtove zamjenili “čudesni” :: Homo democroaticus: Pokazuje li sveučilišni kompas prema sjeveru? :: Ines Hrajn: Tajna mrežastih čarapa
4
Kronika tjedna
NOVI MAROF
noškolce vozio iz Svibovca Izglasan Topličkog do Leskovca gdje ih je iskrcao kod kapelice. Jenkačev U tom trenutku kraj djeproračun ce koja su izašla iz autobusa naišao je navodno plavi BMW i jednog od dječaka pokušao utrpati u automobil. Djeca su se uspaničila i počela vrištati, a dječak se uspio otrgnuti iz ruku navodnih otmičara. - Ne moJenkačev proračun težak žemo vjerovati da se nešto je 23 milijuna kuna i njego- takvo moglo dogoditi u navu okosnicu čine uštede na šem selu usred bijela dana svim razinama: deset posto - rekla je nam je mještanka “idu dolje” plaće zaposlenika Leskovca Topličkog. e Grada, knjižnice i vrtića, četrdeset posto naknade grad- MISS skih vijećnika, a samome sebi plaću je smanjio, kako je na Vijeću istaknuto, za dvije tisuće kuna. Od dana kada je preuzeo dužnost poslao je i 30 ovrha.Klub vijećnika SDP-a i Reformista smatra da je proračun Siniše Jenkača ni manje ni više U Čakovcu nego - prepisan, a HNS-ovci pobijedila ga nazivaju prijevarom. e
Varaždinka
LESKOVEC T.
Pokušaj otmice djeteta U Leskovcu Topličkom kod kapelice u utorak je navodno došlo do pokušaja otmice djeteta. Nakon nastave autobus je osnov-
Na čakovečkim Gradskim bazenima “Marija Ružić”, u subotu 9. svibnja, održao se se izbor za Miss sjeverozapadne Hrvatske 2015., kojega su, slobodno možemo reći, osvojile upravo Varaždinke. Titulu Miss sjeverozapadne Hrvatske ponijela je Varaždinka Matja Čičak. Prva pratilja je Tajana Vidović (21) iz Čakovca, dok je 18-godišnja Varaždinka Sara Džeferi, ispraćivana ovacijama publike. e
Utorak, 12. svibnja 2015.
ZA MILIJUN VIŠE
Presečki kupio var Kao što su i najavljivali, Presečki Grupa kupila je na sedmoj javnoj dražbi autobusni kolodvor Varaždin za 6,5 milijuna kuna, a sam vlasnik grupe Antun Presečki već je najavio izgradnju novog kolodvora.
Presečki namjerava kupiti kolodvore u Ludbregu i Čakovcu Nakon šest neuspjelih pokušaja, Autobusni kolodvor u Varaždinu prodan je na sedmoj javnoj dražbi za milijun kuna više nego
TURISTIČKA ZAJEDNICA
Raspisan natječaj za direktora Kao što je bilo i najavljeno nakon sjednice Turističkog vijeća, TZ Grada Varaždina raspisala je danas natječaj za izbor novog direktora. Prema uvjetima natječaja, direktor mora imati višu ili visoku stručnu spremu s najmanje tri godine radnog iskustva na rukovodećim poslovima. Također, aktivno mora znati barem jedan svjetski jezik, a u prijavi na natječaj mora poslati i prijedlog svog programa rada turističke zajednice za jednogodišnje razdoblje. Jedan od uvjeta je i položen stručni ispit za rad u turističkom uredu. e
5
Kronika tjedna
Utorak, 12. svibnja 2015.
JUGS
raždinski kolodvor što mu je bila početna cijena. Današnja javna dražba započela je s početnom cijenom od 5,4 milijuna kuna, a završila je s 6,5 milijuna kuna. Kako je istaknuo Antun Presečki, da bi kupio kolodvor spreman je bio ići do kraja. - S obzirom na to da je bilo više kupaca koji su licitirali za kolodvor, spreman sam bio ići do kraja s obzirom da sam to i obećao. Sada slijedi pribavljanje građevinskih dozvola i krećemo odmah u izgradnju novog kolodvora, jer je to prijekopotrebno. I dalje ćemo širiti poslovanje na niz drugih djelatnosti - istaknuo je nakon dražbe Antun Presečki i dodao kako će kupiti i kolodvor u Ludbregu te kolodvor u Čakovcu. e
Još 10 dana za vraćanje 9,3 milijuna Javna ustanova Gradski stanovi prošlog je tjedna, 5. svibnja, dobila rješenje Ministarstva financija prema kojem državi mora u roku od dva tjedna vratiti nenamjenski potrošen novac, što je oko 9,3 milijuna kuna. Novac ćemo osigurati putem Rezervnog fonda. POS funkcionira po principu da 25 posto izgradnje sufinancira država, a ostalo daju kupci. Za stanove koji se ne proda-
ju, prema Zakonu o poticanoj stanogradnji, angažira se Rezervni fond da se nadoknadi taj dio koji nedostaje. Taj dio u Rajčulu nije realiziran i sad idemo riješiti na taj način. Napravit ćemo sve što možemo da to riješimo na taj način - rekao je ravnatelj ustanove Zoran Svetec i dodao da će se sastank u APN-u održati u srijedu, a do petka bi se trebala znati potpuna informacija. e
VARTEKS
Država zatražila hitan povrat dionica
Država je od Varteksa zatražila hitan povrat dionica koje je tom tekstilcu prenijela prije sedam godina uz uvjet da ih po posebnim uvjetima proda zaposlenicima. Radničkim dioničarstvom trebalo je biti obuhvaćeno nešto više od tri tisuće varteksovaca, koliko ih je tada bilo u radnom odnosu, koji su prema ugovoru što su ga sklopili Hrvatski fond za privati-
zaciju (HFP) i Varteks mogli steći ukupno 15 posto dionica. Prodaja putem ESOP programa trebala se odvijati u dva kruga, no proveden je samo jedan. Stoga je Upravno vijeće Centra za restrukturiranje i prodaju (CERP) odbilo zahtjeve Varteksa s kraja prošle godine da mu se produlji rok za drugi krug prodaje dionica radnicima. e
6
Javne politike
Utorak, 12. svibnja 2015.
Utorak, 12. svibnja 2015.
7
Javne politike
SREDSTVA IZ EUROPSKIH FONDOVA
Grad povukao manje od pola milijuna kuna U hrvatskim okvirima, grad Varaždin je na dnu ljestvice po visini korištenja sredstava iz Europskih fondova. Prihodovane su 432.862 kune, a odnose se na projekt asistenti u nastavi Piše: Valerija Mihalić
Povlačenje sredstava iz fondova Europske unije posljednjih je godinu dana omiljena tema na kojoj se lome koplja između dviju strana, one na vlasti i one u oporbi. I dok jedni tvrde da se sredstva ne povlače dovoljno brzo, drugi govore da će u ovoj godini povlačenje novaca iz EU fondova doći na svoje. Naime, čekalo se na projekte. Bez dobrog projekta, Europska unija ne daje sredstva. Vremena dogovaranja „ispod stola“ i „plavih kuverti“ trebala bi biti iza nas. Eu-
U nekoliko godina Grad je privukao 18 milijuna, a pola uložio svojih
ropska unija je vrlo stroga što se tiče toga. Sredstva se mogu dobiti samo ako je projekt kvalitetno napravljen, prema svim pravilima struke, sa svim navedenim segmentima, jasno i realno, bez ikakvih muljanja. Ovih dana mogli smo u nacionalnim medijima čitati kako je Hrvatska na dnu ljestvice po razini privlačenja novaca iz europskih fondova. Ako ljestvicu usmjerimo lokalno, u našem ba- vijesti. Naime, u hrvatskim roknom gradu neće nas okvirima, grad Varaždin tadočekati ništa bolje i ljepše kođer je na dnu ljestvice po
visini korištenja sredstava iz europskih fondova. Kako su istaknuli iz Novog vala, stranke razvoja Ljube Jurčića koja svoju podružnicu ima i u Varaždinu, grad Varaždin je u proteklih nekoliko godina povukao svega 18 milijuna kuna novaca iz EU fondova, pri čemu je gotovo pola od toga i uložio, što znači da su efekti pristupanja Europi kada je u pitanju korištenje zajedničkih novaca za grad Varaždin i cijelu županiju gotovo zanemarivi. – Valja spomenuti da čak i ti projekti nisu
8 usmjereni prema većim komunalnim i gospodarskim radovima, nego su pretežno iz socijalnoga područja, kao i to da ih je praktično sadašnja gradska vlast naslijedila od prethodne, što znači da za svoje projekte nije uspjela dobiti novac iz EU fondova – istaknuli su prošlog tjedna iz Novog vala.
Javne politike
Utorak, 12. svibnja 2015.
dovao po bilo kojoj osnovi iz Europske unije u gradskom proračunu u 2014. godini. Podolnjaku je odgovoreno jednom jedinom rečenicom. – U 2014. godini iz Europske unije prihodovane su 432 862 kune, a odnose se na projekt ADORA asistenti u nastavi – stoji u odgovoru kojeg potpisuje Mirela Ivanković, pročelni-
Projekti Grada nisu veći komunalni i gospodarski radovi, nego oni socijalni Da je tome doista tako, govori i podatak da je u cijeloj 2014. godini iz Europske unije prihodovano manje od pola milijuna kuna i to za samo jedan projekt. Još je prije dvije sjednice nezavisni gradski vijećnik Robert Podolnjak postavio pitanje koliko je točno novaca Grad Varaždin priho-
ca Upravnog odjela za proračun, financije i nabavu. Iako je projekt ADORA hvalevrijedan i svakako nužan, jer se njime omogućuju asistenti u nastavi za djecu s posebnim potrebama čime se i njih kvalitetnije integrira u sam proces nastave, činjenica da je to jedini projekt u cijelih 12
U travnju ove godine ponovno je prezentiran projekt obnove sinagoge
Preko dravskog mosta... Da se kapitalni projekti mogu sufinancirati europskim novcem, možemo vidjeti jako blizu, već preko dravskog mosta. – Dovoljno je otići samo do susjednoga Međimurja i uvjeriti se da su naši susjedi uspjeli s velikim komunalnim i infrastrukturnim projektima sustavi odvodnje i pročišćavanja voda, kanalizacije, promet-
nice, turistička infrastruktura. Štoviše, u privlačenju novaca iz EU fondova uspjele su i sredine koje su startno imale manji kapacitet administracije poput Siska ili Osijeka u kojima se ulaže preko 400 milijuna kuna u infrastrukturu – istaknuli su iz Novog vala i dodali kako je osobito poražavajuće što u ovome gradu
i županiji djeluju čak dvije agencije za EU fondove, a rezultati su skromni i nezadovoljavajući. – Međutim, svako malo čujemo da se članovi vladajućih stranaka zapošljavaju u tim agencijama, što znači da je njihov smisao uhljebljivanje članova, a ne privlačenje novaca iz EU fondova – zaključili su iz Novog vala.
Utorak, 12. svibnja 2015.
9
Javne politike
Odbijeni projekt Iako, Grad Varaždin imao je veliki projekt prošle godine, a radilo se o obnovi varaždinske sinagoge, što je bilo vrijedno oko 30 milijuna kuna. No, projekt nije prošao natječaj zbog toga što je bio prevelike vrijednosti za natječaj na koji je prijavljen, tvrdio je tako tada gradonačelnik Habuš. U travnju ove godine ponovno je prezentiran projekt obnove sinagoge, a ovaj put je najavljeno da će ga prijaviti na natječaje Europske unije, u sklopu Operativnog programa – Konkurentnost i kohezija.
nirana, a investitora ni za lijek, nevjerojatno je da se u godinu dana povuklo manje od pola milijuna kuna za svega jedan projekt. Ako tome dodamo da je Grad Varaždin osnivač Razvojne agencije Sjever DAN, kojoj
mjeseci prošle godine sufinanciran iz europskih fondova jest poražavajuća. U situaciji kada Varaždin želi biti europska prijestolnica kulture, kada se gorući problem baliranog smeća u Brezju ne rješava već desetak godina i kada se više ne zna tko pije a tko plaća u tom slučaju, kada se zatvara varaždinska zračna luka, kada se planiraju sredstva od poslovno-industrijske zone koja još nije ni defi-
Svrha agencije Sjever DAN trebali bi biti pisanje projekata
pada u Brezju ne riješi uz pomoć fondova Europske unije, s obzirom na to da je zaštita okoliša jedna od glavnih odrednica kohezijske politike. Istovremeno, brojke nas ne mogu zavarati. Posve
Posve je vidljivo da je proračun Grada na izrazito klimavim nogama bi primarna svrha trebala biti pisanje projekata za povlačenje sredstava iz fondova Europske unije, situacija je još više poražavajuća. Međutim, kako su naglasili iz Novog vala, to su projekti uglavnom iz socijalnog područja. Nema onih kapitalnih, velikih komunalnih i infrastrukturnih projekata. A nije ni jasno zašto se primjerice problem varaždinskog baliranog ot-
je vidljivo da je proračun Grada Varaždina na izrazito klimavim nogama, osobito ako uzmemo u obzir sve obveze koje bi vrlo brzo mogle sjesti na račun. Novac iz europskih fondova jedina je slamka spasa za koju bi se još dalo uhvatiti. Međutim, sve se više čini da Varaždin uvijek poteže onu najkraću, nema ni novaca, ni projekata, ni ideja. Samo stagnacija. e
10
Kolumna
Utorak, 12. svibnja 2015.
OD KORZA DO MARKOVA TRGA
Pokazuje li sveučilišni kompas prema sjeveru?
I
deju sveučilišta u liberalnim demokratskim društvima najbolje je izrazio njemački jezikoslovac W. von Humboldt svojom tvrdnjom da je sveučilište zajednica slobodno mislećih građana u kojoj razvijaju svoje sposobnosti kako bi mogli aktivno kao građani razvijati društvo u kojem žive. Obrazovanje je, nomen est omen, stjecanje obraza, identiteta, svoje posebnosti. Ta temeljna ideja u europskom visokoobrazovnom prostoru i danas nosi strateška opredjeljenja Europske unije, pa se, primjerice, u programskom dokumentu o obrazovanju pod nazivom Towards the Learning Society (zanimljivo da je taj dokument na hrvatski preveo dr. Ivan Čehok, bivši varaždinski gradonačelnik u vrijeme kada se očito još nije bavio politikom) navodi da je svrha obrazovanja razvijati sposobnosti i potrebe osobe, pri čemu bi svaka diploma trebala biti dokaz sposobnosti za zaposlenje. Tako je zaposlivost krajnja svrha visokoga obrazovanja, pa se cijeli sustav i priojektira prema potrebama društva za visokoobrazovanom radnom snagom. ini se, međutim, da se u raspravi o osnivanju i djelovanju Sveučilišta Sjever, osnovanoga u Koprivnici, upravo to najviše prikriva. Ta je ustanova već po svojem nazivu
Č
raritetna socijalna pojava, jer se malokad sveučilište naziva po strani svijeta. Ako bi to asociralo na sjevernu Hrvatsku, onda se svakako postavlja pitanje nije li i Zagreb sjeverni dio Hrvatske jednako tako kao i Koprivnica. Nadalje, doista nije jasno po čemu je to sveučilište više varaždinsko od Sveučilišta u Zagrebu. jedište je prvoga u Koprivnici, baš kao što je sjedište ovoga potonjega u Zagrebu. No, to su ionako samo zemljopisne oznake. Ono što je kritična točka cijeloga ovoga, s dosta kontroverzi i sumnji opterećenoga projekta (sjetimo se samo da je Varaždin, zabadava, u to Sveučilište utopio i osnivačka prava nad Tehnološkim parkom), jest upravo gotovo pa notorna činjenica da se, osim postojećih veleučilišnih studija, koji su ionako postojali u Varaždinu i etablirali se u hrvatskim razmjerima, mladim ljudima zapravo nude sveučilišni studiji koji ih vode ravno na – burzu rada. Pogledamo li statističke pokazatelje o nezaposlenim visokoobrazovanim osobama, kao i pokazatelje o teško zaposlivim strukama, uvjerit ćemo se da su u obje kategorije na vrhu upravo – novinari i poslovni ekonomisti (dakle, trogodišnji studij ekonomije). Nedavno je objavljeno da je u Hrvatskoj ukupno oko 400 nezaposlenih novina-
S
ra, o ekonomistima uopće ne treba govoriti. Osim ovih teško zaposlivih zanimanja, sveučilište izvodi i studij iz medijskoga menadžmenta, ma što to značilo u hrvatskoj medijskoj industriji, kao i studij iz odnosa s javnošću. aravno, nitko nije protiv novih sveučilišnih studija, osobito onih potrebnih gospodarstvu ovoga kraja. Međutim, svatko s imalo zdrave pameti zna da novinarstvo, medijski menadžment i poslovna ekonomija taman toliko trebaju gospodarskim i industrijskim granama sjeverne Hrvatske, koliko i studij klasičnoga baleta. Svima je, naravno, jasno da je riječ o političkoj odluci, no utoliko je čudnije da Vlada nije prihvatila prijedloge koji su išli za time da se u Varaždinu osnuje sveučilište u koje bi ušle i postojeće institucije. Ako išta Hrvatskoj u ovome trenutku treba, primjerice, onda je to jako sveučilište s informatičkim tehnologijama, tzv. informatički kampus, u koji bi se moglo uklopiti i studije elektrotehnike i multimedije. Isto tako, potpuno je nelogično da se u Varaždinu, kraj već postojećega studija ekonomije, koji postoji od 2007. pod upravom FOI-a, osniva još jedan studij ekonomije, premda na oba ta studija nastavu izvode nastavnici izvan samoga Varaždina. Dakle, umjesto jakoga sveučilišta sa stožer-
N
nim studijima informatike, biotehnologije ili prehrambene tehnologije, imat ćemo studije novinarstva i odnosa s javnošću. ma još jedna notorna neistina, koju je davno plasirao Čačić, a onda se ponavlja papagajski, tvrdnja da je u Varaždinu ispodprosječan broj visokoobrazovanih. Sam Varaždin daleko je iznad prosjeka po broju visokoobrazovanih, ali županija ima loše pokazatelje. Sumnjamo da će se to promijeniti jer otići na nastavu u Koprivnicu nekome iz Bednje ili Kamenice je prometno i životno puno teže nego otići u Zagreb. Uostalom, valja reći i da zemlje s najvišom stopom visokoobrazovanoga stanovništva poput Finske, tu visoku stopu zahvaljuju upravo studijima na veleučilištima, odnosno politehnikama, dakle studijima koje smo ionako razvili u nekoliko godina na bivšem Veleučilištu. Podržavajući ideju varaždinskoga sveučilišta, stoga nam se ipak čini da bi ideja objedinjavanja svih ustanova, od Sveučilišta Sjever, preko FOI-a, Geotehničkoga i Učiteljskoga fakulteta u Čakovcu, preko Međimurskoga veleučilišta, bila svrhovitija za mlade ljude. Jer sveučilište je ono što objedinjuje studije, ono je krov. A krov se ne može graditi u zraku, za nj trebaju dobri temelji i nosivi zidovi.
I
Homo democroaticus
11
Kolumna
Utorak, 14. travnja 2015.
PISMA IZ HRVATISTANA
Što nam donosi nova modna kolekcija za ljeto i jesen
Piše: Branko Detelj
N
akon nekoliko sasvim prosječnih i po skromnom sudu vašeg kritičara ni po čemu uzbudljivih modnih sezona, ovogodišnja kolekcija za ljeto i jesen nudi uistinu pravi vatromet originalnih i otkačenih kombinacija namijenjenih svim uzrastima. Povratak sunčanih dana uvijek je zgodna prigoda za temeljitu inventuru ladica i ormara. Riješite se stoga svega suvišnog bez imalo grižnje savjesti, napravite mjesta za nove stvari, zablistajte na subotnjoj špici ili pak kakvoj gala večeri, budite otvorenih pogleda, budite in. Ništa, uostalom, kao moda nije život sam. Što dakle valja nositi na umu želite li biti u trendu ovoga ljeta i jeseni? Za početak, ovoga ljeta i jeseni neće se nositi antifašizam. Zaboravite antifašizam. Ofucani dronjak što ste ga naslijedili od baka i djedova ove je sezone potpuno pase. Prevedeno na rječnik PR
stručnjaka, nemoj biti demode Vesna, budi moderna Kolinda. Perfidni i staromodni šnajderi antifašizma za novu su liniju proizvoda čak zatražili potporu Sabora i Vlade. Kolindi su pak zapjevali ‘Bella ciao’. na im to nikada nije oprostila. Zatim, ove sezone neće se nositi socijalizam. Zaboravite štofane trapez hlače, zaboravite startasice iz Borova; uopće, zaboravite vrijeme kada ste imali osiguran posao, vrijeme socijalne osjetljivosti, besplatnog školstva i svima dostupnog zdravstva, vrijeme kada ste svakoga ljeta išli na more i kada vam je rata kredita za vikendicu iznosila otprilike onoliko koliko danas košta kutija cigareta. Socijalizam je out. Spalite ga iza kuće ili u vrtu. Nemojte ga poklanjati mlađim rođacima, naići će na podsmijeh razrednih kolega. Nadalje, ovoga ljeta i jeseni neće se nositi Srbi. Njihovo je vrijeme odavno prošlo. Promptno i bez razmišljanja riješite se starih iznošenih Srba. Upozorenje, zbog radioaktivnosti materijala nemojte ih odlagati u blizini vodocrpilišta ni u vlastitom dvorištu. Očistite svoje dvorište od Srba. Ako pak ne znate kamo bi s njima, poznata hrvatska trendseterica Ruža Tomašić, čiji je modni ukus prepoznat i van granica
O
Lijepe Naše, upravo ovih dana organizira skupljanje otpadaka i besplatan odvoz na golemi deponij preko Drine. Što se tiče modnih detalja i dodataka, ono što vam zasigurno više nikada neće trebati jest Josip Broz. Uklonite sve bedževe, slike i biste iz svoje blizine. Iz današnje perspektive potpuno je nevjerojatno kako je taj petparački modni dodatak nekada davno uspio zaluditi tolike mase. Vremena su se, međutim, stubokom promijenila. Pogledajmo stoga što bi svakako valjalo imati u praznim ladicama mozga ove sezone. Prije svega, na cijeni će biti domoljublje. iječ je o modnom izričaju s kojim se naprosto ne može pretjerati. Možete kombinirati sve što vam padne na pamet. Više je bolje. Neka vaš kompletan outfit odiše domoljubljem. U tom slučaju posebno je zgodno spajati iskazivanje ljubavi prema majci domovini s neplaćanjem poreza i nepoštivanjem njenih zakona. Oko vrata može se, recimo, okačiti kakva bestidna pljačka ili pak višemilijunska pronevjera proračunskih para. To je zicer s kojim ne možete pogriješiti. Osim domoljublja, u modu se vraća i fašizam. Da vraća, postaje must have artikl svakog
R
modno osviještenog Hrvata. Istaknite se razbijanjem ćiriličnih natpisa, mržnjom prema drugačijima, postrojite na glavnom gradskom trgu neku vojnu formaciju, prvom i svakom prilikom otpjevajte javno Jasenovac i Gradišku Staru. Najkreativniji će biti nagrađeni svečanim prijemom u uredu predsjednice ili VIP pozivnicom za sprovod kakvog viđenijeg kriminalca ili ubojice. a kraju, naravno ne i najmanje važno, ovoga ljeta i jeseni nosit će se oružje. Hladno i vrelo, duge i kratke cijevi. ‘Ako žele rat, imat će ga’, najavio je tako novu liniju proizvoda proslavljeni dizajnerski dvojac Klemm&Glogoški. Zato trk u prvi butik po novu automatsku pušku i zolju. Lijepa bereta ili zbrojovka također ne mogu smetati u vašem ormaru i mogu se nositi u svakoj prigodi. Opskrbite se, dakako, i povećim zalihama streljiva. Zapamtite, municija je poput salonki ili dizajnerskih torbica. Toga nikada dosta. Ne žalite stoga vremena ni para. Ne bojte se eksperimentirati. Ne dajte da vas pregazi vrijeme, budite u trendu. Isključivo o vama ovisi kako ćete izgledati i kako će vas gledati drugi. Budite otkačeni, budite in. Ništa kao moda nije život sam.
N
12
Druga Hrvatska
Utorak, 12. svibnja 2015.
Razgovarao: Ivan Tomašković
IVAN GLADOVIĆ IZ KLENOVNIKA U “RIMAC
Zadužen za IT tv
Utorak, 14. travnja 2015.
Druga Hrvatska
C AUTOMOBILIMA”
13
Radi u jednoj od najuspješnijih i najperspektivnijih tvrtki u zemlji, a kako je tamo stigao, kakve ja atmosfera i koje su mu zaduženja ispričao je u intervjuu za etjednik
vrtke budućnosti
14 Varaždinci i Varaždinke vrlo su uspješni u svojem poslu i izvan Varaždina. To je slučaj i 26-godišnjim Ivanom Gladovićem iz Klenovnika koji radi u jednoj od najuspješnjiji i najperspektivnih tvrki u Hrvatskoj. Riječ o tvrki Rimac Automobili, a kako je stigao tamo, kakva je atmosfera u tvrki i čime se on točno bavi i kako se izgrađuju, ispričao nam
Druga Hrvatska je u intervjuu za etednik. Kako si uopće stigao u tvrku Rimac Automobili i koja su bila tvoja očekivanja? Tvrtka Rimac Automobili je tražila sistem administratora. Prijavio sam na natječaj i nakon nekoliko krugova selekcije sam dobio posao. Moja očekivanja su se ispunila, odnosno radim posao koji volim, nema nerealno
Nakon nekoliko krugova selekcije dobio sam posao sistem administratora
definiranih rokova, odlična je radna atmosfera, zanimljivi su projekti… Mlada smo ekipa, prosjek godina je ispod 30. Radiš na poziciji sistem administratora, što je najvažnije u tvojem poslu i s kojim se izazovima susrećeš? Sistem administrator brine o kompletnom IT sustavu tvrtke, od servera i aplikacija koje se na njima izvršavaju, mreži i sigurnosti IT sustava, automatizaciji i optimizaciji procesa i zadataka, upravljanje domenom i korisnicima na domeni… Pretpostavljam da je najvažnije biti odgovoran, proaktivan i dobro
Utorak, 12. svibnja 2015.
Mlada smo ekipa, prosjek godina je ispod 30, atmosfera odlična upućen u problem koji se rješava. Ukoliko se dogodi neki problem, potrebno ga je što prije riješiti na najbolji mogući način i uz minimalno utrošene resurse. Svakodnevno se pojavljuju novi izazo-
Utorak, 14. travnja 2015.
vi. Oni se ponekad brzo rješavaju, a ponekad se pojavljuju potpuno novi problemi s kojima se prvi puta susrećem. To kreće od kreiranje mailova za kolege, pa sve do zahtjevnijih poslova na našim serverima. Bilo je tu i poslovnih sastanaka i pregovora oko cijene softwarea, tako da se moj posao ne ograničava samo na IT operativu. Zna li ti biti naporno i kako se nosiš s time? Ponekad bude naporno, kada se pojavi problem koji se ne može brzo i lako ukloniti. Problemi na glavnom serveru koji iskrsnu sami od sebe ne mogu čekati dan ili dva da se nekome oslobodi raspored. Oni moraju biti promptno riješeni jer za to vrijeme stoji posao cijele tvrtke. Sve obavljamo preko zajedničkog servera gdje ko-
15
Druga Hrvatska lege inženjeri izmjenjuju podatke, CAD modele, komunikacija je cijela gore… Ali nema bo-
uz gablec ili pivu poslije posla. Zadovoljstvo dolazi iz toga što svatko nekog negdje zna i onda se taj
Brinem o kompletnom IT sustavu tvrtke, od servera do aplikacija i sigurnosti lje nego kad riješiš nešto. Ono olakšanje ti nitko ne može zamijeniti. Pogotovo ako u procesu još nešto i naučiš, a gotovo uvijek naučiš nešto novo. Pričao si mi da kad si stigao da vas je bilo 50, a sad vas je gotovo duplo više. Sigurno je veliko zadovoljstvo raditi u takvoj tvrki? Redovno nam dolaze novi, mladi ljudi koje upoznaješ kroz posao i međusobnu komunikaciju. Najbolje se upoznajete
Mate Rimac, vlasnik i osnivač tvrtke
Puno se ulaže u zaposlenike Zašto je tvrka Rimac Automobili tako uspješna? Mislim da je osim inovativnih proizvoda i dobrih investicija također bitan i odnos prema zaposlenicama. Rimac Automobili zaista puno ulaže u svoje zaposlenike. Mladi ljudi imaju šire vidike i ne prežu od novih ideja i pokušaja. Ići drukčijim putem od drugih u većini slučajeva završi novom školom koja nije nužno loša. Puno toga smo napravili uspješno, jer se drugi ne usude, na kraju ni ne-
maju toliko zagrižene stručnjake koji obožavaju svoj posao. Znati da si dio nečeg ovako velikog dodatno te tjera da daš sve od sebe. Kakvi su međuljudski odnosi unutar tvrke? Odlični, atmosfera na poslu je prilično opuštena. Zanimljivi su projekti na kojima se radi, nema fiksnog radnog vremena, realni su rokovi, nema pretjeranog stresa. Za vrijeme lijepih dana nabacimo tu i tamo nogomet, ode se na druženje.
16 svemir zaokruži nakon sat-dva priče. Shvatiš da poznajete iste ljude. Zanimljivo je. Kako se ti razvijaš u tvrki i želiš li dodatno napredovati? Učim od kolega koji su duže tu od mene, a stalno
Druga Hrvatska deliranju, konstruiranju, sve to od ostalih kolega iz različitih odjela. Sve ovisi koliko te što zanima. Naravno da želim napredovati. Trenutno još dosta IT usluga outsourcamo, a plan je prebaciti ih kod nas. Da bi se to realizira-
Mislim da sam pronašao takav posao na kojem bih želio ostati sve do mirovine dolaze nove ideje. Super je funkcionirati s ljudima koji su iz istog „faha“, koji pričaju tvojim jezikom i imaju iste interese. Puno toga moraš pročeprkati po internetu, pitaš, uvijek nešto. I ne nužno uvijek iz mojeg područja. Naučio sam puno i o automobilima, strojnoj obradi, mo-
lo, potrebno je svaku IT uslugu analizirati, proučiti tehnologiju na kojoj radi, te je implementirati. Tvrtka stalno potiče na doškolovanje i širenje znanja. Nedavno je ekipa zadužena za dinamiku vozila imala seminar u trajanju tri dana i to u prostorima tvrtke. Na kraju je na
Utorak, 12. svibnja 2015.
Rastemo, širimo se i razvijamo Kako tvoji prijatelji i poznanici reagiraju kad znaju da radiš u Rimac Automobilima? Konstantno me ispituju o proizvodima tvrtke, a najviše ih zanima naš električni bicikl – Greyp. Kažu da im moram srediti 50% popusta kod kupnje. Također, često me pitaju i za naš automobil, Concept
One. Svi bi se htjeli u njemu provozati. Iako ne živimo u vremenima kad si na jednom radnom mjestu do mirovine, no jesi li možda pronašao takav posao? Mislim da sam pronašao takav posao, jer gotovo linearno rastemo, a rastom broja novih ljudi i moje područje rada se širi i razvija.
seminaru bilo tridesetak ljudi. Za napredovanje se brine odjel za ljudske resurse s kojima često pričamo, koji nas savjetuju i usmjeravaju. Gdje se vidiš u budućnosti? Planiram ostati u Rimac
Automobili, stječi nova znanja i napredovati. Konkretno, moje radno mjesto zahtjeva stalno učenje novih tehnologija, praćenje IT trendova, i konstantno usavršavanje. To je ono što me zanima i što mi je s druge strane hobi. e
18
Život
Utorak, 12. svibnja 2015.
Varaždinski umjetnik
IVAN MESEK
Razgovarao: Josip Novak
Omiljeni moti demistifikacij
Utorak, 12. svibnja 2015.
Život
19
Saznali smo što trenutno stvara u svom ateljeu, pa čak i kakvu bi štafetnu palicu poslao drugu Titu za predstojeći Dan mladosti
iv mi je Tito ja kulta
20 Galerijski centar Varaždin u ožujku ove godine preseljen je s Trga Miljenka Stančića na novu lokaciju. Jesu li skučeni u novom izložbenom prostoru i što nam sve spremaju ove godine, doznali smo od Ivana Meseka, ravnatelja GC Varaždin. Saznali smo i što trenutno stvara u svom ateljeu, pa čak i kakvu bi štafetnu palicu
Život lokaciji i to u Uskoj ulici. Imate li dosta prostora za adekvatnu prezentaciju izložbi umjetnina i što ste sve poduzeli da prostor privedete svrsi? Prostor u kojem sada djelujemo manji je površinom od prostora gdje smo do sada bili, no potpuno dovoljan za ono što u ovom,
Obnovom bivše sinagoge Galerijski centar Varaždin više neće biti podstanar poslao drugu Titu za predstojeći Dan mladosti, kojeg neki još uvijek obilježavaju u pitoresknom Kumrovcu...
prijelaznom razdoblju, namjeravamo organizirati. Prijelaznom zato jer je naše službeno sjedište ipak prostor bivše sinagoge, te će Nisu “svoj na svome“ njenom obnovom ustaNiz godina ste podstana- nova napokon prestati biti ri, a sada Galerijski centar podstanar. Varaždin djeluje na novoj Da je prostor sasvim do-
voljan, dokazuje i izložba koju sada predstavljamo, a na kojoj je zastupljeno 25 likovnih autora. Inače, nekada se ovdje nalazila galerija Doraart, no nakon toga prostor je trebao biti butik, pa su napravljene intervencije koje smo trebali rješavati kako bi ga ponovo stavili u svrhu galerije. Što nam još sve spremate 2015. godine u ovom novom prostoru? Malo smo kasnije ove godine krenuli s realizacijom programa, budući smo bili angažirani na poslovima uređenja novog prostora. Isto tako, nismo do samog kraja mogli točno znati koliko će to sve koštati, pa shodno tome i precizno planirati program, koji naravno ovisi i o financijama. Biti će tu izložbi varaždinskih mlađih suvremenih umjetnika, izložbi fotografija, video dokumentacije i grupnih projekata. U svakom slu-
Doveo “generaciju” iz Zagreba Ove godine realizirali ste već nekoliko projekata, a u petak je otvorena nova izložba. Kakve su reakcije varaždinske kulturne javnosti i umjetnika vaših vršnjaka? Riječ je o projektu pod nazivom “Žeravica”, i ovo je njegovo treće izdanje. Projekt je to hrvatskih likovnih umjetnika, povezanih većinom generacijski, ali i prijateljski u izložbu bez tematsko-kustoskog diktata, već su sami autori i njihovi radovi koncepti za sebe koji imaju svoje mjesto unutar cjeline. Za-
Utorak, 12. svibnja 2015.
stupljeni su i autori starijih generacija, a sve u svemu kroz tih 25 autora varaždinska publika može dobiti lijepi pregled bitnog djela aktualne hrvatske suvremene likovne scene. I to kroz različite medije: od slikarstva, objekata, kiparstva, crteža, video instalacija… Meni je drago da sam uspio svoje generacijske kolege sa Akademije izvući malo iz Zagreba. Mnogo toga iz prošlosti nas povezuje, pa je uvijek lijepo vidjeti draga lica, još kada je tome povod izložba njihovih radova.
Varaždin i regi su svoj koncep kandidature za jedini javno ob Drugi kandida skrivaju svoje zmija noge. Ne baš uvid u to š “konkurencija
Utorak, 12. svibnja 2015.
ija pt a EPK bjavili. ati kao emamo što radi a”
Život čaju, i ove godine neće nedostajati vrijednih likovnih projekata različitih medija izražavanja. Angažirani ste na projektu Varaždin Europska prijestolnica kulture. Kako su
Ogroman je posao spojiti sve čimbenike kulture i ostalih sfera života se uz naš grad, koji je nositelj projekta, „snašli“ gradovi partneri. Jesu li 100 posto ušli u projekt ili ima stvari koje “šepaju“? Ogroman je posao unutar jednog grada sve čimbeni-
21 dobra je osnova za daljnje razvijanje projekta. U tom svjetlu vidim i angažman određenih gradova, koji su se vrlo aktivno uključili, i onih koji malo zaostaju. Uostalom, ta suradnja nije nikakva prisila i svatko iz nje može i izaći, ako ne prepooznaje svoje mjesto u tom projektu. Ima li projekt adekvatnu podršku? Koliko je meni poznato, ovo je jedan od vrlo rijetkih projekata u našem gradu oko kojih su se složile sve stranke, ali i šira javnost i čimbenici. Dakle, deklaratorno ona definitivno postoji. Ponavljam, ogroman je to posao, razmjerno veličini značaja takve titule. Do sada je većina posla odrađena na leđima nekolicine ljudi, i dobrim djelom volonterski. Napomenut ću samo da je u Hrvatskoj (prema meni dostupnim informacijama) prosjek izdvajanja gradova kandidata
EPK je jedan od vrlo rijetkih projekata oko kojih su se složile sve stranke i šira javnost ke kulture, ali i ostalih sfera života, spojiti u jedan veliki projekt, a kamoli to onda još napraviti u partnerstvu s devet gradova. Dokument koji se uspio izraditi i koji je prijavnica za EPK 2020, sigurno nije sve ono što regija i svi ti gradovi imaju i mogu. No,
za ovu prvu fazu kandidature, oko 400.000 Kn. Smiješno i neozbiljno bi bilo da su nam usta puna o povijesnom značaju, važnosti, težini ovakvog projekta, a da se istovremeno onda takav projekt sukladno tome i ne podrži.
22
Mi javno, ostali tajno Po vašem sudu, koji nam gradovi konkurenti trenutno najviše „pušu“ za vrat? Varaždin i regija su svoj koncept kandidature jedini javno objavili, i na webu, a i podijelili svim zainteresiranim knjigu prijavnice, dok drugi kandidati skrivaju svoje kao zmija noge. Stoga, baš i nemamo adekvatan uvid u to što “konkurencija” radi. Često se kao “opasan” protivnik navodi Rijeka, no zapravo je suština ne zamarati se sa time što drugi rade, već
Život
Danas bih Titu u štafeti vjerojatno odnio boksačku rukavicu
kvalitetno postaviti i razraditi vlastitu viziju. Uostalom, to je i najveći benefit cijelog projekta, pa makar i ne ponijeli tu laskavu titulu. Proteklih dana svjedočili smo ponovnom uzdizanju, ali i marginaliziranju kulta druga Tita. S obzirom da nam predstoji i Dan mladosti, kakvu biste vi danas poruku poslali maršalu Titu u štafetnoj palici? Poznavajući sebe i koliko volim humor, vjerojatno bi van, ili bi ga, kao u zabuni, u štafeti bila neka boksač- oslovio sa “predsjedniče Staka rukavica koja bi izletjela ljin”...haha.. Naravno, lako se
Utorak, 12. svibnja 2015.
sada zezati s tim, za takve stvari bi glave letjele nekada i možemo biti samo sretni da zbog nikog više ne trebamo trčati štafetu i nositi mu je na stadion za njegov rođendan.
Maršal s korzetom Pokojni Broz je bio zahvalna inspiracija za neke vaše projekte o kojima šira javnost zapravo i nema pojma. O čemu se radi i tko je famozni “Transves Tito“? Svi mi prerađujemo i vraćamo se u dane odrastanja i djetinjstva. Naše je utoliko
Utorak, 12. svibnja 2015.
23
Život pa su čak i javno imali neke jako bedaste komentare, a u ured mi je došlo i prijeteće pismo. Kako da shvatimo i sagledamo prošlost ako nećemo imati na uvid dokumente? Kako ćemo objektivno sagledati tu kontroverznu ličnost ako ne vidimo što je on to fotografirao, što ga je zanimalo, tko su ljudi koji
stvarate kada se osamite u vašem ateljeu? Imam nekoliko ideja koje želim realizirati, od slikarskog ciklusa, do nekoliko koncepata s različitih područja. Kada nakon nekog vremena počnem raditi, a bez one znatiželje i oduševljenja s početka, onda mi je to znak da
Tita sam prikazao i kao “Transves Tita” u zamišljenoj pozi, s halterima i korzetom su ga okruživali i kako su živjeli. Najlakše, ujedno i najgluplje, je biti utaboren u svom rovu i ne micati se ni milimetar.
zanimljivije jer se događalo u vrlo turbulentnim razdobljima povijesti. Ponekad, kada se sjetim ranog djetinjstva i stvari koje su nas okruživale, imam osjećaj da je to neki drugi život, da se to dogodilo nekom drugom. Stoga je tematiziranje stvari iz tog djetinjstva umjetnicima često zahvalno područje djelovanja. Ja sam se sporadično tome vraćao, a omiljeni motiv mi je bio upravo Tito i demistificiranje ogromnog kulta oko njega. Stoga ga kroz slike prikažem kao narcisoidnog Ludwiga II Bavarskog, ili
promoćurnog, lukavog James Bonda koji ima “licence to kill”, ili pak “TransvesTita”‐ maršala koji stoji u zamišljenoj, odlučnoj pozi, dok ispod toga nosi korzet i haltere. Koliko je to nasljeđe, na žalost, kod nas još kamen pomutnje i neobjektivnih podjela, dokazuje i izložba koju je GCV organizirao prošle godine, izložbe fotografija koje je uradio upravo Josip Broz. Reakcije javnosti na tu izložbu bile su (ne) očekivane... Jedan dobar dio javnosti je to shvatio kao veličanje njega,
započnem nešto drugo. A najviše od svega bi rado otputovao negdje, da “provjetrim” malo glavu. Naime, Kada ste svaki dan okruženi istim stvarima, “Malo vitra“ istim ljudima, problemiNeumorni ste umjet- ma, vizurama, malo vam nik, slikar i skulptor. razmišljanja, i ideje počnu Što planirate i trenutno imati “čudan miris”. e
Performeri “internacionalci” Predstoji vam 14. izdanje Festivala performansa. Koga sve dovodite u Varaždin 11. lipnja i hoće li biti nekih iznenađenja? I ove godine pratimo okosnicu festivala, a to je da predstavljamo autore iz Hrvatske, iz regije i “internacionalce”.
Težište će biti na predstavljanju splitske performerske scene, uz pojačanje iz Vojvodine i Nizozemske. Uskoro izlazimo s detaljnim programom van, a siguran sam da će i ove godine biti iznenađenih i začuđenih pogleda, kao i onih oduševljenih.
24
Kolumna
Utorak, 12. svibnja 2015.
PRIČE S KAVICE
Tajna mrežastih čarapa Možda im se netko i namjeravao uvaliti, međutim, unesene su u razgovor, valjda o nuklearnoj fizici, i ne dopuštaju si nikakvo razgledavanje uokolo...
M
Piše: Ines Hrain
Kad nekog želimo odbiti, treba to učiniti suptilno, ostaviti mu prostora za časni uzmak. No teško je kad ne prilazi nitko, dvije žene sjede satima, nisu zanimljive ni pravima ni krivima...
noge mi se prijateljice žale da im je teško uhvatiti frajera. Nikome, vele, nisu interesantne, a oni kojima jesu, to su nekakvi idioti koji misle samo na seks. Kao da one ne misle na seks. Samo se prave da razmišljaju vječito o pametnim stvarima. I normalna stvar, s tim intelektualnim facama jasno daju do znanja da im se gadi muški rod i da kod njih svaki može naići samo na prezir. Ako im kakav i priđe, automatski ga drsko odbiju. Jer taj nije onaj pravi. Jer mu je krivi pristup. Jer izgleda očajno. A one su, kao, savršene. akvo ponašanje sudbina će strogo kazniti, pa kad naiđe pravi, priključit će se pravoj, a ne ovoj drznici. Kad nekog želimo odbiti, treba to učiniti suptilno, ostaviti mu prostora za časni uzmak. No teško je kad ne prilazi nitko, dvije žene sjede satima, nisu zanimljive ni pravima ni krivima, kako su došle, tako će i otići. A možda im se netko i namjeravao uvaliti, međutim, unesene su u razgovor, valjda o nuklearnoj fizici, i
T
ne dopuštaju si nikakvo razgledavanje uokolo. Vječita frustracija, kako dati do znanja da si u opticaju, a pritom ispasti fina i poštena puca. apravila sam mali eksperiment na vlastitoj koži. Do otkrića sam došla igrom slučaja. Naime, jednog dana obukla sam ispod hlača crne, mrežaste čarape, pa na njih cipele koje su me već nakon pola sata nažuljale. Čarape nisu dolazile do izražaja i do presudnog momenta nitko ih nije primjećivao. U presudnom momentu, sjela sam u prvi kafić na terasu i izula se. Žuljanje je već postalo neizdrživo. Jednu sam nogu ispružila na stolac do sebe, a jednu zakačila na pregradnu prečku visokog stolca na kojem sam sjedila. Hlače su mi se povukle prema gore, a noge izvirile u čarapama poput glava mrežastih pitona koji su ugledali plijen. Frajeri koji su prije izuvanja prolazili pored mene, nisu me zapažali, užurbani i zaokupljeni svojim mislima. No čim sam ispružila mrežaste nožice, situacija se promijenila za devedeset posto.
N
Od deset njih, devet ih se uhvatilo u mrežu. Već prvi prolaznik muškog spola zabuljio mi se u nogu, a onda i u ostatak tijela. Ja sam se pravila da nezainteresirano gledam u daljinu, što ga je još i dodatno mamilo. Nakon njega drugi. Sav u tmurnim mislima, pognute glave. Kadli ugleda moju ispruženu nožicu. Samo da nije zastao da je opipa. Nakon pregleda noge, pogleda me u oči i da sam samo mrdnula prstom, zauvijek bi postao moj rob. Oba su pala. Treći je ponovio postupak dvojice prethodnika. I četvrti i peti. Osmi nije pogledao ni nogu ni mene, ni bilo što drugo, živčano je jurio ravno naprijed. Gej, nego što drugo, zaključim. Deveti i deseti odigrali su pošteno svoju ulogu. eto mojeg savjeta, obući mrežaste čarape, sjesti s onom istom prijateljicom u isti kafić u kojem ste izgubili bezbrojne sate nezamijećene. No, ispod stola, izuti cipelicu, te mrežastu nožicu izbaciti u pravcu željenog plijena. Konobar će garant uskoro donijeti piće uz riječi – časti mladi gospodin za onim stolom!
I