BROJ 129. 17. OŽUJKA
DANKO KONČAR u Dravu “spušta” 50 hidrocentrala
BESPLATNO DIGITALNO IZADNJE
tjednik
e
NAJBOGATIJI HRVAT INVESTIRA U VARAŽDINU
2
Kronika tjedna
STATUS NIJE SPORTAN, ALI...
Vesna Kosec Torjanac bez podrške Odbora Unatoč tomu što je Odbor za statutarno-pravna pitanja donio odluku prema kojem je navodno sporan status jedne članice Kazališnog vijeća legalan, Odbor za izbor i imenovanja Grada Varaždina odbio je valjani prijedlog Kazališnog vijeća da se za intendanticu Hrvatskog narodnog kazališta u Varaždinu imenuje Vesna Kosec-Torjanac. Epilog je to višemjesečnog natezanja između Kazališnog vijeća i Grada Varaždina. Kako je Odbor za izbor i imenovanja rekao ne sjednici Gradskog vijeća, program Vesne Kosec-Torjanac nije adekvatan. Na pitanja vijećnika Cecelje, Ilčića i Bunića zašto pro-
Odbor za imenovanja smatra da njezin program nije adekvatan gram nije adekvatan, ništa nije odgovoreno. Povelo se i pitanje autonomije i uopće nužnosti Kazališnog vijeća, a vijećnik Avar ista-
Utorak, 17. ožujka 2015.
ODRŽANO GRADSKO VIJ
Podržan raskid Biotehnološkim
Gorak okus u ustima ostao je varaždinskim gradskim vijećnicima nakon sjednice Gradskog vijeća i izglasavanja zaključka kojim će se sporazumno raskinuti ugovor između Grada Varaždina i Biotehnološkog parka, što je ujedno bila i najvažknuo je kako bi se trebala nija točka dnevnog reda. samo poštivati procedura, ako ništa drugo. Nakon jednosatne rasprave treba li Kazališno vijeće pronositi isključivo volju Grada Varaždina, svog osnivača, ili voditi se strukom i stručnim mišljenjem, većina vijećnika, redom iz HNS-a i SDP, odbacili su prijedlog Kazališnog vijeća pa tako i kandidaturu Vesne Kosec-Torjanac za intendanticu HNK Varaždin. Načelno, svi su se vijećniNatječaj za intendanticu ci složili da je ovakav naHNK će se poništiti, vje- čin raskida ugovora teškog rojatno će se ići u promje- 5,3 milijuna kuna najmanu statuta Kazlišnog vijeća nja šteta za Grad te da je pa onda ponovno raspisati ovakvo rješenje sada jedinovi natječaj. Sukus cijele no moguće. Ipak, zaključili situacije oko reizbora in- su kako je potrebno tražiti tendanta HNK u Varaždi- očitovanje potpisnika vrlo nu dao je vijećnik Ladislav štetnog ugovora za Grad. Ilčić. – Pretjerali ste! Ovog – Od samog početka bilo ste puta doista pretjerali s je jasno da je ovaj projekt miješanjem politike tamo megalomanski i da Grad gdje joj nije mjesto – rekao neće moći ispoštovati obaje Ilčić. veze iz ugovora. Mi smo
Gorak okus u ustima nakon izglasavanja raskida ugovora
se od 2012. do danas doveli u poziciju da možemo izaći iz tog ugovora uz, ja bih rekao, minimalnu štetu. Radi se o 5,3 milijuna kuna. Dio tog iznosa je i depozit s pripadajućim kamatama koje bismo trebali vratiti u svakom slučaju. Šteta bi bila i mnogo veća, čak do toga da drugoj strani nakon isplate ostane pravo građenja na zemljištu za idućih 99 godina. Ovim sporazumom vraćamo 780 tisuća metara kvadratnih zemljišta Gradu Varaždinu – rekao
JALŽABET
JEĆE
d ugovora s m parkom
tjednik
Vijećnici se složili da je to ipak najmanja šteta za građane
e
3
Kronika tjedna
Utorak, 17. ožujka 2015.
Press Glass zapošljava 100 ljudi Poljska tvrtka Press Glass, koja se bavi proizvodnjom industrijskog stakla, a svoju tvornicu ima u poslovnoj zoni Jalžabet, raspisala je natječaj za 100 radnih mjesta. Traže se radnici u proizvodnji, pakirer ili pakirerka. Prema natječaju koji je raspisan na stranicama Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, radi se puno radno vrijeme u tri smjene, a uključen je i noćni rad. Radno mjesto za koje raspisan natječaj odnosi se na rad na proizvodnoj liniji, rukovanje strojevima i uređajima u proizvodnom procesu, briga o čistoći radnog prostora i alata, pakiranje finalnog proizvoda
Uvjeti koje treba zadovoljiti su minimalna srednja stručna sprema tehničkog smjera te položeni tečaj za rukovanje viliča-
Radit će se u tri smjene, najtečaj traje do 31. ožujka rom, mosnom dizalicom, dizalicom Iako je natječaj raspisan za radna mjesta na određene vrijeme, postoji i mogućnost stalnog zaposlenja. Natječaj je raspisan do 31. ožujka ove godine.
je Habuš, dodavši kako je time otvorena jedna nova budućnost razvoja poduzetničke zone u Varaždinu. Jesu li bile u pitanju loše namjere, nesposobnost te hoće li se tražiti odgovornost, kako kaznena tako i očitovanje potpisnika ugovora, Habuš je naglasio da će se to tek vidjeti. IMPRESSUM
eTjednik Nakladnik: Conceptus Publica d.o.o. 42000 Varaždin, I. Kukuljevića 23 Redakcija tel/fax: 042/488-488 Predsjednik Uprave: Zvonimir Brlenić
Glavni urednik: Alen Matušin e-mail: kontakt@evarazdin.hr Redakcija: Valerija Mihalić, Ivan Tomašković, Josip Novak Fotografi: Zoran Stanko, Nikola Kokotec Grafika: Domagoj Sigur
Marketing Saša Golubić - 042/488-605 sasa.golubic@conceptus-publica.hr Gordan Žamić - 042/488-602 gordan.zamic@conceptus-publica.hr
4
Kronika tjedna
STANOVNICI BEDNJE USPANIČENI
Neke kuće samo da ne otkližu niz brijeg Općina Bednja u posljednjih sedam do osam godina muku muči s klizištima, a u posljednjih mjesec dana aktivirala su se nova klizišta. Na nekim lokacijama u opasnosti su kuće te mještani općine strahuju za svoju imovinu.
Uz postojeća evidentirana i nova klizišta, ukupno ih je više od 70 Uz proširenja i povećanja već postojećih klizišta evidentirana su i nova klizišta. Riječ je o klištima na županijskoj cesti Prebukovje – Križiši u zaseoku Babići. Na tom području klizište prijeti štali, a u tijeku je sanacija.
Iz tog razloga uređen je alternativni put kroz zaseok Brezovnjak, a šteta je procijenjena na više stotina tisuća kuna. Također evidentirana su klizišta Dukarići - Ciglari u Meljanu te Monterići u Jazbini Cvetlinska. U zaseoku Ciglari ugrožene su dvije obiteljske kuće. Stanje je alarmantno i na predjelu Šinkovica - Šaška gdje je gotovo cijelo brdo nestalo. Ono što je priroda u stanju učiniti zgrozilo je i nas same, a ugrožene su dvije vikendice. Klizište u Jamnom u zaseoku Štruklji aktiviralo se te je prouzrokovalo klizište asfaltnog tepiha, a šteta je procijenjena na oko 130.000 kuna. Uz navedene poteškoće spominjemo već ranije složenu situaciju klizišta čija brojka u općini Bednja prelazi preko 70.
Utorak, 17. ožujka 2015.
EPILOG SUKOBA HABEK-RADELIĆ
Habek raspus organzaciju S U utorak, 10. ožujka, županijski odbor Socijaldemokratske partije Varaždinske županije jednoglasnom odglukom rapustio je svoju gradsku organizaciju na čelnu s Vjeranom Radelićem. - Županijski odbor jedno-
Čeka se još samo potvrda središnjice stranke u Zagrebu glasno je donio odluku da zbog nanošenja štete ugledu stranke uzrokovane lošim vođenjem, ali i lošim obnašanjem funkcije dogradonačelnika u Gradu, predložimo predsjedništvu SDP-a Hrvatske raspuštanje svih organa Gradske organizacije Varaždin. Imali smo u zadnjih godinu-dvije gotovo na svakoj sjednici županijskog odbora raspravu o lošem radu, upozoravali smo na propuste, ali evo, nažalost nije bilo nikakve suradnje od strane vodstva Gradske organizacije i zato ne čudi jednoglasna
odluka svih članova i članica županijskog odbora na današnjoj sjednici - rekao je tom prilikom za portal eVaraždin Mario Habek, saborski zastupnik i predsjednik Županijske organizacije SDP-a. Njihov prijedlog otišao je na razmatranje predsjedništvu SDP-a u Zagrebu i trenutno se čeka njihova odluka, što je još iste večer za portal eVaraždin istaknuo i Vjeran Radelić. - To je trenutna situacija, međutim tu odluku mora potvrditi još predsjedništvo stranke. Riječ je o prijedlogu
Utorak, 17. ožujka 2015.
stio gradsku SDP-a
županijske organizacije koji se sada šalje prema predsjedništvu SDP-a - rekao je Radelić. Za davanje izjava nitko nije bio raspoložen ni prije ni poslije sjednice, a o razvoju situacije spekuliralo se još danima ranije. - Za otprilike dva mjeseca imamo i izbore za vijeća mjesnih odbora, pa se nadam da do takvog koraka neće doći. To bi nanijelo veliku štetu kako samoj stranci tako i rezultatima na tim izborima – rekao je tada hipotetski Radelić O eventualnim nasljed-
5
Kronika tjedna
Kao Radelićeva nasljednica spominje se Mirela Ivanković nicima Vjerana Radelića također se već govori, no kao naizglednije ime pojavljuje se Mirela Ivanković, koja je do sada u gradskoj organizaciji vršila dužnost potpredsjednice.
OPRUGA VARAŽDINSKE TOPLICE
Ima li šanse za predstečajnu? Tvrtka Opruga metalni proizvodi d.o.o. iz Varaždinskih Toplica podnijela je zahtjev za predstečajnom nagodbom, a kako neslužbeno doznajemo, radnici spomenute tvrtke već nekoliko mjeseci nisu dobili plaću. Zahtjev za predstečajnom nagodbom podnijet je 29. siječnja ove godine. Prema dokumentaciji na stranicama Financijske agencije, Opruga Varaždinske Toplice ima dug nešto viši od 52 milijuna kuna. Opruga je zatražila 24. veljače 2015. godine produženje roka za dostavu dokumentacije navodeći da
jelo je 2. ožujka zaključak prema kojem se dužniku tvrtki Opruga metalni proizvodi odobrava produženje roka za dostavu potpune dokumentacije za pokretanjem postupka predstečajne nagodbe. U najboljim godinama, od
ne može u roku pripremiti svu potrebnu dokumentaciju budući da je u tijeku dovršetak dokumentacije i dobivanje mišljenja od strane revizora na Plan financijskog i operativnog restrukturiranja. Nagodbeno vijeće doni-
početka 80-ih do privatizacije i pretvorbe 1992., Opruga je zapošljavala oko 650 radnika. Privatizacijom i otkupom dionica od radnika, vlasnica Opruge postala je Ines Marko, koja se i danas vodi kao predsjednica Uprave.
U najboljim godinama Opruga je zapošljavala 650 djelatnika
6
Javne politike
Utorak, 17. ožujka 2015.
VARAŽDINSKOM KOMORNOM ORKESTRU UGROŽEN O
S godinama 133 tisuće ku Piše: Valerija Mihalić
Lazar: Od fundamentalne je važnosti pronaći novo i kvalitetnije rješenje našeg statusa
Među varaždinskim kulturnjacima, ali i šire, bljeskom je odjeknula vijest da je zbog smanjenja financijske i deklarativne podrške od strane Grada Varaždina, ugrožen opstanak Varaždinskog komornog orkestra. Na ovakve mjere štednje, koje ne samo
da bi mogle ugroziti opstanak Varaždinskog komornog orkestra, već i mogućnost osvajanja kandidature Varaždina za Europsku prijestolnicu kulture 2020., reagirao je šef orkestra Krešimir Lazar. – Kako smo dosada registrirani u obliku Udruge građana, a za-
Utorak, 17. ožujka 2015.
7
Javne politike
OPSTANAK ZBOG SMANJENJA DOTACIJA OD GRADA
im ‘skinuli’ una dnjih godina nam dotacija za tu formu rada drastično pada, od fundamentalne je važnosti naći novo kvalitetnije rješenje statusa našeg orkestra jer s najavljenim tek parcijalnim i djelomičnim financiranjem tek četiri od predloženih projekata/koncerata
Bljeskom ovih dana odjeknula vijest o smanjenju financijske i deklarativne podrške Grada Varaždina Komornom orkestru, reagirao i šef orkestra Krešimir Lazar
za 2015. godinu, anticipiran je pad financijske i deklarativne podrške Grada za ovaj 20-godišnji projekt koji je do danas ovjenčan najznačajnijim stručnim nagradama i definitivno
predstavlja perjanicu kulture Grada Varaždina bez premca – istaknuo je Lazar u svom priopćenju. Nadalje, tvrdi kako se tim novim rješenjem napravio bespresedanski akt na njihovu
osnovnu djelatnost. – Novim rješenjem o djelomičnom financiranju napravljen je bespresedanski akt na našu osnovnu djelatnost, a što može rezultirati gašenjem rada
8 ovog značajnog i na nacionalnom nivou prepoznatog kao jednog od najkvalitetnijih orkestara. Alternativa je reducirati kvalitativnu i atraktivnu razinu dosadašnjeg rada, čime bi se izgubila nacionalna prepoznatljivost i bilo kakva šansa da u Varaždinu opstane najviša kvaliteta glazbene aktivnosti i izričaja, kojemu je upravo orkestar najstabilniji i najsnažniji garant – smatra Lazar. Na njegov istup reagirao je i gradonačelnik Goran Habuš. – S velikim sam čuđenjem i nevjericom primio informaciju o istupu u javnost šefa Varaždinskog komornog orkestra Krešimira Lazara i njegovoj tvrdnji da Grad Varaždin smanjivanjem dotacija želi utjecati na kvalitetu i obim programa VKO ili pak njegovog gašenja. Varaždinskom komornom orkestru uvijek smo pomagali u svim njegovim projektima i uvijek smo ispoštovali svaki dogovor te bez obzira na izvorni iznos dotacije, rebalansom ili financiranjem s raznih pozicija, što gospodin Lazar vrlo dobro zna, nastojali smo da se sačuva i kvaliteta i opseg planiranog programa. Tako će biti i 2015. go-
Javne politike
Utorak, 17. ožujka 2015.
dine – reagirao je gradona- pa do Dubrovačkog sim- gaša, onda taj prvoligaš kočelnik Habuš. fonijskog orkestra, Osijek, šta više nego trećeligaš. PiVaraždinski gradski vijeć- Rijeka, Split i Zagreb ima- tanje je želimo li imati Vanik i violinist ju primjerice i operne raždinski komorni orkestar u Varaždinorkestre, Varaždinski kao nešto što je važno, što je skom kokomorni orkestar je na višoj razini, što znači da m or n om u formi udruge gra- moramo imati soliste, diriorkestru đana. Ima jednu nižu gente, programe na odreLadislav razinu funkcionira- đenoj razini, ili želimo to Ilčić smanja u kojoj je značaj- uništiti – objasnio je Ilčić. tra kako je no otežan rad, osoU proteklo vrijeme Vaproblem prbito što se tiče raždinski komorni orkevenstvefinan- star nije se uspjelo dići na jednu višu razinu ustanove u kulturi, kao što je to primjerice HNK ili Gradski muzej, ili Gradska knjižnica i čitaonica, zbog nedostatka inicijative, a nije bilo ni spremnosti od strane
Istup šefa orkestra Lazara Habuš primio s “velikom nevjericom i čuđenjem” no taj što orkestar nije podignut na višu razinu. No, kako doznajemo, to bi se uskoro moglo promijeniti. – Za razliku od drugih gradova, koji orkestre imaju ustanovljene kao ustanove u kulturi, primjerice Zagrebačka filharmonija koja ima mnogo više novaca,
cijskog dijela funkcioniranja. S obzirom da se financira od dotacija, kad Grad Varaždin štedi, dotacije se smanjuju. To vam je slično kao u nogometu. Ako želite imati prvoli-
Ako želite imati prvoligaša, onda taj prvoligaš košta više nego trećeligaš, plastično situaciju objašnjava Ilčić
Ladislav Ilčić
Utorak, 17. ožujka 2015.
Orkestar se dosada nije uspjelo podići na razinu ustanove Grada da se to napravi. – Godišnja dotacija od koje bi Varaždinski komorni orkestar mogao normalno raditi je 300 tisuća kuna
Inicijativa: Udruga građana treba postati institucija Kako smo doznali, Upravni odbor Varaždinskog komornog orkestra trebao bi se sastati ovih dana te će se uputiti inicijativa da se Varaždinski komorni orkestar iz Udruge građana pretvori u instituciju u kulturi, a tražit će se potpora ne samo gradonačelnika, već i političara te osoba iz kulture. – Mnogi gradovi traže i investiraju u orkestar jer ga žele imati, a Varaždin je imao tu sreću da je orkestar praktički dobio na pladnju. Varaždinski komorni orkestar ima 19 stalnih članova. Zadar izdvaja dvostruko veći budžet
godišnje, koliko smo u početku i dobivali. Onda je to smanjeno na 250 tisuća, pa na 240, pa na 180 tisuća, sad je skinuto još 13 tisuća, tako da smo na 167 tisuća. To je novac koji je duplo premali, a znači da bi od prvoligaša trebali napraviti trećeligaša. Sad ćemo p o krenuti inicijativu u kojoj ćemo kao projekt napraviti osnivanje insti-
Krešimir Lazar
9
Javne politike
za orkestar, a imaju tri puta manje koncerata od Varaždinskog komornog orkestra. Dakle, drugi gradovi ulažu u svoje orkestre maksimalno kako bi nešto dobili, dok kod nas imate gotov i izrazito kvalitetan proizvod, u koji nedostaje ulaganja. Nadamo se da će ova inicijativa proći te da će Varaždinski komorni orkestar postati institucija u kulturi, što je samo dobro i za kulturni život grada i za kandidaturu za Europsku prijestolnicu kulture 2020. kojoj svi težimo – zaključio je Ilčić.
Godišnja dotacija od koje bi mogli normalno funkcionirati je, kažu, 300 tisuća kuna tucije u kulturi. To ne znači nužno povećanje budžeta orkestra, ali bi pomoglo da se vrati na onu početnu situaciju. Ako želite dobro svirati, primjerice, morate pozvati Marija Korunića koji je koncertni majstor, a možete ga pozvati ako ima-
te novce. A sezone se u kulturi rade unaprijed jer ti ljudi imaju godinu dana unaprijed isplaniranu sezonu. Moramo znati na što možemo računati, imati jednu stabilnost, a to bi upravo bilo kroz tu instituciju u kulturi – rekao je Ilčić.
Novim rješenjem o djelomičnom financiranju napravljen je bespresedanski akt na našu osnovnu djelatnost
10
Kolumna
Utorak, 17. ožujka 2015.
PISMA IZ HRVATISTANA
Radelić nije iznimka, već pravo lice današnjeg SDP-a
Piše: Branko Detelj
B
ilo je, najzad, s amo pit anj e vremena kada će se i to dogoditi. Varaždin je nevelik grad, ne mora čovjek biti inspektor Columbo, niti mora u profesionalnom smislu – bilo kao član stranke, bilo kao novinarsko pero - biti bogzna kako duboko uronjen u lokalne političke vode da bi doznao za višegodišnji manjak ljubavi između vodstva županijskog i gradskog SDP-a. Samo da tu i tamo, s vremena na vrijeme, pola sata, ne treba duže, sjedne pokraj fontane ili na Stančić, već bi mu bilo kristalno jasno kako stvari stoje. Bilo je stoga, kažem, samo pitanje vremena kada će ŽO SDP-a vrhu stranke predložiti raspuštanje Gradske organizacije i
kada će Vjeran Radelić, vitez švedskoga stola, kako mu se tepa u kuloarima, ostati na brisanom prostoru, razoružan, bez zaštite stranačkog štita. Štošta se šefu gradskih esdepeovaca stavlja na dušu, između ostalog i nedostatak suradnje, loše vođenje gradske organizacije, loše obavljanje posla zamjenika gradonačelnika, dodatak na plaću i ekskomunikacija gotovo polovice stranačkih kolega radi jačanja vlastite pozicije. Ipak, pored svega navedenog, nekako najzanimljivije zvuči krimen da je na lukrativnim pozicijama u gradskim firmama zapošljavao ženu i prijatelje. Zašto? rvi je to zabilježeni slučaj da je jedna stranka, pa još k tome tako velika i utjecajna, izgleda potpuno nesvjesno, tako javno i decidirano priznala nepotizam u vlastitim redovima. Tim više čudi činjenica da baš nitko od zainteresiranih, ni konkurencija, ni komentatori, ni analitičari, nije trepnuo
P
uhom, a kamoli mrdnuo perom i reagirao na to nespretno priznanje. Kao da se ništa nije dogodilo. U SDP-u vjerojatno smatraju kako će se micanjem Radelića riješiti problema. No, kudikamo veći problem za cijelu stranku krije se u nečem drugom. ij e problem Radelić sam po sebi, nije kvaka u tome što ga nitko neće pamtiti po zavidnoj marljivosti i sposobnosti, niti u tome što je zapošljavao ženu i prijatelje. Veći problem leži u činjenici da je Radelić zapravo SDP u malom. Dobro, nije baš u malom, reći ćete, ali ostavite sad gabarite po strani, znate na što aludiram. Vjeran Radelić nije iznimka, već predstavlja pravo lice današnjeg SDP-a. To je stranka koja je dosad propustila sve moguće prilike da se pored živog HDZ-a - i onog Sanaderovog i ovog Karamarkovog, dakle, pored stranke koja je kao pravna osoba osuđena za kriminal – profilira kao stranka sposobnijih, marljivijih i poštenijih
N
ljudi. To je stranka koja je iz potpuno nejasnih razloga prihvatila borbu protiv političkog suparnika upravo njegovim oružjem, pa udarila na Hanibala slonovima, i prigrlila sve ono što je dojučer bio zaštitni znak HDZ-a, dakle nepotizam, korupciju i kriminal općenito, kao svoje intelektualno vlasništvo. U tom smislu, između SDP-a i HDZ-a danas ne postoji nikakva razlika. I upravo to je ono što zbunjuje glasačko tijelo. Bilo bi veoma zanimljivo čuti sjeća li se uopće itko od današnjih esdepeovaca one Račanove sentence: ‘Smijemo izgubiti izbore, ali ne smijemo izgubiti obraz.’ o svemu sudeći – ne sjeća. Jer što, izbori se gube bez ispaljenog metka, upravo nepodnošljivom lakoćom gubljenja – izgubljeni su lokalni, europski, predsjednički, a vrlo skoro će, ako se ne dogodi teško zamislivi obrat, bit izgubljeni i parlamentarni – vrag je samo u tome što je u međuvremenu trajno izgubljen i obraz.
P
11
Kolumna
Utorak, 17. ožujka 2015.
VOLIM VARAŽDIN
Ukinuli ime, slijedi – likvidacija! “Vugina” tribina, da je izgrađena, danas bi to bila pustoš pustinje kao što su već godinama i ostali dijelovi modernog stadiona kapaciteta 10.000 gledatelja...
S
rećom nije ostvarena ideja o gradnji “Vugine” tribine na sjevernoj strani Varteksovog stadiona jer bi to, umjesto počasti reprezentativcu i najboljem hrvatskom prvoligaškom strijelcu, Piše: Boris Ratković legendi varaždinskog umirovljeni novinar nogometa i uglednom kolekcionaru Davoru Vugrincu, sada bila prazna građevina prekriPredsjednici kluba vena prašinom i pauči(Ivan Topoljnjak, nom gdje bi se gnijezdile vrane i vrapci. Bila bi Zlatko Horvat, Boris to pustoš pustinje kao Solomun, Alan Košić što su već godinama i ostali dijelovi moderi sada Goran Habuš) nog stadiona kapaciteta mijenjali su se kao 10.000 gledatelja. ogometni na filmskoj traci a klub Varteks, svi su obećavali brzu kako se zvao privatizaciju, rješenje do 2010.godine a onda financijskih problema na nepromišljen način promjenio ime u NK i novi uzlet... Varaždin, bio je dvadesetak godina standardni član najbolje hrvatske lige, više puta finalist kupa, u svim kategorijama davao reprezentativce ali i stručnjake, od fizioterapeuta, liječnika do trenera. Na prvenstvene i kup
N
utakmice dolazilo je prosječno tri do četiri tisuće gledatelja a na derbije s Hajdukom i Dinamom do 9.000. oseban trag, predstavljajući hrvatski nogomet, NK Varteks ostavio je u europskim takmičenjima. Nezaboravne su utakmice u Kupu pobjednika kupova u sezoni 1998/99. kada su Varteksovci u Heereveenu od istoimenog kluba izgubili 1:2 a u Varaždinu pred prepunim gledalištem slavili s 4:2 i plasirali se u četvrtfinale, nastavak takmičenja u proljeće što od tada nije uspjelo nijednom hrvatskom klubu. Do polufinala i ulaska među četiri najbolje ekipe ispriječila se španjolska Mallorca igrajući u Varaždinu 0:0 i pobijedivši na svom terenu 3:1. osljednjih desetak godina varaždinski nogomet je u potonuću. Varteks je zbog financijskih problema izbačen potpuno nepravedno u naj-
P
P
niži rang, klub je promijenio u nogometnom svijetu prepoznatljivo ime, vodstvo i predsjednici kluba (Ivan Topoljnjak, Zlatko Horvat, Boris Solomun, Alan Košić i sada Goran Habuš) mijenjali su se kao na filmskoj traci a svi su obećavali brzu privatizaciju, rješenje financijskih problema i novi uzlet. sada, u ožujku 2015. godine najavljeno je da će trenutno trećeligaš NK Varaždin na kraju proljetne prvenstvene sezone otići u stečaj a da će ostati već postojeći NK Varaždin Škola nogometa. Drugim riječima za varaždinske navijače (“kibice” kak su se negdar zvali) ostaje veliki prazni stadion na čije tribine zadnjih godina dolazi maksimalno 200 gledatelja, a nakon ukinuća imena NK “Varteks” na red za likvidaciju došao je i klub nasljednik - NK Varaždin. Kad će se vratiti prvoligaški nogomet u grad? Stare babe bi odgovorile: “Na sveto Nigdarjevo!”
I
12
Gospodarstvo
Utorak, 17. ožujka 2015.
EKSKLUZIVNO DOZNAJEMO Danko Končar na D U posljednje dvije godine projekt se počeo ubrzano razvijati Sve je počelo još prije 20 godina u Končarevoj tvrtci Kermas In- Tech d.o.o.
Danko Končar u 50 mini hidrocen
Utorak, 17. ožujka 2015.
13
Gospodarstvo
Dravi testira hidroelektrane nove generacije Je li neka od domaćih tvtki uključena u projekt, nismo uspjeli doznati. Na projektu trenutno radi tridesetak raznovrsnih stručnjaka iz cijele Hrvatske te se s realizacijom već kasni, no postoje i planovi za poslije... FOTOGRAFIJU NAM JE POSLA O ČITATELJ, MI S MO KRENULI TRAG OM MALOBROJNIH INFORMACIJA
u Dravu ‘spušta’ entrala Piše: Alen Matušin
14 Reagirajući na vijest čitatelja prošlog tjedna na portalu eVaraždin objavili smo kratki članak o mini hidroelektrani koja se “pojavila” ispod mosta derivacijskog kanala hidrocentrale Varaždin, odnosno kod Vinovščaka, kako se naziva to područje na putu prema bivšoj vojnoj streljani. Riječ je o osebujnom sustavu koji nam je čitatelj portala eVaraždin ilustrirao i fotografijama, a koji
Drava je posebno pogodna za mini HE jer je njezin kanal uređen protok vode koristi kroz dvije pužaste turbine učvršćene na metalne stupove nosače, usidrene na dno kanala. Pomoću lančanika turbine su povezane s dva agregata, a čitav sustav dodano je privezan čeličnom užadi za konstrukciju mosta. Kako smo, pak, tom prilikom još uspjeli doznati, sve je to napravljeno uz pomoć dizalice i dva pontona, s kojih je nakon montaže mini elektrana spuštena u
Gospodarstvo vodu i učvršćena. - Zavisno od razine vode koja u kanalu oscilira, čitav taj sustav može se podizati ili spuštati prema potrebi, a na taj način neprekidno je osiguran dovoljan protok vode za pokretanje turbina. Sustav je trenutno u pokusnom radu te se obavljaju još neka mjerenja i nužne tehničke provjere – rekao nam je naš čitatelj Draženko Mikac o “tajnovitom” projektu koji je zainteresirao i nekolicinu naših sugrađana koji se u blizini kreću. U gradu je o tome malotko znao reći nešto više te nitko ni slutio nije da iza tog projekta mini hidrocentrala na Dravi stoji tvrtka Kermas In – Tech d.o.o., vlasnika Danka Končara, jednoga od trenutno najbogatijih Hrvata, triput “težega” čak i od Ivice Todorića.
Vlasnik rudnika, tvornica... Taj 73-godišnji vlasnik rudnika, tvornica, brodogradilišta i mnogobrojnih nekretnina od Afrike do Velike Britanije, čije se bogatstvo procjenjuje na više od dvije milijarde eura, široj javnosti postao je poznat 2011. godine gostovanjem kod Aleksandra Stankovića u Nedjeljom u 2. Inače, samozatajnog biznismena koji je izbjegavao medije, javnost je kasnije imala često prilike viđati tijekom pregovora koji su vođeni za prodaju odno-
Utorak, 17. ožujka 2015.
Jedna od testnih hidrocentrala postavljenih u Dravu
sno kupnju “Brodotrogira” - koji je sad u njegovom vlasništvu, a onda i tijekom medijske afere s majkom popularnog pjevača Tonya Cetinskog, Vesnom Cetinski, koju je tužio za više desetaka milijuna kuna, bez kojih je, tvrdi, ostao u zajedničkim poslovima vezanim uz nekretninski biznis. Sa svojom suprugom Končar živi u Londonu u elitnoj četvrti Kensington Green, a poslove u Hrvatskoj vodi sa svojim sinom Nenadom koji se bavi ulaganjima u nekretnine. Tragom malobrojnih informacija upravo s njime uspjeli smo stupiti u kontakt i on nam je otkrio na čemu se zapravo u Varaždinu na Dravi. - Budući da nema modernog razvoja bez električne
energije, cijeli niz ljudi sudjeluje u dugogodišnjem razvoju ovog projekta, da bi se u konačnici razvio stroj s kojim je moguće iskoristiti energiju gibanja vode koja na današnji dan slobodno teče rijekama i kanalima te je nitko ne koristi nizašto – kaže nam Nenad Končar, diplomirani inženjer, te otkriva da su u protekle dvije godine obavili cijeli niz razgovora s gospodarstvenicima iz više država na svijetu i svi su zainteresirani za instaliranje velikog broja takvih jedinica.
Uređen i pristupačan kanal - Optimistički mjerljivo, radi se o tisućama jedinica! – jasan je Končar, a kako doznajemo u tvrtci Kermas In – Tech, svaka ri-
Utorak, 17. ožujka 2015.
Gospodarstvo bom i ne mogu dočekati Zanimljivo zvuči da se da sa svime krenu što prije. projekt počeo provoditi još - Razgovaramo sa svima prije 20-ak godina, kada koji su zainteresirani za proizvodnju ekološki prihvatljive energije – odgovaraju na pitanje postoji li suradnja s lokalnim vlastima.
Plan je hidroelektrana
jeka je pogodno mjesto za postavljanje takvih hidroelektrana. Stvar s Dravom u Varaždinu je, napominju nam, što je njezin kanal uređen i pristupačan. - Trenutno još ništa nije instalirano jer je sve u testnoj fazi, a kada će se krenuti s instalacijom, biti će to najvjerojatnije 50 jedinica od 100 kW koje bi trebale dati do 5MW – otkrivaju nam u Kermasu, gdje još ističu da već kasne s izved-
Je li neka od domaćih tvrtki uključena u projekt, nismo uspjeli otkriti. Kako kažu, u projekt su uključeni raznovrsni vanjski suradnici iz cijele Hrvatske, a postoje i planovi nakon što projekt bude dovršen. - Želimo izgraditi cijelu centralu – otvoreni su u Kermasu. Organizacija održavanja još nije projektirana iz razloga što je projekt u testnoj fazi, pa za sada nije moguće odgovoriti na pitanje koliko bi ljudi kasnije moglo raditi na održavanju sustava. Na samom projektu trenutno radi otprilike tridesetak ljudi. - Ne planira se prevelik broj zaposlenih na održavanju, za razliku od proizvodnje koja će ovisno o veličini serije zapošljavati stotinu i više radnika – doznajemo.
Namjera je razviti stroj koji će iskoristiti energiju gibanja vode koja se trenutno ne koristi, otkriva Končar
15
cijom. Međutim, cijeli projekt se nešto brže razvija u posljednje dvije godine. - Specifičnost ovih naših hidrocentrala je u tome što ne zahtijevaju brane. Utjecaja na okoliš nema te su lake i jeftine za napraviti. Riječ je pokusnom stroju koji, da bi proizvodio struju, koristi kinetičku energiju (energiju kretanja vode). Korist toga je da se ne treba graditi skupa brana čija gradnja dugo traje, a uz to se može staviti u bilo koju rijeku ili kanal. Stroj je prenosiv i nema nikakvih negativnih utjecaja na okoliš i ne zahtijeva nikakvu gradnju – kažu u tvrtci. je jedan od članova tvrtke Razvoj ovog zanimljivog Kermas In - Tech, Denis projekta stoga ćemo pratiKraljević, krenuo s inova- ti i dalje.
Proizvodnja bi trebala zaposliti više od 100 radnika, na održavanju će ih raditi manji broj
dipl. ing. Nenad Končar, sin Danka Končara
16
Kolumna
Utorak, 17. ožujka 2015.
OD KORZA DO MARKOVA TRGA
Teritorijalno (ras)trojstvo Hrvatske
O
d sredine 20. stoljeća, kako se nakon 2. Svjetskoga rata zapadni svijet intenzivno industrijski razvija događa se, sociološki gledano, metropolizacija, stvaranje velikih gradova kao gospodarskih, financijskih, upravnih, obrazovnih i kulturnih središta. Političke ideje upravne podjele nadležnosti uzele su ozbiljno ovu činjenicu u obzir prilagodivši zamisli o međusobnim odnosima lokalne i središnje vlasti uočenoim procesima stvaranja većih središta. Tako je u političkoj misli došlo do zaokreta ili novoga shvaćanja – da nije bitno za teritorijalno-upravnu podjelu veličina teritorija nego mnogoljudnost, odnosno nisu bitne geografske zadanosti nego demografski procesi. rvatska, međutim, u ovih 25 godina vlastite državnosti nikako nije uspjela preuzeti u javnome diskursu to shvaćanje, ostajući još uvijek pod dojmom zastarjelih predodžaba da se teritorijalno ustrojstvo presudno određuje geografskim značajkama (tlo) umjesto sociološkim trendovima (građani). U svojoj povijesnoj megalomaniji nacionalnoga, Hrvati nikako da shvate da se teritorijalno-upravna podjela države ne izvodi iz falsificiranih povijesnogeografskih legendi, nego iz uočavanja trendova demografskih i drugih kretanja. Da skratimo: to što je Hrvatska veličine Berlina ljudstvom jest presudnije od činjenice da je teritorijalno
H
daleko veća, premda je i teritorijalno velika kao dvije njemačke savezne države. Sada zamislite da u jednom Berlinu imate predsjednika, Vladu s premijerom i 20 ministara te tisućama birokrata, desecima agencija, instituta, zavoda itd., predstavničko tijelo od 150 zastupnika, zatim 21 srednju teritorijalnu jedinicu sa 21 predstavničkim tijelom od prosječno 40 skupštinara, sa županima, zamjenicima i opet tisućama birokrata (tome treba pribrojiti i sve moguće regionalne agencije, tvrtke, zavode itd.), zatim na najnižoj razini preko 500 malih općina sa općinskim vijećima, načelnicima i zamjenicima, opet birokratima, kao i njihovim kojekakvim tvrtkama i ustanovama te još preko 100 entiteta koji nisu ni općine ni županije nego opet nešto između. i gradovi između opet imaju preko 100 predstavničkih tijela, gradonačelnike, zamjenike, pročelnike, tvrtke, agencije, institucije, vijeća mjesnih odbora i predsjednike itd. Itd. Ako se ustrojstvo nečega najlakše može prepoznati crtežom ili grafičkim prikazom, bojimo se da nema načina kojim bismo pregledno i zorno predočili ovo ustrojstvo. Ne bi to bila ni piramidalna konstrukcija, ni vertikalna ili horizontalna ulančanost različitih entiteta, niti shema modularno adaptabilnoga sustava. Ne bi to bio ni jedinstveni grafički prikaz nego bismo zapravo morali crtati na tri različita formata pa
T
ih onda međusobno sljepljivati. No, stvarnost nije mozaik nasumično slijepljenih komadića pa ni upravno ustrojstvo jedne države ne bi smjelo biti toliko neprozirno i međusobno protuslovno da građani na kraju ne znaju ni djelokrug djelatnosti ni ovlasti ali ni obveze. o shvaćanjima inercije i okoštalosti birokracije, potpuno je jasno da je birokratski sustav utoliko zatvoreniji i samodostatniji koliko je građanima manje jasno čemu zapravo služi, tko ima kakve ovlasti, odnosno tko ima kakve dužnosti prema građanima. Dostatno je samo spomenuti zdravstveni sustav: prvo su bolnice bile državne, pa su onda, osim kliničkih, prepuštene županijama, ali ih je država ipak financijskih oživljavala, pa su sada na kraju opet državne, pri čemu će se državni zavod izdvojiti iz proračuna, pa će de facto biti javni financijski fond svih građana. Da ne spominjemo školstvo, tu se ne zna što kome pripada, premda bi, ako igdje, upravo školstvo i zdravstvo trebali i upravno i teritorijalno jamčiti svim građanima ustavno proklamiranu jednakost šansi. Stoga imamo master planove, programe, strategije, spin offove i sva čuda već na leksičkoj razini posve nerazumljiva, pa nije ni čudo da građani najčešće lutaju od nemila do nedraga ne bi li ostvarili neko svoje pravo. Uzmemo li kao usporedni predložak neke bliske države, npr. Sloveniju, vidjet ćemo
P
da je uređenje jednostavno, s dvije razine – općine odnosno zajednice općina s mjesnom samoupravom i upravom i država. Između nema nikakvih razina, ne dolazi do preklapanja ovlasti niti do prebacivanja odgovornosti i obveza. aravno, kao što smo olako i bez stvarnih ekonomskih i upravnih razloga uspostavili ovakvo teritorijalno (ras)trojstvo Hrvatske, tako bi sada bilo jednako pogrešno jednostavno prebrisati i ukinuti jednu od razina uprave (EU i dio stručnjaka predlaže ukidanje županija i podjelu na nekoliko regija) da bi je sustituirali jednom ili čak dvije nove razine. Krajnji smisao teritorijalnoga preustroja opet nije drukčija zemljopisna podjela nego preraspodjela ovlasti i obveza i to tako da građanima konačno, uz smanjenje glomaznoga birokratskoga aparata, zajamčimo jednakost šansi u lokalnoj sredini, dostupnost usluga u neprozirnom, neprohodnom i zbrkanom administrativnom sustavu. Povjerenje u državu jača s osjećajem i pouzdanjem građana da sva pitanja zajedničkoga života može uputiti najbližem službeniku bez straha da će ga uputiti dalje u kafkijanski svijet nepoznatih ureda te da mu se na najbližoj razini može zajamčiti da o svojim pitanjima dobije pouzdane odgovore od ovlaštenihi kompetentnih službenika. To se onda zove teritorijalno-upravo ustrojstvo u službi građana.
N
Homo democroaticus
18
Istražujemo
Utorak, 17. ožujka 2015.
VARAŽDINSKI VATROGASCI IZNOSE DETALJ
Najveći požari u županiji
Piše: Ivan Tomašković
Utorak, 17. ožujka 2015.
Istražujemo
19
JE O BORBI S VELIKIM VATRENIM STIHIJAMA
u Varaždinskoj
Ove nedjelje u Velikom Bukovcu ponovno je buknuo požar u tvrtci “Parketi Požgaj”, 2013. godine u svega pola sata vatra je progutala jedno cijelo skladište...
20 U Velikom Bukovcu u nedjelju je došlo do požara u prostoru pilane Požgaj. Izbio je oko 11 sati, a zapalio se silos. Na mjesto intervencije izašli su vatrogasci DVD-a Ludbreg, Veliki Bukovec, Mali Bukovec te pripadnici DVD-a Sveti Petar koje su lokalizirale požar i izvršile sanaciju požarišta. Srećom ovaj put nije nastala veća materijalna šteta, no svima nam je u sjećanju požar koji je buknuo u skladištu tvrke Parketi Požgaj u lipnju 2013. godine. U manje od pola sata vatra je progutala cijelo skladište. Požar se proširio i na halu pokraj, ali i robu koja je bila vani i okol na stabla. U
Stjepan Kovaček
Istražujemo
Utorak, 17. ožujka 2015.
Požar u Parketima Požgaj 2013.
gašenju je tada sudjelovalo 16 vatrogasnih postrojbi s više od 200 vatrogasaca i 25 vozila. Izgorjeli su parketi, a šteta je tada bila veća od 10 milijuna eura. Riječ je to o najvećem požaru u Varaždinskoj županiji u proteklih deset godina, a s njime se može mjeriti i požar u Hrastovljanu koji je buknuo u sr pnju
U gašenju skladišta Parketa Požgaj sudjelovalo je 200 vatrogasaca 2012. godine. Buknuo je u skladištu pilane i počeo se nezaustavljivo širiti cijelim pogonom. Skladište, pogon i sve ostale prostorije u potpunosti su izgorjele, a stradali su i silosi, strojevi te nekoliko automobila koji su se našli u krugu pogona. Na mjesto događaja upućeni vatrogasci iz čak osam
dobrovoljnih vatrogasnih društava te profesionalci iz Javne vatrogasne postrojbe Varaždin, a požar je po velikoj vrućini gasilo više od 200 vatrogasaca koji su tek drugi dan uspjeli vatru staviti pod nadzor. Uzrok tog požara je tehnički kvar u prostoru za proizvodnju briketa , odnosno kvar na električnim in-
Bilo je zbilja strašno i vlasnici su pretrpjeli veliku materijalnu štetu, kaže Labaš o požarima u Velikom Bukovcu i Hrastovljanu
Istražujemo
Utorak, 17. ožujka 2015.
21 Takvih kataklimičkih požara u samom gradu Varaždinu nije bilo u posljednjih deset godina. No, svakako valja izdvojiti požar u Preradovićevoj ulici u Varaždinu. Tada su pripadnici varaždinskog DVD-a i prigradskih naselja uspjeli vrlo brzo staviti pod nadzor požar koji izbio u šupi u dvorištu kuće u Preradovićevoj ulici, u strogom središtu grada. Vatra je zahvatila tavan i krovište zgrade u gradskom vlasništvu. Na sreću, u zgradi nije
Parketi Požgaj jutro nakon požara...
1307 intervencija 2014. Tijekom 2014. godine na području Varaždinske županije provedeno je ukupno 1307 vatrogasnih intervencija pri čemu su postrojbe dobrovoljnih vatrogasnih društava samostalno djelovale u 948 intervencija, dok je Javna vatrogasna postrojba Grada Varaždina provela 359 intervencija, od čega 30 zajedničkih s postrojbama DVD-ova. U svim intervencijama sudjelovala su ukupno 6 460 vatrogasca s 1 824 vozila, pri
stalacijama. Šteta u tom slučaju je bila nekoliko desetaka milijuna kuna. -Ta dva požara bila su zbilja strašna i vlasnici su pretrpjeli veliku materijalnu štetu. Vatrogsaci su napravili lavovski posao na oba objekta i njihovom pravovremenom intervencijom spašen je veći dio oba kompleksa. Posebno nam je drago što su vatro-
čemu je su utrošena 20 722 radna sata. Usporedbom s prethodnom 2013. godinom kada bilježimo ukupno 847 intervencija, razvidno je kako se broj intervencija povećao za 65 posto. Na značajno povećanje broja intervencija tijekom 2014. godine ponajviše je utjecao porast broja tehničkih intervencija, pri čemu je uslijed poplava provedeno 676 intervencija s ispumpavanjem vode, izradom zečjih nasipa.
Stare zgrade u centru grada od vrlo su suhih materijala
bilo stanara, a nastala je tako velika materijalna šteta. -Sve zgrade iz centra Varaždina spadaju u starogradnju i napravljene su od materijala koji je vrlo suh. Bukne li požar u takvoj građevini, on se vrlo brzo proširi i u velikim smo problemima. Tako je bilo s požarom u Preradovićevoj ulici, srećom da nije bilo ljudskih žrtava – zapovjednik varaždinske Javne vatrogasne pogasne postrojbe primile na- Stjepan Kovaček, zapovjed- strojbe Ivica Labaš koji tvrdi grade od vlasnika jednog i nik vatrogasne zajednice Va- da prilikom izbijanja požara drugog kompleksa – rekao je raždinske županije. u centru Grada, vatrogasne
Veliki požar 2012. u Hrastovljanu tek drugi dan gašenja uspjeli staviti pod nadzor
22
Istražujemo
Utorak, 17. ožujka 2015.
Prilikom izbijanja požara u centru veliki problem je i s prilaskom objektu postrojbe imaju problema s prilaskom samom objektu. - Ne možemo mijenjati starogradsku jezgru, iako imamo velikih problema pri prilasku ako neke od tih građevina zahvati požar. No, još veći problem su novije građevine u Gradu. To se posebno odnosi na građevine u Zagrebačkoj ulici i u kvartu Banfica gdje nismo u mogućnosti pravilno prići mjestu gdje je izbio požar. Tako se odgađa pravovremenost rekacije – ističe Labaš te objašnjava što to znači. - Možemo mi „baciti“ kilometar cijevi, no tako se gubi na vremenu. Ponekad su sekunde važne, a pogotovo ako su pitanju ljudski životi. S druge strane i štete su manje na objektima ako se pravovremeno reagira. Nadam se da će u budućnosti uključiti vatrogasnu zajednicu u prostorno gradsko planiranje jer je vrlo važno osigurati vatrogasne prilaze. Ovako mi možemo imati opremu za nekoliko milijuna kuna, no ona će biti beskorisna – rekao Labaš. S druge strane u današnje vrijeme čak 80 do 85 posto vatrogasnih intervencija se ne odnosi na požare. -U prošlosti smo imali više intervencija što se požara tiče, no danas su ljudi ipak
oprezniji. Pogotovo što se tiče spaljivanja raslinja jer su kazne zbilja rigorozne. S druge strane ljudi nas zovu na razne intervencije i postali su komotni, a pogotovo zbog naše sofisticirane mehanizacije. Ponekad zovu zbog savjeta, a nisu ni svjesni da se troši proračunski novac – rekao je Kovaček.
Čak 80 do 85 posto izlazaka ne odnosi se na požare, najviše na poplave
Ljudi zovu na razne inter ne vodeći brigu o tome d troši proračunski novac
mjestu. To i nije lijepa brojka jer su štete bila iznimne. Raduje me što se počelo raditi na proširivanju i produbljenju korita te da ćemo u budućnosti biti spremni na poplave – rekao je Labaš. Broj intervencija što se poplave tiče iznosio je 676, no sve su riješile vrijedne ruke vatrogasaca diljem Varaždinske županije. Ponosan je Mnogo posla vatrogasci iz na to i Kovaček koji vjeruje Varaždinske županije imali da će stanje u hrvatskom vau poplavljenim područjima prošle godine. Mnogo kiše stvorilo je probleme žitaljima Varaždinske županije uz rijeke Plitvicu i Bednju. Vatrogasci su u tom slučaju bili prva crta obrane i radili danonoćno. -Po broju intervencija u slučaju poplava DVD Varaždinske županije je na prvom
trogastvu popraviti. -Ponosni smo na mrežu naših DVD-ova Županiji. Taj sistem je vrlo jeftin i učinkovit, no s druge strane imate primjere u drugim krajevima Hrvatske gdje se nenamjenski troši novac i nitkom ništa. Nadam se da će se stanje u hrvatskom vatrogastvu popraviti jer trenutno imamo vrlo heterogeni sustav – zaključio je Kovaček.
Posebno mi je drago da su vlasnici kompleksa u Velikom Bukovcu i Hrastavljanu vatrogasce nagradili, kaže Kovaček
Istražujemo
Utorak, 17. ožujka 2015.
rvencije, da se
Ivan Labaš
23
24
Zanimljivost
Utorak, 17. ožujka 2015.
KAKO OD KAMENA NASTAJE ČAŠA
Neobičan hobi mlade ekonomistice iz Novog Marofa Piše: Zoran Stanko Foto: Nikola Kokotec
Kako je od malih nogu u građevini Ivanu Puškadiju sve više je počeo interesirati kamen kao materijal te je došla na ideju o izradi unikatnih čaša Za ovaj tjedan smo za vas pripremili jedan intervju s mladom novomarofčankom Ivanom Puškadijom, koja je ekonomistica po struci, ali i jedna vrijedna umjetnica koja ima vrlo neobičan hobi, a to je izrada kamenih čaša. Kako je došla do te ideje, što ju je privuklo i kakvi su joj daljnji planovi, rekla nam je u ovom intervjuu: Tko je Ivana Puškadija? Ivana Puškadija iz Oštrica (kraj Novog Marofa), ekonomistica. Radim u građevini u obiteljskoj tvrtki
(ogradni sistemi i betonska galanterija) direktor sam firme. Od malih nogu sam u građevini, i uz to me sve više počeo interesirati kamen i kameni proizvodi te sam i sama krenula u to. Kako ste došli na ideju izrade ovakvih unikata? Do ideje o kamenim čašama došla sam pričajući s vinarima kako vino mora biti rashlađeno na određenoj temperaturi kako bi ono bilo dobrog okusa. A pošto je kamen hladan materijal i najbolje zadržava temperaturu, odlučila sam izra-
đivati kamene čaše. Isto tako jedna od ideja je bila slušajući priče po Pelješcu o Plavcu Malom-raste u kamenu. Pa je meni sinula ideja- raste u kamenu, pije se iz kamenih čaša i čuva se u kamenim bocama. Dalje ide isto priča i za maslinovo ulje jer se mora čuvati u tamnim bocama, pa sam počela izrađivati i kamene boce za maslinovo ulje. Zbog čega kombinacija stakla i kamena? Ukomponirala sam staklo i kamen zbog higijene, da se čaše i boce mogu sva-
kodnevno koristiti i lakše održavati. Koliko obično traje izrada jedne ‘kamene čaše’? Kakvi se sve materijali i alati koriste da bi se nešto takvo izradilo? Izrada jedne čaše traje od 30-50 sati, ovisi što se sve radi po čaši, da li je sa likom npr. Marko Polo i sl. Najčešće koristim kamen s Pelješca, Brača i Visa te lokalnih kamenoloma. Sve se radi ručno s malim čekićima, brusevima, te ručno poliranje na vodu. Potrebno je puno strpljenja i precizno-
Utorak, 17. o탑ujka 2015.
e
Zanimljivost
25
26
Zanimljivost
Utorak, 17. ožujka 2015.
sti, jer samo jedan krivi udarac i ode sve u vjetar. Kakav je to odjek imalo kada ste se odlučili baviti ovim ‘hobijem’? Podržavaju li vas u tome? Svi moji prijatelji i bližnji me podržavaju i velika su mi potpora. Od početka je svima
Jedan krivi udarac i sve ode u vjetar, potrebno je puno strpljenja bilo čudno, ali su prihvatili to, te i sami naruče nešto za poklone i za sebe. Neke prijatelje koji su konstantno uz mene, sam „navukla“ isto na kamen pa znaju nekad doći do mene i kljuckati sa mnom ali ih taj zvuk brzo nasmeta pa odustanu (smijeh), ali eto i na Pelješcu mi je uspjelo to da osobu koja nikad nije ni razmišljala o kamenu i nećem sličnom se počela interesirat oko kamena. Izrađujete li još nešto uz kamene čaše? Uz kamene čaše počela sam izrađivati i ostale uporabne predmete. Npr. kamene tegle za cvijeće, posude za voće, boce za maslinovo ulje i vino, kamine, umivaonike te stepenice iz jednog komada (čelo i gazište), po-
lice za suvenirnice, trgovine i sl, gdje bi bili moji proizvodi (danas-sutra) da bude po tome prepoznatljivo. Koji je Vaš najdraži predmet koji ste dosad izradili?
ca i Korčule tako da će u njoj biti vino -Plavac Mali. Da li se javljaju već kakvi kupci? Ima li zainteresiranih? Ja se za sad ‘reklamiram’ na društvenim mrežama, ali i to
Prijatelje koji su stalno uz mene “navukla” sam da također pokušaju... Najdraži mi je predmet kamena boca koju sam počela izrađivati s ciljem da se u njoj čuva arhivsko vino jer je u tu bocu uloženo puno rada i na njoj su uklesani obrisi Pelješ-
je bilo dovoljno da mi se jave iz Qatra u vezi kamenih čaša i boca za maslinovo ulje. Također i drugi ljudi su zainteresirani za moje proizvode, a kod nas najviše na moru.
Planovi za dalje? Hoće li taj hobi u nekoj skorijoj budućnosti čak zamijeniti i vaš pravi posao? Ja bih željela da taj hobi pokrenem u pravi posao, ali trenutno nemam adekvatne uvjete za daljne proširivanje. Isto tako, velika mi je želja ispuniti svoj san iz 4. razreda srednje škole, iz maturalnog rada o Arkadama. Za to postoji poslovni plan i sve, samo mi trebaju novčana sredstva da bi krenula u projekt jer bi željela tu pokazati svoju kreativnost i opet zaživjeti priču o arkadama i pokazati cijelu njihovu ljepotu, funkcionalnost itd. O odlasku iz zemlje uopće ne razmišljam!
27
Kronika tjedna
Utorak, 17. ožujka 2015.
PRIČE S KAVICE
Četvrtak, dan za metak Priručnici preporučaju ljudima da dogovore dan u tjednu koji će biti predodređen za seksualne aktivnosti, te da se tog dana moraju voditi samo ugodni razgovori
U
Piše: Ines Hrain
Jedan je par živio u uobičajenom braku, u kojem je još uvijek dobrodržeći muž pokušavao gotovo svaki treći dan zaskočiti svoju ženicu. Izvlačila se na glavobolje, menstruaciju, predmenstruaciju...
zadnje vrijeme pojavilo se nekoliko bombastičnih članaka o tome kako održati strast u braku i uvesti pravila u seksu, kojeg je uzgred, najbolje obaviti 10 puta mjesečno. Jer vrli zapadni svijet obožava pravila. Zbog toga nas njihove serije podučavaju da u vlastitom domu moramo uvijek izgledati kao da smo sišli s naslovnice modnog časopisa, s osmijehom od uha do uha i svoj veličanstveni dolazak s posla obavezno treba najaviti riječima – Honey, I’m Home! avedeni priručnici preporučaju ljudima da dogovore dan u tjednu koji će biti predodređen za seksualne aktivnosti, te da se tog dana moraju voditi samo ugodni razgovori. Posao, djeca, krediti, ne smiju se spominjati. Partneri nek budu posvećeni i okrenuti samo jedno drugom. No, za takav sam napredni slučaj čula već prije dosta godinica. Jedan je par živio u uobičajenom braku, u kojem je još uvijek dobrodržeći muž pokušavao gotovo svaki treći dan zaskočiti svoju ženicu. Pokušavao joj je zadignuti
N
pregaču kad je kuhala, ometao ju je za vrijeme gledanja televizije, želio se ugurati s njom u kadu kad se kupala, a u vlastitom krevetu nikako joj nije davao mira. Izvlačila se na glavobolje, menstruaciju, predmenstruaciju i postmenstruaciju, na djecu, susjede i brige na poslu, ali ovaj je uspaljeni mužić nikako nije ostavljao na miru. Tako se jadna odlučila za moderan psihološki korak, odredila mu četvrtak kao dan za metak. Ali ne svaki, već svaki drugi. On se nesretno s tim složio, prema poslovici „bolje vrabac u ruci nego golub na grani“. Kako su obećani četvrtak približavao, tako je raslo i njegovo veselje. Međutim, lukava je ženica upravo tog dana morala otići bolesnoj majci, ili je zaključila da dijete ima temperaturu te se uvlačila na spavanac u dječju sobu. A kad je posegnuo pod njezinu spavaćicu dan poslije, strogo ga je opomenula da je danas petak, a ne četvrtak! akle, sve mi se čini da je „dan za seks“ zapravo samo način da se ostali dani odrade bez seksa. Onome tko je izgubio interes za
D
partnera, takav dan postaje noćna mora, a onome tko nije, ovakvo držanje na uzdi mora djelovati ponižavajuće. Pa kad se tu još dodaju i prijetvorni razgovori o lijepim stvarima i gledanje u oči, mislim da bi svaki par koji je zajedno više od deset godina krepao od smijeha. Uz sve to, potrebno je i prebrojiti količinu odrađenog posla, te na papirić iznad kreveta stavljati križiće ili kvačice. Ispod zadanog broja 10, ne smije se pasti… d svega toga, prosječnom Balkancu, istog trena bi splasnula seksualna moć te je pitanje bi li je ikad više poslije povratio. Kao i prosječnoj Balkanki. Dok ide, ide. I ići će i desetak puta tjedno, ako treba. A kad stane, nikakvo brojenje niti dogovoreni dani više ne mogu pomoći. Stvar je ista kod većine parova s dugim bračnim stažem. Oni sve više nalikuju na brata i sestricu. Postoje izuzeci, naravno, ali takvi se zasigurno neće hvatati četvrtaka niti lijepih razgovora, nego će se primiti konkretnog posla, pa bio to ponedjeljak ujutro ili srijeda oko podne…
O