Koprivnica slavica

KOPRIVNICA SLAVICA GRABOVAC 4.A



U izvorima na njemačPočetkom 20. stoljeća gradi se nova pruga prema Đurđevcu i Virovitici, a željeznička prometna povezanost je završena 1937. godine kada je Koprivnica željeznički povezana sLudbregom i Varaždinom. Bolja prometna povezanost omogućila je ubrzani razvitak trgovine, gostioničarstva i hotelijerstva. Grad je imao razvijene i dobro regulirane sajmove na kojima su gradski i vanjski majstori nudili proizvode. Cehovi su bili važna gospodarska značajka Koprivnice od kasnoga srednjega vijeka do druge polovice 19. stoljeća, a primjerice 1846. godine bilo je u gradu evidentirano 130 majstora, koji su uglavnom bili smješteni izvan utvrde. Uz cehove u gradu i predgrađima se razvijaju pivovara, svilogojstvo, mlinarstvo, komunalna klaonica, solana, proizvodnja cigle i crijepa, rudarstvo i bankarstvo, što potvrđuje postupni razvitak manufaktura, rane industrije, rudarstva i bankarstva u gradu. Gospodarski razvitak, znatan porast stanovništva, bolji uvjeti života i drugi čimbenici utjecali su da je u gradu bio razvijen društveni život.

KOPRIVNICA



Površina Grada: 90,94 km². Broj naselja na području Grada: 9 s 8.301 kućanstava. Koprivnica bez prigradskih naselja ima 24.809 stanovnika.

S prigradskim naseljima Koprivnica ima 30.994 stanovnika.



Grad Koprivnica obuhvaća 9 naselja, to su: Bakovčice, Draganovec, Herešin, Jagnjedovec, Koprivnica, Kunovec Breg, Reka, Starigrad i Štaglinec.



Početkom 20. stoljeća gradi se nova pruga prema Đurđevcu i Virovitici, a željeznička prometna povezanost je završena 1937. godine kada je Koprivnica željeznički povezana s Ludbregom i Varaždinom. Bolja prometna povezanost omogućila je ubrzani razvitak trgovine, gostioničarstva i hotelijerstva. Grad je imao razvijene i dobro regulirane sajmove na kojima su gradski i vanjski majstori nudili proizvode. Cehovi su bili važna gospodarska značajka Koprivnice od kasnoga srednjega vijeka do druge polovice 19. stoljeća, a primjerice 1846. godine bilo je u gradu evidentirano 130 majstora, koji su uglavnom bili smješteni izvan utvrde.

Uz cehove u gradu i predgrađima se razvijaju pivovara, svilogojstvo, mlinarstvo, komunalna klaonica, solana, proizvodnja cigle i crijepa, rudarstvo i bankarstvo, što potvrđuje postupni razvitak manufaktura, rane industrije, rudarstva i bankarstva u gradu. Gospodarski razvitak, znatan porast stanovništva, bolji uvjeti života i drugi čimbenici utjecali su da je u gradu bio razvijen društveni život.

BOKKKKKKKKKKKK



ZA DANAS JE GOTOVO BOK!!!!!!!!!!!!