se u procjeni uticaja na okolinu govori o „oplemenjavanju prostora uz primjenu visokih ekoloških standarda“. Potrebno je takođe istaći da je još davne 1958. g. rješenjem Zemaljskog zavoda za zaštitu spomenika kulture i prirodnih rijetkosti iz Sarajeva nekoliko lokaliteta u kanjonu Neretve, upravo tamo gdje se planira akumulacija HE Bjelimići, stavljeno u trajni režim zaštite.
10.4.5.2. Zablude o vi[enamjenskoj funkciji HES-a Kao po pravilu u svakoj procjeni i studiji utjecaja, pa tako i u ovoj, u cilju preferiranja pozitivnih utjecaja i efekata ističe se višenamjenska funkcija brana. O toj neutemeljnoj tvrdnji već se elaboriralo u ovoj knjizi. Uz one dobro poznate i već istaknute autori procjene su dodali i neke nove pozitivne funkcije: - regulisanje nanosa i taloženje sedimenta, - promjena klimatskih uvjeta, - povećanje vrijednosti pejzaža; Treba li ovome posebni komentar?! I dok se svugdje ističe da su brane klopke za sedimente u negativnom smislu (nizvodni vodotok ostaje bez blagotvornog pijeska na obalama i dnu) autori ove procjene to smatraju pozitivnim efektom. Vrhunac sarkazma je da betonske brane sa visokooscilirajućim akumulacijama umjesto prirodnog vodotoka bistre planinske rijeke predstavljaju povećanje vrijednosti pejzaža. Ponavljamo: brane za HE grade se prvenstveno za proizvodnju električne energije. I sve drugo: i proticaji i nivelacija akumulacije prvenstveno su u toj funkciji. Treba li još jednom naglasiti da nikakvog turizma, rekreacije i ribolova nema niti će biti na tri akumulacije koje dnevno osciliraju i po desetak metara, a u sezoni i preko 40 m. Jedna od navedenih i često isticanih višenamjenskih funkcija takozvane „odbrane od poplava“ je prije nekoliko godina upravo na vodotoku Neretve pokazala svoje pravo lice. I pored pet uzvodnih brana za HE, od kojih samo akumulacije HE Rama i HE Jabalnica imaju 750 hm3 zapremine vode, Mostar je doživio nezapamćene poplave. Treba li istaći nedavne (decembar 2010. g.) katastrofalne poplave upravo tamo gdje su uzvodno izgrađene velike brane za HE (Goražde, Višegrad, Bjeljina na Drini; Bileća i Popovo polje na Trebišnjici; te Čapljina i Metkovići na Neretvi) Čak prema tumačenju stručnjaka, brane su uticale na povećani plimni val naglim ispuštanjem vode iz inače prepunih akumulacija. Zato i ne čudi najavljena tužba Goražda protiv HE Mratinje na Pivi (Crna Gora). Citiramo studiju: „Praksa pokazuje da su vještačke akumulacije veoma prihvatljive i sa uobičajenim vegetacijskim okruženjem smatraju se veoma 136