Rolf Dobelli_Umijeće jasnog mišljenja

Page 1



Rolf Dobelli UMIJEÆE JASNOG MIŠLJENJA Pedest i dvije misaone pogreške koje je bolje prepustiti drugima


Rolf Dobelli Die Kunst des klaren Denkens 52 Denkfehler, die Sie besser anderen überlassen © 2011 Carl Hanser Verlag, München All rights reserved Authorized translation from the original German language edition published by Carl Hanser Verlag, München Rolf Dobelli Umijeæe jasnog mišljenja Pedest i dvije misaone pogreške koje je bolje prepustiti drugima Prvi put tiskano u Hrvatskoj 2013, u nakladi © Edicije Bo ièeviæ Trg kralja Tomislava 18, Zagreb www.edicije-bozicevic.com Za nakladnika Juraj Bo ièeviæ Prijevod Boris Periæ Urednica Nataša Medved Prijelom Miroslav Kodriæ Ovitak Iva Mandiæ Tisak Denona d.o.o. ISBN: 978-953-7953-07-2 CIP zapis dostupan u raèunalnome katalogu Nacionalne i sveuèilišne knji nice u Zagrebu pod brojem 853852 Sva prava pridr ana. Nijedan dio ove knjige ne smije se umno iti i prenositi u bilo kojem obliku, elektronièkim ili mehanièkim sredstvima, ukljuèujuæi fotokopiranje, snimanje ili bilo kakvo digitalno pohranjivanje ili distribuiranje bez prethodnog pismenog dopuštenja nositelja autorskih prava.


Rolf Dobelli

UMIJEÆE, JASNOG MIŠLJENJA Pedest i dvije misaone pogreške koje je bolje prepustiti drugima

Preveo s njemaèkoga Boris Periæ

Edicije Bo ièeviæ Zagreb, 2013.


Tekstovi Rolfa Dobellija objavljeni u ovoj knjizi izlazili su kao tjedni prilozi u razdoblju od 5. rujna 2010. do 29. kolovoza 2011. u njemaèkim novinama Frankfurter Allgemeine Zeitung i ťvicarskom listu SonntagsZeitung. Web-stranica i e-mail adresa autora: www.dobelli.com, rolf@dobelli.com,


SADR AJ

Predgovor . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 9 ZABLUDA PRE IVLJAVANJA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 13

Zašto biste trebali posjeæivati groblja ILUZIJA PLIVAÈEVA TIJELA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 16

Je li Harvard dobro ili loše sveuèilište? Mi to ne znamo EFEKT SAMOPRECJENJIVANJA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 19

Zašto sustavno precjenjujete svoje znanje i svoje sposobnosti? DRUŠTVENI DOKAZ . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 22

Ako milijuni ljudi tvrde neku glupost, ona zbog toga neæe postati istinom ZABLUDA POTONULIH TROŠKOVA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 25

Zašto biste trebali ignorirati prošlost RECIPROCITET . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 28

Zašto ne biste trebali dopuštati drugima da vam plaæaju piæe ZABLUDA POTVRÐIVANJA (prvi dio) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 31

Pazite kad padne izraz „specijalni sluèaj“ ZABLUDA POTVRÐIVANJA (drugi dio) . . . . . . . . . . . . . . . . . . 34

Pobijte svoje najdra e ZABLUDA AUTORITETA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 37

Zašto prema autoritetima ne treba imati poštovanja? EFEKT KONTRASTA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 40

Zašto biste svoje prijateljice fotomodele trebali ostavljati kod kuæe ZABLUDA RASPOLO IVOSTI . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 43

Zašto je bolje koristiti pogrešan plan grada nego nikakav?


ZAMKA „BIT ÆE GORE, PRIJE NEGO ŠTO BUDE BOLJE“ . 46

Ako netko govori o „bolnom putu“, kod vas bi se trebalo oglasiti zvonce za uzbunu ZABLUDA PRIÈE . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 49

Zašto la u èak i istinite prièe? POGREŠKA POGLEDA UNAZAD . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 52

Zašto biste trebali pisati dnevnik? ŠOFERSKO ZNANJE . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 55

Zašto spikere ne smijete uzimati ozbiljno ILUZIJA KONTROLE . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 58

Pod kontrolom imate manje toga nego što mislite PREOSJETLJIVOST NA PODRA AJE . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 61

Zašto svojega odvjetnika ne biste trebali plaæati prema zalaganju REGRESIJA PREMA SREDINI. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 64

Sumnjiv uèinak lijeènika, savjetnika, trenera i psihoterapeuta TRAGIKA ZAJEDNIÈKOG PAŠNJAKA . . . . . . . . . . . . . . . . . . 67

Zašto se razboriti ljudi ne bi trebali pozivati na razboritost ZABLUDA ISHODA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 70

Nikad ne sudite o nekoj odluci na osnovu rezultata PARADOKS IZBORA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 73

Zašto je više zapravo manje? ZABLUDA „DRAGI STE MI“. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 76

Djelujete nerazumno, jer elite da vas vole EFEKT POSJEDOVANJA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 79

Ne hvatajte se grèevito za stvari ÈUDO . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 82

Nu nost nevjerojatnih dogaðaja MIŠLJENJE SKUPINE . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 85

Zašto konsenzus mo e biti opasan?


ZANEMARIVANJE VJEROJATNOSTI . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 88

Zašto su jackpotovi sve veæi i veæi? ZABLUDA NULTOG RIZIKA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 91

Zašto nulti rizik plaæate preskupo? ZABLUDA RIJETKOSTI . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 94

Zašto rijetki keksi prijaju bolje? ZANEMARIVANJE TEMELJNE RASPODJELE . . . . . . . . . . . 97

Kad u Wyomingu èuješ udarce kopita i vidiš crno-bijele pruge… ZABLUDA KOCKARA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 100

Zašto ne postoji izjednaèavajuæa moæ sudbine? SIDRO . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 103

Kad nam kolo sreæe pomuti razum INDUKCIJA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 106

Kako æete ljude olakšati za njihove milijune? AVERZIJA PREMA GUBITKU . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 109

Zašto neprijazna lica zamjeæujemo br e od prijaznih? SOCIJALNO LJENÈARENJE . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 112

Zašto su timovi lijeni? EKSPONENCIJALNI RAST . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 115

Zašto presavijen list nadilazi naše mišljenje? PROKLETSTVO POBJEDNIKA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 118

Koliko biste platili za jedan euro? FUNDAMENTALNA ATRIBUCIJSKA POGREŠKA. . . . . . . . 121

Nikad ne pitajte pisca je li mu roman autobiografski LA NA KAUZALNOST . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 124

Zašto ne biste trebali vjerovati u rodu? HALO-EFEKT . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 127

Zašto lijepi ljudi lakše naprave karijeru? ALTERNATIVNE STAZE . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 130

Èestitamo! Dobili ste na ruskom ruletu!


ILUZIJA PROGNOZE . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 133

Kako æe vam kristalna kugla iskriviti pogled ZABLUDA KONJUNKCIJE . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 136

Zašto nas plauzibilne prièe mogu zavesti? EFEKT OKVIRA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 139

Ton èini glazbu PRETJERANA AKTIVNOST. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 142

Zašto je muka saèekati i ne èiniti ništa? ZABLUDA PROPUŠTANJA. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 145

Zašto ste ili rješenje – ili problem PRISTRANOST U VLASTITU KORIST. . . . . . . . . . . . . . . . . . 148

Zašto sami nikad niste krivi? KOTAÈ ZADOVOLJSTVA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 151

Zašto bi vaš put do posla trebao ostati kratak? SAMOSELEKCIJSKA POGREŠKA. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 154

Ne èudite se što postojite ASOCIJACIJSKA ZABLUDA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 157

Zašto nas iskustvo katkada èini glupima? POÈETNIÈKA SREÆA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 160

Budite na oprezu, ako na poèetku sve ide glatko KOGNITIVNA DISONANCIJA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 163

Kako æete uz pomoæ malih la i dovesti u red svoje osjeæaje HIPERBOLIÈNO DISKONTIRANJE . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 166

Carpe diem – ali molim, samo nedjeljom Pogovor. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 169 Dodatak Zahvale · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · 177 Literatura · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · 178


Predgovor Zapoèelo je sve jedne jesenje veèeri 2004. Na poziv nakladnika Huberta Burde otputovao sam u München da sudjelujem u jednoj, kako bijaše reèeno, „neobaveznoj razmjeni mišljenja s intelektualcima“. Nikad ranije samog sebe nisam do ivljavao kao „intelektualca“ (studirao sam poslovnu ekonomiju i postao poduzetnik – dakle puka suprotnost intelektualcu), ali objavio sam dva romana i to je oèito bilo dovoljno. Za stolom sjedili su Nassim Nicholas Taleb, tada opskurni mešetar s Wall Streeta s nagnuæem prema filozofiji. Predstavljen sam mu kao poznavatelj engleskog i škotskog prosvjetiteljstva – posebice Davida Humea. Oèito me bijahu pobrkali s nekim drugim. Nisam rekao ništa, nasmiješio sam se malèice nesigurno okupljenima i pustio da na taj naèin nastala stanka djeluje kao potvrda mojega golemog poznavanja filozofije. Taleb smjesta privuèe k sebi slobodan stolac, potapša površinu za sjedenje i pozove me da se smjestim pokraj njega. Na sreæu, tema razgovora skrenula je nakon svega nekoliko reèenica s Humea na Wall Street, gdje sam bar mogao ravnopravno sudjelovati u razgovoru. Zabavljali smo se sustavnim pogreškama što ih rade direktori, ne izuzimajuæi pritom ni sebe same. Razgovarali smo o èinjenici da se nevjerojatni dogaðaji, promatraju li se unazad, doimaju mnogo vjerojatnijima. Smijali smo se èinjenici da se investitori pri teèajevima ni ima od njihove ulo ne cijene jedva uspijevaju rastati od svojih dionica. Poslije mi je slao stranice rukopisa, koje sam komentirao, djelomice kritizirao, a naposljetku su se sklopile u svjetski bestseler Crni labud. Knjiga je Taleba katapulti9


rala u ligu svjetskih intelektualnih zvijezda. Sa sve veæom intelektualnom gladi gutao sam „heuristic and biases“ literaturu. Paralelno s time pojaèala se razmjena mišljenja s velikim brojem ljudi koji se mogu nazvati inteligencijom amerièke Istoène obale. Godinama poslije shvatio sam da sam uz svoj posao pisca i poduzetnika apsolvirao istinski studij socijalne i kognitivne psihologije. Misaone pogreške, u smislu u kojem ja ovdje koristim taj pojam, predstavljaju sustavne otklone od racionalnosti, od optimalnog, logièkog, razboritog mišljenja i ponašanja. Rijeè „sustavno“ veoma je va na, jer èesto griješimo u istome smjeru. Primjerice, mnogo èešæe se dogaða da precijenimo svoje znanje, nego da ga podcijenimo. Ili opasnost da æemo nešto izgubiti: ona æe nas mnogo br e natjerati da se trgnemo nego izgledi da æemo nešto dobiti. Matematièar bi distribuciju naših misaonih pogrešaka nazvao asimetriènom. To je sretna okolnost: zbog asimetrije svoje misaone pogreške èesto mo emo predvidjeti. Da imetak, koji sam bio skupio tijekom svoje spisateljske i poslovne djelatnosti, olako ne prokockam, poèeo sam izraðivati listu sustavnih misaonih pogrešaka s bilješkama i osobnim anegdotama. Pritom mi nije bila namjera da ih ikad objavim. Èinio sam to iskljuèivo za sebe. Ubrzo sam primijetio da mi ta lista nije bila korisna samo na podruèju novèanih investicija, nego i u poslovnom i privatnom ivotu. Znanje o misaonim pogreškama uèinilo me je mirnijim i stalo enijim: na vrijeme bih prepoznavao vlastite misaone pogreške, pa bi ih mogao i ukloniti, prije nego što æe prouzrokovati veliku štetu. I prvi put sam bio u stanju razumjeti kad drugi djeluju nerazumno, tako da sam im se mogao suprotstaviti dobro naoru an – mo da èak i s odreðenom prednošæu. Ali time sam prije svega odagnao sablast iracionalnosti – imao sam pri ruci katego10


rije, pojmove i objašnjenja, ne bih li je njima otjerao. Munja i grom od Benjamina Franklina naovamo nisu postali rjeði, slabiji ili tiši, ali nam ulijevaju znatno manje straha – a tako je i meni otad, kad je u pitanju vlastita nerazumnost. Ubrzo su se prijatelji, kojima sam pripovijedao o tome, poèeli zanimati za moj mali kompendij. To zanimanje dovelo je do tjedne kolumne u njemaèkom listu Frankfurter Allgemeine Zeitung, te švicarskom SonntagsZeitungu, do bezbrojnih predavanja (uglavnom pred lijeènicima, investitorima, nadzornim odborima i direktorima), te naposljetku do ove knjige. oil . Sad je sve bilo u njihovim rukama – mo da ne sreæa, ali svakako osiguranje od prevelike nesreæe koju bi skrivili sami. Rolf Dobelli, 2011.

11



ZABLUDA PRE IVLJAVANJA Zašto biste trebali posjeæivati groblja

Svejedno kamo Reto pogledao, on posvuda vidi rock-zvijezde. Nastupaju na televiziji, nalaze se na naslovnim stranicama ilustriranih revija, prisutni su u koncertnom programu i na fan stranicama na internetu. Njihove pjesme ne mogu se preèuti – u trgovaèkom centru, na vlastitoj play-listi, u fitness-studiju. Rock zvijezde su naprosto tu. I mnogo ih je. I baš svi su uspješni. Animiran uspjehom bezbrojnih gitaristièkih heroja, Reto i sam osniva grupu. Hoæe li ikada uspjeti? Vjerojatnost je tek mrvicu iznad nule. Kao i toliki drugi, zacijelo æe završiti na groblju propalih glazbenika. To pokapalište broji otprilike deset tisuæa puta više glazbenika nego sve koncertne pozornice zajedno, ali nijedan novinar ne zanima se za one koji su propali – s izuzetkom zvijezda na zalasku. Ta èinjenica groblje za one koji se nalaze izvan njega èini nevidljivim. Survivorship bias (u prijevodu otprilike zabluda pre ivljavanja) znaèi sljedeæe: buduæi da uspjesi u svakodnevnom ivotu proizvode veæu vidljivost od neuspjeha, èovjek æe sustavno precjenjivati izglede da do ivi uspjeh. Kao netko izvana, on æe (baš kao i Reto) podleæi iluziji. Neæe zamijetiti koliko je vjerojatnost uspjeha zapravo ništavna. Iza svakog uspješnog pisca krije se stotinu drugih, èije se knjige ne prodaju. A iza svakog od njih krije se daljnjih stotinu, koji nisu uspjeli pronaæi izdavaèa. A iza svakog od njih krije se, opet, stotinu autora, koji u ladici imaju zapoèet rukopis. Mi meðutim slušamo samo o us13


pješnim piscima i ne zamjeæujemo koliko je vjerojatnost da se do ivi knji evni uspjeh zapravo mala. Isto vrijedi za fotografe, poduzetnike, umjetnike, sportaše, arhitekte, nobelovce, televizijske voditelje i kraljice ljepote. Mediji nemaju interesa prekapati po grobljima propalih. Uostalom, za to nisu ni nadle ni. To znaèi: taj naèin mišljenja morate preuzeti, elite li deaktivirati survivorship bias. Zabluda pre ivljavanja ulovit æe vas najkasnije kad æe se na dnevnom redu naæi novac. Jedan prijatelj osniva tvrtku. U krug potencijalnih investitora spadate i vi. Tu njušite šansu: to bi mogao postati sljedeæi Microsoft. Mo da æete imati sreæu. Ali kako izgleda stvarnost? Po najvjerojatnijem scenariju tvrtka se neæe ni maknuti sa startnih pozicija. Sljedeæi najvjerojatniji scenarij je bankrot za tri godine. Od tvrtki koje pre ive prve tri godine veæina æe ih se sa eti u malo ili srednje poduzeæe s manje od deset zaposlenih. Sve u svemu: dopustili ste da vas zaslijepi medijska zastupljenost uspješnih tvrtki. Dakle, ne valja ulaziti u rizike? Ne. Ali èinite to sa sviješæu da mali ðavo zvan zabluda pre ivljavanja izoblièuje vjerojatnosti poput izbrušena stakla. Uzmimo Dow Jones indeks. On se sastoji od samih pre ivjelih (survivors). U dionièkom indeksu naime nisu zastupljene tvrtke koje nisu uspjele ili su ostale male – dakle veæina njih. Dionièki indeks nije reprezentativan za gospodarstvo neke zemlje. Kao što tisak ne izvješæuje reprezentativno o ukupnoj kolièini glazbenika. I prema velikom broju knjiga o uspjehu i trenera uspješnosti trebali biste biti sumnjièavi: oni koji su propali ne dr e predavanja o svojem propadanju. Posebno škakljiva zabluda pre ivljavanja postaje kad ste sami dio „pre ivjele“ gomile. Èak i ako se vaš uspjeh 14


zasniva na pukoj sluèajnosti, vi æete otkriti zajednièke crte s drugim uspješnim ljudima i proglasiti ih „faktorima uspješnosti“. Za posjeta groblju propalih (osoba, tvrtki itd.) vi biste meðutim ustanovili da su i oni sami èesto primjenjivali ono što smatrate „faktorima uspješnosti“. Ako dovoljan broj znanstvenika istra uje odreðeni fenomen, dogodit æe se da nekoliko studija pukim sluèajem daju statistièki relevantne rezultate – primjerice o povezanosti konzumacije crnog vina i visokog ivotnog oèekivanja. Na taj naèin te æe (pogrešne) studije zadobiti visok stupanj poznatosti. Posrijedi je zabluda pre ivljavanja. Ali dosta filozofiranja. Zabluda pre ivljavanja znaèi da sustavno precjenjujete vjerojatnost uspjeha. A da biste se tome suprotstavili, posjeæujte što je moguæe èešæe grobnice nekoæ obeæavajuæih projekata, investicija i karijera. alosna je to šetnja, ali je i zdrava.

15


ILUZIJA PLIVAÈEVA TIJELA Je li Harvard dobro ili loše sveuèilište? Mi to ne znamo

Kad je esejist i burzovni trgovac Nassim Taleb donio odluku da poduzme nešto protiv svojih suvišnih kilograma, prouèio je najrazlièitije vrste sportskih aktivnosti. D ogeri mu djelovahu suhonjavo i nesretno. Bodibilderi izgledahu pleæato i priglupo. Igraèi tenisa, ah, taj viši srednji sloj! Ali plivaèi mu se svidješe. Imali su dobro graðena, elegantna tijela. I tako je odluèio da dvaput tjedno uðe u vodu lokalnog bazena prepunu klora i zaista istrajno trenira. Potrajalo je neko vrijeme dok nije primijetio da je nasjeo iluziji. Profesionalni plivaèi nemaju tu tjelesnu graðu zato što izdašno treniraju. Stvari stoje obrnuto: oni su dobri plivaèi, jer su takve tjelesne graðe. Njihova tjelesna graða selekcijski je kriterij, a ne rezultat njihove aktivnosti. enski modeli reklamiraju kozmetièke proizvode. Tako æe mnoge konzumentice pomisliti da æe ih kozmetièki proizvodi poljepšati. Ali nisu kozmetièki proizvodi ti koji bi od tih ena èinili modele. Modeli su sluèajno roðeni kao lijepi ljudi i zato uopæe dolaze u obzir za reklamiranje kozmetièkih proizvoda. Baš kao i tjelesna graða kod plivaèa, ljepota je ovdje selekcijski kriterij, a ne rezultat. Kad god pobrkamo selekcijske kriterije i rezultat, mi nasjedamo „iluziji plivaèeva tijela“. Bez te iluzije polovica reklama uopæe ne bi funkcionirala. 16


Ali ne radi se ovdje samo o seksi tijelima. Harvard je na glasu da je vrhunsko sveuèilište. Mnoge krajnje uspješne osobe studirale su na Harvardu. Znaèi li to da je Harvard dobra škola? Mi to ne znamo. Mo da je škola mizerna, ali regrutira najpametnije studente iz èitava svijeta. Ja sam tako do ivio Sveuèilište u St. Gallenu. Njegov ugled je sjajan, ali nastava je (prije dvadeset godina) bila mediokritetska. Iz nekih razloga – selekcija studenata, klimatski uvjeti u toj uskoj dolini, hrana u kantini? – veæina apsolvenata uspjela je unatoè svemu ostvariti karijere. Teèajevi poslovnog menad menta u èitavom svijetu mame prihodovnim statistikama. Zainteresiranima se izraèunava da takav teèaj u prosjeku poveæava prihode za toliko i toliko posto. Tim jednostavnim raèunom treba prikazati da æe se u asno visoka cijena teèaja isplatiti u najkraæem roku. Mnogi nasjedaju na to. Ja školama ne elim predbacivati da su krivotvorile statistike. A ipak, njihovi su iskazi bez ikakve vrijednosti. Ljudi koji ne te e poslovnom menad mentu sasvim su drukèiji od onih koji mu te e. Kasnija razlika u prihodima ima sasvim drukèije razloge, meðu kojima se svakako ne nalazi diploma poslovnog menad menta. Tu dakle ponovno susreæemo iluziju plivaèeva tijela: kriterij izbora brka se s rezultatom. Ako razmišljate o nastavku obrazovanja, pronaðite, molim vas, za to druge razloge, a ne poveæanje prihoda. Kad pitam sretne ljude u èemu je tajna njihove sreæe, èesto èujem reèenice poput ove: „Èašu moramo do ivljavati kao napola punu, a ne kao napola praznu.“ Kao da ti ljudi ne mogu prihvatiti èinjenicu da su roðeni kao sretni ljudi, a sad su skloni da u svemu vide samo pozitivnu stranu. Da je bla enstvo najveæim dijelom priroðeno, te da tijekom ivota ostaje konstantno, to sretnici ne ele 17


uvidjeti. Iluzija plivaèeva tijela daje im dakle i iluziju o njima samima. A ako sretnici krenu još i pisati knjige, obmana æe postati savršena. Stoga: literaturu za samopomoæ odsada zaobilazite u širokom luku. Nju su u stotinu posto sluèajeva pisali ljudi koji posjeduju prirodnu tendenciju prema sreæi. A sada na svakoj stranici svojih knjiga šakom i kapom dijele savjete. Da postoje milijarde ljudi kod kojih ti savjeti neæe funkcionirati, to ostaje nepoznato – jer nesretnici ne pišu self-help literaturu. Zakljuèak: posvuda gdje se hvali nešto po eljno – bili to èelièni mišiæi, ljepota, viši prihodi, dug ivot, aura ili sreæa – budite na oprezu i dobro sagledajte stvar. Prije nego što uðete u bazen, bacite pogled u ogledalo. I budite iskreni sami prema sebi.

18


EFEKT SAMOPRECJENJIVANJA Zašto sustavno precjenjujete svoje znanje i svoje sposobnosti?

Ruska carica Katarina II. nije bila èuvena po èednosti. Brojni ljubavnici prošli su kroz njezinu lo nicu. Koliko ih je bilo, otkrit æu vam u sljedeæem poglavlju, ovdje æe biti rijeèi o neèem drugom: koliko povjerenja trebamo imati u vlastito znanje? Uz to jedan mali zadatak: „Definirajte raspon broja carièinih ljubavnika tako da sa svojom procjenom budete 98 posto u pravu, a samo dva posto u krivu.“ Takav raspon bio bi primjerice 20 i 70. To znaèi da procjenjujete da Katarina nije imala manje od 20, niti više od 70 ljubavnika. Nassim Taleb, koji mi je jednom zgodom bio postavio upravo taj zadatak, ispitao je na taj naèin stotine ljudi. Èas bi ih pitao za duljinu Mississippija, èas za potrošnju kerozina Airbusa, èas za broj stanovnika Burundija. Pritom su raspon mogli birati slobodno i to, kao što smo rekli, tako da budu najviše 2 posto u krivu. Umjesto 2 posto ispitanici su sa svojim procijenjenim rasponom bili 40 posto u krivu. Dvojica istra ivaèa, Marc Alpert i Howard Raiffa, koji su prvi otkrili taj zaèuðujuæi fenomen, nazvali su ga overconfidence – samoprecjenjivanje. Isto vrijedi za prognoze. Procjene teèajeva na burzama za godinu dana ili oèekivani prometi u trogodišnjem planu vašeg poduzeæa podlije u istom tom efektu: mi sustavno precjenjujemo svoje znanje i svoju sposobnost davanja prognoze – i to masivno. Kod efekta samoprecje19


njivanja ne radi se o tome je li pojedinaèna procjena toèna ili nije. Efekt precjenjivanja mjeri razliku izmeðu onoga što ljudi zaista znaju i onoga što misle da znaju. Ono što zaista zaèuðuje je èinjenica da struènjaci od efekta samoprecjenjivanja pate daleko više od nestruènjaka. Profesor ekonomije bit æe kod procjene cijena nafte u razdoblju od pet godina jednako u krivu kao i netko tko se uopæe ne bavi ekonomijom. Samo što æe on to uèiniti s nevjerojatnim samoprecjenjivanjem. Efekt se odra ava i na druge sposobnosti: u anketama 84 posto francuskih muškaraca navodi da su natprosjeèno dobri ljubavnici. Bez efekta samoprecjenjivanja moralo bi ih biti toèno 50 posto – toèno, jer „prosjek“ (da budemo precizni: medijan) upravo i znaèi da ih je 50 posto iznad, a 50 posto ispod njega. Poduzetnici su, baš kao i oni koji bi se htjeli eniti, uvjereni da su izuzeti iz statistika. Gospodarska aktivnost bila bi znatno ni a kad ne bi bilo efekta samoprecjenjivanja. Svaki vlasnik restorana sanja o tome da etablira sljedeæi Kronenhalle ili sljedeæi Borchard – a veæina ih svoje restorane zatvara veæ nakon tri godine. Rentabilnost vlastita kapitala u ugostiteljskoj je branši kronièno ispod nule. Drugim rijeèima: ugostiteljski poduzetnici sustavno subvencioniraju vlastite goste. Jedva da postoji veliki projekt koji bi se mogao završiti br e i jeftinije nego što je to bilo predviðeno. Legendarna su kašnjenja i prekoraèenja troškova kod Airbusa A400M, kod opere u Sidneyju, kod svih triju tunela kroz St. Gotthard. Popis bi se mogao produljiti unedogled. Zašto je tome tako? Ovdje zajednièki djeluju dva efekta. S jedne strane klasièno samprecjenjivanje. S druge strane „poticano“ podcjenjivanje troškova kod ljudi koji su izravno zainteresirani za projekt. Konzultanti se nada20


ju daljnjim poslovima, graðevinski poduzetnici i dostavljaèi takoðer, izvoðaèi graðevinskih radova osjeæaju se osna eni optimistièkim brojkama, a politièari si na taj naèin priskrbljuju glasove biraèa. Tom tendencijom, zvanom incentive-overresponse (preosjetljivost na podra aje), podrobnije æemo se pozabaviti u drugoj kolumni. Zasad je va na razlika: samoprecjenjivanje nije poticano, nego je na prirodan naèin naivno i priroðeno. Za kraj još nekoliko detalja: a) suprotnost, efekt samopodcjenjivanja, ne postoji; b) kod muškaraca je efekt samoprecjenjivanja izra eniji nego kod ena – ene same sebe precjenjuju manje; c) od efekta samoprecjenjivanja ne pate samo optimisti, i oni koji se deklariraju kao pesimisti precjenjuju sami sebe, ali manje. Zakljuèak: budite sumnjièavi prema svim prognozama, posebice ako ih daju takozvani struènjaci. I gledajte da kod svakog planiranja polazite iskljuèivo od pesimistièkog scenarija. To æe vam pru iti istinsku šansu da situaciju procijenite bar donekle realistièno.

21



Issuu converts static files into: digital portfolios, online yearbooks, online catalogs, digital photo albums and more. Sign up and create your flipbook.