Učiteljica života - Povijest 5

POVIJEST5 Učiteljica života

[Udžbenički komplet za povijest u petom razredu osnovne škole]

‘’Povijest je učiteljica života.’’ (lat. Historia est magistra vitae)

Učiteljica života – Povijest 5 Bibliotheka Historia Croatica Knjiga 89 Prvo izdanje

Autori: Vjera Brković, prof. pred. (Odjel za povijest, Hrvatsko katoličko sveučilište), doc. dr. sc. Rona Bušljeta (Hrvatski studiji Sveučilišta u Zagrebu), red. prof. dr. sc. Hrvoje Gračanin (Odsjek za povijest, Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu), Ivana Malus Tomorad, prof. povijesti i geografije (OŠ Antuna Augustinčića, Zaprešić), doc. dr. sc. Mladen Tomorad (Odsjek za povijest, Hrvatski studiji Sveučilišta u Zagrebu) Izbor dodatnih digitalnih sadržaja: doc. dr. sc. Mladen Tomorad

Priprema digitalnih kvizova: doc. dr. sc. Mladen Tomorad i Bartol Tomorad

Autori crteža: Damir Facan Grdiša, akademski slikar i doc. dr. sc. Mladen Tomorad Urednik: doc. dr. sc. Mladen Tomorad

Izvršna urednica: Petra Somek, prof.

Glavni urednik povijesnih udžbeničkih izdanja: izv. prof. dr. sc. Hrvoje Petrić Recenzenti: red. prof. dr. sc. Marko Pranjić i Jasenka Štimac, prof.

Lektura i korektura: Lidija Menges, prof.

Korekture: autorski tim i Hrvoje Dečak, mag.nov.

Fotografije: autori i izvori navedeni uz svaku fotografiju Dizajn: Petra Somek i Siniša Nikolić

Prijelom, grafička priprema i izrada grafikona: Grafički studio Duplerica d.o.o., Brozova 8, 10 00 Zagreb, Siniša Nikolić i Ivan Poslek Izrada karata: Meridijani, Neven Olah, Hrvoje Herceg i Mario Žerjav Izrada lenti vremena: Jelena Toš, Mirjana Rain

Tisak: Agencija za komercijalnu djelatnost, Zagrebu, svibanj 2019. godine Nakladnik:

Meridijani, Obrtnička 26, 10 430 Samobor Tel.: 01 33 62 367, faks: 01 33 60 321 E-mail: meridijani@meridijani.com www. meridijani.com

Za nakladnika: Petra Somek, prof. © Meridijani, izdavačka kuća – niti jedan dio ovog tiskanog ni digitalnog dijela udžbenika ne smije se umnažati, fotokopirati ni na bilo koji drugi način reproducirati bez nakladnikova pisanog odobrenja jer je intelektualno vlasništvo, poput svakog drugog vlasništva, neotuđivo, zakonom zaštićeno i mora se poštovati.

ISBN 978-953-239-???-?

CIP zapis dostupan je u računalnom katalogu Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu pod brojem ???

Tiskano u Hrvatskoj, svibanj 2019. godine

POVIJEST5 Učiteljica života

Udžbenički komplet za povijest u petom razredu osnovne škole [Tiskani udžbenik + dodatni digitalni sadržaji]

Mladen Tomorad, Ivana Malus Tomorad, Hrvoje Gračanin, Vjera Brković i Rona Bušljeta

Zagreb, 2019. godine

Sadržaj 1. ŠTO JE POVIJEST I ZAŠTO JE UČIMO.................................................................................................. 9 ŠTO JE POVIJEST..................................................................................................................................................................... 10 RAČUNANJE VREMENA I PODJELA POVIJESTI ............................................................................................................ 14 2. PRAPOVIJEST................................................................................................................................... 17 ČOVJEK STARIJEG KAMENOG DOBA - ŽIVOT LOVCA I SAKUPLJAČA PLODOVA...............................................18 ČOVJEK SREDNJEG I MLAĐEG KAMENOG DOBA – POČETAK PROIZVODNJE HRANE I PRVI OBRTNIČKI PROIZVODI.....................................................................22 METALNO DOBA – VELIKI IZUMI I PRVI POZNATI NARODI....................................................................................26 PRAPOVIJESNA BAŠTINA NA HRVATSKOME POVIJESNOM PROSTORU.............................................................29 3. KULTURE I CIVILIZACIJE STAROG ISTOKA........................................................................................35 DRUŠTVO I SVAKODNEVICA STAROG EGIPTA I MEZOPOTAMIJE.........................................................................36 GRAD I DRŽAVA – SREDIŠTE KULTURE I ŽIVOTA NARODA STAROG ISTOKA............................................................... 45 PISMO, ZNANOST I UMJETNOST STAROG ISTOKA....................................................................................................49 VJEROVANJA I POGREBNI OBIČAJI NARODA STAROG ISTOKA.............................................................................54 4. GRČKI SVIJET...................................................................................................................................57 RANI DRUŠTVENI RAZVOJ U GRČKIM GRADOVIMA - DRŽAVAMA NA SREDOZEMLJU................................ 58 GRCI I FENIČANI – POMORCI, TRGOVCI I KOLONIZATORI.....................................................................................62 GRČKI GRADOVI DRŽAVE - SPARTA I ATENA...............................................................................................................66 RATOVI STARE GRČKE.......................................................................................................................................................... 72 VJERA I VJEROVANJA STARIH GRKA................................................................................................................................82 ZNANSTVENA I KULTURNA OSTAVŠTINA STARIH GRKA.........................................................................................86 5. RIMSKI SVIJET..................................................................................................................................91 NAJSTARIJI NARODI NA TLU ITALIJE................................................................................................................................92 RIM – SREDIŠTE RIMSKE CIVILIZACIJE............................................................................................................................ 97 VLAST U RIMSKOJ DRŽAVI................................................................................................................................................102 ŠIRENJE RIMSKE DRŽAVE..................................................................................................................................................108 RIMSKO OSVAJANJE ILIRIKA I USTROJ PROVINCIJA................................................................................................. 115 SVAKODNEVNI ŽIVOT U RIMSKOJ DRŽAVI.................................................................................................................. 118 ŽIVOT U RIMSKIM POKRAJINAMA NA TLU HRVATSKE........................................................................................... 124 VJERA STARIH RIMLJANA.................................................................................................................................................. 128 RIMSKA UMJETNOST, KULTURA I GRADITELJSTVO...................................................................................................135 PROPADANJE I SLOM RIMSKOG CARSTVA.................................................................................................................. 139 NOVAC U STAROM VIJEKU (IZBORNA TEMA)................................................................................................................ 146 EGIPATSKE KRALJICE (IZBORNA TEMA)............................................................................................................................ 148 DODATNA LITERATURA ZA NASTAVNIKE I UČENIKE NA HRVATSKOM JEZIKU................................................... 151 KAZALO NOVIH POJMOVA KOJE MOŽETE PRONAĆI U UDŽBENIKU.................................................................... 154

Kako se služiti ovim udžbenikom

Naziv jedne od pet nastavnih cjelina u ovom udžbeniku (svaka ima svoju boju)

Naslov nastavne teme

Novi pojmovi (otisnuti su crvenom bojom)

Najava sadržaja učenja - uvod u temu Povijesne karte

Podnaslov

Osnovni tekst

Ilustracije i slike podižu zornost sadržaja

Važni podatci (otisnuti su Bold ili masnim tiskanim slovima)

Ponovi - pitanja za provjeru usvojenosti odgojnoobrazovnih ishoda

U okvirima su tzv. koncepti za razvoj tvog kritičkog i kreativnog mišljenja koji će te potaknuti na aktivnost i istraživački rad

Lenta vremena (koja će ti pomoći da razviješ kronološko razumijevanje)

6

Novi pojmovi (objašnjeni su i na kraju svake nastavne teme)

Riječ na početku Dragi učenici i učitelji!

Pred vama se, učenici, otvara čitavo novo poglavlje u spoznavanju svijeta oko sebe. U tome će vam pomoći učenje povijesti. Tijekom sljedeće četiri godine povijest će vas povesti na uzbudljivo putovanje ljudskom prošlošću. Vaša povijesna pustolovina počinje s ovim udžbenikom.

Povijest nije samo suhoparno nizanje podataka i godina, ona može pomoći učenicima da samostalno promišljaju i donose zaključke o pojedinim povijesnim događajima, da razviju određene stavove i vještine te izgrade vlastiti identitet i sustav vrijednosti. Pritom su učenici i učitelji suradnici i partneri: učitelji, prije svega, sa svojim povijesnim znanjem i pedagoškim iskustvom, a učenici sa svojim interesima, idejama i kreativnošću.

U ovom ćete udžbeniku kroz jednostavan i zanimljiv tekst upoznati razne povijesne ličnosti, doznati za brojne narode te važne događaje, pojave i procese koji su snažno utjecali na razvoj ljudskoga roda. Tekst je obogaćen različitim slikovnim prilozima (fotografijama, crtežima), povijesnim zemljovidima, lentama vremena, brojnim zanimljivostima i linkovima na digitalne sadržaje koje smo pripremili za vas na web portalu Stara povijest [www.starapovijest.eu].

Kako bismo vam olakšali sve navedeno masno tiskanim slovima označili smo važne podatke, ali i pojmove koji će vam učiniti lakšim svladavanje temeljnih činjenica, a potom i razvoj povijesnog mišljenja. Pored toga, novi izrazi i pojmovi dodatno se objašnjavaju u rječniku na kraju svake udžbeničke jedinice. Svrha im je da vam omoguće bolje razumijevanje sadržaja. U sklopu svake udžbeničke jedinice nalaze se još i pitanja uz pomoć kojih možete brzo provjeriti usvojenost temeljnih činjenica te aktivnosti koje vam omogućuju da budete povijesni istraživači odnosno da samostalno ili u paru/grupi otkrivate, povezujete, primjenjujete i stvarate.

Udžbenički tekst prate zadaci u radnoj bilježnici koji će vam pomoći da samostalno ponovite i utvrdite gradivo, ali i dodatno istražujete.

Učitelji, glavna je svrha udžbenika kronološkim pristupom te kreativnim zadacima i aktivnostima pružiti učenicima temelj za razvoj povijesnog mišljenja. Važno je istaknuti da nije neophodno naučiti sve činjenice, a još manje godine, jer one prvenstveno služe za to da se neki događaj općenito odredi u vremenu, što je samo mali dio procesa razumijevanja povijesti. Svrha učenja povijesti je potaknuti učenike da u okvirima pet područja ljudskog djelovanja (domena): društvo, ekonomija, znanost i tehnologija, politika i filozofsko-religijskokulturno područje razviju svijest o slijedu i povezanosti povijesnih zbivanja, razumiju vremenski i prostorni okvir, otkriju uzroke i posljedice pojedinih povijesnih događaja, pojava i procesa, odgovore na pitanja zašto se nešto baš tako u povijesti dogodilo te što se kroz povijest mijenjalo, a što ostalo isto. Pored toga nastojali smo, kroz čitav udžbenik, potaknuti aktivnu ulogu učenika i polako ih uvoditi u proces samostalnog promišljanja, otkrivanja i stvaranja. Nadamo se da će sve navedeno olakšati učenicima razumijevanje najranijih povijesnih događaja, pojava i procesa. U nadi da smo u našim nakanama i postavljenim ciljevima barem djelomice uspjeli, želimo vam uzbudljivo putovanje u prošlost.

Mnogo uspjeha i zadovoljstva u učenju povijesnih sadržaja žele vam autori.

IKONE ZA TZV. KONCEPTE:

Smjesti u vrijeme i prostor (Koncept – Vrijeme i postor)

Istraži povijesne izvore (Koncept – Rad sa povijesnim izvorima)

Objasni uzroke i posljedice (Koncept – Uzroci i posljedice)

Prepoznaj promjene (Koncept – Kontinuitet i promjena)

Sagledaj prošlost (Koncept – Povijesna perspektiva)

Usporedi i zaključi (Koncept – Usporedba i sučeljavanje)

7

Kako se služiti digitalnom inačicom udžbenika Digitalnu inačicu ovog udžbenika možeš pronaći na mrežnoj stanici: [www.meridijani.com/publication/e-udzbenik/povijest-5/] U tiskanom izdanju otisnute su ikone koje upućuju na dodatne sadržaje kojih u tiskanoj inačici nema a koji su dostupni besplatno na našoj mrežnoj stranici Foto Pogledaj dodatne fotografije s potpisima i izvorima koje još detaljnije pojašnjavaju nastavne sadržaje Video Pogledaj kratki video zapis o temi koja se obrađuje u nastavnoj jedinici

Povijesni izvori Dodatni tekstovi povijesnih izvora

Provjerite naučeno Odgovori na pitanja za provjeru usvojenosti odgojno-obrazovnih ishoda. Pronaći ćeš i odgovore. Tu je i interaktivni kviz kojim također možeš provjeriti što si naučio. Kviz sadrži pitanja s više ponuđenih odgovora među kojima treba pronaći točan

Istraži na WEB-u Za učenike koji žele nadopuniti znanje priredili smo popis korisnih poveznica koje upućuju na povijesne sadržaje na internetu Tiskani dio udžbenika opremljen je izvorima i zanimljivostima za učenike koji žele produbiti svoje znanje.

IZVOR

ZANIMLJIVOST

8

1

Što je povijest i zašto je učimo

Na televiziji, u novinama, na internetu, svaki se dan mogu čuti, vidjeti ili pročitati brojne vijesti o događajima u svijetu. U tvom životu također se odvijaju različiti događaji: igraš se, učiš, zaljubljuješ, ideš u kupovinu, gledaš filmove, čitaš časopise, knjige i stripove, zabavljaš se kompjutorskim igricama... Svi ti događaji čim se dogode postaju dio prošlosti. Od ove školske godine započinje tvoje putovanje kroz prošlost čovječanstva. Mnogi od vas zasigurno su se već zapitali ili će se uskoro zapitati: Što je povijest? Čemu ona služi? Na temelju čega čovjek proučava svoju prošlost? Kako se snalazi u povijesnom prostoru i vremenu? Odgovore na sva ova pitanja saznat ćeš u ovoj temi.

NAKON UČENJA I PROUČAVANJA SLJEDEĆE DVIJE TEME MOĆI ĆEŠ: • Objasniti važnost učenja povijesti; • Opisati važnost povijesnih izvora i arheoloških iskapanja; • Razlikovati kako se dijele povijesna razdoblja.

9

Što je povijest i zašto je učimo

ŠTO JE POVIJEST Tijekom dosadašnjeg života sigurno si primijetio/la kako sve oko nas zastarijeva i da sve što se dogodilo jučer, prije godinu dana ili prije nekoliko stoljeća postaje prošlost. Upravo o tim neprekidnim promjenama učit ćeš u nastavnom predmetu koji se zove Povijest.

Povijest i njezino značenje

1. materijalne izvore – ostaci ljudskog djelovanja u prošlosti, npr. ostaci građevina, oruđa, oružja, novac, razni predmeti svakodnevnog života i sl.

Povijest je znanost koja proučava i objašnjava prošlost ljudskog društva. Ona govori o razvoju ljudi, nastanku ljudskih zajednica, promjenama u odnosima među narodima i državama, odnosno objašnjava sve što se iz raznih povijesnih izvora može saznati o životu ljudi od najstarijih vremena do danas. Stručnjaci koji se bave proučavanjem prošlosti zovu se povjesničari.

Povijest nas ne uči samo o promjenama u društvu, kulturi, znanosti i razvoju čovjeka, nego nam daje i odgovore na važna pitanja o tome zašto su se zbile mnoge promjene u povijesti tvojeg zavičaja, sela, grada ili države odnosno u svijetu u kojem živiš. Na osnovi svih tih činjenica svaki čovjek može sam donositi zaključke kako se i zašto mijenjao život ljudi od pradavnih vremena do vremena u kojem živimo.

Namještaj iz grobnice kraljice Hetephereš, Giza, 4. dinastija (o. 2600. g. pr. Kr.).

Ponovi Što je povijest? Kako se nazivaju stručnjaci koji proučavaju prošlost? O čemu nas uči povijest?

Zašto učimo povijest?

Povijesni izvori i njihovo čuvanje Prošlost ljudi proučavamo na temelju povijesnih izvora ili vrela. Povijesnim izvorima nazivamo sve ostatke prošlih vremena na temelju kojih možemo proučiti povijest ljudskih zajednica ili steći saznanja o životu ljudi. Oni nam daju osnovne vijesti o prošlosti. Dijelimo ih na:

10

(Boston: Muzej lijepih umjetnosti. Foto: Mladen Tomorad, 2005.)

Na slici je prikazana kraljevska stolica i krevet s naslonom za glavu.

2. pisane izvore – pisana svjedočanstva o životu ljudi, primjerice razni zapisi na kamenu, glinenim pločicama, drvu, tkanini ili papiru; knjige, računalni zapisi i sl.

Prema najnovijim istraživanjima iz 2012. g. najstariji oblici pisma pojavili su se na području starog Egipta početkom 4. tisućljeća pr. Kr. (oko 3900. g. pr. Kr.), a sredinom 4. tisućljeća na prostoru Mezopotamije (oko 3500. g. pr. Kr.).

Što je povijest i zašto je učimo 4. zvučne izvore – gramofonske ploče, magnetofonske vrpce, audio i video kazete, digitalne zapise (CD, DVD, razni zapisi na računalu) itd. Zvučni izvor je i usmena predaja koju tvore naslijeđem sačuvane priče na temelju kojih možemo proučiti život ljudi.

Gramofonska ploča - primjer zvukovnog povijesnog izvora.

Pločica s imenom faraona Ahe, prvog faraona ujedinjene egipatske države (o. 3000. g. pr. Kr.).

(London: Britanski muzej. Foto: Mladen Tomorad, 2011.)

Na slici je prikazano ispisano ime faraona 1. dinastije ranim oblikom staroegipatskog slikovnog pisma.

3. slikovne izvore – sve što je čovjek nacrtao, naslikao ili snimio tijekom vremena (crteži, umjetničke slike, fotografije, filmske vrpce, video ili digitalne snimke itd.)

Novac s likom makedonskog kralja Aleksandra Velikog.

(Zagreb: Arheološki muzej.

Foto: Mladen Tomorad, 2003.)

Kovanica predstavlja tipični primjer novca druge polovice 1. tisućljeća pr. Kr. Aleksandar Veliki prikazan je s kacigom na glavi.

Straža besmrtnika.

(Berlin: Muzejski otok – Muzej Pergamon. Foto: Mladen Tomorad, 2011.)

Ova zidna slika pronađena je u perzijskoj prijestolnici Suzi. Vojnici su bili jaki oslonac perzijskog kraljevstva i njegovog širenja u vremenu od 6. do 4. st. pr. Kr.

(Foto: Mladen Tomorad 2002.)

Na fotografiji se nalazi vinilna ploča skupine The Rolling Stones s njihovim velikim hitom iz 1969. g. „Honky Tonk Women“. Ploče i zvučni zapisi dobar su izvor za povijest glazbe.

Pronađi jedan povijesni izvor i opiši što si sve saznao/la na temelju tog povijesnog izvora.

Ne može se uvijek lako doći do povijesnih izvora potrebnih za istraživanje prošlosti ljudskih zajednica.

Njihovi predmetni ostaci često su ostali zakopani u dubokim slojevima nakupljene zemlje. Potrebno ih je iskopati na pažljiv i stručan način. Takvo se istraživanje zove arheološko iskapanje i mora se vršiti pod nadzorom stručnjaka – arheologa. Prostor na kojemu se ono izvodi naziva se arheološko nalazište.

Znanost koja se bavi proučavanjem predmetnih ostataka ljudskih zajednica naziva se arheologija.

Otvaranje Tutankamunove grobnice.

Britanski arheolog Howard Carter [Hauard Karter] otkrio je u studenome 1922. g. grobnicu do tada slabo poznatog egipatskog vladara. Budući da je grobnica bila neopljačkana, njome je ostvareno jedno od najvažnijih arheoloških otkrića svih vremena.

11

Što je povijest i zašto je učimo Predmeti pronađeni tijekom iskapanja čuvaju se u muzejima. Postoje različiti muzeji. Arheološki muzeji su posebne ustanove u kojima se spremaju i čuvaju arheološki nalazi iz ljudske prošlosti. U povijesnim muzejima čuvaju se razne vrste predmeta koji pružaju materijalna i pisana svjedočanstva o ljudskoj povijesti.

Zgrada Hrvatskog državnog arhiva u Zagrebu.

(Foto: Mladen Tomorad, 2019.)

Zgrada Arheološkog muzeja u Zagrebu.

Ova zgrada izgrađena je 1913. g. i u njoj je do sredine devedesetih godina 20. stoljeća bio smješten Hrvatski državni arhiv i Nacionalna sveučilišna knjižnica. Knjižnica je kasnije preseljena u novu zgradu pa se danas u ovoj zgradi čuvaju samo najvažniji pisani povijesni izvori od državnog značenja.

(Foto: Mladen Tomorad, 2018.)

U ovoj palači smješten je najvažniji arheološki muzej u Hrvatskoj koji se do 1939. g. nalazio u sastavu Narodnog muzeja. Godine 1939. Narodni muzej je podijeljen na četiri nove ustanove: Arheološki muzej, Povijesni muzej, Prirodoslovni muzej i Etnografski muzej.

Istraživanje i objašnjavanje povijesnih događaja

Povjesničari i drugi stručnjaci iz različitih struka proučavaju razne vrste povijesnih izvora te ih često različito objašnjavaju. Povijesne se teme, često zbog neZgrada Hrvatskog dovoljnog broja povijesnih izvora, vrlo često različito povijesnog muzeja.

(Foto: Mladen Tomorad, 2019.) prikazuju. Istraživači povijesti su zbog toga u stalnoj U ovoj staroj baroknoj potrazi za novim izvorima koji mogu na različite napalači na Gornjemu gradu čine prikazati kako i zašto se neki povijesni događaj u Zagrebu smješten je dogodio i koje su bile njegove posljedice. muzej posvećen hrvatskoj Učeći predmet Povijest, vidjet ćeš da rezultati pojedipovijesti. Muzej je do 1939. g. bio dio Narodnog nih povijesnih istraživanja ovise o znanju, pogledima muzeja. Nažalost, zbog i ciljevima pojedinih povjesničara. Stoga treba znati manjka prostora muzej da objavljeni rezultati često mogu biti pristrani. Potrenutačno nema stalni postav pa se u njemu mogu vjesničari ponekad ne opisuju okolnosti i tijek povijesnih događaja kako su se u stvarnosti mogli dogoditi. vidjeti samo privremene izložbe raznovrsnih S druge strane, u želji da unaprijede znanje o prošlosadržaja. sti, povjesničari ponekad objašnjavaju stare izvore na Jesi li posjetio/la koji od muzeja na fotografijama? drugačiji način.

Ukoliko jesi, u razgovoru s učiteljicom/učiteljem opiši Razni stručnjaci koji se bave povijesnim istraživanjikako je izgledao tvoj posjet muzeju. ma objavljuju svoja rezultate u raznim vrstama pisaPisani povijesni izvori na temelju kojih povjesničari nih radova, člancima i knjigama. Povjesničari bi uviobjašnjavaju prošlost neke zemlje, njezinog prostora ili jek trebali biti nepristrani u proučavanju povijesnih njezinih ljudi, odnosno neki povijesni događaj čuvaju se događaja. Također, različiti povjesničari često različito objašnjavaju povijesne događaje. Zbog toga se poneu posebnim ustanovama koje nazivamo arhivima.

12

Što je povijest i zašto je učimo kad u javnosti vode rasprave koje utječu na zbivanja Snalaženje u vremenu i prostoru oko nas. Stoga je jako važno da na predmetu Povijest U slijedu povijesnih zbivanja naselja i države su nastajale, naučiš kako je uvijek potrebno uspoređivati različita razvijale se, propadale i nestajale, odnosno postale dio mišljenja koja povjesničari iznose u svojim radovima. neke druge ljudske tvorevine na određenom prostoru.

Kako bi povjesničari što slikovitije prikazali sve te proPonovi mjene, ucrtavaju na povijesnim kartama ili zemljoviŠto su povijesni izvori? Kako ih dijelimo? dima položaj arheoloških nalazišta, povijesnih mjesta, Tko su arheolozi? Što je arheologija? naselja, država i njihovih granica. Svaka povijesna karta Gdje se čuvaju povijesni izvori? nosi naziv koji ukratko opisuje što je prikazano na karti.

Pojedina područja najčešće se označavaju raznim bojaIstraži povijesne izvore ma čije značenje je opisano u posebnom dijelu karte koji nazivamo tumačem ili legendom.

Napravi kratak intervju s bakom i/ili djedom i otkrij što je za njih povijest. Zamoli ih da ti pomognu pronaći jedan povijesni izvor. Kako bi znao/la gdje potražiti povijesni izvor, posluži se tekstom u udžbeniku. Uz pomoć odabranog povijesnog izvora rekonstruiraj jedan povijesni događaj i o njemu napiši kratku priču.

Tijek povijesnih zbivanja Povijesna zbivanja uvijek imaju svoj tijek. Povijesna se zbivanja sastoje od događaja koji se odigravaju u vremenu. Svaki događaj u prošlosti ima svoj uzrok i posljedicu. Povijesne događaje uvijek uzrokuju drugi događaji koji im prethode. Događaje kojim prethode povjesničari nazivaju uzrokom. Uzrok nam govori zašto se nešto dogodilo. Neposredni događaj koji potiče da se povijesni događaj dogodi naziva se povodom. Događaje koji se neposredno dogode kao rezultat povijesnog događaja ili povijesnog zbivanja nazivamo posljedicom.

Objasni uzroke i posljedice Uz pomoć nastavnika ili roditelja opiši neki sebi bliski događaj te utvrdi njegove uzroke, tijek i posljedice.

Prepoznaj promjene Porazgovaraj s djedom i/ili bakom o tome kako su se oni zabavljali dok su bili mladi.

Usporedi njihov način zabave sa svojim i izdvoji što se promijenilo, a što je ostalo isto u zabavljanju djece onda i sada.

Ponovi Kako povjesničari slikovito prikazuju promjene koje su se dogodile na određenom prostoru u prošlosti? Kako nazivamo pomagala na kojima su prikazane određene promjene u prostoru? Prouči tumač nekog povijesnog zemljovida u udžbeniku i navedi što sadrži. Na temelju dosadašnjih saznanja navedi osnovne razlike između povijesnih i geografskih karata.

NOVI POJMOVI arheolog – znanstvenik koji se bavi proučavanjem predmetnih ostataka najstarijih ljudskih zajednica arheologija – znanost koja se bavi proučavanjem predmetnih ostataka ljudskih zajednica arheološko nalazište – mjesto na kojemu se izvodi arheološko iskapanje arhiv – ustanova u kojoj se pohranjuju i čuvaju pisani povijesni izvori (stare isprave i spomenici) društvo - velika zajednica ljudi koja živi u jednom državnom, gospodarskom i pravnom sustavu te prihvaća zajedničke vrijednosti i pravila ponašanja država – čvrsto uređena zajednica ljudi koji dijele isti širi prostor kultura – sve što je stvorila neka ljudska zajednica;

obuhvaća materijalna i duhovna postignuća cjelokupne ljudske djelatnosti ljudske zajednice – društvene skupine u kojima živi čovjek muzej – ustanova u kojoj se pohranjuju i čuvaju različiti vrijedni predmeti ostaci ljudske prošlosti u svrhu njihovog čuvanja, proučavanja i širenja znanja o prošlim vremenima narod - zajednica ljudi povezanih istim jezikom, običajima i vjerovanjima znanost - skup međusobno povezanih i uređenih spoznaja o nekom području ljudske djelatnosti, ljudskog znanja o prirodi, čovjeku i društvu utemeljenih na opažanju, pokusu i dokazima

13

Što je povijest i zašto je učimo

RAČUNANJE VREMENA I PODJELA POVIJESTI

Naučio/la ste već što je povijest, zašto je učimo te kako nam pomaže da saznamo kako su ljudi nekada živjeli.

Sada ćeš se upoznati kako čovjek računa svoje vrijeme i na koji način dijeli svoju povijest.

Računanje vremena

5600.

U svakodnevnom razgovoru često se ne sjećaš kada se dogodio neki tebi bitan događaj. Za daleku prošlost to je još teže odrediti. Stoga je jedan od osnovnih zadataka povjesničara odrediti kada se zbio neki povijesni događaj.

Za lakše snalaženje u prošlosti potrebno je usvojiti osnovne pojmove u vezi s računanjem vremena. Razdoblje od tisuću godina nazivamo tisućljeće, a od sto godina stoljećem. Desetljeće je razdoblje od deset godina. Godina je vremensko razdoblje od 12 mjeseci, odnosno 365 ili 366 dana.

Povijesni događaji mogu se također odrediti prema erama i razdobljima. Era je veliko povijesno razdoblje koje započinje važnim događajem prema kojem se broje godine. Razdoblje ili doba vremenski je odsječak unutar kojeg se odvija neki tijek ili razvoj.

ZANIMLJIVOST Razlika u određivanju godine za neki događaj u kršćanskoj ili našoj/novoj eri je u sljedećem. Sve godine za događaje koji su se dogodili prije Krista ili prije naše/nove ere teku od većega prema manjem broju. Sve godine za događaje koji su se dogodili poslije Krista ili u našoj/novoj eri teku od manjega prema većem broju. To znači da su se u prošlosti koja je prethodila Kristovom rođenju ili našoj/novoj eri, događaji čije godine, desetljeća, stoljeća i tisućljeća su veći broj dogodili prije događaja čije godine, desetljeća, stoljeća i tisućljeća su manji broj. Naprotiv, u prošlosti koja je uslijedila nakon Kristova rođenja ili u našoj/ novoj eri, događaji čije godine, desetljeća, stoljeća i tisućljeća su manji broj dogodili su se prije događaja čije godine, desetljeća, stoljeća i tisućljeća su veći broj. Tisućljeće, stoljeće ili desetljeće u kojem se dogodio neki događaj odredit ćeš na ovaj način.

Uvijek uvećaj za broj jedan tisućicu, stoljeće ili desetljeće koji označavaju godinu u kojoj se dogodio neki događaj.

ZANIMLJIVOST Danas je u svijetu većina naroda prihvatila zapadnjački način računanja vremena. On se oslanja na kršćansku eru koja počinje rođenjem Isusa Krista. Prošlost koja je prethodila njegovu rođenju označava se izrazom prije Krista (pr. Kr.). Prošlost koja je uslijedila nakon njegova rođenja pa sve do danas označava se izrazom poslije Krista (p. Kr.), no najčešće se piše samo godina događaja. Često se u zapadnjačkom načinu računanja govori o našoj ili novoj eri. Za događaje iz vremena prije Kristova rođenja kaže se da su se dogodili prije naše ili nove ere (pr. n. e.). Za događaje iz vremena poslije Kristova rođenja kaže se da su se dogodili naše ili nove ere (n. e.).

ZANIMLJIVOST U prošlosti su ljudi različito računali vrijeme. Mnogi drevni narodi računali su vrijeme prema vladavini svojih vladara. Tako su činili Egipćani i brojni narodi starog Istoka. Grci su nekoć brojili godine od vremena održavanja prvih Olimpijskih igara 776. g. pr.

Kr. - olimpijska era. Rimljani su brojili godine od osnutka grada Rima, prema našem računanju vremena od 753. g. pr. Kr. - rimska era. Neki su narodi i države brojili ili još broje godine prema svjetskim erama koje počinju nastankom svijeta. Židovi broje godine prema židovskoj svjetskoj eri koja započinje 3761. g. pr. Kr. Muslimani računaju vrijeme od prelaska proroka Muhameda iz grada Meke u Medinu 622. g. - muslimanska svjetska era.

5400.

4000.

5200.

5000.

4800.

4600.

4400.

4200.

3800.

3600.

3400.

3761. g. pr. Kr. početak

14

3200.

3000.

židovske svjetske ere

2800.

2600.

240

00.

Što je povijest i zašto je učimo Kako bi slikovno prikazali slijed povijesnih događaja u nekom kraćem ili duljem vremenskom razdoblju, povjesničari često koriste lentu ili crtu vremena.

Kako bi što jednostavnije prikazali tijek povijesnih zbivanja, povjesničari izrađuju kronološke tablice. U njima se navode događaji koji su se dogodili u nekom razdoblju, a povezani su godinom kada su se dogodili.

Smjesti u prostor i vrijeme a. U paru osmislite i nacrtajte lentu vremena.

Na lenti vremena obilježite trajanje ere, tisućljeća, stoljeća i desetljeća. .Lentu vremena možete nadopuniti i slikovnim prikazima.

Kalendar Kako bi što lakše mjerili vrijeme ljudi su osmislili kalendare. Kalendar je sredstvo kojim se utvrđuje protjecanje vremena. U kalendaru je vrijeme podijeljeno na dane, tjedne, mjesece i godine. Danas se većina naroda služi kalendarom od 365 dana što je vrijeme za koje Zemlja prijeđe put oko Sunca. Budući da taj put traje 6 sati duže od 365 dana, određeno je da svaka četvrta godina ima 366 dana. Tako se nadoknađuje zaostajanje kalendara za Zemljinim gibanjem oko Sunca, a ta se godina naziva prijestupnom.

Ponovi Objasni pojmove: era, tisućljeće, stoljeće, desetljeće i godina. Što je kalendar? Što se određuje kalendarom? Pročitaj u udžbeniku dodatne zanimljivosti i na temelju njih utvrdi koje su se vrste kalendara koristile tijekom ljudske povijesti.

b. Prodiskutiraj s učiteljem/učiteljicom u kojem povijesnom razdoblju vi danas živite i zajednički izdvojite karakteristike tog doba. c. Uz pomoć roditelja izradi kronološku tablicu koja prikazuje tvoj dosadašnji život. U tablicu uključi sve najvažnije događaje od tvojeg rođenja do 5. razreda osnovne škole.

Povijesna razdoblja Kroz prošlost se neprestano mijenjao način života ljudi. U skladu s time suvremeni su povjesničari podijelili povijest na velika povijesna razdoblja. Treba znati da povijesna zbivanja prelaze granicu povijesnog razdoblja u kojem su se počela događati. Zbog toga točno određena godina ne znači da je počelo sasvim novo vrijeme. Često su na nekom području još trajala obilježja starijega povijesnog razdoblja kad su na drugom području bila vidljiva obilježja novijega povijesnog razdoblja.

Sagledaj prošlost Pronađi omiljenu povijesnu ličnost i zamisli da je ta povijesna ličnost proputovala kroz vrijeme u sadašnjost. Što misliš kako bi bilo njegovo viđenje današnjeg života.

Primjeri lenti ili crta vremena godina prije Krista

godina poslije Krista

3900.g.pr.Kr.

3761.

3500.

pojava pisma u Egiptu

početak židovske svjetske ere

pojava pisma na prostoru Sumera

2200.

2000.

1800.

1600.

776.

753.g.pr.Kr.

početak početak olimpijske rimske ere ere

1400.

1200.

776. g. pr. Kr. početak

622.g.

1492.

1918.

1945.

1991.

početak muslimanske ere

otkriće Amerike

kraj 1. svjetskog rata

kraj 2. svjetskog rata

proglašenje hrvatske samostalnosti

1000.

olimpijske ere

753. g. pr. Kr. početak

rimske ere

800.

600.

400.

200.

200.

622. g. početak

400.

600.

muslimanske ere

15

800.

OB

NAJ N

OV

D IJ E

VI

VIJ

EK

Najnovije doba - od 1918. g. do danas

Charles Chaplin [Čarls Čaplin] kao američki vojnik tijekom Prvog svjetskog rata.

(Bruxelles: Muzej Cinquantenaire. Foto: Mladen Tomorad, 2012.)

NO

Prapovijest – najdulje povijesno razdoblje koje traje od postanka čovjeka do vremena pronalaska pisma oko 3500. g. pr. Kr.; stari vijek – povijesno razdoblje od pojave prvih pisama oko 3500. g. pr. Kr. do 476. godine kad je zbačen s vlasti posljednji zapadnorimski car u Italiji. U povijesti je danas uobičajeno postavljena granica između prapovijesti i stare povijesti oko 3500. g. pr. Kr.; Čovjek u svemiru. srednji vijek – povijesno razdoblje od 476. godine do (Birmingham: Millenium Point. otkrića Amerike 1492. godine; Mladen novi vijek – povijesno razdoblje od otkrića Amerike Foto: Tomorad, 2013.) do kraja I. svjetskog rata 1918. godine; najnovije ili suvremeno doba – povijesno razdoblje od 1918. godine do danas.

A

Što je povijest i zašto je učimo

Novi vijek - od otkrića Amerike 1492. g. do kraja I. svjetskog rata 1918. g.

D SRE

IJ I V NJ

Koja povijesna razdoblja poznajemo?

Koji događaj smatraš najvažnijom prekretnicom u razvoju čovječanstva? U kojem povijesnom razdoblju živiš?

EK

Ponovi

Karta svijeta nepoznatog portugalskog crtača karata, 1502. g.

(Lisabon: Pomorski muzej. Foto: Mladen Tomorad, 2017.)

Srednji vijek - od 476. g. do otkrića Amerike 1492. g.

ST

AR

Pločica s klinastim pismom iz knjižnice asirskog kralja Asurbanipala, 7. stoljeća pr. Kr.

Romul August, posljednji zapadnorimski car u Italiji.

(Zagreb: Arheološki muzej.

Foto: Mladen Tomorad, 2004.)

Stari vijek - od pojave prvih pisama oko 3500. g. pr. Kr. do pada Zapadnoga Rimskog Carstva 476. g.

VIJEST

(Berlin: Muzejski otok – Muzej Pergamon. Foto: Mladen Tomorad, 2003.)

PR

APO

U svojoj bilježnici izradi osobnu lentu vremena. Na sredinu lente vremena napiši sadašnjost i neki događaj koji ti je trenutno važan. Lijevo od napisanog događaja u sadašnjosti navedi razloge koji su doveli do tog događaja, a desno navedi posljedice.

I V IJEK

Objasni uzroke i posljedice

NOVI POJMOVI era – veliko povijesno razdoblje koje započinje važnim događajem prema kojem se broje godine lenta ili crta vremena – crtovni prikaz povijesnih događaja

16

Prapovijest - od postanka čovjeka oko 4 milijuna g. pr. Kr. do pojave pisma oko 3500. g. pr. Kr.

Ötzi [Eci], slavni prapovijesni čovjek s područja Alpa.

(Budimpešta: Narodni muzej. Foto: Mladen Tomorad, 2004.)

Živio je krajem 4. tisućljeća pr. Kr.

2

Prapovijest

Tvoje putovanje u prošlost započinje prapovijesnim dobom. Prapovijest je prvo i najduže povijesno razdoblje koje je trajalo oko 3,5 milijuna godina. Završilo je pojavom prvih pisama u 4. tisućljeću pr. Kr. Za prapovijesno doba nemamo nikakvih pisanih izvora. Jedini izvori na temelju kojih tumačimo život praljudi njihovi su kosturi, jednostavna oruđa i oružja, crteži u spiljama (pećinama) te ostaci skloništa i građevina u kojima su stanovali i rukotvorina. Tijekom prapovijesti ljudi su izrađivali razna oruđa i oružja od kamena i metala. Povjesničari su početkom 19. stoljeća podijelili prapovijest na doba kada je čovjek u izradi alata koristio isključivo kamen, odnosno kada je započeo koristiti neku vrstu metala. Zato prapovijest dijelimo na: kameno doba i metalno doba. U sljedećoj temi naučit ćeš kako je čovjek živio u kamenom i metalnom dobu, gdje je stanovao, kako se odijevao, što je jeo, koje je oruđe i oružje koristio. Upoznat ćeš najvažnija svjetska i hrvatska nalazišta pračovjeka.

NAKON UČENJA I PROUČAVANJA SLJEDEĆIH TEMA MOĆI ĆEŠ: • Usporediti život ljudi u starijem i mlađem kamenom dobu u svijetu i na hrvatskome povijesnom prostoru; • Objasniti pojavu proizvodnje hrane, obrta, trgovine i novca u pojedinim ljudskim zajednicama u prapovijesti i starome vijeku; • Objasniti društvene promjene: raslojavanje društva i teritorijalne zajednice u metalno doba (Vučedolska kultura, Iliri i Kelti) na hrvatskome povijesnom prostoru i u širem okruženju; • Navesti najvažnije izume u prapovijesti i starome vijeku te opisati njihovu uporabu i usavršavanje; • Objasniti najstarija vjerovanja te prve poznate kalendare na hrvatskome povijesnom prostoru; • Razlikovati umjetnost oblikovanja predmeta svakodnevne uporabe u prapovijesti.

Prapovijest

ČOVJEK STARIJEG KAMENOG DOBA − život lovca i sakupljača plodova U sljedećem tekstu upoznat ćeš život najstarijih čovjekovih predaka, čime se hranio, kako je preživljavao, u što je vjerovao. Vidjet ćeš koliko se njihov život razlikovao od života današnjeg čovjeka.

Neandertal Lascaux

Crô-Magnon Altamira

Willendorf Hallstat

Krapina La Téne Vinča Vučedol Lepenski Vir Glasinac

Jerihon

TIHI OCEAN

INDIJSKI OCEAN ATLANTSKI OCEAN

Apollo

Praljudi Neandertalci Kromanjonci Spiljsko slikarstvo Kipići plodnosti Kultura žarnih polja

Mlađe kameno doba Bakreno doba Brončano doba Starije željezno doba Mlađe željezno doba Grad

Karta 1. Nalazišta praljudi u svijetu Na kojem je kontinentu najviše nalazišta praljudi? Što misliš zašto?

Osvit čovječanstva − najstariji ljudski pretci

razlikovao od našeg današnjeg života. No kao i današnji čovjek, prvi čovjekovi preci morali su radi preživljavanja zadovoljiti osnovne životne potrebe - potrebu Prvi čovjekovi preci - praljudi - pojavili su se oko 4 za hranom i zaštitom od prirodnih nepogoda. milijuna g. pr. Kr. Od njih se s vremenom razvio da- Prvi praljudi pojavili su se u istočnoj Africi i na Dalenašnji čovjek. Život naših najstarijih predaka jako se kom istoku. Bili su pogrbljeni i vrlo slični današnjim

18

Prapovijest čovjekolikim majmunima. Budući da je u to vrijeme Život praljudi tijekom ranijeg kamenog klima bila topla, preživljavali su berući i skupljajući doba plodove. Bili su prekriveni dlakom pa im nije bila Već oko 2,5 milijuna g. pr. Kr. praljudi na prostoru potrebna odjeća. Živjeli su u malim skupinama.

Afrike počeli su izrađivati prva jednostavna oruđa od kamena - oblutke. Zbog težih životnih uvjeta početkom ledenog doba praljudi su bili prisiljeni na stalne seobe.

Oko 700.000. g. pr. Kr. teži životni uvjeti na travnatim ravnicama prisilili su prve ljude da promijene način života. Ovi čovjekovi preci prva su ljudska bića koja svjesno izrađuju razna pomagala, a svoja iskustva Lucy. Slavni okamenjeni ostaci ženskog pračovjeka prenose na buduće naraštaje. Oni su prvi lovci, a hrakoji je živio o. 3,2 milijuna ne se sitnim životinjama i plodovima biljaka. Žive u g. pr. Kr. skupinama od 15 do 20 jedinki. Često su se selili u (London: Prirodoslovni muzej. potrazi za hranom.

Foto: Mladen Tomorad, 2007.)

Oko 2 milijuna g. pr. Kr. izmijenile su se vremenske prilike na Zemlji. Postalo je mnogo hladnije i nastupilo je ledeno doba. Zemlju su prekrili ledenjaci, a pojedini kontinenti bili su spojeni ledenim pokrovom debljine i više od stotinu metara. U iduća dva milijuPraljudi u lovu na antilopu. na godina izmjenjivala su se ledena i topla razdoblja Praljudi starijeg kamenog doba lovili su životinje u koja su određivala način života prvih praljudi. skupinama. Najčešće su hvatali manje opasne životinje koje bi okružili i zatim zatukli oblutcima ili ručnim klinovima.

Ponovi Uz pomoć karte navedi gdje su otkriveni najstariji ostaci čovjekovih predaka?

Kako su izgledali najstariji čovjekovi preci? Čime su se hranili? U kakvim su zajednicama živjeli?

Smjesti u prostor i vrijeme Analizom karte i legende uoči utjecaj geografskog smještaja na promjene koje su vezane za svakodnevni život čovjeka. Ilustriraj način na koji on živi i kako izgleda.

Tijekom ledenog doba pračovjek je upoznao vatru.

Isprva je se bojao jer ju je upoznao tako što je grom udario i zapalio drvo. Kasnije ju je sam naučio paliti trljanjem drveta o lišće i pruće ili kresanjem kamena o kamen kraj suhog lišća. U početku su se praljudi vatrom štitili od divljih životinja, a kasnije su se njome koristili i da se ugriju u hladnim spiljama (pećinama) – prvim nastambama.

U hladnim i toplim razdobljima koja su se izmjenjivala hod pračovjeka postupno je postajao sve uspravniji.

Napredovalo je i čovjekovo umijeće izrade pomagala te je nastalo prvo oruđe za svakojaku primjenu - ruč-

19

Prapovijest ni klin. U kasnijem razdoblju praljudi su počeli izrađivati prve nastambe na otvorenom, nalik današnjim šatorima, od pruća, lišća i kože.

Život praljudi u spilji.

(Budimpešta: Nacionalni muzej. Foto: Mladen Tomorad, 2004.)

Praljudi izrađuju ručne klinove od kamena.

Ručni klin izrađivan je postupnim okresivanjem (odlamanjem) većega komada kamena. Okresivanje se nastavljalo dok se nije dobilo dovoljno zašiljeno i oštro oruđe.

Prije 300.000. g. pr. Kr. pojavili su se u Europi i zapadnoj Aziji snažni ljudi široka lica i visoki oko 150 cm. Izumrli su oko 27.000 g. pr. Kr. Ova vrsta pračovjeka naziva se neandertalac. Živjeli su u skupinama, a boravili su u spiljama. Odijevali su se u kožu ubijenih životinja. Preživljavali su od lova i skupljanja plodova. Svaka skupina imala je svoju životinju zaštitnicu koja joj je trebala osigurati uspjeh u lovu i preživljavanju. Neandertalci su se prvi brinuli za svoje pokojnike. Pokapali su ih s oruđem, jednostavnim nakitom i cvijećem. Pretpostavlja se da su se neandertalci služili i govorom međusobno komunicirajući jakim visokim nosnim glasovima.

Praljudi su zbog nepovoljnih vremenskih uvjeta često tražili razne vrste prirodnih zaklona. Spilje su pružale dobar zaklon za veće skupine praljudi. Zbog toga su nerijetko upravo u njima otkriveni njihovi brojni ostaci, a u kasnijim razdobljima prapovijesti i crteži.

Oko 35.000. g. pr. Kr. pojavila se razvijenija vrsta čovjeka. Naziva se kromanjonac prema spilji u Francuskoj. On je bio razuman čovjek koji je proizvodio svoja oruđa i preteča je današnjeg čovjeka.

Kromanjonac je počeo ukrašavati svoja obitavališta. Životopisne crteže prikaza lova na bizone, mamute i jelene često nalazimo u mnogim spiljama u Europi, Aziji, Africi i Australiji. Takvu vrstu jednostavne umjetnosti nazivamo spiljsko slikarstvo. Od kamena i kosti životinja izrađivali su kipiće u obliku gojaznih žena s velikim oblinama. Njih nazivamo kipićima plodnosti.

Dio glave neandertalca.

(London: Prirodoslovni muzej.

Foto: Mladen Tomorad, 2007.)

Godine 1856. u dolini Neandertal u Njemačkoj otkriveni su ostaci lubanje pračovjeka koji se razlikovao od kasnijeg čovjeka. Nalaz je pobudio veliko zanimanje znanstvenika. Ta vrsta pračovjeka dobila je naziv neandertalac prema dolini u kojoj je otkriven.

Pronađi dolinu Neandertal na karti i uz pomoć interneta otkrij što se danas tamo nalazi.

Prikaz divljeg goveda iz spilje Altamira u Španjolskoj, o. 36.000. g. pr. Kr. Koje boje primjećuješ? Što misliš, odakle praljudima boje?

godina prije Krista 2,5. milijuna obluci

20

700.000 ručni klinovi

300.000 neandertalac

Prapovijest

Kipić plodnosti iz Willendorfa u Austriji, o. 28.000-25.000 g. pr. Kr.

Prikaz životinja u spilji Lascaux [Lasko] u Francuskoj, o. 17.000. g. pr. Kr. Što sve možeš zaključiti na temelju slika o životu praljudi? Čovjek ledenog doba, o. 20.000.10.000. g. pr. Kr. (Berlin: Muzej prapovijesti i rane povijesti.

Foto: Mladen Tomorad, 2011.)

Kromanjonac se zbog teških uvjeta života potkraj ledenog doba oblačio u debelu kožnu i krznenu odjeću.

Oko vrata je često nosio razne ogrlice izrađene od školjki i kosti životinja.

(Beč: Prirodoslovno-povijesni muzej.

Foto: Mladen Tomorad, 2016.)

Praljudi su potkraj starijeg kamenog doba počeli izrađivati kipiće gojaznih ženskih kipića s velikim oblinama koji su predstavljali plodnost.

Nedostatak hrane je bio stalna prijetnja praljudima pa su se gojaznost i obline vrlo cijenile.

Ponovi Objasni uzroke i posljedice U svoju bilježnicu nacrtaj tablicu koja se sastoji od dva stupca. U tablicu, u suradnji sa svojim parom, izdvoji uzroke i posljedice ranijeg kamenog doba koji su utjecali na promjene u svakodnevnom životu tadašnjeg čovjeka.

Opiši život neandertalskog pračovjeka. Kako su živjeli praljudi? Koja su pomagala koristili? Čime su se hranili?

U što su vjerovali ljudi kamenog doba? Tko su kromanjonci? Kako su praljudi ukrašavali svoja spilje? Što su kipići plodnosti i kako su izgledali?

NOVI POJMOVI Ljudi kamenoga doba vjerovali su u različite prirodne sile i pojave, dobre i zle duhove i životinje zaštitnice. Prinosili su im žrtve da ih odobrovolje i steknu njihovu naklonost jer su prirodne nepogode i nedaće smatrali posljedicama božanskoga gnjeva.

klima – podneblje; uobičajeni vremenski uvjeti svojstveni za neki kraj oblutak – oruđe od kresanog kamena

U paru protumači lentu vremena.

godina prije Krista 36.000

35.000

29.000

27.000

20.000

18.000

kipići plodonosti

6.000

10.000 razno koštano oruđe i oružje

kromanjonac

nastamba – mjesto gdje netko stanuje, kuća ili stan ručni klin – prvo pomagalo za svakojaku upotrebu od obrađenog kamena

spiljsko slikarstvo

21

Prapovijest

ČOVJEK SREDNJEG I MLAĐEG KAMENOG DOBA − početak proizvodnje hrane i prvi obrtnički proizvodi U sljedećem tekstu saznat ćeš o promjenama koje su nastupile u životu ljudi tijekom kamenog doba, kako je čovjek od lovca i sakupljača hrane postao ratar (zemljoradnik, poljodjelac) i stočar, zatim obrtnik i trgovac.

Početak trajnog naseljavanja

du tla čovjek koristio obični zašiljeni štap. Usavršavanjem oruđa izradio je prve srpove, kuke te plugove od Prestankom ledenog doba između 13.000 i 10.000 rašljastih grana drveća. Pripitomio je i svinju, govedo g. pr. Kr. nastupila su topla razdoblja. Klimatske prote ovcu. Čovjek je ubrzo počeo uzgajati domaće živomjene i naglo zatopljenje doveli su do otapanja ledetinje i od selilačkog načina života prešao je na sjedinjaka i podizanja razine mora i jezera te do nestanka lački način života. Tako je od lovca i sakupljača hramnogih šumovitih područja. Nestale su spore i trome ne postao ratar (zemljoradnik, poljodjelac) i stočar. životinje poput mamuta, spiljskog medvjeda i vunastog nosoroga, a svoja su staništa proširile brze ma- Način mljevenja zrna žita prvih nje životinje kao što su jelen i zec. Novonastala jezera ratara. ubrzo su nastanile razne vrste riba.

(Budimpešta: U novim uvjetima nastupile su promjene u životu čo- Nacionalni muzej.

Foto: Mladen vjeka. Čovjek se postupno prilagodio novim prilikama i Tomorad, 2004.) nestanku starih životinjskih vrsta. Za lov na brzu vrstu Ljudi srednjeg divljači bilo mu je potrebno novo oružje. Tako su izu- kamenog doba mljeni luk i strijela. Luk i strijela omogućili su brži i počeli su uzgajati lakši lov. U lovu je sve veću ulogu imalo i koplje. Radi žitarice. Njihovo zrno mljeli su ručno uz pomoć kamenja prikazanog na slici. lakšeg ulova ribe izumljena je udica. Sve više se koristio Istraži kako se danas uzgajaju žitarice i kako se harpun i drugi pribor za ribarenje. Čovjek je uskoro du- obrađuju. bljenjem i paljenjem debla drveta izrađivao prve čamce kako bi lakše prelazio jezera i nabujale rijeke. Čovjek je pripitomio prvu domaću životinju, psa, koji mu je po- Koštano magao u lovu. Iako je i dalje živio selilačkim (nomad- oruđe.

(Oxford: Muzej skim) načinom života, čovjek je počeo izrađivati i prve Ashmolean.

Foto: Mladen jednostavne drvene nastambe. Čovjek se morao prilagoditi novim uvjetima i počeo Tomorad, 2015.)

U kasnijem kamenom dobu ljudi su često izrađivali razno je sakupljati zrnje raznih žitarica. Sijao je sakupljeno koštano oruđe kojim su služili prilikom lova ili kao igle. Ovi zrnje u obrađenu zemlju i postupno oplemenjivao ži- primjerci otkriveni su na području jezera Fajum u Egiptu. tarice (pšenicu, ječam, proso). U početku je za obra- Pripadaju vremenu između 7000. i 5500. g. pr. Kr.

22

Prapovijest

Zemunica.

Koliba.

Uz pomoć slika nacrtaj u bilježnicu ilustracije prapovijesnih nastambi.

S promjenama uvjeta života ljudi promijenio se i njihov način stanovanja. Gradili su prve nastambe od kamena, pruća i gline, a kasnije i od obrađenog drveta.

Prvi sjedilački stanovnici gradili su nastambe u zemlji pokrivene granjem i zemljom - zemunice, nastambe od drveta, slame, trske i zemlje - kolibe i drvene kuće podignute na stupovima u vodi - sojenice.

Sojenica.

Sjedilački način života uvjetovao je promjene na čitavom prostoru Bliskog Istoka. Zalihe hrane, uzgoj životinja i obrada zemlje omogućili su povećanje zajednice. Tako su nastala veća trajna naselja – prvi gradovi. Oni su bili okruženi zidinama i jarkom radi bolje obrane od neprijatelja. Najstariji grad je Jerihon u Palestini. Drugi nešto mlađi drevni gradovi otkriveni su na prostoru Male Azije i Mezopotamije.

Ponovi Opiši promjene u čovjekovu životu prelaskom sa selilačkog na sjedilački način života. Što je omogućilo nastanak prvih gradskih naselja?

Istraži povijesne izvore a. Na temelju ilustracija u udžbeniku pismeno iznesi razlike u načinu života ljudi starijeg i mlađeg kamenog doba. Uočene razlike potkrijepi primjerima. b. Istraži kako danas izgleda grad Jerihon. Usporedi ono što si otkrio/la sa slikom Ostaci Jerihona.

Život u zajednici Tijekom kamenoga doba čovjek je postupno izrađivao sve bolja oruđa za lov i svakodnevni život. Glačao je i oštrio kamen tvrdim kamenom i pijeskom. Počeo je bušiti kamen i uvlačiti drvene drške pa su tako nastale prve kamene sjekire. Obrađivao je i kosti životinja. Pojavili su se prvi harpuni, igle, koplja, noževi i slični predmeti.

Uskoro je čovjek započeo glačati kamen finim pijeskom i pretežno od njega izrađivati razna pomagala.

Ostaci Jerihona.

Jerihon je utemeljen o. 8000. g. pr. Kr. Opiši što je prikazano lentom vremena.

13.000 g.pr.Kr prestanak ledenog doba

10.000

godina prije Krista 8000

prvi gradovi i sela sjekire od obrađenog kamena, prve nastambe izum luka i strijele i pripitomljavanje životinja

6500

5500

pojava keramike

5000

4000 prvi obrtnici i trgovci

23

Prapovijest Tadašnji ljudi živjeli su u zajednicama koje nazivamo rodovima. Muški i ženski pripadnici zajednice bili su potpuno ravnopravni. Za starješinu roda najčešće su izabirali najmudrijeg i najhrabrijeg pripadnika zajednice. Međusobno srodni rodovi činili su pleme.

Nastupila je promjena u prehrani. Čovjek je počeo pripremati hranu u posudama koje je izrađivao od gline i pekao na vatri. Posude je postupno počeo ukrašavati sitnim rezbarijama i bojenjem. To su počeci izrade keramike i lončarstva.

Keramička posuda s prikazom života u dolini Nila.

Razna oruđa od fino obrađenog kamena.

(Budimpešta: Nacionalni muzej. Foto: Mladen Tomorad, 2004.)

Zaključi što je uzrokovalo potrebu tadašnjeg čovjeka za daljnjim usavršavanjem obrade kamena.

(Pariz: Muzej Louvre. Foto: Mladen Tomorad, 2011.)

Stari Egipćani su puno prije osnutka egipatske države živjeli u dolini rijeke Nila. Rijeka im je pružala mnoge mogućnosti za život, lov i ribolov. Upravo ovakvi prizori bili su vrlo popularni te su njima često oslikavali keramičke posude u 4. tisućljeću pr. Kr. Ova posuda izrađena je između 3500. i 3200. g. pr. Kr.

Nož iz Gabel el-Araka, Egipat.

(Pariz: Muzej Louvre. Foto: Mladen Tomorad, 2011.)

Ovaj nož izrađen je između 3500. i 3200. g. pr. Kr. Vrlo oštra oštrica izrađena je okresivanjem kamenja. Na dršci noža prikazani su razni ljudski likovi. Slični prikazi često se pojavljuju u Mezopotamiji.

Unutrašnjost kolibe.

(Budimpešta: Nacionalni muzej. Foto: Mladen Tomorad, 2004.)

24

Prapovijest

Kamena posuda kulture Nagada (Naqada) II., o. 3500. – 3200. g. pr. Kr. (Zagreb: Muzej Mimara).

Drevni Egipćani već su potkraj mlađeg kamenog doba izrađivali lijepe kamene posude poput ove na slici. Posuda je izrađena tehnikom dubljenja i glačanja kamena.

Ženski kipić plodnosti.

(New York, Brooklyn: Muzej umjetnosti. Foto: Mladen Tomorad, 2003.)

Za razliku od kipića plodnosti starijeg kamenog doba ženski kipići tijekom mlađeg kamenog doba prikazuju vitke ženske likove. Ovaj primjerak otkriven je u Egiptu, a izrađen je između 3500. i 3200. g. pr. Kr.

Mijenjao se i način odijevanja. Uzgojem domaćih životinja i raznih biljaka čovjek je osigurao potrebna sredstva za izradu raznih vlakana, vune i konaca. Nastala su prva pomagala na kojima je čovjek tkao razne materijale za odjeću.

Sagledaj prošlost Opiši kako je izgledao čovjekov život u zajednici potkraj kamenoga doba. Koristeći glinamol oblikuj jedan upotrebni predmet koji mu je mogao koristiti u svakodnevnom životu.

NOVI POJMOVI keramika – predmeti izrađeni od pečene gline koliba – nastamba od drveta, slame, trske i zemlje lončarstvo – izrada predmeta od gline koji se potom peku u pećima ili na vatri pleme – zajednica više rodova rod – manje zajednice ljudi povezanih krvnim srodstvom selilački način života – način života u kojemu pojedinci ili skupine ljudi koji nemaju stalnoga boravišta, već se sele s jednoga mjesta

na drugo u potrazi za boljim životnim uvjetima sjedilački način života – način života u kojem pojedinci trajno nastanjuju neki prostor te osnivaju prva naselja; počinju se baviti ratarstvom (zemljoradnjom, poljodjelstvom) i stočarstvom sojenica – drvena kuća izgrađena na stupovima u vodi zemunica – nastamba u zemlji pokrivena granjem i zemljom

25

Prapovijest

METALNO DOBA − veliki izumi i prvi poznati narodi Život današnjeg čovjeka gotovo je nezamisliv bez poznavanja i upotrebe raznih metala. Svakodnevno smo okruženi predmetima koji su izrađeni od metala ili u svom sastavu imaju metalne dijelove. Velike promjene u životu ljudi nastale su otkrićem metala, odnosno kovina. U sljedećem tekstu saznat ćeš kada i kako je čovjek otkrio metale, zašto ih je sve koristio te kakve je posljedice to otkriće imalo na svakodnevni život tadašnjih ljudi.

Bakreno i brončano doba Pretpostavlja se da je čovjek otkrio metal traganjem i kopanjem za boljim i čvršćim komadima kamena.

Prvi metal koji je otkrio bio je bakar. U komadima kamena iskopanima u prvim rudnicima nalazila se bakrena ruda koja se u dodiru s vatrom lako i brzo topila. Metalno doba započelo je sredinom 4. tisućljeća pr. Kr. jer se tek tada ustalila upotreba bakra u svakodnevnom životu. No ljudi su se prvi put s bakrom na Bliskom Istoka i u Srednjoj Europi susreli mnogo prije tog vremena. Metali su se počeli koristiti zbog veće čvrstoće i lakšeg oblikovanja taljenjem i lijevanjem u kalupima. Razdoblje u kojemu je čovjek izra- Brončana kolica koja vuku dvije ptice. đivao predmete od bakra nazivamo bakreno doba.

(Beč: Prirodoslovno-povijesni muzej. Foto: Mladen Tomorad, 2016.)

U 2. tisućljeću pr. Kr. u mjestu Glasinac kod Sarajeva nalazilo se središte jedne od najvažnijih srednjoeuropskih kultura brončanog doba. Među brojnim nalazima izdvajaju se ova kolica.

Kroz razgovor s učiteljem/com otkrij za što se danas koriste bakar i bronca. Od bakrene žice oblikuj neki predmet.

Bakrena sjekira iz Mađarske, o. 5000. – 4500. g. pr. Kr. (Kopenhagen: Nacionalni muzej. Foto: Mladen Tomorad, 2014.)

Željezno doba

U potrazi za bakrom ljudi su ubrzo otkrili i kositar.

Miješanjem bakra i kositra dobili su broncu. Ona je zbog veće čvrstoće bila mnogo pogodnija za uporabu.

Uskoro su ljudi otkrili i plemenite metale zlato i srebro. Razdoblje u kojemu je čovjek izrađivao predmete od bronce nazivamo brončano doba.

Potkraj 2. tisućljeća pr. Kr. narodi na prostoru Male Azije otkrili su način kako taliti metale za koje je potrebna visoka temperatura. Nastale su prve talionice. Njihovo otkriće omogućilo je dobivanje željeza iz željezne rude. U pećima se željezna ruda miješala s ugljenom, a vatra se pojačavala strujanjem zraka kroz otvor ili mjehovima. Visoka temperatura otapala je

26

Prapovijest Razni željezni predmeti ranog željeznog doba iz Hallstatta [Halštata] u Austriji, prva polovica 1. tisućljeća pr. Kr. (Berlin: Muzej prapovijesti i rane povijesti. Foto: Mladen Tomorad, 2011.)

Hallstatt je najstarije nalazište željeznog doba u Europi. Ondje je otkriveno groblje s bogatim nalazima raznih metalnih predmeta.

U paru raspravi i zaključi zašto su se ljudi pokapali sa željeznim predmetima.

željeznu rudu i dobivalo se taljeno željezo. Iz njega su se u kalupima izrađivali razni predmeti svakodnevne upotrebe. Razdoblje u kojemu je čovjek izrađivao predmete od željeza nazivamo željezno doba.

Istraži povijesne izvore a. Do sada si se u udžbeniku susreo s više vrsta pisanih izvora. Izaberi i izdvoji jedan izvor za koji smatraš da najbolje opisuje starije kameno doba, mlađe kameno doba i metalno doba. Objasni razloge svog izbora. b. Pogledaj poveznicu Doba metala i nadopuni informacije koje nisi našao u udžbeniku. [https://www.youtube.com/watch?v=3DsgmWkERlM]

Smjesti u prostor i vrijeme U svoju bilježnicu nacrtaj lentu vremena prapovijesnog doba, obilježi trajanje starijeg i mlađeg kamenog doba te metalnog doba. Posebno istakni ključna obilježja svakog doba.

Kelti Tijekom željeznoga doba pojavili su se prvi poznati narodi u Europi. Najvažniji narod željeznoga doba bili su Kelti. Oni su prvi počeli upotrebljavati željezo i usavršili su način dobivanja metala. Izrađivali su različite predmete svakodnevne upotrebe (posuđe, Karta 2. Širenje kulture kasnijega željeznog doba

Područje keltskog utjecaja oko 200. g. pr. Kr. Latenska kultura Glavni pljačkaški prodori i djelomično naseljavanje Keltski prodori na Iberski poluotok (600. - 250. g. pr. Kr.)

ATLANTSKI OCEAN

Keltski prodori u Britaniju i Irsku

Hallstat

La Téne

600. - 250. pr. Kr.

oko 300. pr. Kr.

oko 325. pr. Kr.

C Rim

387. pr. Kr.

o rn

more Na temelju donje lente vremena otkrij kada počinje i do kada traje metalno doba.

oko 280. pr. Kr.

godina prije Krista 6000. g. pr. Kr.

3900.

3500.

2200.

1200.

o. 650.

500.

120.

Kelti

otkriće bakra

pojava pisma (Egipat, Mezopotamija) početak bakrenog doba; kotač, kola

početak početak željeznog pojava brončanog doba; prve talionice novca doba

27

Prapovijest noževe, oružja, oklope) kao vrsni poznavatelji umijeća lijevanja metala. Kako bi lakše orali tvrdu zemlju, umetali su metalne dodatke na vrhove plugova. Prvi su izrađivali keramičko posuđe na lončarskom kolu.

Bavili su se obrtom, trgovinom, ratarstvom i stočarstvom. Živjeli su na prostoru današnje Srednje i Zapadne Europe. Na prijelazu iz 5. u 4. stoljeće pr. Kr. proširili su se gotovo čitavom Europom od Britanije i Irske do Male Azije.

Otkriće i uporaba metala snažno su utjecali na život ljudi. Potkraj kamenoga doba i početkom metalnog doba pojavio se veći broj stalnih naselja. Uz ratare i stočare pojavili su se obrtnici koji su izrađivali predmete od metala, kože i keramike. Oni su proizvodili višak robe. Stoga su se pojavili prvi trgovci koji su robu isprva razmjenjivali. Od kraja 7. stoljeća pr. Kr. robu su prodavali za novac. Iz skupine obrtnika i trgovaca s vremenom se izdvojio sloj bogatijih ljudi.

Oni su često pokapani s nakitom, oruđem i oružjem.

Brončani mač iz Mesenije (Grčka), 15.-14. st. pr. Kr. (Atena: Nacionalni arheološki muzej. Foto: Mladen Tomorad, 2016.)

Raznovrsni predmeti kasnijeg željeznog doba iz mjesta La Tène [La Ten] u Švicarskoj.

(Berlin: Muzej prapovijesti i rane povijesti. Foto: Mladen Tomorad, 2011.)

La Tène je najvažnije nalazište kasnijeg željeznog doba u Europi. Ondje su pronađeni brojni ostaci keltskog oružja i predmeti svakodnevne upotrebe.

Život ljudi u metalno doba Ljudi su u početku živjeli u manjim skupinama – rodovima. Članovi roda zajednički su se brinuli o proizvodnji hrane i odjeće, gradnji nastamba i sl. Na čelu zajednice bili su ugledni predstavnici – rodovski prvaci ili starješine. Udruživanjem više rodova u plemena izdvojili su se najistaknutiji i najbogatiji predstavnici rodova koji su postali plemenski poglavari.

Tijekom metalnog doba nastale su prve države – manje države, gradovi država i veće države – kraljevstva.

Najstarije države nastale su na prostoru plodnih rijeka Eufrata i Tigrisa (Mezopotamija) te Nila (Egipat) još sredinom 4. tisućljeća pr. Kr. Tijekom narednih stoljeća nastale su brojne nove državne zajednice na cijelom prostoru Bliskog Istoka i Sredozemlja. Na sjevernim prostorima Srednje i Zapadne Europe brojni narodi i dalje su živjeli u plemenskim zajednicama.

28

Ponovi Tko je bio najvažniji narod željeznoga doba i po čemu je bio poznat?

Kako su otkriveni prvih metali?

Navedi metale redom kako su otkrivani i povijesna razdoblja kojima su dali nazive.

Kako je čovjek obrađivao metale?

Kako je otkriće metala promijenilo svakodnevni život ljudi?

Prepoznaj promjene Istraži postoje li danas ljudi koji se bave obradom metala. Koje su sličnosti, a koje razlike obrade metala u metalno doba i sada?

Sagledaj prošlost U paru razmijenite mišljenje i zajednički objasnite važnost pojave metalnog doba.

Prapovijest

PRAPOVIJESNA BAŠTINA NA HRVATSKOME POVIJESNOM PROSTORU U sljedećem tekstu upoznat ćeš život ljudi u starijem i mlađem kamenom dobu na hrvatskome povijesnom prostoru. Vidjet ćeš kako se društvo razvijalo na primjeru života krapinskog pračovjeka do nastanka teritorijalne zajednice u metalno doba (Vučedolska kultura, Iliri i Kelti).

Krapinski pračovjek Najvažnije nalazište starijeg kamenog doba u Hrvatskoj otkriveno je u blizini Krapine. Tijekom ljeta 1899. g. učitelj Josip Rehorić primijetio je neobičan nalaz pepela ispod naslaga pijeska u spilji na Hušnjakovom brdu pokraj Krapine u blizini rijeke Krapinice. Ubrzo je svoje otkriće dojavio znanstveniku Dragutinu Gorjanoviću-Krambergeru koji je potom započeo iskapanja. Nakon završenih prvih iskopavanja (1899.-1905.) utvrđeno je otkriće jednog od najvažnijih nalazišta neandertalskog pračovjeka u Europi – krapinskog pračovjeka.

Krapinski pračovjek pojavio se oko 130.000. g. pr.

Kr., a vjerojatno je izumro u vrijeme nestanka neandertalskog čovjeka oko 28.000. g. pr. Kr. Tijekom dugogodišnjih istraživanja pronađeni su ostatci stotinjak praljudi različite dobi (brojni zubi, lubanje i kosti), mnogo oruđa od kresanog kamena, razna strugala, šiljci, svrdla, sjekire itd. Nalazi brojnih kostiju velikih i srednjih životinja (npr. jelena, bizona, konja, nosoroga, mamuta) upućuju na to da su neandertalci iz Krapine sustavno lovili ili sakupljali strvine uginulih životinja. Novija istraživanja pronađenih kostiju ukazuju na veliku spretnost u lovu tadašnjeg čovje-

Obitelj krapinskog pračovjeka.

Glava krapinskog pračovjeka.

(London: Prirodoslovni muzej. Foto: Mladen Tomorad, 2007.)

(Foto: Mladen Tomorad, 2012.)

Analizirajući sliku obitelji promisli o životnim uvjetima i potrebama tadašnjih ljudi.

29

Prapovijest

Život ljudi na hrvatskom povijesnom prostoru tijekom srednjeg i mlađeg kamenog doba Tijekom srednjeg i mlađeg kamenog doba ljudi su na hrvatskom povijesnom području razvili prve kulture. Živjeli su u plodnim nizinama rijeka i uz obale Jadranskog mora. Na nizinskom području često su se bavili ratarstvom i stočarstvom te su proizvodili predmete od keramike. Uz obalu Jadranskog mora živjeli su od ribolova i uzgoja sitne stoke (ovaca i koza). Često su živjeli u sojenicama ili kolibama izrađenim od šiblja, blata i drveta. Nepoznati stanovnici hrvatskog povijesnog prostora razvili su brojne kulture koje se odlikuju različitim oblikovanjem keramičkih predmeta.

Vindija Punikve Krapina Pepalane Veternica Zagreb Velika Gorica Ku pa Dalj Sav Vučedol a Donja Dolina Sa Sopot va Ripač a

av

Dr

av

Dun

ka koji je imao pristup mesu životinje odmah nakon što je ona uginula. Nedostatak biljnih ostataka ne omogućuje točno utvrđivanje kojim su se biljkama prehranjivali. U spilji se na ognjištu neprestano održavala vatra kojom se održavala toplina, osiguravala svjetlost, plašile neprijateljske životinje i kuhala hrana. Oko ognjišta su se vjerojatno okupljali muški i ženski članovi zajednice. Veliki mozak neandertalskog pračovjeka ukazuje na mogućnost da su se služili i govorom ili nekom vrstom zvukovne komunikacije.

Brojne kosti neandertalca iz Krapine jako su razlomljene te pune porezotina. Stariji istraživači tumačili su nalaz oštećenja na kostima kao dokaz da su u sklopu svojih vjerovanja pripadnici zajednice pribjegavali ljudožderstvu. Suvremena istraživanja pokazala su da su brojna oštećenja rezultat slijeganja zemljišta.

Ostala je otvorena i mogućnost ukopa pripadnika zajednice nakon što je s njegovih kosti odstranjeno meso, mišići i tetive. U svakom slučaju neandertalski je čovjek pokapan s oruđem, jednostavnim nakitom i vijencima od cvijeća.

Ponovi

Nezakcij Romualdova pećina Lopar Šandalja

Smilčić

a

tin

Starije kameno doba Mlađe kameno doba Bakreno doba Brončano doba Kultura žarnih polja Željezno doba

Istraži povijesne izvore Uz pomoć interneta istraži dostignuća suvremenih istraživanja o Krapini i napiši sastavak.

Krka Danilo

Ce

Koje je najvažnije nalazište pračovjeka u Hrvatskoj?

Na povijesnoj karti pronađi položaj naselja pokraj kojeg je otkriveno najstarije nalazište neandertalskog pračovjeka.

Po čemu su osobito važni nalazi otkriveni u Hušnjakovu brdu?

Opiši život krapinskog pračovjeka.

Usporedi naučeno s opisom života pračovjeka u drugim krajevima svijeta.

Grapčeva spilja Markova spilja etva Ner

Karta 3. Prapovijesna nalazišta na tlu Hrvatske Prouči kartu i zaključi u kojem se dijelu Hrvatske nalazi najviše prapovijesnih nalazišta.

Sagledaj prošlost Kroz razgovor s učiteljem/učiteljicom i ostalim učenicima objasni važnost otkrića krapinskog pračovjeka.

Uz pomoć donje lente vremena otkrij kada se pojavljuje keramika i odgovori u čemu je njezina važnost. godina prije Krista 130.000. g. pr. Kr. krapinski pračovjek

30

28.000. neandertalac iz Vindije

18.000.

13.000.

10.000.

prestanak ledenog doba razno koštano oružje i oruđe

6000.

sjekire od obrađenog kamena, prve nastambe otkriće bakra

5500.

pojava keramike

5000.

Prapovijest

Život ljudi tijekom metalnog doba Vučedolska kultura

Ponovi Opiši način života ljudi na hrvatskom povijesnom prostoru tijekom kasnijega kamenog doba.

Kojim gospodarskim djelatnostima su se bavili?

Na prijelazu iz mlađeg kamenog doba u metalno doba između planinskog lanca Karpata, Jadranskoga mora i Alpa prostirala se vučedolska kultura. Dobila je naziv prema lokalitetu Vučedol kraj Vukovara u kojem je tijekom bakrenoga doba živjelo oko 3000 stanovnika. Pripadnici ove kulture živjeli su u naseljima smještenim uz obale rijeka ili na obrocima brdovitog i planinskog krajolika. U početku su živjeli u kolibama, a kasnije su počeli izrađivati gradine i sojenička naselja na obalama rijeka i jezera. Nastambe su bile izrađene od kolaca i šiblja koji su obloženi blatom. U unutrašnjosti kuća bilo je smješteno i maleno ognjište, žrtvenici, a pronađene su i podzemne ostave za spremanje hrane. U Vučedolu je pronađeno oružje od glačanog kamena, kosti, posuđe te kalupi za lijevanje bakrenih sjekira. Posuđe tamne boje izrađivano je u raznovrsnim oblicima: zdjele, zdjelice na četiri nožice, jajoliki lonci, krušne peći. Vrlo je važan i nalaz vučedolskog kalendara kojim su pripadnici ove kulture određivali vrijeme.

Smjesti u prostor i vrijeme U svoju bilježnicu nacrtaj tablicu sa stupcem vrijeme i prostor te upiši prapovijesna nalazišta na tlu Hrvatske.

Objasni uzroke i posljedice U suradnji sa svojim parom izdvoji uzroke i posljedice razvoja prvih kultura na hrvatskom povijesnom području.

Keramička posuda.

Vučedol, 3. tisućljeće pr. Kr. (Zagreb: Arheološki muzej. Foto: Mladen Tomorad, 2016.)

Keramička posuda. Vučedol, 3. tisućljeće pr. Kr.

Pronađeni nalazi iz Vučedola daju cjelovit povijesni prikaz razvoja obrade metala u 3. tisućljeću pr. Kr. Na keramičkoj posudi pronađenoj na području Vučedola, Otkrivena je najstarija ljevaonica bronce i hram potzv. Vučedolskom kalendaru, prema nepotvrđenom svećen bogu ljevarstva. Novija istraživanja arheologa objašnjenju arheologa prikazana je podjela godine na četiri godišnja doba razdijeljenih u 12 polja, odnosno tjedne. dokazala su da se vučedolska golubica koristila u Prema tom objašnjenju, godina je započinjala početkom vjerskim postupcima koje je predvodio mjesni vrač. proljeća, označenog Suncem, a cijeli kalendar se temeljio na Vjerski su postupci bili posvećeni bogu vatre i obrapromatranju zvijezda i zviježđa Orion. Što misliš zašto se kalendar u 3. tisućljeću pr. Kr. temeljio de metala koji ima ista obilježja kao kasniji grčki bog vatre Hefest. na promatranju zvijezda?

(Vučedol: Muzej vučedolske kulture. Foto: Nenad Tomorad, 2018.)

godina prije Krista 4000. prvi obrtnici i trgovci

3500. bakreno doba kotač, kola

3000.

vučedolska kultura

2300.

2200.

brončano doba vinkovačka kultura

1600.

750.

400.

početak željeznog doba

doseljavanje Kelta na hrvatski 31prostor

Prapovijest kultura brončanog doba na tlu Hrvatske je vinkovačka kultura. Dobila je ime po Vinkovcima, gdje su otkriveni prvi njezini nalazi. Potkraj brončanog doba u sjevernoj se Hrvatskoj proširila kultura čiji su predstavnici spremali pepeo svojih pokojnika u glinene posude. Najvažnija su nalazišta otkrivena oko Zagreba i Velike Gorice i u Dalju.

Idol (vjerski kipić), Dalj, 16.-14. st. pr. Kr. (Zagreb: Arheološki muzej.

Foto: Mladen Tomorad, 2016.)

„Golubica“. Vučedol, 3. tisućljeće pr. Kr. (Zagreb: Arheološki muzej. Foto: Mladen Tomorad, 2016.)

Najpoznatiji nalaz pronađen u Vučedolu posuda je u obliku ptice poznata pod nazivom vučedolska golubica. Otkrivena je u arheološkim iskapanjima 1938. g. i otada se čuva u Arheološkom muzeju u Zagrebu.

Tijekom godina uvriježilo se mišljenje da posuda prikazuje golubicu. Tek je nedavno dokazano da je zapravo riječ o jarebici. U rujnu 2002. g. arheolozi su pronašli ostatke još jedne slične posude.

Ponovi Što znaš o vučedolskoj kulturi? Gdje se sve prostirala?

Kako je izgledao život ljudi na prostoru Vučedola?

Opiši izgled vučedolske golubice i navedi za što se mogla upotrebljavati.

Istraži povijesne izvore Istraži na mrežnoj stranici [https://vucedol.hr/] zanimljivosti i izdvoji nekoliko predmeta koji ilustriraju (opisuju) način života stanovnika Vučedola.

Sagledaj prošlost Kroz razgovor s učiteljem/učiteljicom i ostalim učenicima objasni važnost i utjecaj pojave metalnog doba na svakodnevni život.

Zbog prodora i naseljavanja novih plemena nastale su tijekom brončanog doba velike promjene. Proširila se upotreba metala u svakodnevnom životu. Najvažnija

32

Narukvica, Bilje, o.

1000.-800. g. pr. Kr. (Beč: Prirodoslovni-povijesni muzej. Foto: Mladen Tomorad, 2016.)

Ponovi Koja je najvažnija kultura brončanog doba na tlu Hrvatske?

Gdje su otkrivena najvažnija nalazišta brončanog doba u Hrvatskoj?

Prvi starovjekovni narodi na tlu Hrvatske Tijekom željeznog doba pojavili su se prvi poznati narodi na tlu Hrvatske. Bili su to Kelti i Iliri. Kelti su naselili hrvatski prostor u 4. stoljeću pr. Kr. Živjeli su na području sjeverno od Save i Kupe. Sa sobom su donijeli lončarsko kolo i umijeće kovanja novca.

Njihova naselja bila su utvrđena nasipima i jarcima.

Bavili su se stočarstvom, ratarstvom, lovom, ribolovom, obrtom i trgovinom.

U Istri su živjeli Histri, narod nepoznatog podrijetla. Iliri su živjeli na prostoru južno od rijeke Save i Kupe. Najvažniji ilirski narodi bili su Liburni koji su živjeli između Raše i Krke, Japodi koji su obitavali na području Like i Delmati koji su se smjestili između

Prapovijest Drava Sava

Ku

pa

Segestika

Raš a

HISTRI

Metul IB

Dr

ava

Sava

SKORDISCI

JAPODI U

R

a

L

PANONCI

N

Dr in

Nezakcij

av Dun

TAURISCI

I

Dunav

Krka

DELMATI Delminij Salona Tragurij Epetij

an

sk

o

Drina

Ja

dr

Isa

Far

Korkira Melajna

m

or

Epidaur

ARDIJEJCI

e Va rd

ar

Grčke kolonije i naselja Važnija ilirska i keltska naselja

Karta 4. Prvi starovjekovni narodi na tlu Hrvatske Prouči kartu i otkrij koji su današnji gradovi na području Hrvatske bili grčke kolonije i naselja, a koji ilirska i keltska naselja.

Krke i Cetine. Ilirski grobovi bogati su nalazima nakita od bronce i jantara, oruđa, oružja i keramike.

Svakodnevni život Ilira uvelike je ovisio o prirodnim uvjetima u kojima su živjeli. Jedni su bili pretežno zemljoradnici, a kod drugih je prevladavalo stočarstvo.

Neki su se više bavili trgovinom ili su bili vješti obrtnici. U područjima bogatim rudama glavne su djelatnosti bile rudarstvo i obrada metala. Stanovnici uz obalu Jadranskog mora bili su vješti brodograditelji i pomorci. Bavili su se trgovinom na moru i pljačkali su tuđe trgovačke brodove. Gusarstvo je bilo vrlo unosno zanimanje. Pojedini ilirski narodi bili su zloglasni gusari koji su plovili na malim i brzim lađama.

Iliri su živjeli u utvrđenim naseljima - gradinama. Podizali su ih na teško pristupačnim prirodnim uzvisinama i utvrđivali najčešće jednim ili više obrambenih

zidova. Bili su i vješti ratnici. Ilirsko se društvo temeljilo na manjim zajednicama ljudi povezanih krvnim srodstvom. Različiti su životni uvjeti stvorili različite običaje među Ilirima. Pojedini Iliri, poput Japoda, običavali su se tetovirati. Iliri su pili i medovinu. O nekim se Ilirima pripovijeda da su prinosili ljudske

Keramičke perle s tri lica, Prozor, 8.-6. st. pr. Kr. (Zagreb: Arheološki muzej. Foto: Mladen Tomorad, 2016.)

33

Prapovijest

Japodska kapa.

Gradina Kompolje kod Otočca.

(Zagreb: Arheološki muzej. Foto: Mladen Tomorad, 2016.)

žrtve. Tijekom 1. tisućljeća pr. Kr. preko ilirskog teritorija bila je razvijena trgovina jantarom. Jantarski put protezao se od obala Jadrana do sjevernih krajeva Europe.

Iliri su vjerovali u brojne nadnaravne sile koje upravljaju sudbinom ljudi, u tajnovite i moćne bogove te u čarobnu moć predmeta koji mogu odvratiti od pogibelji. Rašireno je bilo i vjerovanje da je zlim pogledom moguće naškoditi ljudima, životinjama i stvarima.

Smjesti u prostor i vrijeme Uz pomoć zemljovida odredi prostor na kojem su živjeli Kelti. Imenuj ilirske narode i pokaži na zemljovidu prostore na kojima su obitavali.

Sagledaj prošlost U suradnji sa svojim parom razgovaraj o zanimanjima kojima su se bavili Iliri. Ženska glava od jantara iz grobnice u Kampolju kod Otočca.

(Zagreb: Arheološki muzej. Foto: Mladen Tomorad, 2016.)

Ponovi Kako se zovu prvi poznati narodi na hrvatskom prostoru? U kakvim su naseljima živjeli i gdje su ih običavali graditi? Što znaš o običajima i vjerovanjima Ilira?

34

NOVI POJMOVI gradina – stalno, utvrđeno naselje podignuto na uzvisini jantar – žuta, crvena ili smeđa smola prastaroga crnogoričnoga drveća, služi za izradu nakita

3

Kulture i civilizacije starog Istoka

Stari vijek započinje otkrićem pisma tijekom prve polovice 4. tisućljeća pr. Kr. (između 3900. i 3500. g. pr. Kr.), a završava raspadom Zapadnog Rimskog Carstva 476. g. Kroz prošlost starog vijeka upoznat ćeš brojne nove narode: Egipćane, Sumerane, Akađane, Babilonce, Asirce, Perzijance, Židove, Feničane, Grke, Ilire, Etruščane, Italike, Rimljane, Germane i Hune. Svaki od ovih naroda razvio je vlastitu državu, vjeru, umjetnost i kulturu.

U sljedećoj temi upoznat ćeš prve ljudske civilizacije koje su se razvile na prostoru starog Istoka. To su države najstarijih pisama, zakona, novih vjera i mnogih drugih kulturnih i znanstvenih dostignuća.

NAKON UČENJA I PROUČAVANJA SLJEDEĆIH TEMA MOĆI ĆEŠ: • Opisati društveni život u državama uz rijeke Tigris, Eufrat i Nil s posebnim osvrtom na razvoj pravnih pravila; • Objasniti pojavu proizvodnje hrane, obrta, trgovine i novca u starome vijeku; • Objasniti kako su pismo i znanost u starome vijeku promijenili život ljudi te kako su oružja i prijevoz postali izravna ratna i osvajačka sredstva; • Obrazložiti proces stvaranja i širenja države, državno uređenje i upravljanje državom u starome vijeku; • Razlikovati umjetnost oblikovanja predmeta svakodnevne upotrebe u ranim civilizacijama; • Protumačiti važnost religije u starome svijetu.

Kulture i civilizacije starog Istoka

DRUŠTVO I SVAKODNEVICA STAROG EGIPTA I MEZOPOTAMIJE

Ni

l

Ind

ris

rat

Euf

Tig

Hoa

ngh

o

Prisjeti se što si naučio/la o životu ljudi u prapovijesti. Rane ljudske civilizacije nazivaju se civilizacijama prvih pisama. Prava, pisana povijest čovječanstva počinje stvaranjem prvih država i uređenih društava koje su se razvile u dolinama velikih rijeka. U sljedećem tekstu saznat ćeš mnoštvo zanimljivosti i novih informacija o društvu i svakodnevnom životu u Egiptu i na prostoru Mezopotamije.

e

gtz

Ganges

Yan

Karta 5.

Civilizacije prvih pisama Egipat Židovi Feničani

Zemljopisni položaj najstarijih civilizacija starog Istoka

Mezopotamija Perzija Indija Kina

Prouči kartu i opiši uvjete života i djelatnosti koje su se razvijale uz velike rijeke.

Afrike u dolini rijeke Nila. Sjeveroistočno od Egipta smještena je Mezopotamija, područje omeđeno velikim rijekama Eufratom i Tigrisom. Njome su neRane ljudske civilizacije razvile su se na prostoru sta- prestano prolazili brojni ratnički narodi (najvažniji su rog Istoka. Nazivamo ih civilizacijama prvih pisama Sumerani, Akađani, Babilonci i Asirci) i u plodnim jer su se u njihovim društvima razvila prva pisma. nizinama osnivali svoje države. U planinskim i puStaroegipatska država, jedna od najstarijih ljudskih stinjskim područjima Iranske visoravni svoju su držacivilizacija, nastala je u pustinjskom prostoru sjeverne vu razvili Perzijanci.

36

Kulture i civilizacije starog Istoka

Ponovi KRALJ

Pogledaj povijesnu kartu i pronađi najrazvijenije civilizacije starog Istoka. Što misliš, zašto su se te kulture razvile upravo na tim područjima?

SVEĆENICI ČINOVNICI I VOJNICI

Smjesti u prostor i vrijeme

OBRTNICI I SELJACI

a. Pomoću karte odredi i napiši u svoju bilježnicu koje se države danas nalaze na prostoru prvih civilizacija. b. Uz pomoć lente vremena na dnu stranice kroz razgovor s učiteljem/učiteljicom i ostalim učenicima objasni uzroke i vremensko razdoblje u kojem su se razvile najvažnije civilizacije prvih pisama.

ROBOVI

Društveni slojevi u državama starog Istoka

govih kraljica. Često su se na vlasti izmjenjivale pojedine vladarske obitelji koje nazivamo dinastijama.

Tijekom više od tri tisuće godina Egiptom je vladalo više od trideset dinastija. Volju vladara provodili su činovnici ili službenici, svećenici i vojnici. Niže slojeve društva činili su obrtnici i seljaci. Najniže slojeve činili su robovi.

Prepoznaj promjene Sada, kada si saznao za pojavu pisma, možeš li zaključiti što se s vremenom promijenilo, a što ostalo isto kada je u pitanju upotreba pisma?

Društveno uređenje naroda starog Istoka Narodi starog Istoka bili su podijeljeni na staleže. Na čelu države nalazio se neograničeni vladar koji je vladao uz pomoć moćnog svećenstva i vojske. Njima su bili podređeni seljaci, obrtnici i trgovci. Seljaci su obrađivali zemlju, kopali kanale za navodnjavanje te uzgajali razne životinje. Obrtnici su izrađivali raznovrsne uporabne predmete koje su samostalno razmjenjivali ili uz pomoć posrednika – trgovaca. Robovi su bili najniži sloj društva koji nije imao nikakva prava te nisu slobodno mogli raspolagati svojim životom.

U robovski položaj dolazilo se na različite načine, a najčešće zarobljavanjem u ratu ili zbog zaduženosti. U Egiptu robova je bilo jako malo, a u drugim državama robovski položaj bio je mnogo učestaliji.

Egipatski kralj (faraon) Ramzes II. za kosu drži svoje neprijatelje.

Na čelu egipatske države nalazio se kralj – faraon.

On je bio gospodar života i smrti svih starih Egipćana. Vlast faraona bila je nasljedna. Najčešće ga je nasljeđivao najstariji sin, a ponekad i jedna od nje-

(Kairo: Egipatski muzej.)

Likovi egipatskih faraona nerijetko su prikazivani znatno veći od svojih podanika i neprijatelja. Tako su stari Egipćani prikazivali neograničenu vlast kraljeva koja im je davala pravo da raspolažu životom i smrti svojih podanika.

godina prije Krista 4000. g. pr. Kr. Egipat

3500.

Sumerani

2000.

1900.

1000.

612.

586.

539.

330.

30.

Asirci Babilonci Židovi

Perzijanci

37

Kulture i civilizacije starog Istoka

Kraljica Nefertiti.

Berlin: Egipatski muzej.

Kraljica Nefertiti (13. stoljeće pr. Kr.) zajednički je dijelila vlast s mužem, faraonom Amenhotepom IV. Ekhnatonom (14. stoljeće pr. kr.). Njezino poprsje prikazano na slici smatra se jednim od najljepših umjetničkih djela starih Egipćana. Otkrivena je 1912. g. u Amarni, jednom od ondašnjih glavnih gradova.

U Mezopotamiji društvo je bilo podijeljeno na vladajući sloj ratnika i svećenika, slobodnih seljaka i ovisnih ljudi koji su radili na imanjima bogatih zemljoposjednika i svećenstva. Na dnu društvene ljestvice nalazili su se robovi. Njih su uglavnom činili ratni zarobljenici. Tijekom 2. i 1. tisućljeća pr. Kr. na čelu brojnih država nastalih u Mezopotamiji, na istočnoj obale Sredozemlja i u Maloj Aziji bio je kralj koji je imao neograničenu moć nad svojim podanicima. Vladao je uz pomoć upravitelja u pokrajinama, ratnika i svećenstva.

Sumerski svećenik.

(New York: Metropolitanski muzej umjetnosti. Foto: Mladen Tomorad, 2005.)

Mnogobrojni svećenici obavljali su vjersku službu u zgradama posvećenim raznim božanstvima, ali i na vladarevu dvoru. U školama u vjerskim zgradama svećenici su obrazovali više slojeve društva.

Pisar.

(Pariz: Muzej Louvre. Foto: Mladen Tomorad, 2011.)

Brojni činovnici provodili su volju kraljeva. Viši činovnici obavljali su upravne poslove na vladarevu dvoru, u pokrajinama i gradovima. Za svoje su usluge nagrađivani zemljom i raznim drugim dobrima (npr. raskošnim palačama, plemenitim metalima i drugim luksuznim predmetima).

Otkrij i napiši kakav su položaj uživali pisari u starom Egiptu.

38

Asirski vojnici.

(New York: Metropolitanski muzej umjetnosti. Foto: Mladen Tomorad, 2005.)

Asirija je bila strogo uređena vojnička država u kojoj su vojnici igrali vrlo veliku ulogu. Oni su širili moć države.

Za svoje su usluge nagrađivani posjedima i raznovrsnom robom. Asirska država je tijekom prve polovice 7. stoljeća vladala gotovo cijelim područjem Mezopotamije, istočne obale Sredozemlja i Egiptom.

Kulture i civilizacije starog Istoka

Svakodnevni život u drevnom Egiptu Život drevnih Egipćana bio je u najvećoj mjeri usko vezan uz obavljanje raznih gospodarskih djelatnosti koje su im osiguravale život. Obrada zemlje, kopanje kanala za navodnjavanje, uzgoj žitarica (pšenica, ječam) te raznih vrsta voća i povrća bili su temelj života Egipćana.

Maketa egipatskog seljaka koji ore zemlju.

(London: Britanski muzej. Foto: Mladen Tomorad, 2011.)

Seljaci su činili većinu stanovništva država starog Istoka. Obrađivali su zemlju, brinuli se o usjevima te uzgajali stoku. Dobivene prehrambene proizvode često su spremali u posebna spremišta. Zbog vrlo plodne muljevite zemlje koja je davala i nekoliko uroda godišnje Egipat je tijekom starog vijeka smatran žitnicom Sredozemlja.

Svečanost poplave Nila.

Prikaz potječe iz Italije, o. 80. g. pr. Kr. (Berlin: Muzej starina. Foto: Mladen Tomorad, 2011.)

IZVOR

Asirski zarobljenici. Prikaz s kraljevske palače kralja Sargona II. u Khorsabadu. 8. – 7. stoljeće pr. Kr. (London: Britanski muzej. Foto: Mladen Tomorad, 2011.)

Pokoreno stanovništvo često je pretvarano u roblje koje se i prodavalo. Asirci su kao neumoljivi ratnici na svojim slikama često prikazivali protivnike koje su pretvarali u robove nakon što su ih zarobili u ratnim pohodima.

U 5. stoljeću pr. Kr. Egipat je posjetio grčki povjesničar Herodot. On je opisao život, povijest i vjeru starih Egipćana: Egipat je sve donde dokle Grci dolaze svojim brodovljem za Egipćane moru oteta zemlja i dar rijeke, te da su i krajevi iznad toga jezera što se protežu još tri dana plovidbe, iako o njima ništa slično nisu govorili, isto takva zemlja. Priroda je egipatske zemlje ovakva: ako joj se približavaš s mora i još si dan puta udaljen od kopna, pa ako spustiš u more olovni uteg, podići ćeš mulj i to s dubine od jedanaest hvati. To je dokaz da rijeka sve dotle nanosi zemlju. Herodot, Povijest, II.5.

Ponovi

Sagledaj prošlost

Kako je bila uređena država na starom Istoku?

Koje osnovne društvene skupine tvore društva starog Istoka?

Uz pomoć Herodotovog pisanog izvora i karte odgovori kakve su uvjete za život imali stari Egipćani s obzirom na geografski položaj Egipta? Nacrtaj u bilježnicu ilustraciju prema ovom izvoru.

39

Kulture i civilizacije starog Istoka Prikaz egipatskih poljodjelskih poslova iz grobnice Onsua, 15. stoljeće pr. Kr. (Pariz: Muzej Louvre. Foto: Mladen Tomorad, 2011.)

Zemlja se orala jednostavnim vrstama pluga i okopavala motikom s dugim drvenim oštricama. Nakon završetka oranja i pripreme zemlje uslijedilo je sijanje, odnosno bacanje sjemenja koje je potom uz pomoć stoke utiskivano u zemlju. Nakon nekoliko mjeseci, tijekom žetve, snopovi žitarica rezani su jednostavnim srpom izrađenim od drveta s oštricom od kremena ili bronce. Po završetku žetve snopovi su se prenosili magarcima ili bikovima do žitnice gdje se zrno odvajalo od stabljike gnječenjem i uz pomoć sita.

Usporedi poljodjelske poslove iz starog Egipta s poljodjelskim poslovima danas.

U paru razmjeni što je slično, a što različito.

Godišnje poplave Nila nanosile su veliku količinu plodnoga mulja koji je obogaćivao polja i omogućavao uzgoj raznih žitarica i različitoga voća i povrća.

Seljaci su uz uzgoj raznih vrsta žitarica uzgajali povrće (grašak, grah, leća, krastavci, poriluk i luk) i voće (grožđe, datulje, smokve, lubenice). Zbog potrebe za mesom bavili su se i stočarstvom. Uzgajale su se razne vrste domaćih životinja (goveda, ovce, koze, svinje, guske, patke i golubovi), a u ribnjacima razne vrste riba.

Umjetnički i obrtnički poslovi obavljali su se u seoskim i gradskim zajednicama. Obrtnici su izrađivali

razno oružje, oruđe, predmete za svakodnevnu uporabu (odjeću, obuću, keramičke i drvene posude, košare s poklopcima i sl.). Često su se bavili građevinskim poslovima i obradom kamena. Umjetnička zanimanja uključivala su razne oblike zabavljača koji su često sudjelovali na zabavama pripadnika viših društvenih slojeva. Bili su to svirači, glumci i plesači. Državni radnici i robovi kopali su rudnike, iskopavali i čistili kanale, gradili ceste te radili u kamenolomima. Razmjena dobara bila je temelj staroegipatske trgovine sve do perzijskih osvajanja u 6. stoljeću pr. Kr. kada je u Egipat uveden novac. Vrijednost robe određivala

Utovar žita na brodove iz grobnice Onsua, 15. stoljeće pr. Kr. (Pariz: Muzej Louvre. Foto: Mladen Tomorad, 2011.)

Rijekom Nil odvijao se na raznim brodovima prijevoz svih vrsta tereta. Za obavljanje teških tjelesnih poslova i za prijevoz korišteni su i volovi i magarci.

40

Kulture i civilizacije starog Istoka se mjernim jedinicama temeljenim na težini metala, prvenstveno zlata i srebra. Uvođenjem novca promijenio se način razmjene dobara, ali novac je u početku bio vrlo malo upotrebljavan.

Ponovi Koji je bio razlog plodnosti tla u starom Egiptu? Što se sve uzgajalo u starom Egiptu?

Kojim su se sve poslovima bavili stari Egipćani?

Koji je grčki povjesničar opisivao plodnost egipatske zemlje?

Objasni uzroke i posljedice Formirajte parove. Jedan član para neka napiše čime su se bavili seljaci, a drugi čime obrtnici. Kako se najčešće postajalo robom?

Razmijenite svoje uratke i po potrebi ih nadopunite.

Svakodnevni život na starom Istoku

sezama. A u cijeloj im dolini rastu palme, od kojih većina nosi plodove, a iz njih dobivaju i hranu, i vino, i med; palme uzgajaju poput smokava, te – između ostalog – plod onih palmi koje Grci nazivaju muškima vežu za palme na kojima rađaju datulje da bi kukci šiškari ušli u njih i pridonijeli njihovu zrenju i da plod ne bi otpao: naime, muške palme nose, kao i divlje smokve, šiškare u svojem plodu. Herodot, Povijest I.193.

Usporedi i zaključi Iz teksta izvora izdvoji i u svoju bilježnicu prepiši glavna obilježja koja ukazuju na različitost Asirije i Egipta.

Stanovništvo mezopotamskih civilizacija prilagodilo se uvjetima života na području plodnog međuriječja. Na starom Istoku stanovništvo se bavilo obradom zemlje, uzgojem stoke, raznim obrtničkim zanimanjima i trgovinom. Zemlja se uglavnom orala uz pomoć pluga koji su vukli volovi. Odrasli muškarci, žene i djeca oba spola morali su sudjelovati u obavljanju rada za opće dobro, pri čemu su bili plaćeni isključivo u plodovima i osnovnim potrepštinama za svakodnevni život (npr. žitarice, vuna, odjeća, vino, ulja, obrtnički proizvodi i sl.).

Najstarije kulture razvile su se u Mezopotamiji između rijeka Eufrata i Tigrisa. Riječ Mezopotamija označava područje između rijeka, međuriječje.

IZVOR Asirska zemlja ne obiluje kišom, ali ona hrani korijenje žita.

Usjevi sazrijevaju zalijevani vodom iz rijeke i žito donosi rod, ali ne onako kako se to događa u Egiptu gdje rijeka sama natapa oranice, već se voda za zalijevanje prenosi ručno ili s pomoću sisaljki. A cijelo je babilonsko područje, poput egipatskoga, ispresijecano kanalima; najveći kanal je plovan, okrenut je prema zimskom suncu i vodi od Eufrata do druge rijeke, do Tigrisa, na kojem leži grad Nin (Niniva). Od svih krajeva koji su nama poznati ovaj je daleko najbolji po tome koliki su prinosi Demetrinih plodova (tako su stari Grci nazivali žito). Još od davnina nisu ni pokušavali ovamo prenijeti druge biljke, smokvu, vinovu lozu ili maslinu. No Demetrini plodovi ovdje tako dobro rađaju da su prinosi sve u svemu dvjestostruki, a u najboljim godinama čak i tristostruki. Tu listovi pšenice i ječma lako dosižu širinu od četiri prsta. Premda mi je dobro poznato koliko velike porastu stabljike prosa i sezama, to neću ni spominjati, jer mi je jasno da oni koji nisu posjetili babilonsku zemlju već i ovo što sam kazao o plodovima smatraju sasvim nevjerojatnim.

Ne upotrebljavaju uopće ulje od masline nego ga dobivaju od

Kola koja vuku volovi.

(New York: Metropolitanski muzej umjetnosti. Foto: Mladen Tomorad, 2005.)

Roba se najčešće prevozila rijekama i kolima. Na slici su prikazana kola s područja Male Azije iz druge polovice 3. tisućljeća pr. Kr. Kako se danas prevozi roba?

Tijekom 4. tisućljeća usavršavanje poljoprivrede i izgradnja sustava navodnjavanja prouzročili su višak proizvoda te podjelu zanimanja. Na cijelom starom Istoka bili su vrlo razvijeni obrti koji su prerađivali razne vrste kamena te izrađivali predmete od metala, keramike i kože. Za potrebe proizvodnje hrane razvila

41

Kulture i civilizacije starog Istoka „Zastava iz Ura“ - prikaz svakodnevnoga života u staroj Mezopotamiji.

(London: Britanski muzej. Foto: Mladen Tomorad, 2011.)

su se posebna zanimanja poput pekara, kuhara, mesara i pivara. Obrtnička zanimanja najčešće su uključivala stolare, košare, lončare, tkalce, pralje, kovače, kožare, zlatare te razne obrtnike koji su proizvodili nakit. Područje Male Azije bilo je bogato srebrom i raznom metalnom rudom pa se ondje vrlo rano razvilo rudarstvo i obrada metala. Kvalitetan kamen i drago kamenje kopali su se na području današnjega Irana i Afganistana. Potom su se izvozili u mezopotamske gradove-države koji su njima oskudijevali. Na cijelom starom Istoku bila je vrlo razvijena proizvodnja vune i raznih tkanina.

domaćinstvo, ona je bila supruga i majka, obavljala je raznovrsne kućanske poslove (kuhanje, pranje, šivanje i tkanje). Ovakvi odnosi među spolovima bili su osobito izraženi u društvima drevnih Židova i Asiraca.

Nakon što je brak bio sklopljen i mladenci su započeli živjeti u novom domaćinstvu, život žene uglavnom je bio ograničen na rađanje i odgoj djece, vođenje kućanstva i održavanje vjerskih običaja. Uz kućanske poslove žene su zajedno s muškarcima obrađivale malobrojna plodna područja na kojima su živjeli. Mogle su se baviti i raznim obrtničkim zanimanjima te prodavati svoje proizvode izvan kuće. Žene su najteže živjele u asirskom društvu gdje nisu imale nikakva Ponovi prava. Čak su bile prisiljene pokrivati vanjštinu kako Pokaži na povijesnoj karti područje bi se naglasila njihova nevažnost u asirskoj zajednici.

Mezopotamije i navedi rijeke koje teku kroz Pripadnici viših društvenih slojeva u državama starog tu nizinu. Kojim su se zanimanjima bavili stanovnici Istoka mogli su imati i više žena.

Mezopotamije?

U staroegipatskom društvu žene su uživale veća prava Koji su obrti bili najrazvijeniji? nego u drugim društvima starog Istoka. Egipćanke su u pravnom položaju bile jednake muškarcima. Mogle su sklapati ugovore, obavljati razna zanimanja te Položaj žene u društvima civilizacija posjedovati imovinu. Mogle su i naslijediti imovinu prvih pisama muža ili djece. No i u staroegipatskom društvu žene Spolne razlike između muškaraca i žena bile su izra- su prije svega imale ulogu supruge i majke. Često nisu žene u gotovo svim državama starog Istoka. Na čelu bile obučavane za obavljanje poslova. Zanimanje su obitelji nalazio se muškarac. Žene su bile podređene najčešće nasljeđivale od svojih roditelja. Sama izote su ovisile o volji svojih očeva, supruga i nerijetko brazba bila je svojevrsni znak zrelosti. Stari Egipćani braće. Muškarac je bio „glava kuće“, zaštitnik obitelji su davali jednaku plaću muškarcima i ženama za iste i osiguravao joj je prihode. Odlučivao je o sudbini poslove, što nije slučaj ni u mnogim današnjim drušsvojih ukućana. Ženina je uloga ponajprije vezana uz tvima.

42

Kulture i civilizacije starog Istoka

Zakonici Mnogi narodi starog Istoka popisivali su svoje običaje i prihvaćen način ponašanja u društvu te su ih objavljivali u obliku zakonika. Najstariji zakonici pojavili su se u državama drevne Mezopotamije i Egipta.

Najpoznatiji zakonik starog Istoka nastao je u 18. stoljeću pr. Kr. Njega je sastavio babilonski kralj Hamurabi. Hamurabijev zakonik bio je vrlo okrutan te je izricao iznimno stroge kazne za počinitelje. Istovremeno, kazne nisu bile jednake za sve staleže. Vodio se prema načelu „oko za oko, zub za zub“.

Hamurabijev zakonik.

(Pariz: Muzej Louvre.

Foto: Mladen Tomorad, 2011.)

Svećenik Ptahmai s obitelji.

(Berlin: Egipatski muzej. Foto: Mladen Tomorad, 2011.)

Egipćani su često prikazivali cijele obitelji. Na slici je prikazan svećenik Ptahmai (13. stoljeće pr. Kr.) u društvu dviju supruga i djece.

Bračni par.

(New York: Metropolitanski muzej umjetnosti. Foto: Mladen Tomorad, 2003.)

Na ovom prikazu vidi se bračni par iz Mezopotamije, početak 2. tisućljeća pr. Kr. Saznao/la si kakav je bio položaj žena u društvima civilizacija prvih pisama.

Navedi sličnosti i razlike u položaju žena onda i danas.

Ponovi Kako su bili uređeni odnosi među spolovima u društvima starog Istoka? Što misliš o takvom uređenju?

Vidiš li i u današnjem hrvatskom društvu sličnosti s takvim uređenjem?

Kakav je bio položaj žena u staroegipatskom društvu?

Babilonski kralj Hamurabi (1792. – 1750. g. pr. Kr.) dao ga je uklesati na kamenu kamenu ploču visine 2,62 m i objaviti narodu potkraj svoje duge vladavine. Na vrhu je prikazan kralj kako stoji pred bogom Sunca Šamašom, zaštitnikom pravde, koji ga je pri sastavljanju propisa nadahnuo božanskom mudrošću. Uvodni tekst govori da su vrhovni bogovi Ea i Marduk poslali Hamurabija da na zemlji uspostavi red i zakon. Zakonik sadrži 282 propisa od kojih dio nije sačuvan u cijelosti. Spomenik su 1901. g. otkrili francuski arheolozi u starom gradu Suzi, čiji se ostaci nalaze u današnjem jugozapadnom Iranu.

Spomenik se danas čuva u pariškom muzeju Louvre.

43

Kulture i civilizacije starog Istoka

IZVOR Članci Hamurabijevog zakonika: Čl. 1 Ako čovjek optuži čovjeka i okrivi ga za ubojstvo, pa to ne dokaže, neka se optužitelj ubije. Čl. 3 Ako čovjek u parnici lažno svjedoči, pa rečeno ne dokaže, neka se čovjek ubije ako se u parnici radi o životu. Čl. 6 Ako čovjek ukrade hramovnu ili dvorsku imovinu, neka se ubije; i onaj tko je od njega primio ukradenu imovinu, neka se ubije. Č. 8 Ako lopov nije u mogućnosti da ukradeno nadoknadi, da se ubije. Čl. 21 Ako čovjek iskopa jamu i kroz nju provali u kuću, neka se pred njom ubije i u nju zatrpa. Čl. 22 Ako čovjek počini razbojstvo i bude uhvaćen, neka se ubije. Čl. 142 Ako žena čovjeka koja živi u njegovoj kući odluči napustiti ga da bi se posvetila poslovima i tako zapusti svoju kuću i ponizi svoga muža da se to dokaže; ako njezin muž odluči da je otjera, otjerat će je i ništa joj nije dužan dati na ime otpremnine. Ako je njezin muž nije odlučio otjerati i oženio se drugom ženom, prva žena može ostati u kući svoga muža kao robinja. Čl. 195 Ako sin udari oca, da mu se odsječe ruka. Čl. 196 Ako čovjek izbije oko pripadniku imućnije klase, da se izbije njegovo oko. Čl. 229 Ako graditelj čovjeku sagradi kuću, ne uradi je čvrsto i kuća se koju je sagradio sruši, pa usmrti vlasnika kuće, taj graditelj da se ubije. Čl. 282 Ako rob svojemu gospodaru kaže: Ti nisi moj gospodar, njegov gospodar treba dokazati da je to njegov rob i neka mu odsiječe uho.

Kakve je kazne izricao Hamurabijev zakonik? Što misliš o odredbama tog zakonika? U paru raspravi i zaključi koja je uloga zakonika.

Glava Hamurabija (o. 1792. – o. 1750. g. pr. Kr.).

(Pariz: Muzej Louvre. Foto: Mladen Tomorad, 2011.)

NOVI POJMOVI

Prepoznaj promjene Zajedno sa svojim parom pokušaj izdvojiti koje su sličnosti, a koje razlike između Hamurabijeva zakonika i današnjih zakona.

44

civilizacija – visoki stupanj društvenoga razvoja koji se očituje u svemu što je stvorila neka ljudska zajednica u određenom vremenskom razdoblju; uljudba dinastija – nasljedna vladarska obitelj; dinastički faraon – neograničeni kralj Egipta stalež – skupina ljudi koji u društvu imaju isti položaj, a prava i dužnosti određena su im porijeklom i imovinom zakonik – skup pisanih pravila koja određuju odnose među ljudima

Kulture i civilizacije starog Istoka

GRAD I DRŽAVA − SREDIŠTE KULTURE I ŽIVOTA NARODA STAROG ISTOKA Zacijelo si već nešto čuo o Egiptu, faraonima i piramidama. U 5. st. pr. Kr. Egipat je posjetio grčki povjesničar Herodot. On je opisao život, povijest i vjeru starih Egipćana. Prema Herodotu, Egipat je dar Nila, zemlja koju je darovala rijeka. U sljedećem tekstu saznat ćeš više ne samo o Egiptu nego i o državama na prostoru Mezopotamije. Moći ćeš usporediti razlike iz svakodnevnog života te razlike državnog i društvenog uređenja Egipta s državama na prostoru Mezopotamije.

Cipar

Sredozem

no more

Giza Sakkara

MEMFIS

JI EGIPAT

Aleksandrija

Amarna

GIPAT DONJI E

mo

re

TEBA (Karnak, Luksor)

no

Dolina kraljeva

ve

Zapadna p u s ti n j a

Cr

Iznimno plodno tlo doline rijeke Nil stvorilo je povoljne preduvjete za razvitak čitavog niza naselja i zajednica još potkraj kamenoga doba. Budući da je već zarana trebalo obuzdati nabujalu rijeku, stanovnici najstarijih naselja gradili su brane i sustav kanala kojim su natapali polja.

Tijekom 4. tisućljeća pr. Kr. razvila su se veća gradska naselja. Prvi gradovi udruživali su se u pokrajine koje su s vremenom stvorile dva kraljevstva. Gornji Egipat prostirao se na jugu, a Donji Egipat pokrivao je područje delte Nila na sjeveru. Oko 3000. g. pr.

Kr. Gornji i Donji Egipat ujedinjeni su u jedinstvenu državu – egipatsko kraljevstvo. Na čelu države nalazio se neograničeni vladar faraon koji je po svome položaju bio izjednačen s bogom. Povjesničari su radi bolje preglednosti faraone razdijelili u dinastije koje su označili rimskim brojkama. Najvažniji staroegipatski gradovi bili su Memfis i Teba. U gradovima su se razvijali obrti i trgovina, a u okolnim područjima seljaci su obrađivali zemlju te proizvodili hranu.

Tijekom svoje duge povijesti egipatska država je doživjela brojne uspone i padove. Svoj prvi veliki uspon doživjela je u vrijeme gradnje velikih piramida tijekom ranoga razdoblja staroegipatskog kraljevstva.

Najvećim vrhuncem staroegipatske države smatra se vrijeme vladavine 18. i 19. dinastije. Tada je Egipat

Karta 6. Razvoj staroegipatskog kraljevstva

GORN

Egipat - nastanak i razvitak države

Elefantina

područje Starog kraljevstva područje utjecaja Srednjeg kraljevstva proširenja za Novog kraljevstva privremene stečevine za Ptolemejevića

45

Kulture i civilizacije starog Istoka kontrolirao čitavo istočno Sredozemlje od Libije do Palestine i Sirije. Sredinom 1. tisućljeća pr. Kr. egipatska država u potpunosti je izgubila moć te pala pod vlast Perzijanaca. Godine 332. pr. Kr. makedonski kralj Aleksandar Veliki osvojio je Egipat od Perzijanaca. On je utemeljio i novi glavni grad Egipta – Aleksandriju. Nakon njegove smrti Egiptom je vladala grčka dinastija Ptolemejevića. Tada je Egipat na neko vrijeme ponovno zavladao širokim prostorom istočnog Sredozemlja. Godine 30. pr. Kr., nakon smrti kraljice Kleopatre VII., posljednje vladarice iz dinastije Ptolemejevića, Egipat je dospio pod vlast Rimljana. Dio Rimskoga Carstva ostao je sve do arapskog osvajanja 642. godine.

Kleopatra VII. (Berlin: Muzej starina.

Foto: Mladen Tomorad, 2011.)

Egipatska kraljica Kleopatra VII. jedna je od najvažnijih vladarica staroegipatskog kraljevstva. Vladala je od 51. do 30. g. pr. Kr. Nakon njezine smrti u kolovozu 30. g. pr. Kr. Egipat je postao dio rimske države. Njezin se lik često pojavljuje u brojnim igranim i animiranim filmovima, serijama, stripovima, književnim i glazbenim djelima. Nadahnula je i brojne umjetnike koji su je prikazivali na kipovima i umjetničkim slikama.

Prijedlog: pogledaj film Kleopatra iz 1963. godine i crtani film Asterix i Kleopatra iz 1968. godine.

Na temelju filma napiši kratak sastavak o Kleopatri VII.

Prepoznaj promjene Uz pomoć interneta istraži i napiši kratku priču. Prikupi osnovne informacije o kulturi, umjetnosti i religiji današnjeg Egipta. Izdvoji što je ostalo isto, a što se promijenilo u odnosu na razdoblje starog Egipta

Države drevne Mezopotamije Sumerani, jedan od najstarijih naroda svijeta, razvili su u 4. tisućljeću pr. Kr. najstarije gradove države u prostoru između današnjih južnih tokova Eufrata i Tigrisa. Najpoznatiji su bili Ur i Uruk. Sumerski su gradovi neprestano međusobno ratovali. U drugoj polovici 3. tisućljeća pr. Kr. sumerski gradovi ujedinili su se u jedinstvenu državu pod vodstvom grada Akada. Ta je država potrajala nekoliko stoljeća.

U mezopotamskim gradovima razvili su se obrti i trgovina. Proizvodnja hrane odvijala se u plodnim područjima u okolici gradova.

Akadske države Sumerski prostor

Kaspijsko more

Tigris Euf

rat

Niniva Ašur A

Sredozemno more

K

A

Babilon PRODO RI N OM AD SK IH

D Suza Nipur Uruk

Ur

NA RO DA

Karta 7. Najstarije države Mezopotamije

Ponovi

Ponovi

Gdje se i kako razvila staroegipatska država?

Koliko je dugo trajala staroegipatska država?

Koja se razdoblja smatraju vrhuncima moći staroegipatske države?

Pod čijom se vlašću nalazio Egipat od sredine 1. tisućljeća pr. Kr. do 642. godine?

Kako se zove jedan od najstarijih naroda svijeta?

Imenuj i pronađi na karti najpoznatije sumerske gradove države.

Lenta razvoja starog Egipta godina prije Krista 7000.g.pr.Kr.

3000.

2700.

važne preddinastijske kulture na prostoru Gornjeg i Donjeg Egipta ujedinjenje Gornjeg i Donjeg Egipta 46

Staro kraljevstvo izgradnja velikih piramida

2200. 2160.

2055.

1650.

Srednje kraljevstvo

Kulture i civilizacije starog Istoka

Istraži povijesne izvore Prouči i pronađi postoji li poveznica ove ilustracije s biblijskom pričom o Mojsiju. Prouči i istraži može li Biblija poslužiti kao povijesni izvor kako bi povjesničari mogli rekonstruirati povijest Egipta i Mezopotamije.

Početkom 2. tisućljeća akadsku je državu srušio novi narod koji se doselio sa sjevera.

Taj je narod utemeljio središte u gradu Babilonu čiji se ostaci nalaze nedaleko od današnjega Bagdada.

Babilonsko kraljevstvo je nakon brojnih uspona i padova palo pod perzijsku vlast u drugoj polovici 6. stoljeća pr. Kr. Ponovi Odakle je došao narod koji je srušio akadsku državu? Pronađi na karti grad koji je taj narod osnovao.

Rekonstrukcija izgleda grada Babilona. Što možeš zaključiti o životu u Babilonu na temelju ovog slikovnog prikaza?

Smjesti u prostor i vrijeme

Objasni uzroke i posljedice

U bilježnicu nacrtaj svoju lentu vremena.

Na njoj obilježi ključne promjene koje su se dogodile na području Mezopotamije. Za crtanje lente posluži se udžbenikom.

Formirajte parove. Jedan član para neka napiše uzroke, a drugi posljedice izgradnje velikih gradova u Mezopotamiji. Razmijenite svoje uratke i po potrebi ih nadopunite.

UR

HETITI

Tigris

Ci par Biblos Tir

ASIR I JA Eu fra t

Ašur BA

ASIR I JA Eu fra t

Ci pa r ELA

M Suza

Biblos Tir Jeruzalem

Memfis

Niniva Ašur

BA BIL Babilon Nipur Uruk

A

Ur

Sredozemno more

U

IJ ON

BIL

ELA

Ur

M Suza

EGIPAT

Ni

Središte asirske države Asirija u vrijeme Asurbanipala (669. - 629. g. pr. Kr.)

l

l

Ni

Središte babilonske države Babilonska država u doba Hamurabija (18. st. pr. Kr.) Nova babilonska država

Teba

R A Tigris R T

Niniva

A

Memfis EGIPAT

TU

Babilon Nipur Uruk

Jeruzalem

U

HETITI

IJ ON

Sredozemno more

AR

Teba

Karta 8. Razvoj Babilonije i Asirije Što na temelju karte možeš zaključiti o širenju Babilonije i Asirije? Na području kojih današnjih država su se razvile Babilonija i Asirija? godina prije Krista 1550.

1069.

Novo kraljevstvo

664.

332.

kasno razdoblje

doba Aleksandra Velikog i Ptolemejevića

51.

30.

Kleopatra VII.

642.g.

rimsko razdoblje

47

Kulture i civilizacije starog Istoka

Asirski kralj Asurbanipal II. (London: Britanski muzej. Foto: Mladen Tomorad, 2011.)

Najveći uspon asirska je država doživjela sredinom 7. stoljeća pr. Kr. u vrijeme Asurbanipalove vladavine. Njegova čvrsta i moćna država prostirala se cijelom Mezopotamijom sve do Egipta koji je nakratko osvojio. U svojoj prijestolnici Ninivi sakupio je veliku zbirku tekstova na klinastom pismu koja je danas poznata pod imenom Asurbanipalova knjižnica. Njezini ostaci otkriveni su sredinom 19. stoljeća kada je iskopano više od 20.000 glinenih pločica.

Početkom 2. tisućljeća pr. Kr. u sjevernoj Mezopotamiji razvila se prva država Asiraca. U drugoj polovici istoga tisućljeća njihova je država bila vrlo moćna.

Njezini vladari proširili su vlast na okolne oblasti.

Početkom 1. tisućljeća pr. Kr. asirska država je oslabjela. Potkraj 8. i tijekom prve polovice 7. stoljeća pr.

Kr. asirska država je doživjela vrhunac. Tada se asirska država prostirala cijelom Mezopotamijom sve do Egipta. Stalne pobune pokorenih naroda prouzročile su slabljenje i raspad asirske države potkraj 7. stoljeća pr. Kr. Najvažniji asirski grad bila je Niniva.

Ponovi

NOVI POJMOVI

Gdje su Asirci osnovali svoju državu?

Kada je asirska država doživjela najveći uspon?

Pronađi na karti najvažniji asirski grad.

delta – razgranato ušće rijeke legenda – predaja o nekoj znamenitoj osobi ili kakvom istaknutom događaju kraljevstvo, kraljevina – država na čijem je čelu kralj

Lenta razvoja mezopotanskih civilizacija godina prije Krista 3500. g. pr. Kr. sumerski gradovi države

48

2340.

2284.

akadska država Sargon I.

2160.

2000.

1900.

počeci počeci asirske babilonske države države

1792.

1750.

Hamurabi

669.

629.

612.

539.

slom asirske države

babilonska država pada pod Perziju

Asurbanipal II.

Kulture i civilizacije starog Istoka

PISMO, ZNANOST I UMJETNOST STAROG ISTOKA Na temelju saznanja koja si do sada stekao pokušaj zamisliti kako su pismo i znanost promijenili život ljudi te kako su oružja utjecala na širenje država starog Istoka. U sljedećem tekstu saznat ćeš više o tome ali i o graditeljskim dostignućima koja do danas oduševljavaju svijet.

Pismo Egipćani su se počeli koristiti pismom tijekom prve polovice 4. tisućljeća pr. Kr. Njihovo pismo nazivamo hijeroglifima. To je slikovno pismo koje se sastojalo od sličica i znakova. Brojni pisari i klesari ispisivali su hijeroglifske znakove na papirusu i na kamenu.

Odgonetnuo ih je početkom dvadesetih godina 19. stoljeća Francuz Jean-François Champollion [Žan Fransoa Šampolion].

Pločica s imenom Ahe, prvoga vladara egipatske 1. dinastije, o.

3000. g. pr. Kr. (London: Britanski muzej. Foto: Mladen Tomorad, 2011.)

Najstariji oblici hijeroglifskog pisma potječu iz oko 3900. g. pr. Kr. Tiskano pismo koje je Jean-François Champollion 1822. g. uputio francuskoj Akademiji znanosti.

U pismu je obavijestio o otkriću sustava na temelju kojeg se mogu odgonetnuti staroegipatski hijeroglifi. Zahvaljujući njegovom otkriću u sljedeća dva desetljeća izrađeni su prvi priručnici o staroegipatskom jeziku i popisi egipatskih vladara.

Sumerani su se poput Egipćana počeli služiti pismom u drugoj polovici 4. tisućljeća pr. Kr. Njihovo pismo nazivamo klinastim pismom. Bilo je to slikovno pismo u obliku sitnih zareza (klinova) koji su se utiskivali komadom trske. Pisali su na glinenim pločica-

49

Kulture i civilizacije starog Istoka tisućljeća razvili u pismo s 22 slova koja su odgovarala jednakom broju glasova. Pismo se sastojalo od suglasnika. Brojni narodi istočnog i središnjeg Sredozemlja (Grci, Italici, Latini, Arapi) preuzeli su fenički alfabet te su ga dodatno razvili stvorivši vlastita pisma. Stari Grci su feničkom alfabetu dodali samoglasnike.

Ponovi Kojim su pismom pisali drevni Egipćani? Kako je to pismo izgledalo?

Tko je razvio klinasto pismo? Kako je ono izgledalo?

Na koji način i na čemu su pisali narodi drevne Mezopotamije?

Koji je narod prvi počeo pisati glasovnim pismom i zašto je važna pojava tog pisma?

Znanost Pločica ispisana klinastim pismom.

(London: Britanski muzej. Foto: Mladen Tomorad, 2011.)

ma koje su se naknadno sušile na suncu. U asirskom gradu Ninivi pronađena je velika knjižnica u kojoj se sačuvalo tridesetak tisuća glinenih pločica. Na otkrivanju klinastog pisma radili su brojni znanstvenici tijekom prve polovice 19. stoljeća.

Feničani su živjeli u gradovima na istočnoj obali Sredozemnog mora. Bili su odlični moreplovci i brodograditelji te vješti trgovci. Stalne trgovačke veze s brojnim narodima staroga svijeta potaknuli su Feničane da počnu jednostavno bilježiti podatke o svojim poslovima. Na putovanjima su upoznali egipatske hijeroglife i klinasto pismo.

Prema njima i vlastitom iskustvu stvorili su prvo glasovno pismo – alfabet. U početku su narodi koji su obitavali na obali istočnoga Sredozemlja razvili alfabet s 27 ili 28 slova. Feničani su taj alfabet potkraj 2.

Feničko pismo

50

U Egiptu su se bogatiji slojevi društva i činovnici obrazovali u školama u hramovima. Učitelji su učenike podučavali pisanju, čitanju, računanju i slikanju.

Zbog graditeljskih potreba vrlo rano se razvila znanost koju mi danas nazivamo matematika. Egipćani su proučavali zvijezde i kretanja nebeskih tijela. Danas tu znanost nazivamo astronomijom. Imali su i kalendar s 365 dana. Proučavali su ljudsko tijelo i pridonijeli razvoju medicine (liječništva).

Staroegipatski kalendar, o. 2050. – 1650. g. pr. Kr. Najstariji narod koji je godinu podijelio na 365 dana bili su Egipćani. Njihov se kalendar temeljio se na putovanju Zemlje oko Sunca - Sunčev kalendar. Egipatska se godina dijelila na 12 mjeseci, a svaki je mjesec imao 30 dana. Preostalih pet dana bili su dani blagdana i raznih svečanosti.

Kulture i civilizacije starog Istoka Stanovnici Mezopotamije također su motrili nebeska tijela. Razvili su i astronomiju i astrologiju. U starom vijeku astronomija nije bila odvojena od astrologije nego su se znanja o nebu i kretanju nebeskih tijela upotrebljavala za proricanje budućnosti. Motrenje neba obavljalo se golim okom. Godina je bila razdijeljena na mjesece, tjedne i dane. Sumerani su o. 3000. g. pr. Kr. dijelili dan na noć i dan. Svaki je trajao 12 sati. Prvi su počeli koristiti kotač i kola, a bili su poznati po obradi metala. Sumerani su poput Egipćana proučavali zdravlje ljudi te su znatno pridonijeli razvoju medicine.

Ponovi Koje su znanosti razvili narodi starog Istoka? Što misliš, zašto su stari narodi mogli zvijezde i ostala nebeska tijela proučavati golim okom?

Istraži povijesne izvore Dodatno na internetu istraži uzroke razvoja znanosti naroda starog Istoka. Zašto je astronomija bila važna za svakodnevni život?

Izumi u službi ratovanja Narodi starog Istoka započeli su tijekom 3. tisućljeća pr. Kr. izrađivati vrhove strijela od bakra, a tijekom 2. tisućljeća od bronce. Istodobno je čovjek počeo lijevati i kovati mačeve i bojne sjekire te izrađivati koplja čije vrhove izrađuje od metala. Stari narodi su zbog obrane izrađivali prve štitove od drveta i kože. Sredinom 2. tisućljeća pr. Kr. izrađivali su se veći i čvršći lukovi koji su mogli odapinjati strelice na veću udaljenost. Upotreba bojnih kola sredinom 2. tisućljeća pr.

Kr. omogućila je Egipćanima, a tijekom 1. tisućljeća pr. Kr. Asircima i Perzijancima, da prošire granice svojih država na prostrana područja Bliskog Istoka.

Ponovi Koje vrste oružja izrađuju narodi starog Istoka?

U čemu je važnost uporabe metala?

Sagledaj prošlost Kroz razgovor s učiteljem/učiteljicom i ostalim učenicima objasni važnost upotrebe metala za promjene u načinu ratovanja.

Graditeljska i umjetnička dostignuća

Sumerska kola, 3. tisućljeće pr. Kr. (Bruxelles: Kraljevski muzej umjetnosti. Foto: Mladen Tomorad, 2012.)

Prvi kotači pojavili su se o. 3500. g. pr. Kr. na Balkanskom poluotoku i u sumerskim gradovima. Isprva su ih radili od velikih drvenih blokova. Tek kasnije nastala su prva kola i kotači izrađeni od više komada drveta. Kola su se u početku koristila za prijevoz tereta, a kasnije i za prijevoz putnika.

Vukli su ih pripitomljeni bivoli, bikovi i konji. U Egiptu su se kola počela koristiti oko 1700. g. pr. Kr. Sa sobom su ih dopremili ratoborni pripadnici pustinjskih selilačkih plemena.

Današnji je Egipat najpoznatiji po ostacima čudesnih građevina koje su podigli stari Egipćani. Faraoni su već u najranijim razdobljima gradili velike grobnice koje su im trebale osigurati život poslije smrti. U početku su one bile skromnije građevine. U ranom razdoblju staroegipatskog kraljevstva razvile su se savršenije grobne građevine, piramide. Najpoznatije piramide nalaze se u blizini Kaira kod mjesta Gize.

Riječ je o piramidama vladara iz 4. dinastije. Gradnja piramide trajala je niz godina, a u njezinom podizanju sudjelovalo je na desetke tisuća obrtnika, slobodnih radnika i robova.

Brojnim egipatskim bogovima vladari su često gradili hramove. Ukrašavali su ih obrađenim i oslikanim stupovima ispisanima pismom. Najpoznatiji se hramovi nalaze u Tebi. Egipćani su također poznati po izradi jako lijepih kipova i prikaza kojima su ukrašavali brojne hramove i grobnice.

51

Kulture i civilizacije starog Istoka

Egipatske piramide u Gizi.

(Foto: Mladen Tomorad, 2006.)

U izgradnji velikih piramida sudjelovali su svi Egipćani. Posao je obavljalo i do 100 tisuća ljudi. Veliki kameni blokovi vadili su se iz kamenoloma na istoku. Kopnom i rijekom Nilom dopremali su ih do gradilišta. Gradnja cesta za potrebe prijevoza znala je potrajati i 10 godina. Toliko je još vremena trebalo i za izgradnju najvećih piramida faraona Keopsa (staroegipatski Kufu) i Kefrena (staroegipatski Kafre). Kameni blokovi koji su se ugrađivali u piramidu posebno su obrađivani i glačani. Piramida se gradila u obliku stepeništa. Nakon što bi izgradili prvu stepenicu, na nju su dizali nove kamene blokove s pomoću sprava od kratkih drvenih greda. Potom su ih posebnim spravama pomicali uzduž stepenica. Nakon dovršetka izgradnje rubovi piramide su se dodatno obrađivali nanošenjem pijeska, blata i sličnih materijala da stranice budu što glađe. S vremenom gornji su se slojevi istrošili i danas su piramide ponovno poprimile izgled stepenica.

Bračni par Rahotep i Nofret, 26. stoljeće pr. Kr. (Kairo: Egipatski muzej.)

Kako bi u slikovnim prikazima razlikovali muškarca od žene, Egipćani su muškarce bojili tamnijom, a žene svjetlijom bojom.

Pogrebni ljesovi faraona Tutankamuna.

(Kairo: Egipatski muzej.)

U studenome 1922. g. britanski arheolog Howard Carter otkrio je na zapadnoj obali Tebe grobnicu faraona Tutankamuna, jedno od najglasovitijih arheoloških otkrića svih vremena. Ona pukim slučajem nije postala plijenom pljačkaša grobova. U njoj je pronađeno oko 700 predmeta svakodnevnog života, kipići bogova i kameni lijes u kojem su bila još tri lijesa, prva dva drvena, a treći od čistoga zlata. U zlatnom lijesu ležalo je faraonovo tijelo s pogrebnom maskom od čistoga zlata.

Pročelje hrama u Luksoru, o. 1500.-1200. g. pr. Kr. (Foto: Mladen Tomorad, 2006.)

Egipatski hramovi počeli su se graditi od kamena u ranom razdoblju staroegipatskog kraljevstva. Najljepše očuvani hramovi potječu iz kasnijega vremena. Na prostoru drevnoga grada Tebe (današnjeg Luksora) sačuvani su brojni hramovi izgrađeni u razdoblju od 18. do 20. dinastije.

Hram prikazan na slici jedan je od najljepše očuvanih.

godina prije Krista 3900. g. pr. Kr.

3500.

3200.

hijeroglifsko pismo

izum kotača

klinasto pismo

52

2700. piramide

2500.

Feničani

1750.

1550.

1327. egipatski hramovi Novog kraljevstva grobnica Tutankamuna

1200.

alfabet

Kulture i civilizacije starog Istoka Vrtovi legendarne babilonske kraljice Semiramide.

Grci i Rimljani ove su terasaste vrtove (terasasti su jer su se spuštali u obliku nekoliko poredanih terasa) smatrali zbog ljepote jednim od sedam čuda staroga svijeta.

Pronađi na internetu ostalih šest čuda staroga svijeta.

Ostaci Perzepola.

Crtež iz sredine 19. stoljeća.

Perzepol je uz Suzu i Ekbatanu bio jedan od glavnih gradova perzijskoga kraljevstva.

Od kraja 6. do kraja 4. stoljeća pr. Kr. Perzepol je ukrašen brojnim palačama i drugim građevinama. Godine 330. pr. Kr. makedonski kralj Aleksandar Veliki osvojio je grad te ga je dao opljačkati i spaliti.

Prepoznaj promjene Postoje li u današnjem Egiptu i dalje piramide i hramovi iz vremena starog Egipta? Istraži što se promijenilo, a što ostalo isto do danas kod piramida i hramova iz vremena starog Egipta.

Ištarine dveri.

(Berlin: Muzej Pergamona. Foto: Mladen Tomorad, 2011.)

Babilonska gradska vrata bila su posvećena božici plodnosti, ljubavi i rata Ištar.

Stanovnici istočne obale Sredozemlja i Mezopotamije prvi su gradili svodove. U gradovima su podizali velike stepenaste građevine od opeke za različite namjene.

Babilon je bio najveći grad starog Istoka. Asirci su u svojim prijestolnicama gradili lijepo ukrašene kraljevske palače čiji se ostaci danas mogu vidjeti u brojnim svjetskim muzejima.

Perzijanci su u središtima pokrajina i glavnim gradovima u kojima je stolovao vladar podizali mnoge raskošne građevine. Brojni majstori gradili su i ukrašavali palače i grobnice te izrađivali kipove i razne druge spomenike. Perzijanci su bili vrsni u obradi plemenitih metala i izradi keramike i nakita.

NOVI POJMOVI alfabet – pismo u kojemu svaki znak odgovara jednom glasu astrologija - drevno učenje o “proricanju sudbine” prema položaju zvijezda astronomija – znanost koja se bavi proučavanjem zvijezda i planeta hijeroglifi – egipatsko slikovno pismo hram – zgrada koja služi za vjerske postupke klinasto pismo – slikovno pismo u obliku sitnih zareza (klinova)

legendaran – pridjev od legenda, predaja o nekoj znamenitoj osobi ili kakvom istaknutom događaju matematika – znanost koja se bavi odnosom među veličinama (brojevima) i prostornim oblicima (linija, površina, obujmovima) papirus – vrsta materijala za pisanje izrađena od trske papirusa piramida – građevina koja je služila kao grobnica staroegipatskih vladara

godina prije Krista 1069.

669.

629.

vladavina Asurbanipala II.

605.

562.

332.

vladavina Nebukadnezara II.

53

Kulture i civilizacije starog Istoka

VJEROVANJA I POGREBNI OBIČAJI NARODA STAROG ISTOKA Sigurno si već do sada uvidio da je čovjek oduvijek bio pobožan te da je vjera od osobite važnosti od tada pa sve do danas. Kakav je odnos starih Egipćana i ostalih naroda Starog Istoka bio prema njihovim bogovima/bogu saznat ćeš iz sljedećeg teksta.

Papirus Knjige mrtvih pisara Anija.

Prikazano je vaganje srca pred brojnim staroegipatskim bogovima.

Egipćani su vjerovali da samo pravedan čovjek može kročiti u podzemni svijet mrtvih. Stoga su zamišljali da nakon smrti svaki pokojnik mora proći suđenje bogova. Suđenje se sastojalo od vaganja srca. S jedne strane vage postavilo se pero koje predstavlja božicu pravde, a s druge strane srce pokojnika. Ako je vaga bila uravnotežena ili je pero prevagnulo, čovjekova duša mogla je nastaviti zagrobni život. Ako je srce bilo teže od pera, njegovom dušom se pogostilo strašno duhovno biće nalik na krokodila (na desnoj strani papirusa).

Vjerovanja Egipćani su vjerovali u više od dvije stotine bogova i zlih duhova te se stoga nazivaju mnogobošcima. Najvažniji su bili bog sunca Ra, bog podzemnog svijeta i plodnosti Oziris, njegova žena Izida te njihov sin i zaštitnik faraona Horus.

Ehnaton, Nefertiti i njihova djeca.

(Berlin: Egipatski muzej. Foto: Mladen Tomorad, 2011.)

Egipatski faraon Ehnaton i njegova supruga Nefertiti uveli su sredinom 14. stoljeća pr. Kr. kratkotrajnu promjenu vjerovanja. Vjeru u više bogova zamijenili su vjerovanjem u jednoga boga Atona. Predočavala ga je Sunčeva ploča. Aton je bio nadređen svim drugim božanstvima. Postupno su zabranili odavanje počasti drugim bogovima. Nezadovoljni svećenici i narod pružili su otpor njihovim promjenama. Stoga su se ubrzo nakon njihove smrti Egipćani vratili mnogoboštvu.

54

Kulture i civilizacije starog Istoka Narodi drevne Mezopotamije također su bili mnogobošci. Vjerovali su u prirodne sile i nebeska tijela.

Osmislili su brojne priče o postanku svijeta i o potopu. Svi narodi vjerovali su u iste sile i bogove, ali su im u vrijeme prevlasti Babilonaca i Asiraca nadjenuta drugačija imena.

Inana/Ištar, mezopotamska božica plodnosti, ljubavi i rata.

(Chicago: Orijentalni institut. Foto: Mladen Tomorad, 2018.)

Brojni narodi Mezopotamije vjerovali su u brojne bogove od kojih su najvažniji: An ili Anu, bog neba i gospodar svijeta; Enlil, bog vjetra, oluje i kiše, gospodar ljudske sudbine, vrhovno božanstvo Sumerana; Enki ili Ea, bog voda, mudrosti i umjetnosti; Inana ili Ištar, božica plodnosti, ljubavi i rata; Šamaš, babilonski bog sunca, pravednosti i mudrosti; Marduk, bog grada Babilona i poslije vrhovno božanstvo Babilonaca.

Uz pomoć interneta pronađi sliku jednog božanstva i opiši što uočavaš.

Oziris.

(Teba – Deir el-Bahri: Hram kraljice Hatšepsut. Foto: Mladen Tomorad, 2006.)

Oziris je prema staroegipatskom vjerovanju bio prvi gospodar zemlje koji je prve divlje ljude naučio jesti, obrađivati zemlju i uzgajati stoku, odavati počast bogovima i pisati. On je bio i prvi staroegipatski zakonodavac. Njegov brat Set bio je željan vlasti pa je uz pomoć urotnika ubio Ozirisa i njegovo tijelo bacio u Nil. Ozirisova žena Izida je nakon duge potrage pronašla tijelo mrtvoga muža te s njime začela sina Horusa. Kad je Set saznao da je Izida pronašla Ozirisa, krenuo ga je sâm tražiti. Nakon što je pronašao njegovo tijelo, rasjekao ga je na četrnaest dijelova. Njih je razbacao po Egiptu. Izida je sada krenula u potragu za dijelovima tijela. Nakon što je pronašla većinu njegova tijela zahvaljujući svojim čarobnjačkim umijećima uspjela je ponovno sastaviti mrtvog muža i vratiti ga u život. Otada je Oziris i gospodar svijeta mrtvih. Nakon što je njihov sin Horus odrastao, zaratio je sa stricem Setom.

Poslije dugog suđenja i borbe dvaju bogova, Horusu je vraćeno njegovo pravo na egipatsko prijestolje. Faraon se stoga u Egiptu obožavao kao utjelovljenje Horusa i gospodar čitave zemlje. Godine 2016. snimljen je film Bogovi Egipta koji na suvremen način u osnovi prikazuje ovu staroegipatsku vjersku priču.

U obliku kratkog stripa ilustriraj priču o Ozirisu.

Stari Židovi, koji su utemeljili svoju državu uz istočnu obalu Sredozemlja, naposljetku su postali jednobošci.

Počeli su vjerovati samo u jednoga boga - Jahvu. Povijest njihove vjere i države opisana je u svetoj židovskoj knjizi – Tori. Kršćani su je kasnije uvrstili u svoju svetu knjigu – Bibliju.

Ponovi U što su vjerovali Egipćani?

Koji su najvažniji staroegipatski bogovi?

U što su vjerovali narodi drevne Mezopotamije?

U kojeg boga vjeruju Židovi?

Kako se naziva židovska sveta knjiga?

Sagledaj prošlost Porazgovaraj s učiteljem/učiteljicom može li Biblija poslužiti kao povijesni izvor. Napiši u svoju bilježnicu koje si informacije saznao.

55

Kulture i civilizacije starog Istoka Egipatska mumifikacija.

Grčki povjesničar Herodot dao je podroban opis postupka mumifikacije. Postojala su tri načina balzamiranja ovisno o ugledu i bogatstvu pokojnika. Najskuplji način bio je predviđen za faraona i visoke državne službenike. Iz tijela pokojnika najprije su se odstranili unutrašnji organi.

Tada se utroba očistila i oprala palminim vinom. Nakon što su je ispunili cimetom, solju i drugim začinima, zašili bi otvor na trbuhu. Tijelo je zatim stajalo u soli 70 dana. Nakon toga su ga oprali i omotali finim lanenim trakama koje su lijepili nekom vrstom smole. Izvađene organe stavljali su u posebne posude. Obrađeno tijelo se pokapalo u lijepo izrađene drvene, kamene ili čak zlatne ljesove.

Mumija žene, početak 4. stoljeća pr. Kr. (Zagreb: Arheološki muzej, 1890.)

Od 16. stoljeća trgovina mumijama postala je unosan posao budući da su mnogi liječnici širom Europe prodavali prah mumija kao ljekovito sredstvo. Od sredine 19. stoljeća mumije su postale zanimljive brojnim svjetskim muzejima. Mumiju žene na slici kupio je hrvatski službenik Mihael Barić u Kairu 1848./1849. g. Barić je mumiju i manju egipatsku zbirku oporučno poklonio Narodnom muzeju u Zagrebu u koji je pristigla 1862. g.

Budući da je njezino tijelo bilo omotano lanenim trakama ispisanim nepoznatim tekstom, vrlo brzo je izazvala znanstvenu pozornost. Potkraj 19. stoljeća otkriveno je da njezini povoji kriju najduži sačuvani tekst italskoga naroda Etruščana poznat kao Zagrebačka lanena knjiga.

Pogrebni običaji Svi narodi civilizacija drevnih pisama pokapali su svoje mrtve u grobnice. Vladari su obično pokapani u veće kraljevske grobnice. U manje grobnice su pokapani njihovi dvorjani, istaknuti pojedinci koji su boravili na vladarevu dvoru. Obični ljudi najčešće su pokapani u male rake (grobne jame).

Najpoznatije pogrebne običaje razvili su stari Egipćani. Oni su vjerovali da čovjekova duša nastavlja živjeti na drugom svijetu – svijetu mrtvih. Stoga su nastojali očuvati tijelo pokojnika od propadanja. Činili su to postupkom koji se naziva balzamiranje ili mumifikacija. Iz tijela pokojnika izvadili bi sve unutarnje or-

56

gane i spremili ih u posebne posude. Potom bi tijelo premazali smjesom od prirodnih smola, raznih ulja i soli. Nakon što je tijelo tako stajalo 70 dana, ono bi se sasušilo. Potom bi ga zamotali platnenim trakama.

Ovako obrađena tijela nazivamo mumijama.

Istraži povijesne izvore Potraži dodatne informacije o postupku balzamiranja kojim se tijelo faraona ili visokog dužnosnika prije ukopa u grobnicu pripremalo za vječni život. Pogledaj dokumentarni film na poveznici Drevni Egipat – tajne egipatskih faraona [https://www.youtube.com/watch?v=sn-l3jIYar8]

NOVI POJMOVI balzamiranje ili mumifikacija – postupak očuvanja mrtvoga tijela od propadanja i truljenja mumija – sasušena tijela pokojnika iz kojih su odstranjeni svi unutrašnji organi Tora – sveta knjiga Židova; sadrži prvih pet knjiga Biblije

4

Grčki svijet

U sljedećoj temi upoznat ćeš život starih Grka. Grčka su plemena naselila južni dio Balkanskog poluotoka te otoke i obale Egejskog mora. To je područje pod utjecajem toplog sredozemnog podneblja. No, planinski krajolik s malo plodnih ravnica onemogućio je Grcima da se ujedine u jedinstvenu državu. Živjeli su u mnogim gradovima-državama i bili su upućeni na more. Grci ili Heleni, kako su sami sebe nazivali, stvorili su prvu veliku civilizaciju u Europi, čija su kulturna dostignuća vidljiva još i danas.

NAKON UČENJA I PROUČAVANJA SLJEDEĆIH TEMA MOĆI ĆEŠ: • Objasniti društveni život u grčkim gradovima-državama i uzroke grčke kolonizacije na Sredozemlju i Jadranu; • Opisati ulogu Feničana i Grka u posredničkoj trgovini, razvoj gospodarskih djelatnosti te osnivanje grčkih naseobina na hrvatskome povijesnom prostoru • Usporediti razvoj grčkih gradova-država (Sparta i Atena) i novih oblika vladavine; • Opisati velike ratove Grka: Trojanski rat, grčko-perzijske ratove, Peloponeski rat i osvajanja Aleksandra Velikog; • Opisati najstarija pisma i kulturna dostignuća.

Grčki svijet

RANI DRUŠTVENI RAZVOJ U GRČKIM GRADOVIMA - DRŽAVAMA NA SREDOZEMLJU Stara Grčka bila je pretežno planinska zemlja. Njezin svijet obuhvaćao je veći dio današnjega grčkog kopna, Kretu i otoke Egejskoga mora. Grčka povijest počinje razvojem visokih kultura na prostoru Egejskog mora, minojske i kretsko-mikenske kulture.

U sljedećem tekstu upoznat ćeš se s posebnostima i razvojem grčke kulture.

Kreta Otok Kreta smjestio se na razmeđu pomorskih putova između Male Azije, Peloponeza i južnog Sredozemlja. Na Kreti se još sredinom 3. tisućljeća pr. Kr. razvila najstarija civilizacija grčkoga svijeta. Danas je poznata pod nazivom minojska kultura. Ime je dobila po Minoju, legendarnom vladaru grada Knosa.

Stanovništvo je pisalo posebnim pismom čiji stariji oblik još nije odgonetnut. Sredinom 2. tisućljeća pr.

Kr. provala vulkana na obližnjem otoku te seoba prvih grčkih plemena prekinuli su razvoj minojske kulture, a kretski gradovi su osvojeni i opljačkani.

Minojski brodovi, 16. stoljeće pr. Kr. (Atena: Ratni muzej. Foto: Mladen Tomorad, 2016.)

Minojci su se bavili obrtom, trgovinom i pomorstvom. Kao vrsni pomorci bili su posrednici između Egipta, starog Istoka i Europe. Na svojim brodovima prevozili su žito iz Egipta, obrtničke proizvode starog Istoka, a iz Europe vino, maslinovo ulje, bakar i robove. Njihovi gradovi nisu bili utvrđeni. Vjerovali su da im je mornarica toliko moćna da može čuvati njihove luke i naselja od napada s mora.

Palača u Knosu.

(Wikipedia. Foto: Bernard Gagnon)

U svojim su gradovima stari Krećani sagradili prelijepe palače od kojih je najpoznatija kraljevska palača u Knosu.

Palače su ukrašavane stupovima u živim crvenim bojama, oslikanim zidovima s mitskim prikazima i slikama iz svakodnevnog života.

58

Grčki svijet Kraljevsko prijestolje iz palače u Knosu.

Ponovi

(Oxford: Ashmoleov muzej. Foto: Mladen Tomorad, 2015.)

Gdje se i kada razvila minojska kultura?

Objasni njezin naziv.

Kakvim su se pismom služili Krećani? Što je uzrokovalo nestanak minojske kulture?

Među brojnim otkrivenim predmetima koje je Arthur Evans iskopao ističe se kameno prijestolje iz dvorane ukrašene raskošnim zidnim slikama.

Istraži povijesne izvore Na poveznici pogledaj dokumentarni film Minojci i Mikenci [https://www.youtube.com/ watch?v=punscRgLPIg]. Na temelju filma napiši kratki sastavak o uzrocima propasti tih kultura.

Prvi valovi seobe grčkih plemena Početkom 2. tisućljeća pr. Kr. grčka plemena krenula su sa sjevera u seobu na područje današnje Grčke.

Ona su se udruživala u saveze, a bavili su se stočarstvom. Tijekom 2. tisućljeća pr. Kr. doseljavali su se

MAKE

GR

DONIJA

TRAKIJA

CI Pela

Vaza iz minojskog razdoblja s prikazom hobotnice.

TE

A SALIJ

Olimp

HALKIDIKA Troja

EOL

ETOLIJA Itaka

BE

JA

k

J Delfi A

EU

j s

BEOTI

e

Eoljani

d

Jonjani

o

Sam

Halikarnas

ONIJA

z

IJA

Milet

KIKLADI

Sparta

LAK

r

e

S

Makedonci

r

Dorani

Tirint

Sard

Efez

o

A

A HEJ

Atena

m

Arg

Korint Mikena

LID

Smirna

JONIJA

o

Teba

ATIKA

Olimpija

Pergam

e

Karta 9. Grčko naseljavanje egejskog prostora Prouči kartu i zaključi o uvjetima života i razvoju djelatnosti s kojima su se bavili stari Grci.

FRIGIJA

IJA

g

Grobnice i palače koje je Evans istražio na otoku Kreti bogate su predmetima od plemenitih metala, bjelokosti (slonovače ili kosti slonove kljove) i keramike. Glasovite glinene vaze starih Krećana bile su oslikane biljnim ukrasima, prizorima iz svakodnevnog života i života mora.

E

(Oxford: Ashmoleov muzej.

Foto: Mladen Tomorad, 2015.)

Knid

e

m

n

Rod

o Knos

Arkađani Sjeverozapadni Heleni

Kreta

granica kretsko-mikenske kulture

m

o

r

e

Fest

godina prije Krista 2700. g. pr. Kr.

2000.

1600.

1450.

1200.

1100.

početak minojske kulture

početak seobe grčkih plemena

početak mikenske kulture

propast minojske kulture

grčki trojanski rat

propast mikenske kulture

800. homerska Grčka

59

Grčki svijet u valovima. S vremenom su se osvajači pomiješali s domaćim stanovnicima pa su pod njihovim utjecajem prihvatili sjedilački način života. U novoj domovini počeli su se baviti uzgojem maslina i vinove loze, ribarstvom, brodogradnjom i pomorstvom.

Mikena Grčko pleme Ahejaca osnovalo je jaku državu sa središtem u Mikeni. Pod utjecajem minojske kulture razvila se mikenska kultura. Na čelu države nalazio se kralj koji je bio i vjerski poglavar. Društvo se dijelilo na plemstvo, svećenstvo, službenike i obično Ulaz u Atrejevu riznicu. stanovništvo - pučane, sluge i robove. Mikenjani su (Foto: Mladen Tomorad, 2016.). se bavili poljodjelstvom, obrtom, trgovinom i pomorstvom. Ratovali su s okolnim gradovima.

Mikena je imala utvrđeni gornji grad s pojasom de- Ponovi belih kamenih zidova koje su nazivali kiklopskim Odakle grčka plemena kreću u svoju seobu? zidinama. Palače su ukrašavali zidnim slikama. U mi- Čime su se bavila prije seobe, a čime su se kenskim je grobnicama pronađeno brojno oružje od počela baviti nakon seobe? bronce i predmeti od plemenitih metala. Od njih su Pod čijim se utjecajem razvila mikenska kultura? najznamenitije zlatne maske. Među mikenskim spo- Kako je bilo uređeno mikensko društvo? menicima treba izdvojiti ulaz u gradsku utvrdu Lavlja Što su kiklopski zidovi?

Kada je i zašto prekinut razvoj mikenske kulture? vrata i Atrejevu riznicu.

U prvim desetljećima 12. stoljeća pr. Kr. razvoj mikenske kulture prekinut je pod utjecajem stranih na- Smjesti u prostor i vrijeme padača i unutrašnjih sukoba. Mikenski su gradovi bili Uz pomoć slikovnih i pisanih izvora iz ove osvojeni i opljačkani.

nastavne teme, izdvoji nekoliko važnih obilježja kretske i mikenske civilizacije.

Pronađi na karti Kretu, Mikenu, Peloponez i Malu Aziju te opiši njihov geografski položaj.

Troja Grad Troja ili, kako su ga zvali Grci, Ilij razvio se na zapadnoj obali Male Azije sredinom 2. tisućljeća pr.

Kr. Zbog čestih provala pljačkaških plemena Trojanci su svoj grad okružili debelim bedemima. Bili su bogati i bavili su se obrtom, poljodjelstvom i trgovinom.

Ponovi Lavlja vrata.

(Foto: Mladen Tomorad, 2016.)

Godine 1841. grčki arheolog Kyriakos [Kirijakos] Psistakis započeo je istraživanje Mikene. Iste je godine iskopao i ovaj slavni spomenik.

60

Gdje je bila smještena Troja?

Zašto su Trojanci opasali grad debelim zidinama?

Kojim gospodarskim djelatnostima su se bavili Trojanci?

Grčki svijet

Atenski novac sa znakom sove.

(Oxford: Ashmolean muzej.

Foto: Mladen Tomorad, 2011.)

obrtom. Smjestili su se u prigradskom naselju ispod gradskih zidina. Proizvodili su oružje i ratnu opremu, alate, posuđe i tkanine. Stanovnici primorja bavili su se ribolovom. Trgovci su u početku razmjenjivali proizvode između obrtnika i seljaka. Od kraja 7. stoljeća pr.

Kr. prodavali su ih za novac. Novac s raznim oznakama izrađivao se od mnogih metala, najčešće od bronce, srebra, zlata.

Ostaci Troje snimljeni iz zraka.

O junacima grčko-trojanskog rata snimljeno je mnoštvo filmova. Jedan od posljednjih je film Troja iz 2004. godine.

Sagledaj prošlost Uz pomoć poveznice Otkriće Troje napiši reportažu o dokumentarnom filmu. [https://www.youtube.com/watch?v=cCFcYh8mESA].

Razvoj grčkih gradova-država U razdoblju od 12. do 8. stoljeća pr. Kr. seoba novoga grčkog plemena Dorana zaustavila je dotadašnji razvoj egejskog prostora. Nakon njihovih prodora sredinom 12. stoljeću pr. Kr. nisu se sačuvali gotovo nikakvi povijesni izvori. Homerovi spjevovi jedina su vrela koja svjedoče o životu u ovome razdoblju.

Grci su živjeli u gradovima državama – polisima.

Grad je tvorila utvrda i prigradsko naselje ispod utvrde. Stara Grčka bila je rascjepkana na brojne polise. Prije osvajanja makedonskoga kralja Aleksandra Velikog u drugoj polovici 4. stoljeća pr. Kr. polisi nikada nisu bili ujedinjeni u jedinstvenu državu.

Nejednaki odnosi među stanovnicima grčkih gradova država nastali su već u doba grčkih seobi. U tom se vremenu izdvojio sloj uglednih i moćnih građana – aristokracija. Oni su uz kralja vladali polisom i živjeli su na akropoli.

U planinskim krajevima Grčke razvili su se mali seljački posjedi. Tamošnji stanovnici uzgajali su masline, vinovu lozu, žitarice i povrće. Uz zemljoradnju, stanovništvo planinskih krajeva bavilo se i uzgojem stoke. Budući da dio stanovništva nije mogao živjeti isključivo od poljodjelstva i stočarstva, počeo se baviti

Zidine grada Tirinta.

(Foto: Mladen Tomorad, 2016.)

Tirint je bio jedan od najvažnijih grčkih gradova na Peloponezu u mikenskom i homerskom razdoblju.

U kasnijem vremenu gubi na važnosti.

Ponovi Što je polis? Opiši izgled polisa. Tko je činio aristokraciju? Kojim se gospodarskim djelatnostima bavilo grčko stanovništvo? Kako su se plaćali proizvodi? Kada se počeo upotrebljavati novac?

Objasni uzroke i posljedice S učiteljem/učiteljiicom porazgovaraj zašto dolazi do razvoja polisa i koje su posljedice toga.

NOVI POJMOVI akropola – utvrđeni gornji grad u grčkim polisima aristokracija – najmoćniji, najugledniji i najbogatiji sloj građana; vlast najboljih kiklopski – pridjev od kiklop, izmišljeno gorostasno biće goleme snage

posrednik – osoba koja posreduje među dvjema stranama, u slučaju Feničana misli se prenošenje raznovrsnih kulturnih utjecaja i proizvoda polis – grčki grad država

61

Grčki svijet

GRCI I FENIČANI − POMORCI, TRGOVCI I KOLONIZATORI Iz svakodnevnog života izvuci zaključak kako prostor utječe na razvoj djelatnosti kojima se bave narodi koji žive uz more. Koja zanimanja se javljaju na tim prostorima? U sljedećem tekstu upoznat ćeš dva naroda koja su povezana kulturnim i trgovačkim vezama.

ATLANTSKI OCEAN

Olbija Hersonez

Masilija Ja

S

r

Sardinija

e

d

Hipon Regij

o

Crn

Korkira Melajna

o more

m or Bizantij Epidamno Kuma Tarent Apolonija Neapol Brundizij Atena Efez Mesana Korint Milet Halikarnas Sparta Sicilija m Cipar Kreta

Trapezunt

e

Tingis

Lucent

ko

a

Majnaka

ns

dr

Korzika

z

e

Kartaga Hadrumet

Grčke kolonije Velika Grčka Kolonizacija Feničana

n

o

m Kirena

o

r

Biblos Sidon Tir

e Memfis

Naukrat

Karta 10. Grčka i fenička kolonizacija

Feničani i njihovo naseljavanje Sredozemlja Feničani su živjeli u gradovima državama na istočnoj obali Sredozemnog mora. Njihovi najpoznatiji gradovi bili su Tir, Biblos i Sidon.

Feničanima su ih pozvali stari Grci po grčkoj riječi koja znači grimizan (crveno-ljubičast). Bila je to posebna boja koja se rabila za bojanje tkanina koja se dobivala od jedne vrste puža iz Sirijske pustinje. Grimizne tkanine Feničana bile su vrlo tražena i skupo-

62

cjena roba. S vremenom je ova vrsta tkanine postala znakom visokog položaja i dostojanstva.

Feničani su se bavili obrtom, trgovinom i pomorstvom. Trgovali su raznovrsnim obrtničkim proizvodima izrađenim od željeza, bakra, plemenitih metala i prozirnog stakla te tkaninama grimizne boje. Na prostoru Sredozemlja i zapadnih obala Atlantskog oceana naročito je bilo cijenjeno feničko vino i cedrovo drvo koje je omogućilo Feničanima gradnju čvrstih brodova. Brodovima su plovili uz obale zapadne Europe i Afrike. Bili su najpoznatiji trgovci starog vijeka.

Grčki svijet Feničani prevoze cedrovinu na području Libanona.

(Pariz: Muzej Louvre. Foto: Mladen Tomorad, 2011.)

Zlatni kartaški novac.

(Zagreb: Arheološki muzej. Foto: Mladen Tomorad, 2004.)

Na obalama Sredozemlja osnovali su čitav niz naselja koje danas nazivamo kolonijama. Zahvaljujući tim naseljima, stekli su utjecaj u trgovini i znatno bogatstvo. Najpoznatiju koloniju Kartagu osnovali su na obali današnjeg Tunisa u sjevernoj Africi potkraj 9. stoljeća pr. Kr.

Ponovi Gdje su živjeli Feničani? Kako su Feničani dobili ime? Čime su se bavili? Po kojim su proizvodima bili najpoznatiji? Što su kolonije?

Koja je bila najpoznatija fenička kolonija?

Smjesti u prostor i vrijeme Objasni utjecaj prostora na kojem se razvijaju fenički gradovi države i načina života Feničana.

Pronađi na karti gdje se smjestila najpoznatija fenička kolonija.

Sagledaj prošlost Što smo baštinili od Feničana? U razgovoru s učiteljem/učiteljicom izdvoji važnost feničkog glasovnog pisma.

Prepoznaj promjene Saznaj što se promijenilo, a što ostalo isto na području gdje su se razvili fenički gradovi države.

Ostaci feničke kolonije Kerkouane iz 6. stoljeća pr. Kr. u današnjem Tunisu.

(Foto: Igor Paulić, 2003.)

godina prije Krista 814. g. pr. Kr.

8.st.

o. 620.

o. 510.

početak 4.st

o. 220.

146.

osnutak Kartage

početak grčke kolonizacije

početak upotrebe novca

osnutak Crne Korkire

osnutak novih kolonija na Jadranu

kraj grčke kolonizacije

Rimljani razorili Kartagu

63

Grčki svijet

Grčke kolonije na Sredozemlju i Crnom moru

Ponovi Koji je uzrok osnivanja grčkih kolonija?

Prva grčka naselja na obalama Sredozemnog i Crnog Imenuj i pokaži na karti najvažnije grčke mora pojavila su se u 8. stoljeću pr. Kr. Nedostatak kolonije. obradivog tla vrlo je rano natjerao stanovnike grčkih Što misliš, zašto su Grci izbjegavali područja na kojima gradova na iseljavanje. U potrazi za novim životnim su već postojale feničke kolonije? prostorom mlađi ljudi, zakupci i prezaduženi seljaci Kako su Grci odlučivali tko će se odseliti u njihove kretali su na neizvjestan put. U novoj zemlji Grci su u kolonije? blizini mora i ušća rijeka osnivali gradove i trgovačka Koliko je trajala grčka kolonizacija? uporišta. Ondje su se bavili zemljoradnjom, obrtom i Što je Velika Grčka? trgovinom. Naseljavali su samo one krajeve u kojima Objasni uzroke i posljedice nije bilo feničkih naselja.

Pojedini gradovi smišljeno su osnivali nova naselja da Izradi tablicu i u nju unesi uzroke i posljedice prošire utjecaj i osiguraju nova tržišta za svoju robu. grčke kolonizacije. Posebno izdvoji povod Stanovnici starih gradova ždrijebom su odlučivali tko grčke kolonizacije. će se iseliti. Novi gradovi bili su neovisni o polisu iz kojeg je poteklo njegovo stanovništvo. Između kolonije i matičnog polisa razvijale su se snažne kultur- Istraži povijesne izvore ne i trgovačke veze. Stari grčki gradovi su u kolonije Pogledaj poveznicu Grčka kolonizacija izvozili proizvode od keramike i plemenitih metala, [https://www.youtube.com/watch?v=FtT7jEBJo5E]. ulje, vino i tkanine, a uvozili su žitarice, vunu, lan, Ilustriraj i posebno obilježi u svoju bilježnicu proizvode konoplju, metale, jantar i mirise. Nova naselja ubrza- koje su kolonije izvozile, a koje su uvozile. la su razvoj grčkih gradova. Doba grčke kolonizacije završilo je potkraj 3. stoljeća pr. Kr. Grčke kolonije na Jadranu Na jugu Apeninskog poluotoka i na Siciliji nalazilo se najviše kolonija. Taj su prostor Grci nazivali Velikom Krajem 6. stoljeća pr. Kr. Grci su počeli osnivati kolonije i na istočnoj obali Jadrana. Prvo naselje Grčkom. osnovali su na jadranskom otoku Korčuli pod nazivom Crna Korkira. Tijekom 4. stoljeća pr. Kr. osnovani su Isu (Vis, grad i otok) i Far (Stari Grad na Hvaru). Nešto kasnije utemeljena su i naselja na kopnu.

Grčki su naseljenici život uredili na uobičajen grčki način. Gradove su opasali zidinama i u njima podigli razne građevine prema grčkome uzoru. Uzgajali su masline i vinovu lozu, vadili kamen na Braču, Korčuli i kod Trogira. Trgovali su s domorocima Ilirima, nudeći im svoje obrtničke proizvode i one koje su dopremali iz vanjskoga grčkog svijeta.

Uklesali su najstarije natpise na hrvatskome tlu.

Grčki hramovi u Posejdoniji na jugu Italije, Grci su na istočnoj jadranskoj obali znatno utjeca6. – 5. stoljeće pr. Kr. (Foto: Mladen Tomorad, 2004.) li na napredak zemljoradnje, na graditeljstvo, poNajsjevernije grčke kolonije u srednjoj i južnoj Italiji razvile javu i upotrebu novca. Jednako tako su utjecali i su se na prostoru Napuljskoga zaljeva (Herkulanej). Nešto na širenje pisma te na razvitak drugih djelatnosti, južnije nastao je grad Posejdonija koji su kasnije Rimljani društvenih slojeva i društvenog ustroja. Znameniti preimenovali u Pest (Paestum). Njegovi ostaci vidljivi su i Grci iz novoutemeljenih gradova čak su se srodili s danas. Među brojnim sačuvanim spomenicima ističu se tri lijepa hrama. Na slici su ostaci dva hrama. istaknutim rodovima starosjedilaca.

64

Grčki svijet

ZANIMLJIVOST Didona i Eneja. Pompeji. Prema rimskom mitu koji je donio rimski pjesnik Vergilije u spjevu Eneida, Eneja je nakon odlaska iz Troje lutao Sredozemljem poput Odiseja.

Tako je jedanput pristao u Kartagi kojom je vladala Didona, legendarna kraljica Kartage. Pod utjecajem dviju božica, Venere i Junone, Didona se zaljubila u Eneju. No, Eneja je odlučio napustiti Didonu jer su ga bogovi podsjetili da mora ispuniti dužnost i otploviti u Italiju. Nakon Enejina odlaska, osramoćena i ostavljena Didona počinila je samoubojstvo bacivši se na Enejin mač. Pritom je proklela Eneju rekavši da će Kartaga biti vječni neprijatelj grada koji će on osnovati, sve do njegova uništenja. Priča je poslužila kao osnova za objašnjenje stalnoga neprijateljstva između Kartage i Rima, koji su od 3. do 2. st. pr. Kr. vodili tri rata.

„Lumbardska psefizma“.

(Zagreb: Arheološki muzej. Foto: Mladen Tomorad, 2016.)

Ulomak grčkog natpisa nastao je tijekom 4. stoljeća pr. Kr. te sadrži zaključak skupštine (psefizmu). Natpis određuje imovinske odnose grčkih naseljenika na otoku Korčuli te njihove veze s obližnjim domaćim stanovništvom. Otkriven je 1877. g. i najstariji je pisani spomenik pronađen na tlu Hrvatske. Tijekom novih arheoloških istraživanja 2018. godine pronađen je još jedan ulomak.

Odnosi između jadranskih Grka i Ilira nisu bili nepomućeni niti uvijek dobrosusjedski. Već sam početak pojačanoga grčkog naseljavanja obilježio je sukob između došljaka i domorodaca. Ilirsko gusarstvo ubrzo je postalo kamenom spoticanja jer je ugrožavalo nesmetanu plovidbu Jadranom.

Ponovi Kada su Grci počeli naseljavati istočnu obalu Jadrana?

Navedi i pronađi na karti najpoznatije grčke jadranske kolonije.

Kako su Grci uredili život i čime su se bavili?

Na koji su način utjecali na domaće stanovništvo?

Prisjeti se koji su najvažniji ilirski narodi.

Kakvi su bili odnosi između Grka i Ilira?

Smjesti u prostor i vrijeme Uz pomoć karte lociraj najpoznatije grčke jadranske kolonije. U svoju bilježnicu napiši stare grčke i današnje nazive.

Istraži povijesne izvore Pogledaj poveznicu Faros - Starogradsko polje [https://www.youtube.com/ watch?v=UJ7jWUrUMzk]. Napiši sastavak o važnosti ove grčke kolonije na jadranskoj obali.

NOVI POJMOVI kolonija – novo naselje/ naseobina nekoga grada ili države u tuđoj zemlji kolonizacija – naseljavanje novih prostora kolonizator – onaj koji naseljava nove prostore, provodi kolonizaciju i osniva koloniju

ždrijeb – izvlačenje dogovorenog predmeta između više njih jednakih po vidljivoj vanjštini koji donosi dobitak ili određuje neku odluku

65

Grčki svijet

GRČKI GRADOVI DRŽAVE - SPARTA I ATENA Nakon završetka naseljavanja grčkih plemena počela su se izdizati dva polisa: Sparta na poluotoku Peloponezu i Atena na poluotoku Atici. Ti su se gradovi-države svojim uređenjem i načinom života bitno razlikovali, no oba su imala velik utjecaj na ostali prostor drevne Grčke.

U sljedećem tekstu upoznat ćeš sličnosti i razlike ova dva najveća grčka polisa: Sparte i Atene.

Sparta − društveno uređenje i svakodnevni život

litičkom životu polisa. No sačuvali su osobnu slobodu i služili u vojsci. U mirno doba bavili su se obrtom, trgovinom i poljodjelstvom.

U početku je među Spartancima vladala imovinska jednakost. Svaki je punoljetni Spartanac dobio od države jednak dio zemlje. Spartanci nisu smjeli živjeti na dobivenim posjedima, nego u vojarnama. Djecu su odgajali u vojničkom duhu i pod strogim nadzorom države.

Polis Spartu osnovali su pripadnici plemena Dorana.

Oni su se naselili u jugozapadnom dijelu poluotoka Peloponeza. Pokorili su Ahejce koji su ondje živjeli otprije. Dio pokorenog stanovništva Spartanci su pretvorili u robove. Oni su obrađivali zemlju Spartanaca, ali su sve proizvedene viškove smjeli zadržati za sebe.

Nisu imali politička prava. Dijelu starosjedilaca koji nije pružio otpor Spartanci su dozvolili da žive oko Grčki pješak u polisa. Kao ni robovi, oni nisu smjeli sudjelovati u po- borbi, sredina 6. stoljeća pr. Kr.

(New York: Metropolitanski muzej umjetnosti. Foto: Mladen Tomorad, 2005.)

Svetište (sveto mjesto) posvećeno Menelaju.

Menelaj je bio brat Agamemnona i kralj Sparte. Otmica njegove supruge Helene bila je povod za grčko-trojanski rat.

Menelajeva je osoba u gradu stoljećima nakon završetka rata bila poštovana. U 8. stoljeću pr. Kr. u istočnom dijelu grada podignuto mu je svetište prikazano na slici. Do danas nije sačuvano mnogo spartanskih građevina.

66

Pješaci su bili opremljeni kacigom, prsnim oklopom, štitom te mačem ili kopljem. Da održe vlast nad brojnijim pokorenim stanovništvom i obrane se od vanjskih neprijatelja, Spartanci su izgradili snažnu vojničku državu. Dječaci su sa sedam godina bili odvajani od roditelja i u vojarnama odgajani za ratnike. Kako bi postali hrabri i izdržljivi ratnici, dječaci su morali obavljati teške tjelesne vježbe, podnositi glad i hladnoću. Smatralo se da su spartanski pješaci najbolji vojnici u cijeloj Grčkoj.

Grčki svijet Vlast u Sparti imala je aristokracija. Državne poslove u Sparti obavljalo je vijeće staraca. Članovi tog vijeća bila su i dvojica kraljeva koji su u ratu zapovijedali vojskom. Druga njihova važna zadaća bila je ispitivanje volje bogova. Kraljevi nisu imali vrhovnu vlast.

Najvišu vlast imalo je pet najutjecajnijih Spartanaca koji su vodili državne poslove. Vlast su imali na godinu dana. Štitili su interese Spartanaca te nadzirali rad vijeća staraca i narodne skupštine u koju su ulazili svi punoljetni Spartanci.

Jedina umjetnost koju su Spartanci njegovali bila je glazba. Primijetili su da ona pridonosi skladu pokreta i ohrabruje ratnike u boju. Zato su Spartanci u bitke išli pjevajući ratne pjesme.

samovolju jedne osobe, atenska je aristokracija tijekom 7. stoljeća pr. Kr. iz vlastitih redova izabirala devetoricu najuglednijih i najbogatijih ljudi te im je dala vlast na godinu dana. Postupno je služba kralja potpuno ukinuta. Osim devetorice najimućnijih građana i aristokratskog vijeća postojala je i narodna skupština. U nju su ulazili svi punoljetni Atenjani. Njezin je utjecaj bio malen jer se sastajala samo kako bi joj aristokrati objavili svoje odluke. Politička prava nisu imali neslobodni ljudi – robovi, stranci, žene i djeca.

Ponovi Pronađi na karti područje koje je naselilo grčko pleme koje je osnovalo Spartu.

Kako je bila uređena spartanska država?

Kako su Spartanci postupili sa stanovništvom koje su zatekli?

Kako su živjeli spartanski robovi?

Tko u Sparti nije imao politička prava?

Kako su Spartanci odgajali djecu?

Koju su umjetnost Spartanci njegovali? Zašto?

Sagledaj prošlost Na internetu pronađi informacije o odgoju djece u Sparti. Usporedi ih s današnjim načinom odgoja.

Prepoznaj promjene Dodatno istraži i zaključi imaju li današnji grčki gradovi neke sličnosti s grčkim polisima. Izdvoji što se promijenilo, a što je ostalo isto kada su u pitanju grčki gradovi.

Atena − društveno uređenje i borba za demokraciju Polis Atenu osnovali su pripadnici plemena Jonjana usred plodne ravnice na poluotoku Atici. Polis su osnovali zajedno s Ahejcima koji su ondje živjeli otprije.

Atensko se stanovništvo dijelilo na aristokraciju (bogati i ugledni Atenjani), narod ili puk (seljaci, obrtnici i trgovci) i robove. U početku su Atenom vladali kraljevi s aristokratskim vijećem. Kako bi spriječila

Grčki trgovci važu žito.

(New York: Metropolitanski muzej umjetnosti. Foto: Mladen Tomorad, 2005.)

U atenskom polisu seljaci su od aristokrata uzimali zemlju u zakup. Zakupnine su bile velike, a plaćale su se u novcu.

Siromašni seljaci su posuđivali novac i za žito i za stoku pa su često zapadali u dugove. Ako seljak nije vratio dug, njegova je imovina prelazila u vlasništvo aristokrata, a on i njegova obitelj izgubili bi slobodu. To se zvalo dužničko ropstvo. Godine 594. pr. Kr. državnik Solon poništio je sve dugove i ukinuo dužničko ropstvo. Oslobodio je sve ljude koji su zbog duga postali robovi.

ZANIMLJIVOST Drakont, čije ime na grčkome jeziku znači zmaj ili velika zmija, prvi je potkraj 7. stoljeća pr. Kr. popisao zakone starih Atenjana. Ozakonio je dužničko ropstvo, a za najveći broj prijestupa odredio je smrtnu kaznu. Kad su Drakonta pitali zašto je za najveći dio prekršaja odredio najtežu kaznu, on je odgovorio da mali prijestupi po njegovom mišljenju zaslužuju takvu kaznu, a da za veće prijestupe nije našao veće kazne.

67

Grčki svijet S vremenom je narod bio sve nezadovoljniji vladavinom aristokracije te je tražio veće sudjelovanje u vlasti. Reformama koje su uveli zakonodavci Solon i Klisten u 6. stoljeću pr. Kr. ukinuti su dugovi seljaka, a narod je stekao veći udio u upravljanju polisom.

Osudbene pločice (ostrake) s imenima grčkih državnika Perikla (1), Kimona (2) i Aristida (3).

(Atena: Muzej Atalove stoe. Foto: Mladen Tomorad, 2016.)

U atenskoj narodnoj skupštini svaki je građanin mogao na glinenu pločicu upisati ime onoga za koga je sumnjao da teži za uspostavom svoje osobne vlasti. Onaj čije je ime dobilo najviše glasova morao je napustiti državu na deset godina, ali bez ikakve štete po svoju čast ili imovinu. Da bi bio izgnan iz Atene, građanin je trebao biti upisan na pločicu čak 6000 puta. Postupak ovakvoga biranja uveo je Klisten kako bi spriječio vlast samo jednoga čovjeka.

Smatraš li ispisivanje imena na osudbene pločice pravednim načinom za sprečavanje vladavine jednog čovjeka? Objasni svoj stav.

U drugoj polovici 5. stoljeća pr. Kr., kad je atenskim državnim poslovima upravljao Periklo, demokracija je u Ateni dosegla vrhunac. Periklo je uveo dnevnice za obavljanje državnih poslova i sudjelovanje u radu narodne skupštine. Siromašnijim je građanima omogućio pristup u upravu i sudstvo. Državni službenici birali su se ždrijebom. Svu vlast predao je narodnoj skupštini koju su činili svi slobodni Atenjani stariji od 20 godina. Ona je rješavala sve najvažnije državne poslove: donosila je zakone, odlučivala o ratu i miru, birala i nadgledala državne službenike, odlučivala o vanjskoj politici te nadzirala privredne i novčane poslove. Zahvaljujući tim promjenama, u upravi polisom stvarno je sudjelovalo više građana nego ikada ranije.

Ponovi Objasni promjene koje su uvedene u Ateni u Periklovo doba.

Koje je državno tijelo izgubilo prijašnju važnost?

Objasni tvrdnju da je u Periklovo doba atenska demokracija dosegla vrhunac.

Tko i dalje nije imao pravo sudjelovanja u državnim poslovima niti pravo glasa?

Usporedi sustav upravljanja u Ateni u Periklovo doba sa sustavom upravljanja u Sparti.

Periklo, 5. stoljeće pr. Kr. (Berlin: Muzej starina. Foto: Mladen Tomorad, 2011.)

Prepoznaj promjene Uz pomoć udžbenika izradi shemu kojom ćeš prikazati odnos društvenih skupina u Ateni.

Izdvoji kakav je bio njihov položaj i politička prava.

Bio je pripadnik atenske aristokracije, no ostao je poznat po zalaganju za bolje uvjete života atenskog puka. Bio je dobro obrazovan, izvrstan govornik, a podršku puka dobio je zbog promjena koje je proveo. Za razliku od svojih prethodnika, Periklo je osobne interese podredio napretku Atene. Stoga su ga Atenjani smatrali narodnim vođom demagogom. No s vremenom je taj izraz promijenio značenje te se počeo rabiti za političara koji radi ostvarenja svojih ciljeva obećava narodu nešto što ne misli ispuniti.

Objasni svojim riječima što je za tebe demokracija.

Istraži povijesne izvore Pogledaj poveznicu Atena: gradnja antičkog grada [https://www.youtube.com/watch?v=r2p_lmrkNN4].

U svoju bilježnicu izdvoji koje su važne građevine sagrađene u tom razdoblju. Možeš pogledati i 3D animaciju na poveznici: [http://www.dukewired.org/ projects/digital-athens/]

godina prije Krista 9.st.pr.Kr

7.st

621

594

Likurg, spartanski zakonodavac 68

prestanak razdoblja kraljeva u Ateni

Drakontovi zakoni

Solonove reforme

508

507 Klistenove reforme

429

443 Periklovo doba

Grčki svijet

Svakodnevni život u Ateni Bogati Atenjani mogli su živjeti lagodnim životom jer su za njih radili brojni robovi. Robovi su radili kao posluga u kućama, na poljima, u obrtničkim radionicama i u rudnicima. S vremenom je među robovima bilo trgovaca, učitelja i liječnika. Siromašniji stanovnici atenskog polisa koji nisu imali robove sami su obavljali svakodnevne poslove u kući i na svojoj zemlji.

Atenjani su mnogo vremena provodili izvan kuće. Na glavnom trgu, u knjižnicama i gajevima koja su bila uz vježbališta vodili su dugotrajne razgovore. Česta su bila druženja u javnim kupalištima. Navečer su odlazili u kazališta ili su se ponovno sastajali s prijateljima na gozbama te zabavljali uz glazbu, ples i razgovor. Dječake su od sedme godine života učitelji podučavali pisanju, čitanju, računanju, glazbi i tjelovježbi.

Atensko kazalište prozvano po bogu Dionizu.

(Foto: Mladen Tomorad, 2016.)

Atenjani su se okupljali i u kazalištima gdje su gledali glumačke izvedbe književnih djela kao i prigodom svečanosti u čast grčkih bogova. Ovo je kazalište bilo dio svetišta boga Dioniza.

Moć Atene ogledala se i u tome što je Atena stajala na čelu velikoga saveza grčkih polisa. Taj je savez stvoren zbog obrane od perzijske opasnosti. U Periklovo doba blagajna toga saveza bila je premještena u Atenu. Državni je novac Periklo upotrebljavao za jačanje kopnene vojske i mornarice atenskoga polisa. Najveći dio potrošen je na izgradnju samoga grada Atene. Sagrađene su mnoge javne zgrade, kazališta i hramovi.

Ostaci antičkoga glavnog trga u staroj Ateni.

(Foto: Mladen Tomorad, 2016.)

Atenjani su već ujutro odlazili na glavni trg gdje su prepričavali novosti i trgovali.

Maketa atenske Akropole u 5. stoljeću pr. Kr. (London: Britanski muzej. Foto: Mladen Tomorad, 2007.)

Hrvači.

New York: Metropolitanski muzej umjetnosti.

(Foto: Mladen Tomorad, 2005.)

Atenjani su veliku pažnju posvećivali tjelesnoj spremi pa su u vježbalištu jačali svoja tijela.

U utvrđenom dijelu grada bile su najvažnije atenske građevine: Partenon (hram božice Atene) i Erehtej (hram posvećen božici Ateni, bogu Posejdonu i grčkom heroju ili junaku Erehteju, legendarnom kralju Atike). U podnožju Akropole bile su smještene zgrade za život, trgovi, kupališta, vježbališta, knjižnice, hramovi te Dionizovo kazalište.

Usporedi život u Sparti i Ateni. Gdje bi radije živio/ živjela da si se rodio/la u to vrijeme? Objasni zašto.

69

FOTOSPRING

Grčki svijet

Akropola u Ateni danas

Sredinom i tijekom druge polovice 5. stoljeća pr. Kr. Atena je postala gospodarsko i kulturno središte cijele Grčke. U njoj su rado živjeli poznati umjetnici i znanstvenici, a onamo su dolazili i obrtnici i trgovci iz gotovo cijelog svijeta.

Ponovi Opiši život atenskoga građanina.

Koje su bile obveze robova u Ateni? Što znaš o odgoju atenskih dječaka?

U kojim su umjetnostima Atenjani najviše uživali?

Opiši Atenu u doba Perikla.

Prepoznaj promjene a. Sa svojim učiteljem/učiteljicom prokomentiraj slikovni prikaz Ostaci antičkoga glavnog trga u Ateni te argumentiraj mogu li se današnji trgovi usporediti s onim atenskim.

Usporedi sličnosti i razlike. b. Usporedi načine školovanja u staroj Grčkoj sa svojom školom. Što misliš, je li školovanje bilo lakše i zabavnije u staroj Grčkoj ili danas? Objasni svoj odgovor. Postoje li kakve sličnosti između školovanja u staroj Grčkoj i danas?

Život žene u grčkome društvu Dok se muškarac bavio državnim poslovima i sportom, žena je ostajala kod kuće. Iako nije imala politička prava, ona je u obitelji bila cijenjena. Žena je nadzirala rad slugu, uređivala poslove u kući i nabav-

70

ku namirnica, brinula se o bolesnima te učila svoje kćeri pjevanju, kuhanju i tkanju. Žene u siromašnijim obiteljima bez robova same su obavljale sve poslove u kući i brinule se o obrazovanju svoje djece. U pravnim poslovima žene su zastupali muževi ili očevi.

Iako djevojke nisu smjele ići u školu, mnoge su bile obrazovane, osobito one iz bogatijih obitelji. Žena puni posudu s vodom, kraj 6. stoljeća pr. Kr. (Atena: Muzej kikladske umjetnosti. Foto: Mladen Tomorad, 2016.)

Za razliku od brojnih drugih grčkih polisa djevojke su u Sparti morale pohađati školu. One su bile odgajane da budu vjerne građanke kojima će najviša težnja biti majčinstvo i odgoj djece. Djevojke su u svom domu učile obavljati razne kućanske poslove. Od sedme godine su redovito vježbale kako bi se priviknule na napore te ulogu majki budućih spartanskih vojnika. Njihova prehrana bila je bogata i izdašna kako bi bile zdrave i snažne. Spartanke su imale puno više slobodnog vremena nego žene drugih grčkih polisa jer su se udavale kasnije i jer su iz kućanstava muškarci često izbivali. Ovakav način života odnosio se samo na žene vodećega društvenog sloja Spartanaca, dok su ostale Spartanke živjele poput drugih žena grčkih polisa.

Grčki svijet Ruševine starogrčkoga grada Olimpije.

Prve Olimpijske igre održane su 776. g. pr. Kr. Od 720. g. pr. Kr. natjecatelji su se na Olimpijskim igrama borili goli. Na 15. olimpijskim igrama Orsip je u utrci izgubio pregaču oko bokova pa je dalje trčao gol. Otada su se svi natjecatelji u Olimpiji borili bez odjeće. Kasnije je to uvedeno i na drugim natjecanjima.

Od 5. st. pr. Kr. u Olimpiji su se, osim sportskih natjecanja, održavale i kazališne priredbe, natjecanja u govorništvu i umjetničke izložbe.

Mladi pobjednik sportskih natjecanja s grančicom svete masline na glavi.

(Atena: Nacionalni arheološki muzej. Foto: Mladen Tomorad, 2016.)

Kako se danas obilježava pobjeda na sportskim natjecanjima?

Žene su u povijesti stare Grčke uvijek nesmetano sudjelovale u raznim vjerskim svečanostima. Nerijetko su se bavile svećeničkim zanimanjima.

Olimpijske igre Osim jezika, pisma i vjerskih običaja, stare Grke su povezivale i sportske svečanosti. Od svih su natjecanja najpoznatije bile Olimpijske igre. Po njima su stari Grci počeli brojati svoje godine. Olimpijske igre su se održavale svake četvrte godine u čast boga Zeusa u svetištu Olimpiji. Tijekom petodnevnih igara grčki polisi prestali su ratovati jer je bilo proglašeno sveto primirje. Mladići iz svih grčkih polisa natjecali su se u trčanju, bacanju koplja i diska, skakanju u dalj i u hrvanju. Pobjednik je dobivao grančicu svete masline i bio je slavljen u svom gradu i u cijeloj Grčkoj. U čast starogrčkih sportskih natjecanja 1896. g. započele su se održavati današnje Olimpijske igre. Prve su održane u Ateni.

Istraži povijesne izvore Istraži kojih se pet starogrčkih disciplina zadržalo u suvremenim olimpijskim igrama. Podatke možeš pronaći na web stranici Hrvatskog olimpijskog odbora: [www.hoo.hr/hr/oi-rio-2016-sportovi]

Ponovi Opiši život žene u grčkim polisima. Koja su bila ženska prava i dužnosti? Koja je razlika u pravima Spartanki i Atenjanki? Koje je najpoznatije sportsko natjecanje starih Grka? Kada su održane prve Olimpijske igre? Gdje su se i u čiju čast održavale?

Navedi najstarije olimpijske sportove. Kako su pobjednici bili nagrađivani? Što znaš o suvremenim Olimpijskim igrama?

NOVI POJMOVI antički – pridjev od Antika, razdoblje u povijesti čovječanstva koje obuhvaća sve što je stvorila grčka i rimska civilizacija. Obično se vremenski određuje od 5. stoljeća pr. Kr. do konca 5. stoljeća. demokracija – vlast naroda, politički poredak u kojem vlast pripada

narodu; država u kojoj je na vlasti narod preko svojih predstavnika politički – pridjev od politika, djelatnost upravljanja i rukovođenja državom reforma – preoblikovanje, promjena postojećeg stanja i uspostava novog; preustroj, preobrazba

71

Grčki svijet

RATOVI STARE GRČKE

Od vremena prvih seobi pa do vremena kada je stara Grčka pala pod rimsku vlast grčki gradovi-države neprestano su ratovali. Grčku povijest obilježilo je nekoliko velikih vojnih sukoba. To su grčko-trojanski rat, grčko-perzijski ratovi, peloponeski ratovi te osvajanja makedonskog kralja Aleksandra Velikog na starom Istoku.

Grčko-trojanski rat Troju su vjerojatno potkraj 13. ili početkom 12. stoljeća pr. Kr. napala grčka plemena. Prema priči u Homerovoj Ilijadi, lijepa spartanska kraljica Helena pobjegla je s trojanskim kraljevićem Parisom u Troju.

Mikenski kralj Agamemnon poveo je osvetničku grčku vojsku protiv Troje. Nakon dugotrajne i iscrpljujuće opsade Grci su lukavstvom Odiseja, vladara otoka Itake, uspjeli osvojiti i opljačkati bogati grad. Prividno se povukavši na svojemu brodovlju, Grci su tobože kao dar ostavili pred trojanskim zidinama drvenoga konja. U njemu su bili skriveni grčki ratnici. Trojanci su nasjeli lukavom naumu i unijeli drvenoga konja u prijestolnicu. Iz njega su u pravi čas izišli Grci, otvorili su ostalima gradske dveri i zauzeli Troju.

Grčki ratnici, o. 1200. g. pr. Kr. Homer.

(Boston: Muzej lijepih umjetnosti.

Foto: Mladen Tomorad, 2005.)

U 8. stoljeću pr. Kr. slavni grčki pjesnik Homer opisao je desetogodišnju opsadu Troje u spjevu Ilijada. U Odiseji je opisao povratak grčkoga junaka Odiseja u domovinu Itaku.

Pronađi i objasni jedan stih iz Ilijade.

Potkraj 19. stoljeća njemački je znanstvenik i arheolog Heinrich Schliemann [Hajnrih Šliman] iskopao ostatke Troje i Mikene. Njegova otkrića potvrdila su istinitost Homerovih stihova. Stoga se ti stihovi smatraju glavnim izvorom za najranija razdoblja grčke povijesti.

72

(Atena: Nacionalni arheološki muzej. Foto: Mladen Tomorad, 2016.)

Grčki ratnici na glavi nose kacigu, tijelo im je oklopljeno vjerojatno kožnim i žičanim oklopom, a u rukama nose koplje i štit. Ova vaza otkrivena je tijekom arheoloških istraživanja Mikene te vjerno prikazuje izgled grčkih ratnika tijekom grčko-trojanskog rata.

Zlatna pogrebna maska.

(Atena: Nacionalni arheološki muzej. Foto: Mladen Tomorad, 2016.)

Slavnu zlatnu masku otkrio je Heinrich Schliemann u jednoj grobnici tijekom arheoloških iskopavanja Mikene. Nazvana je po mitskom mikenskom kralju Agamemnonu, jednom od glavnih likova grčkotrojanskog rata.

Grčki svijet početkom 6. stoljeća pr. Kr. Babilonci osvojili glavni židovski grad Jeruzalem i srušili židovsko kraljevstvo.

Perzijska je država bila osobito jaka za Darija I. i Kserksa I. koji su vladali potkraj 6. i početkom 5. stoljeća pr. Kr. Perzijsku državu je u drugoj polovici 4. stoljeća pr. Kr. osvojio makedonski kralj Aleksandar Veliki.

Ponovi Čime se bavi Ilijada? Što opisuje Odiseja? Tko je i u kojem spjevu opisao grčko-trojanski rat? Tko je iskopao ostatke Troje i Mikene? Zašto su važna ta arheološka otkrića?

Objasni uzroke i posljedice U svoju bilježnicu ilustriraj tebi najzanimljiviji dio iz ovog rata. Na satu sa svojim učiteljem/ učiteljicom prokomentiraj ovaj zadatak.

Perzija Oko 1000. g. pr. Kr. na prostor Iranske visoravni doselila su se perzijska plemena. Uspon Perzije započeo je sredinom 6. stoljeća pr. Kr. Stalnim ratovima s okolnim narodima tadašnji je perzijski vladar proširio granice svoje države, srušio babilonsku državu i osvojio Babilon. Pod njegovom vlašću našlo se široko područje od Male Azije do rijeke Ind. Tijekom njegove vladavine Židovi su bili oslobođeni iz takozvanog babilonskoga sužanjstva (ropstva) u koje su pali kad su

Sard LA

DA

Efez

r

o

m

o

n

r

C

e

ARME N I J A

LIDIJA

KIL

Milet

IKIJ

Arad

A Eu

Biblos

Sredozemno more

E GI PAT

l

Nil

Aspadana Ekbatana PA RTIJA

Tig r LO

is Babilon

NI

JA

Suza SU ZI JA NA P Pasagarda E RZ I Pe Perzepol rz ij sk i za lj ev

m e o r

Napata KUŠ

n o v e C r

NUBIJA

BA BI

JA

DA

Ni

Dendera+ skyrim portishead Abidos Teba Elefantina

MEDI

fra Ašur t

Tir Sidon Jeruzalem Sais Peluzij Naukratij Mendes Heliopol Bubastis Memfis

BAKTRIJA Baktra

Niniva

JA

JA

ASI RI

HE

KI

re mo

MAKE DON I JA

A TR

sko K a sp i j

I I T S K

Grobnica kralja Kira II. u Pasargadi.

Kir je zaslužan za jačanje i širenje perzijske države sredinom 6. st. pr. Kr. Grobnica je izgrađena od blokova vapnenca.

Prema grčkome povjesničaru Strabonu na grobu se nalazio natpis sljedećeg sadržaja: O, čovječe, ja sam Kir, osnivač Perzijskog Carstva i kralj Azije. Ne zavidi mi stoga na ovome građevinskom djelu.

Protumači značenje natpisa.

Perzija u doba Darija Velikog (522. - 486. g.pr.Kr.) Lidijsko kraljevstvo Medijsko kraljevstvo Novo babilonsko kraljevstvo Središte Perzije Perzijska kraljevska cesta

Karta 11. Perzijsko kraljevstvo. Što je spajala perzijska kraljevska cesta? Koja je njezina važnost?

73

Grčki svijet

Grobnica Darija I., Nakše Rustam u Iranu, početak 5. stoljeća pr. Kr. (Wikipedia. Foto: Diego Delso)

Darije I. najvažniji je perzijski vladar. On je osvojio čitavu Malu Aziju. Pokušao je svoju vlast proširiti i u Europu. Mnogi podčinjeni narodi iskazivali su mu velike počasti. Zbog uspješne je vladavine prozvan Veliki. Darije I. je podijelio državu na dvadesetak pokrajina. U nekoliko navrata pokušao je pokoriti grčke gradove-države, ali su njegovi pohodi završili neuspjehom.

Perzijski je vladar, kralj kraljeva, bio vrhovni i neograničeni gospodar svojih podanika. Odlučivao je o njihovu životu i smrti. Budući da se radilo o velikoj državi, njome nije bilo lako vladati. Darije I. je stoga državu podijelio na dvadesetak pokrajina kojima su na čelu bili namjesnici (upravitelji koji su upravljali u vladarevo ime). Oni su vodili upravne poslove, bili su vrhovni suci, prikupljali su poreze, zapovijedali vojskom i ravnali cjelokupnim životom pokrajine. Kako bi onemogućio samovolju namjesnika, vladar je koristio posebne povjerenike koji su nadgledali njihov rad i o svemu obavještavali vladara. Ti su se doušnici nazivali „kraljeve oči i uši“. Kako bi mogli provoditi osvajanja i vladati golemom državom, perzijski su vladari raspolagali silnom vojskom. Ona se sastojala od unovačenih jedinica iz svih krajeva države. Zbog vještine su na posebnom glasu bili perzijski strijelci.

Ponovi Kada nastaje samostalna perzijska država?

Na povijesnoj karti prouči koji je prostor obuhvaćala perzijska država u doba Darija I. Opiši kako je Darije I. vladao Perzijskim Carstvom. Tko je osvojio perzijsku državu u drugoj polovici 4. st. pr. Kr.?

74

Ustanak Grka u Maloj Aziji Potkraj 6. stoljeća pr. Kr. grčke kolonije u Maloj Aziji došle su pod vlast Perzijanaca. Maloazijski su Grci teško podnosili perzijsku vlast jer su morali plaćati veliki porez. Osim toga, Perzijanci su podržavali feničke trgovce, što je štetilo razvoju grčke trgovine. Zbog tih su razloga Grci podigli ustanak protiv Perzije. Maloazijski su Grci zatražili pomoć od europskih Grka, ali se osim Atenjana nije odazvao gotovo nitko. Atenjani su uputili brodove za rat protiv Perzijanaca. Maloazijski su Grci snažno branili svoju slobodu, no usprkos jakom otporu bili su potučeni.

Herodot.

(Berlin: Muzej prapovijesti i rane povijesti. Foto: Mladen Tomorad, 2011.)

Sukobe Grka s Perzijancima opisao je Herodot (5. st. pr. Kr.). On je proputovao Aziju, Egipat i istočnu Europu. U djelu Povijest dao je opis zemalja u kojima je boravio te zabilježio prošlost, svakodnevni život, običaje i vjerovanja Grka, Egipćana, Perzijanaca i drugih naroda Bliskog Istoka. Jedan ga je rimski pisac nazvao ocem povijesti.

U razgovoru s učiteljem/ učiteljicom saznaj zašto se Herodota naziva ocem povijesti.

Grčki svijet TRAKIJA MAKEDONIJA Pela Kserksov kanal 492.

480.

Termopili

480.

Delfi

490.

Plateja 479.

Maraton

Efez Planine Mikale 479.

480.

Perzijsko kraljevstvo Neopredijeljene grčke države

Sard

Hij

Atena

Salamina

Perzijske zavisne države

rt Artemizij

Milet 499.

Sparta

Miltijad.

(Ravenna: Nacionalni arheološki muzej. Foto: Mladen Tomorad, 2003.)

Grčki protivnici Perzije Središta pobune maloazijskih polisa Bitke

Atenski vojskovođa i pobjednik nad Perzijancima na Maratonskom polju 490. g. pr. Kr. Nakon pobjede atenski je glasnik Fidipid trčao 42 kilometra od Maratona do Atene.

Kad je Atenjanima javio radosnu vijest i upozorio ih na opasnost koja i dalje prijeti od perzijske vojske, srušio se mrtav od iscrpljenosti. Njemu u čast na današnjim se Olimpijskim igrama trči maraton, najteža olimpijska atletska disciplina.

Koju još olimpijsku disciplinu poznaješ?

Rod

Pomorski i kopneni pohodi Perzijanaca 492. g. pr. Kr. Darijev pohod 490. g. pr. Kr. Pomorski i kopneni pohod Perzijanaca za Kserksa 480. g. pr. Kr. Napredovanje pobunjenih grčkih gradova država

Karta 12. Grčko-perzijski ratovi.

Grčko-perzijski ratovi Darije I. želio je osvojiti bogate grčke gradove. Pomoć koju je Atena pružila maloazijskim Grcima iskoristio je kao izliku za napad na Grčku. Tako su počeli grčko–perzijski ratovi koji su se s prekidima vodili u prvoj polovici 5. stoljeća pr. Kr. Prvi Darijev pohod propao je zbog oluje koja je uništila perzijske brodove. Nakon što su obnovili vojsku, Perzijanci su se iskrcali na Maratonskom polju nedaleko od Atene. Brojčano nadmoćnijim perzijskim četama suprotstavila se bolje opremljena i dobro uvježbana atenska vojska. Atenjani su zatražili pomoć Spartanaca, ali je ona došla prekasno. Svjesni da brane svoju slobodu, Atenjani su se borili hrabro te su porazili perzijsku vojsku. Pobijedivši na Maratonskom polju, Atena je počela preuzimati vodeći položaj u Grčkoj.

Nakon bitke na Maratonskom polju Atena je započela izgradnju jake mornarice. U međuvremenu je Darijev nasljednik Kserkso I. započeo pripreme za novi Kserkso I. rat protiv Grka. Poveo je brojne kopnene čete i veliku (London: Britanski muzej. Foto: Mladen Tomorad, 2011.) mornaricu na Grčku.

1000.g.pr.Kr doseljavanje Perzijanaca

559.

539. 530. 525. 522.

Kir II. osvajanje Babilona

osvajanje Egipta

500.

Darije I. Veliki

490.

486.

grčko-perzijski ratovi pobuna bitka kod maloazijskih Maratona Grka

480. 464.

449.

431.

Kserko I. bitka kod kraj Termopilskog klanca, grčko-perzijskih bitka kod Salamine ratova

404.

Peloponeski ratovi

359.

336.

Filip II.

75

Grčki svijet Bojeći se snažne neprijateljske vojske, Grci su se ujedinili u savez pod vodstvom Sparte. Nakon prelaska u Europu Kserkso I. je porazio spartansku vojsku u Termopilskom klancu. Perzijanci su opustošili Atiku te spalili Atenu. No iste su godine potučeni u pomorskoj bitci kod otoka Salamine. Bitka kod Salamine bila je posljednji veći sukob Perzijanaca i Grka.

Nakon još nekoliko manjih bitaka perzijski je kralj odustao od osvajanja Grčke. Mirom između Grka i Perzijanaca perzijski je kralj bio primoran Grcima u Maloj Aziji i na egejskim otocima dati slobodu.

Leonida, moderni spomenik u Termopilima.

U Termopilskom klancu 480. g. pr. Kr. sukobila se vojska od oko tri stotine pješaka na čelu sa spartanskim kraljem Leonidom i perzijska vojska predvođena kraljem kraljeva Kserksom I. Spartanci su zauzeli klanac koji je onemogućavao daljnji napredak perzijskih vojnih snaga. Nakon što su izdani i napadnuti s leđa, spartanski vojnici nastavili su se junački boriti dok nisu svi izginuli.

Tako su Spartanci poraženi, a Perzijancima je bio otvoren put prema Ateni. Povijesni sukob spartanske vojske s Perzijancima nadahnuo je američkoga autora stripova Franka Millera da 1998. g. nacrta vrlo popularan strip 300 koji je poslužio kao predložak za istoimeni film iz 2006. g.

Posljedice grčko−perzijskih ratova U ratovima protiv Perzijanaca Grci su najvažnije pobjede odnijeli na moru. Budući da je Atena imala najjaču mornaricu, njezine zasluge za poraz neprijatelja bile su najveće pa joj je ugled porastao. Mnogi polisi sklopili su s Atenom savez kako bi se obranili od perzijske opasnosti. Tako je nastao Atenski pomorski savez. U njega su postupno ušli gotovo svi egejski otoci i gradovi u Maloj Aziji te brojni polisi u Grčkoj.

Sparta je već prije rata s Perzijancima oko sebe okupila brojne polise na Peloponezu. Tako je nastao Peloponeski savez. Sparta je do ratova s Perzijancima bila vodeći grčki polis. Stoga joj se nije svidjelo jačanje Atene. Iako su se Grci zajedničkim snagama oduprli neprijatelju, ubrzo su različitosti između grčkih polisa i težnja za prevlašću u Grčkoj prouzročili nove sukobe.

76

Temistoklo.

(Kopenhagen: Muzej Thorvaldesen.

Foto: Mladen Tomorad, 2014.)

Atenski vojskovođa i državnik Temistoklo smatrao je da će u borbi Grka i Perzijanaca pobijediti onaj tko bude imao prevlast na moru. Zahvaljujući njegovom vojnom umijeću atenski mali brodovi uspjeli su odnijeti pobjedu kod otoka Salamine 480. g. pr. Kr. U uskom tjesnacu kod Salamine mnogobrojni veliki perzijski brodovi međusobno su si smetali. To su iskoristili Grci i svojim manjim brodovima potopili perzijske lađe. Kserkso je s obale gledao poraz svojih vojnika. Godine 2014., na temelju stripovnog predloška, snimljen je film 300: Uspon carstva, čija se radnja događa neposredno prije i tijekom bitke kod Salamine.

Pronađi na karti otok Salaminu i pokušaj ilustrirati tijek bitke na moru kod tog otoka.

Ponovi Tko je vladao maloazijskim Grcima od 6. st. pr.

Kr.? Navedi razloge zbog kojih su Grci podigli ustanak protiv Perzije. Kako je završio ustanak? Što je Dariju poslužilo kao izlika za napad na Grčku? Gdje su i kada Perzijanci napali Atenjane? Koja je bila prednost perzijske vojske nad atenskom? Kako je završila bitka na Maratonskom polju? Zašto su Atenjani uspjeli pobijediti mnogo veću perzijsku vojsku? Kako su se Atenjani pripremali za sukob s Perzijancima? Tko je započeo novi pohod protiv Grka? Opiši drugi veliki sukob Grka protiv Perzijanaca. Kakve su bile posljedice te bitke? Što znaš o bitki kod Salamine? Kako su završili grčko–perzijski ratovi?

Smjesti u prostor i vrijeme Uz pomoć karte u udžbeniku, u bilježnicu nacrtaj slijepu kartu na kojoj ćeš označiti važne bitke. Izdvoji ishod bitke, poraz ili pobjedu za zaraćene strane.

Objasni uzroke i posljedice U paru izdvojite uzroke i posljedice grčkoperzijskih ratova. Jedan neka izdvoji uzroke, drugi posljedice. Ako je potrebno, razmijenite bilješke i nadopunite ih.

Grčki svijet Na samom početku rata Atenom se proširila pošast (teška i opasna zarazna bolest). Od nje je umro i PeriKako bi stekao jasniju sliku o sukobu klo pa je Atena ostala bez vještog i sposobnog vojskoPerzijanaca i Grka, pogledaj dokumentarni film vođe. Tijekom dvogodišnje pošasti Atika je izgubila na poveznici Grčko-perzijski ratovi gotovo trećinu stanovništva, kako vojnika tako i dru[https://www.youtube.com/watch?v=r2TCP4FRvDI]. gih ljudi. Obeshrabreni velikim ljudskim gubicima Napiši reportažu, zamisli da si ratni novinar koji Atenjani su bili prisiljeni potpisati mir. Primirje je izvještava o tome događaju. trajalo šest godina. Željni širenja svojega polisa Atenjani su poduzeli pohod na Siciliju. Sparta je poslala pomoć sicilskim gradovima pa je atenska vojska potPeloponeski rat − kraj prevlasti Atene puno uništena. Spartanci su sagradili snažne brodove Privredna moć Atene i njezin utjecaj u grčkim polisi- i ponovo počeli pustošiti Atiku. Oslabljena napuštama ugrožavali su trgovačke interese drugih razvijenih njem saveznika i gubitkom brodovlja kod Sicilije Ategradova. Atena je podupirala spartanski puk u borbi na je bila prisiljena pristati na mir. protiv aristokracije. Tako je smanjivala utjecaj Sparte na Peloponezu. Atena je nastojala proširiti utjecaj u Alkibijad.

Nacionalni arheološki čitavoj Grčkoj. Svoje je saveznike sve više stavljala u (Bologna: muzej. Foto: Mladen Tomorad, podređeni položaj. Zato su mnogi polisi tražili zaštitu 2003.)

Sparte. Postupno su se povećavale napetosti između Bio je jedan od poznatijih pripadnika Atenskog pomorskog saveza i Pelopone- atenskih narodnih vođa i skog saveza. Na kraju su te napetosti prerasle u pravi vještih vojskovođa tijekom Peloponeskog rata. Na ratni obračun. Taj je sukob prozvan Peloponeskim njegov je nagovor atenski ratom. Odigrao se tijekom posljednja tri desetljeća 5. narod odobrio pohod na Siciliju koja je Spartu stoljeća pr. Kr. Sagledaj prošlost

Tukidid.

(Oxford: Ashmoleov muzej. Foto: Mladen Tomorad, 2015.)

Atenjanin Tukidid je nakon Herodota drugi znameniti grčki povjesničar. Živio je u vrijeme Peloponeskog rata i napisao je njegovu povijest do 411. g. pr. Kr. Smatraju ga prvim pravim povjesničarom jer je imao ispitivački odnos prema povijesnim događajima. Nije ih tumačio kao djelo natprirodnih sila, nego ih je pokušao objasniti, tražio je dokaze, istraživao i provjeravao svjedočanstva svojih suvremenika.

opskrbljivala hranom.

Mnogobrojni Atenjani uputili su se brodovima prema Siciliji nadajući se velikom plijenu.

Atenski su se vlastodršci pobojali Alkibijadova utjecaja i opozvali su ga s pohoda kaneći mu suditi. Stoga je on pobjegao Spartancima i otkrio im atenske slabosti. Na njegov su savjet Spartanci izgradili snažne brodove i ponovo počeli pustošiti Atiku. Kasnije je pobjegao u Perziju gdje je ubijen. Što misliš o Alkibijadovu potezu? Bi li ti jednako postupio/la? Objasni svoj odgovor.

Posljedice poraza za Atenu su bile kobne: morala se odreći svojih posjeda, raspustiti Atenski pomorski savez, predati gotovo svu ratnu mornaricu i srušiti zidine koje su je štitile od neprijatelja. U Ateni je srušena demokracija i vlast je povjerena tridesetorici građana.

U narednim desetljećima Sparta je ponovo stekla prevlast među polisima, no Atena je ostala kulturno sreSparta i njezini saveznici imali su jaku i uvježbanu dište Grčke. kopnenu vojsku. Atena je pak imala premoć na moru.

Zbog toga su prvih nekoliko godina ratovanja Atenjani sa saveznicima uspješno napadali neprijateljske brodove i peloponesku obalu.

77

Grčki svijet

Ponovi Koja su dva vojna saveza postojala u Grčkoj nakon grčko–perzijskih ratova? Kakvi su bili odnosi među grčkim polisima? Navedi uzroke Peloponeskog rata. Koliko dugo je trajao Peloponeski rat? Opiši tijek Peloponeskog rata. Kako je završio?

Koje su bile njegove posljedice?

Istraži povijesne izvore Uz pomoć poveznice napiši u bilježnicu osnovne informacije o Peloponeskom ratu i u obliku kratkog sastavka opiši važnost uloge koju je u tome razdoblju imao Alkibijad [https://www.youtube.com/ watch?v=WxjfGBUzLd4]

Kralj Filip II. − prevlast Makedonaca nad grčkim polisima Makedonija je bila planinska zemlja čije je stanovništvo uglavnom živjelo u dolinama velikih rijeka Vardara i Strume. Sjedište makedonskih vladara bilo je u gradu Peli. Makedonci su se bavili zemljoradnjom, uzgojem stoke i vinogradarstvom. Služili su se grčkim jezikom i vjerovali u grčke bogove. Zbog toga su smatrali da pripadaju Grcima. No Makedonci su imali i svoj vlastiti domaći jezik koji se razlikovao od grčkog. Njegovali su i običaje drukčije od grčkih. Vjerovali su i neke bogove koji su Grcima bili nepoznati. Zbog toga su Grci smatrali Makedonce barbarima. Makedonski su kraljevi smišljeno usvajali i širili grčki jezik i kulturu. Stoga su grčki jezik i kultura na kraju prevladali među Makedoncima.

Temelje makedonske moći postavio je kralj Filip II. Stanovništvo grčkih polisa bilo je podijeljeno. Aristokracija je stala uz Filipa misleći da će on vratiti snagu i moć Grka. Bojeći se gubitka utjecaja, pristaše demokracije među Grcima suprotstavili su se makedonskom kralju.

Najslavniji grčki govornik Demosten u svojim je govorima oštro istupio protiv Filipa. No sve je bilo uzaludno.

Filipova je vojska porazila Grke te je tako Grčka došla pod makedonsku vlast. Nakon pobjede Filip je proglasio mir među grčkim državama i združio ih u savez. Zatim je počeo pripreme za rat protiv Perzije u osvetu za perzijske napade na Grčku. Namjera mu je bila da tim pohodom učvrsti makedonski utjecaj u Grčkoj i da grčke polise koji su se međusobno sukobljavali, usmjeri na zajednički cilj.

Obećavao je i bogat ratni plijen. Uoči pohoda je ubijen.

78

Filip II. Skoplje.

(Foto: Mladen Tomorad, 2013.)

Filip II. još je kao mladić boravio u grčkom polisu Tebi gdje je upoznao grčku kulturu i običaje. Kada je došao na prijestolje, odlučio je iskoristiti nesložnost Grka te je naumio osvojiti Grčku. Želeći učvrstiti vlast, najprije je preuredio i ojačao makedonsku vojsku. Od seljaka je stvorio snažno pješaštvo naoružano velikim štitovima i dugim kopljima, a konjanike je činila makedonska aristokracija.

Vojska je postala izuzetno dobro uređena i uvježbana. Bio je poznat po podmićivanju neprijatelja.

Glasovita je njegova izreka: Zlatom natovareni magarac može osvojiti i neosvojivu tvrđavu. Spomenik na slici izgrađen je tijekom moderne obnove glavnoga grada Sjeverne Makedonije - Skoplja. U podnožju vodoskoka prikaz je Filipa II., njegove supruge Olimpijade i njihova sina Aleksandra, budućeg kralja Aleksandra Velikog, te prikazi iz Aleksandrove mladosti od rođenja do mladenačkih dana.

Uz pomoć interneta istraži i ilustriraj kako su bili naoružani makedonski vojnici.

Demosten.

(Pariz: Muzej Louvre. Foto: Mladen Tomorad 2011.)

Ovaj slavni atenski govornik sjajnim je govorima upozoravao na opasnost od makedonskog kralja Filipa II.

Ponovi Od čega su živjeli Makedonci? Zašto je Filip II. odlučio napasti Grke? Kako je ojačao makedonsku državu? Tko je bio Demosten? Koje su bile posljedice poraza kojeg je Grcima nanio Filip II.?

Zašto je makedonski kralj namjeravao zaratiti protiv Perzijanaca?

Grčki svijet

TRAKIJA

Atena

Sparta

s gri

Ti

333.

Efez Milet

Baktra

more

HELADA

ko

338.

GranikMALA AZIJA Gordij Sard

334.

Heroneja

Karta 13. Osvajanja Aleksandra III. Velikog.

Aralsko jezero

ijs

Crno more

MAKEDONIJA Pela

Kasp

Dunav

Is Gaugamela

331.

BAKTRIJA

MEDIJA

Ekbatana E Cipar BiblosSIRIJA ufra t S r e Kreta Sidon doze DamaskMEZOPOTAMIJA m n o m o r e Tir Suza Babilon Aleksandrija

Ind

Bukefala

INDIJA

rz

ij

sk

Cr

Teba

PERZIJA

Pe

EGIPAT

Nil

Oaza Siva

Aleksandrija

Perzepol

Aleksandrija

Memfis

Aleksandrija Eshata

ve

re

putevi Aleksandrovih osvajanja

mo

bitke

no

država Aleksandra Velikog (336. - 323. g. pr. Kr.)

i z .

Perzijska kraljevska cesta

Uz pomoć karte opiši tijek osvajanja Aleksandra III. Velikog

Aleksandar III. Veliki − najveći osvajač ga dočekali kao osloboditelja od perzijske vlasti. Aleksandrova je vojska krenula dalje na istok. Novi sukob starog vijeka s vojskom perzijskoga kralja Darija III. zbio se u jugoistočnom dijelu Male Azije. Zahvaljujući vještom vodstvu i hrabrosti, Aleksandar je ponovno porazio brojčano mnogo jačeg protivnika. Darije je usred bitke napustio svoje čete i pobjegao, a njegova je obitelj pala u ropstvo.

Aleksandar III. Veliki.

(London: Britanski muzej. Foto: Mladen Tomorad, 2011.)

Imao je samo 20 godina kad je došao na prijestolje. Kao i njegov otac, bio je vrlo obrazovan i izvrstan vojskovođa. Njegov je učitelj bio glasoviti filozof Aristotel. O njegovu životu snimljeni su brojni filmovi među kojima se ističu Aleksandar Veliki iz 1956. i Aleksandar iz 2004. g.

Pogledaj film o Aleksandru i zaključi je li na filmu sve prikazano onako kako si učio/la na satu povijesti.

Nakon ubojstva Filipa II. na prijestolje je došao njegov sin Aleksandar III. Na početku vladavine Aleksandar je morao ugušiti pobune Grka protiv svoje vlasti. Dvaput je upao s vojskom u Grčku i prisilio Grke da ga priznaju svojim vladarom. Nakon toga nastavio je pripreme za rat protiv Perzijanaca. S perzijskom se vojskom sukobio u sjeverozapadnom dijelu Male Azije te je žestoko porazio. Maloazijski Grci su

338.

bitka kod Heroneje

336.

334.

333.

Aleksandar III. Veliki Darije III. prva bitka Aleksandar presijeca između Aleksandra „gordijski čvor“; i perzijske vojske bitka kod Isa

Aleksandar III. u borbi s perzijskim kraljem Darijem III. (Napulj: Nacionalni arheološki muzej. Foto: Mladen Tomorad, 2004.)

Na slici je prikazana bitka kod Isa u jugoistočnom dijelu Male Azije 333. g. pr. Kr. U njoj je Aleksandar potukao znatno veće snage perzijskoga kralja koji je osobno zapovijedao vojskom. Ova zidna slika pronađena je u ruševinama Pompeja.

332.

331.

330.

Aleksandrov pohod protiv Perzije Aleksandar Aleksandar Aleksandar osniva spaljuje osvaja Egipat Aleksandriju Perzepol

Makedonsko kraljevstvo

79

Grčki svijet Aleksandar je zaposjeo obalu istočnog Sredozemlja i prodro u Egipat koji mu je perzijski namjesnik predao bez borbe. Aleksandra su svećenici okrunili za egipatskog faraona. Tijekom boravka u Egiptu Aleksandar je na ušću Nila osnovao grad koji je po sebi prozvao Aleksandrija. Grad se ubrzo razvio u važno kulturno i trgovačko središte. Istodobno je Darije okupio veliku vojsku u Mezopotamiji. U posljednjem velikom sukobu između Darija i Aleksandra, koji se odigrao u sjevernoj Mezopotamiji, perzijska je vojska ponovno doživjela poraz. U Aleksandrove ruke palo je golemo perzijsko blago. Perzijskog kralja Darija III. ubrzo je ubio jedan njegov podanik. Darijevom smrću izumrla je perzijska dinastija te je Aleksandar uzeo naslov kralja kraljeva. Želeći postati gospodar Grcima tada poznatog svijeta, Aleksandar je nastavio osvajanja prema istoku. U Indiji su se njegovi vojnici prvi put borili protiv bojnih slonova. Nakon osvajanja dijela Indije, Aleksandrovi su vojnici odbili ići u daljnja osvajanja. Bili su iscrpljeni ratovanjima, glađu i raznim bolestima. Tako je vojska nakon desetogodišnjeg pohoda započela povratak u domovinu. U Mezopotamiji je Aleksandar proglasio Babilon novom prijestolnicom svoga velikog kraljevstva.

Aleksandar na konju Bukefalu u borbi sa slonovima.

(Oxford: Muzej Ashmolean.

Foto: Mladen Tomorad, 2011.)

Aleksandar je želio zbližiti Grke i Makedonce s Perzijancima i stvoriti od njih jedan narod. Stoga je nakon povratku u grad Suzu priredio 324. godine pr. Kr. svadbu naroda (svadbu Europe i Azije). Upriličio je veliko vjenčanje 80 makedonskih časnika i 10 tisuća vojnika s Perzijankama. Petodnevna svadba se održala prema perzijskim običajima. Sâm Aleksandar se oženio Statirom, kćeri Darija III. Grke i Makedonce ogorčilo je takvo stapanje dvaju naroda. Osobito im je smetalo to što je Aleksandar po uzoru na perzijske dvorske običaje tražio da onaj tko ga pozdravlja mora pred njim pasti ničice (pasti cijelim tijelom na tlo). Mnogi su se Grci pokušali pobuniti. Te pobune Aleksandar je oštro gušio i još više ojačao svoju neograničenu vlast.

329.

324.

Makedonsko kraljevstvo osvajanje osvaja područja do rijeke Ind povratak u Suzu, 80 svadba naroda

323.

321.

306.

Aleksandar je kanio proširiti granice svoje države i osvojiti sjevernu Afriku i Italiju. Tijekom priprema tih pohoda obolio je i ubrzo u Babilonu umro u 33. godini života. Kasnije je njegovo tijelo preneseno u Aleksandriju u Egiptu. Zbog svega što je učinio tijekom svoje kratkotrajne vladavine već su ga suvremenici prozvali Aleksandrom Velikim.

Ponovi Temeljem čega je Aleksandar naslijedio Filipa II.? S kim se Aleksandar sukobio neposredno nakon preuzimanja vlasti? Koje je države osvojio?

Do kojih se velikih rijeka protezalo Aleksandrovo carstvo? Kako je Aleksandar namjeravao ujediniti Grke i Makedonce s Perzijancima?

Država Aleksandra Velikog Nakon povratka iz vojnog pohoda Aleksandar je uredio državu i učvrstio svoju vlast. Osnovao je nove gradove i sela te dao kovati velike količine novca od zlata i srebra iz perzijske državne blagajne. Tim je novcem sagradio nove prometnice, kanale i luke. Još tijekom osvajanja je osnovao četrdesetak gradova imenom Aleksandrija u kojima su cvali obrt i trgovina. U osvojena područja postupno je prodirala grčka kultura, grčki jezik i grčki način života.

Aleksandar je bio vođen zamisli o stvaranju velikoga kraljevstva u kojem bi ujedinio Istok i Zapad te su stoga svi narodi u državi imali ista prava. Aleksandar i njegovi nasljednici nastojali su očuvati postojeće načine života naroda starog Istoka. Postupno su se miješali grčko-makedonski običaji s istočnjačkima. U tom su miješanju osobito veliku ulogu imali grčki jezik koji je postao međunarodni te gradovi starog Istoka koji su poprimili grčko uređenje. Oni su postali žarišta znanstvenika i umjetnika. Osobito se osjećao grčki utjecaj u kulturi, a Istok je snažno utjecao šireći obožavanje bogova starog Istoka. Miješanje grčkih i istočnjačkih utjecaja ojačalo je za Aleksandrovih nasljednika. Tako je nastala kultura koja je imala dugotrajan utjecaj u kasnijim razdobljima.

Ponovi Opiši kako je Aleksandar Veliki uredio svoju državu. Što se promijenilo u životu naroda starog Istoka? Koje su bile posljedice Aleksandrovih zamisli o stvaranju velikog kraljevstva koje bi ujedinilo Grčku i stari Istok?

305.

Dinastija Seleukovića

Aleksandar Aleksandrovo umire u tijelo preneseno Babilonu u Egipat

168.

146.

63.

Dinastija Ptolemejevića Rimljani Rimljani osvajaju osvajaju Grčku Siriju

60.

30.

Rimljani osvajaju Egipat

Grčki svijet

K aspijsko

nav

Du

Crno more

je zero

Pela Pergam Tigris

Sparta

zemn Kirena

KRALJEV

KRA

Antiohija Biblos Sidon Tir

o m ore

STV O

LJE

Eu

fra

t

Babilon

VST

Ekbatana

VO

SE

LEU

Suza

KOV

IĆA

Aleksandrija

PT

Pe

r

js

ki

z.

Arap

m

Nil

or e

Kraljevstvo Ptolemejevića

Perzepol

no

Teba

Kraljevstvo Seleukovića

zi

ve

ĆA VI

Makedonija

A R A B IJ A

Cr

Epir

Memfis

OL EM EJ E

d

Sredo

Baktra Ind

PERGAM

In

Atena

sko

mor

e

Karta 14. Najvažnija kraljevstva iz vremena nakon smrti Aleksandra Velikog.

Ptolemej I.

Smjesti u prostor i vrijeme

(London: Britanski muzej. Foto: Mladen Tomorad, 2011.)

Uz pomoć karte u udžbeniku, u bilježnicu nacrtaj slijepu kartu na kojoj ćeš označiti važne bitke s nazivom mjesta i put kojim se kretala Aleksandrova vojska. Smjerove kretanja vojske označi različitim bojama.

Ptolemej I. bio je jedini Aleksandrov vojskovođa i nasljednik koji je preživio žestoke borbe za vlast i umro prirodnom smrću, izdahnuvši u svom krevetu u kraljevskoj palači u Aleksandriji.

Raspad Aleksandrova carstva Aleksandar nije imenovao nasljednika jer se njegov sin rodio nakon njegove iznenadne smrti. Golemu su državu podijelili Filipove i Aleksandrove vojskovođe.

Nakon dugotrajnih borbi Aleksandrovo se kraljevstvo raspalo na nekoliko država. Najmoćnije među njima bile su Makedonija (koja je uključivala i Grčku), Egipat i Sirija (dinastija koja je vladala Sirijom vladala je u prvo vrijeme i Perzijom).

Osobito je snažna bila egipatska država za vladavine Ptolemeja I., nekadašnjega Aleksandrovog vojskovođe. On je ojačao egipatsku vojsku i gospodarstvo te stvorio od glavnoga grada Aleksandrije okupljalište učenih ljudi, umjetnika i trgovaca. Ptolemej je osnivač dinastije Ptolemejevića. Vladavina dinastije Ptolemejevića u Egiptu održala se sve do rimskog osvajanja Egipta 30. g. pr. Kr.

Ponovi Što se dogodilo s Aleksandrovom državom nakon njegove smrti? Koje su države bile najjače? Pronađi na karti kraljevstva koja su nastala poslije smrti Aleksandra Velikog i navedi koja su područja obuhvaćala.

NOVI POJMOVI barbar ili barbarin – kod starih Grka i Rimljana, naziv za strane (tuđinske) ljude i narode; danas se

ta riječ upotrebljava kad se želi označiti divljeg, nekulturnog ili okrutnog čovjeka

81

Grčki svijet

VJERA I VJEROVANJA STARIH GRKA U sljedećem tekstu upoznat ćeš se s vjerom i vjerovanjem starih Grka. Stari Grci bili su izrazito pobožni. Svaki je grčki grad imao boga zaštitnika ili božicu zaštitnicu. Svojim bogovima Grci su prinosili žrtve, u njihovu čast podizali hramove te im priređivali razne svečanosti i natjecanja.

Bogovi i vjerski običaji starih Grka

vatre i kovačkog umijeća, Ares bog rata, Atena božica mudrosti, Afrodita božica ljubavi i ljepote, Artemida Sve što se zbivalo u prirodi ili među ljudima, a nije se božica lova, Dioniz bog vina. Zeusova žena bila je moglo objasniti, Grci su smatrali djelom bogova. Grci Hera – zaštitnica žena i braka. Zeusova sestra Demesu vjerovali u obiteljske i zajedničke grčke bogove. tra bila je božica poljodjelstva.

Već je Homer u Ilijadi i Odiseji opisao bogove kao moćne, besmrtne i uvijek mlade ljude. Prema vjerovanju Grka, bogovi su boravili na planini Olimp. Grci su bogove zamišljali s ljudskim manama i vrlinama: oni se vole i mrze, svađaju, žene, vesele, uživaju u jelu i piću. Vrhovni bog svih Grka bio je Zeus - gospodar neba i zemlje. Zeusovu bratu Posejdonu pripala je vlast nad morem, a trećemu bratu Hadu vlast nad podzemnim svijetom. Had nije boravio na Olimpu nego u podzemnom svijetu. Zeus je bio otac mnogih bogova i heroja (junaka). Svaki je bog štitio i promicao neku ljudsku djelatnost. Apolon je bio bog svjetlosti i pjesništva, ratarstva i stočarstva; Hefest bog

Kupanje Afrodite.

(Bologna: Nacionalni arheološki muzej. Foto: Mladen Tomorad, 2003.)

Posejdon, Dioniz i Zeus.

(Kopenhagen: Nacionalni muzej. Foto: Mladen Tomorad, 2014.)

Posejdon drži trozubac, Dioniz čašu za vino, a Zeus munju.

82

Afrodita je bila božica ljubavi i ljepote. Njezinu naklonost su željeli svi Grci. Bila je supruga boga Hefesta, ali je imala mnogo ljubavnika među bogovima i među smrtnicima.

Prema priči, jednom prilikom odigrao se događaj koji je postao povod grčko-trojanskoga rata. Trojanski junak Paris susreo je Atenu, Heru i Afroditu. One su ga zamolile da prosudi koja je od njih najljepša. Svaka mu je nešto obećala.

Afrodita mu je obećala najljepšu ženu na svijetu. Stoga je on prosudio da je Afrodita najljepša. Uskoro je upoznao Helenu te su njihov susret i ljubavna veza naposljetku potaknuli rat.

Grčki svijet

Svetište božice Atene u Delfima.

Osim proricanja promatranjem stvarnih pojava poput kišnih kapljica, leta ptica, utrobe životinja ili nebeskih pojava, kod Grka su bila omiljena usmena proricanja. Grci su vjerovali da dobivaju obavijesti izravno od boga. Najveći ugled imalo je svetište i proročište u Delfima.

Afrodita i Ares.

(Venecija: Nacionalni arheološki muzej. Foto: Mladen Tomorad, 2018.)

Ares je bio bog rata. Grci su često ratovali pa su tražili Aresovu naklonost. Na ovom prikazu Ares se vidi u društvu ljubavnice Afrodite s kojom je imao petero djece.

Osim zajedničkih bogova, Grci su poštovali i obiteljske bogove. To su bili duhovi predaka. Vjerovalo se da preci štite i pomažu svojim potomcima, a oni im zahvaljuju prinoseći im žrtve. Kućno ognjište bilo je sveto mjesto koje je povezivalo pretke s potomcima.

Otac obitelji bio je obiteljski svećenik, brinuo se da vatra u ognjištu uvijek gori te je tražio pomoć i zaštitu bogova i predaka.

Svaki je grčki grad imao boga zaštitnika ili božicu zaštitnicu. Njima je prinosio žrtve i u njihovu čast podizao hramove te priređivao razne svečanosti i natjecanja. Neki su hramovi bili i proročišta. Ondje su svećenici tumačili volju bogova i proricali ljudima budućnost. Najglasovitije je bilo Apolonovo proročište u Delfima. I svetište (sveto mjesto) u Olimpiji bilo je veoma poznato.

Grci su poštovali i heroje. Heroji su bili junaci rođeni iz veze nekog božanstva i običnog čovjeka te su posjedovali neko božansko svojstvo. Najpoznatiji heroji bili su Perzej, Tezej, Jazon, Heraklo, Ahilej i Odisej.

Grci su smislili mnoge priče o bogovima i herojima.

Njih nazivamo mitovima. Prema grčkoj mitologiji, nad svim bogovima i ljudima vladala je sudbina. Protiv sudbine bio je nemoćan i sâm Zeus što god da je poduzimao.

Tezej ubija Minotaura.

(Boston: Muzej lijepih umjetnosti. Foto: Mladen Tomorad, 2005.)

Kreta je imala veliko značenje u mitologiji starih Grka.

Među brojnim mitovima nastalim u ovom razdoblju ističu se mitovi o Dedalu i Ikaru, Minoju, Egeju, Tezeju i Minotauru. Jedan od najvećih junaka grčke mitologije bio je Tezej, legendarni kralj Atene.

Heraklo ulazi na Olimp gdje ga dočekuje Atena (lijevo), Apolon koji u ruci drži liru, te Artemida.

(Kopenhagen: Nacionalni muzej. Foto: Mladen Tomorad, 2014.)

Heraklo je jedan od najpoznatijih junaka starih grčkih mitova. Bio je sin boga Zeusa i smrtnice Alkmene.

Posjedovao je nadljudsku snagu. Još je u kolijevci usmrtio dvije velike zmije koje je protiv njega poslala ljubomorna Zeusova supruga Hera.

83

Grčki svijet Serapis, Aleksandrija.

(Aleksandrija: Grčko-rimski muzej. Foto: Mladen Tomorad, 2018.)

Ahilej i Aij igraju igru na ploči prije odlaska u grčkotrojanski rat.

(Berlin: Muzej starina. Foto: Mladen Tomorad, 2011.)

Najglasovitiji grčki borac pod Trojom bio je Ahilej.

Serapis je bio vrhovno egipatsko božanstvo tijekom vladavine Ptolemejevića i u rimskom razdoblju.

U tom bogu spojila su se obilježja nekoliko božanstava istočne obale Sredozemlja te egipatskoga boga Ozirisa i grčkoga boga Zeusa. Tijekom vladavine Ptolemeja I. vjerovanje u Serapisa proširilo se Egiptom. U narednim stoljećima vjerovanje u njega postupno se proširilo cijelim Sredozemljem i rimskom državom. Ovo poprsje boga Serapisa pronađeno je u Aleksandriji.

Odisej i Penelopa.

(New York: Metropolitanski muzej umjetnosti. Foto: Mladen Tomorad, 2005.)

Odisej je bio najlukaviji i najmudriji među grčkim junacima.

Vjerovanja tijekom helenističkog razdoblja Ljudi u kraljevstvima koja su nastala nakon raspada velikoga carstva Aleksandra Velikog postupno su počeli vjerovati u bogove koji su bili spoj različitih utjecaja. Ti su bogovi povezivali grčka i istočnjačka vjerska obilježja. Među njima su najpoznatiji bili božica plodnosti, ponovnog rođenja, ljepote i magije te zaštitnica braka i moreplovaca Izida, bog podzemlja Serapis i bog svjetla Mitra.

84

Izida, Pompeji.

(Napulj: Nacionalni arheološki muzej. Foto: Mladen Tomorad, 2004.)

Egipatska božica, čarobnica i vjerna žena boga Ozirisa te zaštitnica faraona i njegova majka u prenesenom smislu.

U vrijeme Ptolemejevića preuzela je ulogu supruge boga Serapisa. Vjerovanje u nju proširilo se Sredozemljem i Rimskom Republikom.

Grčki svijet

Ponovi Kako su Grci zamišljali bogove?

Navedi nekoliko grčkih bogova i djelatnosti koje su oni promicali. Što znaš o grčkim obiteljskim bogovima?

Kako su Grci zahvaljivali bogovima na njihovim dobročinstvima?

Tko su bili heroji? Što su mitovi?

Koje je obilježje vjerovanja u bogove u vremenu nakon Aleksandra Velikog?

Smjesti u prostor i vrijeme Idealna rekonstrukcija Akropole (Leo von Klenze, 1846.).

U središtu atenske akropole nekad se uzdizao golemi kip Atene

Vjerovanja i kultura nastali u razdoblju nakon Aleksandra Velikog imali su velik utjecaj u Rimskome Carstvu kada su se proširili na prostor cijelog Sredozemlja.

Na povijesnoj karti pronađi najpoznatija proročišta.

Istraži povijesne izvore Pogledaj dokumentarni film na poveznici: Grčka mitologija [https://www.theoi.com/]. Izdvoji glavna obilježja bogova.

Prepoznaj promjene Poznaješ li neki od današnjih načina proricanja? Porazgovaraj sa svojim učiteljem/ učiteljicom o razlikama proricanja nekad i danas.

Sagledaj prošlost U knjižnici posudi knjigu “Bogovi i junaci u grčkoj i rimskoj mitologiji”, Iva Novak (Zagreb: Mozaik knjiga, 2008.). Izaberi jednu priču po svojem izboru koju ćeš slikovno ilustrirati.

NOVI POJMOVI

Kip božice Artemide iz hrama u Efezu.

(Rim: Kapitolinski muzej. Foto: Mladen Tomorad, 2019.)

mitologija – skup brojnih priča o božanstvima, polubogovima i herojima (junacima) nekoga naroda mit – priča o božanstvima, polubogovima i herojima

(junacima) proročište – svetište (sveto mjesto) u kojemu svećenici tumače volju bogova

85

Grčki svijet

ZNANSTVENA I KULTURA OSTAVŠTINA STARIH GRKA Prisjeti se koja su nam znanstvena i kulturna dostignuća ostavili narodi starog Istoka. Pokušaj naučeno povezati s novim informacijama o starim Grcima. Iz sljedećeg teksta saznat ćeš više o znanstvenoj i kulturnoj ostavštini starih Grka koji su udarili temelje razvoju europske kulture.

Grčki znanstvenici

Platon.

(Berlin: Muzej starina. Foto: Mladen Tomorad, 2011.)

Grci su postavili temelje brojnim znanostima: matematici, geometriji, astronomiji, medicini, geografiji, povijesti i filozofiji. Posebno je snažno bilo djelovanje grčkih mislioca – filozofa. Oni su se bavili pitanjima postanka svijeta, razmišljali su o prirodi, čovjeku i društvu. Pokušavali su doći do istine promatrajući pojave. Zaključili su da čovjekom i prirodom ne upravljaju božanska bića nego prirodne pojave i sâm čovjek. Najpoznatiji grčki filozofi bili su Sokrat, Platon i Aristotel.

Sokratov učenik Platon osnovao je nedaleko od Atene filozofsku školu koju je nazvao Akademija.

Sokrat.

(London: Britanski muzej. Foto: Mladen Tomorad, 2011.)

Sokrat je jedan od najcjenjenijih mislilaca svih vremena. Zastupao je osobnu slobodu i oslanjanju na vlastitu prosudbu.

Svoje stavove širio je u razgovorima s mladima, ali i s političarima, umjetnicima i obrtnicima. Privukao bi Atenjane na razgovor govoreći da on ništa ne zna.

Potom ih je postupno, kroz pitanja i odgovore, navodio, često šaljivo i podsmješljivo, da preispituju vlastita uvjerenja i postojeće zakone. Budući da sugovornici nisu mogli potkrijepiti svoja uvjerenja, na kraju razgovora postali bi uvjereni u istinitost Sokratovih tvrdnji.

525.pr.Kr Eshil

86

o. 500.

Fidija

495.

prva polovica 5.st.

Miron

Aristotel. (desno) (Beč: Muzej povijesti umjetnosti.

Foto: Mladen Tomorad, 2016.)

Među Platonovim se učenicima istaknuo Aristotel.

Njega mnogi smatraju najvećim filozofom starog vijeka. On je također osnovao svoju filozofsku školu. Napisao je oko tisuću većih i manjih djela. Bio je i učitelj Aleksandra III. Velikog.

U Grčkoj su, osim istaknutih filozofa, djelovali i povjesničari. Najpoznatiji povjesničari stare Grčke bili su Herodot i Tukidid.

Najvažniji grčki liječnik bio je Hipokrat. Zahvaljujući njemu liječništvo se oslobađalo vjerovanja u djelogodina prije Krista 484.

Herodot

469.

460.

Hipokrat

456.

Grčki svijet vanje neobjašnjivih i neshvatljivih sila koje uzrokuju bolesti i omogućuju ozdravljenje. Njegovim imenom nazvana je liječnička prisega po kojoj liječnici moraju savjesno liječiti bolesnike i čuvati liječničku tajnu.

Ponovi Koje su znanosti Grci najviše unaprijedili?

O čemu su razmišljali grčki filozofi?

Navedi najpoznatije grčke povjesničare. Što znaš o Hipokratu?

Erehtej (Erehtejon).

Istraži povijesne izvore

(Foto: Mladen Tomorad, 2016.)

Predivna građevina podignuta je potkraj 5. stoljeća pr. Kr., u doba peloponeskog rata. Riječ je o hramu posvećenom nekolicini bogova.

a. Uz pomoć mrežne stranice: [www.mediko. sveznadar.info] saznaj dodatne informacije o Hipokratovoj zakletvi. b. Nacrtaj u svoju bilježnicu Asklepijev štap c. Napiši kratku priču o Asklepijevom štapu

li ljudi koji su cijenili ljepotu, slobodu i želju za napretkom. Nakon obavljena posla mnogi su Atenjani svakodnevno nalazili vremena za opuštanje i uživanje u umjetnosti.

Grci su napravili najljepša umjetnička djela staroga vijeka. Mnogi umjetnici kasnijih razdoblja nalazili su nadahnuće u veličanstvenim starogrčkim djelima.

Grčko graditeljstvo bilo je poznato po skladu i veličanstvenosti. Isprva su zgrade građene od osušene cigle i drveta. Postupno se u gradnju uvodio kamen – najčešće mramor. Grci su gradili hramove, trgove, vijećnice, vježbališta, trkališta i kazališta. U Ateni se najviše gradilo u doba Perikla. Prilikom obnove atenske Akropola koja je stradala u ratovima s Perzijancima, Atenjani su izPartenon.

(Foto: Mladen Tomorad, 2016.) gradili hramove Partenon Obnovu Akropole vodio je Periklov prijatelj, kipar Fidija, i Erehtej. sredinom 5. stoljeća pr. Kr. Tada je izgrađeno vrhunsko djelo Grčki su kipari bili majgrčkoga graditeljstva – Partenon, hram božice Atene. Fidija je stori u prikazivanju ljepouz pomoć svojih učenika ukrasio hram prikazima i kipovima. te, sklada i snage ljudskoga tijela. U Periklovo je Grčka umjetnost doba, uz Fidiju, osobito Grci su bili veliki obožavatelji različitih vrsta umjetbio cijenjen kipar Miron. nosti. Kulturu Grka do njihova pada pod vlast Makedonije nazivamo grčkom ili helenskom kulturom.

To je stoga što su Grci sami sebe nazivali Heleni. Sre- Kip božice Atene, Fidija, sredina 5. stoljeća pr. Kr. dište grčke kulture bila je Atena. U njoj su se okuplja- (Bologna: Nacionalni arheološki muzej. Foto: Mladen Tomorad, 2003.) godina prije Krista 447.

440.

izgradnja Partenona

439.

438.

432.

428.

424.

421.

406. izgradnja Erehteja Sofoklo Euripid Tukidid 87

Grčki svijet Bacač diska, Miron, sredina 5. stoljeća pr.

Kr. (London: Britanski muzej.

Foto: Mladen Tomorad, 2011.)

Uz pomoć interneta otkrij tko je bio Miron i koga je najčešće prikazivao na svojim radovima.

Tijekom 5. stoljeća pr. Kr. procvala je i književnost s djelima namijenjenima izvođenju na pozornici. U kazališnim djelima najčešće su prikazivani svakodnevni život i priče iz mitologije. Razvila se drama – književna vrsta s radnjom u obliku razgovora praćenog glazbom. Drame se dijele na tragedije – djela ozbiljnog i tužnog sadržaja te komedije – djela veselog i šaljivog sadržaja. U komedijama su se oštro kritizirali poznati političari, filozofi i književnici. Najpoznatiji grčki pisci tragedija bili su Eshil, Sofoklo i Euripid.

Sofoklo.

(London: Britanski muzej. Foto: Mladen Tomorad, 2011.)

Sofoklo je uvođenjem trećega glumca dao veću snagu i upečatljivost svojim djelima.

Od 123 njegova djela ostalo je sačuvano samo sedam tragedija.

Edip.

Edip, jedan od najnesretnijih junaka grčkih mitova, bio je poznat po svojem nadmudrivanju sa Sfingom. Bila je to čudovišna krilata neman s lavljim tijelom i ženskom glavom. Hranila se ljudima i ugnjetavala okolicu grada Tebe. Edip se susreo s njom i Sfinga mu je postavila zagonetku. Ona je glasila: Tko izjutra ide četveronoške, u podne dvonoške, a uvečer tronoške, a kad ide dvonoške spretniji je i jači nego kad ide četveronoške ili tronoške? Smioni je Edip lako i hitro odgovorio: Čovjek! U zoru svog života neprestano puže četveronoške, u podne svoje muževne zrelosti hoda na dvije noge, a u predvečerje svog života zbog slabosti pomaže se štapom kao trećom nogom. Zatečena točnim odgovorom, Sfinga je odletjela i survala se u more. Takav joj je kraj namijenila sudbina naiđe li na onoga tko će riješiti njezinu zagonetku.

Euripid.

(Berlin: Muzej starina. Foto: Mladen Tomorad, 2011.)

Za života nije stekao slavu kao njegovi prethodnici.

Obilježje njegovih drama snažan je razgovor poput prepirke, uvodni dio u radnju i bog koji na kraju donosi rješenje.

U tragedije prvi uvodi snažne ženske likove. I ženske su likove glumili muškarci.

Grčko kazalište u Epidauru.

(Foto: Mladen Tomorad, 2016.)

Stari Grci voljeli su odlaziti u kazalište gdje su se prepuštali razonodi i zabavi. U kazalištu su u početku postojali samo ples i pjevanje zbora. Članovi zbora nosili su maske. S vremenom su u kazalište uvedeni glumac i razgovor. Sve uloge glumili su muškarci. Kazalište u Epidauru bilo je najveće grčko kazalište. Izgrađeno je oko 350. g. pr. Kr. Kako danas izgleda kazalište?

godina prije Krista 399.

395.

384.

380.

Tukidid

347.

Platon

Aristotel Sokrat88

350.

Hipokrat

kazalište u Epidauru

338. helenističko doba

322.

300.

Grčki svijet Afrodita s otoka Mila.

Ponovi

(Pariz: Muzej Louvre. Foto: Mladen Tomorad, 2011.)

Kako nazivamo grčku kulturu do pada Grčke pod makedonsku vlast? Opiši graditeljske pothvate u Ateni u Periklovo doba. Koji su najpoznatiji grčki kipari? Što znaš o razvoju književnosti kod Grka? Čemu su bila namijenjena književna djela?

Ovaj kip vjerojatno je izradio kipar Aleksandar iz Antiohije potkraj 2. st. pr. Kr.

Prepoznaj promjene a. U bilježnicu napiši kratku priču o svojem dojmu kad si zadnji put gledao/gledala neku kazališnu predstavu. b. Posluži se internetom i pronađi slike unutrašnjosti kazališta te ih usporedi sa slikom u udžbeniku.

Helenistička kultura Helenizmom nazivamo razdoblje od makedonske pobjede nad Grčkom do rimskoga osvajanja Egipta.

Tijekom toga razdoblja razvila se helenistička kultura. Njezino glavno obilježje stapanje je grčke kulture s kulturama starog Istoka.

U helenističko se doba osobito cijenilo znanje i umjetničko umijeće. Stoga su vladari u doba helenizma nastojali u svoja kraljevstva privući istaknute znanstvenike i umjetnike. Učenjaci su držali predavanja i obavljali različita znanstvena istraživanja. Od poznatih znanstvenika koji su tada djelovali treba istaknuti Arhimeda i Eratostena. U pisarnicama su se prepisivala rijetka djela. Atena je ostala vodeće filozofsko središte.

U umjetnosti su tijekom helenizma nastupile velike promjene. Umjetnici su stvarali djela koja su spajala grčka i istočnjačka obilježja. U kiparstvu se sve više uvodio pokret i iskazivanje osjećaja. Od književnih su djela u doba helenizma najomiljenije bile komedije.

U graditeljstvu se najviše vidjelo bogatstvo kraljeva u helenističko doba. Prevladavale su velike i raskošne zgrade s mnogo detalja. U helenističko doba izgrađena su dva čuda staroga svijeta - „Kolos na Rodu“ i svjetionik na otoku Faru.

Božica Nika s otoka Samotrake.

(Pariz: Muzej Louvre. Foto: Mladen Tomorad, 2011.)

Laokoont i njegovi sinovi.

(Rim: Vatikanski muzej.

Foto: Bartol Tomorad, 2019.)

Laokoontova skupina izrađena je u 1. st. pr. Kr. Prema mitu, trojanski svećenik Laokoont pokušao je odgovoriti stanovnike Troje od toga da uvedu trojanskoga konja u grad. Za kaznu su mu bogovi poslali zmije koje su njega i njegove sinove udavile. Na kipu je izvrsno prikazana borba sa zmijama i bol Laokoonta i dvojice njegovih sinova. Djelo je pronađeno u ljetnikovcu rimskoga cara Hadrijana u današnjem Tivoliju nedaleko od Rima.

Ponovi Kako nazivamo kulturu u doba helenizma?

Koje je glavno obilježje te kulture? Zašto su vladari u helenističko doba podupirali znanost i umjetnost? Koje su promjene uvedene u pojedinim umjetnostima?

godina prije Krista 291.

280.

izgradnja svjetionika na otoku Faru izgradnja “Kolosa s Roda”

270.

190. nastanak kipa “Nike sa Samotrake”

130.

100.

nastanak kipa “Afrodite s Mila”

30.

helenističko doba

89

Grčki svijet

Aleksandrija − središte helenističke kulture Središte helenističke kulture bila je Aleksandrija u Egiptu. Taj se grad vrlo brzo razvio u važnu luku u koju su uplovljavali brodovi sa svih strana svijeta. Najživlja je bila trgovina s Arabijom, Indijom i Kinom.

Iz tih su se krajeva dopremali začini, drago kamenje, biseri, bjelokost (slonovača ili kost slonove kljove), skupocjeno drvo, tamjan, svila.

Faraon Ptolemej I. dao je u Aleksandriji sagraditi Muzej, kuću Muza (prema starogrčkom vjerovanju, Muze su božice umjetnosti i znanosti). Bila je to ustanova u kojoj su se izučavale brojne znanosti. U Muzeju se nalazila i velika knjižnica s više od 500 tisuća svitaka znanstvenih i književnih djela. Ona je bila znanstveno i umjetničko središte helenističkog svijeta.

Zlatna ploča utemeljenja hrama boga Serapisa u Aleksandriji, druga polovica 3. stoljeća pr. Kr. (Aleksandrija: Grčko-rimski muzej. Foto: Mladen Tomorad, 2018.)

Ptolemejevići su izgradili u Aleksandriji dvije velike knjižnice. Pored velike knjižnice smještene u Muzeju, druga se nalazila u hramu boga Serapisa. U njoj se čuvalo oko 200 tisuća svitaka papirusa. Uništili su je kršćani potkraj 4. stoljeća.

Uz pomoć teksta na internetskim stranicama portala Stara povijest otkrij kako danas izgleda knjižnica u Aleksandriji.

Ponovi Koji je grad bio središte helenističke kulture? Što znaš o Muzeju? Kakva je to bila ustanova?

Gdje se nalazio najviši svjetionik staroga vijeka? Zašto je podignut svjetionik? Opiši njegov izgled. Kada je i kako svjetionik uništen?

NOVI POJMOVI

Maketa svjetionika na otoku Faru.

Godinama nakon osnutka grada Aleksandrije često su se brodovi razbijali o strmu obalu. Stoga se nametnula potreba za gradnjom svjetionika s kojeg bi se brodovi sigurno usmjeravali u aleksandrijsku luku. Svjetionik je početkom 3. st. pr. Kr. dao izgraditi Ptolemej I. Bio je visok 135 metara, a stajao je na 6-metarskom podnožju koje ga je branilo od velikih valova tijekom oluje. Na vrhu je bio kip boga mora Posejdona ili Zeusa. Ispod se nalazio prostor gdje je gorjela vatra. Ispred velike posude u kojoj je gorjela vatra bilo je zrcalo za signalizaciju. Židovski povjesničar Josip Flavije u 1. st. je izračunao da se svjetlost svjetionika mogla vidjeti s udaljenosti od oko 56 kilometara. Svjetionik je bio oštećen u brojnim potresima, a srušio se u prvoj polovici 14. stoljeća nakon jednog razornog potresa. Njegov je izgled opisao pisac Strabon koji je živio na prijelazu iz 1. st. pr. Kr. u 1. st. p. Kr. Na krajnjem rtu otoka stoji stijena, koju sa svih strana oplakuje more, a na njoj je podignut toranj, upravo čudesno izgrađen od bijelog mramora. O njemu kolaju brojne pripovijesti. Ime je dobio prema otoku na kojem stoji. Strabon, Geografija, XVII.I.6.

90

drama – književna vrsta u kojoj se radnja prikazuje kroz djelovanje i razgovor likova filozof – mislilac koji razrađuje temeljna misaona pitanja o svijetu, čovjeku i prirodi filozofija – učeno bavljenje filozofa, misaono i duhovno proučavanje svijeta, čovjeka i prirode helenizam – razdoblje od makedonske pobjede nad Grčkom do rimskog osvajanja Egipta kada se provodilo stapanje grčke kulture s kulturama starog Istoka helenistička kultura – kultura nastala u doba

helenizma miješanjem grčke i istočnjačke kulture helenska kultura – naziv za kulturu Grka do njihovog pada pod makedonsku vlast (338. g. pr. Kr.) komedija – književno djelo koje se odlikuje veselim sadržajem, prikazuje smiješne strane života i ljudi te ismijava njihove nedostatke tragedija – 1. književno djelo koja prikazuje duboke ljudske strasti i ponajviše završava smrću glavnog junaka; 2. preneseno velika nesreća, strašan događaj

5

Rimski svijet

Narod koji je u starome vijeku dosegao najveću moć i stvorio najprostraniju državu bili su Rimljani. Začeci njihove države prostorno pripadaju središnjoj Italiji. Iz njihova prvotno malenoga središta, grada Rima, s vremenom se razvila velesila koja je postala neospornim gospodarom Sredozemlja. Usvojivši postignuća drevnih italskih naroda, stare Grčke i helenističkih kraljevstava starog Istoka, Rimljani su im dali novi poticaj. Budućim su naraštajima u naslijeđe ostavili brojna ostvarenja. Od njih najtrajnijima su se pokazali latinski jezik, rimsko pravo i izuzetno graditeljsko umijeće.

NAKON UČENJA I PROUČAVANJA SLJEDEĆIH TEMA MOĆI ĆEŠ: • Opisati ustroj rimskog društva uzevši u obzir rimske zakone; • Objasniti razvitak Rima od grada-države do Carstva, preobrazbu njegova ustroja te raspad; • Protumačiti kako su oružja i prijevoz postali izravna ratna i osvajačka sredstva; • Obrazložiti razvoj seoskih i gradskih kuća te javnih građevina, kao i gradnju cesta te razvoj prometnih veza; • Pokazati na karti tijek rimskog širenja na hrvatski povijesni prostor i opisati posljedice na život starosjedilaca; • Objasniti religije u starome svijetu, pojavu kršćanstva, progone i uspon kršćanstva u Rimskom Carstvu te širenje kršćanstva na hrvatskome povijesnom prostoru.

Rimski svijet

NAJSTARIJI NARODI NA TLU ITALIJE Italija je smještena na Apeninskom poluotoku u čijoj su blizini tri velika otoka: Korzika, Sardinija i Sicilija. Italijom se proteže Apeninsko gorje koje nije previše visoko niti strmo pa su veze na poluotoku već u starom vijeku bile dobro razvijene. Stanovništvo plodnih ravnica živjelo je od zemljoradnje, a planinski su krajevi obilovali pašnjacima i šumama pogodnim za iskorištavanje. Zahvaljujući povoljnoj klimi i plodnom tlu, stanovnici Apeninskog poluotoka bavili su se uzgojem povrća, voća i žitarica.

Italici Etruščani Ligurci Veneti

Po

Ilirski narodi

Nezakcij

Velika Grčka Kartažani

Genua

Kelti Arno

Ja Volsinij

Volci Korzika

Ti

be

Tarkvinij

r

Askul

Tragurij

dr

an

sk

o

Isa

m

Veji L A Rim C Ostija I J

or

Far

e

Kuma Pompeji Neapol

Korkira Melajna Epidaur

Tarent

Sardinija

Tire

nsko

more

Regij

Hipon Regij

Kartaga

Karta 15. Najstariji narodi na tlu Italije.

92

Akragant (Agrigent)

Sirakuza

Razmisli kako je geografski položaj Apeninskog poluotoka pogodovao njegovim stanovnicima.

Rimski svijet

Italici Italija je dobila ime prema starim narodima koji su naselili Apeninski poluotok potkraj 2. tisućljeća pr.

Kr. Ti su se narodi zajedničkim imenom nazivali Italici. Među italskim su se narodima brojnošću isticali Latini. To je bio miran, seljački narod koji je živio od ratarstva i stočarstva. Smjestili su se u pokrajini Laciju i osnovali nekoliko manjih naselja od kojih je nastao grad Rim. U razmjerno kratkom vremenu politički su i jezično ujedinili cijelu Italiju.

su njegovali žive trgovačke veze s narodima poluotoka. Posebno su bili poznati po keramičkim predmetima, ali i po uzgoju vinove loze i maslina.

Zapadnim dijelom Sicilije vladali su Kartažani, stanovnici prastare feničke kolonije koja je izrasla u moćnu državu.

Grčki konjanik iz Tarenta, o. 550. g. pr. Kr. (London: Britanski muzej. Foto: Mladen Tomorad, 2011.)

Ponovi Razne keramičke posude italskih naroda, 7. stoljeće pr. Kr. (Firenca: Nacionalni arheološki muzej. Foto: Mladen Tomorad, 2015.)

Najstariji narodi Italije izrađivali su razne tipove keramičkog posuđa. Njihov najveći broj otkriven je u grobnicama.

Gali Područje doline plovne rijeke Po (Pad) nastanjivali su Gali. Oni su narod koji je došao u Padsku nizinu iz Galije (šire područje današnje Francuske). Galska su se plemena proširila cijelom zapadnom i dijelom srednje Europe. Rimljani su sjevernu Italiju naseljenu Galima nazivali Galija s ove strane Alpa i tako razlikovali od područja u zapadnoj i dijelu srednje Europe također nastanjenog Galima.

Velika Grčka Na jugu Apeninskog poluotoka i na Siciliji osnovane su brojne grčke kolonije. Najvažniji grčki gradovi u primorju južne Italije bili su Neapol (Napulj) i Tarent (Taranto), dok se na Siciliji svojom snagom isticala Sirakuza. Južni dio Italije u starom je vijeku prozvan Velikom Grčkom. S toga prostora širio se grčki utjecaj čitavim poluotokom. Mnogi su narodi prihvaćali grčke običaje i jezik te grčku kulturu. Grci

Odakle potječe ime Italije?

Po čemu su važni Latini?

Na karti pronađi prostor na kojem su živjeli Gali u starom vijeku.

Kako su Rimljani zvali Gale koji su prešli Alpe i naselili sjevernu Italiju?

U kojem su dijelu današnje Italije Grci podizali svoje gradove? Kako je nazvan taj prostor?

Koje su najmoćnije grčke kolonije?

Tko je još imao vlast na Siciliji?

Smjesti u prostor i vrijeme Na povijesnoj karti lociraj područja na kojima su živjeli narodi na području današnje Italije.

Etruščani − utemeljitelji prve visoke kulture u Italiji Prije doseljenja Gala i Grka na Apeninskom je poluotoku živjelo nekoliko naroda od kojih su najrazvijeniji bili Etruščani. Oni su obitavali u Etruriji – zemlji između rijeka Arno i Tiber.

Etrurija se sastojala od mnogih gradova država na čijem su se čelu nalazili kraljevi. No, etruščanski kralje-

93

Rimski svijet Raznovrsni kipići i kacige Etruščana.

(London: Britanski muzej. Foto: Mladen Tomorad, 2011.)

vi nisu imali veću moć od bogate aristokracije. Aristokrati su posjedovali robove koji su obrađivali zemlju, isušivali je i gradili velike kanale te podizali gradove s vodovodima i popločanim ulicama. Na dvorovima etruščanskih aristokrata održavale su se gladijatorske igre koje su kasnije od njih preuzeli Rimljani. Raskošni život etruščanske aristokracije prikazan je u bogato opremljenim grobnicama ukrašenima brojnim zidnim slikama.

Zidna slika iz Grobnice augura u Tarkviniji.

(Kopenhagen: Nova Carlsbergova gliptoteka. Foto: Mladen Tomorad, 2014.)

Etruščani su vjerovali u različita proricanja. Tako su njihovi svećenici nastojali pročitati buduće događaje prema letu, glasanju i hranjenju ptica.

Potraži u pojmovniku pojam augur.

kojih se dobivala bronca, te zlatom i željezom. Bili su vrsni majstori u obradi metala. Posebno je razvijeno bilo zlatarstvo. Od bronce i željeza su izrađivali oružje Etruščanska grobnica u obliku tumula, Cerveteri. i oruđe. Etruščani su izvozili rude, oružje i umjetnički (Foto: Tanja Bezjak, 2018.) izrađen pribor, male kipove i nakit. Najjače trgovačke Usporedi tumule s grobnicama egipatskih vladara. veze uspostavili su s Feničanima i Grcima. Od Grka Postoje li razlike? su preuzeli mnoga postignuća. Ubrzo su postali njiEtruščani su se bavili zemljoradnjom, obrtom i tr- hovi najžešći suparnici u trgovini. Zbog trgovine su govinom. Etrurija je doživjela gospodarski uspon se Etruščani rano počeli baviti pomorstvom. Bili su zahvaljujući bogatstvu bakrom i kositrom, metala od poznati i po gusarenju.

o. 1000. g. pr. Kr.

616.

509. 5.st. etruščanski kraljevi u Rimu

Etruščani naseljavaju Italiju 94

Etruščani potisnuti iz južne Italije Etruščani potisnuti iz Padske nizine

426.

4.st.

265..

etruščanski gradovi potpadaju pod vlast Rimljana

Rimljani osvajaju posljednji etruščanski grad Volzinij

Rimski svijet “Zagrebačka lanena knjiga” ili „Povoji lanene knjige“.

(Zagreb: Arheološki muzej. Foto: Mladen Tomorad, 2004.)

Najduži tekst pisan etruščanskim jezikom pohranjen je u zagrebačkom Arheološkom muzeju.

Natpis se nalazi na lanenom povoju kojim je bila zamotana ženska mumija kupljena u Egiptu. To je jedini preostali etruščanski tekst s književnim obilježjima i jedini očuvani primjerak lanene knjige iz staroga vijeka.

Vjerovanja, pismo i jezik Etruščana U etruščanskoj je vjeri snažno bilo izraženo poštovanje prema mrtvima i strah od raznih zloduha. Vjerovali su u nastavak života nakon smrti. Grobovi su bili umjetnički ukrašeni. Od Grka su preuzeli sportske i umjetničke pogrebne igre uz glazbu. Mnogi etruščanski bogovi su bili preuzeti iz grčke mitologije.

Etruščani su vjerovali i u proricanja s pomoću utrobe žrtvenih životinja.

Utjecaj grčke kulture na Etruščane vidljiv je i u preuzimanju grčkog pisma. No etruščanski jezik nije ni do danas potpuno razjašnjen jer je sačuvano malo pisanih izvora.

Uspon i slom etruščanske moći Najveći procvat Etruščani su dosegli u 6. stoljeću pr.

Kr. kada su zavladali sjevernom Italijom do Alpa, a na jugu su osvojili Lacij i Kampaniju. U to je doba Rim postao grad i u njemu su vladali etruščanski kraljevi. Etruščani su politički i kulturno snažno utjecali na sve narode nastanjene na Apeninskom poluotoku, a kasnije su njihove tekovine preuzeli Rimljani. Pad moći dogodio se već potkraj 6. stoljeća pr. Kr. Znak slabljenja etruščanske snage bilo je oslobađanje latinskog Rima od vlasti etruščanskog kralja, galsko osvajanje Padske nizine te osamostaljenje naroda južno od Etrurije. Tijekom 4. i prve polovice 3. stoljeća pr. Kr.

Etruščanin, 5. stoljeće pr. Kr. (Marzzaboto: Arheološki muzej. Foto: Mladen Tomorad, 2003.)

Etruščani su se pod utjecajem Grka često oblačili u ogrtače u obliku četvrtaste tkanine koje su se obavijale oko tijela od lijeve ruke do ispod desnog pazuha. Potom se tkanina prebacivala preko lijevog ramena tako da su desno rame i ruka uvijek ostajali nepokriveni.

Himera iz etruščanskog grada Arecija, kraj 5. – početak 4. stoljeća pr. Kr. (Firenca: Nacionalni arheološki muzej. Foto: Mladen Tomorad, 2015.)

Etruščanski prikaz starogrčkog mitološkog bića himere koja je bila spoj lava, divlje koze i zmije sa zmajskom glavom.

Potraži u rječniku pojam himera.

95

Rimski svijet etrurščanski gradovi dolaze pod vlast Rimske Republike.

Usporedno s političkim razvojem, i umjetnost Etruščana postigla je vrhunac u 6. stoljeću pr. Kr. Njihova književna djela nisu preživjela. No ostale su sačuvane grobnice i jednostavni hramovi od drveta s pročeljima ukrašenim likovima od pečene gline. Osim što su bili poznati kao graditelji hramova, Etruščani su ostavili izuzetna slikarska i kiparska djela. Umjetnici su prikazivali gozbe, plesove, pogrebne igre i tužbalice (pjesme u kojima se glasno žalilo za nekim). Stvarali su i prikaze istaknutih osoba.

Ponovi Koji je narod na Apeninskom poluotoku bio najrazvijeniji?

Kakav je bio život etrurščanske aristokracije? Što su radili robovi? Čime su se bavili Etruščani? Koje su obrte najviše razvili? Što znate o vjerovanjima Etruščana?

Koja su najzvažnija graditeljska dostignuća Etruščana?

Od koga su Etruščani preuzeli pismo?

Zašto etruščanski jezik nije do sada odgonetnut?

Kada su Etruščani bili najmoćniji?

Gdje su se proširili u 6. st. pr. Kr.?

U čemu se očituje slabljenje njihove vlasti? Što znate o njihovoj umjetnosti?

Sagledaj prošlost Uz pomoć interneta dodatno istraži koja su dostignuća za sobom ostavili Etruščani.

Istraži povijesne izvore Pogrebna urna s kipom Etruščanke.

(Tarkvinija: Nacionalni muzej Etruščana. Foto: Mladen Tomorad, 2019.)

Etruščani su se pokapali u grobnice izrađene u obliku tumula ili iskopane u brežuljke. Unutrašnjost grobnice ukrašavali su brojnim zidnim slikama s prikazima svakodnevnog života i mitologije. U grobnice su stavljali raznovrsne grobne priloge (kipiće, posuđe, oružje i oruđe).

Budući da su preminule spaljivali, njihov su pepeo spremali u grobne urne koje su ukrašavali kiparskim prikazima preminulih.

Objasni uzroke i posljedice U paru podijelite zadatak. Jedan neka napiše o utjecaju geografskog položaja, a drugi o djelatnostima koje su se razvile na prostoru gdje su živjeli Etruščani. Kao pomoć koristite kartu u udžbeniku.

96

Uz pomoć interneta istraži kako je Zagrebačka lanena knjiga, vrijedan pisani izvor na etruščanskom jeziku dospio u Arheološki muzej u Zagrebu.

NOVI POJMOVI augur – etruščanski svećenik koji tumači znamenja prema letu, glasanju i hranjenju ptica.

Gal – stanovnik šireg područja današnje Francuske u predrimsko i rimsko doba; rimski naziv za Kelta.

Galija – širi prostor današnje Francuske (zapadna i dio srednje Europe) naseljen Galima.

gladijator – doslovce mačevalac, izučeni borac koji se naoružan mačem i štitom ili mrežom i trozupcem u borilištu borio protiv suparnika ili divljih životinja.

Rimski svijet

RIM − SREDIŠTE RIMSKE CIVILIZACIJE U sljedećem tekstu saznat ćeš informacije o novim legendama koje su važne za povijest starog Rima. Prisjeti se grčkih legendi i mitova te ih pokušaj povezati s novim informacijama koje ćeš naučiti u ovoj temi.

Eneja i njegov sin Askanije iskrcavaju se na obalu Lacija.

Vučica doji Romula i Rema.

(London: Britanski muzej. Foto: Mladen Tomorad, 2007.)

(Rim: Kapitolinski muzej. Foto: Mladen Tomorad, 2019.)

Eneja je bio sin dardanskog kralja Anhiza i božice ljubavi Afrodite, junak grčko-trojanskog rata i osnivač grada od kojeg je kasnije nastao Rim.

Postanak grada Rima O najstarijoj povijesti Rima zna se vrlo malo. Rimljani u početku nisu poznavali pismo pa nema sačuvanih pisanih povijesnih izvora. Starorimska predaja govori da su Rim osnovali blizanci Romul i Rem 753. g. pr.

Kr. Oni su bili potomci trojanskog junaka Eneje koji je nakon pada Troje pobjegao u Italiju. Rimljani su od legendarnog osnutka svoga grada brojali godine.

Arheološka istraživanja omogućila su točnije utvrđivanje rane rimske povijesti. Latini su živjeli u samom središtu Apeninskog poluotoka, na lijevoj obali Tibera. Tamo su u 10. stoljeću pr. Kr. podigli na sedam brežuljaka nekoliko naselja. Između brežuljaka su bile močvare koje su branile stanovništvo od upada neprijatelja i pljačkaša. U 6. stoljeću pr. Kr. Etruščani

Legenda o osnutku Rima govori o blizancima Romulu i Remu.

Oni su bili sinovi boga rata Marsa i Reje Silvije, koja je prema predaji bila Enejin potomak. Da osigura vlast u Albi Longi, Amulije je svrgnuo brata Numitora i dao pogubiti njegove sinove, a njegovu kćer Reju Silviju je prisilio da postane svećenica. No, Reja Silvija je bogu Marsu rodila sinove Romula i Rema. Odmah nakon njihovog rođenja Amulije je dao baciti Reju Silviju i njezine sinove u Tiber. Reja Silvija se uz pomoć boga rijeke Tibera spasila, a košara s Romulom i Remom se nasukala na obalu. Spasila ih je vučica koja ih je dojila i grijala svojim tijelom. Odgojio ih je pastir Faustul. Kada su odrasla, braća su s brojnim sudrugovima otišla u Albu Longu i ubila Amulija. Predali su vlast Numitoru. Kad su saznali da su Numitorovi unuci, željeli su postati vladari. Ne želeći se sukobiti s djedom, odlučili su nedaleko od Albe Longe podići novi, veći grad. Između braće je došlo do svađe u kojoj je Rem izgubio život. Novoosnovani grad dobio je po Romulu ime Roma ili Rim. Romul je postao njegov prvi kralj. Zanimljivo je da Romulovim imenom počinje i završava povijest starovjekovnog Rima. Naime, posljednji rimski car zvao se Romul August.

Potraži u Bibliji sličnu priču o dvojici braće Kainu i Abelu.

Usporedi ove dvije priče.

97

Rimski svijet

Zidine podignute u 6. stoljeću pr. Kr. Jupiterov hram Zgrada Senata rimski brežuljak

IN

AL

IN

K

R VI

L

KAPITOLIJ

Rimski forum

A

1 2 3

VI

M

Marsova poljana

KAPITOL IJ

1

3

ESKVILIN 2

Otmica Sabinjanki.

(Rim: Kapitolinski muzej. Foto: Mladen Tomorad, 2019.)

su prešli Tiber i osvojili cijelo područje na kojem su obitavali Latini.

Smatra se da su 575. g. pr. Kr. latinska naselja na sedam brežuljaka ogradili zidom i tako stvorili grad koji su prozvali Rim. Prethodno su isušili močvare između brežuljaka tako da su vodu kanalom usmjerili prema Tiberu. Na jednom povišenom mjestu uređen je trg na kome su Latini trgovali s Etruščanima, Kartažanima i Grcima. Latini su se tako upoznavali s kulturnim tekovinama naprednijih naroda.

Ponovi Zašto se ne zna mnogo o najstarijoj povijesti Rima? Što govori legenda, a što znanost o osnutku Rima? Kada je prema legendi nastao grad, a kada prema znanstvenim istraživanjima?

98

PALATIN lik

be

r

Ve Ti

Nakon osnutka grada njegovi stanovnici bili su većinom muškarci. Rimljani su molili stanovnike okolnih krajeva da im dopuste da si među njima izaberu žene. Nakon što je prijedlog odbijen, Romul se poslužio lukavstvom. Priredio je svečane igre i pozvao na njih stanovnike iz okolice.

Najviše je došlo Sabinjana s obiteljima. Usred svečanosti mladi su Rimljani skočili na Sabinjanke i oteli ih te ubrzo i oženili. Između Rimljana i Sabinjana je izbio rat. Tijekom dugotrajnog rata mnoge su Sabinjanke svojim muževima rodile djecu. Uoči presudne bitke Sabinjanke su stale između očeva s jedne strane i muževa s druge, moleći ih da prekinu ratovati. Sabinjani i Rimljani potom su sklopili mir i povezali krvnom vezom svoje narode. Romul je podijelio vlast sa sabinjanskim kraljem, a nakon njegove smrti sâm je zavladao Rimom.

Pronađi na karti prostor na kojem su živjeli Sabinjani.

A

V

E

N

T

i c i

rk

CELIJ

IN

Prostor rimskih brežuljaka na kojem je osnovan grad. Što o postanku grada Rima tvrde arheološki ostaci?

Usporedi i zaključi Uz pomoć slike Vučica doji Romula i Rema i teksta, u svojoj bilježnici likovno ilustriraj cijelu priču.

Razvoj grada i najvažnije rimske građevine Prema rimskoj predaji, Rimom su od osnutka pa do kraja 6. st. pr. Kr. vladala sedmorica kraljeva. Rimljani su ih smatrali zaslužnima za daljnje širenje i izgradnju grada. Kraljevima su pripisali gradnju hramova i javnih zgrada.

Danas se smatra da su presudnu ulogu u nastanku i prvom razvoju grada Rima imali etruščanski kraljevi koji su vladali u Rimu. Širenje i izgradnja Rima trajali su i nakon što gradom više nisu vladali kraljevi. Rim se postupno iz nekoliko naselja razvio u jako trgovačko središte i najveći grad Lacija i okolice. Rimljani su na ušću Tibera osnovali koloniju Ostiju koja se razvila u rimsku luku.

Rimski svijet

Ostaci Ostije.

(Foto: Bartol Tomorad, 2019.)

Ova važna rimska luka bila je prva rimska kolonija. Nju je prema legendi osnovao na ušću Tibera četvrti rimski kralj Anko Marcije tijekom 7. stoljeća pr. Kr., ali arheološkim istraživanjima nisu pronađeni nalazi stariji od 4. stoljeća pr. Kr.

U doba kraljevstva i Republike izgled i opseg Rima bio je skroman. No, tragovi rimske građevne djelatnosti toga doba postoje i danas. Već su tada Rimljani gradili vodovode i kanalizaciju, stambene i javne zgrade. Najbolje sačuvani spomenici su Veliki cirk, Herkulov hram i Veliki odvod.

Veliki cirk.

Prema rimskoj predaji, počeo ga je graditi rimski kralj Tarkvinije Prisk koncem 7. i početkom 6. st. pr. Kr. Proširen je u 1. st. pr. Kr. U njemu su se održavale utrke dvokolica i razne druge igre i festivali. U Augustovo vrijeme (druga polovica 1. stoljeća pr. Kr. – početak 1. stoljeća) u njega je moglo stati 60.000 gledatelja, a nakon što je kasnije dograđen, 185.000. Bio je dug ukupno 600 m, a širok 150 m.

„Veliki odvod kanalizacije“.

Rimljani su vrlo rano imali sustav odvodnje otpadnih voda. Izrađen je u 6. stoljeću pr. Kr. Isprva je to bio običan otvoreni kanal, načinjen tako što je korito jednoga potoka obloženo kamenom. U 3. stoljeću pr. Kr. pokriven je polukružnim kamenim svodom. Iznimno je djelo graditeljske vještine. Služio je za sabiranje svih podzemnih izvora i za odvodnju kako stajaćih voda i kaljuža na gradskome području tako i nečistoća u rijeku Tiber. U carsko su doba na njega spojene i javne kupelji i javni zahodi, a i učvršćen je betonom. Ovo ulje na platnu koje prikazuje izgled „Velikog odvoda“ (središnji donji dio slike) naslikao je danski slikar Christoffer Wilhelm Eckersberg [Kristofer Vilhem Ekersberg] 1814. godine.

Prema opisu zaključi o stupnju napretka i razvijenosti rimske civilizacije.

Konstantinov slavoluk u Rimu.

(Foto: Mladen Tomorad, 2019.)

Na slici je prikazan slavoluk cara Konstantina I. Velikog koji je izgrađen između 312. i 315. godine, kako bi ovjekovječio važnu Konstantinu pobjedu nad suparničkim carem. Riječ je o najvećem rimskom slavoluku koji je ukrašen brojnim prikazima iz rimske carske povijesti.

99

Rimski svijet Rimski forum.

(Foto: Mladen Tomorad, 2019.)

Na fotografiji se vide ostaci nekoliko hramova, od kojih je najvažniji hram božice Veste. U rimskoj mitologiji Vesta je božica vječne vatre, ognjišta, doma i obitelji. Rimljani su Vestu jako poštovali pa su joj već u 6. st. pr. Kr. na glavnome gradskom trgu podigli hram.

Razmisli i odgovori zašto su vatra i ognjište smatrani simbolima života.

Hadrijanova grobnica

Augustova grobnica

Dioklecijanove kupelji

Aurelijanov stup

Tabor carske straže Aurelijanov zid

Trajanov trg Trajanove kupelji Kolosej

Augustov trg

Carska palača

ni rimskim bogovima. Rimljani su u doba Rimskoga Carstva trgove ukrašavali i slavolucima koji su obilježavali carske pobjede i čuvali uspomenu na njih.

Oko foruma podizane su i brojne druge građevine, tržnice, javna kupališta, kazališta, trkališta, borilišta i palače. Građevine svjedoče o neumornome graditeljskom žaru Rimljana. Javne građevine kao i gradske i seoske kuće bogataša bile su ukrašene zidnim slikama i mozaicima. Izrađivali su se i kipovi i poprsja vladara i uglednika.

Ti

be

r

Veliki cirk

akvedukt zidine

Karakaline kupelji

Karta grada Rima i njegovih najvažnijih carskih građevina s početka 4. stoljeća.

Uoči važnost rimske ostavštine u izgradnji građevina javne namjene.

U Rimu se velika važnost davala oblikovanju javnog prostora. Središnji gradski prostor zvao se forum.

Glavni gradski trg nazivao se Rimski forum. U ranom carskom dobu građeni su novi forumi. Na trgovima su podizane brojne javne zgrade i hramovi posveće-

Kolosej.

(Foto: Mladen Tomorad, 2019.)

On je bio najveće borilište na prostoru Rimskog Carstva i mogao je primiti oko 70.000 gledatelja. Bio je visok 48.5 m, dug 188 m i širok 156 m. Izgrađen je u 1. stoljeću u vrijeme dinastije Flavijevaca. godina prije Krista

10.st. pr. Kr. Latini podižu na području rimskih brežuljaka prva naselja 100

753.

Rimom vladaju kraljevi legendarni osnutak Rima

6.st.

509.

Veliki odvod, Veliki cirk, hram božice Veste

Rimom prestaju vladati kraljevi

Rimski svijet

Današnji izgled grobnice cara Hadrijana.

Panteon.

(Foto: Mladen Tomorad, 2019.)

(Foto: Mladen Tomorad, 2019.)

Rimski je Panteon, hram svih bogova, vrhunac rimske graditeljske vještine i najveća starovjekovna kupolna građevina. Izgrađen je tijekom prve polovice 2. stoljeća, u vrijeme cara Hadrijana.

Grobnica je izgrađena u prvoj polovici 2. stoljeća, a mnogo kasnije prenamijenjena je u papinsku utvrdu i zatvor.

Trajanov forum.

(Foto: Mladen Tomorad, 2019.)

U blizini Rimskoga foruma započela je početkom 2. stoljeća gradnja najvećega i najbolje očuvanoga rimskog trga. Na njegovu prostoru sačuvani su dijelovi Trajanove tržnice, Trajanovog stupa na kojem su ovjekovječene njegove pobjede početkom 2. stoljeća, velika zgrada koja je služila za sudske i trgovačke poslove te dvije zgrade rimske knjižnice.

Prepoznaj promjene

NOVI POJMOVI

Izdvoji najpoznatije građevine u Rimu danas. Prokomentiraj u razredu sa svojim učiteljem/ učiteljicom o načinima i razlozima tadašnje gradnje.

Sagledaj prošlost Istraži kako je izgledao i u kakve se svrhe koristio Rimski forum nekad, a u koje danas.

Izdvoji sličnosti i razlike.

cirk - trkalište, golemi javni otvoreni ograđeni prostor za igre i natjecanja. forum – glavni trg rimskoga grada, središte gradskoga političkog i kulturnog života. kanalizacija - sustav odvodnje otpadnih voda. legenda, predaja o nekoj znamenitoj osobi ili kakvom istaknutom događaju.

mozaik – slika sastavljena od pojedinačnih, tijesno stisnutih obojenih kamenčića. slavoluk - veliki i raskošno ukrašeni kameni luk koji je slavio pobjede careva i njihovih vojskovođa te čuvao uspomenu na njih za potomstvo.

godina poslije Krista 72. g. izgradnja Koloseja

80.

107.

oko 126. 143. izgradnja Trajanovog foruma dovršetak Panteona

216.

312.

315. izgradnja Konstantinovog slavoluka

dovršetak Karakalinih kupelji

101

Rimski svijet

VLAST U RIMSKOJ DRŽAVI Iz sljedećeg teksta saznat ćeš o rimskom društvu i svakodnevnom životu od Kraljevstva do Carstva te otkriti kako su obični građani Rima izborili veća politička prava. Upoznat ćeš glavne ustanove i državne službe Rimske Republike. Rimljani su sklapali saveze, među sobom ratovali ali i širili svoju vlast izvan granica Rima.

Rim u doba kraljeva

zvali su se plebejci. Oni nisu bili bogati kao patriciji.

Nisu se mogli pohvaliti uglednim podrijetlom. Neki su bili i siromašni. Među njima je bilo potomaka pokorenih naroda i doseljenika. Bili su slobodni, ali nisu sudjelovali u upravljanju državom, iako su se okupljali u narodnoj skupštini. Bavili su se zemljoradnjom, obrtom i trgovinom. Brakovi između patricija i plebejaca bili su zabranjeni.

Prema rimskoj predaji, Rimom su u početku vladali kraljevi. Kralj je bio zapovjednik vojske, vrhovni svećenik i najviši sudac. U donošenju odluka kralj se savjetovao sa senatom, „vijećem staraca“. Senat su u doba kraljeva vjerojatno činili poglavari najuglednijih rimskih obitelji. Svi odrasli slobodni muškarci sudjelovali su u radu narodne skupštine. Ona je potvrđivala državne službenike i zakone koje je predlagao Brončani kip etruščanskog vladar. vojnika iz 6. st. pr. Kr. (Berlin: Muzej starina. Foto: Mladen Tomorad, 2011.)

Rimski senatori.

(Rim: Ara pacis. Foto: Mladen Tomorad, 2019.)

Članovi senata bili su pripadnici najbogatijih i najuglednijih rimskih obitelji. Najčešće su bili stariji od 60 godina, a dužnost senatora bila je doživotna.

Opiši kako su živjeli i radili rimski senatori.

Rimsko se društvo, prema predaji, već za vladavine kraljeva podijelilo na patricije i plebejce. Pripadnici uglednih i bogatih starih obitelji zvali su se patriciji.

Patriciji su bili povlašteni stalež jer su sudjelovali u upravljanju državom, ravnali su vjerskim životom i bili su vlasnici zemlje. Većina ostalih stanovnika Rima

102

Krajem 7. st. pr. Kr. buduće je područje Rima potpalo pod vlast Etruščana. Posljednji od tri etruščanska kralja bio je Tarkvinije Oholi. Prema rimskoj predaji, Tarkvinije je vladao samovoljno i nasilnički. Stanovnici Rima bili su nezadovoljni njegovom vladavinom jer se oštro obračunavao sa suparnicima. Rimljani su podigli ustanak i zbacili ga s vlasti. Tako je 509. g. pr. Kr. posljednji rimski kralj izgubio vlast.

Objasni svojim riječima, a onda potraži u rječniku pojam republika.

Smjesti u prostor i vrijeme a. U svoju bilježnicu nacrtaj lentu vremena i označi tri razdoblja rimske povijesti. b. Nacrtaj grafički prikaz rimskog društva.

Rimski svijet

Ponovi Kako su kraljevi unaprijedili Rim? Kako se zove posljednji rimski kralj?

Kada je Rim postao Republika? Objasni uređenje Rima u najstarije doba do nastanka Republike. Opiši kako je izgledalo rimsko društvo. Zašto su patriciji bili povlašteni sloj u rimskom društvu? Čime su se bavili plebejci?

Patricij s poprsjem svojih predaka.

(Rim: Kapitolinski muzej – Centrala Montemartini. Foto: Mladen Tomorad, 2019.)

na godinu dana i njihova je osoba bila zaštićena. Nitko ih, osim narodne skupštine, nije mogao smijeniti s dužnosti niti pozvati na Objasni uzroke i posljedice odgovornost. Oni su mogli i zabraniti provođenje neke U svoju bilježnicu nacrtaj tablicu i prepiši podatke iz udžbenika za usporedbu razlika odluke ako su smatrali da patricija i plebejaca te odgovori na pitanje: nije pravedna ili da je na Utječe li bogatstvo na politička prava? štetu plebejaca. Postupno su se imućni plebejci uspjeRim u doba Republike: borba za političku li izboriti za bolji politički položaj. ravnopravnost patricija i plebejaca Ukidanjem kraljevske vlasti rimska je država poprimila uređenje koje su povjesničari nazvali Rimskom Republikom. Republika je oblik državnog uređenja u kojemu na čelu države nije vladar - kralj. U prvo vrijeme Rimske Republike još je više jačala moć patricija. Oni su imali gospodarsku snagu i političku vlast koju su ostvarivali u senatu i obavljanjem različitih državnih službi. Nadzirali su zakone koji su se prenosili usmenom predajom. Tada je započelo dugotrajno razdoblje sukoba između patricija i plebejaca. Patriciji su željeli zadržati moć i upravu nad državom. Većina plebejaca bila je siromašna. Imali su malo zemlje pa su se zaduživali. Ako nisu mogli vratiti dug, postali bi robovi. Dio plebejaca obogatio se od obrta i trgovine.

Ti su plebejci započeli borbu za sudjelovanje u upravi nad državom. Plebejci su sudjelovali u radu narodne skupštine, ali nisu mogli biti birani u državne službe niti postati senatori. Tražili su veća prava i stoga što su morali plaćati porez i služiti vojsku.

Jedan od prvih sukoba između patricija i plebejaca zbio se početkom 5. stoljeća pr. Kr. Plebejci su uoči pohoda protiv jednog susjednog naroda napustili Rim uz prijetnju da će osnovati vlastitu državu. Patriciji su na pregovore poslali čovjeka koji je uživao velik ugled među plebejcima. Njemu je uspjelo izmiriti suprotstavljene strane tako što su patriciji pristali na ustupke. Plebejci su dobili mogućnost da među sobom biraju dvojicu predstavnika. Oni su zastupali plebejce i borili se za njihova prava. Poslije su postali i državni službenici. Birali su se

Vlast u Rimskoj Republici U Rimskoj Republici vrhovna je vlast službeno pripadala narodnoj skupštini. Ona je predstavljala sveukupan rimski narod. Postojale su dvije različite skupštine. One su odlučivale o ratu i miru te izabirale državne službenike. Imale su moć donositi zakone i sudske presude.

Bile su im povjerene i druge važne odluke. Njihovim su zasjedanjima smjeli prisustvovati i na njima glasati samo slobodni i punoljetni rimski građani, muškarci. To pravo su dobivali sa 16 godina. Žene nisu imale to pravo.

Glasanje u Rimskoj Republici odvijalo se u narodnoj skupštini. Građani bi na posebne pločice upisali slažu li se s nekim prijedlogom ili ne. Potom bi te pločice ubacili u izbornu posudu. Kada su se birali državni službenici, na pločicu bi se upisalo ime odabranika. Glasovi se nisu vrednovali pojedinačno, već se glasalo u izbornim jedinicama. Izbore za državne službenike predvodili su konzuli, najviši državni službenici u Rimskoj Republici.

Uz narodnu skupštinu, najvažnija ustanova Rimske Republike bio je senat. Senat nije donosio zakone niti neposredno upravljao državom. Ipak, vodstvo je države ležalo u njegovim rukama. Moć senata proizlazila je iz činjenice što su ga činili najugledniji bivši državni službenici. Senat je potvrđivao zakone i odluke narodne skupštine, nadzirao i savjetovao državne službenike, vodio vanjsku politiku, nadgledao državne prihode i rashode, brinuo se o održavanju vjerskih obreda. Stvarao je i vlastite zakonske prijedloge koji 103

Rimski svijet Ponovi

Građanin odjeven u togu prima od voditelja izbora glasačku pločicu, a građanin zdesna ubacuje pločicu u izbornu posudu.

Opiši kako se danas provode izbori.

Koje su bile ovlasti narodne skupštine? Tko je sve smio sudjelovati u njezinu radu? Koja je bila uloga senata u upravljanju državom?

Tko su bili konzuli? Kako su Rimljani brojali godine?

Kada i kako se birao diktator? Objasni kakvu je vlast imao diktator.

Usporedi i zaključi Sa svojim učiteljem/učiteljicom organiziraj debatu (raspravu) po uzoru na rimski Senat.

Dodatne informacije potraži na internetu. Neka ti učitelj/učiteljica pomogne u pisanju scenarija za raspravu.

su upućivani državnim službenicima ili narodnoj skupštini.

Najviši državni službenici u Rimskoj Republici bili su konzuli. Svake su godine imenovana dvojica konzula s potpuno jednakim ovlastima. Predlagao ih je senat, a izabirala narodna skupština. Isprva su konzulima mogli postati isključivo patriciji. Kasnije su to pravo stekli i najimućniji plebejci. Vlast su obnašali godinu dana, a potom bi postali članovi senata. Imali su brojne ovlasti i može ih se smatrati pravim državnim poglavarima. Zapovijedali su vojskom, sazivali senat i narodnu skupštinu, predsjedali njihovim zasjedanjima i provodili njihove odluke. Predstavljali su državu u poslovima s drugim državama. Konzuli su nastupali u službu 1. siječnja, na prvi dan nove godine. Godina je bila nazvana po njima pa su Rimljani tako brojali godine. Ako bi konzul umro u službi ili bio smijenjen, izabrao bi se zamjenski konzul.

Uz konzule, u rimskoj državi bilo je i drugih službenika kojima su bili povjereni razni državni poslovi.

Znatnu su moć imali i predstavnici plebejaca. Isprva su bila samo dvojica, a poslije im se broj povećao na deset. Glavna zadaća bila im je da štite prava običnih građana. Kako državni službenici nisu dobivali plaću, morali su biti imućni ljudi.

Kada bi državi zaprijetila velika opasnost, konzuli su na prijedlog senata imenovali diktatora. Njegova je služba bila izvanredna i trajala je šest mjeseci. Za to vrijeme bi svi državni službenici položili svoje ovlasti.

Diktator je tako imao potpunu vlast. Dok je bio u službi, nije morao odgovarati za svoje postupke. No nakon prestanka službe mogao je biti pozvan na odgovornost. Pri stupanju na dužnost, diktator bi imenovao zamjenika koji je bio odgovoran samo njemu.

Braća Grakho i pokušaji društvenih reformi Osiromašenje većega dijela rimskoga stanovništva nepovoljno se odrazilo na opće stanje društva. Sve je bilo manje punopravnih rimskih građana jer je sudjelovanje u političkom životu ovisilo i o tome kolika je bila imovina pojedinca. Prijetilo je smanjenje broja vojnika. Italija je bila puna robova i ljudi bez zemljoposjeda. Osiromašeni građani u Rimu postali su meta častohlepnih ljudi. Oni su doslovno kupovali njihove glasove kako bi bili izabrani u državne službe. Potrebu za promjenom uvidjeli su i pripadnici bogatoga sloja.

Braća Tiberije i Gaj Grakho pripadali su uglednom plebejskom rodu. Obojica su kao predstavnici plebejaca htjeli poboljšati stanje u društvu. Prvi se toga prihvatio stariji Tiberije. Predložio je da se višak državne zemlje podijeli siromasima i ljudima bez zemljoposjeda. Na kraju su ga ubili protivnici među senatorima i bogatim plebejcima. Pobojali su se da će izgubiti gospodarsku moć.

Gaj je nastavio bratov posao. Donio je brojne zakone kojima je poboljšao položaj puka i povećao prava imućnih plebejaca. Zamjerio se senatorima i oni su mu objavili rat. U nastalim neredima stradali su mnogi građani. Gaj je počinio samoubojstvo. Senat je na razne načine nastojao ograničiti zakone koje su braća Grakho donijeli u korist običnih ljudi. No nije dirao zakone u korist bogatih plebejaca. Rim se jasno podijelio na bogate i siromašne koji su bili u stalnom sukobu.

godina prije Krista 753.g.pr.Kr.

616.

509.

494.

367.

Rim postaje Republika

plebejci dobivaju pravo na izbor svojih predstavnika

plebejci smiju birati konzule

vlast etruščanskih kraljeva legendarni osnutak Rima

104

88.

82.

60.

prvi građanski rat prvi savez trojice

Rimski svijet Tiberije i Gaj Grakho.

Sudbina braće Grakho pokazuje na što su sve senatori bili spremni u obrani povlastica.

Tiberija su zatukli batinama i nogama od stolaca dok je nastojao pobjeći. Gaj je također morao bježati od svojih progonitelja. Kad su se njegova mrtva tijela dokopali neprijatelji, odrezana mu je glava jer je prije početka obračuna izdan proglas da će njezin donosilac dobiti onoliko zlata koliko ona teži. Što je potaknulo braću Grahko na reformu rimskog društva?

Gnej Pompej.

(Venecija: Nacionalni arheološki muzej. Foto: Mladen Tomorad, 2018.)

Nakon što su se uzdigli iznad ostalih, Gaj Julije Cezar, Marko Licinije Kras i Gnej Pompej 60. g. pr. Kr. sklopili su tajni neslužbeni sporazum – prvi savez trojice. Godine 56. g. pr. Kr. njih trojica su među sobom podijelila rimsku državu. Kras je postao upravitelj Sirije, Pompej Hispanije, a Cezar Galije. Kras je 53. g. pr. Kr. ubijen u rata koji je poveo protiv rimskih neprijatelja na istoku. Ubrzo je izbio sukob između Cezara i Pompeja. Sukob je prerastao u prvi građanski rat. Pompej je ubijen 48. g. pr. Kr. u Egiptu.

Cezara su ubili 44. g. pr. Kr. u zgradi senata u Rimu.

Vlast u kasnoj Rimskoj Republici: doba na - Rim je dobio stalnu, plaćeničku vojsku. U nju su primljeni pripadnici najnižih slojeva društva. građanskih ratova Građanski ratovi bili su posljedica nesređenog stanja u rimskome društvu tijekom kasne Rimske Republike. Prevelike razlike između bogatih i siromašnih stvarale su silno nezadovoljstvo. U mnogim građanima je kipjelo jer nisu imali jednaka prava i mogućnosti za dostojan život. Prilike su dodatno otežali častohlepni pojedinci, pod svaku cijenu željni vlasti.

Bilo je to izrazito burno razdoblje. U borbi za vlast i utjecaj Rimljani su se tukli protiv Rimljana, jedna rimska vojska napadala je drugu. Nestalo je reda i sigurnosti.

Pobjednici bi se često okrutno osvećivali pristašama poraženih. Javno su izlagali popise nepodobnih sugrađana koji su se smjeli nekažnjeno ubiti i čiju bi imovinu država zaplijenila. Život je u takvim prilikama malo vrijedio. Bezobzirni ljudi znali su se i obogatiti na račun unesrećenih. Stara služba diktatora poslužila je nekima da prigrabe potpunu vlast u državi.

Moćnici su sklapali saveze među sobom kako bi lakše ostvarili ciljeve. Najpoznatiji su savezi trojice ili trijumvirati. Bila su sklopljena dva takva saveza. Nisu dugo opstala jer je suparništvo među njihovim članovima bilo preveliko.

Vođena su četiri građanska rata koja su potresla rimsku državu iz temelja. Ipak, Rim je usporedno osvajanjima nastavio širiti područje svoje vlasti, i na istoku i na zapadu. Dogodila se i važna promje-

Novi vojnici su sve nade polagali u ratnu pobjedu koja će im donijeti bogat plijen. Nisu više bili odani državi, nego svojim zapovjednicima. Čekali su dan završetka vojne službe i nadali su se da će kao isluženi vojnici - veterani - dobiti od vojskovođe komad zemlje u trajno vlasništvo te voditi bezbrižan život.

Istraži povijesne izvore Osmisli scenarij za igrokaz: “Da sam ja član saveza trojice”. U pisanju scenarija neka ti pomogne učitelj/učiteljica i ostali učenici iz razreda.

Podijelite uloge i napišite svoje razloge ulaska u savez.

Cezar i Oktavijan U ovome vremenu osobito su se isticale dvije ličnosti. Prva je svojom vladavinom bitno oslabila prevlast senata, a druga je zadala konačan udarac Rimskoj Republici. Gaj Julije Cezar bio je član prvoga saveza trojice. Razdoblje prividne sloge iskoristio je da pohodom protiv Gala stekne za sebe slavu i bogatstvo.

Kad je nestalo krhke ravnoteže u savezu trojice, izbio je građanski rat. U njemu je Cezar bio uspješniji i izborio je pobjedu. Nametnuo se kao jedini gospodar države i imenovan je doživotnim diktatorom. Iako je njegova vladavina bila povoljna za Rim, protivnici su ga ubili u uroti. godina poslije Krista

49.

45.

44.

40.

Cezarovo ubojstvo

drugi savez trojice

drugi građanski rat

31.

30.

27.

14.g

Oktavijan postaje August; početak Rimskoga Carstva

Augustova smrt

68.

69.

građanski rat između Antonija i Oktavijana Neronova godina smrt četvorice careva 105

Rimski svijet

Ponovi U kakvom je stanju bilo rimsko društvo tijekom kasne Republike? Što znaš o djelatnosti braće Grakho? Kakva je bila njihova sudbina? Koji su bili uzroci građanskih sukoba? Koliko je građanskih ratova iskusila Rimska Republika? Kakav je bio život u takvim prilikama? Što su trijumvirati i zašto su sklapani? Koja se važna promjena dogodila u ovom razdoblju? Čemu su se nadali vojnici?

Cezarova smrt otvorila je prostor novim borbama za vlast. U njima je istaknuto mjesto pripalo Cezarovom pranećaku i posinku Oktavijanu. On je postao član drugoga saveza trojice. I taj je savez propao, ponajviše zahvaljujući Oktavijanu. Tada je izbio novi građanski rat. Iz njega je Oktavijan izišao kao pobjednik. Postao je neosporan vladar cijele rimske države. Njegovom je pobjedom Rimska Republika doživjela konačan slom.

Rim postaje Carstvo: Car August i njegovo doba Osvojivši vrhovnu vlast, Oktavijan je bio dovoljno mudar da ostavi privid uređenja kakav je bio u Republici, ali je za sebe prigrabio sve moguće ovlasti. Odbio je omraženi naslov diktatora, a prihvatio naslov Augusta (uzvišenog). Dodijelio mu ga je 27. g. pr.

Kr. senat i ta se godina uzima za godinu osnutka Rimskoga Carstva. Oktavijanu je naslov Augusta postao i novim osobnim imenom. Temelj njegove vlasti bilo je zapovjedništvo nad vojskom i nadzor nad državnom riznicom. Imao je presudnu riječ pri imenovanju državnih službenika. Nadzirao je i senat. Postao je prvakom cijele države.

August je nastojao iznutra i izvana ojačati rimsku državu. Prestanak građanskih ratova omogućio je nesmetani gospodarski razvitak Rima i pokrajina.

U nekoliko vojnih pohoda proširene su i učvršćene granice rimske države. Stvorene su nove pokrajine, ali se odustalo od daljnjih osvajanja. Posvuda su bili uspostavljeni red i mir. Opći napredak utjecao je na suvremenike da razdoblje Augustove vladavine prozovu zlatnim dobom. Zbog izuzetnih je zasluga August nakon smrti bio proglašen i bogom.

106

Gaj Julije Cezar.

(Berlin: Muzej starina. Foto: Mladen Tomorad, 2011.)

Bio je poznat po svojim uzrečicama. Tako je, pokrećući građanski rat protiv svoga suparnika Pompeja, uzviknuo pred svojim vojnicima: Kocka je bačena. To se i danas govori kod donošenja važnih, sudbonosnih odluka. Nakon što je u jednoj jedinoj bitki odlučujuće porazio jednog maloazijskog kralja, poručio je u Rim: Dođoh, vidjeh, pobijedih. Te su riječi postale znak za brzu i laku pobjedu. A kad je u času pogibije među onima koji su ga napali ugledao i svoga štićenika Bruta, navodno je kazao: I ti, sinko?! To je izraz koji se i danas koristi kad među krivcima za neki prijestup ugledamo nekoga komu smo se najmanje nadali.

Oktavijan August.

(Rim: Nacionalni rimski muzej – Palača Massimo.

Foto: Mladen Tomorad, 2019.)

August je utemeljitelj novoga sustava vladavine u rimskoj državi. Iako je službeno smatran prvim građaninom i prvakom senata, zapravo je u svojim rukama okupio svu vlast. Vješto je uklonio sve protivnike.

Bio je prozvan i Ocem domovine.

Neron.

(Rim: Kapitolinski muzej. Foto: Mladen Tomorad, 2019.)

Neron je ostao zapamćen kao jedan od najomraženijih careva. Dao je ubiti posvojnog brata s kojim je trebao dijeliti vlast i majku čije skrbništvo više nije želio trpjeti.

Analiziraj slike i tekst o rimskim vladarima potkraj Republike i početkom Rimskog Carstva te odluči koji bi od navedenih rimskih vladara volio/voljela biti.

Objasni svoj izbor.

Rimski svijet

Rimsko Carstvo za Augustovih nasljednika Za vladavine neposrednih Augustovih nasljednika nastavljeno je učvršćivanje carske vlasti. To je nailazilo na otpor u senatu. Djelomično stoga da vojska ne bi bila besposlena jer su pokrajine i granice bile uglavnom mirne, s vremena na vrijeme pokretani su vojni pohodi. Vlast Augustove dinastije završila je Neronom. On je svojom vladavinom izazvao veliko nezadovoljstvo senatora koji su ga proglasili neprijateljem. Suočen s vojnom pobunom, Neron je počinio samoubojstvo. Uskoro je izbio građanski rat tijekom kojega su se u jednom godini izmijenila čak četvorica careva. Pobjednik je naposljetku utemeljio novu dinastiju. Postalo je jasno da je vojska novi činitelj koji postavlja i smjenjuje careve. Posljednji je car iz nove dinastije pao kao žrtva urote najbližih suradnika. Senatori kojima nije bila draga odviše samovoljna careva vladavina s veseljem su pozdravili njegovu smrt.

Slijedili su carevi koji su Rimsko Carstvo uznijeli na vrhunac moći. Nakratko je Carstvo novim osvajanjima na istoku doseglo najveći opseg. Ubrzo su postale očite opasnosti koje su prijetile sigurnosti države - razvučene granice i slabosti obrambenoga sustava. Ipak, Carstvo je imalo dovoljno snage da se bez većih poteškoća odupre prijetnjama i napadima. Blagostanje Rima i pokrajina još nije bilo ugroženo, iako su se trošila silna sredstva da se obnovi vojska i osiguraju granice.

Hadrijan o krunjen kao gospodar rimskog svijeta.

(Berlin: Muzej starina. Foto: Mladen Tomorad, 2011.)

U ovome je razdoblju nastavljeno jačanje carske vlasti. Senat je samo prividno sudjelovao u vlasti. Sva je uprava zapravo počivala u rukama carskih činovnika i savjetnika. Promijenilo se i shvaćanje carske vlasti.

Otpor vladajućemu caru i pokušaji prevrata više nisu bili posljedica protivljenja carskoj samovolji. Sada su bili izraz želje častohlepnih pojedinaca da sami postanu carevi. Važno uporište carske vlasti bili su vojnici.

Njima su se mnogi carevi nastojali umiliti tako što su im davali povlastice. Vojska je u nadolazećemu vremenu odigrala najveću ulogu, svojevoljno postavljajući i smjenjujući careve.

Ponovi Što znaš o Gaju Juliju Cezaru? Tko je bio Oktavijan? Što je donijela njegova pobjeda u građanskom ratu? Kako je August uredio svoju vlast? Zašto su suvremenici razdoblje Augustove vladavine smatrali zlatnim dobom? Zbog čega se senat isprva opirao carevima? Tko je igrao važnu ulogu u postavljanju i svrgavanju careva?

Istraži povijesne izvore Dodatno na internetu istraži zašto je Gaj Julije Cezar bio jedan od najuspješnijih rimskih vojskovođa, posebno popularan među vojnicima.

NOVI POJMOVI August - riječ koja znači uzvišen, posvećen; carevima iz Augustove vladarske kuće bila je dio imena, a kasnije je postala dijelom carskoga vladarskog naslova. diktator - u Rimskoj Republici, izvanredni državni službenik kojemu bi se povjeravala potpuna vlast u državi u slučaju unutrašnje ili vanjske opasnosti. građanski rat – rat u kojemu se na protivničkim stranama bore pripadnici iste zajednice. konzul - jedan od dvojice najviših državnih službenika u Rimskoj Republici.

patricij – u starom Rimu osoba koja je pripadala povlaštenom staležu politički punopravnih građana. plebejac – u starom Rimu pripadnik slobodnog i neporobljenog, ali politički obespravljenog sloja stanovništva. senat – najviše državno vijeće u staroj Rimskoj Republici; njegovi članovi zvali su se senatori. trijumvirat – savez tri osobe radi zajedničkoga vladanja državom. veteran - isluženi vojnik u rimskoj vojsci.

107

Rimski svijet

ŠIRENJE RIMSKE DRŽAVE

Etruščanska vlast uzdigla je Rim među gradovima u Laciju. Nakon njezina sloma, Rimljani su sami krenuli u osvajačke pohode. Oni će ih učiniti gospodarima čitava starog svijeta. Promotri kako je tekao uspon Rima do svjetske sile uz pomoć vojske koja je širila rimski utjecaj svojim osvajanjima te postala najbolja vojska starog vijeka.

Vojska i izumi u službi rimskih vojnih osvajanja

Rimljani su prilikom opsada gradova koristili različite ratne sprave za bacanje velikih strijela i kamenja te velike drvene opsadne kule. Kad ih je na to prisiRimska je vojska izrasla u najbolju vojsku staroga vijelio rat s Kartažanima, počeli su graditi velike ratne ka. Odlikovala ju je čvrsta stega i izvrsna uvježbanost.

Pod etruščanskim utjecajem, rimska je vojska dugo zadržala grčki vojni raspored. Tek kasnije uvedena je legija kao osnovna postrojba. Legiju su činili teško i lako naoružani pješaci te konjanici. Uz legiju borile su se i pomoćne čete. One su bile sastavljene od rimskih saveznika i stanovništva iz pokorenih krajeva.

Tijekom vladavine kraljeva i u ranoj Rimskoj Republici vojnici su morali sami brinuti o svojoj opremi i oružju. Imućniji Rimljani bili su konjanici i dobro naoružani pješaci. Nosili su brončanu kacigu, okrugli štit, štitnike za noge i prsni oklop te kratak mač i Prikaz rimskih vojnika, 1. st. koplje. Manje imućni Rimljani bili su raspoređeni u (Berlin: Muzej starina. Foto: Mladen Tomorad, 2011.)

Rimski vojnici bili su oklopljeni prsnim oklopom i šljemom, pješaštvo te opremljeni kopljima, mačevima, štitovi- a u rukama su koristili štit, koplje ili mač. ma te oklopom za tijelo i kacigom. Najsiromašniji su Usporedi grčkog i rimskog vojnika. Uočavaš li neke Rimljani u bitku išli naoružani samo praćkama. sličnosti? Koje su razlike?

Lako naoružani vojnici

Saveznici

Žrtvenik Šator zapovjednika Visoki časnici Ratna riznica Pomoćne čete

Legije Jedinice opskrbe Glavni ulaz Nasip Kanal

108

Smjer prema neprijatelju

Rimski vojni tabor.

Vojnici su na pohodu svake noći morali podizati ratni logor ili tabor. On je podizan na povišenome mjestu u obliku pravokutnika. Utvrđivan je opkopom, nasipom i drvenom ogradom. Svi su tabori bili podizani na isti način i imali isti raspored. Tako je svaki vojnik znao gdje što može naći.

Također, ako bi u tabor po nekom poslu stigao vojnik iz druge legije, mogao se odmah snaći. Svaka je četa imala točno određeno mjesto u taboru. Vojnici su spavali u šatorima. U samome središtu tabora bio je trg gdje su se okupljali vojnici, šator s bojnim znakovima legije i žrtvenik.

Uz trg je bio smješten šator zapovjednika. Zbog gradnje tabora svaki je vojnik, uz oružje, morao nositi i razna oruđa, motike, lopate, pile. Uslijed takvog opterećenja vojnici su trebali biti izdržljivi.

Rimski svijet

Prikaz rimskog trijumfa nad Židovima.

(Rim: Vatikanski muzej. Foto: Mladen Tomorad, 2019.)

brodove s pomičnim mostovima. Tim je mostovima rimsko pješaštvo moglo prijeći na neprijateljski brod i boriti se kao na kopnu. Tako su nastale učinkovite i brze vojne postrojbe koje su u narednim stoljećima osvojile cijeli sredozemni svijet. Potkraj 2. stoljeća pr.

Kr. svi su rimski vojnici opremljeni dugim valjkastim štitom i kopljem koji su im dodatno omogućili bolju pokretljivost i jaču cjelovitost bojnih redova.

U rano carsko doba pojavio se i dugi dvosjekli mač od čvrstog željeza. Njime su isprva bili naoružani vojnici u pomoćnim četama. U kasnom carskom dobu takav je mač sasvim zamijenio uobičajen kratki mač kojim su bili naoružani rimski vojnici. Od druge polovice 3. stoljeća sve je veću važnost u rimskoj vojsci imalo i konjaništvo jer su i rimski neprijatelji imali snažnu konjicu.

Veliku važnost za djelotvornost rimske vojske imali su tabori jer su vojnicima pružali sigurnost na neprijateljskom području. Disciplina (stega) je bila strogo održavana kaznama i nagradama. Neposluh se nemilosrdno kažnjavao batinjanjem ili čak smrću. No hrabri su vojnici bili i nagrađivani za vojne podvige.

Najveća čast koju je pobjednički vojskovođa nakon uspješno dovršenog pohoda mogao doživjeti bio je trijumf, svečana proslava pobjede.

Rimsko širenje Italijom Rimljani su ostali zapamćeni kao najveći osvajači staroga vijeka. Temelj njihovoj vlasti postavilo je osvajanje Italije. Rim se širio na štetu gradova u susjedstvu, osobito etruščanskih i latinskih. Prvi zastoj dogodio se početkom 4. stoljeća pr. Kr. Tada su Rim osvojili i opljačkali Gali. Poraz je oslabio položaj Rima, no Rimljani su od sredine 4. stoljeća pr. Kr. iznova ojačali.

Gotovo neprestano ratujući, povećavali su područje pod svojom vlašću i izrasli u glavnu silu u Italiji. Širenje prema jugu učinilo je Rimljane susjedima grčkih kolonija u Italiji. Ovdje su se sukobili s bogatim grčkim gradom Tarentom. Tarent je u pomoć pozvao

Galski ratnici.

Prema predaji, Gali su početkom 4. stoljeća pr. Kr. zauzeli čitav Rim osim utvrde na brežuljku Kapitoliju.

kralja Pira iz zapadne Grčke. Pir se spremno odazvao.

Bio je vrlo vješt vojskovođa i kanio je osnovati državu na zapadu. Isprva je protiv Rimljana imao uspjeha, no ipak im nije uspio nanijeti presudan poraz. Na kraju se potučen morao vratiti u svoje kraljevstvo.

Pir. (Napulj: Nacionalni arheološki muzej. Foto: Mladen Tomorad, 2004.)

Pir je bio kralj Epira u zapadnoj Grčkoj. Godine 280. pr. Kr. iskrcao se u Italiji.

Sa sobom je vodio brojne prokušane vojnike i ratne slonove koje su Rimljani tada prvi put vidjeli. U prvoj bitki s Rimljanima Pir je izvojevao potpunu, iako skupu, pobjedu jer je na njegovoj strani bili vrlo mnogo poginulih.

Sljedeće godine sve se ponovilo. Rimljani su opet poraženi, ali su i Pirove čete pretrpjele strašne gubitke. Kad mu je netko čestitao na pobjedi, pripovijeda se da je Pir odvratio: Ako Rimljane pobijedimo još u jednoj bitki, potpuno ćemo biti upropašteni. Otuda je nastao izraz Pirova pobjeda. On označava uspjeh koji donosi više štete nego koristi i ne opravdava podnesene žrtve.

Kako su slonovi doprinijeli pobjedi Pira?

109

Rimski svijet

Širenje Sredozemljem

Nakon ovog uspjeha Rimljani su do sredine 3. stoljeća pr. Kr. zauzeli preostale gradove srednje i južne Italije. Sjeverna područja zauzeli su po završetku sukoba s Kartagom. Tako je tijekom 2. stoljeća pr. Kr. dovršeno pokoravanje Italije.

Uspon Rima bio je izazov snažnoj feničkoj koloniji Kartagi. Zahvaljujući snažnom brodovlju, Kartaga je zagospodarila zapadnim Sredozemljem. Sukob s Rimom je to promijenio. Rimljanima je smetala moć Kartage, a Kartažani nisu željeli otrpjeti suparnika.

Narasle su se suprotnosti prelile u rat.

Rim je od sredine 3. st. pr. Kr. do sredine 2. st. pr.

Kr. s prekidima ratovao protiv Kartage. Ukupno su vođena tri rata koja su prozvana punskima jer su Rimljani Kartažane nazivali Punjanima. Nakon prvoga rata Rimljani su stekli prve posjede izvan Italije. Bile su to Sicilija, Sardinija i Korzika.

U drugome ratu Kartažane je predvodio jedan od najvrsnijih vojskovođa staroga vijeka - Hanibal. On je provalio u Italiju preko Alpa i zaprijetio samome Rimu. Unatoč sjajnim uspjesima i teškim rimskim porazima, nije izvojevao presudnu pobjedu. Rim je tada krenuo u protunapad. Hanibal je odlučujuće poražen u Africi. Kartagi su nametnuti teški mirovni uvjeti, a Rimljani su prisvojili nova područja. Sudbina Kartage zapečaćena je u trećemu ratu. Usprkos snažnu otporu, opljačkana je i do temelja porušena.

Ponovi Kako je bila uređena rana rimska vojska? Što je legija i tko je čini? Zašto je rimska vojska bila najbolja vojska starog vijeka? Što je trijumf? Koji je narod i kada osvojio Rim? Zašto je Pir zaratio s Rimljanima? Kada su Rimljani dovršili pokoravanje Italije?

Istraži povijesne izvore Osmisli scenarij za igrokaz: “Da sam ja rimski legionar”. U pisanju scenarija neka ti pomogne učitelj/učiteljica i ostali učenici iz razreda. Dodatne informacije možeš pronaći u knjizi: P. Conolly, Povijest ljudskog roda: Rimska vojska, Mladinska knjiga, Ljubljana, Zagreb, 1990.

Karta 16. Širenje Rimske Republike

a

Rajn

ATLANTSKI OCEAN

Du

na

GALIJA

v

PRIALPSKA GALIJA Narbon

HISPANIJA

ILIRIK

Trazimensko jezero

ore Crno m

ITALIJA

Korzika

Sagunt

Rim

Nova Kartaga

Sardinija

Kana

MAKEDONIJA

S

r

e

Kartaga

AZIJA

Sicilija

Sirakuza

Antiohija Kreta

z

Zama

SIRIJA

Korint

o

AFRIKA

d

Tarent

e

m

pripojeno u 3. st. pr. Kr.

Cipar

n

o

m

pripojeno u 2. st. pr. Kr.

e

Aleksandrija

Kirena

pripojeno u 1. st. pr. Kr.

r

o

pod rimskim pokroviteljstvom (167. g. pr. Kr.)

EGIPAT

Hanibalov pohod (218. - 201. g. pr. Kr.)

godina prije Krista o. 600. g. pr. Kr. širenje rimske države

110

390.

389. 338.

upad Gala u Rim Rimljani pokoravaju Latine

280.

Pir u Italiji

275.

265.

Rimljani pokoravaju Etruriju

264.

241.

238.

pripajanje prvi punski rat pripajanje Sardinije i Korzike Sicilije

218.

203. 201.

drugi punski rat Hanibalov pohod u Italiji

168.

Osvajanje Makedonije

Rimski svijet Rimski bojni brodovi. Pompeji.

(Napulj: Nacionalni arheološki muzej. Foto: Mladen Tomorad, 2004.)

Na početku punskih ratova Rimljani su bili u nepovoljnom položaju budući da nisu imali snažno brodovlje. Ubrzo su sagradili velike ratne brodove s pomičnim mostovima.

Njima bi se zakačili na neprijateljski brod, na koji bi prešli rimski pješaci i borili se kao na kopnu. Zahvaljujući snažnoj floti uspjeli su pobijediti u Prvom punskom ratu.

Kartaški vojskovođa Hanibal Barka.

Hanibal je 218. g. pr. Kr. provalio u Italiju. Iste godine izvojevao je dvije pobjede nad Rimljanima.

Nagodinu ih je u bitki kod Trazimenskog jezera potpuno potukao. Još veći poraz nanio im je kod Kane 216. g. pr. Kr. Rimljani su to dugo smatrali svojim najtežim porazom.

Hanibal nije uspio iskoristiti te uspjehe. Ratna sreća se obrnula. Hanibal je 211. g. pr. Kr. krenuo na Rim i zaustavio se na brdima u blizini grada. U Rimu su u strahu vikali da Hanibal stoji pred vratima. No, presudna bitka nije se dogodila. Hanibal se povukao. Uzrečica Hanibal pred vratima i danas se koristi kad se želi naznačiti prijetnja velike opasnosti.

Ostaci rimske kolonije Kartage.

(Foto: Mirjana Malus Paulić & Igor Paulić, 2004.)

Rimski državnik Marko Porcije Katon Stariji zalagao se u prvoj polovici 2. st. pr. Kr. za uništenje Kartage. U Trećem punskom ratu Rimljani su to i ostvarili. Nakon trogodišnje opsade Kartaga je opljačkana, razorena i spaljena. Njezino je područje postalo rimska pokrajina Afrika. Rimljani su kasnije u blizini staroga naselja osnovali novu koloniju Kartagu.

Rim se još tijekom rata protiv Kartage upleo u prilike na istočnom Sredozemlju. Sukobivši se s najmoćnijim helenističkim kraljevstvima, postupno ih je tijekom 2. i 1. stoljeća pr. Kr. sve pokorio. Vrhunac osvajanja dogodio se 30. g. pr. Kr. kada je osvojena žitnica Sredozemlja - Egipat.

Obilježja rimskih ratova Rimljani su samo u početku vodili obrambene ratove, osobito protiv Gala. Češće su oni napadali svoje susjede. Sami Rimljani radije su vjerovali da vode pravedne ratove iz samoobrane. Tek tako su mogli uživati podršku bogova za ratne pothvate. Kasnije su znali izazvati druge države da im navijeste rat. Oni bi uzvratili objavom rata, djelujući tobože u vlastitu obranu. Time su jačali ratni polet i opravdavali se u očima drugih.

Ratni pohodi pogodovali su svim slojevima rimskoga društva. Mnogi su se nadali slavi i bogatstvu. Zbog porasta broja stanovnika Rim je trebao nova plodna područja, što ga je sukobljavalo sa susjedima. Kasniji osvajački ratovi bili su posljedica sve izraženije težnje za prevlašću nad drugim državama. Prevlast je imala i izravnu gospodarsku korist, kako za državu, tako i za pojedinca.

Rimljani su se različito odnosili prema pokorenim područjima. U Italiji su nekim gradovima ostavili samoupravu, druge su povezali savezom, a ostale sasvim podvlastili. Svi pokoreni gradovi bili su dužni Rimu pružati čete i plaćati porez. Rim je postupno politički, kulturno i jezično ujedinio Italiju. Osvojena područja izvan Italije Rimljani su uredili kao pokrajine ili provincije. U njima su se novačili vojnici i ubirali visoki porezi. Na čelu pokrajine stajao je namjesnik koji je

godina poslije Krista 149.

146.

treći punski rat osnutak pokrajina Makedonije, Afrike i Grčke

63.

30.

9.g.

43.

Sirija rimska pokrajina

Egipat rimska pokrajina

završetak ratova u Iliriku

početak osvajanja Britanije

66.

74. 101.

prvi veliki židovski ustanak

102.

Rimljani osvjaju Daciju (sjeverno od donjeg Dunava)

111

Rimski svijet

Širenje tijekom prva dva stoljeća Carstva

imao svu vojnu, upravnu i sudsku vlast. Namjesnici su se nerijetko bogatili zlorabeći svoj položaj. Zbog toga su u pokrajinama izbijale pobune.

U Italiji i u pokrajinama Rimljani su osnivali kolonije. U njima su naseljavani isluženi vojnici i siromašni rimski građani. Kolonije su bile glavna uporišta rimske vlasti. Iz njih se širila rimska kultura i jezik.

Rimska osvajanja u doba ranog Carstva August i njegovi nasljednici učvrstili su vlast u provincijama te postupno proširili državu na nova područja.

Bilo je i otpora rimskoj vladavini. Tako su u drugoj polovici 1. stoljeća ustanak protiv Rimljana podigli na svome matičnom području Židovi. Rimljani su osvojili Jeruzalem i razrušili čitav grad. Poslije toga su se Židovi počeli pojačano raseljavati po cijelome Rimskom Carstvu.

Slijedili su carevi koji su Rimsko Carstvo uznijeli na vrhunac moći. Tijekom vladavine cara Trajana Carstvo je osvojenjem prostranoga područja sjeverno od donjega Dunava i prolaznim novim osvajanjima na istoku doseglo najveći opseg. Ubrzo su postale očite opasnosti koje su prijetile njegovoj sigurnosti. Osobito se car Hadrijan brinuo za obranu granica. Odrekao se većine nedavno zauzetih područja. Širom Carstva ojačao je sustav pograničnih utvrđenja. Od svih je careva bio najveći putnik. Proputovao je gotovo či-

Ponovi Kako se nazivaju ratovi između Rima i Kartage i zašto? Opiši punske ratove. Koja su obilježja rimskih ratova? Što su provincije? Zašto su Rimljani osnivali kolonije? Na karti odredi kako se širila Rimska Republika. Opiši širenje Rimske Republike.

Objasni uzroke i posljedice a. Na temelju poznatih informacija iz udžbenika zaključi zašto je širenjem rimske vlasti došlo do bogaćenja jednih i siromašenja drugih dijelova društva. b. Porazgovaraj o uzrocima i posljedicama Rimskih osvajanja sa svojim učiteljem/učiteljicom. c. U bilježnicu nacrtaj grafički prikaz, izdvoji uzroke i posljedice BRITANIJA

ATLANTSKI OCEAN

Londinij

Visla

GERMANIJA jna

Kasp

Ra

Mogontijak

GALIJA

Olbija

ITALIJA

HISPANIJA

Salona

Rim Korduba

Sirmij

ILIRIK TRAKIJA

r

MAURETANIJA

e

d

o

Kartaga

Cezareja

AZIJA

Tesalonika

Sard Efez

AHEJA

z

no more

Bizantij

Herkulanej

Pompeji

S

Cr

Antiohija

Atena

e

m

n

o

pokrajine za Augusta

SIRIJA Tir

m

Kirena

pokrajine pripojene pod Augustovim neposrednim nasljednicima

ore

Siscija

Masilija

ko

PANONIJA

Akvileja

m

Narbon

ijs

Lugdun

o

r

JUDEJA

e

Jeruzalem

Aleksandrija Memfis

oblast pripojena za Vespazijanove vladarske kuće

EGIPAT

pokrajine osvojene za Trajana

Teba

područja ovisna o Rimskom Carstvu

Babilon

Damask

Karta 17. Rimsko Carstvo tijekom 2. stoljeća

Uz pomoć karte opiši koje je prostore zauzimalo Rimsko Carstvo.

godina poslije Krista 113.g.

117.

rimska osvajanja u Mezopotamiji

112

132.

135.

drugi veliki židovski ustanak

169.

180.

Marko Aurelije brani Carstvo od barbara

Rimski svijet tavo Carstvo i posvećivao veliku pozornost napretku pokrajina. U njima se poticalo osnivanje kolonija iz kojih se širila rimska kultura. I njegovu vladavinu snašao je veliki ustanak Židova. Ugušen je, a Židovima je zabranjeno živjeti u Jeruzalemu koji je sada postao rimska kolonija. Drugi Hadrijanov nasljednik Marko Aurelije bio je prisiljen braniti Carstvo od provale stranih plemena. Rat je potrajao više od deset godina.

Usprkos novim osvajanjima prva dva stoljeća Rimskog Carstva poznata su kao razdoblje rimskoga mira. Carevi toga doba snažnom su vojskom održavali red i mir u državi te je uspješno branili od vanjskih neprijatelja. Granice su osiguravale i prirodne zapreke poput velikih rijeka i sustavi utvrđenja s nasipima, jarcima, promatračnicama, visokim ogradama od kolaca i kulama. Granica učvršćena utvrđenjima prvenstveno je služila tome da se nadzire kretanje ljudi.

Rimski legionari na granicama Carstva.

(Edinburgh: Muzej Škotske. Foto: Mladen Tomorad, 2009.)

Uzduž rimskih granica na sjeveru pokrajine Britanije (današnja Engleska i Wales) rimski je car Hadrijan podigao obrambeni zid. Zid je ostao upamćen kao Hadrijanov zid. Njegovi su ostaci sačuvani do danas.

Zid su čuvali rimski vojnici kako bi spriječili upade neprijateljskih sjevernih naroda. Na slici su vidljivi pripadnici rimskih legija koji su čuvali taj zid. Prikaz je otkriven u ostacima jedne sačuvane rimske utvrde na graničnom području. Izrađen je u 2. stoljeću.

Istraži gdje se danas mogu vidjeti ostaci Hadrijanovog zida.

Širenje rimskih kulturnih utjecaja Tijekom širenja rimske države vojnici i doseljenici na osvojena područja širili su rimske običaje, način života, latinski jezik i pismo.

Rimski vojni tabori i rimska vojska pospješivali su širenje rimskih kulturnih utjecaja. Tabore su okruživali pašnjaci i polja. U njihovoj je blizini mjesno stanovništvo podizalo privremena naselja koja su vojsku opskrbljivala živežnim namirnicama te raznim obrtničkim proizvodima. Rimski vojnici donosili su rimski način života, ali i običaje raznih naroda s kojima su dolazili u doticaj. Zajedno s trgovcima te raznim upravnim službenicima proširili su brojna rimska i istočnjačka vjerovanja. Vojska je bila uvelike zadužena za izvođenje gradnji koje su olakšavale uklapanje novoosvojenih područja u rimski sustav. Rimski su vojnici gradili i održavali ceste, mostove i utvrđene tabore. Prisutnost vojske poticala je razvitak gospodarskih djelatnosti, jer je trebalo zadovoljiti potrebe vojne opskrbe.

Rimljani su na osvojenim područjima osnivali kolonije. Kolonije su nastajale iz vojnih tabora i od domaćih naselja u koja su se doseljavali naseljenici iz Italije.

U prvim stoljećima Carstva naseljenici su dolazili iz svih pokrajina. Stanovnici kolonija koji su se doselili iz Italije imali su puno rimsko građansko pravo.

Neka su naselja imala samo djelomično rimsko građansko pravo. Takva su naselja bila naselja domorodačkog stanovništva uglavnom u zapadnim pokrajinama. Kada su stanovnici takvih naselja stekli dio rimskih građanskih prava, obično su uzeli rimsko ime. Najčešće je to bilo obiteljsko ime cara tijekom čije su vladavine dobili spomenuta prava.

Rimski car Karakala.

(Pariz: Muzej Louvre. Foto: Mladen Tomorad, 2011.)

Godine 212. on je dodijelio rimsko građansko pravo svim stanovnicima Carstva čime je izjednačio prava svih građana rimske države.

U paru raspravi koja je važnost odluke cara Karakale.

godina poslije Krista 212.

Karakala dodjeljuje rimsko građansko pravo

113

Rimski svijet

Ponovi Opiši širenje Rimskog Carstva do kraja 2. stoljeća.

Kako su Rimljani branili svoje granice?

Tko je najviše pripomogao širenju rimske kulture na novoosvojenim područjima?

Za što je sve bila zadužena vojska?

Kako su Rimljani osnivali nove kolonije?

Opiši razlike u pravima rimskih građana.

Objasni uzroke i posljedice U svoju bilježnicu nacrtaj tablicu s uzrocima i posljedicama rimskih osvajanja.

Možeš zadatak napraviti u paru s učenikom s kojim sjediš.

zadovoljni, jer su se samo rijetki među njima uspjeli domoći državnih službi.

Zahvaljujući velikim osvajanjima Rimljani su došli u dodir s brojnim kulturama. Najvažnije su bile grčka i helenistička kultura. Pod njihovim utjecajem život i običaji u Rimu duboko su se izmijenili. Grčki jezik prodro je u visoke slojeve društva. Senatori su počeli njime govoriti i pisati. Svoju djecu davali su podučavati grčkom jeziku i pismu. Grčki jezik bio je jezik sporazumijevanja među narodima Sredozemlja.

Rimljani su zato prva djela o povijesti Rima pisali na grčkome.

Utjecaj osvajanja na rimsko društvo Velika osvajanja u vrijeme Rimske Republike potaknula su brojne promjene u rimskome društvu.

Prvo su se na udaru našli seljaci. Rim još nije imao stalnu vojsku i svi su za rat sposobni građani morali ići u pohode. Glavni uvjet je bio da posjeduju zemlju. Zbog čestih i dugotrajnih ratova seljaci su dugo izbivali od kuće. Zapuštali su imanja i poslove. Vojnička plaća i stečeni plijen nisu im dostajali za život pa su se zaduživali kod imućnih građana. Kad više nisu mogli vraćati dugove, gubili su posjed. Tada su odlazili u gradove u potrazi za poslom. Teško su ga nalazili jer je rad robova bio besplatan.

Većina je osiromašenih seljaka odlazila u Rim. Nadali su se da će im veliki grad pružiti prigodu za bolji život, no rijetkima je to uspjelo. Najveći dio ih je životario u sirotinjskim četvrtima. Ovisili su o prigodnim zaradama, javnim podjelama namirnica i novca te darovima imućnih sugrađana. Nisu imali stalnih prihoda, nisu plaćali porez ni služili vojsku.

Veleposjednici (veliki zemljoposjednici) nastavili su se bogatiti i uvećavati posjede. Većinom su to bili senatori koji su se najviše okoristili osvajanjima jer su dobivali najveći udio u ratnome plijenu. Kao isluženi državni službenici postajali su namjesnici u pokrajinama, gdje su mogli steći znatnu imovinu. Imućni plebejci uspjeli su se obogatiti zahvaljujući trgovini i novčanim poslovima i u pokrajinama. No nisu bili

114

Ponovi Zbog čega su seljaci u Rimskom Carstvu propadali?

Zašto su osiromašeni seljaci odlazili u Rim? Kako su se bogatili imućni Rimljani?

Koji slojevi rimskog društva nisu bili zadovoljni? Zašto?

Istraži povijesne izvore Dodatno istraži na internetu o slojevima rimskog društva. Napiši kratku priču što je utjecalo na promjene u rimskom društvu.

NOVI POJMOVI legija - najveća osnovna postrojba rimske vojske. provincija - pokrajina, osvojena zemlja izvan Italije pod rimskom upravom.

Punjani ili Puni - rimsko ime za Kartažane (Feničane). trijumf - najviša počast koja se iskazivala pobjedničkom vojskovođi nakon povratka s ratišta u Rim.

Rimski svijet

RIMSKO OSVAJANJE ILIRIKA I USTROJ PROVINCIJA Prisjeti se informacija koje si do sada naučio/la o rimskoj vojsci i rimskim osvajanjima. U sljedećem tekstu naučit ćeš više o rimskim osvajanjima na Jadranu, ali i o ilirskim narodima, koji su bili poznati po gusarenju.

Odnosi grčkih kolonija na Jadranu s ilirskim naodima Već sam početak pojačanoga grčkog naseljavanja obilježio je sukob između pridošlica i domaćih stanovnika. Gusarski prepadi Ilira na grčke i italske trgovačke brodove imali su prvenstveno gospodarsko značenje jer su napadačima donosili lijepu korist. Gusarenje je za Ilire bio uobičajen način privređivanja, no čini se da se prije sredine 3. stoljeća pr. Kr. nisu znatnije njime bavili na otvorenu moru. Pljačkaški pohodi protiv grčkih obala također su bili unosni.

Napadači su tražili živež, pljačkali polja, usamljene kuće i neutvrđena sela, odnosili na svoje lađe plijen, stvari, stoku i odvodili zasužnjene ljude.

zanje i širenje Ilirskoga kraljevstva na jugu. U takvim uvjetima jadranski Grci su se odlučili osloniti na Rimsku Republiku.

Rimski ratovi protiv Ilira Sredinom 3. stoljeća pr. Kr. započeo je uspon Ilirskog kraljevstva. Ilirski vladari su prisilili na podložnost sve jadranske Grke. Vrhunac moći Ilirsko je kraljevstvo doživjelo za vladavine kraljice Teute. Ona je dozvoljavala gusarske prepade sve do obala Grčke i krenula u nove osvajačke pohode. Napala je i posljednju slobodnu grčku koloniju na Jadranu, Isu, koja se za pomoć obratila Rimljanima. Oni su od Teute zatražili da Ilirima zabrani gusarenje i prekine opsadu Ise. Umorstvo rimskoga poslanika poslužilo je kao izlika Rimu da pokrene rat protiv Teute. Izbio je prvi ilirski rat. Teuta je poražena i zbačena s prijestolja, a Ilirima je ograničena plovidba.

Ostaci ilirske gradine.

Ilirsko gusarstvo je ubrzo postalo kamenom spoticanja jer je ugrožavalo nesmetanu plovidbu Jadranom. Ilirska kraljica Teuta nalaže ubojstvo rimskih poslanika.

Tome se pridružila i opasnost koju je označilo uzdi- Augustyn Mirys, 18. stoljeće.

115

Rimski svijet Zbog nastavka ilirskih gusarskih prepada Rimljani su pokrenuli i drugi ilirski rat nakon kojega su uspjeli nametnuti vrhovništvo Ilirskom Kraljevstvu. Ilirsko je Kraljevstvo prestalo postojati u trećemu ilirskom ratu.

Propast ilirske države na jugu nije značila i prestanak ilirskog otpora. Rimljani su morali ratovati protiv pojedinačnih naroda. U tri su pohoda svladali Histre u današnjoj Istri. Nešto kasnije Rimljanima su se pokorili i Liburni. Žestoke borbe s promjenljivom srećom RiBrončana kovanica ilirskog kralja mljani su vodili protiv Japoda Gencija. i Delmata, pretrpjevši nekoliko teških poraza. Konačno ih je pokorio Oktavijan u tri uzastopna pohoda. Nakon što je ugušen veliki ustanak Ilira početkom 1. stoljeća, dovršeno je rimsko osvajanje starovjekovnoga hrvatskog prostora. Tada je uspostavljena i granica na Dunavu.

Uređenje ilirskih pokrajina Zaposjevši krajem 1. stoljeća pr. Kr. cijelo područje od Jadranskoga mora do rijeke Dunav, Rimljani su ga uključili u jedinstvenu pokrajinu Ilirik. Učvršćenje rimske vlasti uslijedilo je poslije ugušenja velikog ustanka Ilira početkom 1. stoljeća koji je poput požara zahvatio najveći dio Ilirika. Uzroci ustanka bili su promjene u mjesnim društvima pod rimskim utjecajem, ali i zlouporabe predstavnika rimske vlasti, visoki porezi i novačenja mladih Ilira za službu u rimskim pomoćnim četama.

Augustova gema (dragi ili poludragi kamen s urezanim likom) u čast pobjede nad Ilirima 9. godine.

(Beč: Muzej povijesti umjetnosti. Foto: Mladen Tomorad, 2013.)

Prikaz zarobljenih Delmata.

Ponovi Što znaš o Teuti?

Kako su Rimljani srušili Ilirsko Kraljevstvo?

Koje su još ilirske narode pokorili Rimljani?

Kada su Rimljani dovršili osvajanje ilirskoga područja?

Smjesti u prostor i vrijeme U svoju bilježnicu nacrtaj slijepu kartu predrimske Hrvatske.

Ucrtaj važna plemena na tom području.

Veliki ustanak ilirskih naroda s početka 1. st. naziva se i Batonov ustanak, jer su dvojica najistaknutijih vođa nosila isto ime. No, dok je Baton iz naroda Breuka na kraju prešao na rimsku stranu, Baton iz naroda Dezidijata ostao je dosljedan u borbi. Dopavši u zarobljeništvo, rimskome je vojskovođi na upit o razlozima pobune odgovorio: Krivnja je na vama samima. Jer, za čuvare svojih stada niste slali ni pse niti pastire, već vukove.

Kad je pobuna skršena, jedinstveni je Ilirik podijeljen na dva dijela, Panoniju i Dalmaciju. Pokrajina Panonija smjestila se otprilike između istočnih Alpa, Dunava i Save. Pokrajina Dalmacija prostirala se od jadranske obale na jugu do otprilike Save na sjeveru i od rijeke Raše na zapadu do središnje Srbije i sjeverne Albanije na istoku i jugoistoku. Histrija, koja godina prije Krista

231.g.pr.Kr. kraljica Teuta

116

229.

228.

prvi ilirski rat

221.

219.

177.

168.

prvi rat protiv Histra

drugi ilirski rat

Rimljani pokoravaju Histre

treći ilirski rat

156.

12.st. ratovi protiv Delmata, Japoda i Panonaca

Rimski svijet Drava

Drava

Andautonija Kupa

Raša

HISTRIJA

va

Marsonija a sn Bo

Dunav

Sirmij

av

Dun

Dri na

Pola

Mursa

Cibale

Sa

Una

Senija

PANONIJA

Siscija

Koje gradove uočavaš u pokrajini Panoniji, a koje u pokrajini Dalmaciji? Otkrij kako se ti gradovi zovu danas.

av Dun

Akvileja

Parencij

Tisa

Akva Viva Akve Jaze

Sava

Jader J

DALMACIJA

a

ina

Salona

d

Tragurij

Dr

Epetij

r

a Narona PREVALITANA

o

Epidaur m

Venetija Panonija Dalmacija područje unutar Rimskog Carstva

o

r

ar

k

e

Vard

n

s

Karta 18. Rimske pokrajine na hrvatskom povijesnom prostoru.

je obuhvaćala uglavnom današnju Istru, pripojena je Italiji. Granicu između Histrije i Dalmacije tvorila je rijeka Raša. Kasnije su Rimljani preuredili Panoniju i Dalmaciju, podijelivši ih na manje pokrajine. Otada je granicu između sjevernih i južnih panonskih pokrajina činila Drava, a smanjena Dalmacija na istoku je uglavnom pratila tok rijeke Drine.

Ponovi Koja je bila prva rimska pokrajina na našemu tlu? Kada su nastale pokrajine Panonija i Dalmacija? Kamo je pripadala Histrija?

Koja je rijeka tvorila granicu između Histrije i Dalmacije? Gdje je nakon nove upravne podjele bila granica između sjevernih i južnih panonskih pokrajina, a gdje istočna granica Dalmacije?

Sagledaj prošlost

NOVI POJMOVI

a. Istraži na mrežnoj stranici [https:/ vojnopolitickaosmatracnica.wordpress.com] kakve tipove ratnih plovila posjeduje Hrvatska ratna mornarica danas. Usporedi rimske i ilirske brodove s današnjim ratnim brodovima. b. Kako bi mogao sebi bolje predočiti rimska osvajanja Ilirika pogledaj na poveznici dokumentarni film: Rimski ratovi u Iliriku [https://www.youtube.com/watch?v=8QVeMF3v2nI]

Dalmacija - rimska pokrajina koja je obuhvaćala današnju južnu Hrvatsku.

Histrija - rimsko područje koje se najvećim dijelom poklapa s današnjom Istrom.

Ilirik - velika pokrajina koju su Rimljani stvorili od osvojenih ilirskih područja.

Panonija - rimska pokrajina koja je obuhvaćala današnju sjevernu i istočnu Hrvatsku.

godina poslije Krista 35.

Oktavijanovi pohodi protiv Japoda i Delmata

33.

6.g.

9.g. veliki ustanak Ilira

10. podjela Ilirika na Dalmaciju i Panoniju

117

Rimski svijet

SVAKODNEVNI ŽIVOT U RIMSKOJ DRŽAVI U sljedećem tekstu saznat ćeš mnoštvo zanimljivih informacija o svakodnevnom životu starih Rimljana te kako su se zabavljali u slobodno vrijeme. Upoznat ćeš zanimljivosti vezane uz gladijatore i gladijatorske igre.

Rimska obitelj Temelj rimskoga društva bila je velika obitelj koju su činili roditelji, djeca, obitelj odraslih sinova, šira rodbina i robovi. Na čelu takve velike obitelj bio je otac obitelji. On je imao potpunu vlast nad članovima obitelji i mogao je odlučivati o njihovom životu i smrti. Iako su mladići postali punoljetni sa 16 godina, oni su ocu sve do njegove smrti ostali podložni. Otac obitelji vodio je brigu o nabavi i održavanju oružja te je poučavao sinove vojnim vještinama.

Ponovi Što je bila osnova rimskog društva?

Tko je bio na čelu rimske obitelji?

Kakvu je vlast imao otac nad ostalim članovima obitelji?

Prepoznaj promjene Porazgovaraj s djedom i/ili bakom o tome kako su se oni zabavljali dok su bili mladi. Informiraj ih o tome što si saznao/la na satu povijesti o zabavama starih Rimljana. Usporedi njihov način zabave sa današnjim. Izdvoji što se promijenilo, a što je ostalo isto u zabavama ljudi nekada i sada.

Pogledaj poveznicu: Zabava u starom vijeku [https://www.youtube.com/watch?v=NFdza-r5RM0].

Izdvoji zanimljivosti.

Uloga žene u rimskom društvu

Rimski bračni par, kraj 1. st. pr. Kr. - početak 1. st.

(New York: Metropolitanski muzej umjetnosti. Foto: Mladen Tomorad, 2005.)

Brak je bio ugovor koji je već u doba Rimske Republike bio propisan zakonima. Osnova braka bila je dobivanje djece i nastavak života svake obitelji. Važni rimski građani znali su se ženiti više puta tijekom života, a ugledne žene su često brzo nakon prekida prethodnoga braka ulazile u novi brak.

Djeca su nakon razvoda najčešće ostajala kod oca.

118

Rimljanka je udajom zajedno sa svojom imovinom potpala pod muževu vlast. Rimske djevojke mogle su se po zakonu udavati već s 12 godina. U pravili su se djevojke iz viših društvenih slojeva udavale ranije od djevojaka iz nižih društvenih slojeva. Većina se djevojaka udavala s 18 ili više godina. U braku je žena zadržala rođeno ime.

Nakon udaje žena bi postala gospodarica kuće. Svojemu mužu morala je osigurati nasljednike. Kad bi rodila, postala bi majka obitelji. Majke su u rimskoj obitelji bile osobito poštovane. U bogatijim je obiteljima majka obitelji nadgledala rad sluga ili robova u

Rimski svijet domaćinstvu, osobito u proizvodnji tkanina. Žene su imale pravo posjedovati vlastitu imovinu, smjele su sklapati poslove i zarađivati.

Slobodne žene bile su rimske građanke, ali bez prava glasa. Nisu mogle obavljati ni državne službe. Preko svojih muževa ili rođaka mogle su utjecati na politička zbivanja. Članice carskih dinastija itekako su se upletale u borbu za vlast i utjecaj na dvoru. Neke su čak i vladale u ime svojih sinova. Žene su imale važnu ulogu u vjerskim običajima. Za neke je vjerske postupke čak bilo obvezno da u njima sudjeluju žene. Najcjenjenije su bile svećenice božice Veste. One su uživale i velike povlastice u rimskome društvu. Kad bi postala svećenica božice Veste, djevojka više nije potpadala pod očevu vlast. Nisu se smjele udavati i morale su čuvati čednost pod prijetnjom smrtne kazne.

U siromašnijim obiteljima žene su same radile kućanske poslove. Majke su učile kćeri kuhanju, tkanju, čišćenju i ostalim kućanskim poslovima kako bi nakon udaje bile spremne obavljati ulogu majke obitelji.

Obični rimski vojnici nisu se smjeli ženiti dok su bili u vojnoj službi. Ta je zabrana ukinuta tek kasnije. No nije bila rijetkost da s vojnikom žive i žena i djeca koju je dobio s njom.

Rimljanka. Pompeji.

(Napulj: Arheološki muzej.

Foto: Mladen Tomorad, 2004.)

Što iz prikaz Rimljanke možeš zaključiti o njihovu životu?

Obrazovanje U Rimu nije bilo državnih škola, pa su sinove i kćeri odgajali i obrazovali otac i majka. Već se rano javljaju učitelji (robovi ili oslobođenici) koji su po kućama ili u privatnim školama djecu učili čitati, pisati i računati. Školski je odgoj bio veoma strog i naporan, a batine i kazneni zadaci bili su najvažnije odgojno sredstvo. S vremenom je uvedena i obuka na grčkom jeziku. Velika se važnost davala tjelesnim vježbama kako bi mladići bili uvijek spremni za ratnu službu.

Ponovi Opiši ulogu žene u rimskom društvu.

Kojim djelatnostima su se žene bavile u svojim domaćinstvima? Što znaš o odgoju i obrazovanju Rimljana?

Prepoznaj promjene Napiši kratak sastavak o svojem dosadašnjem školovanju i usporedi ga sa školovanjem starih Rimljana. Izdvoji bitne promjene u pristupu prema učenicima, a vezano je za kažnjavanje.

Zakonodavstvo Sredinom 5. stoljeća pr. Kr. sastavljeno je povjerenstvo od desetorice ljudi (među kojima su petorica bila iz redova plebejaca) te su popisani zakoni i urezani na dvanaest brončanih ploča. Tako je nastao Zakonik dvanaest ploča koji je bio izložen na glavnom rimskom trgu da ga svatko može pročitati. Tim su zakonima bila zapravo ozakonjena prava patricija, ali su smanjene zlouporabe njihove vlasti. Zakonik je postao osnovni izvor rimskoga prava.

Pravnoj su znanosti Rimljani poklanjali osobitu pozornost. Znali su da su zakoni veoma važni za život i razvoj društva. Tijekom narednih stoljeća nakon nastanka Zakonika dvanaest ploča doneseni su i drugi zakonici kojima su se propisivali odnosi u rimskom društvu. Rimsko je zakonodavstvo postalo uzor budućim generacijama. Početkom 3. stoljeća carskim proglasom cara Karakale rimsko građansko pravo je dodijeljeno svim slobodnim stanovnicima Carstva.

Sada su svi oni pravno smatrani Rimljanima.

IZVOR Zakonik dvanaest ploča bio je s vremenom nadopunjavan.

U Rimskom Carstvu nikada nije prestao vrijediti. Slijedi nekoliko odredaba iz njega koje govore o odštetama za nanesenu štetu osobi i imovini te jedna odredba iz kaznenoga prava: VIII 1: ...Tko pjesmom nekoga izvrgava ruglu, neka se kazni smrću.

VIII 2: Ako netko nekome slomi jedan od udova, a ne nagodi se s njime, neka mu uzvrati istom mjerom.

VIII 9: Ako se maloljetna osoba zatekne u javnoj krađi ili

119

Rimski svijet je noću opaslo i uništilo (usjev), neka se po odluci pretora (suca) bičuje i neka nadoknadi štetu u dvostrukom iznosu.

VIII 12: Ako lopov krade noću, i bude ubijen, ubijen je u skladu sa zakonom; ako krade danju, ne smije se ubiti ako se ne brani oružjem.

VIII 14: Ako se slobodan čovjek zateče (u krađi), neka se izbičuje pred onime kome je učinjena krađa; ako je rob, neka se izbičevan baci sa stijene.

VIII 15: Tko drugome podmetne ukradenu stvar, neka plati trostruki iznos.

VIII 16: Ako netko za javno nepočinjenu krađu podigne tužbu, lopov neka plati dvostruki iznos.

VIII 23: Ako se dokaže da je netko lažno svjedočio, neka se baci s Tarpejske stijene (strma litica na brežuljku Kapitoliju koja je služila kao stratište).

IX 3: Ako se dokaže da je po zakonu određeni sudac ili arbitar (odabrani sudac) u vezi sa predmetom u sporu primio mito, neka se ubije.

Imaj na umu da je Zakonik dvanaest ploča nastao sredinom 5. st. pr. Kr. i da su poslije rimski zakoni mijenjani.

Zašto su Rimljani njegovali pravnu znanost? Što misliš o zakonskim propisima Rimljana? Na stranici povijest.hr pročitaj osnovne informacije o Zakoniku dvanaest ploča.

Kola s trgovcima.

(Sofija: Arheološki muzej. Foto: Mladen Tomorad, 2012.)

Kopneni se promet temeljio na zamršenoj mreži vojnih cesta koje su sustavno izgrađivane po cijelome Carstvu.

Cestama je išla i državna pošta. Na ovom prikazu pronađenom u sjevernoj Grčkoj s početka 4. stoljeća trgovci prevoze teret na kolima koja vuku konji.

Rimsko gospodarstvo Rimljane su u doba kraljevstva i u rano doba Republike resile jednostavnost u načinu života te velika skromnost i marljivost. Većina stanovnika Rima živjela je od zemlje na kojoj je radila sama ili uz pomoć robova i sluga. Rimljani su uzgajali žitarice, masline i vinovu lozu. Bavili su se i uzgojem stoke i pčelarstvom. Odlazeći u vojne pohode, muškarci su napuštali svakodnevne poslove te su zapuštena polja često propadala.

Tako je poraslo siromaštvo Rimljana, a to je utjecalo i na jednostavnost životnih navika.

Ponovi

Prikaz pastira s kravama, 1. st.

(St. Louis: Muzej St. Louisa. Foto: Mladen Tomorad, 2018.)

U prvim stoljećima Carstva mirne prilike povoljno su se odrazile na gospodarstvo. Osobito su pogodovale razvoju trgovine.

Trgovina se prvenstveno odvijala morem i ovisila je o godišnjemu dobu. Najviše se trgovalo žitom, maslinovim uljem i vinom. Roba se izlagala i prodavala na tržnici. Vrlo je bila razvijena i trgovina robljem. Obrt je također doživio procvat. Siromašni građani su preživljavali od prigodnoga rada i bogataških darova, a carevi su osiguravali redovitu besplatnu razdiobu žita i vina.

120

Kojim se vrlinama isticao Rimljanin?

Usporedi te vrline s onima koje se danas cijene.

Kojim su se djelatnostima bavili Rimljani u doba rane Republike?

Opiši svakodnevni život Rimljana.

Koje su gospodarske grane doživjele procvat u rano doba Carstva?

Kako se odvijala trgovina u Carstvu i čime se sve trgovalo?

Sagledaj prošlost Zamisli da si rimski trgovac. U svoju bilježnicu napiši popis važnih domaćih proizvoda koje bi prodavao izvan granica Carstva.

Rimski svijet

Gradovi

Ropstvo i ustanci robova

Gradovi su činili okosnicu života u kasnoj Republici i u Carstvu. Vlast je osobito poticala njihovo osnivanje u zapadnome dijelu države gdje je bilo mnogo manje gradova nego u istočnom dijelu. Rimski su se gradovi pretežno razvili iz vojničkih tabora i iz domaćih naselja u koja su doseljeni rimski naseljenici. Podizali su se i na raskrižjima putova, kod riječnih prijelaza i na važnim točkama duž granice. Svaki je grad bio pažljivo planiran. U sjecištu dviju osnovnih gradskih ulica nalazio se glavni trg. Oko njega su bile smještene najvažnije javne građevine. Gradovi su bili gospodarska, upravna i kulturna središta nekoga područja i uporišta širenja rimskog utjecaja i civilizacije.

Tijekom Rimske Republike povećao se broj robova koji su obavljali raznovrsne poslove za svoje gospodare. Robovi nisu imali nikakvih prava. Bili su vlasništvo svojih gospodara. Velikoj većini robova život je bio izrazito težak.

Zbog stalnih ratova bilo je mnogo robova. Cijena im je bila niska, a uzdržavanje jeftino te su se stoga zemljoposjednici za obradu svojih polja radije služili robovima nego seljacima. Robovi su bili i kućna posluga, pastiri, vrtlari i radnici u radionicama. Najteži je bio rad u rudnicima, mlinovima i kamenolomima te veslanje na lađama.

Među kućnim su robovima i robinjama posebno mjesto zauzimali liječnici, učitelji, odgojitelji i dadilje. Cijenili su se i dobri pjevači i svirači, glumci, govornici i filozofi. Životni uvjeti robova bili su općenito loši. Na javnim tržnicama prodavani su poput kakve robe i na njih se gledalo kao na obično oruđe. Potpuno obespravljeni, bili su vlasništvo svojih gospodara koji su s njima mogli raditi što su htjeli. Naročito se kruto postupalo s robovima koji su obavljali teške poslove. Preko noći su u okovima zatvarani u tijesne radionice, žigosani poput stoke, hranjeni lošom i najjeftinijom hranom te držani polugoli. Kad bi ostarjeli ili se razboljeli, iznova bi ih prodavali pa nije bila rijetkost da rob ubije gospodara. Djeca robova također su bila robovi.

Ostaci kuća u rimskom gradu Herkulaneju.

(Foto: Mladen Tomorad, 2004.)

Herkulanej je razoren u erupciji vulkana Vezuva 79. godine.

Velike količine pepela, vulkanskog kamenja i lave zatrpale su grad. Ostaci grada otkriveni su slučajno 1738. prilikom izgradnje palače lokalnog vladara. Arheološka iskopavanja započela su 1749. te su nastavljena do danas. Na području grada otkrivene su lijepo očuvane kuće koje oslikavaju način života Rimljana početkom carskog razdoblja.

ZANIMLJIVOST Uvjeti u kojima su robovi živjeli ovisili su o poslu koji su obavljali, ali i o stavu njihovih gospodara. Kakav su život mogli očekivati onodobni robovi, jasno pokazuje načelo jednog od tada najuglednijih Rimljana - Marka Porcija Katona Starijeg (3/2. st. pr. Kr.). On je smatrao da robovi ne bi smjeli poznavati ništa drugo osim rada, jela i kazne. Trebalo ih je do kraja iskoristiti i ubiti radom.

Zloglasna kazna za roba koji je počinio prekršaj bila je prodaja u gladijatorske škole. Robovi su se i izravno kupovali za potrebe tih škola. U njima su pod strogom stegom obučavani za borbu. Međusobni bojevi gladijatora pružali su zabavu rimskim bogatašima. S vremenom su gladijatorske borbe prerasle u prave krvave predstave koje su vladajući slojevi u Rimu priređivali za razbibrigu besposlenoj svjetini.

Rimska ulica u Herkulaneju.

(Foto: Mladen Tomorad, 2004.)

godina prije Krista 753.g.pr.Kr.

Rimsko kraljevstvo

509.

451.

Rimska Republika Zakonik 12 ploča

136.

132.

ustanak robova na Siciliji

74.

godina poslije Krista 71.

Ustanak robova pod Spartakovim vodstvom

21.

Rimsko Carstvo

79.g.

212.g.

476.g.

erupcija Vezuva

Karakala dodjeljuje rimsko građansko pravo

121

Rimski svijet

Prehrana Na jelovniku većine Rimljana nalazilo se uglavnom voće, povrće, med i mliječni proizvodi, a rjeđe meso, ponajviše svinjetina. U kasnoj Republici i u Carstvu, pod utjecajem helenističkih uzora, bogatiji slojevi su priređivali vesele gozbe često s neobičnim jelima.

Carevi su svjetinu grada Rima hranili i zabavljali kako ne bi mislila na pobune. To se nazivalo politikom kruha i igara.

Mozaik s prikazom gladijatorskih borbi.

Gladijatorske borbe Rimljani su preuzeli od Etruščana.

Etruščani su ih uveli u zamjenu za ranije ljudske žrtve koje su se prinosile u pogrebnim svečanostima. Prve gladijatorske igre u Rimu su priređene 264. g. pr. Kr. Nekim gladijatorima borba je bila zvanje. Drugi su na nju prisiljavani: ratni zarobljenici, robovi i osuđeni zločinci.

Nesnosni životni uvjeti tjerali su robove da bježe ili dižu ustanke. Neki ustanci pretvorili su se u prave ratove. Bila su tri takva rata. Poslije dugotrajnih i žestokih borbi te su velike pobune ugušene u krvi. Položaj robova bitnije se popravio tek u 1. stoljeću.

Početkom carskoga razdoblja odnos prema robovima, koji su najčešće radili na velikim imanjima, a koristila ih je i carska uprava, polako se mijenjao. Sve češće im se davala osobna sloboda i postajali bi oslobođenici.

Neki među njima stekli su i velika bogatstva. Pojavili su se i zemljoradnici zakupnici. Bili su to osiromašeni seljaci koji su se naselili na zemlji veleposjednika i obrađivali je uz ustupanje vlasniku dijela uroda.

Ponovi Opiši razvoj i izgled rimskog grada. Koje su sve poslove obavljali robovi? Kakav im je bio život? Što su gladijatori? Kako su završili ustanci robova?

Kakav je položaj robova tijekom Rimskog Carstva?

Istraži povijesne izvore Ako te zanima više tema o gladijatorima, možeš u slobodno vrijeme pogledati igrani film “Spartak”.

122

Odjeća Rimljani su izvan kuće nosili togu, plašt od vunene tkanine koji su ogrtali tako da im je lijeva ruka bila omotana kao u zavoju, dok je desna bila slobodna. U kući su muškarci i žene nosili košulju koja isprva nije imala rukave, a poslije je dobila jako kratke rukave. Takva je muška košulja dopirala do koljena, a ženska do gležnja.

Iznad te košulje muškarci su nosili togu, a žene dugačku halju koja je sezala od vrata do gležnja. Na bose su noge obuvali razne vrste kožnih sandala.

Rimljanin odjeven u togu.

(Berlin: Muzej starina. Foto: Mladen Tomorad, 2011.)

Stanovanje Bogati Rimljani stanovali su u raskošnim gradskim kućama s unutrašnjim dvorištem. Od velegradske vreve sklanjali su se u kuće u predgrađu. Većina je siromašnih građana stanovala u najamnim stanovima u loše građenim višekatnicama. Te su stambene zgrade mogle imati tri kata, a u prizemlju su bile trgovine s robom.

Rimski svijet U borilištima su prikazivane borbe gladijatora, zvijeri i čitave bitke. Život u Rimu bio je prožet i brojnim blagdanima s veselim i razuzdanim povorkama kroz grad i kazališnim izvedbama. I gradovi u pokrajinama su nastojali oponašati život u carskoj prijestolnici.

Unutrašnje dvorište kuće u Herkulaneju.

(Foto: Mladen Tomorad, 2004.)

Unutrašnja prostorija rimskih kupelji, Bath u Engleskoj.

(Foto: Mladen Tomorad, 2015.)

Rimska višekatnica.

Zabava Rimljani su u početku malo vremena trošili na zabavu i opuštanje. Povremeno su igrali društvene igre.

Tijekom blagdanima posjećivali su kazališta koja su isprva bila drvena i mogla su se rasklopiti nakon odigranih predstava. Odlazili su i u prva javna kupališta, gdje su se družili i uživali u njezi tijela. Zabavu su pronalazili i sudjelujući u povorkama povodom vjerskih i svjetovnih svečanosti.

Pod utjecajem helenističkih uzora jako su se promi- Rimsko kazalište u Pompejima. jenile i životne navike. Imućni Rimljani su napustili (Foto: Mladen Tomorad, 2004.) jednostavan način života. Počeli su uživati u sjaju i raskoši. Razmetali su se bogatstvom. Skromne domove zamijenili su raskošnim palačama i bogato opremljenim kućama na selu. Država je zakonima protiv raskoši pokušala utjecati na nove životne navike, ali bez uspjeha.

U kasnoj Republici i u Carstvu svi su stanovnici Rima, bez razlike i muškarci i žene, redovito posjećivali velike javne građevine: javne kupelji, kazališta, trkališta i borilišta. U kupeljima koje su imale i knjižnice i vježbališta posjetitelji su njegovali tijela, čitali književna djela, raspravljali o dnevnim događajima i vodili poslovne razgovore. U kazalištu su gledatelji uživali u raznovrsnim glumačkim predstavama popraćenima i glazbom i plesom. U trkalištu su se davale Unutrašnjost Koloseja u Rimu. utrke konjskih zaprega na koje su se Rimljani i kladili. (Foto: Mladen Tomorad, 2019.)

123

Rimski svijet

ŽIVOT U RIMSKIM POKRAJINAMA NA TLU HRVATSKE Prisjeti se kako su Rimljani pokorili Ilire te na koji način su pokoravali ostale osvojene narode.

Rimljani su u ilirskim područjima zaveli jednaki poredak kao i u ostalim osvojenim područjima.

U sljedećem tekstu saznat ćeš o višestoljetnom rimskom utjecaju koji je prisutan na hrvatskom tlu do danas.

Život pokrajina Dalmacija i Panonija su zbog geografskog položaja i prirodnih bogatstava pripadale važnijim pokrajinama Carstva. Panonija je bila pogranična pokrajina i bitna za obranu Carstva. Njome su prolazile važne prometnice koje su spajale istočne krajeve Carstva s Italijom i zapadnim oblastima. Dalmacija je također činila sponu između Istoka i Zapada. Uz obalu su išli stari pomorski putovi, a najkraći put iz Italije na istok vodio je preko Jadranskoga mora do luka u Dalmaciji i dalje nekom od rimskih cesta.

Rimski je mir bio doba gospodarskoga napretka za Dalmaciju i Panoniju. Dalmacija je bila bogata rudama. Rimljani su otvorili mnogo rudnika iz kojih su vadili željezo, olovo, zlato i srebro. Iskorištavanje rudnoga blaga utjecalo je i na razvoj metalnoga obrta. Salona (Solin) je bila središte zlatarstva. Sa zlatnim i srebrnim rudnicima u najbližoj su vezi bile i kovnice novca. U Dalmaciji ih nije bilo, no u Panoniji su radile dvije, u Sisciji (Sisak) i u Sirmiju (Sremska Mitrovica). Razvijeno je bilo i ribarstvo, trgovina i obrt.

Uzgajale su se masline i vinova loza, proizvodilo maslinovo ulje i vino, dobivala sol. Pomorstvo je također bila bitna grana djelatnosti. Dalmatinski mornari uživali su ugled vrsnih pomoraca. U Panoniji je bila razvijena poljoprivredna i obrtnička proizvodnja.

Plovne su rijeke pogodovale trgovini, jer su omogu-

Amfore (trbušaste posude od pečene gline za skladištenje žita, ulja, vina, meda i sl.).

(Vis: Arheološki muzej. Foto: Mladen Tomorad, 2003.)

Grčki pisac Strabon (umro 19.) zabilježio je da su Panonci, jer očito nisu uzgajali vlastitu lozu, vino uvozili u drvenim bačvama iz Italije.

Car Domicijan (81. - 96.) zabranio je sadnju novih vinograda u Italiji i naredio uništenje svih ili dijela vinograda u pokrajinama. Tako je želio osigurati dostatan uzgoj žita, ali i zaštititi italsku proizvodnju vina. Ipak, kako ističe njegov životopisac, tu naredbu nije dokraja proveo. I jedan grčki povjesničar iz 3. stoljeća zapisao je da Panonci ne proizvode vino, osim u malim količinama i loše kakvoće.

Ograničenja je dokinuo tek car Prob (276.-282.).

Zabilježeno je da je on Panoncima, među još nekim stanovnicima pokrajina, dopustio uzgoj loze i proizvodnju vina. Sâm je dao radom vojnika zasaditi vinograde na današnjoj Fruškoj gori u Srijemu. Vino se spremalo u amfore poput ovih na slici. godina poslije Krista

30.g.pr.Kr izgradnja slavoluka Sergijevaca 124

2.g.

14.g. izgradnja Augustova hrama u Puli

Rimski svijet Bračni par s područja Panonije.

(Varaždinske Toplice: Zavičajni muzej. Foto: Mladen Tomorad, 2016.)

Ovo je lijep primjer rimskoga pogrebnog prikaza. Izrađen je u 3. stoljeću. Pronađen je na prostoru Varaždinskih Toplica, gdje je već u rimsko vrijeme bila smještena važna rimska kupelj.

ćavale jednostavan i jeftin prijevoz robe. Uz panonske izvore tople i kisele vode Rimljani su uredili lječilišta.

I u Dalmaciji i u Panoniji bilo je kamenoloma.

Za širenje rimske kulture najzaslužnija je bila vojska.

Vojnika je bilo najviše u Panoniji zbog blizine granice. Rimski su vojnici gradili i održavali ceste, mostove i utvrđene tabore. Potrebe vojske za opskrbom poticale su razvoj gospodarskih djelatnosti. Isluženi su se vojnici naseljavali u pokrajini u kojoj su službovali i često zasnivali obitelji s domaćim ženama. Na mjestu starih domaćih naselja nastajale su rimske naseobine.

Gradovi su se razvijali i iz vojnih tabora, osobito u Panoniji. Svi su gradovi bili uređeni na rimski način.

Gradovi su pospješivali širenje rimskog utjecaja te latinskog jezika, pisma i kulture u Dalmaciji i Panoniji.

U Dalmaciji su najvažniji gradovi bili Salona (Solin), središte pokrajine i Jader (Zadar). Među najvećim gradovima u Panoniji bili su Siscija (Sisak) i Mursa (Osijek). U Histriji treba istaknuti Polu (Pula). U Dalmaciji je bilo mnogo više gradova nego u Panoniji.

Malo rimsko kazalište u Puli.

(Foto: Mladen Tomorad, 2004.)

Izgrađeno je u 1. stoljeću unutar gradskih zidina. Moglo je primiti oko 5000 gledatelja. Do danas su ostali sačuvani dijelovi pozornice kružnog gledališta.

Ostaci reskošne rimske kuće, Veliki Brijuni.

(Foto: Mladen Tomorad, 2004.)

Istraži uz pomoć interneta ostatke rimskih građevina na području Hrvatske i na temelju otkrivenog izradi plakat

Ostaci vojnog tabora iz kojeg se razvilo naselje Burno (Burnum) u blizini Knina. godina poslije Krista 69.

96. izgradnja pulske arene

295.

305. izgradnja Dioklecijanove palače

125

Rimski svijet

Ponovi Koje su privredne grane bile razvijene u Dalmaciji, a koje u Panoniji?

Kakvu je ulogu igrala rimska vojska u razvoju pokrajina?

Smjesti u prostor i vrijeme Uz pomoć povijene karte u udžbeniku, nacrtaj u svoju bilježnicu slijepu kartu. a. Ucrtaj na kartu provincije Dalmaciju, Panoniju i Histriju. b. Označi na njoj najvažnije rimske gradove u Dalmaciji, Panoniji i Histriji

Rimski spomenici

ZANIMLJIVOST Car Dioklecijan je rođen u okolici grada Salone (Solin), središtu rimske pokrajine Dalmacije. Izvorno mu je ime glasilo Dioklo. Bio je niskoga podrijetla. Rimski pisci kažu da je bio slobodnjak jednoga senatora, a o njegovu ocu da je bio pisar. Kao i mnogi njegovi suvremenici u sličnim prilikama, odlučio se za vojnu službu kako bi popravio svoj društveni položaj i imovinske mogućnosti. Brzo je napredovao u vojsci i postao zapovjednik osobne careve tjelesne straže. S te se dužnosti popeo na prijestolje, sudjelujući u zavjeri protiv prethodnoga cara. Kao vladar uzeo je novo, dostojnije ime - Dioklecijan. No, kad se odrekao carske vlasti, ponovno je postao Dioklo. Još su se dvojica rimskih careva rodila na hrvatskom tlu, u panonskome gradu Cibale (Vinkovci). Bili su to braća Valentinijan I. (364-375) i Valent (364-378).

Ostaci rimske prisutnosti na hrvatskome prostoru vidljivi su u nekim mjestima još i danas. Mnogi U Puli je sačuvana arena, slavoluk Sergijevaca i Ause predmeti poput kipova, posuđa, nakita, oružja i gustov hram. Pulska je arena bila jedno od najvećih novca čuvaju u muzejima. Jedan od najznamenitijih borilišta u Carstvu. rimskih spomenika svakako je palača cara Dioklecijana podignuta nedaleko od Salone. Ona čini jezgru današnjega grada Splita. Palača je bila sagrađena kao Augustov hram u Puli. utvrđeni vojni tabor koji su branili čvrsti zidovi i 16 (Foto: Mladen Tomorad, 2004.)

Hram je podignut između kula. Car ju je dao i umjetnički ukrasiti. U njoj se 2. i 14. g. Posvećen je božici nalazio carev dvor, grobnica, hram, kazalište, vojarna, Romi, utjelovljenju grada stanovi za službenike i sluge i spremnica oružja.

Rima, i božanskom Augustu.

Uz pomoć interneta pronađi fotografije ostataka rimske vladavine na tlu Hrvatske. U paru razmjeni svoja saznanja.

Nekadašnji izgled Dioklecijanove palače u Splitu.

Palača je izgrađena potkraj 3. i početkom 4. stoljeća.

Za njezinu izgradnju korišteni su i kameni stupovi dovezeni iz Egipta. Egipatska sfinga (mitsko biće lavljega tijela i ženske glave), koja potječe iz doba staroegipatske 18. dinastije, smještena je u unutrašnjem dvorištu palače i jedna je od najpoznatijih ukrasa palače. Među sačuvanim spomenicima ističe se i nekadašnja careva grobnica (danas glavna splitska gradska crkva).

126

Rimski svijet Rimsko borilište u Puli.

(Foto: Mladen Tomorad, 2004.)

Pulska arena izgrađena je tijekom 1. st. Bila je šesto po veličini borilište u Rimskome Carstvu. Gradnja je započela još u vrijeme cara Augusta, a završena je u drugoj polovici 1. stoljeća. Arena je izgrađena kao pravilna kružna građevina u koju se ulazilo kroz 15 ulaza. Služila je za održavanje raznih sportskih i gladijatorskih igra.

Peristil (predvorje sa stupovima) Dioklecijanove palače (Foto: Mladen Tomorad, 2004.)

Solinjanka

Mlada djevojka iz Siska

(Zagreb: Arheološki muzej.

Foto: Mladen Tomorad, 2016.)

(Zagreb: Arheološki muzej. Foto: Mladen Tomorad, 2016.)

Slavoluk Sergijevaca u Puli.

(Foto: Mladen Tomorad, 2004.)

Slavoluk je podignut početkom trećeg desetljeća 1. stoljeća pr.

Kr. Izgradnju je naručila moćna rimska obitelj u rimskoj koloniji Puli.

Slavoluk je postavljen u spomen na trojicu braće iz obitelji Sergijevaca koji su sudjelovali u bitci kod Akcija 31. g. pr. Kr.

NOVI POJMOVI arena - borilište, dio posut pijeskom na kojemu su se u rimsko doba odigravale borbe i sama građevina.

127

Rimski svijet

VJERA STARIH RIMLJANA Na Rimljane su snažan utjecaj izvršili Grci i Etruščani. Od njih su preuzeli neke vjerske običaje i umjetničke značajke koje su razvili stvarajući djela koja su nadahnjivala umjetnike kasnijih razdoblja.

U sljedećem tekstu pronaći ćeš zanimljive informacije o vjeri starih Rimljana ali i o pojavi kršćanstva koje će zamijeniti vjerovanje u više bogova te postati jedinom dozvoljenom vjerom u cijelome Rimskom Carstvu.

Vjerovanja starih Rimljana U najstarije doba Rimljani su poštovali božanstva prirodnih sila i pojava, poljske i šumske bogove, bogove zaštitnike svojih putova, kuća i obitelji. Obiteljski bogovi bili su duhovi predaka. Njim su morali iskazivati poštovanje svi članovi obitelji. Kipovi predaka stajali su uz kućno ognjište. Vatra na tom ognjištu se nije smjela ugasiti, jer je ono povezivalo pretke s potomcima. Otac obitelji je kao glavni svećenik izgovarao molitve obiteljskim bogovima i prinosio im žrtve na domaćem ognjištu.

Pod utjecajem Grka i Etruščana Rimljani su počeli zamišljati bogove u ljudskom liku i izdvajati pojedina božanstva. Grčkim su bogovima davali etruščanska imena i postupno je svaki bog imao svoju rimsku inačicu. Bogovi su bili gospodari prirodnih sila i zaštit- Jupiter, bog neba. nici pojedinih ljudskih djelatnosti. Rimljani su štovali (Firenca: Nacionalni arheološki bogove vjerujući da ih oni štite. U zahvalnost su im muzej. Foto: Mladen Tomorad, gradili veličanstvene hramove u kojima su svećenici 2015.) molili i prinosili žrtve.

Vrhovno rimsko božanstvo bio je Jupiter - bog neba, njegova žena Junona bila je zaštitnica žena i braka, a kći Minerva zaštitnica obrta i mudrosti. Jupiter, Junona i Minerva činili su kapitolijsko trojstvo kojemu je bio posvećen veliki hram na brdu Kapitoliju u Rimu. Dijana je bila božica lova, Venera božica ljubavi, a njezin muž Mars bog rata. Jupiterov brat Neptun bio je bog mora, a drugi brat Pluton bog podzemlja i bogatstva.

128

Minerva, zaštitnica obrta i mudrosti.

(Firenca: Nacionalni arheološki muzej. Foto: Mladen Tomorad, 2015.)

Mars, bog rata.

(Rim: Nacionalni rimski muzej – Palača Altemps. Foto: Mladen Tomorad, 2019.)

Rimski svijet Rimljani su bili izuzetno praznovjerni. U čast mnogobrojnih bogova održavali su vjerske postupke strogo se pridržavajući pravila kako se ne bi dogodila pogreška kojom bi razljutili bogove. Bili su skloni i raznim gatanjima i proricanjima budućnosti, najčešće s pomoću žrtvovanih životinja. Te su običaje preuzeli od Etruščana.

Prikaz posvećen božici Vesti.

(Berlin: Muzej starina.

Foto: Mladen Tomorad, 2011.)

vim, nesvakidašnjim i tajanstvenim obredima. Ispunjavala su im najskrivenije žudnje, poput obećanja vječnoga života. Većinom su se bez razlike obraćala svim slojevima društva, svim spolovima i svim narodima. To je tim vjerovanjima omogućilo još širu prihvaćenost. Zbog toga ih je državna vlast strogo nadzirala. Tijekom kasne Republike senatori su se bojali da vjerovanje u nove bogove potkopava stare rimske običaje i tako prijeti prevlasti senata u državi i društvu. Kako bi spriječio njihovo daljnje širenje, rimski senat je sredinom 1. stoljeća pr. Kr. zabranio da im se javno iskazuje poštovanje u granicama gradova. No, nakon više od pola stoljeća njihovo širenje nije se više moglo spriječiti. Zbog toga su neki od tih bogova (Izida, Serapis, Mitra) izjednačeni s vrhovnim rimskim božanstvima.

Božica Vesta bila je božica vječne vatre, ognjišta, doma i obitelji.

U rimskoj državi bile su vrlo cijenjene njezine svećenice.

Mitra ubija svetog bika.

(Beč: Muzej umjetnosti i povijesti. Foto: Mladen Tomorad, 2016.)

Volju bogova Rimljani su nastojali doznati raznim proricateljskim vještinama. Posebni su se svećenici po munjama, grmljavini, letu i glasanju ptica, načinu na koji svete kokoši kljucaju zrnje i ponašanju životinja trudili prepoznati slučajne znakove koja najavljuju kakvo zlo. Osobita se važnost pridavala promatranju ptica. Rimski državni službenici su prije svakoga važnoga političkog i vojnog pothvata (izbora ili bitaka) u posebnom obredu dali tumačili znamenja kako bi otkrili jesu li povoljna ili nepovoljna. Ako bi bila nepovoljna, pothvat se morao odgoditi. To je omogućavalo i razne zlouporabe. Postojali su i posebni vračevi koji su predviđali budućnost iz iznutrica žrtvenih životinja, najčešće jetre. Njihovim se uslugama koristila i rimska država (proricanje je trebao potvrditi senat posebnim zaključkom). Ti su se vračevi nalazili i u pratnji vojskovođa koji su se s njima savjetovali na pohodima.

U helenističkom razdoblju u Rim su s istoka stigla i vjerovanja u nove bogove. Poklonike su mamila dojmlji-

Ovo božanstvo došlo je s istoka, iz Perzije. Vjerovanje u njega bilo je vrlo rašireno među rimskim vojnicima.

Iskazivanje poštovanja prema državnim bogovima doživjelo je određen preporod kad je car August pokušao zaustaviti daljnji prodor raznih vjerovanja s istoka.

Važno mjesto u državnoj vjeri imalo je i iskazivanje poštovanja prema božici grada Rima i prema carevima. Njima su podizani hramovi u pokrajinskim središtima. Jedanput godišnje u glavnim gradovima pokrajina održavale su se službene vjerske proslave. Na njih su dolazili predstavnici iz čitave pokrajine kako bi prinijeli žrtve i iskazali vjernost Rimu i Carstvu.

Odavanje počasti državnim bogovima bilo je ponajprije izraz odanosti i prihvaćanju naslijeđa. No vjernike su privlačila drevna božanstva njihovih predaka, pogotovo u zapadnome dijelu Carstva. Rim je pokorenim narodima dopuštao odavanje počasti starim bogovima. Neka božanstva su zadržala stara imena i postupke kojima im se odavala počast. Druga su božanstva Rimljani poistovjetili sa svojim bogovima.

129

Rimski svijet

Ponovi U što su Rimljani izvorno vjerovali? Kakvi su bili njihovi vjerski običaji? Tko je činio kapitolijsko trojstvo? Kojim grčkim bogovima i božicama odgovaraju Jupiter, Junona i Minerva? Navedi još neka rimska božanstva. Na čemu se temeljila službena vjera Carstva? Što je još imalo važno mjesto u državnoj vjeri? Kakav je bio stav rimskih vlasti prema bogovima pokorenih naroda? Koja su vjerovanja imala osobitu privlačnost? Što je sve utjecalo na brzo širenje vjerovanja?

Isus Krist i njegovi učenici.

(New York: Metropolitanski muzej umjetnosti. Foto: Mladen Tomorad, 2003.)

Na slici je prikaz na kamenom lijesu s početka 4. st. koji je pronađen u Italiji. rat Euf

Isus Krist

nt

Oro

Postanak kršćanstva nerazdruživo je povezan s osobom Isusa Krista. Prema biblijskoj predaji, rodio se tijekom vladavine cara Augusta u mjestašcu BetleheCipar Podrijetlom je bio iz gradića Nazareta mu u Palestini. u Galileji. Izvorno mu je ime bilo Ješua. Svjedočanstva o njegovu životu sabrana su u Novome zavjetu, u četirima Evanđeljima. O njemu kao povijesnoj

Četiri strane kutije s prikazom Isusove muke.

Lit

a

Biblos Sidon

SIRIJA GAL ILEJ Jordan A

Nazaret

Sre

doz e mor mno e

Tir

JU

Genezaretsko jezero

Jerihon Jeruzalem Betlehem

J DE

osobi govore i neki rimski i židovski pisci. Svoju je djelatnost počeo i okončao za v ladavine Augustova nasljednika Tiberija.

Isus je nekoliko godina držao propovijedi i okupljao mnogo ljudi. O njemu se pronio glas da je dugo očekivani spasitelj koji će židovski narod izbaviti od strane vlasti. To je bila rimska vlast. Iako je Isus naizgled odbijao tu ulogu, židovski su se svećenici pobojali da

A

Mrtvo more Kraljevstvo Heroda Velikog

Karta 19. Palestina u Isusovo doba

(London: Britanski muzej. Foto: Mladen Tomorad, 2007.)

Prva strana (gore lijevo): Poncije Pilat pere svoje ruke (Evanđelje po Mateju 27:24). U središtu Isus Krist nosi križ praćen rimskim vojnicima.

Desno: Petar niječe Krista, a iznad glave mu je paun (znak besmrtnosti).

(Evanđelje po Matiji 26:69-75). Druga strana (dolje lijevo): Juda visi sa stabla, a ispod njegovih nogu nalazi se 30 srebrnjaka. (Evanđelje po Mateju 27:5). Isus je raspet na križu, a kraj njega stoje majka Marija, Ivan i rimski vojnik Longin koji ga je probo kopljem. (Evanđelje po Ivanu 19:34)

godina prije Krista 220.g.pr.Kr

58.

prvi hram počeci zabrane Izide i istočnjačkih Serapisa vjera 130 u Rimu

godina poslije Krista 6.

vjerojatno Isusovo rođenje

14.g

27.

28.

vladavina cara Tiberija Isus u početak Isusova Jeruzalemu djelovanja

30.

Isusova smrt

37.

38.

Pavlovo istočnjačke obraćenje vjere opet dopuštene

64. požar u Rimu i prvi progon kršćana

Rimski svijet Treća strana (gore desno): Majka Marija i Marija Magdalena (Evanđelje po Mateju 28.1) i dvojica pospanih rimskih vojnika okupljeni su oko praznog Isusova groba. Obje Marije prikazane su kako sjede. Ovakav način prikazivanja ženskog lika koji sjedi i nariče pored groba bio je uobičajen u starom vijeku. Otvorena grobnica predočava prolazak duše u drugi život. Četvrta strana (dolje desno): Uskrsli Isus stoji sa skupinom svojih učenika. Toma je pozvan da pregleda Isusove rane (Evanđelje po Ivanu 20:24-29). Kutija se nalazila u Rimu, a izrađena je između 420. i 430. g.

će izbiti narodni ustanak. To bi izazvalo rimsko oružano upletanje i nestanak ionako krhke samouprave židovskoga područja. Stoga su Isusa optužili da buni narod te ga predali Rimljanima. Rimljani su ga osudili i kraj Jeruzalema pogubili pribijanjem na križ.

Rimljani su tako kažnjavali prvenstveno razbojnike i odbjegle robove. Prema vjerovanju koje su raširili Isusovi učenici, on je uskrsnuo nakon tri dana. Upravo je vjerovanje u Isusovo uskrsnuće postala središnjom misli nove vjere.

Ponovi Kako je glasilo izvorno Isusovo ime? Za vrijeme kojih je rimskih careva Isus rođen, odnosno umro? Tko je Mesija? Zašto je Isus bio pogubljen? Koja je središnja misao kršćanskoga nauka?

Sagledaj prošlost a. Porazgovaraj s učiteljem/učiteljicom može li Novi zavjet poslužiti kao povijesni izvor i pružiti nam informacije u Isusu Kristu i njegovim učenicima. b. Ilustriraj u svoju bilježnicu sliku Isusa i prvih učenika.

257. prvi opći progon kršćana

258.

303.

304.

progoni kršćana koje je pokrenuo Dioklecijan mučeništvo mučeništva sv. Kvirina sv. Dujma, sv. Ireneja i sv. Poliona

Širenje kršćanstva Isusovi učenici, apostoli, među kojima je najugledniji bio Šimun Petar, nastavili su širiti njegovo učenje - najprije među Židovima, a zatim i među nežidovima. Najzaslužniji za širenje novoga vjerskog učenja izvan uskih okvira židovskoga područja bio je apostol Pavao. Bio je vrlo obrazovan Židov koji je izvrsno govorio grčki, a imao je i rimsko građansko pravo. On se smatra osnivačem kršćanstva, vjere koja se temeljila na Kristovom učenju. Otuda je i dobila ime. Petra i Pavla su njihova putovanja odvela sve do Rima gdje su ubijeni mučeničkom smrću.

Apostoli Petar i Pavao.

(Venecija: Nacionali arheološki muzej. Foto: Mladen Tomorad, 2018.)

Na ovom prikazu iz 6. st. vide su apostoli Petar i Pavao, dvojica Isusovih učenika zaslužna za rano širenje kršćanstva.

Prema predaji, Petar je osnivač Rimske Crkve i prvi rimski biskup.

Misli se da su i Petar i Pavao smrtno stradali u Neronovom progonu kršćana 64. g. Prikaz potječe iz Konstantinopola.

Ubrzo su posvuda u gradovima počele nicati kršćanske općine. To su bile životne i vjerske zajednice kršćana u kojima su se oni okupljali poštujući određena duhovna i ćudoredna pravila. Svoju su zajednicu sami kršćani zvali crkva, a na čelu joj se nalazio biskup.

Svi su njezini članovi bili jednaki i ravnopravno su odlučivali o stvarima općine. Kasnije se počela isticati skupina koja je obavljala bogoslužje i vodila općinske poslove. To su bili svećenici.

308.

313.

mučeništvo sv.Anastazija

kršćanstvo postaje ravnopravnom 131 vjerom

Rimski svijet

Riba, znak raspoznavanja među prvim kršćanima.

(Poreč: Eufrazijeva bazilika. Foto: Mladen Tomorad, 2004.).

Početna slova izraza “Isus Krist, Sin Božji, Spasitelj” tvore grčku riječ koja znači “riba”. Ovaj mozaik izrađen je sredinom 5. stoljeća.

Objasni kako je kršćanstvo došlo u Rim. Rana kršćanska crkva.

(Kopenhagen: Nacionalni muzej. Foto: Mladen Tomorad, 2014.)

Mozaik je nastao u Rimu u 5. st.

Nova je vjera prodrla u sve društvene slojeve. Najviše je pristaša našla među siromašnima i obespravljenima.

U 2. i 3. stoljeću pustila je korijene širom Carstva. Na to su utjecali mnogi činitelji, ponajprije utjeha koju je pružala dajući nadu u bolji život nakon smrti.

Progoni Rimske su vlasti zarana postale svjesne kršćana, iako isprva nisu razlikovale kršćanstvo od židovske vjere. O kršćanstvu su se širile svakojake mračne glasine koje su izazvale nepovoljan sud tadašnje javnosti. Rimljani su kršćansku vjeru smatrali opasnim praznovjerjem koje potkopava jedinstvo države i neprijateljski je raspoloženo prema ljudima. Vlast je uglavnom trpjela kršćane. No bilo je vremena kad su carevi odobravali i pokretali progone da bi skrenuli pozornost podanika s drugih nevolja i pružili im prigodu da iskale bijes na nekome.Prvi progon započeo je car Neron. Bilo je to poslije velikoga požara Rima. Puk je za požar odgovornim smatrao cara, a on je krivnju svalio na kršćane. Taj je progon bio ograničen na carsku prijestolnicu. Nakon duljega razdoblja pojedinačnih slučajeva stradavanja kršćana sredinom 3. stoljeća nastali su opći progoni koji su potrajali više godina.

Katakombe u Rimu.

(Foto: Mladen Tomorad, 1997.)

Katakombe su podzemni hodnici i iskopi u koje su se sklanjali prvi kršćani pred progonima.

Neron.

(Zagreb: Arheološki muzej. Foto: Mladen Tomorad, 2004.)

Kršćani su u Neronovom progonu 64. g. bili vrlo okrutno smaknuti. Zbog toga je car u pamćenju kršćana izrastao u najgorega neprijatelja.

godina poslije Krista 380. kršćanstvo postaje jedinom dopuštenom vjerom 132

391.

392.

420.

zabrana javnoga poštovanja nekršćanskih vjera smrt sv. Jeronima

Rimski svijet Zatim je uslijedilo zatišje od nekoliko desetljeća do posljednjih i najstrašnijih progona tijekom vladavine cara Dioklecijana koji je nakanio potpuno iskorijeniti kršćanstvo. Progoni su okončani nakon desetak godina. Provodili su se nejednakom žestinom i različito u raznim dijelovima Carstva.

Konstantin I. Veliki.

(Rim: Kapitolinski muzej. Foto: Mladen Tomorad, 2019.)

Istraži i izdvoji neke zanimljive povijesne činjenice o Konstantinu I. Velikom.

U drugoj polovici 4. stoljeća dvojica su careva otišla korak dalje. Oni su donijeli uredbu kojom je kršćanstvo postalo jedinom dozvoljenom vjerom u cijelome Carstvu. Carskim odredbama s kraja 4. i početkom 5. stoljeća sva su ostala vjerovanja bila zabranjena. Bila je to konačna pobjeda kršćanstva.

Pastir i ovce.

(Berlin: Bode muzej. Foto: Mladen Tomorad, 2011.)

Ovakvi prikazi vrlo su česti u ranoj kršćanskoj umjetnosti.

Predočavaju kršćansku zajednicu. Prikaz potječe iz Istočnog Rimskog Carstva. Izrađen je koncem 4. ili početkom 5. st.

Braneći pravo na vlastitu vjeru, kršćani su često bili podvrgavani raznovrsnim mučenjima. Smrtne su se kazne izvodile okrutno i nečovječno. S vremenom se počela odavati počast onima koji su stradali u obrani kršćanske vjere. To su bili mučenici. Mnogi su kršćani s radošću prihvaćali nasilnu smrt jer su vjerovali da ih to čini bližima Kristu.

Širenje kršćanstva na hrvatskom tlu Prve veze iliričkih pokrajina s kršćanstvom sežu još u drugu polovicu 1. stoljeća. No, tek je od 3. stoljeću moguće sustavnije pratiti širenje kršćanstva u Histriji, Dalmaciji i Panoniji. Za Dioklecijanovih su progona mnogi tamošnji kršćani stradali mučeničkom smrću.

Među njima valja izdvojiti svetoga Dujma, biskupa Salone.

Prestanak progona i slobodno ispovijedanje kršćanstva omogućilo je i jačanje crkvenoga uređenja. Po-

Pobjeda kršćanstva Dioklecijanovi su nasljednici uvidjeli da progoni bez obzira na opseg i žestinu ne donose očekivani plod.

No tek se dolaskom cara Konstantina I. Velikog zbio istinski preokret. Zajedno sa svojim suvladarom on je proglasio kršćanstvo ravnopravnom vjerom ostalim Kršćanski simboli: križ i ovca, 6. stoljeće. vjerama u Rimskome Carstvu. Nastupilo je novo vri- (Poreč: Eufrazijeva bazilika. Foto: Mladen Tomorad, 2004.) jeme za kršćansku Crkvu koja se sada mogla slobodno U razgovoru s učiteljem/učiteljicom zaključi kako se širilo kršćanstvo na hrvatskom tlu. i nesmetano razvijati.

133

Rimski svijet

Sv. Jeronim.

Tko je bio sveti Jeronim?

Isus Krist i apostoli, 6. stoljeće.

(Poreč: Eufrazijeva bazilika. Foto: Mladen Tomorad, 2004.)

Djela mučenika i životopisi svetaca čuvaju izvorne zapise i predaje o sudbinama stradalnika koji su životom platili privrženost kršćanstvu. Sv. Dujmu, zaštitniku grada Splita, odrubili su glavu. Sv. Anastazije, također zaštitnik grada Splita, ali i tkalaca i stupara, bačen je nakon mučenja u more s mlinskim kamenom oko vrata. Sv. Kvirina, biskupa Siscije (Sisak), osudili su na smrt utapljanjem u jednoj rječici u sjevernoj Panoniji te mu je također oko vrata privezan mlinski kamen.

Prema predaji, dugo je na površini razgovarao s prisutnima, a onda je od Boga izmolio da potone kako se ne bi uplašili zbog toga prizora. Sv. Irenej, biskup Sirmija (Sremska Mitrovica), nakon mučenja i iživljavanja posječen je mačem i bačen u Savu. Sv. Polion iz Cibala (Vinkovci) osuđen je na smrt na lomači i spaljen.

glavar Crkve u Dalmaciji bio je biskup Salone, a poglavar Crkve u Panoniji biskup Sirmija. Budući da je Histrija upravno pripadala Italiji, njezina je Crkva bila podređena biskupu jednoga važnoga grada u sje-

veroistočnoj Italiji. U 4. stoljeću se u Štrigovi u Međimurju rodio veliki crkveni učitelj i kršćanski znanstvenik, sveti Jeronim. On je vrlo važan i stoga što je prvi preveo Bibliju na latinski jezik.

Ponovi Tko su bili apostoli? Tko je najzaslužniji za širenje kršćanstva? Što je kršćanska općina i kako je bila uređena? Tko je sve prihvatio kršćanstvo? Što je najviše utjecalo na privlačnost kršćanstva?

Zašto je rimska država progonila kršćane? Tko su bili mučenici? Što je označilo konačnu pobjedu kršćanstva?

Kada kršćanstvo stiže prvi put na naše tlo? Od kojeg stoljeća možemo sustavnije pratiti širenje kršćanstva u Dalmaciji, Histriji i Panoniji? Što znaš o crkvenom ustroju u navedenim pokrajinama?

Istraži povijesne izvore a. Istraži i napiši kratak sastavak o progonima kršćana. Uzmi u obzir put kršćanstva od progonjene do priznate vjere. b. Pogledaj zanimljivosti na poveznici Putevima sv.

Petra i Pavla [https://www.youtube.com/watch?v=UW0mj97ZUPM].

Upotpuni svoj prethodni sastavak s informacijama koje si saznao/la gledajući dokumentarni film.

134

NOVI POJMOVI apostoli – Isusovi učenici, njegovi poslanici, vjerovjesnici. biskup – nadglednik, poglavar kršćanske zajednice nekoga grada. crkva – izvorno naziv samih kršćana za svoju vjersku zajednicu; kasnije je to postao naziv i za zgradu namijenjenu kršćanskom bogoslužju.

Evanđelja - spisi iz prvih stoljeća kršćanstva o životu i učenju Isusa Krista.

Isus Krist – ime utemeljitelja kršćanstva; Isus je hrvatska inačica

za latinski oblik njegova židovskog imena Ješua, a Krist je grčka riječ koja znači Božji pomazanik. kršćanska općina – životna i vjerska zajednica ranih kršćana. kršćanstvo - vjera koja se temelji na naučavanju Krista. mučenici – kršćani koji su smrtno stradali za svoju vjeru.

Novi zavjet – drugi dio Biblije koji sadrži zapise Isusovih učenika i sljedbenika.

Rimski svijet

RIMSKA UMJETNOST, KULTURA I GRADITELJSTVO Prisjeti se informacija koje si dosad saznao o grčkom i etruščanskom utjecaju na stare Rimljane. U sljedećem tekstu proširit ćeš svoju spoznaju o umjetničkom i kulturnom utjecaju na stare Rimljane, ali i tome kako su oni širili svoj utjecaj na druge narode i učinili Rim kulturnim središtem tadašnjeg svijeta. „Svi putovi vode u Rim“, govorilo se.

Rimska umjetnost i kultura Etruščani su u ranom razdoblju snažno utjecali na rimsku kulturu, umjetnost i graditeljstvo. Rimljani su od njih preuzeli običaje i postupke, znakove vlasti, mnoge bogove, a brojni etruščanski obrtnici su pozvani u Rim da obave graditeljske radove i ukrase hramove.

Pod utjecajem naroda koje su pokorili, Rimljani su razvili vlastitu umjetnost. U slikarstvu i kiparstvu na

Rimljane snažan je utjecaj izvršila grčka i helenistička umjetnost. Iz osvojenih gradova dopremljena su brojna kiparska djela pa je Rim s vremenom postao pravi muzej starovjekovne umjetnosti.

U Rimskome Carstvu prožimali su se razni kulturni utjecaji. U zapadnome dijelu prevladavali su latinski jezik i rimski običaji, a u istočnome dijelu grčki jezik i običaji. Na pojedinim prostorima oni su se nerijetko isprepletali. Svaki je narod smio njegovati i vlastite Car Marko Aurelije.

(Berlin: Muzej starina. Foto: Mladen Tomorad, 2011.)

Venera, božica ljubavi.

(London: Britanski muzej. Foto: Mladen Tomorad, 2011.)

Zahvaljujući helenističkim uzorima, Rimljani su usavršili grčki kiparski stil.

Među najljepšim primjerima rimskoga kiparstva ovaj je kip božice Venere iz 1. ili 2. stoljeća.

Za razliku od Grka koji su prikazivali primjerene i uljepšane likove, Rimljani su nastojali očuvati vjerne crte svakog čovjeka. U takvim su prikazima dosegli zavidnu vještinu. Izrađivali su mramorne i brončane glave, poprsja i čitave kipove ljudi iz svih staleža. Lijepi spomenik prikazuje cara Marka Aurelija u mlađim danima, vjerojatno sredinom 2. stoljeća.

U razgovoru s učiteljem/ učiteljicom otkrij još koji primjer rimskog kiparstva.

135

Rimski svijet običaje. Doba mira i gospodarskoga procvata omogućilo je razvoj učenosti i umjetnosti. Rim je bio središte kulturnoga života, a carevi i bogati pojedinci pokrovitelji umjetnosti. U razdoblju ranog Carstva djelovali su brojni poznati rimski pjesnici i povjesničari. Ni kasnije nije nedostajalo izuzetnih imena među književnim spisateljima i povjesničarima.

Rimski vodovod u Segoviji u današnjoj Španjolskoj.

Izgrađen je u drugoj polovici 1. i početkom 2. stoljeća. Izvorno je bio dug 18 kilometara. Danas je sačuvano oko 1600 m vodovoda sa 166 lukova.

Prokomentiraj u paru i izdvoji što smo sve baštinili od starih Rimljana.

Ponovi Pod čijim su utjecajem Rimljani razvijali svoju umjetnost?

U kojoj vrsti umjetnosti su ostavili najjače tragove?

Kako su prikazivali istaknute pojedince u društvu?

Koji su kulturni utjecaji i gdje prevladavali u Rimskome Carstvu?

Gdje je bilo središte kulturnog života?

Tko je potpomagao razvoj umjetnosti?

Koja su još umjetnička djela Rimljani izrađivali?

Istraži povijesne izvore a. Dodatno istraži zanimljivosti i izradi plakat o Rimskoj umjetnosti i kulturi. b. Prezentaciju plakata možeš upotpuniti tekstom sa izdvojenim zanimljivostima.

Most preko rijeke Guardiane u Španjolskoj.

Rimsko graditeljstvo Rimljani su bili cijenjeni kao veliki graditelji te su i danas vidljiva brojna svjedočanstva njihova graditeljskog umijeća. Od Etruščana su preuzeli upotrebu polukružnog luka te ih spajali s obilježjima grčkoga graditeljstva. Umijeće zidanja lukovima i uporaba cementa omogućili su izgradnju vodovoda i mostova.

Gradili su i sustave odvodnje otpadnih voda, stambene i javne zgrade.

Rimljani su bili najveći graditelji prometnica tijekom staroga vijeka. Kako bi povezali novo osvojena područja s glavnim gradom Rimljani su gradili ceste. Još su u Zakoniku dvanaest ploča propisali njihovu najmanju širinu. Gradili su ih u više slojeva, popločavali Dioklecianov akvedukt u Solinu kamenim pločama i označavali miljokazima. Duž ce- (Foto: Ivan Bašić) sta Rimljani su podizali poštanske postaje, gostionice i stražarnice. Preko klanaca i rijeka gradili su mostove, godina prije Krista 6.st.pr.Kr. Vestin hram u Rimu 136

godina poslije Krista

497.

312.

220.

13.g. pr. Kr.

79.g.

Saturnov hram u Rimu

izgradnja Apijeve ceste

prvi hram Izide i Serapisa u Rimu

Marcelovo kazalište

provala vulkana Vezuva

Rimski svijet Glavni trg u Pompejima.

(Foto: Mladen Tomorad, 2004.)

Godine 79. provalio je vulkan Vezuv u blizini Napulja. U njegovoj provali zatrpano je nekoliko rimskih naselja i gradova od kojih su najvažniji Pompeji, Herkulanej i Stabije.

Zahvaljujući arheološkim istraživanjima, iz ovih su naselja sačuvane brojne rimske kuće, hramovi te umjetnička djela starih Rimljana.

Na karti pronađi gdje su smješteni Pompeji.

a po potrebi probijali i tunele. Italiju su prošarali cestovnom mrežom kojoj je ishodište bio Rim. Stoga se govorilo da svi putovi vode u Rim. Ceste su gradili i u pokrajinama da ih što bolje povežu s Rimom.

U carsko doba izgrađene su mnoge građevine. O svome su ih trošku dali podići carevi i imućni darovatelji.

Isticale su se veličinom i raskoši. Gradili su se hramovi, zgrade za sudovanje i trgovanje, javne kupelji, kazališta, trkališta, borilišta, carske palače i slavoluci koji su obilježavali carske pobjede.

Apijeva cesta.

Najstarija popločena cesta bila je Apijeva cesta sagrađena 312. g. pr. Kr. Vodila je od Rima do Kapue i bila duga 220 km.

Kasnije je produžena do Brundizija (Brindisi).

Karta s mrežom rimskih prometnica.

Zaključi što je tadašnjem stanovniku Rimskog Carstva značila dobra prometna povezanost.

106.

113. izgradnja Trajanovog stupa

137

Rimski svijet

Marcelovo kazalište u Rimu.

(Foto: Mladen Tomorad, 2019.)

Kazalište je izgrađeno potkraj 1. st. pr. Kr. u čast Augustova nećaka Marcela. U kazalištu su posjetitelji mogli pratiti glazbene i dramske predstave.

Trajanov stup u Rimu.

(Foto: Mladen Tomorad, 2019.)

Mozaik koji prikazuje masku za kazališnu predstavu.

Stup je izrađen u čast careva pohoda i pobjede nad ratobornim narodom koji je živio sjeverno od donjeg Dunava. Podignut je tijekom izgradnje Trajanova foruma u Rimu, između 106. i 113. g.

(Rim: Nacionalni rimski muzej – Palača Massimo. Foto: Mladen Tomorad, 2019.)

Javne građevine kao i gradske i ladanjske kuće bogataša bile su ukrašene zidnim slikama i mozaicima načinjenima od raznobojnih kamenčića. Izrađivali su se i kipovi i poprsja vladara i uglednika.

Istraži povijesne izvore Istraži koji su danas najpoznatiji ostatci rimskih građevina u Rimu te o tome napiši kratko izvješće.

Informacije potraži na navedenoj poveznici Antički Rim [http://speculum.lib.uchicago.edu/content/itineraries. html] i samostalno pronađi neke internetske stranice kako bi mogao/la odgovoriti na pitanja.

138

U Rimu su glumačke družbe postojale od 3. st. pr.

Kr. Glumce je plaćala država. U Grčkoj su glumci bili slobodni građani, no u Rimu su uzimani među robovima i slobodnjacima. Zbog toga su Rimljani glumački poziv smatrali nečasnim. To nije sprečavalo glumce da steknu veliku omiljenost i priličan imetak. Za predstavu glumci su na sebe navlačili kostime, maske s vlasuljama i sandale s debelim potplatima. Žene su smjele nastupati samo u plesnim točkama. Inače su muškarci tumačili i ženske uloge. Glumci su se u izvedbi služili govorom, pjesmom i pokretima. Mozaik je pronađen u Rima, a izrađen je u 2. stoljeću.

Ponovi Pod čijim su utjecajem Rimljani razvijali svoje graditeljstvo? Koja je važnost vodovoda i mostova? Zbog čega su gradili ceste? Što su sve Rimljani gradili? Kako su ukrašavali kuće i javne građevine?

Rimski svijet

PROPADANJE I SLOM RIMSKOG CARSTVA Prisjeti se svega što si naučio/la o širenju rimske države od kraljevstva do Carstva. U sljedećem tekstu saznat ćeš nove informacije o razlozima postupnog propadanja Rimskog Carstva kao i zanimljivosti koje su vezane uz slom Zapadnog Rimskog Carstva.

Treće stoljeće: stoljeće neprilika U prvoj polovici 3. stoljeća nastupilo je sveopće bezvlašće u kojemu je vojska samovoljno postavljala i svrgavala careve. Senat je izgubio gotovo svaki utjecaj na imenovanje vladara. Pobune namjesnika pokrajina i vojskovođa te stalni građanski ratovi uništili su blagostanje pokrajina i smanjili obrambenu sposobnost Carstva. Zbog upletenosti vojske u borbe za carsku vlast granice su bile neučinkovito branjene. Stoga se pojačao pritisak vanjskih neprijatelja i učestali su njihovi pljačkaški prodori koji su dodatno otežavali ionako teško stanje. Obezvrjeđenje novca uzrokovalo je veliku skupoću. Visoki porezi pritiskali su stanovništvo i povećavali bijedu i siromaštvo. Iako se stanje doimalo bezizlaznim, bilo je pokušaja da se ono izmijeni. Pravi je preokret nastupio Dioklecijanovim dolaskom na vlast.

U razdoblju vojnoga bezvlašća koje je trajalo otprilike pola stoljeća na carskome prijestolju izmijenilo se ili za vladarskim položajem posegnulo čak šezdesetak careva i carskih suparnika. Pretežna većina careva u 3. stoljeća umrla je nasilnom smrću. Sredinom toga stoljeća prvi puta je jedan car poginuo boreći se protiv stranih naroda.

Dioklecijanovo doba Dioklecijan je rođen u Dalmaciji. Za cara ga je izabrala vojska. Došavši na vlast, nastojao je obnoviti Carstvo. Izvršio je niz promjena u upravi. Stare velike pokrajine podijeljene su u niz manjih. Namjesnicima

Car Dioklecijan.

(Sofija: Arheološki muzej. Foto: Mladen Tomorad, 2012.)

Dioklecijan je utemeljio novi vladarski sustav u Rimskome Carstvu. Car je postao gospodar svih građana.

Unatoč silnoj vlasti koju je sada car imao, Dioklecijan se povukao s prijestolja.

Jedini je car koji to učinio svojevoljno. U tome je ostao i dosljedan. Njegovi su ga nekadašnji suvladari pozvali da napusti ugodnu dokolicu u svojoj palači i iznova preuzme carsku vlast kako bi se okončao građanski rat. No on im je rekao da ne bi to od njega tražili kad bi vidjeli kupus koji je posadio vlastitim rukama.

pokrajina oduzeto je zapovjedništvom nad vojskom, što je trebalo onemogućiti da se oni sami pokušaju domoći carske vlasti. Ipak je velik dio Dioklecijanove vladavine protekao u gušenju različitih ustanaka.

Da bi olakšao nadzor nad Carstvom, uveo je podjelu vlasti na četvoricu vladara. Odabrao je suvladara i obojica su uzela pomagače koji su ih trebali naslijediti. Nijedan više nije stolovao u Rimu, iako je on službeno ostao glavnim gradom Carstva. Dioklecijan i njegov suvladar preuzeli su brigu nad istočnim granicama, a drugoj je dvojici povjerena zaštita zapadnih pokrajina.

Dioklecijan je preuredio i vojsku, nastojeći vojno ojačati Carstvo. Zakonima je pokušao obuzdati pretjeranu skupoću, iako u tome nije imao osobitog uspjeha. Stvorio je novi porezni sustav da uveća prihode

139

Rimski svijet

Sjeverno more

BR

N ITA

GA

Sena

LIJE

Kasp

A tl ants k i ocean

E

IJ

Dunav

ij

sk

PA

VI

J

a

HIS PA N

C rn o m o re

PONT

E Eu

fra

o

z

e

m n o

m o

t

Tigris

r e O

K

A

A

TRA

E IJ

MEZIJ

JA

K

IJ

e

d

I

K

IJ

LI

A F R

Dunav

E

A

S r

m e

IT

ro

o

or

A

Drav

N

Eb

SK

Po

NO

EN

I S

T

Nil

Karta 20. Rimsko Carstvo pod Dioklecijanom i Konstantinom I. Prikaz četvorice suvladara.

(Venecija: Crkva sv. Marka.

Foto: Mladen Tomorad, 2018.).

Kip prikazuje četvoricu rimskih vladara u vrijeme cara Dioklecijana.

Prvotno se nalazio u Konstantinopolu.

U srednjem vijeku je prenesen u Veneciju.

Danas se nalazi ispred crkve sv. Marka.

Istraži koju četvoricu vladara prikazuje skulptura. Po čemu su oni ostali zapamćeni u povijesti?

Ulomak zakona cara Dioklecijana koji određuje najviši iznos cijene proizvoda i plaće obrtnika i nadničara, 301. g.

(Atena: Epigrafski muzej. Foto: Mladen Tomorad, 2016.)

Za što je važno donošenje ovog zakona cara Dioklecijana?

godina poslije Krista 235.g.

razdoblje krize

140

284.

305. 307.

Dioklecijan

337.

376.

Konstantin I. Veliki

379.

395.

406.

Teodozije I. veće skupine prelaze rimsku granicu na donjem Dunavu

mnoge skupine i narodi prelaze granicu na Rajni

Rimski svijet države. Važna se promjena zbila u položaju cara. On je sada javno smatran gospodarom svojih podanika.

Iskazivale su mu se božanske počasti. Njegovoj se osobi moralo pristupati s najdubljim poštovanjem prema strogo utvrđenim pravilima. Rimski je senat izgubio svaki utjecaj.

Nakon što se razbolio, Dioklecijan se odrekao vlasti jer je bio uvjeren da je stvorio postojan sustav nasljeđivanja. Povukao se u palaču koju je dao sagraditi u rodnome kraju. Ondje je proživio još desetak godina, gledajući kako se Carstvom širi građanski rat koji je izbio kad je više osoba istodobno istaknulo svoje pravo na carski položaj.

Ponovi Koji su uzroci neprilika u 3. st.?

S kakvim su sve nedaćama bili suočeni stanovnici Carstva?

Gdje se rodio Dioklecijan?

Kako je nastojao obnoviti i učvrstiti Carstvo?

Kakav je bio položaj careva u izmijenjenom Rimskom Carstvu?

Konstantin I. Veliki.

Istraži povijesne izvore

(Istanbul: Aja Sofija.)

Na ovoj zidnoj slici Konstantin je prikazan s uzorkom svojega budućega glavnog grada. Prikaz je vjerojatno nastao sredinom 6. stoljeća.

Uz pomoć interneta otkrij što se kroz povijest događalo s Ajom Sofijom, glavnom gradskom crkvom u Konstantinopolu.

Uz pomoć interneta istraži legende o caru Dioklecijanu. Izaberi jednu i napiši kratki sastavak.

Konstantin I. Veliki Iz borbi za carsko prijestolje kao pobjednik je izišao Konstantin I., koji je nastavio Dioklecijanove promjene. Do kraja je razvio novu središnju i pokrajinsku upravu Carstva. Konstantin je prepoznao veću važnost istočnih pokrajina. Na mjestu prastare grčke naseobine, na razmeđu Europe i Azije, dao je podići novu prijestolnicu koju je po sebi prozvao Konstantinopol, što znači Konstantinov Grad.

Ponovi

Prepoznaj promjene Uz pomoć interneta dodatno istraži važnost novog glavnog grada - Konstantinopola u vrijeme cara Konstantina Velikog. Pronađi informacije o značenju tog središta kroz povijest do današnjih dana. Napiši kratki sastavak.

Istraži povijesne izvore Pogledaj poveznicu Konstantin Veliki [https://www.youtube.com/watch?v=d59ns5xF4Mk].

Izdvoji najvažnije povijesne činjenice.

Gdje je Konstantin I. osnovao još jedan glavni grad i zašto?

godina poslije Krista 434.

450.

451.

453.

476.

grobnica Gale Placidije

Atilin poraz u Galiji

Atilina smrt

zbačen posljednji zapadnorimski car u Italiji Romul 141August

Atila

Rimski svijet

Rimsko Carstvo u četvrtom stoljeću Nakon Konstantinove smrti ponovno je za Rimsko Carstvo počelo razdoblje unutrašnjih previranja. Učestali građanski ratovi vojno su i gospodarski iscrpili državu. Što je više jačao pritisak barbara na granice, položaj Carstva bio je sve teži. Nazadovanje gospodarstva, unatoč nastojanjima vladara, nepovoljno se odrazilo na unutrašnju snagu države. Za uzdržavanje činovništva i vojske bila su potrebna golema sredstva.

Stoga su carevi sve više porezima opterećivali slobodne stanovnike, naročito seljake i obrtnike. Razlika između velike većine siromašnih i manjine bogatih postala je sve izrazitija. Gradovi su bili izloženi ubrzanom propadanju. Teško su podnosili odgovornost za prikupljanje poreza i obvezu da održavaju javne građevine. Prilike u Carstvu dodatno su opterećivale vjerske rasprave i sukobi među kršćanima.

Oprema rimskog plaćenika barbarina na granicama Carstva.

(Budimpešta: Nacionalni muzej.

Foto: Mladen Tomorad, 2004.)

142

Oprema rimskog vojnika na granicama Carstva.

(Budimpešta: Nacionalni muzej.

Foto: Mladen Tomorad, 2004.)

Usporedi opremu prikazanu na ovim ilustracijama.

Ponovi S kojim je sve teškoćama bilo suočeno Carstvo u 4. stoljeću?

Zašto su rimski gradovi izloženi ubrzanom propadanju? Što je dodatno opterećivalo prilike u Carstvu?

Nove skupine prodiru na tlo Carstva Huni su bili selilački narod konjanika ratnika iz srednje Azije. Napredovanjem prema zapadu potaknuli su u drugoj polovici 4. stoljeću premještanje raznih skupina i naroda. Velik dio su ih i pokorili. Pod pritiskom Huna mnoštvo je skupina prodrlo preko rimskih granica na donjem Dunavu. One su na tlu Carstva željeli pronaći utočište. Rimske vlasti nisu imale izbora nego im dopustiti naseljavanje. U zamjenu za zemlju na kojoj su se smjele nastaniti, te su skupine morale služiti u rimskoj vojsci. Ubrzo je između Rimljana i novopridošlica izbio sukob koji je završio teškim rimskim porazom i smrću jednoga od tada vladajućih rimskih careva. Novonastalu je nepriliku uspio riješiti car Teodozije I. koji je s pobunjenim skupinama sklopio mir i dao im niz ustupaka.

Teodozije je bio i posljednji car koji je vladao jedinstvenim Carstvom. Još za života uzeo je svoja dva sina za suvladare i nasljednike. Starijemu je kao Napad Huna.

Jedan rimski povjesničar s kraja 4. stoljeća o Hunima je zapisao kako imaju zbijene, čvrste udove i debele vratove. Nesklonost i zapanjenost Rimljana Hunima došla je do izražaja u opisu da su toliko čudovišno ružni i izobličeni da bi ih se moglo zamijeniti za kakve dvonožne zvijeri ili panjeve koji služe za ograđivanje mostova grubo oblikovane u likove. O Hunima su suvremenici zabilježili i da ne poznaju građevine, da jedu sirovo meso i biljke, da nemaju vjeru ni kralja te da žive poput životinja.

Napori ih ne mogu slomiti. Nadmoćni su svima u brzini i u boju koriste luk i laso. U bijegu su opasni, a u napadu nepredvidivi. Ne poštuju dogovore. Pohlepni su za zlatom.

Na temelju slike i teksta zaključi što je bila strast Huna.

Rimski svijet

ATLANTSKI OCEAN

Visla

Kolonija Agripinska

Kaspij

jna

Ra

sk

Ga lija

o

Akvileja

H

p is

a

Ravena

ja ni

It alija

Salona

Kartaga

Dunav

Ilirik

Rim

S r e d

Sirmij

Hadrijanopol Tesalonika

o

Zapadno Rimsko Carstvo

e

o more

Konstantinopol

Mala Azija Antiohija

Atena

z

Af r ik a

C

rn

m

n o

m o r e

S irij a Elija Kapitolina (Jeruzalem) Aleksandrija

Istočno Rimsko Carstvo Granica diobe Carstva nakon smrti Teodozija I.

Egipat

Karta 21. Teodozijeva podjela Rimskog Carstva Uz pomoć karte objasni podjelu Rimskog Carstva te navedi kojem je Carstvu pripao hrvatski povijesni prostor.

Barbarski plaćenici u rimskoj vojsci

područje vlasti namijenio istočni dio, a mlađemu zapadni dio Carstva. Iako dioba Carstva između više careva nije bila novost, ova je podjela ostala trajna. Postupno su se dva dijela države sve više razilazila. Otada možemo govoriti o Zapadnome i Izgled nastambe na području Panonije tijekom Istočnome Rimskom Carstvu. Rimske su pokra- seobe naroda jine na hrvatskome prostoru pripale zapadnoj polovici Carstva.

143

Rimski svijet

Mauzolej Gale Placidije.

(Foto: Mladen Tomorad, 2003.)

Prikaz borbe Rimljana s barbarskim narodima, 4. stoljeće.

(Rim: Nacionalni rimski muzej – Palača Altemps. Foto: Mladen Tomorad, 2019.)

Teodozije I. (Madrid: Kraljevska akademija povijesti.)

Rimski car Teodozije I. prikazan je na svečanom srebrnom tanjuru koji je vjerojatno izrađen u Konstantinopolu 388. g.

Car sjedi na prijestolju odjeven u grimizno carsko odijelo.

S njegove obje strane sjede njegovi suvladari. Okružen je carskom tjelesnom stražom koju su činili barbarski plaćenici.

Huni su nastavili prodor prema zapadu i na kraju su se smjestili u Panonskoj nizini istočno od Dunava.

Ondje su osnovali vlastitu državu. U pokret su stavili daljnje skupine i narode. Te su skupine i narodi početkom 5. stoljeća provalili preko rimske granice na rijeci Rajni i smjestili se u Zapadnome Rimskom Carstvu.

144

Gala Placidija je bila kći Teodozija I. i majka zapadnorimskoga cara Valentinijana III. Grobnica se nalazi u Raveni koja je postala jedan od glavnih gradova Zapadnoga Rimskog Carstva. Izgrađena je sredinom 5. stoljeća.

To je bilo popraćeno pljačkom i pustošenjem rimskoga područja. Uskoro su osnovali i svoje države. Izuzeli su prostrana područja ispod izravne carske vlasti koja im je bila prisiljena dozvoliti trajno naseljavanje i s njima sklopiti saveze.

Dolazak pridošlica promijenio je životne uvjete rimskoga stanovništva. Rimski su stanovnici dobili sada druge gospodare i morali su se prilagoditi novim prilikama. Sami pridošlice dobrim su dijelom prihvatili postignuća rimske civilizacije, uključujući i kršćanstvo.

U međusobnom prožimanju barbarskog i rimskog svijeta stvoren je temelj za nastanak novoga društva. No rimski način života postupno je iščezavao, ustupajući mjesto drukčijim običajima i navikama.

Slom Zapadnoga Rimskog Carstva Sredinom 5. stoljeća Zapadnome je Carstvu zaprijetio hunski kralj Atila, tijekom čije je vladavine hunska država dosegla vrhunac. On je isprva napadao Istočno Carstvo, ali se zatim okrenuo protiv Zapadnoga Carstva. Činilo se da rimskoj državi na zapadu nema spasa jer je Atila bio tada najmoćniji barbarski vladar. No doživio je neuspjeh u Galiji. Zaustavila ga je zajednička vojska Rimljana i novopridošlih skupina naseljenih na rimskome tlu. Atila je potom provalio

Rimski svijet

Ponovi Tko je, kada i kako pokrenuo premještanje raznih skupina i naroda ? Kakve je to posljedice imalo na Carstvo? O koja dva Carstva možemo govoriti nakon Teodozijeve diobe? Kojem su Carstvu pripale pokrajine na hrvatskome prostoru?

Istraži povijesne izvore Kako bi proširio svoje znanje i upotpunio informacije, pogledaj poveznicu Pad Zapadnog Rimskog Carstva [https://www.youtube.com/watch?v=gGPhGm2RN2A].

Prokomentiraj dokumentarni film sa svojim učiteljem/ učiteljicom.

u Italiju, ali se morao povući. Ubrzo je umro. Nakon njegove smrti raspala se hunska država i moć Huna.

Dio se Huna vratio na istok, a ostali su se stopili s narodima u Panoniji. Još neko vrijeme preostali su Huni ugrožavali Istočno Rimsko Carstvo.

U drugoj polovici 5. stoljeća vlast se zapadnorimskoga cara ograničila samo na Italiju. Car je ovisio o zapovjednicima barbarskih plaćeničkih četa. Oni su po svojoj volji postavljali i zbacivali vladare. Naposljetku je 476. godine vođa barbarskih plaćenika svrgnuo posljednjega zapadnorimskog cara u Italiji. Zapadno

IZVOR Povjesničar Jordan iz 6. st. ostavio je opis Atilove pojave: Naslijedio je kraljevstvo Huna s bratom Bledom. (...) Kad je na prijevaru ubio brata Bledu, koji je vladao nad velikim dijelom Huna, podvlastio je sebi cijeli narod i, sabravši brojna druga plemena koja je tada držao u vlasti, poželio je pokoriti Rimljane i Vizigote, najvažnije narode na svijetu. (... Čovjek rođen na svijet da protrese narode, strah i trepet svih zemalja, koji je nekim slučajem užasavao svakog strašnim glasom što se raširio o njemu. Bio je uznosit u hodu, očima je vrtio amo – tamo, tako da se sila njegova dostojanstva ogledala i u samom kretanju tijela. Zaista je volio rat, no sam je sebe zauzdavao, bio je izrazito moćan u savjetu, milostiv prema moliteljima, a dobrohotan prema onima koje je već jednom primio u zaštitu. Bio je niska stasa, širokih prsa, oveće glave, sitnih očiju, rijetke brade, posut sjedinama, tupa nosa, crnomanjaste puti, pokazujući obilježja svoga podrijetla. Što bi mogao/la na temelju teksta zaključiti o Atili?

Atila i njegovi hunski ratnici.

Atila je među Rimljanima ostao zapamćen kao nemilosrdan osvajač pod čijim su vodstvom Huni postali strah i trepet cijeloga Carstva. Otuda mu je kasnija predaja dala nadimak Bič Božji. Bio je iznimno častohlepan i ubio je starijega brata kako bi sam preuzeo uzde vladavine.

Rimsko Carstvo je nakon toga prestalo postojati. No i dalje je postojalo Istočno Rimsko Carstvo. Istočnorimski carevi su sebe s punim pravom smatrali zakonitim nasljednicima zapadnorimskih careva. Doskora je istočnorimski car poslao jednoga barbarskoga vladara, koji je ujedno bio i rimski vojskovođa, da zavlada Italijom u njegovo ime. Tek sredinom 6. stoljeća obnovljena je izravna vlast istočnorimskoga cara u Italiji.

Ponovi Za kojega je vladara hunska država doživjela svoj vrhunac? Tko je porazio Atilu u Galiji? Što se dogodilo s Hunima nakon Atiline smrti? Kako se ugasilo Zapadno Rimsko Carstvo?

Smjesti u prostor i vrijeme a. U svoju bilježnicu nacrtaj lentu vremena i na njoj označi važne godine i događaje vezane uz seobu naroda. b. Uz pomoć povijesnog zemljovida nacrtaj u svojoj bilježnici slijepu kartu u kojoj ćeš ucrtati razmještaj naroda koji su prodirali na prostor Zapadnog Rimskog Carstva.

NOVI POJMOVI bezvlašće - izvanredno stanje u državi kada se ne priznaje zakonita vlast.

145

Izborne teme

NOVAC U STAROM VIJEKU Već si imao/la prilike doznati koji su narodi prvi u starom vijeku počeli upotrebljavati novac. Prisjeti se što je uvođenje novca omogućilo. U ovoj ćeš temi doznati brojne pojedinosti o tome kada i kako se širila upotreba novca te koje su bile najpoznatije vrste novca u starome vijeku.

U većem dijelu povijesti starih civilizacija trgovina se odvijala robnom razmjenom. Postojale su raznovrsne mjerne jedinice kojima se određivala vrijednost proizvoda koji su se razmjenjivali. Kao sredstvo razmjene često su se upotrebljavali razni plemeniti metali poput srebra i zlata.

Novac se pojavio tijekom 7. stoljeća pr. Kr. U početku novac se izrađivao u Maloj Aziji od posebne smjese zlata i srebra. U 6. stoljeću pr. Kr. kovanje novca ušlo je u upotrebu u brojne grčke gradove u Maloj Aziji. Darik i novac Aleksandra Velikoga, 5. i 4. st. pr. Kr. Sredinom 6. stoljeća pr. Kr. kralj Krez, koji je vladao (New York: Metropolitanski muzej umjetnosti. Foto: Mladen Tomorad, 2005.)

Lidijom, državom u zapadnoj Maloj Aziji, kovao je u Grčki polisi u Grčkoj započeli su kovati novac u 6. stoljeću svojemu glavnome gradu Sardu zlatni novac. pr. Kr. Grčke kovanice najčešće su se nazivale drahma.

Novac kralja Kreza, 6. st. pr. Kr. (Zagreb: Arheološki muzej. Foto: Mladen Tomorad, 2004.)

Perzijski kralj Kir II. zauzeo je Sard 546. g. pr. Kr. te je ubrzo započeo kovati perzijski novac.

Godine 521. godine pr. Kr. Darije I. počeo je kovati darik, najpoznatiji perzijski novac koji se sastojao od čistoga zlata.

Grčki naseljenici prenijeli su upotrebu novca na prostor Velike Grčke i na Siciliju već potkraj 6. i početkom 5. stoljeća pr. Kr. Najpoznatiji novac grčkih polisa bile su atenske kovanice s likom sove koja je predočavala božicu Atenu. Taj novac se počeo kovati u drugoj polovici 6. stoljeća pr. Kr. Novac egipatskoga vladara Ptolemeja I., početak 3. st. pr. Kr. (Zagreb: Arheološki muzej. Foto: Mladen Tomorad, 2002.)

Atenska drahma, 5. st. pr. Kr. (Oxford: Ashmoleov muzej. Foto: Mladen Tomorad, 2011.)

Pod utjecajem Perzijanaca, a još više osvajanja Aleksandra Velikog sredinom 4. stoljeća pr.

Kr., upotreba novca proširila se na Egipat. U helenističkom razdoblja sve države starog Istoka koristili su novac izrađen od bronce, a ponekad i od srebra. Kovnice novca obično su bile smještene u glavnim gradovima pojedinih država.

146

Rimski novac s likom vojskovođe Marka Antonija, druga polovica 1. st. pr. Kr. (Zagreb: Arheološki muzej.)

Izborne teme

Veći komadi bronce i otisnute poluge.

Rimski republikanski novac.

(Rim: Nacionalni rimski muzej – Palača Massimo. Foto: Mladen Tomorad, 2019.)

(Rim: Nacionalni rimski muzej – Palača Massimo. Foto: Mladen Tomorad, 2019.)

Prije nego što se novac proširio Rimskom Republikom, služili su kao sredstvo razmjene veći komadi bronce. Oni su se prilikom robne razmjene vagali kako bi se utvrdila njihova vrijednost. U kasnijem razdoblju Rimljani su koristili otisnute poluge.

Različiti izvori nejasno određuju početak upotrebe novca u Rimskoj Republici. Upotreba novca vjerojatno je započela potkraj 4. ili početkom 3. stoljeća pr.

Kr. U vrijeme drugoga punskog rata Rimljani se uveli srebrnu kovanicu – denar.

Od završnog stoljeća Rimske Republike u upotrebi je bio i zlatni novac – aurej, koji je vrijedio 25 denara, te brončani sestercij, kojeg je kovao rimski senat.

Kovnice novca u početku su bile smještene u Rimu.

U Rimskome Carstva pojavile su se i kovnice novca u provincijama.

su činili zbog potrebe za sve većom količinom novca kako bi mogli podmirivati sve veće troškove države.

To je izazvalo sve veću skupoću proizvoda i rast cijena.

Rimski carski novac s likom Izide, kraj 2. - početak 3. st.

(Zagreb: Arheološki muzej. Foto: Mladen Tomorad, 2004.)

Pojava novca znatno je olakšala trgovinu jer su kovanice bile lagane te su se jednostavno mogle prenositi. Pojava novca omogućila je vladarima pojedinih država da potpuno preuzmu nadzor nad gospodarstvom i trgovinom. Omogućila je i jednostavnije prikupljanje poreza. Pad vrijednosti novca u starome vijeku nastupao je jer su vladari smanjivali udio plemenitih metala u kovanicama. To

Rimski zlatni novac s likom Julija Nepota, druga polovica 5. st.

(Zagreb: Arheološki muzej. Foto: Mladen Tomorad, 2004.)

Ponovi Kako se odvijala trgovina u društvima starog vijeka?

Kada se pojavio novac?

Kako je njegova pojava utjecala na razvoj trgovine?

Kako je nastupalo smanjenje vrijednosti novca?

Koje su bile posljedice toga?

Istraži povijesne izvore Uz pomoću interneta istraži koji je i kakav novac bio u upotrebi u Hrvatskoj od druge polovice 20. stoljeća do danas. Uoči sličnosti i razlike s novcem koji se upotrebljavao u starom vijeku.

Sagledaj prošlost Razgovaraj sa svojim roditeljima ili djedom i bakom te napiši sastavak o tome kako je smanjenje vrijednosti novca u nedavnoj prošlosti utjecalo na njihov život.

147

Izborne teme

EGIPATSKE KRALJICE U sklopu dosadašnjih nastavnih tema koje govore o društvenim odnosima već si naučio/la dosta toga o položaju žena u različitim društvima počevši od prapovijesti, starog Istoka do antike. Ova nastavna tema približit će ti kakva je bila uloga žena vladarica u starom Egiptu.

Život i uloga egipatskih kraljica Staroegipatske kraljice imale su visok položaj u staroegipatskom društvu te su po svom ugledu bile odmah iza egipatskog kralja. One su bile vrlo moćne osobe koje su ponekad mogle utjecati na odluke važne za državu, a čak i preuzeti vlast nakon faraonove smrti.

Tada bi vladale kao faraon. Budući da su faraoni imali više supruga, najviši položaj pripadao je njegovoj prvoj ženi. Ona je nosila naslov “vrhovne kraljeve žene”.

Vrhovna kraljica bila je žena od velikog utjecaja, često kći prethodnih kraljeva ili njihova bliska rođakinja.

Brinula se o državnim i vjerskim poslovima. Uz vrhovnu kraljicu, faraon je često imao druge supruge kraljice koje su mu rađale djecu.

Kraljice su često potjecale iz viših slojeva egipatskog društva s kojima je faraon sklapao saveze. Ponekad su bile princeze iz država starog Istoka i istočnog Sredozemlja koje su bile ovisne o Egiptu. Živjele su lagodnim životom u kraljevskim palačama, često u posebnom dijelu namijenjenom faraonovim ženama, te su se brinule o djeci. Ponekad su bile faraonove suvladarice, pa su se uz egipatskoga kralja pojavljivale na zabavama i prijemima.

Glava kraljice Hatšepsut iz njenog hrama u Deir el-Bahriju. Na skulpturi na slici kraljica nosi tipičnu faraonsku bradu.

(New York: Metropolitanski muzej umjetnosti. Foto: Mladen Tomorad, 2003.)

Što misliš, zašto je kraljica Hatšepsut prikazana s faraonskom bradom?

148

Kraljice koje su samostalno vladale egipatskom državom često su prikazivane s faraonskom bradom i svim ostalim znakovima vlasti (Hatšepsut). Pojedine kraljice su ostale upamćene zbog lijepo uređenih grobnica (Nefertari) ili umjetničkih djela koja su im posvetili ili dali za njih načiniti muževi (Nefertiti i Nefertari).

Kleopatra VII., posljednja egipatska kraljica U današnjem društvu Kleopatra VII. (69. – 30. g. pr.

Kr.), posljednja samostalna vladarica egipatskog kraljevstva vjerojatno je najpoznatija staroegipatska kraljica.

Ona je na prijestolje zasjela s navršenih 18 godina života.

Unatoč svojoj mladosti, u teškim trenucima egipatske povijesti, uspjela je ojačati svoju državu i učiniti je najmoćnijim kraljevstvom istočnog Sredozemlja.

Postoji priča koja govori kako se je na neobičan način predstavila Cezaru u Aleksandriji tijekom građanskog rata sa svojim bratom Ptolemejem XIII. (48./47. g. pr. Kr.) „I ona (Kleopatra) se, uzevši sa sobom od prijatelja samo Sicilijanca Apolodora i ukrcavši se u malen čun, primakne kraljevskim dvorima u sumračje; a kako je bilo nemoguće da drukčije ostane neprimijećena, zavukavši se u vreću za nošenje posteljine ispruži se u njoj, a Apolodor je, svezavši vreću užetom, odnese Cezaru u sobu. Pripovijeda se da je tom prvom domišljatošću Kleopatre Cezar bio osvojen jer se pokazala smionom koketom i, podlegavši šarmu daljnjeg općenja s njom, izmiri je s bratom na temelju jednakog zajedničkog učešća u kraljevskoj vlasti. Plutarh, Cezar, 49.

Kleopatra VII. bila je vrlo sposobna i vješta vladarica, ali i jako obrazovana osoba, koja je poznavala brojne jezike ondašnjeg svijeta. Prema svjedočanstvima izvora Kleopatra VII. bila je vrlo vješt i pametan govornik.

Antički izvori ističu njezinu otmjenost, ljepotu, ljupkost i moć izražavanja.

Izborne teme Gajem Julije Cezarom i Markom Antonijem, očito je bila djelomično potaknuta njenim političkim ambicijama da ovim vezama osigura egipatsku samostalnost i odbaci stalnu prijetnju pripajanja rimskoj državi.

IZVOR

Kleopatra VII. i njezin sin Ptolemej XV. Cezarion na zidu hrama u Denderi.

(Foto: Mladen Tomorad, 2006.)

Prilikom susreta s poslanicima stranih država ona nije trebala prevoditelje bez obzira s kime je komunicirala.

Kao jedini vladar iz dinastije Ptolomejevića govorila je egipatskim jezikom, a tečno se služila makedonskim i grčkim jezikom.

Uživanje je bilo slušati zvuk njenog glasa; a kako je svoj jezik kao glazbalo s mnogo žica bez teškoća skretala u bilo koje narječje, sasvim je rijetko u razgovorima s barbarima trebala tumača, nego je u većini njih sama davala odgovore bilo da su to bili Etiopljani, Trogloditi, Hebreji, Arapi, Sirijci, Međani ili Parti. Pripovijeda se da je naučila i druge jezike, premda se kraljevi prije nje nisu potrudili da usvoje ni egipatski jezik, a neki su zapustili i svoje makedonsko narječje. Plutarh, Antonije, 27.

Njezin šarm, veliko znanje i navodnu ljepotu ističu su brojni antički izvori. Kleopatrina veza s dva najmoćnija predstavnika rimske aristokracije, Kleopatra VII. (Pariz: Muzej Louvre. Foto: Mladen Tomorad, 2011.)

Prema Plutarhu Kleopatra VII. se prvi puta službeno susrela s Markom Antonije u gradu Tarzu, gdje mu se Kleopatra predstavila na zavodljiv i očaravajući način: (…) Tako je prezrela tog čovjeka i narugala mu se da je plovila uz rijeku Kidno na paradnom brodu sa zlatnom krmom, razapetih grimiznih jedara, dok su ga veslači tjerali srebrnim veslima uz svirku svirale usklađene s pastirskom frulom i kitarom. Ona pak sama ležala je pod zlatom izvezenim baldahinom (svod od tkanine koji služi za natkrivanje) ukrašena kao Afrodita na slikama, dok su dječaci, nalik na Erote (mali bogovi ljubavi) sa slika, stojeći s obje strane mahali lepezama. Isto tako i najljepše sluškinjice, odjevene kao Nereide i Harite, stajahu jedne uz ručicu kormila a druge kod križne užadi. Čudesni su se mirisi od brojnih kadova rasprostirali po obalama. (…) Kako se svjetina s trga slijevala onamo, ostane najzad Antonije sam sjedeći na zborištu. I posvuda se širio glas da Afrodita dolazi na veselu gozbu Dionizu za dobro Azije. Plutarh, Antonije, 26.

Pronađi i opiši kako se Afrodita prikazivala na slikama i usporedi ih s opisom Kleopatre u pisanom izvoru.

Susret Antonija i Kleopatre na rijeci Kidno. Lawrence Alma-Tadema, 1883.

Rođenjem djece obojici rimskih političara vjerojatno je željela osigurati svoj položaj i sigurnost svojega kraljevstva. Zbog ljubavi prema Marku Antoniju vjerojatno je u konačnici njezina politika doživjela potpuni slom, a egipatsko kraljevstvo postalo je provincija Rimske Republike. Njezin i Cezarov sin, Ptolemej XV. Cezarion, ubijen je po nalogu Oktavijana, a njezino ostalo troje djece odvedeno je u Rim gdje se o njima brinula bivša Antonijeva supruga i Oktavijanova sestra, Oktavija.

149

Izborne teme Marko Antonije i Kleopatra VII. na novcu.

(Zagreb: Arheološki muzej. Foto: Mladen Tomorad, 2003.)

Uz pomoć interneta istraži ljubavnu vezu Marka Antonija i Kleopatre VII. i o tome napiši kratki sastavak.

IZVOR Kleopatrino samoubojstvo, u kolovozu 30. g. pr. Kr. opisao je grčki povjesničar Plutarh. On je opisao nekoliko mogućih verzija njene smrti, a mi donosimo najvjerojatniju i najpoznatiju.

Tako jadikujući i ovjenčavši i poljubivši žaru, naredi da joj pripreme kupelj. Poslije kupke legavši za stol, ručala je raskošan objed. I dođe neki čovjek sa sela noseći nekakvu košaru; kad su ga stražari pitali što nosi, otvorivši košaru i uklonivši smokvino lišće, pokaza im posudu punu smokava. Kad su se oni zadivili ljepoti i veličini plodova, nasmiješivši se, pozove ih neka uzmu koju; tako oni, ništa ne posumnjavši, rekoše mu neka ih unese unutra. Poslije objeda, međutim, Kleopatra uze već ispisanu i zapečaćenu pločicu te je posla Cezaru [Oktavijanu] i, udaljivši sve druge osim dviju svojih odanih žena, zaključa vrata. Ali Cezar, pročitavši pločicu, kako je ondje našao jadikovke i usrdne molbe njezine neka je pokopa s Antonijem, brzo shvati što se dogodilo. Najprije se htjede sam požuriti da joj pomogne, ali onda posla najvećom brzinom izvjestioce. Kad su dotrčali i zatekli stražare koji nisu bili ničega svjesni, pošto otvoriše vrata, nađoše Kleopatru kako leži mrtva na zlatnoj počivaljci, kraljevski ukrašena. Od onih dviju žena ona koja se zvala Ira umirala je kraj njezinih nogu, dok je Harmion, već teturajući i posrćući, pokušala namjestiti kraljevski povez na kraljičinoj glavi.

Kad je netko u srdžbi rekao: „Baš krasno, Harmion!“, onda odvrati: „Doista prekrasno i dolično za potomka tolikih kraljeva.“ Više ne reče ništa, nego se sruši ondje kraj ležaljke. Plutarh, Antonije, 85.

Pripovijeda se da je unijeta bila aspida [vrsta zmije otrovnice] prikrivena odozgo onim smokvama i smokvinim lišćem; tako da je Kleopatra naredila da je životinja može spopasti po tijelu a da to ona sama i ne zna; a kad ju je ugledala uzimajući smokve, kažu da je rekla: „Tu je, dakle, ona“, i da joj je pružila ogoljelu ruku da je ugrize. … A neki također vele da su se na Kleopatrinoj ruci vidjela dva sitna i teško razaznatljiva uboda; a čini se da je tomu i Cezar povjerovao. Jer u trijumfu je bila vožena slika Kleopatre i apside kako se ovila oko nje. A Cezar, premda oneraspoložen smrću te žene, zadivio se uznositosti njezina duha; i zapovjedio je da se njeno tijelo pokopa uz Antonijevo na sjajan i kraljevski način. … Kleopatra je umrla kad je imala četrdeset godina života manje jednu i od njih je kraljevala dvadeset dvije. Antonije je po jednima imao pedeset šest godina, po drugima pedeset tri. Plutarh, Antonije, 86. Što misliš, zašto je Kleopatra nesretno završila?

150

Kleopatrina smrt. Jean-André Rixens, 1874.

(Toulouse: Muzej Augustins)

Kleopatra je pokopana u Aleksandriji ili njezinoj okolici.

Izvori ne otkrivaju točnu lokaciju ukopa, a bilo kakvi tragovi gdje se ona točno nalazi dosad nisu otkriveni. Mnogi rimski izvori, pod utjecajem Oktavijanove politike, kasnije su je opisivali kao zlu razvratnicu koja je uz pomoć svog izgleda, šarma i moći očarala slavne rimske građane Cezara i Antonija te kao kraljicu koja je imala brojne ljubavnike. Rimskim izvorima ne treba vjerovati jer preuveličavaju i iskrivljuju stvarne događaje u korist Oktavijana.

Tijekom posljednja dva tisućljeća Kleopatra je bila trajno nadahnuće brojnim umjetnicima. Brojna umjetnička djela prikazuju njenu smrt i njen odnos s Cezarom i Antonijem. U posljednjih stotinu godina o njenom životu snimljeni su i mnogobrojni filmovi te napisana brojna književna djela.

Istraži povijesne izvore Istraži što je za svoje vladavine Kleopatra VII. učinila za Egipat. Na temelju svojih saznanja izradi plakat.

Sagledaj prošlost Uz pomoć učitelja/učiteljice pročitaj jedan povijesni roman o Kleopatri, pogledaj jednu od brojnih filmskih verzija njenog života ili pronađi na internetu fotografije raznovrsnih umjetnička djela koja je prikazuju. Usporedi kako je sve Kleopatra prikazivana kroz povijest.

Usporedi i zaključi Usporedi položaj kraljica u Egiptu s položajem kraljica u drugim državama starog Istoka.

Napiši sastavak na temu Položaj kraljica u državama starog Istoka.

Literatura

DODATNA LITERATURA za nastavnike i učenike na hrvatskom jeziku 1. Literatura

2. Časopisi

ASH, R. & BONSON, R. Velika čuda svijeta. Zagreb: Mozaik knjiga, 2002.

BARSOTTI, R. Život i civilizacija: Grci. Zagreb: Meridijani, 2004.

BARSOTTI, R. Život i civilizacija: Rimljani. Zagreb: Meridijani, 2004.

BARSOTTI, R. Život i civilizacija: Egipćani. Zagreb: Meridijani, 2004.

BOASE, Wendy. Drevni Egipat. Zagreb: Školska knjiga, 1979.

BOURBON, Fabio. Drevne civilizacije – velike kulture svijeta. Zagreb: Mozaik knjiga, 2002.

CERAM, C. W. Bogovi, grobovi i učenjaci – Roman o arheologiji. Zagreb: Matica hrvatska, 1955.

CHRISP, P. Otkrivamo antičku Grčku. Zagreb: Profil, 2003.

CHRISP, P. E-istraživač: Mumije. Zagreb: Mozaik knjiga, 2007.

DERAIME, S. Enciklopedija u slikama: Enciklopedija dinosaura i pretpovijesti. Zagreb: Naša djeca, 2007.

GRAČANIN, Hrvoje, MALUS TOMORAD, Ivana, TOMORAD, Mladen, Povijesna čitanka: stara povijest. Samobor: Meridijani, 2004.

POWELL, A. & VANAGS, P. Stari Grci. Zagreb: Školska knjiga, 1979.

SCHWAB, G., Najljepše priče klasične starine I.-III. Zagreb: GZH, 1984.

TYLDESLEY, J. Upoznajmo Egipat. Zagreb: Mozaik knjiga, 2009.

ZAMAROVSKY, Vojtech. Junaci antičkih mitova.

Zagreb: Školska knjiga, 1973.

Drvo znanja. Zagreb: Sysprint.

Meridijani. Zagreb: Meridijani.

Stara povijest. [www.starapovijest.eu]

3. Povijesni romani AUEL, M. Jean, Pleme spiljskog medvjeda. Zagreb, 1983. (prapovijesna tematika) DOSEN, Flora, Ilirka. Zagreb: Znanje, 1998. (o ilirskoj kraljici Teuti) ELLERT, Gerhard, Atila. Zagreb: Hrvatska tiskara, Zagreb, 1945. (o životu i vladavini hunskoga vladara Atile) FERVAL, Claude, Kleopatra, egipatska kraljica. Zagreb: Alfa, 1985. (o Kleopatrinu životu i vladavini) GRAVES, Robert, Ja Klaudije car i bog. Zagreb: IKP Prosvjeta, 1978. (doba prvih rimskih careva) GREEN, Peter, Mač užitka. Zagreb: August Cesarec, 1990. (o rimskom vojskovođi i državniku Suli i njegovu dobu) McCULLOUGH, Colleen, Prvi čovjek Rima – Put časti. Zagreb: Znanje, 2013. (o Suli i Gaju Mariju) McCULLOUGH, Colleen, Prvi čovjek Rima – Put slave. Zagreb: Znanje, 2013. (o Suli i Gaju Mariju) McCULLOUGH, Colleen, Prvi čovjek Rima – Put pobjede. Zagreb: Znanje, 2013. (o Suli i Gaju Mariju) MORAN, Michelle, Nefertiti. Zagreb: Znanje, 2011.

MORAN, Michelle, Heretička kraljica. Zagreb: Znanje, 2011. (o egipatskoj kraljici Nefertari) NASTASIJEVIĆ, Slovomir, Hannibal ante portas 1-2.

Beograd: Sloboda, 1983.

151

Literatura NASTASIJEVIĆ, Slovomir, Julije Cezar. Beograd: Sloboda, 1983.

NASTASIJEVIĆ, Slovomir, Aleksandar Makedonski.

Beograd: Sloboda, 1983.

SCHIFF, Stacy, Kleopatra – život. Zagreb: Znanje, 2012.

SIENKIEWICZ, Henryk, Quo vadis. Zagreb: Stvarnost, 1969. (o progonu kršćana u Neronovo doba) WALLACE, Lewis, Ben Hur (Pripovijest iz vremena Gospodina). Zagreb: Kršćanska sadašnjost, 1989. (o Isusovu vremenu) WALTARI, Mika, Sinuhe Egipćanin. Zagreb: A3 data, 1997. (o Sinuheovim putovanjima i Egiptu u doba Amonofisa IV. Ehnatona) WALTARI, Mika, Besmrtnik Turns. Zagreb: A3 data, 1997. (o životu jednog Etruščanina u doba propasti etruščanske prevlasti) WALTARI, Mika, Tajna Njegovoga kraljevstva. Zagreb: A3 data, 1997. (o Isusu i nastanku kršćanstva) WALTARI, Mika, Rimljanin. Zagreb: A3 data, 1997. (o rođenju i širenju kršćanstva)

4. Filmovi i serije povijesne tematike Prapovijest

Biblija: Stari i Novi zavjet Noa (Noah, 2014.) – priča o Noinoj arci David i Batšeba (David and Batsheba, 1951.) – film o odnosu Davida i njegove žene Batšebe Deset zapovjedi (The Ten commandments, 1956.) – film o Mojsiju i izlasku Židova iz Egipta Egzodus: bogovi i kraljevi (Exodus: Gods and Kings, 2014.) - film o Mojsiju i izlasku Židova iz Egipta Quo Vadis (1951.) – epski spektakl o progonu kršćana u vrijeme Nerona Ogrtač (The robe, 1953.) – epski spektakl o ranom kršćanstvu Ben Hur (1959.) – epski spektakl o životu Židova pod rimskom vlašću i smrti Isusa Baraba (Barabbas, 1961.) – epski spektakl o smrti Isusa Najveća priča ikad ispričana (The greatest story ever told, 1965.) - epski spektakl o smrti Isusa Isus iz Nazareta (Jesus of Nazareth, 1977.)

Posljednje Kristovo iskušenje (The last temptation of Christ, 1988.) - epski spektakl o smrti Isusa Pasija (The passion of Christ, 2004.) – epski spektakl o smrti Isusa Maria Magdalena (2018.) – priča o Mariji Magdaleni i Isusu

Ledeni čovjek (Iceman, 2017.) – film o slavnom leGrčka denom čovjeku Ötziju Alfa (Alpha, 2018.) – film o pripitomljavanju psa ti- Jazon i Argonauti (Jason and the Argonauts, 1963.) – epski spektakl o potrazi za zlatnim runom jekom prapovijesti Helena Trojanska (Helen of Troy, 1956.) – epski spektakl o trojanskom ratu Egipat Helena Trojanska (Helen of Troy, 2003.) – epski Egipćanin (The Egyptian, 1954.) – ekranizacija ro- spektakl o trojanskom ratu mana „Sinuhe Egipćanin“ M. Waltarija Troja (Troy, 2004.) – epski spektakl o trojanskom Zemlja faraona (Land of the pharaohs, 1955.) – epski ratu spektakl o gradnji piramida tijekom Starog kraljevstva Odisej (The Odyssey, 1997.) – TV serija o Odiseju i Kleopatra (Cleopatra, 1963.) – epski film o životu njegovim putovanjima Kleopatra VII. s E. Taylor, R. Burtonom i R. Harri- 300 Spartanaca (The 300 Spartans, 1962.) – epski sonom spektakl o borbi Grka i Perzijanaca kod Termopilskog Agora (Agora, 2009.) – život o velikoj kasnoantičkoj klanca znanstvenici Hipatiji i zabrani poganskih kultova kra- Aleksandar Veliki (Alexander the Great, 1956.) – epjem 4. i početkom 5. stoljeća ski spektakl o životu Aleksandra Velikog s R. Burtonom Aleksandar Veliki (Alexander, 2004.) – epski spektakl o životu Aleksandra Velikog

152

Literatura

Rim

Pompeji (Pompeii, 2014.) – epski spektakl o erupciji Vezuva Spartak (Spartacus, 1960.) – epski spektakl o ustanku Centurij (Centurion, 2010.) – epski spektakl o borbaSpartaka s K. Douglasom ma Rimljana s barbarima na prostoru Britanije Julije Cezar (Julius Caesar, 1953.) – život Julija CezaOrao (The eagle, 2011.) – epski spektakl o borbama ra s M. Brandom Rimljana s barbarima na prostoru Britanije Julije Cezar (Julius Caesar, 2002.) – epski spektakl o X-Men: Apokalipsa (X-Men: Apocalypse, 2016.) životu Julija Cezara Demetrije i gladijatori (Demetrius and the gladiators, 1954.)

Ja, Klaudije (I, Claudius, 1976.) – TV serija o julijevsko-klaudijevskoj dinastiji tijekom razdoblja vladavine Klaudija Masada (1981.) – rat Židova i Rimljana i borba kod Masade 70. godine Gladijator (Gladiator, 2000.) – epski spektakl o gladijatorima u vrijeme Marka Aurelija i Komoda Pad Rimskog Carstva (The fall of the Roman Empire, 1964.) – epski spektakl o vladavini Marka Aurelija i Komoda Atila (Attila, 2001.) – epski spektakl o Atili i Hunima

Moderna fikcija vezana uz staru povijest Bogovi Egipta (Gods of Egypt, 2016.)

Kralj Škorpion (The Scorpion king, 2002.) – povijesna fikcija o prvom poznatom egipatskom kralju Škorpionu Mumija (The mummy, 1999.)

Povratak mumije (The mummy returns, 2001.)

Mumija (The mummy, 2017.)

Sudar Titana (The clash of Titans, 1981.)

Sudar Titana (Clash of Titans, 2010.) – epski spektakl o Perzeju Besmrtnici (Immortals, 2011.) – epski spektakl o Tezeju Osveta Titana (Wrath of Titans, 2012.) – nastavak epskog spektakla o Perzeju Legenda o Herkulu (The legend of Hercules, 2014.) – epski spektakl o Heraklu Heraklo (Hercules, 2014.) - – epski spektakl o Heraklu 300 (2006.) – borba u Termopilskom klancu prema strip predlošku 300: Uspon Carstva (300: The rise of the empire, 2014.) – nastavak filma 300, borba kod Salamine

153

Kazalo novih pojmova

Kazalo novih pojmova koje možete pronaći u udžbeniku A

D

H

akropola 61 akvedukt 138 alfabet 53 antički 138 antika 138 apostoli 134 arena 127 arheolog 13 arheologija 13 arheološko nalazište 13 arhiv 13 aristokracija 61 astrologija 53 astronomija 53 augur 96 August 107

Dalmacija 117 demokracija 71 diktator 107 dinastija 44 drama 90 društvo 13 država 13

helenistička kultura 90 helenizam 90 helenska kultura 90 hijeroglifi 53 Histrija 117 hram 53

B

balzamiranje 56 barbar 81 barbarin 81 bezvlašće 145 biskup 134

C cirk 101 civilizacija 44 crkva 134 crta vremena 16

154

E era 16 evanđelja 134

F faraon 44 filozof 90 filozofija 90 forum 101

G Gal 96 Galija 96 gladijator 96 gradina 34 građanski rat 107

I Ilirik 117 Isus Krist 134

J jantar 34

K kanalizacija 101 keramika 25 kiklop 61 kiklopski 61 klima 21 klinasto pismo 53 koliba 25 kolonija 65 kolonizacija 65 kolonizator 65 komedija 90 konzul 107 kršćanska općina 134 kršćanstvo 134 kultura 13

Kazalo novih pojmova

L

P

T

legenda 53 legendaran 53 legija 114 lenta 16 lončarstvo 25

Panonija 117 papirus 53 patricij 107 piramida 53 plebejac 107 pleme 25 polis 61 politički 71 politika 71 posrednik 61 proročište 85 provincija 114 Puni 114 Punjani 114

Tora 56 tragedija 90 trijumf 114 trijumvirat 107

Lj ljudske zajednice

13

M matematika 53 mit 85 mitologija 85 mozaik 101 mučenici 134 mumifikacija 56 mumija 56 muzej 13 narod 13

N nastamba 21 Novi zavjet 134

O oblutak 21

R reforma 71 rod 25 ručni klin 21

V veteran 107

Z zakonik 44 zemunica 25 znanost 13

Ž ždrijeb 65

S selilački način života 25 senat 107 senatori 107 sjedilački način života 25 slavoluk 101 sojenica 25 stalež 44

155

Molimo Vas da primjedbe i prijedloge za poboljšanje ovog udžbenika pošaljete poštom ili javite telefonom.

Adresa nakladnika: Meridijani, p.p. 132, 10430 Samobor, tel.: 01/3362-367, faks: 01/3360-321, e-mail: meridijani@meridijani.com

Za nakladnika: Petra Somek, tiskano u Hrvatskoj 2019. godine