Dubrovački dnevnik br. 99

FILIP PULJIZEVIĆ:

Nikada se sva jaja ne drže u istoj korpi, ovo je rizičan posao, ali pametni mogu zaraditi

MARYNA je u Dubrovniku pronašla sigurnost i posao, ali i dalje sanja o povratku doma

Uvodnik

Nakladnik Dubrovački dnevnik j.d.o.o.

Kardinala Stepinca 52 Dubrovnik oib 84019117288

Glavna urednica Lucija Komaić urednica@dubrovackidnevnik.hr

Zamjenica glavne urednice Ivona Butjer Mratinović

Urednik Maro Marušić

Redakcija Aida Čakić Nikša Klečak Petra Srebrović

020/642-462 redakcija@dubrovackidnevnik.hr

Fotograf Goran Mratinović Željko Tutnjević

Kolumnisti Maro Marušić Vjera Šuman Ivo Batričević

Grafička priprema Dario Kovač Nene Mojaš (Festivus)

Dizajn Studio Hrvatin & Studio Mater

Marketing

Nikoleta Zec Emanuela Jušić

020/642-460 099 493 6200 marketing@dubrovackidnevnik.hr

Mali oglasi oglasi@dubrovackidnevnik.hr

Markićevci hodaju baš protiv svega što zapravo smanjuje broj abortusa i povećava broj rođene djece

Ustavne

promjene i igranje s institutom referenduma u Hrvatskoj posljednjih su godina postali totalna sprdnja. Ne ide nam glumljenje Švicaraca. Daleko smo od njihove razine demokratizacije. Niti znamo prikupiti potpise za referendumsko pitanje u skladu s Ustavom, tako barem kaže Ustavni sud, kakvi god da su i oni, a ako se potpisi i prikupe, a pitanje bude u skladu s Ustavom, rezultat bude poražavajući za jedan demokratski narod, kao i izlaznost. Iz ovog kuta čak se čini kako smo sposobniji za demokratska izjašnjavanja putem referenduma bili točno prije 31 godine, tog 19. svibnja 1991. kada se čak 93 posto građana izjasnilo o želji da Republika Hrvatska postane samostalna suverena država. Navodno nismo imali demokraciju, ali smo demokratski kao narod posljednji put odlučili nešto pametno. Sljedeći referendum na državnoj razini bio je onaj iz 2012. o pristupanju Hrvatskoj Europskoj uniji, na kojega je izašlo manje od pola građana s pravom glasa. To na nacionalnoj razini nije bio problem, dok na lokalnoj, referendum o golfu na Srđu, upravo zbog razloga što na njega nije izašlo više od pola građana, nije uspio.

Sljedeći referendum bio je onaj o ustavnoj definiciji braka kao zajednice muškarca i žene. Nakon potrošenih milijuna, poticanja novih podjela i netolerancije, brak je definiran u Ustavu kao zajednica žene i muškarca, dok su osobe koje stupaju u takvu zajednicu s osobom istog spola dobile i dalje sva prava sukladno Zakonu o životnom partnerstvu. Bio je to formalno potez u prazno, ali potez koji je Hrvatsku ideološki i civilizacijski bacio desetljećima unazad. Možda im je to bio i cilj. Tijek besmislenih poteza vezanih uz referendume nastavio se ovoga tjedna kada je Ustavni sud zaključio kako je 400 tisuća potpisa koje su prikupili Mostovci opet bio pucanj u prazno. Hrvatska tako neće odlučivati o budućnosti Stožera i upravljanju epidemijama u budućnosti. Nekako se u ovom trenutku svi nadaju kako je korona iza nas. Još je tu, obolijevaju i dalje ljudi, baš svi, necijepljeni, cijepljeni, djelomično i potpuno. Ali, nema teških posljedica onako često kao i prije. I to je tako dobro u trenutku u kojem je ta korona konačno došla na naplatu. Kroz inflaciju, nestašice i poskupljenja, skupo plaćamo dvije godine glo-

Piše Lucija Komaić FOTO: ilustracija

Uvodnik

balno zastoja gospodarstva, troškove cijepljenja i liječenja. I dok se standard građana strovaljuje u provaliju brzinom slobodnog pada, očito je još uvijek dobro jer ljudi nisu na ulicama.

Točnije, jesu, ali ne iz tog razloga. Dio građana predvođen Željkom Markić i dalje hoda za zabranu abortusa u Hrvatskoj, i to u trenutku u kojem je slučaj Mirele Čavajde i njenog teškog bolesnog fetusa pogodio svih. Malo tko razumije što je to bezizlazna situacija dok se u njoj i ne nađe. Životna agonija u kojoj je bol toliko jaka da ne da dalje. A i ono dalje je prekretnica u kojoj je svaki izbor bolan, ali neizbježan. Mirela Čavajda pokazala je hrabrost u svojoj bezizlaznoj agoniji i podijelila bol i razočarenje sa svijetom. Radi svih drugih Mirela koje su se u toj situaciji našle ili će se naći. To je još jednom potaklo priču o abortusima, prizivu savjesti, medicini, zakonu i pravu.

Abortus je tema koja izaziva podjele više nego išta drugo, ali na nekoj konkretnoj razini potpuno neopravdano jer su u suštini svi tu na istoj strani. Nitko ne smatra abortuse nečim lijepim u ovom svijetu kaosa. Abortusi su uvijek užasni. Nitko ih u suštini ne želi! Ni lijevi, ni desni, ni napredni, ni zatucani, ni oni koji se na njih odlučuju, ni oni koji bi ih branili. Upravo zato je svađanje oko abortusa apsurd suvremenog društva, od Hrvatske do Amerike, kad svi imaju isti cilj, a to je da ih je manje. Što je najvažnije od svega, unatoč hodanjima primitivaca koji bi silovali tuđa tijela pod krinkom borbe za život, abortusa je u Hrvatskoj sve manje i manje, gotovo duplo manje u odnosu na vrijeme od prije dvadesetak godina. I broj abortusa je iz godine u godinu u padu. Puno je razloga za to, ali vjerojatno su neki od glavnih informiranost, dostupnost zaštite, promicanje odgovornog seksualnog ponašanja, u nekim razdobljima možda i bolji standard. Svima je poznat slučaj rumunjskog diktatora Ceausescua koji je šezdesetih godina u toj zemlji zabranio abortuse u svakom slučaju, pa i onda kada je plod posljedica silovanja ili bolestan do razine životne ugroženosti. Naravno da takav zakon nije doveo do poboljšanja demografske slike, samo do povećanja socijalnih slučajeva, tisuće u bolovima umrlih žena, do kaosa u sirotištima. Život, kažu oni koji hodaju za takve zabrane, počinje začećem, a završava prirodnom smrću. Ove tvrd-

nje postaju licemjerne onda kada znaš kako ih izgovaraju protivnici baš svega što može dovesti do tog svetog čina što začeće zapravo jest.

Varljiva

je ta njihova briga za život i dolazak novog života na ovaj svijet. Demantiraju ih brojke. Svaki peti ili šesti par u Hrvatskoj koji želi dijete ima problem s neplodnošću. Crkvenjaci poput Željke Markić protivnici su uplitanja medicine u te probleme koji su u suštini u većini slučajeva rješivi. Zašto bi to bilo grijeh? Puno je više djece koja uz pomoć medicine dođu na svijet od broja abortusa. Za poticanja rađanja većeg broja djece neusporedivo je važnije poticati razvoj medicine i potpomognute oplodnje od bilo kakvih zabrana. Osim toga, za smanjiti broj abortusa, najvažnije je poticati kontracepciju i spolni odgoj, dakle opet sve ono što Željka Markić i Crkva brane. Ukratko, za smanjiti broj abortusa, ovu se ekipu više ništa ne treba i ne smije pitati! Zapravo treba raditi sve suprotno. U krajnjem slučaju, možda ne bi bilo loše ni ostaviti na snazi Zakon koji regulira abortuse još iz Jugoslavije, ako upravo on dovodi do toga da je u Hrvatskoj broj abortusa sve manji, kao što i jest. Donošenje rigoroznijeg zakona, to je logično, neće podržati HDZ-ovi liberalni koalicijski partneri. Ali

nažalost, dat će ruke Mostovci, Domovinski pokret i ostala desnica. Omjer političkih snaga u Saboru ne ulijeva optimizam da će bilo kakva izmjena zakona ići u nekom normalnijem smjeru, u cilju daljnjeg smanjenja broja abortusa, nego više u smjeru Ceausescua i socijalne katastrofe. Ustavni sud odavno je sugerirao donošenje novog zakona uz stav kako je ovaj iz 1978. zastario. S obzirom na to kako je u posljednje vrijeme upitno uopće koliko se kao društvo demokratiziramo, a koliko zapravo idemo unazad, možda je i bolje da se držimo propisa iz sedamdesetih. I na kraju taj Ustavni sud i njihovo mišljenje ionako nitko ne smatra ozbiljnim pa ni predsjednik Države i dobar dio Sabora, pa zašto bi onda itko drugi. Život bi trebao počinjati činom ljubavi između dvoje ljudi, u tijelu majke, uz svjesnu krajnju odluku donesenu u slobodi, koja je uvijek istovremeno i odgovornost. I to je jedini pravi put. Zna to i Andrej Plenković, znaju to i većina normalnijih u HDZ-u. Znaju to i liječnici, ali i oni zapravo samo rade u sustavu u kojem su ovi s Ceausescuovim stavovima na ključnim pozicijama. Nemojmo nazad, moramo naprijed. Premalo nas je za nove podjele, mržnje, zabrane, prisile, strah, patnju i bol kakvu bi nam takvi nametali u svom hodu protiv svega što život jest.

dnevniK petak, 20. svibnja 2022. Uvodnik

Nakon izvođača radova, odabran i nadzor; Trag i

Trames će raditi na drugoj fazi groblja Dubac

Groblje Dubac spremno je za nastavak gradnje. Izdana je pravomoćna građevinska dozvola, odabran projekt kao i izvođač radova, a samo se čeka prolazak žalbenog roka za odabrani nadzor

Piše Aida Čakić foto Mario Babarović

Nakon provedenog postupka javna nabave odabran je najpovoljniji ponuditelj za gradnju Groblja Dubac. Riječ je o društvu Trag d.o.o. iz Dubrovnika koje će graditi drugu fazu ovog najvećeg infrastrukturnog projekta u Dubrovniku. Direktor groblja Dubac Đuro Lonza kazao je kako će ugovor o gradnji biti uskoro zaključen budući da su prošli svi žalbeni rokovi. Očekuje se i provođenje postupka odabira nadzora nad izvođenjem radova. Odluka o nadzoru je donesena 12. svibnja, no potrebno je pričekati žalbeni rok koji traje 15 dana tako da se prije toga ne može potpisati ugovor. Iako Lonza, zbog pravnih procedura, nije htio potvrditi tko će nadzirati gradnju Groblja, neslužbeno doznajemo kako je riječ o tvrtki Trames iz Dubrovnika. -Ako sve bude uredu, ako ne bude žalbi, onda bi nakon proteka roka zaključili ugovor i s nadzorom tako da bi nakon toga mogli započeti radove. Za prijavu gradilišta moramo imati ugovor i s izvođačem i nadzorom – kazao je Lonza te dodao kako bi se to sve trebalo realizirati krajem ovog mjeseca, nakon što isteknu žalbeni rokovi i potpišu se svi ugovori.

DRUGA ETAPA

Direktor Groblja Dubac nada se kako bi radovi trebali započeti početkom lipnja. Natječajni iznos za drugu etapu groblja iznosi 75,4 milijuna kuna bez PDV-a.

-Građevinska dozvola za drugu etapu je izdata za ukupno 1486 grobnica, a ona obuhvaća i gradnju objekata na groblju. U ovoj javnoj na-

bavi nisu bili centralni objekt i katolička kapelica, koji će biti predmeti druge javne nabave. Za sad su samo obuhvaćeni objekti koji služe za ispraćaj na muslimanskom dijelu groblja te popratni objekti poput sanitarnog čvora i paviljona – pojasnio je Lonza.

Istaknuo je kako je dosad na groblju napravljena kompletna infrastruktura iz poslovne zone do obuhvata groblja, koja je izgrađena još 2014. godine. Nakon toga je izgrađena pristupna cesta koja je bila uvjet da bi se mogla dobiti lokacijska dozvola za cijeli obuhvat, a napravljeni su i svi zidovi unutar groblja koji su formirali platoe.

POTVRĐENE SU LISTE ZAINTERESIRANIH

-Tehnički pregled za prvu etapu je uspješno proveden prije 15-ak dana i kroz narednih desetak dana očekujemo uporabnu dozvolu. Ta etapa je obuhvaćala nastavak dvotračne ceste duge gotovo kilometar s nogostupom i velikim parkiralištem kao i kompletnom infrastrukturom poput odvodnje, javne rasvjete, kabelskog raspleta za napajanje strujom, nogostupima, podzidima... Kompletna infrastruktura je u cesti kao i trafostanica koja je uspješno puštena u rad –kazao je Lonza. Ažurirane su i potvrđene liste zainteresiranih, nakon što su pozvani svi oni koji su ranije iskazali interes za kupnju grobnih mjesta. Direktor Lonza ističe kako je dosad uplaćeno 95 posto sredstava, a doneseno je 1431 rješenje za ukupno 1300 grobnica. Dio građana je, dodaje Lonza, zamolio da se pričeka s rješenjem pa je proces prolongiran dok ne prođe sezona. Trenutno je na računu groblja uplaćeno više od 62,5 milijuna kuna.

-Veliki dio građana je izvršio svoju obvezu i mi ćemo sad ugovoriti i radove za sve one grobnice koje su uplaćene. To će biti odrađeno prvim ugovorom jer je javna nabava raspisana tako da imamo okvirni sporazum unutar kojega su dva ugovora. Naime, prvi ugovor ćemo potpisati za ovo što imamo novca naplaćenog, a onda ćemo u hodu rješavati drugi – precizirao je direktor Groblja Dubac Đuro Lonza.

Ažurirane su i potvrđene liste zainteresiranih, nakon što su pozvani svi oni koji su ranije iskazali interes za kupnju grobnih mjesta. Dosad je uplaćeno 95 posto sredstava, a doneseno je 1431 rješenje za ukupno 1300 grobnica. Dio građana je, dodaje direktor Lonza, zamolio da se pričeka s rješenjem pa je proces prolongiran dok ne prođe sezona. Trenutno je na računu groblja uplaćeno više od 62,5 milijuna kuna.

petak, 20. svibnja 2022.

ZBOGOM KAOSU NA PILAMA?

Sustav nadzora je već tu, čeka se na izglasavanje novog zakona

„Implementirali smo cijelu informatičku opremu i čekamo usvajanje zakona kako bismo mogli uvesti pravila. Kada na snagu stupi novi Zakon o sigurnosti prometa na cestama i kad nam omogući da budemo gospodari svoga prostora i uvedemo zonu posebnog prometnog režima, prestat će nered u prostoru pa će se znati kako i na koji način se može doći na Pile,“ izjavio je Franković

Piše Ivona Butjer Mratinović

foto GRGO JELAVIĆ/PIXSELL, PATRIK MACEK/PIXSELL

Prometne gužve i zastoji oko grada u posljednje su dvije godine tema koja je pala u drugi plan zbog izostanka turističkih brojki na kakve smo naviknuli uslijed korona krize. No, stvari se, na sreću, vraćaju na pretpandemijsko vrijeme, što bi značilo i nastavak promišljanja o modelima upravljanja prometom u gradu tijekom turističke sezone koja znači znatno više ljudi koji borave u gradu, više vozila i više kretanja. Negativnosti takvih prometnih scenarija Dubrovčani su osjetili 2019. godine, kad je uvedena liberalizacija autotaksi tržišta. Gradonačelnik Mato Franković i bivši gradonačelnik Splita Andro Krstulović Opara tada su održali nekoliko radnih sastanaka, nakon čega su uputili dopis ministru mora, prometa i infrastrukture Olegu Butkoviću te predsjedniku Vlade Republike Hrvatske Andreju Plenkoviću. U svom su dopisu ukazali na negativne učinke potpune liberalizacije autotaksi tržišta, a posebno su istaknuli nemogućnost normalnog prometovanja ulicama, kako građanima, tako i žurnim službama u intervencijama. Od

Ministarstva i Vlade zatražili su tada izmjene i dopune Zakona o prijevozu u cestovnom prometu prema kojima bi se područjima u kojima se nalaze dobra pod zaštitom UNESCO -a omogućilo samostalno određivanje broja dozvola za obavljanje autotaksi prijevoza, kao i utvrđivanje mjera i uvjeta pod kojima bi se ta djelatnost obavljala.

DUBROVNIK BI USKORO SAMOSTALNO MOGAO REGULIRATI PROMET NA SVOM PODRUČJU

No, to se ne odnosi samo na autotaksi prijevoz, nego na promet oko Grada općenito. Kako navode iz Grada Dubrovnika, sukladno smjernicama UNESCO -a te Plana upravljanja, a koje za preporuku imaju poduzimanje mjere kako bi se smanjio štetan utjecaj motoriziranog prometa na zaštićenim kulturno-povijesnim cjelinama, neophodno je putem izmjena Zakona o sigurnosti prometa na cestama omogućiti jedinicama lokalne samouprave, koje su pod UNESCO spomeničkom zaštitom, regulaciju i upravljanje zonom prometa

u zaštićenoj kulturno-povijesnoj cjelini odnosno kontaktnoj zoni. Podsjećaju i na to kako je krajem travnja Vlada usvojila Nacrt konačnog prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sigurnosti na cestama. On se trenutno nalazi na drugom čitanju u Hrvatskom saboru. Nakon što ovaj nacrt zakona usvoji Hrvatski sabor, Grad Dubrovnik konačno će moći regulirati promet na svom području. Naime, u Zakon je uveden pojam ‘zona prometa u zaštićenoj kulturno povijesnoj cjelini i kontaktnoj zoni’. Kako navode iz Grada Dubrovnika, tako će se na optimalan način urediti promet kroz jedinstvene zaštićene kulturno-povijesne cjeline i kontakt zone.

ZA GRAĐANE NEĆE BITI RESTRIKCIJA

Sustavi kontrole uz pomoć nadzornih kamera su već uvedeni, a sad se samo čeka izglasavanje novog Zakona u Saboru, što je za Dubrovački dnevnik izjavio i sam gradonačelnik Franković.

„Implementirali smo cijelu informatičku opremu i čekamo usvajanje zakona kako bismo mogli uvesti pravila. Kada na snagu stupi novi Zakon o sigurnosti prometa na cestama i kad nam omogući da budemo gospodari svoga prostora i uvedemo zonu posebnog pro -

metnog režima, prestat će nered u prostoru pa će se znati kako i na koji način se može doći na Pile,“ izjavio je Franković. Kako je najavio, za građane Dubrovnika neće biti nikakvih restrikcija, a za sve ostale postojat će pravila igre kako doći u Grad. „ Sudjelovali smo u kreiranju zakona i on donosi puno dobrih stvari za gradove poput Dubrovnika jer nam omogućava upravljanje u zonama posebnog prometnog režima, odnosno u neposrednoj blizini spomeničke baštine. To je i dio naše obveze prema UNESCO -u tako da ćemo i tu obvezu, koja je od nas više puta tražena, sada ispoštovati, a istovremeno ćemo uvesti mjeru i kontrolu te puno veći i bolji standard za naše građane,“ tvrdi Franković koi ističe napore Grada kako bi se uvelo visok stupanj održivosti. „Grad Dubrovnik posjeduje Strategiju razvoja turizma, a vrijedi istaknuti i kako je dugoročni strateški projekt ‘Poštujmo Grad’ u listopadu prošle godine dobio svoj Akcijski plan za razdoblje do 2025. godine, kao i da smo u travnju 2021., usvojili Plan upravljanja zaštićenom spomeničkom cjelinom Dubrovnika. Također smo prvi grad u Republici Hrvatskoj koji ima takav strateški dokument, konzervatorsku podlogu sa svim smjernicama koje će nam u konačnici dovesti ono što nam

Nakon što nacrt zakona, ko se sada nalazi ,na drugom čitanju, usvoji Hrvatski sabor, Grad Dubrovnik konačno će moći regulirati promet na svom području. Naime, u Zakon je uveden pojam ‘zona prometa u zaštićenoj kulturno povijesnoj cjelini i kontaktnoj zoni’. Kako navode iz Grada Dubrovnika, tako će se na optimalan način urediti promet kroz jedinstvene zaštićene kulturno-povijesne cjeline i kontakt zone.

Dubrovnika jer nam omogućava upravljanje u zonama posebnog prometnog režima, odnosno u neposrednoj blizini spomeničke baštine. To je i dio naše obveze prema UNESCO-u tako da ćemo i tu obvezu, koja je od nas više puta tražena, sada ispoštovati, a istovremeno ćemo uvesti mjeru i kontrolu te puno veći i bolji standard za naše građane,“ tvrdi Franković

petak, 20. svibnja 2022. Vijesti

Prizori zagušenih Pila odlaze u prošlost

Iz Grada podsjećaju kako je u 2019. godini Grad Dubrovnik implementirao elektronički sustav reguliranja statusa zaustavljanja i parkiranja turističkih autobusa i osobnih automobila kategorije M1 kapaciteta (7+1) i (8+1) u zoni posebnog prometnog režima (Pile i Ploče). U ovoj godini sustav je nadograđen dodatnim uslugama, nastavno na komentare i prijedloge agencija kao korisnika sustava.

treba - a to su mjera i održivost na naš prostor,“ poručuje Franković.

SUSTAVI NA PILAMA I PLOČAMA DODATNO POBOLJŠANI

Vizija kako će se upravljati prometom u kontaktnoj zoni Grada već postoji. Iz Grada podsjećaju kako je u 2019. godini Grad Dubrovnik implementirao elektronički sustav reguliranja statusa zaustavljanja i parkiranja turističkih autobusa i osobnih automobila kategorije M1 kapaciteta (7+1) i (8+1) u zoni posebnog prometnog režima (Pile i Ploče). U ovoj godini sustav je nadograđen dodatnim uslugama, nastavno na komentare i prijedloge agencija kao korisnika sustava.

Kako pojašnjavaju, kupnja vaučera online, prema raspoloživim vremenskim razdobljima, značajno ubrzava proces na terenu u zoni posebnog režima. Time će se smanjiti gužve i ravnomjerno rasporediti opterećenje na gradskim ulazima i postići održivo upravljanje prometom. Ova usluga uvelike olakšava  organizaciju aranžmana agencijama, jer račun za plaćenu naknadu za zaustavljanje dobiju odmah, dok se proces naplate potraživanja značajno skraćuje.

Kontrola se provodi sustavom nadzornih kamera na pet lokacija u gradu, s ukupno 10 kamera koje automatski očitavaju registarske oznake i tip vozila. Sustav je povezan s MUPom koji omogućuje provjeru vlasnika vozila,

DUBROVNIK KAO POSEBNA ZONA Podsjetimo, Odlukom o zaustavljanju i parkiranju turističkih autobusa i osobnih automobila (8 + 1) u zoni posebnoga prometnog režima, uređuje se zaustavljanje i parkiranje turističkih autobusa i osobnih automobila u širem području oko povijesne jezgre grada, koje obuhvaća Zagrebačku ulicu, Ulicu branitelja Dubrovnika, Pile, Ploče, predio Iza Grada, Zlatni potok i Sveti Jakov. Naknada za svako pojedinačno parkiranje i zaustavljanje pri iskrcaju putnika iznosi: za osobne automobile (8+1) 200 kuna, za srednje autobuse od 9 do 30 mjesta 400 kuna, a za autobus preko 30 mjesta 800 kuna, a naplaćuje se u razdoblju od 1. ožujka do 30. studenoga od 7 do 21 sat.

Prema izmjenama zakona ‘zona prometa u zaštićenoj kulturno – povijesnoj cjelini i kontaktnoj zoni’ predstavlja kulturno povijesnu cjelinu te područje koje okružuje kulturno dobro, a koje je upisano na listu svjetske baštine ili u listu ugrožene svjetske baštine. Za nju se određuju posebne mjere radi osiguranja zaštite vrijednosti kulturnog dobra prema posebnom propisu koji uređuje zaštitu i očuvanje kulturnih dobara. U njoj se, također, skupno ograničava ulaz u zonu i uređuju načini i uvjeti prometovanja vozila.

petak, 20. svibnja 2022. Dubrovački

Franković: To je i dio naše obveze prema UNESCO-u, a istovremeno ćemo uvesti mjeru

korisnika leasinga i broj registriranih sjedala. Također, sustav evidentira i dnevni izvještaj o uplatama i izvještaj o prekršiteljima.

Na mjesto kultne ‘barake’ dolazi nova zgrada, Vićan otkrio kako će izgledati

Predsjednik i gradski vijećnik DDS-a Pero Vićan u srijedu je gostovao u emisiji ‘Srijedom otvoreno’ Radio Dubrovnika, urednice i voditeljice Nile Miličić Vukosavić gdje je govorio o mnogim aktualnim temama. Tom prilikom je otkrio kako će na mjestu legendarne barake biti izgrađena nova zgrada. „U normalnoj smo proceduri kao i svi gospodarski subjekti. Zatražili smo i dobili pravomoćnu lokacijsku dozvolu. To je trajalo jako dugo, ali ne propustom Upravnog odjela za izdavanje dozvola, nego mi jedno vrijeme nismo imali novaca da platimo komunalne doprinose. No, sad je sve to riješeno i mi smo dobili sve potrebne suglasnosti. Tamo će biti jedna normalna građevina, udaljeni smo od svih dovoljno daleko. Mogu samo reći kako će se na mjestu barake, u kojoj su mnogi bili, dogoditi jedna pristojna građevina i ništa izvan toga,“ kazao je Vićan, a prokomentirao je i navode kako mu je cilj srušiti Dustru. Tom je prilikom kazao kako se Dustrom ne ba-

vi, a potom se osvrnuo i na ostale političke odnose.

“Meni je jasno da je HDZ jedna velika stranka, da u sebi ima različite stavove i funkcije. Postoje visoko pozicionirani ljudi u HDZ-u koji mene ne mogu očima vidjeti, ali ja im tu ne mogu pomoći. Najnovija budalaština koju sam čuo, a koju šire dvojica iz HDZ-a, jest kako su moji odnosi s direktorom Vodovoda poremećeni i kako je on pao u moju nemilost. Bože sačuvaj! To su takve monstruozne konstrukcije i laži. Vjerujete da to ne dolazi niti od Frankovića niti od dijela njegovih najbližih suradnika u gradskoj upravi. U gradskoj upravi ima veliki broj vrlo stručnih, sposobnih i angažiranih ljudi, ali ima i mnogo parazita. Ima ljudi koji smetaju drugima da rade”, kazao je u razgovoru Vićan koji se dotaknuo i pitanja rasta cijene rekonstrukcije place u Gružu kao predsjednik nadzornog odbora Sanitata.  “Upravo direktorica Sanitata je primjer jednog od odličnih poteza gradonačelnika. Javni poziv za izvođenje radova re-

konstrukcije, odnosno izgradnje place u Gružu je potvrdio da ono što je bilo prije, je bilo netočno, da se očekivalo 10-15 ponuda na tako bogati posao, međutim došle su svega dvije ponude. To se trenutno nalazi u završnoj fazi radnog povjerenstva u suradnji s gradskim službama za javnu nabavu i za očekivati je da će se sljedeći tjedan objaviti potencijalni izvođač budućih radova. Nakon toga slijedi faza eventualne žalbe”, kazao je Vićan i apostrofirao da su upravo dvije ponude pokazale da je cijena realna.  Upitan o projektu Arene Lapad i izjavi gradskog vijećnika Đura Capora kako je to igračka za koalicijske partnere, Vićan govori: “Nemam namjere komentirati određena promišljanja Đura Capora jer ona nemaju za mene nikakvu ozbiljnu težinu. Raditi za jedan projekt izuzetno visoke vrijednosti i prijeko potrebne za grad, a koristiti izraz igračka, to može samo osoba koja u životu nikad nije kupila vreću cimenta, niti je ugradila, niti o projektima išta ozbiljno zna.”

„Sad je sve to riješeno i mi smo dobili sve potrebne suglasnosti,“ izjavio je Vićan

hidroforsko postrojenje rekonstruirano je modernom tehnologijom baziranoj na frekventno reguliranim crpkama s automatskim djelovanjem

NOVA BESPOVRATNA SREDSTVA ZA

RAZVOJ ELAFITA: Lopudu energetski učinkovita rasvjeta

Donesena je Odluka o odabiru projekata za Program razvoja otoka u 2022. godini od strane Ministarstva regionalnog razvoja i fondova EU, a među projektima kojima se odobrava financiranje je i ‘’Nabava i implementacija energetski učinkovite javne rasvjete na otoku Lopudu’’.

Projekt, kojeg je na Javni poziv Ministarstva prijavio Grad Dubrovnik, ostvario je sufinanciranje u iznosu od 173.000,00 kuna, što iznosi oko 50% ukupne investicije.

Grad Dubrovnik razvija se održivim smjerom kroz provedbu projekata energetske učinkovitosti i obnovljivih izvore energije te se s tim ciljem provodi i cjelovita rekonstrukcija i modernizacija sustava javne rasvjete Grada Dubrovnika, što će osim financijskih ušteda doprinijeti zaštiti okoliša i povećanju energetske učinkovitosti sustava javne rasvjete.

Nastavno na ova nastojanja prijavljen je i navedeni projekt za energetski učinkovitu javnu rasvjetu na otoku Lopudu, čija je ukupna vrijednost investicije 352.811,25 kuna, a odobrena bespovratna sredstva Ministarstva osigurat će gotovo polovicu potrebnog iznosa.

Nova tehnologija za bolju

vodoopskrbu Nuncijate

Ugradnjom nove tehnologije i crpki u hidroforsku stanicu Nuncijata Vodovod Dubrovnik osigurao je znatno bolje vodoopskrbne uvjete tog dijela grada. Umjesto zastarjele tehnologije ovo hidroforsko postrojenje rekonstruirano je modernom tehnologijom baziranoj na frekventno reguliranim crpkama s automatskim djelovanjem.

„Moderne crpke prilagođavaju svoj rad ovisno o potrošnji i time sprječavaju oscilacije tlaka, što je bio dugogodišnji problem na području Nuncijate. Sada će tamošnji stanovnici imati sigurnu opskrbu i ujednačen pritisak vode cijelo vrijeme“ – rekao je predsjednik Uprave Vodovoda Dubrovnik Lukša Matušić te naglasio kako će u ubrzo cijelo postrojenje biti povezano na centar daljinskog upravljanja, a što će omogućiti da se njegov rad prati iz dispečerskog centra.

Investicija je vrijedna oko 150 tisuća kuna, a u sklopu radova građevinski je uređen cijeli objekt te je ugrađen mjerač protoka koji će omogućiti stalno praćenje i otkrivanje gubitaka na sustavu, a što će dovesti do njihovog smanjivanja.

„Moram istaknuti kako ovdje nije bila riječ samo o uvođenju nove tehnologije već smo razmišljali i o budućnosti i sigurnosti naselja. Stoga smo pri rekonstrukciji postrojenje napravili da bude većeg kapaciteta, čime smo omogućili daljnje širenje i kvalitetniju hidrantsku mrežu“, zaključio je Lukša Matušić.

Cjelokupni radovi trajali su mjesec dana, dok je sama zamjena pumpe i instalacija nove tehnologije izvršena u jednom danu, kako bi se što manje ometao život tamošnjih stanovnika.

Raspisana javna nabava za rekonstrukciju javne rasvjete

Nakon provedenog postupka javnog savjetovanja za projekt rekonstrukcije i modernizacije sustava javne rasvjete Grada Dubrovnika, danas je pokrenut i postupak javne nabave za izvođenje projekta. Postupak je otvoren do 10. lipnja, do kada se prikupljaju ponude za nabavu robe, odnosno izvršenje predmetnih usluga, procijenjene na 14 milijuna kuna, a što će u konačnici doprinijeti značajnim uštedama.

Projekt cjelovite rekonstrukcije i modernizacije sustava javne rasvjete Grada Dubrovnika obuhvaća 3739 zastarjelih rasvjetnih tijela na širem gradskom području. Postojeći sustav sastoji se od 46 različitih tipova energetski neučinkovitih i ekološki neprihvatljivih svjetiljki, koje će se ovim projektom zamijeniti visoko efikasnim LED svjetiljkama. To će doprinijeti zaštiti okoliša i povećanju energetske učinkovitosti sustava javne rasvjete.

Novčana ušteda na troškovima električne energije koja će se postići ovom rekonstrukcijom, u odnosu na zatečeno stanje, veća je od dva milijuna kuna na godišnjoj razini, a dodatno će se značajno smanjiti i troškovi održavanja sustava.

Grad Dubrovnik predmetnu investiciju financira kreditom HBOR-a s rokom otplate od sedam godina te fiksnom kamatnom stopom od 0,5 posto.

petak, 20. svibnja 2022. Dubrovački

Gradu Dubrovniku odobreno 1,2 milijuna eura bespovratnih sredstava za dizalicu topline za gradski bazen

Za projekt “Ugradnja sustava dizalica topline s morskom vodom za potrebe Gradskog bazena u Dubrovniku“ Gradu Dubrovniku dodijeljena su bespovratna sredstva Ministarstva regionalnoga razvoja i fondova Europske unije u iznosu od 1.2 milijuna eura. Realizacijom investicije ostvarit će se značajna ušteda na potrošnji energenata od čak milijun kuna na godišnjoj razini, a novac koji se trošio na održavanje infrastrukturnih objekata gradska uprava preusmjerit će na financiranje daljnjeg razvoja dubrovačkog sporta.

U sklopu rekonstrukcije strojarnice objekta, predviđena je demontaža starog sustava toplovodnog kotla na lož ulje kapaciteta 1,3 MW s novim modernim sustavom dizalice topline morska voda / voda jednakog kapaciteta. Cilj je zamijeniti staru fosilnu tehnologiju lož ulja s modernim sustavom obnovljivih izvora energije koji pruža neprekidan izvor grijanja s morskom vodom koja djeluje kao stabilan i pouzdan toplinski izvor i ponor. Grijanje vode uglavnom predstavlja veliki postotak potrošnje energije, kako u domovima tako i u sportskim te poslovnim objektima. Gledano na godišnjoj razini, rekonstrukcijom strojarskog sustava iskorištavanjem mora tehnologijom dizalice topline za zagrijavanje vode u velikom i malom bazenu te zagrijavanje samog objekta moglo bi se uštedjeti go-

tovo 100% ukupne godišnje potrošnje lož ulja. Ugradnja sustava dizalica topline sa strane emisije ugljikovog dioksida (CO2) ima izrazito pozitivne učinke. Kada sustav dizalica topline zamjenjuje ili nadopunjuje klasične načine zagrijavanja vode značajno se smanjuju emisije štetnih plinova, te se pomaže u sferi klimatskih promjena na globalnoj razini, ali se također značajno podiže i kvaliteta zraka na lokalnoj razini. Procijenjeno smanjenje emitiranja ugljikovog dioksida nakon implementacije projekta je tisuću tona na godišnjoj razini.

Ukupna vrijednost projekta je 1.4 milijuna eura, a odobren iznos bespovratnih sredstava je 1.2 milijuna eura što iznosi 85 posto vrijednosti projekta. Sustav će se financirati u okviru Otvorenog poziva na dostavu projektnih prijedloga „Proizvodnja energije iz mora“.

Projekt je financiran iz Financijskog mehanizma Europskog gospodarskog prostora (EGP). EGP financijski mehanizam pridonosi smanjenju društvenih i gospodarskih nejednakosti u Europi te istovremeno jačaju bilateralnu suradnju između država darovateljica (Island, Lihtenštajn i Norveška) i država korisnica. Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije je u ulozi Upravitelja Programa „Energija i klimatske promjene“.

Grad Dubrovnik isplatio subvencije za podstanarstvo za 215 korisnika

U sklopu Mjera socijalnog programa Grada Dubrovnika za 2022. godinu, iz gradskog su proračuna isplaćena sredstva za podstanarstvo osobama i obiteljima slabijeg materijalnog statusa.

Za mjesec travanj ukupno je isplaćeno 271 tisuća kuna za 215 korisnika. Vrijedi podsjetiti kako se na godišnjoj razini za realizaciju ove mjere izdvaja 2.9 milijuna kuna.

Naime, temeljem Odluke o ostvarivanju prava na subvenciju troškova najma stana osobama slabijeg materijalnog statusa, korisnici mjere ostvaruju mjesečni iznos subvencije od 500 kuna za samce, 700 kuna za dvočlano kućanstvo, 800 kuna za tročlano, odnosno 1500 kuna za četveročlano kućanstvo.

Osim navede mjere, Grad Dubrovnik isplaćuje i subvenciju za podstanarstvo mladim osobama do 35 godina života.

Mjere socijalnog programa za 2022. predstavljaju kontinuitet socijalne politike gradske uprave u osiguravanju postojećeg i poboljšanju životnog standarda te socijalnom uključivanju građana, naročito onih slabijeg imovinskog stanja.

Dubrovački dnevniK petak, 20. svibnja 2022. Tjedan u retrovizoru Grada Dubrovnika

ULAGANJA U SPORTSKU INFRASTRUKTURU:

Dobroslavić potpisao ugovore o sufinanciranju zdravstvenih djelatnika vrijedne milijun i 800 tisuća kuna

Ugovori su potpisani s predstavnicima Opće bolnice Dubrovnik, Zavoda za hitnu medicinu DNŽ, domova zdravlja i Zavoda za javno zdravstvo DNŽ

Župan Nikola Dobroslavić potpisao je u srijedu ugovore za sufinanciranje poticajnih mjera za zdravstvene radnike s ravnateljima zdravstvenih ustanova na području Dubrovačko-neretvanske županije.

„Svjesni smo važnosti ulaganja u kadar, s naglaskom privlačenja i zadržavanja zdravstvenih radnika te i ove godine nastavljamo sa sufinanciranjem poticajnih mjera za zdravstvene radnike u zdravstvenim ustanovama na području Dubrovačko-neretvanske županije, za što je u Proračunu osigurano 1 milijun i 800 tisuća kuna“ – istaknuo je župan Nikola Dobroslavić. Ugovor s Općom bolnicom Dubrovnik vrijedan je 480.000 kuna u svrhu sufinanciranja stanarina za zdravstvene radnike. Zavod za hitnu medicinu Dubrovačko-neretvanske županije potpisao je ugovor vrijedan 300.000 kuna za sufinanciranje stanarine zdravstvenim radnicima. Domovi zdravlja i Zavod za javno zdravstvo Dubrovačko-neretvanske županije potpisali su ugovore vrijedne po 170.000 kuna namijenjene za specijalizacije, stanarine, edukacije i poticanja deficitarnih zdravstvenih kadrova. „Ovo je jedna od najznačajnijih poticajnih mje-

ra jer neke ustanove bez ovih sredstava ne bi uopće bile u mogućnosti uputiti svoje djelatnike na specijalizacije“ – rekao je u ime potpisnika ugovora ravnatelj Doma zdravlja Dubrovnik Branko Bazdan te se zahvalio Dubrovačko-neretvanskoj županiji na zahvalnicama koje su svim djelatnicima u zdravstvu u Dubrovačko-neretvanskoj županiji za izniman doprinos u borbi protiv pandemije COVID -19 dodijeljene na svečanoj sjednici Županijske skupštine.

„Svjesni smo važnosti ulaganja u kadar, s naglaskom privlačenja i zadržavanja zdravstvenih radnika te i ove godine nastavljamo sa sufinanciranjem poticajnih mjera za zdravstvene radnike u zdravstvenim ustanovama na području Dubrovačko-neretvanske županije, za što je u Proračunu osigurano 1 milijun i 800 tisuća kuna“ –istaknuo je župan Nikola Dobroslavić

ULAGANJA U ZDRAVSTVO

Ravnatelj Zavoda za javno zdravstvo DNŽ Mato Lakić i župan Nikola Dobroslavić

Ravnatelj OB Dubrovnik Marijo Bekić i župan Nikola Dobroslavić

utijavanje na hladno

Malo Morgen

„People must trust us!“ - odlučno je viknula SDP -ova Ingrid Antičević Marinović u vanjskopolitičkom odboru Europskog parlamenta i svojim urnebesnim engleskim zabavila sve one koji su gledali taj performans. Četiri godine kasnije tadašnji predsjednik SDP -a, Zoki Milanović, predložio je Antičević uz još nekoliko svojih, za sutkinju Ustavnog suda. Cijelu stvar u ime SDP -a pregovarao je Peđa Grbin. Ideja o tome kako bi stručnost trebao biti glavni uvjet za izbor sudaca najvišeg suda u državi brzo je uvenula u međustranačkom dogovaranju HDZ-a i SDP -a. Najvažnije je bilo uhljebiti svoje vjerne, islužene i/ili kompromitirane kadrove. Rečeno, učinjeno. U ime uspješnog izbora sudaca Ustavnog suda cvjetali su od zadovoljstva, i Zoki, i HDZ . Stoga, nema ni najmanje dileme kako je Ustavni sud, uz nekoliko stručnih iznimaka, rezultat političke trgovine dviju najjačih stranaka u Hrvatskoj. To su najmoćniji ljudi u zemlji, izabrani dvotrećinskom većinom u Saboru na mandat od osam godina, dakle, za trajanja dvije vlade.

U stavni sud iznad je političara i cijelog pravosudnog sustava i jednostavno nema načina suprotstaviti se njihovoj arbitrarnosti, pristranosti pa i povremeno vrlo zamaglje -

noj stručnosti. Ni Zoki, u koaliciji s Mostom, ne može ih ukinuti, što je našem Zokiju kristalno jasno, ali lupetanje je njegov habitus. Drugo je pitanje zašto suci Ustavnog suda, s realnom moći koju imaju, nisu izborili neovisnost od politike, donošenjem isključivo stručno na Ustavu utemeljene beskompromisne odluke. Jednostavno zato što im ista ta politika treba, bilo za reizbor, bilo za nastavak karijere u nekom europskom tijelu ili kako se ne bi čeprkalo po njihovim prijašnjim (ne)djelima. Naravno, nisu sve odluke Ustavnog suda kompromitirane pogodovanjem vlasti. Uvijek je to igra, malo povuci, malo otpusti. Živimo u zemlji u kojoj je korupcija gotovo legitimna, jednako kao i pogodovanje svih vrsta, čiji su predvodnici oni na vlasti i sukladno tome, imamo sasvim solidan Ustavni sud.

Posve ista je situacija u cjelokupnom pravosuđu, ali i u Državnom odvjetništvu. Dok god je predsjedniku države normalno javno prozivati Državno odvjetništvo i govoriti im koga treba istraživati, a predsjedniku Vlade nazivati šeficu DO-a s istom idejom, zašto bi bila sporna bilo koja odluka najvišeg suda u Državi? Ipak, zanimljiv je taj strah od referenduma u naših političara. Nikako ne vjeruju svom narodu. U narod se ne možeš

pouzdati. Što narod zna onako blesav i neuk. Povjeruju nekim đavoljim odvjetnicima, babama vračarama, jednako kao i nekim karikaturnim političarima. I eto ti belaja. Sigurno je sigurno. Kao da nemaju dosta muke svake četiri godine oko redovnih izbora jer nikad ne znaš što će tom blesavom narodu pasti na pamet. Vrag nikad ne spava. Taman posla prolaziti sličnu agoniju s referendumom. I što Švicarci? Niđe veze. Kakva je to uopće usporedba? Svima je jasno da su Švicarci Švicarci.

Umeđuvremenu nam je Beroš, vezano uz slučaj Čavajda, objasnio kako nije kontaktirao gospođu Čavajda zato što je on, trenutno, više ministar nego čovjek. Logično. Za trajanja te agonije s našim bolnicama u permanentnom prizivu savjesti, imali smo i Hod za život iz kojeg je Željka Markić neizlječivo bolesno dijete gospođe Čavajda onako umilno i intimno zvala Grgom, objašnjavajući kako će ga hrvatski liječnici izliječiti nakon poroda. Tu jedino može stati ona Baretova - ‘bolje narkić, nego Markić’. Zbog svega toga, daleko negdje na horizontu, jedva se nazire poneko slovo od zazivanog: “People must trust us!“ Neka slova se gube i nestaju i sve više sliče na ‘malo Morgen’. Eto vas.

Piše Vjera Šuman

Pobačaj rade samo dva liječnika, a sve sestre instrumentarke imaju priziv savjesti

Iako mnogi zdravstveni djelatnici na Odjelu ginekologije Opće bolnice Dubrovniku imaju priziv savjesti, legalno inducirani pobačaji za sada se vrše bez problema

Piše Maro Marušić foto Grgo Jelavić/PIXSELL

Ravnatelj Poliklinike Marin Med Rikard Lenz kaže kako privatnim poliklinikama nije dozvoljeno obavljati medicinski prekid trudnoće

Slučaj Mirele Čavajde proteklih je dana uzburkao javnost. Diljem Hrvatske održali su se (anti) prosvjedi u kojima se govorilo za i(li) protiv ženinog izbora na pobačaj. Što god o tome mislili i koje god teze zastupali, čini se kako je u posljednjih dvadesetak godina hrvatsko društvo postalo konzervativnije prema abortusu. Tragom toga pokušali smo doznati je li u Dubrovniku, sukladno hrvatskim zakonima, uopće moguće obaviti legalno inducirani pobačaj, jer unutar važećih propisa medicinsko se osoblje može pozvati na priziv savjesti i odbiti izvršiti legalnu zdravstvenu uslugu koju hrvatski zdravstveni sustav jamči svakom svom osiguraniku. Zoran Tešanović, voditelj Odjela za ginekologiju dubrovačke Opće bolnice, kaže nam da se abortusi još uvijek u Dubrovniku obavljaju u skladu sa zahtjevima koji na godišnjoj bazi iznose nekoliko desetaka. Primjerice, prema službenim statističkim podacima, u 2020. godini u Općoj bolnici Dubrovnik izvršena su 34 legalno inducirana pobačaja. -Legalno inducirani pobačaj je dozvoljen do 12. tjedna od menstruacije. Preko 12. tjedna pobačaji se obavljaju vrlo rijetko, osim ako postoji neka medicinska indikacija koja ugrožava život majke ili slično. Takav pobačaj mora odobriti medicinska komisija. Nakon 22. tjedna riječ je o prijevremenom porodu – objašnjava nam Tešanović.

OBRNUTA

SITUACIJA

Pitamo ga koliko medicinskog osoblja na njegovom odjelu ima priziv savjesti, odnosno koliko zaposlenika dubrovačke Bolnice obavlja pobačaj?

-Prije nekog vremena bila je bolja situacija kada je od nas šest ginekologa na odjelu samo jedan imao priziv savjesti. Sada se okrenulo, sa-

Legalno inducirani pobačaj u Bolnici dođe oko 3 tisuće kuna

Je li u Dubrovniku uopće moguće obaviti legalno inducirani abortus?

petak, 20. svibnja 2022.

mo dva liječnika obavljaju pobačaj, ostali imaju priziv savjesti. Nema previše zahtjeva za legalno induciranim pobačajem, pa dva liječnika ipak sve stignu – kaže nam šef ginekologije. Baš poput ostalih, i ta je grana medicine napredovala pa se pobačaji danas prvenstveno obavljaju medicinski neinvazivnim metodama, odnosno medikamentima, a tek u slučaju da se ne uspije na taj način, ide se na uobičajeni pristup. -U većina slučajeva tablete (nije riječ o day after pilulama op.a.) dovoljne su za izazivanje abortusa, samo mali broj slučajeva treba klasični način. A kada je potreban klasičan način moramo dovesti medicinske sestre instrumentarke s kirurgije, jer s našeg odjela sve sestre instrumentarke imaju priziv savjesti – govori Tešanović. Pitamo doktora Tešanovića za njegovo osobno mišljenje o pobačaju, te prizivu savjesti. -Priziv savjesti je dobra mogućnost izbora, ali isto tako je zakonski regulirano i pravo žene na izbor. Nikad abortus nije jednostavan čin. Uvijek je nešto iza, postoje razne životne situacije. Na mojoj je struci da se omogući provođenje zakona, odnosno to je sastavni dio posla –ističe ginekolog.

BROJ POBAČAJA U PADU

Za kraj ga pitamo je li zna u Hrvatskoj za neku

bolnicu gdje svi na odjelu imaju priziv savjesti, pa nije moguće obaviti pobačaj. Što u tom slučaju?

-Iskreno ne znam, iako se uvijek šuška da postoje neke bolnice koje uopće ne rade pobačaj. Teško je odgovoriti na pitanje što bi bilo da se u Dubrovniku svi na odjelu pozivaju na priziv savjesti. Mogu vam samo reći da u praksi neki to urade samo zbog kolega, ako ih je već pet, onda se on kao šesti priključi. Situacija u Gradu nije idealna, ali je pod kontrolom – zaključuje voditelj Odjela za ginekologiju Opće bolnice Dubrovnik Zoran Tešanović. Neslužbeno doznajemo kako legalno inducirani pobačaj u Bolnici dođe oko 3 tisuće kuna. Riječ je o klasičnom pobačaju dok medikamentozni dođe oko 1500 kuna. Također, obratili smo se Poliklinici Marin Med da ih pitamo kakva je situacija kod njih po pitanju mogućnosti pobačaja, ali nam je ravnatelj Rikard Lenz kazao da privatnim poliklinikama nije dozvoljeno obavljati medicinski prekid trudnoće. Što se tiče statistika, u Hrvatskoj je u razdoblju od 2005. do 2020. godine izvršeno 56752 namjerno izazvana abortusa. Gledajući isto razdoblje vidljivo je da broj pobačaja iz godine u godinu opada. Tako je pretprošle godine bilo 2594 pobačaja, a 2005. njih 4563.

„Prije nekog vremena bila je bolja situacija kada je od nas šest ginekologa na odjelu samo jedan imao priziv savjesti. Sada se okrenulo, samo dva liječnika obavljaju pobačaj, ostali imaju priziv savjesti“, kaže Zoran Tešanović

JE LI VRIJEME DA MJEŠTANI

BRIJESTE NAPOKON DOBIJU

VODU? Rješenje je stiglo s Pelješkim mostom, ali o birokraciji ovisi hoće li i ostati

Brijesta uopće nema vodovodnu mrežu, a stanovnici za vodoopskrbu koriste kišnicu iz gustijerni, a rješenje bi tako mogao biti podmorski cjevovod koji je kineski izvođač radova na Pelješkom mostu CRBC izgradio za potrebe proizvodnje betona na pelješkoj strani

Piše Ivona Butjer Mratinović

foto MATKO BEGOVIĆ

/PIXSELL, privatni arhiv

Naselje Brijesta koje se nalazi Općini Ston na Pelješcu se posljednjih godina uglavnom spominje u kontekstu izgradnje Pelješkog mosta koji na navedenom području i počinje. Ono što je manje poznato jest situacija, pomalo i apsurdna za 21. stoljeće, u kojoj Brijesta uopće nema vodovodnu mrežu. Naime, stanovnici Brijeste za vodoopskrbu koriste kišnicu iz gustijerni. No, taj bi se problem zapravo relativno lako mogao riješiti upravo zbog izgradnje Pelješkog mosta. Naravno, ako za takvo što bude postojala i dobra volja. Rješenje bi tako mogao biti podmorski cjevovod koji je kineski izvođač radova na Pelješkom mostu CRBC izgradio za potrebe proizvodnje betona na pelješkoj strani.

DA BI OSTAO , POTREBNE SU DOZVOLE

Kako nam kažu dobro upućeni u situaciju u Brijesti, vodovod od vodocrpilišta Prud kod Metkovića do rta Blace je već odavno izgrađen. Vodovod NPKLM je izgradio vodoopskrbni sustav koji vuče vodu iz Pruda na Lasto -

vo i koji prolazi kroz Komarnu, ali ne ide do Brijeste. Međutim, podmorski cjevovod koji je izgradila tvrtka CRBC za potrebe proizvodnje betona za Pelješki most je velikog kapaciteta i mogao bi zadovoljiti potrebe Brijeste, ali i mjesta Blaževo, Žuronja i Dubrava pa sve do Drača.

Ono što je otegotna okolnost u cijeloj priči jest to što se radi o privremenom rješenju, pomoćnoj građevini koja stoga nema potrebne dozvole da bi tu i ostala pa bi, zajedno s napuštanjem gradilišta na Pelješkom mostu od strane izvođača radova, vjerojatno trebala biti uklonjena. To bi se moglo riješiti legalizacijom cjevovoda i dobivanjem potrebne papirologije, no čini se kako ništa konkretnije po tom pitanju nije napravljeno.

‘ ŠTO JE PRIVREMENO POSTAVLJENO , TO ĆE SE I UKLONITI ’

Kako bi cjevovod mogao biti uklonjen, za Dubrovački dnevnik je potvrdio lučki kapetan Lučke kapetanije Ploče Joško Nikolić. „To je pomoćna građevina koja je tu privre -

meno postavljena po dozvoli Hrvatskih cesta. Sve što je privremeno postavljeno, to će se i ukloniti,“ prokomentirao je Nikolić.

ODLUKA NAKON

No, kako postoji mogućnost da bi cjevovod

mogao tu i ostati, za što će biti potrebna naknadna legalizacija, potvrdili su iz Hrvatskih cesta.

„Cjevovod koji je izgrađen od vodospreme kod naselja Komarna do zone gradilišta na pelješkoj strani, a kojeg je za potrebe opskrbe betonare i ostalih pogona postavio CRBC , dijelom je položen i po morskom dnu u zoni radova na Pelješkom mostu.

Budući je betonara i dalje u funkciji za potrebe proizvodnje betona za izgradnju objekata na pristupnim cestama, cjevovod će se definitivno koristiti do kraja radova na izgradnji pristupnih cesta. Odluka o tome hoće li će ostati položen na dnu mora ili će biti uklonjen donijet će se nakon završetka radova,“ odgovorili su iz Hrvatskih cesta na naš upit, dodavši kako će stoga detaljnije informacije moći ustupiti po završetku svih radova. I dok se mještani Brijeste pitaju hoće li im izgradnja Pelješkog mosta kao bonus donijeti i dugoočekivani vodovod, konkretniji plan zasad ne postoji. Štoviše, u planovima razvoja vodovodne mreže planira se izgradnja vodovoda od Žuljane do Brijeste koji će koštati nekoliko desetaka milijuna kuna, ali ni to zasad nije konkretizirano, a sasvim je sigurno znatno skuplje rješenje od ovog koje već postoji. Samo bi ga trebalo legalizirati kao trajno i staviti u funkciju vodoopskrbe Brijeste za koju se, baš kao i za cijeli Pelješac, uz izgradnju mosta otvaraju nove mogućnosti. No, vodoopskrba bi svakako trebala biti jedan od prioriteta.

Kako nam kažu dobro upućeni u situaciju u Brijesti, vodovod od vodocrpilišta Prud kod Metkovića do rta Blace je već odavno izgrađen. Vodovod NPKLM je izgradio vodoopskrbni sustav koji vuče vodu iz Pruda na Lastovo i koji prolazi kroz Komarnu, ali ne ide do Brijeste. Međutim, podmorski cjevovod koji je izgradila tvrtka CRBC za potrebe proizvodnje betona za Pelješki most je velikog kapaciteta i mogao bi zadovoljiti potrebe Brijeste, ali i mjesta Blaževo, Žuronja i Dubrava pa sve do Drača

petak, 20. svibnja 2022. Vijesti

DOVRŠETKA RADOVA

Sudbina mještana Brijeste ovisi o privremeno postavljenom cjevovodu

Filip Puljizević: Nikada se sva jaja ne drže u istoj korpi, ovo je rizičan posao, ali pametni mogu zaraditi

Razgovarali smo s influencerom iz Dubrovnika koji se bavi ulaganjima, marketingom, savjetovanjem i kriptovalutama. Optužili su ga da je prevarant, a ovo je njegova strana priče

Piše Petra Srebrović foto Goran Mratinović/DD

- Mediji su posljednjih dana bili puni napisa kako su „obitelji izgubile sve zbog Filipa“, a on s gnušanjem odbija takvu konstataciju i za Dubrovački dnevnik progovara o pozadini priče i tvrdi: ‘Uvijek sam upozoravao na rizike ulaganja“

Prošloga tjedna u Hrvatskoj se dignula bura zbog Filipa Puljizevića, Dubrovčanina kojega su anonimni muškarci u emisiji Provjereno optužili da je prevarant i kako je sudjelovao u poslovanju firmi i ljudi od kojih su jedni u Kini uhićeni, a drugi u SAD-u optuženi za milijunske online prijeva re i organizirani kriminal s kriptovalutama. U medijima su tako prenesene poruke ka ko su „obitelji izgubile sve zbog Filipa“, a on s gnušanjem odbija takvu konstataciju i za Dubrovački dnevnik progovara o pozadini priče i tvrdi: ‘Uvijek sam upozoravao na rizike ulaganja, nažalost i ja sam pre varen, ali nastavljam se baviti ovim poslom, samo s jednom razlikom’.

JE POČELO S PRILOGOM VJERENOG

„Više se ljudi redakciji Provjere nog javilo s istom pričom, izgu bili su sve, ne samo pojedinci već cijele obitelji i svi tvrde – za ovaj su posao saznali preko Fi lipa Puljizevića, influencera iz Dubrovnika koji je promovirao upravo te projekte“, uvod je u re portažu Provjerenog prošli tje dan u kojoj je Puljizević optužen da je dio prevare za ilegalno priku pljanje novca kroz firme Cloud To ken i EmpiresX koje su propale i ta ko je nestao kapital koji su anoni

mni muškarci uložili uplatama na račune tih tvrtki. „Ja sam pred ‘Onim Gore’ i u srcu čist i to mi je najbitnije“, započinje naš razgovor Puljizević i dodaje kako nikada nije primio nikakvu uplatu na svoj račun već je bio samo jedan od brojnih suradnika koji su se bavili multi level marketingom. „Postoje dokazi kako sam za svako poslovanje uvijek započinjao riječima kako ja nisam financijski savjetnik niti je ono što govorim financijski savjet, iako to zakonom ne moram raditi, smatram da je moja dužnost upozoriti“, govori Filip.

„Nitko od tih ljudi koji me optužuju za prevare, nije naglasio da su oni u poslovanjima dobili moj plan, koliko dugo sam ja ‘unutra’, kada izlazim sa svojim novcem, koliko novca vadim i upozorenje kako nikada ne držim ogroman ili sav kapital na jednom mjestu, jer uvijek postoji rizik da firma propadne i da onda ostanem bez svog novca“, objašnjava.

ŠTO JE UOPĆE MLM?

ili multi level marketing je ‘piramidalna shema’, a označava sustav koji koristi preporuke osobe od povjerenja za svrhu poslovanja pri prodaju roba ili usluga. To bi bila definicija, a kako to izgleda u stvarnosti – osoba koja se uključi u MLM neke kompanije, dobi-

SVE

Prozvali su ga prevarantom, ali on se ne skriva

dnevniK petak, 20. svibnja 2022.

je vlastiti link koji onda dalje, bez ugovora, dijeli sa svojim pratiteljima na društvenim mrežama i na taj način dobiva proviziju od prodane robe ili usluge. Što je osoba više u rangu te ‘piramide’ kojoj su na vrhu vlasnici, to je zarada bolja, jer postoji provizija za svaku osobu ispod sebe. Jednostavan je to alat kojim se koriste brojne kompanije, no izaziva i bure komentara već godinama u online svijetu.

A TKO JE FILIP PULJIZEVIĆ?

Filip Puljizević je poduzetnik čiji je najveći fokus trenutno Trading Akademija. „Akademija je grana moje firme, a koja educira financijsku pismenost i tehničku analizu financijskih tržišta. Cilj je da osoba samostalno prepoznaje prilike na tržištu investiranja u kriptovalute. Akademija uči samostalno trgovanje i kontrolu, ali i odgovornost prema vlastitom novcu“, objašnjava. Zanimljiva je svakako i informacija kako je dio onih koji su ga optužili da je prevarant, još uvijek u Akademiji. Ostali su i educiraju se i dalje, kako kaže Filip, jer su nastavili zarađivati novac. Govori kako je jedna od osnova koju uči polaznike Akademije diverzifikacija. „To znači da se ne drže sva jaja u istoj korpi. Kada imate primjerice 10 tisuća eura, stavi se tisuću eura u zlato, tisuću u srebro, tisuću u bitcoin, tisuću u eterium, tisuću u dionice i ostane još fluidnog novca i na taj način gradite financijsku slobodu“,

objašnjava i naglašava kako je najbitnije od svega da se sav investicijski kapital nikada ne ulaže samo u jedan projekt.

Ono što je više puta kroz naš razgovor naglasio jest da se uvijek ulaže novac koji nije potreban za život. „Taj novac koji se ulaže ne smije kvariti životnu kvalitetu. A nažalost, što se događa dijelu tih ljudi - kockarski pristup. Oni vide da nešto funkcionira, i onda ulože sve novce unutra, pa i novce koji su im potrebni za život. Ni ja, niti bilo tko od nas investitora ne možemo znati što se događa u pozadini projekta ili kompanije“, govori.

‘VJEROVAO

SAM IM I PREVAREN SAM’

Puljizević pojašnjava kako postoji više sfera investiranja, to su dionice, fondovi, kriptovalute i start-up poslovanja.

„Start-up poslovanja su ona koja su tek u viziji izgradnje i jako su rizična, ali zato mogu biti i visoko profitabilna“, a upravo se o takvim poslovanjima radilo kod firmi Cloud Token i EmpiresX koje su propale, nakon čega su Puljizevića neki ulagači optužili za prevaru.

„Za EmpiresX su objavljeni članci, vlasnik je imao još tri ili četiri firme i prao je novac, čeka ga i 45 godina zatvora. Cloud Token također, firma je zatvorena i rade se policijski izvidi“, objašnjava Puljizević. „Jako mi je bitno naglasiti i želim da to ljudi znaju, jako sam vjerovao u početku u te firme, vjerovao

- Ono što je više puta kroz naš razgovor naglasio jest da se uvijek ulaže novac koji nije potreban za život. „Taj novac koji se ulaže ne smije kvariti životnu kvalitetu. A nažalost, što se događa dijelu tih ljudi - kockarski pristup“

„Ja sam pred ‘Onim Gore’ i u srcu čist i to mi je najbitnije“, kaže Puljizević

sam vlasnicima i zato sam u njih uložio. Izmanipuliran sam, ali sam i dalje pritiskao za informacije kada nismo mogli doći do svojih novaca. Ono što je ispalo loše jest da su ljudi za te firme čuli od mene, zbog toga sam izgubio i prijateljstva i imao dosta teške trenutke. No, nisam znao za prevaru, ne znam ni je li se zaista radi o promišljenoj i organiziranoj prevari ili je jednostavno poslovanje u nekom trenutku postalo loše, pa su vlasnici pokupili kapital i nestali. Ono što je bitno jest da mene u tim firmama nema, ja nisam ni na koji način povezan s njima, niti sam imao ugovore, samo sam putem multi level marketinga dijelio linkove za firme u koje sam vjerovao i na kraju sam i ja nasamaren“, objašnjava situaciju Puljizević.

KONTAKTIRAO JE FBI

„Kontaktirao sam FBI nakon što se to počelo događati. Pa je bila najava da bi se krajem veljače ove godine trebali vratiti kapitali od EmpiresX, no to se nije dogodilo. Ja imam dužnost najprije za svoj novac, zbog čega sam pokrenuo javnu tužbu za te vlasnike, koja je urodila plodom, došla je pred SEC i FBI, cilj nam je za početak bio da se tim vlasnicima zamrznu računi u Americi, u čemu smo i uspjeli“, govori.

„Vidjeli ste svi da sam pokrenuo tužbe, nisam nestao, nisam na Bahamima niti Sejšelima, živim u Dubrovniku, dostupan sam i javan i svi me mogu dobiti na telefon“, konstatira.

GUBITCI SU U INVESTIRANJU NEMINOVNI, ALI...

Iako se ponekad i sam ‘opekao’, Puljizević nam govori kako još uvijek investira u start-upove baš kao što su tada bili Cloud Token i EmpiresX. Naglašava kako to nikada nije više od pet ili deset posto njegovog ukupnog investicijskog kapitala. Dodaje i kako na putu mora biti i kikseva i kako ne može uvijek sve biti savršeno. „Kako bi to izgledao svijet kada bi svatko tko krene u svijet ulaganja odmah doživio maksimalni uspjeh? Ne ide to tako. Za svaki uspjeh i uspon potrebne su ogromne katarze, gubitci novca, onda sagledaš i rezoniraš svoje korake, neke krive poteze, preuzmeš dogovornost na sebe i odlučiš biti pametniji za iduća investiranja“, otvoreno će Puljizević.

‘MLM VIŠE NE PREPORUČUJEM’

Ono što je drugačije jest da je odlučio završiti svoju karijeru u MLM-u. Kaže nam kako će i dalje investirati u kompanije koje imaju mogućnost MLM-a, ali ga neće koristiti, niti će to dalje preporučivati. „Problem je što ljudi nisu financijski educirani i ja izgubim kontrolu nakon što ja dam svoj link. Zamislite krug od 10 ljudi koji preuzmu taj link i ja im kažem - ovo nije financijski savjet, pripazite, postoji rizik, budite oprezni, preuzimate odgovor-

nost za sebe, upozorim ih nebrojeno puta, ali što se dogodi? Ja ne mogu na 30 ili 40 osoba, kad se sve rasplamsa, kontrolirati što će netko drugi reći o tome, a svi će oni na kraju reći - ‘Filip je rekao’, a ja s tim odavno više nemam veze.

PRIJETNJE I UCJENE Filip nam je pokazao poruke u kojima mu se prijeti da isplati gubitke ili će se protiv njega dignuti ‘medijska hajka’. Oni koji su novce izgubili ulaganjima u tvrtke koje su propale, pokušali su iznuditi novac uz prijetnje kako će ‘dignuti vojsku’ ne vrati li im novce, koje zapravo njemu nisu ni dali već firmama u koje su uložili. „Htjeli su me zastrašiti da im dam novce i kada im to nije uspjelo, onda su pokušali kroz medije stvoriti lažnu sliku o meni kao prevarantu i kriminalcu. Ali ja danas ovdje sjedim s vama, protiv mene se ne vodi niti jedan postupak, niti se može voditi jer nema osnove, u ovoj priči sam apsolutno nevin i prevaren u nekim projektima jednako kao i oni koji mene optužuju da sam prevarant. Jedina je razlika što se ja borim na pravi način, protiv onih koji su nas prevarili“, govori Puljizević. „Što se tiče mojih pravnih postupaka, neke osobe imaju teških kaznenih elemenata, govorimo o iznudama i prijetnjama, sve je dokumentirano i dokazi postoje. Neke osobe imaju elemente klevete i sudjelovanja u organizaciji narušavanja moje reputacije, sve to je predano mojim odvjetnicima“, govori Puljizević i nastavlja:

„Zato što znam osobe koje su pokrenule ovo i znam koliko imaju godina, neću ništa poduzeti protiv njih, ali protiv osoba koje prijete meni i mojoj obitelji dolaskom na vrata, iznudom i slično, protiv njih će se poduzeti adekvatne mjere. Te osobe koje imaju teške kaznene elemente, za njih će se pobrinuti država“, zaključuje.

- „Jako mi je bitno naglasiti i želim da to ljudi znaju, jako sam vjerovao u početku u te firme, vjerovao sam vlasnicima i zato sam u njih uložio. Izmanipuliran sam, zbog toga sam izgubio i prijateljstva i imao dosta teške trenutke“

petak, 20. svibnja 2022. Dubrovački dnevniK

“Nisam nestao, nisam na Bahamima niti Sejšelima, živim u Dubrovniku, dostupan sam i javan”

Dubrovački dnevniK petak, 20. svibnja 2022. Obavijesti

UTD „RAGUSA“ d.d. Iva Vojnovića 31 20000 DUBROVNIK

Na temelju članka 277. stavak 2. Zakona o trgovačkim društvima (NN 111/93, 34/99, 121/99, 52/00, 118/03, 107/07, 146/08, 137/09, 125/11, 152/11, 111/12, 68/13, 110/15 i 40/19) i članka 46. Statuta UTD „Ragusa“ d.d. Dubrovnik,16.05.2022. godine saziva se: koja će se održati dana 06. srpnja 2022. godine (petak) u 09:00 sati u prostorijama Grada Dubrovnika, Pred Dvorom 1, Dubrovnik, uz sljedeći

REDOVNA GODIŠNJA GLAVNA SKUPŠTINA

D n e v n i r e d :

01. Otvaranje Redovne godišnje glavne skupštine i utvrđivanje broja nazočnih i zastupanih dioničara i njihovih opunomoćenika.

02. Verifikacija zapisnika s prethodne Skupštine održane dana 14.03.2022. godine.

03. Izvješće Uprave (Direktora) o poslovanju Društva za 2021. godinu.

04. Izvješće Nadzornog odbora o obavljenom nadzoru u 2021. godini.

05. Godišnje financijsko izvješće za 2021. godinu.

06. Donošenje odluke o raspodjeli dobiti za 2021. godinu.

07. Donošenje odluke o davanju razrješnice Direktoru Društva za 2021. godinu.

08. Donošenje odluke o davanju razrješnice članovima Nadzornog odbora Društva za 2021. godinu.

09. Donošenje Odluke o opozivu člana nadzornog odbora društva UGOSTITELJSKO-TURISTIČKO DRUŠTVO RAGUSA d.d.: Filip Žaja, Dubrovnik, Zatonska 6, OIB: 45771208147.

10. Donošenje Odluke o imenovanju člana nadzornog odbora društva UGOSTITELJSKO-TURISTIČKO DRUŠTVO RAGUSA d.d.: Luce Šalja; Dubrovnik; Marka Marojice 23, OIB: 47890174013.

11. Informacija o promjeni vlasničke strukture društva TUP d.d., Dubrovnik, Svetoga Križa 3, OIB: 35911849065.

12. Razno.

Direktor i Nadzorni odbor Društva, predlažu da Glavna skupština donese sljedeće odluke:

Ad. 02. Verificira se Zapisnik s prethodne Skupštine održane dana 14.03.2022. godine.

Ad. 03. Prihvaća se izvješće Uprave (Direktora) o poslovanju Društva za 2021. godinu.

Ad. 04. Prihvaća se izvješće Nadzornog odbora o obavljenom nadzoru poslovanja za 2021. godinu.

Ad. 05. Prihvaća se godišnje financijsko izvješće za 2021. godinu.

Ad. 06. Dobit ostvarena u 2021. godini u iznosu od 229.079,00 kuna, određuje se za pokriće gubitaka iz prethodnih godina poslovanja.

Ad. 07. Daje se razrješnica – odobrava se rad Direktoru za vođenje poslova Društva za 2021. godinu.

Ad. 08. Daje se razrješnica – odobrava se rad članovima Nadzornog odbora za 2021. godinu.

Ad. 09. Opoziva se član nadzornog odbora društva UGOSTITELJSKO-TURISTIČKO DRUŠTVO RAGUSA d.d.: Filip Žaja, Dubrovnik, Zatonska 6, OIB: 45771208147.

Ad. 10. Članom nadzornog odbora društva UGOSTITELJSKO-TURISTIČKO DRUŠTVO RAGUSA d.d. imenuje se Luce Šalja; Dubrovnik; Marka Marojice 23, OIB: 47890174013; te ista postaje: Luce Šalja, Dubrovnik, Marka Marojice 23, OIB: 47890174013; -član nadzornog odbora

Glavna Skupština može donositi valjane odluke ukoliko su na sjednici Glavne skupštine nazočni dioničari koji zajedno imaju više od polovine svih glasova u Glavnoj skupštini društva (kvorum). U slučaju da na sjednici Redovne godišnje glavne skupštine Društva ne bude kvoruma određenog Statutom Društva, pričekat će se 30 minuta s početkom sjednice. Ukoliko ni nakon toga ne bude potrebnog kvoruma, iduća će se Redovna godišnja glavna skupština Društva održati 13. srpnja 2022. godine u isto vrijeme i na istom mjestu i istim dnevnim redom kao i odgođena Redovna godišnja glavna skupština Društva. O na-

vedenoj sjednici obavijestit će se dioničari putem internetske stranice Društva, oglasne ploče Društva i na internetskoj stranici na kojoj se nalazi sudski registar. Na tako sazvanoj sjednici sve odluke moći će se pravovaljano donositi bez obzira na broj nazočnih dioničara. Pravo sudjelovanja na skupštini imaju svi dioničari društva, koji su kao takvi upisani u knjizi dionica društva, zastupnici ili punomoćnici ( temeljem iskazane pisane punomoći) dioničara, te zakoniti posjednici dionica na ime, koji prijave svoje sudjelovanje na Glavnoj skupštini. Prijava mora prispjeti Društvu na adresu sjedišta društva, Dubrovnik, Iva Vojnovića 31, najkasnije šest dana prije održavanja Glavne skupštine.

Punomoć mora sadržavati ukupan broj dionica, odnosno broj glasova kojima raspolaže, te ovlaštenje punomoćniku da sudjeluje u radu Redovne godišnje glavne skupštine Društva i glasuje.

Materijali za Redovnu godišnju glavnu skupštinu Društva, koji služe kao podloga za donošenje odluka, bit će dostupni dioničarima na uvid kod Uprave na adresi: Iva Vojnovića 31, 20 000 Dubrovnik, svakog radnog dana od 10,00 do 12,00 sati, najkasnije 30 dana prije održavanja Glavne skupštine.

Sukladno čl. 12. Zakona o pravu na pristup informacijama za 3 osobe se može istodobno osigurati neposredan uvid u rad tijela javne vlasti pri čemu će se voditi računa o redoslijedu prijavljivanja na mail msimunovic@dubrovnik.hr i to najkasnije do 7 dana prije održavanja skupštine.

Član uprave – direktor

Piše IVONA BUTJER MRATINOVIĆ

Vijest o otvaranju prvog gej bara u Dubrovniku intrigantnog naziva ‘Milk’ u nacionalnom je medijskom prostoru i uopće javnosti odjeknula poput bombe. U dubrovačkim kuloarima je to sasvim sigurno bila tjednima top tema, a dugo se govorilo i o otvorenju. Kako nam kaže suvlasnik bara Tomislav Ivušić, prvi dani su protekli odlično. Mnogi dolaze vidjeti kako on izgleda i u njemu se

zabaviti, kako domaći, tako i turisti. „Očekivano, prvog tjedna je bilo dosta domaćih ljudi koji su hvalili dobar ambijent i muziku. Premda smo nedavno otvorili svoja vrata, već ima i turista, a odličan je pokazatelj i to što nam se gosti vraćaju tri dana zaredom. Govore kako tu vlada dobra vibra i kako smo na pozitivan način drugačiji od ostalih gej barova koje su vidjeli, a u kojima

dnevniK petak, 20. svibnja 2022.

je možda bilo i previše testosterona. Uglavnom, svi se tu osjećaju vrlo ugodno, dobra je atmosfera, pozitivna vibra, dobra muzika, jako hvale uređenje prostora i omjer muškaraca i žena te svi vrlo rado plešu,“ izjavio je Ivušić.

USKORO STRIPTIZ KLUB NA BATALI

Osim gej bara u Gradu, na Batali bi se, kako je ekskluzivno doznao Dubrovački dnevnik, trebao otvoriti striptiz klub. Kako smo prvi pisali, zgrada ljetnikovca pored nekadašnje Atlantske plovidbe ubrzano se priprema i uređuje za luksuzni klub koji bi se trebao otvoriti za mjesec dana. Neslužbeno se spominje kako je riječ o Cabaret Gentlemen’s Clubu Cristal, elitnom noćnom striptiz klubu koji slovi za najluksuznije mjesto takve ponude u regiji. Cristal klub postoji već u Sarajevu i Rogoznici u Marini Frapa. U Sarajevu klub radi kroz cijelu godinu, svaku večer bez iznimke, dok u Rogoznici, koja je orijentirana ponajprije na turističku sezonu, klub radi od svibnja do listopada. Kako smo već pisali, u Dubrovniku bi klub trebao raditi minimalno deset mjeseci.

STIŽE KRUZER PUN SVINGERA

Vruća atmosfera bit će i na kruzeru koji bi sljedeće godine trebao uploviti u Dubrovnik, a sa sobom dovesti svingere. Radi se o brodu kompanije Azamara koji bi u Dubrovnik trebao uploviti 20. svibnja 2023. godine, naravno ako to epidemiološke prilike dopuste.Tu bi se trebao zadržati jedan dan, nakon čega bi trebao krenuti prema Kotoru. Osim u Dubrovnik, kruzer će uploviti i u Šibenik, i to dan prije, a posjetit će i talijansku obalu, odakle će putovanje krenuti i završiti. Radi se o putovanjima koje organizira meksička agencija ‘Original Group’ koja ima svoje svingerske resorte, ali i brodove na kružnim putovanjima koji djeluju pod brendom ‘Desire’, a namijenjeni su parovima koji u svoje seksualne odnose uključuju i druge osobe. Za Dubrovnik kažu kako je idealan za sve one koji ‘traže raj na zemlji’. Putovanje će trajati od 18. do 25. svibnja 2023. godine, a cijene kabina u ovom trenutku se kreću od 5 tisuća do 30 tisuća dolara za dvije osobe. Nije to prvi takav posjet Dubrovniku. Podsjetimo, kruzer je u dubrovački akvatorij uplovio i u rujnu 2015. godine te je sa sobom doveo 700 putnika. Kruzer je bio usidren kod Lokruma, a Dubrovčani su goste opisali kao imućne i pristojne.

‘

U ISTRI SE OKREĆE OZBILJNA LOVA

Sve navedeno postavlja jednu sasvim novu perspektivu Dubrovnika, pa i u turističkom smislu. Seks turizam je itekako popularan i unosan, a brojne studije pokazale su kako se svake godine oko pola milijuna Europljanki srednjih godina odlučuje na putovanja koja imaju veze sa seks turizmom. Dubrovnik je često hvaljen kao poželjna hrvatska destinacija, pa i po pitanju iskustava gej turista, a sudeći po komentarima na internetu, oduševljavaju ih Kalamota i Lokrum koji su brendirani kao gay friendly destinacije. Koliko je seks turizam unosan, najbolje zna Istra, posebno Rovinj kojeg brojni turisti posjećuju zbog prirodnih ljepota i kulturne baštine, a na stotine njih i zbog seksa. Svingerski klubovi u okolici Rovinja već odavno nisu nikakva novost, a tu su i nudističke plaže te naturistički kamp. Javnost je dugo intrigirao i Rt Punta Križa zbog plaže koju su godinama posjećivali brojni svingeri koji su nerijetko prakticirali masovni seks, a moglo ih se vidjeti s kopna i s mora. No, rovinjske su vlasti zabranile takvo ponašanje, premda, kažu nam lokalci, na njoj se još uvijek sastaju oni koji žele prakticirati takav seks, voajerizam i egzibicionizam.

PODRŽAVAM , NO TREBA POSTOJATI PRIVATNOST ’

„Mislim kako je svaka aktivnost vezana uz poboljšanje hrvatskog turizma u turističkoj sezoni dobra, svaka aktivnost koja nas vodi ka nekom napretku je dobra, stoga svakako podržavam i novitete tog tipa u Dubrovniku,“ kaže nam vlasnica svingerskog kluba Anaconda u Rovinju i predsjednica Udruge za promicanje ljudskih prava i seksualnih sloboda Đurđica Maršić. Ipak, navodi kako krenuti u tom smjeru znači i paziti na određene detalje koji trebaju biti pruženi gostima, a to je u prvom redu privatnost.

„Podržavam takve aktivnosti, no smatram kako sve ima svoje vrijeme i svoje mjesto. Pri tom je važno osigurati ciljanoj klijenteli da lako dođe do tih sadržaja, ali da im se istovremeno osigura privatnost. Nije bitno je li to gej bar, hetero ili svingerski, čim se radi o 18+ mjestu, tu bi trebala postojati privatnost,“ kaže Maršić.

Razlozi zbog kojih bi ta pravila trebalo poštovati sasvim su jasna. Sama seksualnost i seksualne preferencije su za mnoge inti

„Premda smo nedavno otvorili svoja vrata, već ima i turista, a odličan je pokazatelj i to što nam se gosti vraćaju tri dana zaredom. Govore kako tu vlada dobra vibra i kako smo na pozitivan način drugačiji od ostalih gej barova koje su vidjeli, a u kojima je možda bilo i previše testosterona. Uglavnom, svi se tu osjećaju vrlo ugodno, dobra je atmosfera, pozitivna vibra, dobra muzika, jako hvale uređenje prostora i omjer muškaraca i žena te svi vrlo rado plešu,“ izjavio je Ivušić, suvlasnik gej bara ‘Milk’

ma koju žele zadržati za sebe, partnera ili najuži krug ljudi.

„Važno je pružiti gostima priliku da se mogu opustiti, da se osjećaju sigurno i bez straha da će ih netko fotografirati ili uplašiti. No, naravno kako pozdravljam takve napore,“ ponovno je naglasila Maršić.

Kako je seks turizam vrlo unosan posao zna i ona. Naime, njena udruga funkcionira već 25 godina te imaju dosta članova, kako s područja Hrvatske, tako i diljem Europe, pa i svijeta.

„Puno ljudi posjećuje Hrvatsku, točnije Rovinj i Istru upravo zbog nas i nama je to drago. Nastavljamo i dalje, ali držimo se toga da svima pružimo potrebnu privatnost, imamo privatni parking, privatne prilaze i ne nalazimo se u samom centru grada,“ napominje Maršić.

baru, striptiz klubu, svingerskom klubu, kockarnicama ili možda javnoj kući. To je sve već etablirano u svijetu i ako se stavi u zakonske okvire, dosta dobro funkcionira. Jednako kao i svi ostali, poznajem ljude koji rade u turizmu i oni mi često govore kako gosti traže tu vrstu zabave u Dubrovniku, ali je ne mogu naći. To je pitanje ponude i potražnje, gosti tu uslugu traže, a onaj tko je pruži, dobiva novac,“ izjavio je Brbora koji dodaje kako visok prihod koji bi se sasvim sigurno ostvario nije jedini benefit.

„Ne treba zanemariti i pitanje slobode, slobode poimanja različitih skupina i potreba ljudi, uopće većih sloboda u društvu,“ izjavio je Brbora.

Na pitanje smatra li kako je Dubrovnik dostigao tu razinu u kojoj bi takav vid turizma bio prihvatljiv i lokalnom stanovništvu, Brbora odgovara kako je za to ‘uvijek vrijeme i nikada nije vrijeme’.

Vruća atmosfera bit će i na kruzeru koji bi sljedeće godine trebao uploviti u Dubrovnik, a sa sobom dovesti svingere. Radi se o brodu kompanije Azamara koji bi u Dubrovnik trebao uploviti 20. svibnja 2023. godine, naravno ako to epidemiološke prilike dopuste.Tu bi se trebao zadržati jedan dan, nakon čega bi trebao krenuti prema Kotoru

Dubrovački erotski fotograf Stijepo Brbora obišao je brojne destinacije u kojima se razvija seksualni turizam, a u nekima je predstavio i svoj bogati rad. Promjene koje se događaju u Dubrovniku pozdravlja te ih smatra logičnim razvojem događaja u poznatoj turističkoj destinaciji.

„Svaki turistički grad treba biti obogaćen i tom vrstom ponude, nebitno radi li se o gej

„Dubrovnik po mom mišljenju jest pomalo patrijarhalni grad koji je pod utjecajem nekih crkvenih tokova, a gdje postoji takvo nešto, automatski postoji i sputavanje slobode. No, treba uvoditi takve sadržaje i trebamo se otvarati i stavljati ih u zakonske okvire. To je potreba koja postoji u svakom gradu, posebno u turističkim gradovima tako da, kako sam rekao – nikada nije vrijeme i uvijek je vrijeme,“ zaključuje Brbora.

Osim gej bara u Gradu, na Batali bi se, kako je ekskluzivno doznao Dubrovački dnevnik, trebao otvoriti striptiz klub. Kako smo prvi pisali, zgrada ljetnikovca pored nekadašnje Atlantske plovidbe ubrzano se priprema i uređuje za luksuzni klub koji bi se trebao otvoriti za mjesec dana. Neslužbeno se spominje kako je riječ o Cabaret Gentlemen’s Clubu Cristal, elitnom noćnom striptiz klubu koji slovi za najluksuznije mjesto takve ponude u regiji.

SEKSUALNI SADRŽAJI VAŽNI SU ZBOG PROFITA , ALI I SLOBODE

Sljedeće godine u Dubrovnik uplovljava kruzer pun svingera

Zeleno-plavi dan naziv je događanja koji je održan u srijedu u prostoru Ekonomske i trgovačke škole, a u sklopu ovogodišnjeg europskog tjedna strukovnog obrazovanja. Ovo je drugo događanje koje je Ekonomska i trgovačka škola prijavila Europskoj komisiji i koje je, pored Sajma vježbeničkih tvrtki, uvršteno u službeni program obilježavanja šestog po redu Europskog tjedna strukovnog obrazovanja 16. svibnja - 21. svibnja 2022. Učenici Ekonomske i trgovačke škole, članovi GLOBE skupine, prezentirali su rezultate svojih istraživanja vezano uz utjecaj kruzera na morski okoliš i oborinskih voda na kvalitetu mora u Uvali Lapad. Nakon prezentacije, učenici su održali radionicu naziva “Za bolju budućnost Jadrana” u kojoj su prikazali postupak analize uzoraka morske vode dobivenih s različitih lokacija. Cilj radionice je osvijestiti učenike o potrebi i važnosti očuvanja morskog okoliša.

“Želja nam je učenicima prikazati izvannastavnu aktivnost Globe s kojim smo na državnoj smotri ostvarili izvrsne rezultate. Inače Globe izvannastavna aktivnost uključuje mjerenja u okolišu, na području hidrosfere, atmosfere, biosfere i fenološka mjerenja. Ti podaci se na godišnjoj razini upisuju u godišnju bazu podataka, neki na dnevnoj razini, neki na mjesečnoj bazi. Osim tih svakodnevnih mjerenja, svake godine istražujemo i kritičke

točke u okolišu i pišemo projekte o tim kritičnim točkama u okolišu. Ove godine na državnoj smotri smo istraživali utjecaj oborinskih voda na Uvalu Lapad jer uz samu Uvalu ima kanal oborinskih voda”, pojasnila je projekt Sanja Čulić, profesorica kemije i strukovnih predmeta u Ekonomskoj i trgovačkoj školi Dubrovnik. “Istraživanjima u Uvali Lapad smo zaključili da ima nesaniranih kanal otpadnih voda koji uzrokuje velika povećenja esherihije coli i fekalnog enterokoka što u većini slučajeva dovodi do zatvaranja plaže za kupanje. Uzorkovali smo nakon kiše i nakon dužeg sušnog razdoblja da vidimo ima li kakvih promjena i vidjele su se promjene. Tijekom kiše bi znalo biti manjeg broja bakterija”, prezentirao je rezultate učenik Matej Ban.

“Pomoću štapa za uzorke smo uzimali uzorke vode i stavljali u sterilne boce. Određivali smo fizikalne, kemijske i bakteriološke parametre, pa smo to nosili u Zavod za javno zdravstvo dubrovačko-neretvanske županije koji nam je pomogao oko toga. Dali su nam obavijest da je sanacija za kanal oborinske odvodnje predviđena za 2022. godinu, pa se nadamo da će se to i odviti ove godine”, kazala nam je učenica Matea Maslać, na što je profesorica Čulić dodala kako ipak u uzorcima nije bila dovoljna količina bakterija da bi se more proglasilo onečišćenim uz preporuku da se ne kupa.

“Pomoću štapa za uzorke smo uzimali uzorke vode i stavljali u sterilne boce. Određivali smo fizikalne, kemijske i bakteriološke parametre, pa smo to nosili u Zavod za javno zdravstvo dubrovačko-neretvanske županije. Dali su nam obavijest da je sanacija za kanal oborinske odvodnje predviđena za 2022. godinu, pa se nadamo da će se to i odviti ove godine”, kazala nam je učenica Matea Maslać

petak, 20. svibnja 2022.

Ovo je drugo događanje koje je Ekonomska i trgovačka škola prijavila Europskoj komisiji i koje je, pored Sajma vježbeničkih tvrtki, uvršteno u službeni program obilježavanja šestog po redu Europskog tjedna strukovnog obrazovanja 16. svibnja - 21. svibnja 2022

Piše Petra Srebrović foto GORAN MRATINOVIĆ

Ovo je drugo događanje koje je Ekonomska i trgovačka škola prijavila Europskoj komisiji

Mihaela Zekić:

’Prvo su mi se pojavili epileptični napadi, a zatim i bipolarni poremećaj’

Naša sugrađanka Mihaela

Zekić godinama se bori s bipolarnim poremećajem. Ovo je njena priča

Piše Maro Marušić foto privatni arhiv

Prošlog tjedna diljem Europe obilježen je tjedan mentalnog zdravlja. To je tema o kojoj se neprekidno treba govoriti kako bi se razbile stigme koje ju stoljećima okružuju. Mihaela Zekić, osoba koja i sama ima psihičkih teškoća, upravo zato želi svjedočiti o svom iskustvu, ali se i osvrnuti na važnost udruge Lukjernica za koju govori da joj je druga obitelj. Čestitamo joj na hrabrosti što istupa u javnosti pod punim imenom i prezimenom.

S čim se vi borite, koja je vaša dijagnoza?

Imam bipolarni poremećaj kojeg karakteriziraju izmjene depresije i manije, doduše u mom slučaju, puno češće su depresivne epizode. Tada se zatvorim u sebe, nigdje ne izlazim, bude teško. Ništa nema smisla, nemam

cilja, osjećam se bezvrijedno. Manije su danas znatno rjeđe. Prije bih znala otići vani, popiti koju, pa bih bila jako euforična i radila scene. A vrlo brzo nakon toga bih počela plakati. U to vrijeme me je jako prebacivalo iz krajnosti u krajnost, a moja je majka najviše patila, jer mi nije mogla pomoći.

Je li slučajno znate što je u vašem slučaju bio okidač za nastanak bipolarnog poremećaja?

Ne znam ima li veze s genetikom, koliko ja znam nitko u mojoj obitelji nije imao ništa slično. Oduvijek sam bila neprilagođeno dijete, a prije pojave bipolarnog poremećaja, negdje tamo u srednjoj školi, imala sam prvi epileptični napad. Možda je to povezano, stvar-

Europski tjedan mentalnog zdravlja

no ne znam. Ono što znam jest da taj poremećaj ima jako puno lica, svaka osoba se bori na svoj, individualan način i svakoga pogađa drugačije. Na nekima se uopće ne bi reklo da imaju problema, a na drugima se vidi iz daleka. Nismo svi jednaki, neki će i u depresivnoj epizodi biti nasmijani. Na meni se, recimo, primijeti.

Je li vam zdravstveno stanje posljednjih godina bolje?

Puno sam napredovala otkako sam u udruzi Lukjernica. Naravno i danas imam poteškoća, razdoblja kada sam loše, koja se izmjenjuju s boljim, ali takav je bipolarni poremećaj. Općenito puno sam bolje nego sam bila, ne muče me više suicidalne misli, imam dobrih razdoblja. Puno mi je pomogao i doktor Davor Grilec. On je prije svega čovjek, pa tek onda liječnik. Uvijek lijepo posluša, da dobar savjet, nije mu na prvom mjestu samo puko pripisivanje lijekova. Posebno mi se sviđa što je jako direktan i iskren.

Koliko dugo ste članica udruge Lukjernica?

Prvi put sam došla 2016. godine i to je jedna od najboljih stvari koje su mi se dogodile u životu. Ona je moj drugi dom, sigurno utočište. S ogromnim brojem članova udruge sam kliknula na prvu i postali smo odlični prijatelji, ali još važnije i velika podrška. Uvijek ih mogu nazvati kada se loše osjećam, kada prolazim kroz vlastite krize. Ili mi daju savjet ili se nađemo, ali uvijek mi pomognu. Nekada čak dođu i kod mene.

Sada u sklopu udruge djeluju takozvani peer workeri, osobe koje su i same prošle psihičke poteškoće, a educirane su da pomažu osobama s istim ili sličnim iskustvima koje se trenutno nalaze u teškom razdoblju. Jeste li vi razmišljali da budete peer worker?

Pa nisam baš, jer se ne vidim u mobilnom timu, ali smatram da je riječ o fenomenalnoj stvari. Nekome u krizi najbolje može pomoći

„Prvi put sam u Lukjernicu došla 2016. godine i to je jedna od najboljih stvari koje su mi se dogodile u životu. Ona je moj drugi dom, sigurno utočište. S ogromnim brojem članova udruge sam kliknula na prvu i postali smo odlični prijatelji, ali još važnije i velika podrška“

petak, 20. svibnja 2022.

„Osjećam da ne mogu raditi klasičan posao kod privatnika dug osam sati. Što s onim danima kada imam krize, kad ne mogu doći na posao? Voljela bih nešto raditi, ali ne mogu pratiti uobičajeni kapitalistički tempo. Ne biram poslove, bila bih i čistačica WC-a, samo da nije ubitačan ritam“

osoba koja je prošla slično iskustvo zato jer najbolje razumije o čemu se radi.

Što biste savjetovali nekoj osobi koja u ovom trenutku prolazi psihičke probleme, a uopće nije svjesna što joj se događa i ne zna kome bi se obratila?

Najvažnije je reći obitelji kako se osjeća. Ako podrška u obitelji izostane, svakako bih joj savjetovala da dođe u Lukjernicu gdje će naći ljude koji će ju razumjeti i koji će joj biti druga obitelj.

Što se trenutno događa u Lukjernici?

Uvijek je živo, održavaju se radionice i druženja. Uskoro ćemo u lipnju mjesecu u Lazaretima na svom štandu prodavati sve što smo izrađivali na radionicama, a prihod će ići za financiranje udruge. Nećemo biti sami, s nama će biti još dvije udruge.

Što vam u prostorijama udruge najviše nedostaje?

Ovo je samo moje osobno mišljenje, ali voljela bih da je prostor barem malo veći. Da imamo više prostorija, moglo bi se održavati više radionica u isto vrijeme. Najveći je problem što nemamo vlastiti sanitarni čvor, nego ga moramo upotrebljavati kod obližnjih ugostiteljskih objekata. Sigurno dio ljudi zbog toga uopće ne želi doći u udrugu, jer riskiraju anonimnost. Moram kazati da nemamo problema s vlasnicima ugostiteljskih objekata, izlaze nam u susret da koristimo njihove WC-e.

Što je s poslom, uspijevate li nešto odraditi?

Sada trenutno ne. Osjećam da ne mogu raditi klasičan posao kod privatnika dug osam sati. Što s onim danima kada imam krize, kako ne mogu doći na posao? Prije sam radila preko projekata za javne radove na čije se natječaje koje je raspisivalo resorno Ministarstvo javljala Lukjernica, ali u ovoj krizi s koronom, ti projekti su prestali. Sada će se opet s tim krenuti, ali promijenila su se pravila. Moći će se zaposliti samo one osobe koje su preko vještačenja dobile invaliditet. Ja to nemam, pa se neću moći prijaviti. Doduše, ni rad preko tih projekata ne traje cijelu godinu, nego šest mjeseci. Ali bilo je super. Voljela bih nešto raditi, ali ne mogu pratiti uobičajeni kapitalistički tempo. Ne biram poslove, bila bih i čistačica WC-a, samo da nije ubitačan ritam.

Vi biste trebali raditi skraćeno radno vrijeme, na 4 sata. Šteta što javne službe i institucije nemaju sluha za potrebe ljudi s poteškoćama, one bi to mogle organizirati. Možda bi se moglo nešto aplicirati i na EU fondove.

Ne znam što se tiče EU fondova, koliko je meni poznato Lukjernica nije imala iskustva s privlačenjem sredstava iz EU fondova.

Je li vam vijesti pogoršavaju stanje?

Da, bude mi gore od loših vijesti iz medija. Nastojim ih ne pratiti, odmah sam bolje.

Jeste li duhovni, vjerujete li u višu silu? Jeste li išli u neke crkvene zajednice kada ste si pokušavali pomoći?

Dosta sam odlazila u crkvu i njihove zajednice, ali nisam se tamo pronašla. Inače sam vjernica, vjerujem u Boga, ali ne u onakvog kakvog ga Crkva predstavlja. Recimo, Biblija na svom početku govori o stvaranju ovog našeg planeta, ali preskače čitav ogromni svemir gdje, možda, također ima života. Moj Bog nije vezan uz nijednu specifičnu religiju. Religije i nacionalnosti su izmišljeni da bi se ljudi mrzili i dijelili. Vjerujem u reinkarnaciju, da ljudi dobiju novu šansu za ispravljanje karmičkih dugova. U posljednje vrijeme sve više mislim da je i ovaj moj poremećaj neka vrsta karme.

petak, 20. svibnja 2022. Dubrovački

PRIČA

Iako su skoro sve slične, priče izbjeglica iz Ukrajine uvijek su na poseban način tužne i potresne. Govore o boli, čežnji za domom, tragediji koja je zadesila obitelji, o stradanjima, rastancima… Bježeći od Putinovih bombi, brojni Ukrajinci primorani su tako bježati iz

svoje države i pronaći sklonište. Oko 16 tisuća njih je sigurnost pronašlo u Hrvatskoj koja se, kako se čini, dobro nosi s prihvatom ovih ljudima kojima je potrebna pomoć. Mnogi od njih utočište su pronašli i na krajnjem jugu, u Dubrovačko-neretvanskoj županiji gdje ih

TUŽNA

dnevniK petak, 20. svibnja 2022.

je lokalno stanovništvo svesrdno prihvatilo. Prije dva mjeseca u Dubrovnik je došla Maryna Bohatska koja je pobjegla iz ratnog vihora grada Nikolajeva s dvoje djece, svojim 15 - godišnjim sinom Artemom i 7- godišnjom nećakinjom Sofijom. Iza njih je težak put, puno neizvjesnosti i nepoznatoga, ali spas su pronašli u gradu gdje su im u pronalasku stana i posla pomogli dobri ljudi. Danas Maryna radi kao frizerka u Beauty Lineu na Pilama, Artem ide osmi, a Sofia u prvi razred OŠ Ivana Gundulića. Žive kod obitelji Marija Marušića u Gružu koji im je besplatno ustupio apartman.

NISU ZNALI ŠTO IH ČEKA

-Tri dana smo putovali da bismo pobjegli iz Ukrajine. Za mene je to bilo teško, a za djecu posebno naporno i iscrpljujuće. Sjećam se trenutka kada sam odlučila da moramo napustiti dom. Danima smo sjedili na podu, a po cijeli dan su svirale sirene, nismo mogli znati gdje i kada će pasti bomba, djeca su bila jako preplašena. Moje psihičko stanje je bilo loše, a mama i sestra su se tresle od straha. Tada smo odlučili da nešto moramo učiniti. Sestra radi u vojsci pa nije mogla otići, a mama se brine o nepokretnoj baki. Odluka je pala da ja uzmem djecu i da pođemo van države. Nije bilo lako krenuti jer nisam znala gdje su ukrajinski, a gdje ruski vojnici, nisam znala što nas čeka na putu. Bilo je to jako opasno i riskantno, a na kraju smo kre -

nuli bez ikakvog plana – priča za Dubrovački dnevnik 36-godišnja Maryna Bohatska koja je prvo stigla u Poljsku, a kasnije u Hrvatsku. Govori kako je željela ići negdje gdje nema mnogo izbjeglica iz Ukrajine.

-Bilo mi je jako važno pronaći posao. U Poljskoj je veliki broj izbjeglica tako da je velika potražnja za poslom, a plaće su jako niske. Odlučila sam ići gdje ima manje ljudi nadajući se kako ću tamo lakše doći do posla. Imam dvoje djece i ne mogu sjediti u kući i čekati da nam svaki put netko nešto da. Jako sam zahvalna ljudima koji su nam pomogli, ali morala sam se sama pobrinuti za nas – govori ona.

Bila je spremna raditi kao sobarica u hotelu u Dubrovniku, no pomogla joj je Sanja, nevjesta od gospara Marušića kod kojeg žive. Budući da je frizerka po struci zaposlila se u Beauty Lineu gdje je jako zadovoljna.

- Volim učiti i volim svoj posao. U industriji ljepote radim već 14 godina i često sam išla na usavršavanja. Moji klijenti iz Ukrajine mi se javljaju i pitaju me kad dolazim. U šali mi kažu kako će iznajmiti avion i doći u Dubrovnik da ih uredim – prepričava Maryna koja je u

‘’Volim učiti i volim svoj posao. U industriji ljepote radim već 14 godina i često sam išla na usavršavanja. Moji klijenti iz Ukrajine mi se javljaju i pitaju me kad dolazim. U šali mi kažu kako će iznajmiti avion i doći u Dubrovnik da ih uredim – prepričava Maryna koja je u Ukrajini zarađivala dva do tri puta veću plaću od dubrovačke jer, kako ističe, standard grada Nikolajeva prije rata je bio jako visok te je bio jedan od najskupljih u državi’’.

Ukrajini zarađivala dva do tri puta veću plaću od dubrovačke jer, kako ističe, standard grada Nikolajeva prije rata je bio jako visok te je bio jedan od najskupljih u državi. Opisuje ga kao poslovni grad na jugu u kojemu je živjelo oko pola milijuna stanovnika s velikim brojem stranaca koji su pokrenuli svoje poslove.

- Jako sam tužna kada danas gledam slike svoga grada. Porušene su škole, vrtići, brojna gradska infrastruktura, shopping centri… Stradalo je dosta ljudi – kazala je s tugom u očima. Redovito se čuje s mamom i sestrom koje joj govore kako je stanje dobro.

NE POSTOJE LOŠE NACIJE

- Kad smo bili u Ukrajini zvala nas je tetka iz Poljske i moja mama joj je govorila kako je sve super i da nema razloga za brigu, ali ja sam znala da nije bilo dobro. Zbog toga mislim da i meni sad ne govore što se točno događa jer ne žele da se brinem. Svaki dan sam pratila medije i nisam ništa dobroga mogla pronaći. U zadnja dva tjedna ne pratim medije jer sam shvatila kako me to jako uznemirava pa puno plačem. Rekla sam sebi da moram biti hrabra zbog djece – kazala je Maryna. Ispričala je što misli o Rusiji.

- Jako sam ljuta na njih. Mrzim ih. Nije samo Putin kriv, velika većina ljudi ga podržava, rekla bih njih 70 posto. Gledala sam razna videa gdje stanovnici Rusije govore kako je njegova odluka o napadu na Ukrajinu dobra i zbog toga su sretni. Mislim da to nije normalno. Ne

treba zaboraviti kako se i mnogi Ukrajinci raduju kada ruski vojnici stradaju, ali to je tako u ovim okolnostima – istaknula je dodavši kako je ponosna na predsjednika Ukrajine koji je ostao u Državi i prema njenom mišljenju učinio puno toga. Ne postoje loše nacije, govori Maryna i dodaje kako su ljudi ti koji su loši. - I u mojoj državi neki ljudi govore kako su izdajice oni koji su poput mene otišli. Nakon što sam vidjela što Rusi rade našim ljudima, željela sam zaštiti svoju djecu i tako ih spasiti. Nisam željela da gledaju ratna stradanja i strahuju. Nije me briga što ljudi misle, jedino mi je važno ono što je dobro za moju obitelj i mene. Ne postoji jedan pravi izbor, svako za sebe može birati kako se osjeća, ovisno o situaciji. Nismo svi u istim pozicijama i zbog toga je teško suditi – govori ova Ukrajinka koja je u Dubrovniku upoznala mnogo susretljivih ljudi koji su im pomogli.

- Dubrovnik je divan grad, jako lijep i čist, a ljudi su ljubazni. Znam da ste i vi bili žrtve rata tako da sigurno suosjećate s nama. Mnogi klijenti koji mi dođu u salon, kad im kažem da sam iz Ukrajine, zagrle me ili počnu plakati, a neki od njih ostavljaju visoke napojnice jer žele pomoći meni i djeci. Ovdje nam je lijepo, ali ja samo razmišljam o tome kako jedva čekam vratiti se u Ukrajinu, zagrliti baku, mamu i sestru – ispričala je za Dubrovački dnevnik Maryna Bohatska koja je izbjegla iz Nikolajeva sa sinom i nećakinjom.

‘’Tri dana smo putovali da bismo pobjegli iz Ukrajine. Sjećam se trenutka kada sam odlučila da moramo napustiti dom. Danima smo sjedili na podu, a po cijeli dan su svirale sirene, nismo mogli znati gdje i kada će pasti bomba, djeca su bila jako preplašena. Sestra radi u vojsci pa nije mogla otići, a mama se brine o nepokretnoj baki. Odluka je pala da ja uzmem djecu i da pođemo van države. Nije bilo lako krenuti jer nisam znala gdje su ukrajinski, a gdje ruski vojnici, nisam znala što nas čeka na putu. Bilo je to jako opasno i riskantno, a na kraju smo krenuli bez ikakvog plana’’.

petak, 20. svibnja 2022. Dubrovački

Zapalio se električni automobil u garaži hotela na Babinom kuku

Požar na električnom automobilu za golf izbio je u ranim jutarnjim satima u srijedu, nešto prije 2:00 sati, u hotelu Royal blue na Babinom kuku.

Na intervenciju je izašlo šest vatrogasaca s tri vozila koji su uspješno ugasili požar. Iz Policijske uprave dubrovačko-neretvanske su kazali kako je uzrok tehničke prirode.

Dimilo iz plovila u Marini Frapi

Požar na plovilu u Marini Frapa buknuo je u subotu u poslijepodnevnim satima.

Kako javljaju iz JVP Dubrovački vatrogasci, u 15:08 zaprimljena je dojava kako dimi iz strojarnice broda. Na intervenciju je izašlo šest vatrogasaca s tri vozila, a požar je ugašen u 15:17 sati.

Vozio pijan i bez vozačke, prošao kroz crveno, a onda mu je policija još našla drogu

Najveća koncentracija alkohola od 2,30 g/ kg izmjerena je u večernjim satima 12. svibnja, 26-godišnjaku koji je, prije stjecanja prava na upravljanje, s motociklom dubrovačkih registarskih oznaka prošao kroz crveno svjetlo na semaforiziranom raskrižju u Metkoviću. Osim toga, kod njega je pronađena i manja količina marihuane i amfetamina te se odbio testirati na prisutnost alkohola.

Vozač je uhićen te je doveden na Općinski sud u Metkoviću uz optužni prijedlog kojim policija predlaže novčanu kaznu od 13 tisuća kuna, zatvor u trajanju od 90 dana te zaštitnu mjeru zabrane upravljanja motornim vozilom A kategorije u trajanju od 18  mjeseci, o čemu će sud odlučiti u redovnom postupku. Ovo je ujedno i najveća izrečena kazna u proteklom tjednu.

Dubrovački dnevniK petak, 20. svibnja 2022.

Prijeti mu kazna od 13 tisuća kuna, zatvor u trajanju od 90 dana

Dubrovnik by Željko Tutnjević za Dubrovački dnevnik

Pio i Maruška - padre je uvijek misama oduševio

Zoran i Dragana - može se diljem Svijeta živjeti i raditi, ali ne i svoj Dubrovnik zaboraviti

Marija, Barbara, Nika i Lucija - i mame i kćeri rado se druže, jasna je situacija

Rina i Ivica - godine prolaze, a jedno na drugo kao prvog dana paze Marija i Kike - prave su umjetničke duše i iskrene dugogodišnje prike

Angela i Kristina - vrijedne djevojke raduje što im je rad u Dubrovniku “donijela” sudbina

Antonio, Matias, Leonard, Luka, Ivo, Bruno, Tino i Alem - ne vole samo priču, učenici i profesor TUŠ gustaju učiti i praksu imati u Sunset Beachu

Dijana,

Dubrovački dnevniK petak, 20. svibnja 2022.

Dubrovnik by Željko Tutnjević za Dubrovački dnevnik

Dominik, Karmela i Nikola - pravo prijateljstvo se slavi, sin, majka i prijatelj pravi

Ana, Danijela, Ivana, Andrej i Zorana - ne može se ovakva ekipa odabrana okupiti svakoga dana

Danijel i Vid - glazba im je poveznica, kontrabas i violončelo životna odrednica

Stipe i Laura - godi im svaka zajednička ura

Ria, Allegra, Marijana i Miho - i u vožnji, i u hodu, mlada obitelj osjeća samo ugodu

Laura, Naida, Lora, Astrid, Ema i Lara - i za pohvale njihovom doprinosu velikom uspjehu plesne predstave Zvjerotica i Lijep ne postoji zastara

Brod s dušom

Piše Ivo Batričević foto privatni arhiv

“MARINA“ je dugo bila najstariji registrirani putnički brod na svijetu, a sudjelovala je i u deblokadi Dubrovnika

Danas je ovaj brod stacioniran u Rijeci gdje je 2013. preuređen u prvi hrvatski botel kapaciteta 112 kreveta

Zanimljiva vijest pristigla iz Rijeke koncem 2013. godine bila je ona o otvaranju prvog hrvatskog botela MARINA. Osim jedne doista originalne ponude smještaja, ovdje je zanimljiva i povijest broda koji je ostao zabilježen i u pomorskoj povijesti Dubrovnika.

Daleke 1936. godine u danskom brodogradilištu Frederikshavn Waerft & Flydedok izgrađen je brod

KRONPRINSESSAN INGRID za kompaniju Rederi Ab Göteborg-Frederikshavns Linjen (kasnije Sessan Linjen) namijenjen održavanju pruge između švedskog Göeteborga i danskog Frederikshavna. Novogradnja broj 204 je dobila ime po svojoj kumi, švedskoj princezi Victoriji Ingrid Alice Desiree, koja se nešto ranije udala za danskog prijestolonasljednika Frederika te tako na najbolji način simbolizirala povezivanje dvaju kraljevskih obitelji, ali i ovim brodom uspostavljene značajne pomorske veze između njih.

Skratio vrijeme plovidbe, ali i užitaka lako je novi komforni brod smanjio plovidbu pre-

ko Kategatta s tri na dva sata, nije baš naišao na veliko oduševljenje vjernih putnika koji su u znatnom broju putovali zbog slobodnog konzumiranja alkoholnih pića jer je u to doba u svim nordijskim zemljama bila na snazi svojevrsna prohibicija, nimalo naklonjena ljubiteljima dobre kapljice. Tako je smanjenje duljine plovidbe smanjilo njima ionako kratko dragocjeno vrijeme nesputanih užitaka.

KRONPRINSESSAN INGRID je bio trajekt od 794 bruto tona, dug 64 metra. Nakon Drugog svjetskog rata tj.1949. za sigurniju plovidbu mu ugrađuju radar. Od 1950. godine nakon preinake u brodogradilištu Burmeister & Wain Kopenhagen produžen je za 8 metara, ima 980 bruto tona te prevozi 600 putnika i 40 automobila. Dva švedska Polar Atlas diesel glavna pogonska stroja ukupne snage 2160 KS (1611 KW) omogućavala su mu plovidbu brzinom od 14 čvorova. Bez velikih problema, dobro i kvalitetno građeni brod je besprijekorno održavao ovu prugu preko Kattegata sve do 1955. kada je, nakon pređenih 307 tisuća milja i preve-

petak, 20. svibnja 2022. Dubrovački

zenih 1,25 milijuna putnika i 60 tisuća vozila, prodan kompaniji Anfartygs Ab Gotland.

Sudar s trgovačkim brodom

15. listopada 1991., MARINU je u plovidbi, dok je prevozila humanitarnu pomoć prema opkoljenom Gradu, iz Slanoga granatirala JNA kod otočića Mišnjaka pored Šipana te je lakše oštetila krilo komandnog mosta. jim vodama između Pule, Poreča i Venecije da bi se od 1994.vratila ponovo prema Zadru. Zanimljivo je napomenuti da su cijelo to vrijeme gotovo besprijekorno služili originalni, 70 godina stari Polar Atlas glavni pogonski strojevi iako za njih odavno nije bilo rezervnih dijelova, pa se u slučaju nekog kvara posada uspješno sama snalazila kako je znala i umjela.

Pod imenom CHRISTOFER POLHEM sljedećih osam godina plovi na liniji Nynäshamn - Vichy - Oskarshamn. Ponovo je prodan 1963. švedskom brodaru Expresslinjen Stockholm koji mu daje ime MARINA i šalje na prugu prema Mariehamnu. Nakon sudara u kolovozu 1969. s jednim njemačkim trgovačkim brodom, MARINA je raspremljena, ali je već u studenom iste godine našla novog kupca u hrvatskoj Lošinjskoj plovidbi.

Nakon temeljitog popravka, MARINA je zaplovila 1970. na redovnoj trajektnoj pruzi Rijeka - Cres-Rabac, a od sljedeće godine Pula - Mali Lošinj - Zadar. Ovu atraktivnu brodsku vezu održava sve do Domovinskog rata kada započinje ploviti u mirni-

Nije sve u ljepoti

Sve do 2007. MARINA je bila registrirana kao najstariji putnički brod na svijetu, nije bila posebno lijepa, ali je bila brod s dušom. U Domovinskom je ratu, zajedno sa svojom hrabrom posadom, dobila prestižnu Plavu vrpcu Vjesnika za sudjelovanje u deblokadi Dubrovnika čime je zaslužila i našu posebnu pozornost i vječnu zahvalnost. Bila je posljednji hrvatski putnički brod kojeg je JNA kontrolirala u Zelenici na plovidbi s izbjeglicama iz Dubrovnika prema Splitu, Puli ili Rijeci.

Naime 15. listopada 1991., MARINU je u plovidbi, dok je prevozila humanitarnu pomoć prema opkoljenom Gradu, iz Slanoga granatirala JNA kod otočića Mišnjaka pored Šipana te je lakše oštetila krilo komandnog mosta. Sljedećeg je dana u Gružu ukrcana skupina izbjeglica s kojima je otplovila prema Zelenici odakle je 17. listopada nakon pretresa isplovila prema Korčuli, Splitu i Malom Lošinju. MARINA je raspremljena koncem 2006. u Malom Lošinju gdje je povremeno korištena kao bar i noćni klub sve do 2011. kada je prebačena na Adamićev gat u Rijeku i preuređena u prvi hrvatski botel kapaciteta 112 kreveta. Novi vlasnici su ga lijepo preuredili te su od dvije male uske kabine napravili jednu veću. Na brodu često svira muzika uživo, interijer broda je uređen za ugodan duži ili kraći boravak, a neki dijelovi broda kao što je komandni most su ostali u izvornom obliku. Brod je zaštićen i upisan kao kulturno dobro Ministarstva kulture

petak, 20. svibnja 2022. Priče o moru i brodovima

Republike Hrvatske.

Slavija i Marina u luci Gruž

Marina - Lošinjska Plovidba (screenshot Youtube)

petak, 20. svibnja 2022. Dubrovački

Kamena kuća koja je izgrađena 1925. godine kao pogon za proizvodnju voštanih svijeća u vrtu Franjevačkog samostana Male braće je obnovljena, nakon što je 40 godina bila ruševina usred Grada koja je kvarila njegovu vizuru. Ekipa Dubrovačkog dnevnika zavirila je u novoobnovljene prostore. Stara ‘voštarnica’ bila je ju funkciji proizvodnje svijeća do 27. travnja 1983. godine kad je izgorjela u požaru. Ostali su tek zidovi objekta koji su 40 godina narušavali vizuru Grada, no to više nije tako zahvaljujući vikaru fra Stipi Nosiću. „Svijeće su se tada koristile u crkvi, ali se od njih i živjelo, išle su čak do Makedonije i po cijeloj bivšoj Jugoslaviji. Jedan brat koji je radio dolje samo za našu crkvu je uređivao svijeće koje su bile baš pravi vosak. Jednom, u noći 1983. godine, sve je

izgorjelo. Cijela kuća je izgorjela. Kotlovnica je tu ostala, donedavno je bila tu, no dizalicom smo je izbacili. Ostali su samo zidovi, vidio se i dimnjak, i to je tako stajalo 40 godina,“ izjavio je fra Nosić.

OBJEKT NIJE BILO MOGUĆE SRUŠITI

Kako je objasnio, ulaza s istočne strane, iz ulice Celestina Medovića nije bilo.

„Nekad su bili skalini iz samostana prema vrtu koje su bile zazidane i sad smo ih bili našli. Jedan od razloga zašto je ta ruševina toliko tu stajala jest i to što nije bilo komunikacije, nije bilo pristupa,“ izjavio je fra Nosić.

Također, objekt, kao i cijela povijesna jezgra, je pod UNESCO-vom zaštitom te ga nije bilo moguće ru-

No, pronađeno

• Dvorana bi mogla biti mjesto održavanja koncerata, predavanja, seminara, zabava…

dnevniK petak, 20. svibnja 2022.

„Kako bismo sklonili tu sramotu, 2013. godine sam na Kapitulu Franjevačke provincije predstavio program prema kojem smo obnovu izvršili od novca zarađenog od ulaznica u klaustar i staru ljekarnu koje smo prikupili u vremenu prije pandemije,“ izjavio je fra Nosić.

Kod pripremnih radova, utvrđeno je kako zgrada nije ni upisana u katastar. Stoga je ishođena građevinska dozvola, ali i svi potrebni dokumenti pa su radovi krenuli 2021. godine. Vodstvo Grada je dalo i dozvolu za korištenje gradske površine izvan zidina na koju je bila postavljena velika dizalica, što je, kaže fra Nosić, bio jedan od ključnih momenata. Pomoću nje je, preko zidina, dopreman građevni materijal i odvođen je otpad.

DVORANA I ŠEST SOBICA

Dizalica je na prostoru Paščare bila do 10. svibnja 2021. godine, kad je završena većina glavnih radova na objektu, a obnova je dovršena u rujnu 2021. godine. Zahtjev za izdavanje uporabne dozvole Upravnom odjelu a izdavanje i provedbu dokumenata prostornog uređenja i gradnje, samostan je predao u listopadu 2021. godine. Tehnički pregled objekta je obavljen u ožujku 2022. godine, a radove je kao glavni izvođač vodila tvrtka Spegra. Uz obnovu kuće u vrtu, ugovorena je i prilagodba prilaza iz ulice Celestina Medovića, gdje je nekada postojala komunikacija između vrta i samostana, a za oba zahvata je prema okončanim situacijama Spegri plaćeno više od osam milijuna kuna s PDV-om, od čega je u državni proračun uplaćeno 1,6 milijuna kuna. U prizemlju kuće je uređena je dvorana, a u potkrovlju se nalazi šest sobica sa sanitarnim čvorovima.

„Nisam ni znao kako će to ovako izgledati. Što se tiče ovog prostora u kojem se nalazi dvorana, mislili smo taj prostor pružiti skautima koji bi ovdje prenoćili u vrećama za spavanje. Ugradili smo u kupaonice za mlade koji bi tu eventualno prenoćili. No, sada vidimo kako bi se ovdje mogli održavati koncerti, predavanja, seminari, izložbe, zabave... U potkrovlju smo napravili sobice koje smo mislili namijeniti siromašnim studentima, no čini se kako to nema smisla dok je otvoren Studentski dom i dok ima mjesta za njih tamo. Ako bi se te sobice i prostor iznajmljivala, tako bismo mogli konkretnije pomoći studentima, a već dugo godina naša zajednica pomaže 20-ak studenata godišnje stipendijama,“ izjavio je fra Nosić. Zanimljivo je kako je i prostorima već pružen smještaj dvoje francuskih državljana koji su na putu za Svetu zemlju za koju idu biciklom, tražili prenoćište. Novouređena dvorana je dobila ime ‘Sokol’ po poznatom glazbeniku fra Bernardinu Sokolu, ali i po barjaku društva Hrvatski Sokol koje je djelovalo u samostanu gdje je sačuvan i barjak društva iz 1905. godine.

„Nisam ni znao kako će to ovako izgledati. Što se tiče ovog prostora u kojem se nalazi dvorana, mislili smo taj prostor pružiti skautima koji bi ovdje prenoćili u vrećama za spavanje. Ugradili smo u kupaonice za mlade koji bi tu eventualno prenoćili. No, sada vidimo kako bi se ovdje mogli održavati koncerti, predavanja, seminari, izložbe, zabave... U potkrovlju smo napravili sobice koje smo mislili namijeniti siromašnim studentima, no čini se kako to nema smisla dok je otvoren Studentski dom i dok ima mjesta za njih tamo. Ako bi se te sobice i prostor iznajmljivala, tako bismo mogli konkretnije pomoći studentima, a već dugo godina naša zajednica pomaže 20-ak studenata godišnje stipendijama,“ izjavio je fra Nosić.

U potkrovlju se nalazi šest sobica

Fra Stipe Nosić

petak, 20. svibnja 2022. Dubrovački

Iva Todorić

Ragusa obranila naslov prvakinja Hrvatske

Izabranice Cvetane Matić u ludoj završnici prvenstva slavile su protiv požeškog Plamena i drugu godinu zaredom donijele vrijedni trofej u Dubrovnik

U povodu osvajanja još jednog naslova Hrvatske, gradonačelnik Grada Dubrovnika Mato Franković uputio je čestitku košarkašicama Ženskog košarkaškog kluba Ragusa, njihovim trenericama i Upravi Raguse.

Prenosimo je u cijelosti:

Drage košarkašice Raguse, Od srca čestitam na osvajanju trofeja zlatnog sjaja, koji zahvaljujući vašoj borbi i htijenju ostaje u našem Dubrovniku. Pred punim ste tribinama požeške sportske dvorane ostavile srce na parketu i potpuno zasluženo stigle do druge uzastopne titule državnih prvakinja. Ovim ste uspjehom razveselile sve nas u gradu i učinile nas ponosnima, a naročito Vaše obitelji i prijatelje. Vašom ste vjerom u pobjedu i ustrajnošću tijekom cijelog natjecanja iskazale istinski sportski duh i entuzijazam. Uz podršku trenerica Cvetane Matić, Alme Majstorović i cijelog tima Raguse na čelu sa Tomislavom Tabakom iz godine u godinu bilježite odlična postignuća i nadam se da ćete tako nastaviti i u budućnosti.

Drage košarkašice, titula najbolje ekipe na ovom prvenstvu pripala je vama, jednom perspektivnom kolektivu koji je ispunjen dobrom energijom i iznimnim talentima, stoga zajednički proslavite ovaj važan događaj i veselite se novim sportskim izazovima.

S poštovanjem, Gradonačelnik Dubrovnika Mato Franković

U posljednjoj, petoj utakmici doigravanja Ragusa je u Požegi slavila rezultatom 62:54

NOVI uspjeh dubrovačke košarke

Prvakinje dvije godine zaredom

Carmen Miloglav

Slavlje Romane Stojanović i Elle Majstorović

foto grad dubrovnik,

Još jedna sjajna sezona PITURA

Povodom osvajanja trećeg po redu Prvenstva Hrvatske i srebra na Kupu Hrvatske, gradonačelnik Mato Franković i zamjenica gradonačelnika Jelka Tepšić primili su igrače, trenera i članove Uprave te tajnika stolnoteniskog kluba Libertas Marinkolor.

Tijekom prijema stolnotenisači su iznijeli vlastita iskustva i doživljaje sa natjecanja te opisali kako se pripremaju za novu sezonu. Tom prilikom je gradonačelnik Franković naglasio kako će Grad Dubrovnik i dalje nastaviti ulagati u sportsku in-

frastrukturu, istaknuvši da u rujnu kreće natječaj za energetsku obnovu koji bi obuhvatio cijeli klimatizacijski sustav postojeće sportske dvorane. Također je iskazao zadovoljstvo što je gradska uprava započela projekt izgradnje nove multifunkcionalne dvorane koja bi se trebala izgraditi do 2025. godine, kada je Dubrovnik domaćin svjetskog rukometnog prvenstva.

Gradonačelnik Franković je na kraju čestitao klubu na vrlo dobroj sezoni i zaželio im uspjeha u daljnjim pripremama.

Dubrovački stolnotenisači u prvenstvu su ostvarili 21 pobjedu i tek jedan poraz

Dubrovački dnevniK petak, 20. svibnja 2022.

PRVACI HRVATSKE I SREBRNI U KUPU

Iza momčadi STK Libertas Marinkolor još je jedna uspješna sezona. Unatoč porazu od STK Zagreba u finalu Kupa, dubrovački stolnotenisači osvojili su treći naslov prvaka Hrvatske

Na prijemu kod gradonačelnika

STK LIBERTAS MARINKOLOR - Filip Čipin, Tomislav Japec, Filip Mikulić, Vedran Đurđević i Marijana Matulović

Miho Simović

humanitarni prilozi

petak, 20. svibnja 2022. Dubrovački dnevniK

DOMUS CHRISTI

U spomen na dragu tetu Pavicu prilažu 500,00 kn.: Nela, Braco i Nina. Korisnici i djelatnici Doma zahvaljuju na poklonima.

UdruGA za Down sindrom Dubrovačko-neretvanske županije

Udruzi za Down sindrom Dubrovačko-neretvanske županije doniraju -Umjesto cvijeća za dragog susjeda pok.Mata Šiljeg ,Obitelj Oblizalo donira 300.00 kn

-U sjećanje na našeg susjeda Malika, obitelj Marković prilaže 300.00 kn Mole se darovatelji koji svoje priloge uplaćuju na žiro-račun Udruge

IBAN HR9823400091110343594 kod Privredne banke d.d. da dostave tekst uplate na mob: 0914753582 ili putem maila downdnz@gmail.com Roditelji, djeca i mladi naše Udruge

iskreno zahvaljuju svim darivateljima!

UDRUGU SLIJEPIH DAROVALI SU

U spomen na dragu gospođu Nadu Maračić umjesto cvijeća 300,00 kn prilažu stanari zgrade ulica Topolska i F. Prešerna. Udruga slijepih najtoplije zahvaljuje darovateljima. Žiro račun za uplatu: IBAN HR502407000-1100021348

DJEČJI DOM MASLINA

- Davorka i Pero Lepeš, u spomen na pok. Zdenku Pavlović prilažu 300,00 kn;

- Marijana i Dubravko Ogresta, u spomen na dragu tetu Nadu Maračić, umjesto cvijeća prilažu 300,00 kn;

- Zlatko Kovač, dar djeci Doma 80,00 kn. Djeca i djelatnici zahvaljuju darovateljima!

ZAPOČNITE LIJEČENJE U

Mole se darovatelji koji svoje priloge uplaćuju na žiro-račun Doma IBAN broj:HR8223900011100019232 da dostave tekst uplate na/fax:312 218 ili na mail: dom.maslina@outlook.com

DVA SKALINA

U spomen na pok. Anu Glavinić, umjesto vijenca 200 kuna prilaže obitelj Stane Radić; Miloslavić Pavo Tomislav donacija 200 kuna; Obitelj Anke i Balda Mojaš doncija 120 kuna.Djeca i roditelji od srca se zahvaljuju na donacijama.

IBAN: HR7924070001100305036 Tekst za objavu molimo slati na: dva.skalina@du.t-com.hr ili zvati na: Mob: 095/368-9227 ( ranim danom od 9:00 – 17:00)

POLIKLINICI MARIN MED

FIZIKALNA TERAPIJA ZA PREVENCIJU I UNAPRIJEĐENJE ZDRAVLJA

Poboljšanje zdravlja i stanja pacijenta osnovni je cilj fizikalne terapije. Da bi ona bila apsolutno učinkovita, od iznimne je važnosti individualan pristup svakom pacijentu, ovisno o problemima i tegobama.

U Poliklinici Marin Med u odjelu Fizikalne terapije i rehabilitacije primjenjuje se program prilagođen svakom pacijentu ponaosob. Programi fizikalne terapije i rehabilitacije formirani su za postoperativne rehabilitacije, zatim program za artrozu, za burzitis, program za bolne sindrome vratne kralježnice, torakalne kralježnice i lumbalne kralježnice, za tendinitis, program za mišićne povrede, za rame, lakat, šaku, kuk, koljeno, gležanj, stopalo.

Osigurana je kompletna i kvalitetna fizikalna terapija u prevenciji i liječenju bolesti lokomotornog sustava, prema najsuvremenijim

standardima, a kroz individualne programe liječenja i rehabilitacije koji su pod stalnim nadzorom stručnog tima.

Razni programi uobličeni su u pakete, a uključuju i elektroterapije, laser, ultrazvuk, magnetoterapiju te kineziterapiju- ovisno o tegobama pacijenta.

Nazovite nas i raspitajte se o pogodnostima koje imamo za naše pacijente!mbulanta u ponedjeljak i utorak, 6. i 7. lipnja 2022.

Tel: +385 (0)20 400 500, +385(0)20 400 505

Poliklinika Marin Med dr.Ante Starčevića 45 Dubrovnik www. marin-med.com, email: info@marin-med.com

petak, 20. svibnja 2022. Dubrovački dnevniK

Mali oglasi

AUTO / MOTO

Prodajem autoprikolicu i old timer Opel manta. Kontakt: 091 151 7650

Renault Megane 1998 god. Bijela boja. 205000km. Cijena 6500 kn. Mob:0958225056

Prodajem dijelove za Mazdu 323 F. Kontakt: 098 923 1116

Prodaje se Chervolet Spark 2007 godište, uščuvan i ispravan. Automobil je registriran do 10/22. godine. Drugi vlasnik i samo 54000km. Moze se pogledati u Mokošici. Cijena po dogovoru.Zvati na broj 020/452827.

IZNAJMLJIVANJE

Iznajmljujem novonamješten, jednosoban stan u Orašcu na duže vrijeme za 2300 kn + režije. Dopušteni su kućni ljubimci. Parking ima. Mob:0922921956 ili 0989010584

Iznajmljuje se manji stan u Gružu za 1-2 stalno zaposlene muške osobe. Kontakt: 020419574

Iznajmljujem potpuno opremljenu garsonijeru zaposlenoj osobi u Gružu. Ima poseban ulaz. Kontakt: 020418431 Iznajmljuje se namješteni klimatizirani stan u Gružu. Mob:0923945670

Iznajmljujem sobe u Župi Dubrovačkoj na duže vrijeme. Cijena po dogovoru. Mob:0922857452

Iznajmljuje se poslovni prostor u starome gradu u blizini Straduna na duže vrijeme. Ulica Marina Getaldića 12, površina 16m2. Kontakt 0998009820

Iznajmljujem novonamješten,

jednosoban stan u Orašcu na duže vrijeme za 2300 kn + režije. Dopušteni su kućni ljubumci. Parking ima. Kontakt: 092 2921 956 ili 098 9010 584

Iznajmljujem garsonjeru u Orašcu na duže vijeme. Cijena 1800 kn + režije. Dopušteni kućni ljubimci. Parking ima. Kontakt: 092 2921 956 ili 098 9010 584

Iznajmljujem poslovan prostor u starom gradu u blizini Straduna na duže vrijeme. Adresa: ulica Marina Getaldića 12, površina 16 m2. Kontakt: 099 8009 820

Iznajmljujem potpuno opremljenu garsonjeru zaposlenoj osobi u Gružu. Ima poseban ulaz. Kontakt: 020 418 431

Iznajmljujem namješteni klimatizirani stan u Gružu. Kontakt: 092 3945 670

Iznajmljujem manji stan u Gružu za 1-2 stalno zaposlene muške osobe. Kontakt: 020 419 574

PLOVILA

Tražim vez za gliser Gruž rijeka...0911927270

Prodaja / KUPNJA NEKRETNINA

Prodajem stan u neboderu u Gružu, 64 m2, 180 000 eura samo za gotovinu. Pogled na Lapad. Kontakt: 098 1760 747

Prodajem kuću u Mlinima. Kontakt:0989155874

Tražim garsonijeru ili sobu za sezonu, ne mora biti ništa posebno opremljeno. Dovoljan je krevet, banja i kuhinja. Bilo gdje na području grada i rijeke Dubrovačke. Zaposlena muš-

ka osoba. Mob: 0976820876 Mlađa, stalno zaposlena ženska osoba traži jednosoban stan u dugoročni najam na području Dubrovnika koji prima malog psa starog 10 godina i naručenog na život u stanu. Mob:0977592009

Prodaje se stara kuča u Konavlima i zemljište 3000 kvadrata blizu puta..na upit... 0955106792

Prodaje se građevinsko zemljište u Župi Dubrovačkoj –Lazine. Zemljište se sastoji od 3 spojene parcele i ima 984m2. Cijena 125000 eura. Mob:0989824076

Gruž, trosobni stan, 70 m2, za adaptaciju, blizu škole189.000 €. Angelus nekretnine - ured Dubrovnik - 098 676 009

STAN- LAPAD 50 m2 dvije sobe + DB, 169.900 E fiksno, ALAVIJA NEKRETNINE 098288254. Encert B

STAN - NUNCIJATA 77 m2 dvije sobe + DB, prekrasan pogled na more. 182.500 E, ALAVIJA NEKRETNINE 098288254 Encert C

STAN od 22 m2 u gruškim neboderima na 8 katu, 68.800 E, ALAVIJA NEKRETNINE 098288254. Encert C

OBOD/CAVTAT – Stan 137 m2, 3 sobe + DB, 219.200 E, ALAVIJA NEKRETNINE 098288254. Encert C GRAĐEVINSKO ZEMLJIŠTE359 m2 u Mandaljeni s pravomoćnom građevinskom dozvolom,gradnja odmah. 128.881 E, ALAVIJA NEKRETNINE 098288254.

ATLANT CENTAR, iznajmljuje se poslovni prostor 53 m2 novouređen, 6000 kn + PDV, ALAVIJA NEKRETNINE 098288254. Encert A

MLINI TRGOVIŠTE,stambeno poslovni objekt površine 350 m2 novouređen (moguće otvoriti restoran).638.400E.ALAVIJANEKRETNINE 098288254. Encert B

Za poznatog kupca tražimo manji studio apartman ili sobu s banjom u staroj gradskoj jezgri. Kontakt: Angelus nekretnine, Vukovarska 17098 676 009

Prodaje se građevinsko zemljište koje se sastoji od tri spojene parcele površine 984 m2 u Lazinama - Župa Dubrovačka.Cijena 125 000 eura. Kontakt telefon 0989824076.

Prodajem namješten stan u Solinama, 77m2 sa parkingom i terasom od 24m2. Cijena 2300 e7m2. Kontakt: 091 9577 843

Mali oglasi

PRODAJA RAZNO

Prodajem novu originalnu zimsku tendu za Adriatic 7.90 za 500 kn, kao i inox preklopnu skalicu 2+2 za 500 kn. Mob:0913905107

Prodajem stan u neboderu u Gružu, 64m2, 180000 eura samo za gotovinu. Pogled na Lapad. Mob:0981760747

Prodajem gitaru za početnike. Kontakt: 097 698 961

Prodajem izložbene lutke (ženski torzo) po 80kn. Mob.0923063113

Prodajem motokultivator Agria 506. U odličnom je stanju. Kontakt: 091 595 6901

Prodajem 2 hrastove bačve za vino. 150 L i 200 L. U odličnom stanju, povoljno. Kontakt: 091 595 6901

Povoljno prodajem domaće i strane CD-ove. Kontakt: 095 522 4611

Prodajem kozje mlijeko.Kontakt: 099 835 7981

Poklanjam ovčju vunu.Kontakt: 099 835 7981

Prodajem ovčji i kozji gnoj s dostavom. Kontakt: 099 835 7981

Prodajem ovčji gnoj. Vreća 25 kn sa dostavom, a 22kn vre -

ća bez dostave. Kontakt: 099 681 5456

Prodajem kožnu garnituru tamno crvene boje, dvosjed u trosjed u odličnom stanju. Cijena 3500kn. Mob:0917214606

OSOBNI ODNOSI

Tražim žensku osobu za prijateljstvo i mogući brak, od 50 godina pa na više. kontakt: 091 585 5001

PONUDA I POTRAŽNJA POSLOVA

Astarea Gastro Team tražimo konobare/ice za nadolazeću sezonu. Nudimo smještaj, dva obroka, mogućnost napredovanja, odlična primanja te ugodnu radnu atmosferu. Mob : 099 329 59 16

USLUGE RAZNO

Gospođa s dugogodišnjim iskustvom nudi usluge njege starijih i nemoćnih osoba 24 sata dnevno. Mob:0955954935

Izrada, servis i montaža rolete, komarice, tende, rolo i trakaste zavjese.Završni radovi u graditeljstvu. Kontakt: 099 598 2553

Orezujem  masline , agrume, uredenje vrtova, dardina, okucnica, kosnja trave mob 0916143946

Uređujem đardine unutar grada i dajem stručne savjete za poljoprivredu (rezidba agruma, maslina, ukrasnog bilja, zelene ograde, poslovi hortikulture, gnojidbe, zaštite, sadnje, zaštita palmi od štetočina). Diplomirani inžinjer agronomije. Kontakt: 098 9581 993

Zaštita od sunca, izrada i montaza roleta, komarica, trakasti zavijesa, venecijanera, rolo zavijesa, sve informacije na 0911472794. Mokošica.

Uređujem vrtove, đardine, okućnice, orezivanje voćki, košnja, gnojidba, okopavanje. Mob: 0916143946

Dvije osobe traže posao čišćenja apartmana i stanova. Mob:0981371100

Tim iskusnih meštara nudi pomoć u Vašoj kući, apartmanu. Vršimo sitne popravke, renoviranja stambenih objekata (skidanje boje i popravci drvenih prozora, persijana, vrata, te pi-

turavanje istih, Građevinski radovi, elektroinstalacije, vodoinstalacije, gipsarski, keramicarski i soboslikarski radovi, postavljanje podova-laminati, montaža i demontaža namještaja. 098 765 460

KAMENOKLESAR- Izrada grobnica,spomenika,nadgrobne vaze - kamenice,nadgrobne knjige,brončana galanterija,slike od porculana,klesanje slova na spomeniku,klupice,skalini,kolone,kamene ograde, dostava i montaža kamena. Mob: 091 7285208

Pomoćni radnik traži posao. Dubrovnik I okolica. Prijava nije obavezna. MOB: 092/359-4338

DEŽURNE LJEKARNE

OD ZVONIKA” 17.5.- 23.5.2022. GRUŽ” 24.5. - 30.5.2022.

preminuli

ANE MARINOVIĆ (1957)

ANKA GLAVINIĆ (1950)

ROZA MARKOVIĆ (1925)

MATE ŠILJEG (1942)

JELE STURICA (1936)

IVKA GRLJEVIĆ (1927)

JERO BATIĆ (1936)

MAGDALENA KAMINSKI (1936)

JERONIMA SANTINI (1932)

MATO KONJUH (1960)

BRANIMIR MIŠKIĆ (1951)

Na Jugovoj utakmici prikupljeno više od 17 tisuća kuna za malenu

Gogu Knego!

Navedeni iznos u srijedu ujutro je uplaćen na račun obitelji Knego

Bez obzira na to što su vaterpolisti Juga AO u Gružu poraženi od Jadrana, Dubrovnik itekako može slaviti! Naime, iz Juga su objavili kako je na utakmici prikupljen pozamašan iznos koji će biti uplaćen u svrhu liječenja naše sugrađanke, malene Goge Knego “Sav prihod od ulaznica i donacija s utakmice namijenjen za pomoć u liječenju naše sugrađanke, osmogodišnje Goge Knego. Dubrovča-

ni su još jednom pokazali svoje veliko srce te je od ulaznica i donacija prikupljeno 17.103,10 kuna. Gore navedeni iznos u srijedu ujutro je uplaćen na račun obitelji Knego. Veliko vam hvala”, poručili su iz Juga. Podsjetimo, vaterpolist Maro Joković je čitatelje Dubrovačkog dnevnika putem društvenih mreža pozvao na utakmicu kako bi navijali, ali i pomogli Gogi.

Prikupljen je pozamašan iznos koji će biti uplaćen u svrhu liječenja naše sugrađanke

petak, 20. svibnja 2022. Dubrovački dnevniK

VELIKI SPORTAŠI VELIKOG SRCA

Tur siminvelici odit, que int essunti oriam, totaque ne doluptium qui consequas resecus aut quis voluptatur mo endem dia simus.