Dubrovački dnevnik br. 97

Prošle godine pola fiskalnih nadzora završilo je kaznama, i ove godine DUBROVNIK POD POVEĆALOM

Podignuta optužnica protiv Rešetara, istražuje se MIRKO OBRVAN stranica

‘LAST

STIŽU INSPEKTORI

BESPRAVNA GRADNJA NA PLOČAMA

GRGO JELAVIĆ / PIXSELL

Uvodnik

Nakladnik Dubrovački dnevnik j.d.o.o.

Kardinala Stepinca 52 Dubrovnik oib 84019117288

Glavna urednica Lucija Komaić urednica@dubrovackidnevnik.hr

Zamjenica glavne urednice Ivona Butjer Mratinović

Urednik Maro Marušić

Redakcija Aida Čakić Nikša Klečak Petra Srebrović 020/642-462 redakcija@dubrovackidnevnik.hr

Fotograf Goran Mratinović Željko Tutnjević

Kolumnisti Maro Marušić Vjera Šuman Ivo Batričević

Grafička priprema Dario Kovač Nene Mojaš (Festivus)

Dizajn Studio Hrvatin & Studio Mater

Marketing

Nikoleta Zec 020/642-460 099 493 6200 marketing@dubrovackidnevnik.hr

Mali oglasi oglasi@dubrovackidnevnik.hr

Višestruko kritizirana kampanja ispala je pun pogodak!

Kriziramo kroz inflacije, nestašice hrane i energenata i neizvjesnost, tako jako kako odavno nismo. Samo nam još ovi hrabri turisti, kojih je unatoč svemu sve više na našim ulicama, ulijevaju optimizam. Nije ih strah! Ni omikrona ni njegovih podvarijanti, a ni rata koji bijesni niti tisuću kilometara dalje. Neka tako i ostane. U moru loših vijesti, smjena ministara i nestašice plina, tjedan je svima zasladio dobri, stari Kraš, sa svojom još boljom i gotovo jednako starom Domaćicom. Popularni čokoladni keks iz davne 1957. odlučili su dodatno promovirati uz kampanju koja je, malo je reći, odjeknula društvenim mrežama. Domaćica i prodavačica, Domaćica i medicinska sestra, Domaćica i menadžerica, Domaćica i pravnica... samo su neki od natpisa koji uključuju zanimanja koje obavljaju žene, a koji krase kutiju omiljenih keksa. Reakcije uglavnom idu u smjeru kako je Kraš napravio totalni marketinški promašaj koji je zapravo potaknuo seksizam i naglasio neravnopravnost spolo-

va. Korak dalje su ismijavanja s kampanjom. Domaćica Original uz sliku Jakova Kitarovića ili umjesto fotografije keksa na kutiji fotografija domaće uzgojene marihuane, kolokvijalno zvane ‘’domaćica’’. S obzirom na to kako su rijetki ostali ravnodušni na ovu kampanju i kako svi o njoj pričaju, jasno je kako je Kraš možda i bez tog konkretnog cilja, napravio jednu od najboljih marketinških kampanja u posljednje vrijeme.

Rano

je za procijeniti efekt kampanje kroz potencijalno povećanje prodaje, ali sasvim je sigurno kako svaki publicitet ostvaruje promotivne svrhe. Slijedom lavine reakcija iz Kraša su poručili kako snagu brenda i imena žele posvetiti ravnopravnoj podjeli poslova u domaćinstvu. Napominju kako žene uz redovan posao i dalje najčešće zadržavaju i ulogu domaćice obavljajući tako dva posla. Samo dva? Svaka ‘’domaćica’’ s bilo kojim popratnim zanimanjem zna kako je takvih poslova puno više. ‘’Ono kad Domaćica izlazi izvan okvira svoje kutije i pokreće važne teme’’ – Kraševa

Piše Lucija Komaić

FOTO: screenshot

Uvodnik

je upečatljiva poruka kojom su pokušali umanjiti kritike. A kritike su stigle sa svih strana. Uputile su ih udruge i poznate aktivistice koje su u Hrvatskoj sinonim za borbu za prava žena. Najglasnije su tu uvijek B.a.b.e., Rada Borić, Sanja Sarnavka, a nije ovo sve moglo proći ni bez komentara Jelene Veljače. One su naravno zgrožene kampanjom, jedne uvrijeđene jer ih iz Kraša prethodno nisu pitali što o kampanji misle baš one, a druga objašnjava Krašu kako žene već znaju kako nisu ravnopravne i pita se educiraju li pritom muškarce.

Akoga

bi trebalo educirati o tome, ako ne svih? I muškarce, i djecu, ali i same žene. Živimo u svijetu koji se u bitnom promijenio u odnosu na onaj kojega su živjele naše bake i njihove majke. Potpuno je jasno da suvremena prosječna žena mora biti hodajuće čudo i ništa manje od toga. Mora biti domaćica, jer je teško živjeti u kaosu, neredu, a trebalo bi svakoga dana nešto i pojesti više od keksa iz kutije. Naravno, većina žena, osim što su silom prilika domaćice, istovremeno rade, obrazuju se, razvijaju karijeru, ogromnu energiju i vrijeme ulažu u djecu. Uz sve to, ostane li im vremena, trebale bi raditi i nešto za za sebe, jer ni to suvremeni svijet ne oprašta. Ne

oprašta ništa manje od čuda pa ni starenje. Baš poput provokativne kampanje za kekse, lavinu reakcija pokrenula je i nova serija Seks i Grad u kojoj su poznate protagonistice sada već žene u onim godinama koje dolaze iza onih najboljih u kojima su bile dok su ranije snimale popularnu seriju i filmove. Kako su samo usudile pojaviti bez botoksa i operacija, pitala se globalna javnost, u kojoj se pred žene stavlja izgled kao još jedan imperativ, uz sve one ostale, koje moraju zadovoljiti. Prava je heroina i aktivistica protiv takvih globalnih trendova ovih dana bila voditeljica RTL Direkta Mojmira Pastorčić. Ona je na ‘’Međunarodni dan bez šminke’’ vodila svoju dnevnu emisiju bez dodataka za uljepšavanje i zablistala s ekrana prirodno lijepa. Bio je to pionirski potez kojega bi trebalo slijediti.

Šovinizam

po pitanju obavljanja kućanskih poslova dio je tradicije mnogih društava pa i ovog našeg. Kad se bilo koja žena uhvati kako muža ili sina odvraća od izlaska preko praga u zgužvanoj košulji, znajući kako bi takvo nešto selo zamjerilo njoj, a ne njima, treba znati kako je ova Kraševa kampanja i više nego ubola u sredinu. Provo-

kacija prodaje, ali i potiče rasprave, u ovom slučaju definitivno o stvarima koje se guraju pod tepih. Kućanski poslovi su često užasni, zatupljujući i dosadni i kao takve trebalo bi ih u najvećoj mogućoj mjeri podijeliti između svih onih koji od njih imaju koristi, a to su svi ukućani, a ne samo domaćica. Kad se svemu tome pridoda kako su žene u cijeloj Europi, pa tako i u Hrvatskoj na istim radnim mjestima uglavnom manje plaćene nego muškarci, vrlo brzo se dolazi do zaključka kako je ovo svijet u kojem se neke stvari mora mijenjati. Zato je Kraševa višestruko ismijavana kampanja bila pun pogodak. Barem je potakla priču o tome što su žene, koja im je uloga i kako se percipiraju u tradicionalnom društvu u kojem od takvih percepcija često ni same od sebe ne uspijevaju pobjeći. A domaćica će uvijek ostati domaćica. Keks, koji ne gubi kvalitetu, ali koji je kao i sve drugo poskupio. Neće to osjetiti Kraš, baš kao ni trgovački lanci. Zato hoće djelatnice u tim trgovinama kojima će plaća ostati jednako mala, koliko god da njihovo zanimanje netko bude promovirao na poznatim keksima, uz sve druge uloge koje kao i sve druge žene imaju. Ali, barem se o tome razgovara.

petak, 6. svibnja 2022.

Ishođene su sve suglasnosti za UPU Nuncijata nova dvorana u Gospinom polju ima konkretnije rokove, kreću izmjene i u zoni Radeljević

Vijećnici će sljedećeg tjedna raspravljati o izrazito bitnim prostornim dokumentima o kojima će ovisiti važni gradski projekti

Izmjene i dopune urbanističkih planova bila je tema konferencije za medije koja je održana u utorak u Gradskoj vijećnici, ususret sljedećoj sjednici Gradskog vijeća kada će se te točke naći pred gradskim vijećnicima.

Gradonačelnik Mato Franković uputio je Gradskom vijeću na raspravu i donošenje prijedloge Odluke o donošenju Urbanističkog plana uređenja stambenog naselja za branitelje na Nuncijati te Odluke o izradi izmjena i dopuna UPU-a Radeljević-Libertas. Franković je na konferenciji za medije na-

značio kako su ove prostorno-planske točke vrlo bitne za razvoj Grada Dubrovnika.

Stambeno zbrinuti branitelji i ratni invalidi - Ishođene su sve suglasnosti za UPU Nuncijata, prema prethodnim dogovorima s Ministarstvom kulture, a prethodno su ispoštovani svi uvjeti Konzervatorskog odjela i dobivena je njihova suglasnost. Dogovoreno je da se može uputiti na usvajanje ova točka dnevnog reda čime su se srušile sve barijere i više ne postoje prepreke za stambeno zbrinjavanje branitelja. Nakon usvajanja UPU-a

Adaptirali smo se u prostor i prilagodili ograničenjima, a sve s ciljem da se realizira projekt izgradnje dvorane koja bi bila spremna za svjetsko rukometno prvenstvo - najavio je Franković.

ići će se u parcelaciju zemljišta, a kasnije i u dodjelu zemljišta braniteljima i potpisivanje ugovora. Neki će sami željeti raditi, a većina želi da Grad to obavi u jedinstvenom tipskom projektu tako da napravimo naselje, a branitelji kasnije investiraju u gradnju. Dodjelom ovih zemljišta Grad bi u potpunosti zatvorio priču stambenog zbrinjavanja vojnih invalida i branitelja koji imaju pravo na tokazao je Franković koji se ovoga tjedna sastao s braniteljima koji bi na Nuncijati trebali riješiti svoje stambeno pitanje.

Pojasnio je kako je prilikom izrade HIA studije sve inkorporirano u UPU te jedno s drugim odgovara. - Tražilo se od nas manji dio izmjena HIA-e koje smo dali izrađivaču na promjenu. Prema mišljenu Ministarstva kulture, koje smo naknadno dobili, taj manji dio izmjena neće utjecati na UPU i glavne odrednice. HIA će biti važna posebno za cestovni dio projekta Nuncijate i ona nam je bitna u drugom stupnju, dok smo u prvom dokazali

kako smo usklađeni. Ovako možemo ići na usvajanje - poručio je Franković. Govorio je i o DPU Gospino polje.

Neće biti lako izgraditi novu dvoranu - Nakon što su upravni odjeli razmatrali nekoliko rješenja u okviru postojećih projekata, donijeli smo odluku o pokretanju novih izmjena DPU-a Gospino polje. Oni sada na jedan potpuno novi, kvalitetan i održiv način promatraju prostor s jasnim vremenskim rokovima koji su ostvarivi. Adaptirali smo se u prostor i prilagodili ograničenjima, a sve s ciljem da se realizira projekt izgradnje dvorane koja bi bila spremna za svjetsko rukometno prvenstvo - najavio je Franković. Dodao je kako je prema novim izmjenama Grad Dubrovnik 100-postotni vlasnik zemljišta gdje će se graditi dvorana.

- Sada imamo realne rokove i mislim da se to može realizirati, no neće biti lako. Na nama je da to odradimo jer bi ova dvorana puno značila Gradu. Ona zadovoljava parametre za velika sportska natjecanja, ali i za dnevne događaje i koncerte - naglasio je.

Radeljević također pred vijećnicima Osvrnuo se na UPU Radeljević - Libertas. - To je UPU koji je bio prethodno pokrenut. U koordinaciji s resornim ministarstvom, kako bi proveli sve postupke štiteći javni prostor, u obvezi smo provođenja izmjena i dopuna UPU-a, a s tim u vezi GUP-a i PPU-a. Započeli smo prethodno postupak izmjena PPU-a i GUP-a te je stavljen van snage dio PPU-a. Iz toga razloga idemo u izmjenu te točke - pojasnio je.

Istaknuo je kako su ove točke dnevnog reda koje su najavljene na sljedećoj sjednici Gradskog vijeća iznimno važne prostorno-planske teme.

- Svaka na svoj način rješava jedan dio urbanog prostora Grada Dubrovnik, svaka oplemenjuje dodatno javni prostor - zaključio je gradonačelnik Mato Franković.

‘’Ove točke dnevnog reda koje su najavljene na sljedećoj sjednici Gradskog vijeća iznimno su važne prostorno-planske teme. Svaka na svoj način rješava jedan dio urbanog prostora Grada Dubrovnik, svaka oplemenjuje dodatno javni prostor’’, zaključio je gradonačelnik Mato Franković.

dnevniK petak, 6. svibnja 2022

petak, 6. svibnja 2022. Dubrovački

Postignut dogovor s tvrtkom Laguna trade, proširit će se koncesija marine

Koncesionar će dobiti 20 parkirnih mjesta, ali ne na dijelu na kojem bi to ugrozilo šetnicu, biciklističku stazu i prostor za građane

Prijedlog Odluke o izradi izmjena i dopuna UPU -a Gruški akvatorij povučen je sa sjednice Gradskog vijeća zbog toga što je u međuvremenu došlo do izmjene koncesijskog područja Marine Frapa.

- UPU Gruški akvatorij je točka koju ćemo povući s naredne sjednice. Razlog zašto smo je stavili je bio terminal za kružna putovanja, međutim u međuvremenu je postignut dogovor s Ministarstvom i tvrtkom Laguna

Piše Aida Čakić foto mario babarović

Marina Frapa

petak, 6. svibnja 2022. Vijesti

Izmjene UPU –a

Gruški akvatorij pričekat će još mjesec dana kako bi se odradile sve potrebne radnje vezane uz izmjenu koncesijskog područja Marine Frapa, a istovremeno su izmjene potrebne zbog gradnje budućeg kruz terminala s druge strane gruškog zaljeva.

trade o novim granicama koncesije marine. Sukladno tom dogovoru potrebno je izvršiti izmjenu UPU -a Gruški akvatorij. Ona podrazumijeva studiju utjecaja na okoliš i to se nije moglo realizirati u kratkom roku, a ne mogu se obavljati dva paralelna procesa vezana za izmjene UPU-a. Stoga smo odlučili kako ćemo ovu točku maknuti sa sjednice Gradskog vijeća dok ne napravimo procjenu i ne dobijemo službeno mišljenje vezano za okoliš. Nakon svega ćemo ići i u projekt terminala te definirati novu granicu koncesije marine tvrtke Laguna trade - kazao je Franković dodavši kako će se točka naći na dnevnom redu sjednice Gradskog vijeća koja bi se trebala održati kroz mjesec dana.

Pojasnio je detalje dogovora između Grada Dubrovnika i tvrtke Laguna trade.

- Stav Grada Dubrovnika bio je da smo voljni izaći u susret koncesionaru i dati mu dio parking mjesta, ali ti naši prijedlozi nisu usvoje -

ni od strane Ministarstva jer bi tada dolazilo do prekida koncesijskog područja. Na kraju je odlučeno kako naši sugrađani neće izgubiti niti jedno parking mjesto i neće se umanjiti vrijednost šetnice niti biciklističke staze. Granica pomorskog dobra će se produljiti i izmaknut će se sa svih spornih područja. Tako smo postigli zadovoljavajuću situaciju - kazao je Franković te istaknuo kako građanima nije oduzeto ništa, a pronašao se dogovor s investitorom. Dodao je kako će Vlada na osnovu toga donijeti odluku o novim granicama koncesije marine s čime će se riješiti svi sporovi koje su imali.

Prema tim novim odrednicama, pojasnio je Franković, investitor će dobiti 20 parking mjesta. Najavio je kako će javnosti prezentirati kartu gdje se točno vidi proširenje koncesije.

- Područje na koje će se proširiti koncesija je ono ispred postojeće marine, negdje u središtu marine - precizirao je Franković.

petak, 6. svibnja 2022. Dubrovački

Podignuta optužnica protiv Rešetara , istražuje se Mirko Obrvan

DORH je zbog bespravne gradnje na Pločama podignuo optužnicu, ali istraga još uvijek nije gotova

Dubrovački dnevnik više je puta pisao o dvjema gradnjama na Pločama investitora Mije Rešetar, te tvrtke In Trend, vlasnika Mirka Obrvana, čije je nepravilnosti prije godinu dana popisao viši građevinski inspektor Damir Čenić. Podsjetimo ukratko o čemu se radi – obje gradnje vrše se na zaštićenoj kulturnoj baštini, projektirala ih je tvrtka Omega Engineering arhitektice Jelice Peković i dobili

su blagoslov tada glavne dubrovačke konzervatorice Žane Baće. Međutim, građevinska inspekcija utvrdila je da je Obrvan radio apartmane na vrijednom arheološkom nalazištu bez da je proveo adekvatna arheološka istraživanja prije početka radova, dok je Mia Rešetar na zaštićenoj kulturnoj baštini izvodila radove prema Pravilniku o jednostavnim radovima, a za izvođenje takvih radova

Bespravna gradnja na Pločama

Piše Maro Marušić

bilo je nužno ishoditi pravomoćnu građevinsku dozvolu (inače za jednostavne građevine ne treba klasična građevinska dozvola).

Zbog ove dvije gradnje, te još četiri ostale koje su se isto tako provodile na zaštićenoj kulturnoj baštini, te su također utvrđene nepravilnosti od strane inspekcije (Rekonstrukcija Peskarije, kuća Benković-Bumbić, Restićev ljetnikovac u Sustjepanu, ljetnikovac Kaboga Zec u Gružu), a sve ih je projektirala Omega Engineering, Državni inspektorat podnio je prije godinu dana Prekršajnom sudu u Dubrovniku optužni prijedlog protiv projektantice Jelice Peković. Osim toga, protiv Peković je jedan građanin (podaci poznati redakciji) podnio kaznenu prijavu Državnom odvjetništvu, a ovih mu je dana stigao njihov odgovor koji potpisuje zamjenik općinskog državnog odvjetnika Ante Vetma.

Kazna do tri godine zatvora -Nakon provedenih izvida ovo Državno odvjetništvo je Uredu za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta (USKOK) dostavilo spis na ocjenu nadležnosti – kazali su iz općinskog DORH-a. Istovremeno potvrdili su optužnicu protiv obitelji Rešetar.

-Povodom kaznene prijave od 28. travnja 2020. godine, ovo državno odvjetništvo 10. svibnja 2021. godine podiglo je optužnicu pred Općinskim sudom u Dubrovniku protiv Mije Rešetar i Marija Rešetara zbog kaznenih djela iz čl. 212 Kaznenog zakona i čl. 319. st 1. Kaznenog zakona – kažu iz DORH-a. Članak 212. Kaznenog zakona propisuje da tko protivno propisima gradi građevinu u području koje

je propisom ili odlukom nadležnog tijela proglašeno zaštićenom prirodnom vrijednošću, kulturnim dobrom ili drugim područjem od posebnog interesa za državu kaznit će se kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina. Nadalje članak 319., stavak 1. propisuje da će se onoga tko ošteti ili uništi kulturno dobro kazniti kaznom zatvora do tri godine.

Smijenjene Žana Baća i Silva Vlašić Što se pak tiče tvrtke In Trend Mirka Obrvana, Općinsko državno odvjetništvo navodi da je još uvijek u tijeku provođenje izvida. Zanimljivo, i Ministarstvo graditeljstva u svojoj ocjeni nalazi nepravilnosti prilikom izdavanja građevinske dozvole In Trendu. Navode da nisu poštovane sve procedure te zaključuju kako bi se prvostupanjskom tijelu (odnosno nadležnom odjelu Grada Dubrovnika) trebao vratiti spis na ponovno razmatranje i rješavanje. Drugim riječima, građevinska dozvola po kojoj je Obrvan krenuo u gradnju, prema ocjeni Ministarstva graditeljstva, nije valjana, te Grad Dubrovnik koji je izdao tu nevaljanu dozvolu, treba čitav postupak započeti nanovo. Naravno da u čitavoj ovoj priči oko nepravilnosti u vezi gradnje na zaštićenoj kulturnoj baštini najveća odgovornost leži na dubrovačkim konzervatorima te nadležnom odjelu Grada Dubrovnika za izdavanje građevinskih dozvola. Oni su ti koji su izdali dozvole za gradnju, a za koje su poslije Građevinska inspekcija, DORH, te Ministarstvo graditeljstva utvrdili da nisu valjane. Zbog svega ovoga sa svojih pozicija su sletjele tadašnja šefica dubrovačkih konzervatora Žana Baća te vječita pročelnica za građevinske dozvole Silva Vlašić.

Članak 212. Kaznenog zakona propisuje da tko protivno propisima gradi građevinu u području koje je propisom ili odlukom nadležnog tijela proglašeno zaštićenom prirodnom vrijednošću, kulturnim dobrom ili drugim područjem od posebnog interesa za državu kaznit će se kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina

Naravno da u čitavoj ovoj priči oko nepravilnosti u vezi gradnje na zaštićenom kulturnom dobru najveća odgovornost leži na dubrovačkim konzervatorima te nadležnom odjelu Grada Dubrovnika

petak, 6. svibnja 2022. Afera

Zbog bespravne gradnje na objektu nedaleko zidina, DORH je podnio optužnicu

Sugestije za kretanje vodiča i grupa unutar povijesne jezgre

U okviru strateškog projekta „Respect the City“ Grad Dubrovnik u suradnji s Društvom vodiča Dubrovnik i Cehom vodiča Obrtničke komore Dubrovnik pripremio je sugestije namijenjene vodičima odnosno načinima kretanja grupa unutar stare gradske jezgre.

Naime, sugestije se temelje na uzusima vođenja grupe koja je dio obuke licenciranih vodiča, a one obuhvaćaju stalnu kontrolu kretanja članova grupe kao i okupljanja grupe na lokacijama na način da ne ometaju prohodnost pješacima koja će u konačnici spriječiti nastajanje velikih gužvi.

Preporuke usmjerene prema turističkim vodičima i njihovom svakodnevnom djelovanju također podrazumijevaju kvalitetno informiranje posjetitelja te poštivanje pravila prilikom obilaska povijesne jezgre čime mogu znatno doprinijeti u pogledu poboljšanja prohodnosti, stvaranju posebnog doživljaja za svakog posjetitelja i oblikovanju percepcije o održivosti destinacije.

Uloga licenciranih vodiča od iznimne je važnosti u kontekstu smanjenja negativnih učinaka prekomjernog turizma i unapređenja održivih modela najveće gospodarske grane koji mogu odrediti budućnost daljnjeg prosperiteta Dubrovnika.

Vrijedi podsjetiti kako turizam grada Dubrovnika predstavlja okosnicu razvoja i čini cjeloviti sustav vrijednosti koji je prije svega usmjeren na dobrobit i zadovoljstvo lokalne zajednice i posjetitelja. Osim toga, dinamičan turistički razvoj ovisan je o kontinuiranoj brizi i usredotočenosti svih dionika čiji je angažman krucijalan kada je riječ o očuvanju i zaštiti kulturno – povijesnih atrakcija i promociji društvenog i tradicijskog identiteta.

digitalni nomadi ponovno u gradu, započinje konferencija

Work. Place. Culture.

Konferencija ‘’Work. Place. Culture.’’, koja će okupiti oko 100 sudionika iz cijeloga svijeta, s uglednim predavačima i voditeljima radionica, usmjerena prema profesionalcima koji rade na daljinu i donositeljima odluka, destinacijama, kompanijama i pružateljima usluga u ovom sektoru, najavljena je na konferenciji za novinare održanoj u utorak. Održat će se od 5. do 7. svibnja 2022. u Dubrovniku, u organizaciji i suradnji Grada Dubrovnika, Turističke zajednice grada Dubrovnika, Saltwater Nomads i Total Croatia News, uz podršku Udruge Digital Nomad Hrvatska i Dubrovačke Baštine.

Na temu digitalnih nomada i razvoja ovog vida turizma na području Dubrovnika, odnosno cijelog sustava organizacije i ponude za osobe koje rade na daljinu, govorili su dubrovački gradonačelnik Mato Franković, direktorica Turističke zajednice grada Dubrovnika Ana Hrnić, voditeljica Odjela za globalni PR Hrvatske turističke zajednice Lucijana Jerković te Tanja Polegubić u ime agencije Saltwater Nomads, koja je predstavila program konferencije i neke od govornika.  Gradonačelnik Mato Franković podsjetio je kako je Dubrovnik s pričom o digitalnim nomadima krenuo prije dvije godine,

kao prvi u Hrvatskoj, zahvaljujući inicijativi u kojoj je prepoznata prilika da se dubrovački turizam promišlja na jedan novi način i otvori onima koji žele ovdje privremenu živjeti i raditi svoj posao na daljinu, a ujedno na taj način pridonose turizmu i promociji grada.

‘’Danas je to, što je nekada djelovalo kao znanstvena fantastika, realnost koja se može mjeriti ostvarenim brojkama i velikim interesom za Dubrovnik, koji je već sada na svjetskoj karti među top 10 gradova koji su poželjni za digitalne nomade. Radimo i dalje da stignemo na prvo mjesto ljestvice, a to je prvenstveno jačanje infrastrukturne mreže, što smo već započeli s Hrvatskim telekomom kroz 93 milijuna kuna vrijedan projekt „Razvoj infrastrukture širokopojasnog pristupa na području Dubrovnika“, kojim dovodimo brzi Internet do svake obiteljske kuće. Nastavit ćemo dalje uvođenjem 5G mreže jer je ova vrste infrastrukture najvažnija za njihov rad. Siguran sam da će svi digitalni nomadi koji i u ovoj prilici, u sklopu konferencije, dođu u Dubrovnik, pričati o našem gradu kao savršenom mjestu za život i rad’’, rekao je u ovoj prigodi gradonačelnik Franković.

petak, 6. svibnja 2022. Dubrovački dnevniK

10 Tjedan u retrovizoru Grada Dubrovnika

Gradonačelnik Franković održao

sastanak s braniteljima na temu UPU Nuncijata

Ususret usvajanju Odluke o donošenju Urbanističkog plana uređenja stambenog naselja za branitelje na Nuncijati, gradonačelnik Grada Dubrovnika Mato Franković je u gradskoj vijećnici održao sastanak s braniteljima.

Gradonačelnik Franković branitelje je izvijestio kako će se na nadolazećoj sjednici Gradskog vijeća sazvanoj za 9. svibnja naći i odluka o usvajanju UPU Nuncijata.

Donošenjem odluke od strane Gradskog vijeća stječu se svi preduvjeti za pokretanje postupka dodjele zemljišta braniteljima koji su prethodno to pravo stekli, sukladno odlukama Gradskog vijeća Grada Dubrovnika i sukladno pravu na stambeno zbrinjavanje izdanom od strane Ministarstva branitelja. Nakon samog usvajanja UPU-a Nuncijata paralelno će započeti više različitih pro-

cesa. Grad Dubrovnik će putem svojih službi pokrenuti izradu geodetskih elaborata kojim se izdvajaju dijelovi u vlasništvu Grada te se formiraju nove čestice koje će se dodjeljivati braniteljima. Navedeno treba proći i postupak upisa na katastru i zemljišnoj knjizi.

Nadalje, Grad će na osnovu prethodno izrađene projektne dokumentacije podnijeti zahtjev za ishođenje dozvola za izgradnju ceste prema naselju Nuncijata te se očekuje da bi na proljeće iduće godine mogla započeti izgradnja navedene ceste s cjelokupnom pratećom infrastrukturom.

Sami postupak dodjele zemljišta braniteljima bit će okončan u idućih nekoliko mjeseci, a Grad Dubrovnik će braniteljima ponuditi mogućnost da građevinske dozvole za tipske objekte na Nuncijati ishoduju na trošak Grada.

DUBROVAČKA STANOGRADNJA: Prijedlog Liste reda prvenstva

Nakon provedenog javnog poziva koji je trajao od 5. veljače do 22. ožujka 2022. godine, Povjerenstvo za provjeru  administrativne ispravnosti pristupilo je otvaranju i pregledu zahtjeva te uputilo administrativno ispravne zahtjeve Povjerenstvu za provedbu postupka i odlučivanje o najmu stanova koje je zaprimljene zahtjeve bodovalo.

Slijedom navedenog, sukladno Odluci o davanju u najam stanova u vlasništvu Grada Dubrovnika u svrhu rješavanja stambenog pitanja mladih i mladih obitelji na području grada Dubrovnika Povjerenstvo za provedbu postupka i odlučivanje o najmu stanova utvrdilo je prijedlog Liste reda prvenstva.

Podnositelj zahtjeva ima pravo prigovora na utvrđeni redoslijed u prijedlogu Liste reda prvenstva kao i na neuvrštavanje na prijedlog Liste reda prvenstva u roku od 8 (osam) dana od dana objave 2. svibnja 2022. godine, iste na internetskim stranicama i oglasnoj ploči Grada Dubrovnika.

Prigovor se podnosi Povjerenstvu za rješavanje prigovora u pisanom obliku i predaje neposredno u pisarnicu Grada Dubrovnika na adresu: Gundulićeva poljana 10, 20000 Dubrovnik ili šalje preporučeno poštom na adresu: Grad Dubrovnik, Pred Dvorom 1, 20000 Dubrovnik.

Nakon što Povjerenstvo za rješavanje prigovora odluči o prigovorima, na prijedlog Povjerenstva za provedbu postupka i odlučivanje o najmu stanova Gradonačelnik utvrđuje Konačnu listu reda prvenstva.

Dubrovački dnevniK petak, 6. svibnja 2022. Tjedan u retrovizoru Grada Dubrovnika

utijavanje na hladno

Rješavanje stambenih muka naših ministara

Sreća i uzbuđenje, dječačka neskrivena radost koju je širio oko sebe Filipović (ne usudim mu se reći ime kako ne bi falila), jer je konačno dočekao postati ministrom, odavno nije viđena među našim političarima. Ako ga to toliko veseli, što mu onda Plenki ne bi to i priuštio. Kakve veze uopće ima tko je ministar jednog od najvažnijih resora u ovoj Vladi? Prije je bio tć). Je li nam gospodarstvo procvjetalo? No zato će nam Ćorić procvjetati jer se izborio za najpoželjnije mjesto i plaću od cirka pedeset tisuća kuna plus bonuse u HNB-u. Koga briga što je upetljan u aferu Rimac? Kako god, dobili smo tri ministra i zanimljivo je kako sva tri nova ministra žive kod roditelja. Kako nisu baš u mladenačkoj dobi, studenti ili nezaposleni, lako je zaključiti kako im nije lako. Oni žive istinsku hrvatsku priču. Jad i čemer. Sreća je što im se, konačno, ukazala prilika za rješenje njihovih stambenih muka.

Uvremenima u kojima smo svi mi, pa tako i Vlada, suočeni s teškom energetskom krizom, ministar od gospodarstva osoba je od kojeg se najviše očekuje. Nema ih puno, ako ih uopće ima, koji bi poželjeli biti u koži novog nam ministra Filipovića. A on sretan k’o malo dijete! To baš ulijeva optimizam. Je li tako? Tako je. Ministar Filipović je odmah pohvalio ovu Vladu zbog izgrad-

nje LG terminala, zbog kojega smo svi mi sretnici koji će imati plin?! Mišljenje nekih europskih agencija za energetiku koje Hrvatsku svrstavaju među najugroženije zemlje zbog plinske krize, Filipović je vrlo jednostavno prokomentirao. Oni su tu analizu pisali dok Hrvatska još nije imala LG terminal. Sad su ga po svemu sudeći potpuno bez veze objavili. Tako je dobri naš Filipoviću. Nemaju oni pojma.

Bivši Ćorić je na poziciji ministra proveo nešto više od šest godina. Dok su se ostale europske zemlje ozbiljno posvetile zelenoj tranziciji i drastično povećale broj solarnih panela i malih solarnih elektrana, u nas je to malo, premalo i samo sporadično. Zašto? Hrvatski stručnjaci zelene tranzicije traže od Vlade oslobađanje ulaganja u sunčane elektrane do 50 kW od plaćanja PDV-a, trajno otvorene natječaje za sufinanciranje, omogućavanje povoljnih kredita te postepenu deregulaciju cijene električne energije. Drugim riječima, poticanje i maksimalno pogodovanje onima koji su spremni financirati u sunčevu energiju. Ako u jednoj Bavarskoj s neusporedivo manje sunčanih dana od Hrvatske već gotovo svaka štala ima kolektore na krovu, u šest Ćorićevih godina barem cijela Dalmacija i krajnji Jug mogli su biti energetski neovisni. U ovim gadnim vremeni-

ma pokazat će se koliko je takvo ulaganje isplativije od ulaganja u nekretnine.

Umjesecima iza nas, od početka rata u Ukrajini, očekivanje kako je Vlada napravila plan i modele za brzo i učinkovito postavljanje solara na privatne kuće, kao i ulaganja u što veći broj malih solarnih elektrana za poduzeća, ne čini se pretjeranim. Ali, nije. No, sad nam je tu Filipović pa eto prilike. Trenutno nam tvornica cjepiva protiv karcinoma i kovida nije tako hitna, ali ovo jest. Tko će ako neće Filipović. Za to vrijeme bivši ruski premijer Medvedev objavio je kako je PRH Milanović ozbiljno ugrožen od Ukrajinaca i stavljen na njihovu crnu listu. Sve to samo zato što bolje razumije Rusiju od ostalih europskih čelnika. U našem Saboru za sad nisu raspravljali o tome treba li pojačati predsjednikovo osiguranje, ali jesu o tome treba li podržati Finsku i Švedsku za ulazak u NATO. Oni to ozbiljno? Nema veze, lupetaš svašta i radni dan neprimjetno preleti. Jednako tako svoj doprinos dali su i nastavljanju kaotične politike, zbog rata dva zagrebačka brda, koju Hrvatska vodi u BiH. Jedno je sigurno, u takvim okolnostima jednako kao i s takvim vlastitim vođom (Čović), ne bi se nimalo dobro osjećala u koži tog, toliko puta iskorištenog hrvatskog naroda u BiH. No, nije im ni prvi ni zadnji put. Eto vas.

Piše Vjera Šuman

petak, 6. svibnja 2022. Dubrovački

PROŠLE SU

Suđenje za tragediju u

Hidroelektrani u Platu moglo bi početi ovog ljeta

Zbog većeg broja okrivljenika moguće je očekivati i dodatne probleme vezane uz termin održavanja ročišta u sudskom procesu zbog tragedije u kojoj su bježeći od požara i gustog dima smrtno stradala tri djelatnika HEP-a

Prošle su tri godine od tragedije u Hidroelektrani Dubrovnik u Platu gdje su, bježeći od požara i gustog dima u postrojenju, smrtno stradali djelatnici HEP -a Ivica Zvrko, Mato Maškarić i Davor Pozniak. Suđenje za ovaj događaj još uvijek nije ni počelo.

Odvjetnica oštećenih Božene Pozniak, Hrvoja Radića, Tomislava Grljevića i Pera Milkovića Doris Košta prije nekoliko mjeseci je pod -

nijela požurnicu te je molila Sud da je izvijesti o stanju spisa i poduzetim radnjama u ovom slučaju.

BIRALI SU IZMEĐU DVA NAČINA ZA POĆI U SMRT

Epidemiološke mjere koje su bile na snazi onemogućavale su održavanje suđenja i rasprava te je to bio jedan razlog zbog kojeg

Piše

Požar u postrojenju

petak, 6. svibnja 2022.

Epidemiološke

mjere koje su bile na snazi onemogućavale su održavanje suđenja i rasprava te je to bio jedan razlog zbog kojeg se na početak suđenja još uvijek čeka. Drugi razlog jest taj što je sudac Zoran Čengija zatražio izuzeće nakon što mu je predmet bio dodijeljen te je on potom dodijeljen drugom sucu, Marinu Lučiću. „Novi sudac je nedavno dobio spis i priprema se na valjan način kako bi mogao upravljati raspravama. Prema mojim informacijama, sudac će, čim prouči spis i potrebnu dokumentaciju, zakazati ročište,“ izjavila je odvjetnica Košta za Dubrovački dnevnik.

se na početak suđenja još uvijek čeka. Drugi razlog jest taj što je sudac Zoran Čengija zatražio izuzeće nakon što mu je predmet bio dodijeljen te je on potom dodijeljen drugom sucu, Marinu Lučiću.

„Novi sudac je nedavno dobio spis i priprema se na valjan način kako bi mogao upravljati raspravama. Prema mojim informacijama, sudac će, čim prouči spis i potrebnu dokumentaciju, zakazati ročište,“ izjavila je odvjetnica Košta za Dubrovački dnevnik.

Na pitanje kad bi se to moglo dogoditi, Košta odgovara kako bi, prema njenim iskustvima, pripremno ročište lako moglo biti zakazano za kraj lipnja ili početak srpnja.

„No, vrijedi naglasiti kako imamo veći broj okrivljenika i u tom kontekstu možemo očekivati i probleme vezane uz termin održavanje ročišta jer, prema mojim iskustvima, okrivljeni često kalkuliraju s vremenom i traže načine za odgoditi ročište,“ izjavila je Košta.

Odvjetnica smatra kako bi sudac i sudsko vijeće trebali izaći na lice mjesta kako bi vidjeli na koji način su poginula trojica djelatnika HEP-a. „To me se strašno dojmilo, oni su doslovno birali između požara i skakanja u hladnu vodu. Izabrali su drugo, vjerojatno procijenivši kako će se možda moći spasiti...,“ emotivno je izjavila Košta.

U KAKVOM JE STANJU HIDROELEKTRANA?

Hidroelektrana Dubrovnik, nakon što je dugo vremena bila zatvorena, danas je u funkciji. Kako nam kažu bolje upućeni, ona radi sukladno potrebama potražnje što bi značilo kako postoji redovno održavanje, ali i štednja kad je potražnja manja.

Iz HEP -a su, zbog postupka koji je u tijeku, proteklih godina odbijali dati odgovore na pitanja jesu li u postrojenju osigurani svi sigurnosni uvjeti, poput postojanja sigurne sobe ili predviđenih izlaza u slučajevima opasnosti. Pitanje je u kakvom stanju je danas

Doris Košta

postrojenje i jesu li u njemu predviđene takve prostorije.

nalnog nadzora rekonstrukcije pogona nastanu propusti’. Kako su objavili na stranicama, ‘navedeno se i dogodilo kad su tijekom 2017. godine, po izvođačima radova radovi u pogonu izvedeni protivno odredbama propisa koji određuju mjere opće zaštite od požara i zaštite od požara’.

U ovom slučaju, optužnicom su okrivljeni bivši direktor Pogona elektrane Mato Mišković te dvojica tadašnjih direktora u HEP -ovoj tvrtki kćeri, HEP Proizvodnji, Nikola Rukavina i Željko Starman. U dvije zasebne točke optužnicom se terete i dvojica nadzornika radova Ivica Nujić i Miljenko Vučić. Osim protiv navedenih, optužnica je podignuta i protiv pravne osobe HEP Proizvodnja d.o.o.

Kako je objavljeno na stranicama DORH -a, Miškovića, Rukavinu i Starmana se tereti kako su, kao odgovorne osobe tijekom druge polovice 2016. godine i do 29. prosinca 2017. u Dubrovniku i Zagrebu u izvođenju radova na rekonstrukciji hidroelektrane postupali protivno Zakonu. Kako stoji u obrazloženju, tereti ih se da su postupali protivno ‘obvezama investitora za ishođenje građevinske dozvole, i u tom postupku mogućnosti javnopravnih tijela za ocjenu uvjeta i mjera i iz područja zaštite od požara, te prijavi radova, pristajući tako da bez institucio -

Nujića i Vučića se tereti kako su također postupali protivno Zakonu što je dovelo do ozbiljnih propusta. Kako je objavljeno na stranicama DORH -a, požar nastao u kabelskoj vertikali pogona, putem lakozapaljivih i gorivih materijala koji se nisu smjeli ugraditi, proširio se i zahvatio područje strojarnice pogona, gdje je gorenje obloga stropa postavljenih od neodgovarajućih  materijala uzrokovalo brzo širenje vatre, isijavanje znatne količine topline i štetnih produkata gorenja. Kako je objavljeno, trojica zaposlenika pogona su, u tako stvorenoj nemogućnosti bijega smrtno stradali, a sedmorica zaposlenika su doživjela akutne reakcije na stres, dok je u pogonu nastala materijalna šteta od najmanje 90.000.000,00 kuna.

HEP Proizvodnja d.o.o. je optužena kao odgovorna za povrede dužnosti pravne osobe, u vezi postupanja odgovornih osoba u toj pravnoj osobi. Svi okrivljenici brane se sa slobode.

Iz HEP-a su, zbog postupka koji je u tijeku, proteklih godina odbijali dati odgovore na pitanja jesu li u postrojenju osigurani svi sigurnosni uvjeti, poput postojanja sigurne sobe ili predviđenih izlaza u slučajevima opasnosti. Pitanje je u kakvom stanju je danas postrojenje i jesu li u njemu predviđene takve prostorije.

petak, 6. svibnja 2022. Dubrovački dnevniK

Vijesti

TERETI IH SE KAKO NISU POŠTOVALI ZAKON NI SIGURNOSNE PROPISE

Stradali Ivica Zvrko, Mato Maškarić i Davor Pozniak

dnevniK petak, 6. svibnja 2022.

SVE BEZ GRAĐEVINSKE DOZVOLE

Kako je Dubrovački dnevnik prvi pisao, temeljni problem leži u tome što za projekt rekonstrukcije HE Dubrovnik nije ishođena građevinska dozvola. Sam projekt adaptacije hidroelektrane iz 2015. godine, prema neslužbenim informacijama s kojima raspolaže Dubrovački dnevnik, postoji, izrada projekta je uredno plaćena, no sam dokument nikada nije formaliziran jer se nije išlo u proceduru ishođenja građevinske dozvole. U prijevodu, radovi su se radili po projektu, ali bez potrebne građevinske dozvole.

Kako je Dubrovački dnevnik prvi pisao, Inspektorat rada utvrdio je nepravilnosti u Hidroelektrani Dubrovnik u Platu, zbog čega su bile upućene i kaznene prijave. Nepravilnosti se, prije svega, odnose na materijal koji je ugrađen u strop i koji je lako zapaljiv.  Prema nalazu inspekcije, a kako je tada pisao Dubrovački dnevnik, utvrđeno je kako je poslodavac ugradio ‘valoviti poliester u roli’. U izjavi o svojstvima materijala stoji kako je riječ o zapaljivom i lako zapaljivom materijalu koji se kao takav nije mogao nalaziti u postrojenju. Inspekcija je u svom nalazu

naglasila kako su time prekršene odredbe Zakona o zaštiti na radu te kako, slijedom toga, HEP nije osigurao to da su radna mjesta njihovih zaposlenika u svakom trenutku sigurna. Također, prema nalazu inspekcije, nije se osiguralo da se hidroelektrana koristi u skladu s pravilima zaštite na radu i propisima. Osim toga, inspekcija navodi kako se ugradnjom navedenog materijala ugrozio život radnika te njihovo zdravlje.

Inače, požar je izbio u jutarnjim satima nakon čega se tragalo za radnicima koji su nakon opsežne potrage pronađeni mrtvi. Jedno tijelo pronađeno je istog dana oko 14 sati u odvodnom kanalu same hidroelektrane, a drugo navečer na obali mora u Cavtatu. Za trećim djelatnikom HE tragalo se do nedjelje 13. siječnja navečer, kada je njegovo tijelo locirano u pomoćnoj cijevi odvodnog kanala HE . Dio djelatnika Hidroelektrane se uspio spasiti uslijed požara, a Maškarić, Zvrko i Pozniak su ostali u postrojenju. Bježeći od vatre i gustog, crnog dima, odlučili su skočiti u odvodne kanale koji vode u more jer se čini kako u tom trenutku nijedan drugi izbor nisu imali. Nažalost, u odvodnim kanalima su izgubili svoje živote.

Kako je Dubrovački dnevnik prvi pisao, temeljni problem leži u tome što za projekt rekonstrukcije HE Dubrovnik nije ishođena građevinska dozvola. Sam projekt adaptacije hidroelektrane iz 2015. godine, prema neslužbenim informacijama s kojima raspolaže Dubrovački dnevnik, postoji, izrada projekta je uredno plaćena, no sam dokument nikada nije formaliziran jer se nije išlo u proceduru ishođenja građevinske dozvole. U prijevodu, radovi su se radili po projektu, ali bez potrebne građevinske dozvole

Optuženike brani odvjetnička krema - Zvonimir Hodak, Čedo Prodanović, Gordan Preglej

U dubrovačkim hotelima trljaju ruke, trend ‘last minute’ rezervacija u porastu

Raspitali smo se kakva je popunjenost dubrovačkih hotela u svibnju

Piše IVONA BUTJER MRATINOVIĆ

Gradske ulice su prepune turista, kruzeri u gruškoj luci su ponovno svakodnevica i ove sezone se već stječe dojam kako korona kriza nikada nije ni postojala. Kako su izvijestili iz Turističke zajednice grada Dubrovnika, u odnosu na rekordnu 2019. godinu, u travnju je ostvareno 61 posto turističkog prometa u noćenjima te 54 posto u dolascima.  Najviše gostiju koji su u Dubrovniku boravili tijekom travnja bilo je iz Ujedinjenog Kraljevstva, Njemačke, Hrvatske, Francuske i SAD-a. Prema vrsti smještaja u travnju je u hotelima ostvareno 46 786 dolazaka i  129 352 noćenja te u privatnom smje-

štaju 16 160 dolazaka i 56 591 noćenja.  Prema posljednjim podacima sustava za prijavu i odjavu turista eVisitor, trenutno u Dubrovniku boravi oko 9 642 turista, a najviše ih je iz Ujedinjenog Kraljevstva, Francuske, SAD-a, Hrvatske i Njemačke.

Od 1. siječnja do 30. travnja, prema sustavu eVisitor, u Dubrovniku je zabilježeno 110 195 dolazaka, 581 posto više nego lani te 312 936 noćenja, odnosno 507 posto više nego 2021. U odnosu na rekordnu 2019. godinu, riječ je od 60 posto ostvarenog turističkog prometa.

petak, 6. svibnja 2022. Dubrovački

Hilton Imperial

Odlične rezultate bilježe i dubrovački hoteli koji se nadaju kako će ove godine ostvariti turističke rezultate iz 2019. godine. Sudeći prema njihovim odgovorima na upite Dubrovačkog dnevnika, na odličnom su putu da to i ostvare. Odlične rezultate zasad bilježi hotel Rixos Premium Dubrovnik.

„U ovom trenutku je financijski rezultat za svibanj na razini 2019. godine. Do kraja mjeseca očekujemo povećanje prihoda od minimalno 10 posto u odnosu na 2019. godinu. Nakon obnove hotela je naravno i porasla prosječna cijena soba, što u svakom slučaju pridonosi boljim financijskim rezultatima. Mi smo zadovoljni kako je sezona krenula. Vjerujemo u uspješnu sezonu, koja će po financijskim rezultatima biti bolja od 2019. godine. Naš fokus je na cijenama radije nego na broju noćenja. Gosti i partneri su prepoznali naš novi koncept  i radujemo se nadolazećoj sezoni,“ odgovorili su iz hotela Rixos Premium Dubrovnik.

ALH: USKORO STIŽEMO BROJKE IZ 2019. Svi objekti u sklopu Jadranskih luksuznih hotela su otvoreni, a iz grupacije nam odgovaraju kako se planiraju uskoro približiti brojkama iz 2019. godine.

“U poslovanju Jadranskih luksuznih hotela primjećujemo nastavak intenzivnog last minute bukiranja što će vjerujemo obilježiti i naredno razdoblje, no svakako se u drugoj polovici svibnja planiramo približiti brojkama iz 2019. godine,” odgovorili su.

Odlične rezultate bilježe i u hotelima Royal Hotels and Resort.

„Trenutna popunjenost resorta je 45,25 posto što je u odnosu na lanjsku godinu povećanje od 41.49

posto. Očekivana popunjenost je 65 posto dok je 2019 završila s 85 posto popunjenosti,“ stoji u njihovom odgovoru na upit.

HILTON IMPERIAL: BILJEŽIMO PORAST REZERVACIJA

Jednako kako navode iz ALH, i u hotelu Hilton Imperial je zabilježen trend ‘last minute’ rezervacija.   „Unatoč promjeni u dinamici rezerviranja odnosno porasta rezervacija u posljednji trenutak (last minute reservations) u odnosu, kako na 2019. godinu, tako i na 2021.godinu, Hilton Imperial bilježi porast rezervacija. Očekujemo da će se isti trend nastaviti te da će popunjenost za mjesec svibanj biti na tragu rekordne 2019. godine,“ stoji u njihovom odgovoru.

VALAMAR OSTVARIO ODLIČAN PRVI KVARTAL

Valamar Riviera je također u prvom kvartalu 2022. godine ostvarila rezultate koji su usporedivi s 2019. godinom čime je nastavljen pozitivan trend oporavka turističkog poslovanja na pred-pandemijsku razinu. Ostvareno je 59 milijuna kuna poslovnih prihoda i 147 tisuća noćenja. Kako navode, ostvarena operativna dobit nije usporediva s prošlom godinom jer su troškovi rada bili ublaženi kroz značajne potpore Vlade za očuvanje radnih mjesta.

„Nastavno na pripreme koje su prethodile otvaranju objekata i početku sezone, u Valamaru smo zadovoljni aktualnim bookingom u našim objektima u Dubrovniku.

Glavna tržišta za destinaciju Dubrovnik, kao i prethodnih godina su UK, USA, Francuska, Njemačka i Španjolska, a očekuje se i porast gostiju iz Skandinavije, Poljske te iz Srednje Europe,“ odogovorili su iz Valamara.

U prvom kvartalu godine je zabilježen trend last minute rezervacija. “U poslovanju Jadranskih luksuznih hotela primjećujemo nastavak intenzivnog last minute bukiranja što će vjerujemo obilježiti i naredno razdoblje, no svakako se u drugoj polovici svibnja planiramo približiti brojkama iz 2019. godine,” odgovorili su iz ALH, a sličan trend su primijetili i u hotelu Hilton Imperial. „Unatoč promjeni u dinamici rezerviranja odnosno porasta rezervacija u posljednji trenutak (last minute reservations) u odnosu kako na 2019. godinu tako i na 2021.godinu, Hilton Imperial bilježi porast rezervacija. Očekujemo da će se isti trend nastaviti te da će popunjenost za mjesec svibanj biti na tragu rekordne 2019. godine,“ stoji u odgovoru hotela Hilton Imperial.

Dubrovački dnevniK petak, 6. svibnja 2022. Turizam

RIXOS BILJEŽI BOLJI FINANCIJSKI REZULTAT

Valamar Dubrovnik

Prošle godine pola fiskalnih nadzora završilo je kaznama, i ove godine Dubrovnik pod povećalom

Dubrovački poduzetnici su prošle godine u državni proračun uplatili više od milijun i 600 tisuća kuna kazni zbog nepravilnosti utvrđenih prilikom nadzora fiskalizacije

Piše Petra Srebrović foto Sanjin Strukic/PIXSELL

Dolaskom toplijih dana, osim turista, a s njima kuna, eura, dolara i drugih valuta koje usrećuju poduzetnike, na hrvatsku obalu stižu i inspektori. Službenici Porezne uprave, kao i službenici Carinske uprave nadzore rade već tradicionalno pojačano u ljetnoj sezoni. Najčešće su odjeveni u ‘civil’, odnosno bez službenih oznaka sve dok ne kupe neki proizvod i uslugu, ako ne dobiju račun; onda se vadi značka i počinje glavobolja za poduzetnika.

• Ovlašteni službenici Carinske i Porezne uprave će tijekom turističke sezone provoditi pojačane nadzore fiskalizacije, kao i postupke praćenja izdavanja i evidentiranja računa u Dubrovniku.

S ciljem sprečavanja sive ekonomije, zaštite državnog proračuna i poreznih obveznika koji uredno ispunjavaju svoje porezne obveze, ovlašteni službenici Ministarstva financija, Porezne uprave i Carinske uprave, provode nadzore fiskalizacije u skladu s raspoloživim kapacitetima na cijelom području Republike Hrvatske, pa tako i na području grada Dubrovnika. Navedeni nadzori se obavljaju samostalno, a po potrebi i u suradnji  s drugim tijelima, odnosno u Dubrovnik ponekad stižu i inspektori iz drugih hrvatskih gradova.

ANALIZE RIZIKA KAŽU – JADRAN POD POVEĆALOM!

Kroz analizu rizika prati se svakodnevno ponašanje poreznih obveznika. Ovisno o rezultati-

ma provedenih analiza rizika, nadzorne aktivnosti se provode ciljano, kod najrizičnijih poreznih obveznika. Postupcima nadzora obavlja se provjera izdavanja računa u realnom vremenu putem mobilnih uređaja, očevidom i provjerom primitaka odnosno evidencija o gotovinskom prometu.

„Tijekom ljeta, odnosno tijekom turističke sezone provodit će se pojačani nadzori s posebnim naglaskom na jadransku obalu i otoke, svakodnevno uz 24 satnu nazočnost inspektora na terenu, sukladno planu rada i uz ispomoć i razmjenu ovlaštenih službenika drugih područnih ureda Porezne uprave. Ovlašteni službenici Porezne uprave tijekom obavljanja nadzora prema svim poreznim obveznicima postupaju na jednak način, sukladno pozitivnim propisima Republike Hrvatske provodeći isključivo postupke nadzora iz svoje nadležnosti“, odgovaraju na naš upit iz Ministarstva financija.

VEĆINA UREDNA, ALI IPAK...

Iz Ministarstva financija naglašavaju kako većina poreznih obveznika fiskalizira račune i uredno i pravodobno podmiruje svoje porezne ob-

veze. Ipak ističu kako postoji i onaj manji dio poreznih obveznika koji ne posluju sukladno zakonskim propisima pa su predmet nadzornih aktivnosti.

Iz Porezne uprave su nam izdvojili i najčešće nepravilnosti utvrđene prošle godine u postupcima nadzora fiskalizacije. Kazne su tako najčešće pisane zbog neizdavanja odnosno nefiskalizacije računa i neevidentiranja cjelokupnog prometa. Osim toga tu je bilo i nepotpunih i netočnih podataka o poslovnim prostorima, nefiskaliziranje računa u zakonskom roku, ali i nepolaganje ostvarenog prometa na žiroračun.

Navedene nepravilnosti su najčešće utvrđene i kod poreznih obveznika Područnog ureda Dubrovnik, kažu nam iz Porezne uprave. Prema

službenim podacima u Dubrovniku je obavljeno 512 nadzora fiskalizacije, a nepravilnosti su utvrđene kod 238 nadzora, odnosno u 46 posto postupaka te su izrečene novčane kazne u iznosu od 1.626.680 kn.

Kod poreznih obveznika kod kojih su utvrđene nepravilnosti poduzimaju se daljnje mjere sukladno Zakonu o fiskalizaciji u prometu gotovinom, Općem poreznom zakonu i drugim poreznim propisima.

Iz Carinske uprave ističu kako su u suradnji s Poreznom upravom u prethodnim godinama proveli i niz aktivnosti u preventivne svrhe kako bi svi obveznici fiskalizacije bili upoznati s odredbama Zakona o fiskalizaciji, a sve u cilju što manje počinjenja prekršajnih djela.

• Nadzorne aktivnosti provodit će se ciljano, a na temelju prethodno provedene analize rizika. Cilj je otkriti porezne obveznike koji evidentno i sustavno krše porezne propise pa tako onemogućavaju nesmetano poslovanje urednim poreznim obveznicima.

petak, 6. svibnja 2022.

Ako nećete vi, ima ‘ko će

Piše Maro Marušić

Dragi ugostitelji, nemojte više kukati o manjku konobara. Lijepo, ključ u bravu i postavljajte parkete

Zašto ugostitelji, kada im je već toliko teško i kada tu nema nikakve zarade, nego samo nerviranje i žalopojke, lijepo ne uzmu ključ, pa zatvore restoran? Prestanu kukati kako im je užasno, lansiraju odjeb i postanu – parketari ili kapetani na bela lađa

Dragi prijatelji, posljednjih dana strašno sam tužan – tužan sam kao Marko Perković Thompson kada pjeva „loša bila četrdeset peta“, a zločesti mediji ga ne razumiju, pa ga to boli. Novinari ga, naime, nevinog optužuju da pjeva o četrdeset petoj godini prošlog stoljeća, odnosno o posljednjoj godini Drugog svjetskog rata koja je loše pala ustašama, a ne razumiju da Thompson stihom „loša bila četrdeset peta“ govori o četrdeset petoj minuti, ali ne Drugog svjetskog rata, nego drugog poluvremena utakmice Priština-Čelik, odigrane sad već davne 1988. godine. Priština je sve do četrdeset pete minute drugog svjetskog poluvremena vodila 2-0, a onda je Čelik munjevito okrenuo utakmicu i pobijedio 3-2. Neki su posumnjali da je riječ o klasičnoj namještaljki, pa su pitali igrače Prištine što im se dogodilo.

-Loša bila četrdeset peta – rekao je jedan prvotimac – noge nam se odsekle.

Kasnije je Thompson u spomen na tu legendarnu kosovsku bitku skladao ep, ali kako vidimo, jugosrbočetnički novinari ju ne razumiju, pa je zato Thompson užasno tužan. Ja pak nisam u depresiji zbog ‘četrdeset pete’, nego ‘dvadeset pete’. Da, dragi prijatelji, toliko iznosi stopa PDV-a u turizmu i ugostiteljstvu – čitavih 25 posto. Ali to je samo manji

problem ugostiteljima - pred velikim je kolapsom hrvatsko tržište restorana i kafića jer - nema tko raditi.

Copy-paste

Ugostitelji stoga godinama preklinju Vladu da im spusti PDV na 10 ili 13 posto, kako bi mogli povisiti plaće radnicima i zaustaviti odljev konobara i kuhara u europske zemlje. Osim toga, kažu da bi smanjena stopa PDV-a utjecala i na konkurentnost Hrvatske u turističkoj bitki na Mediteranu. Tvrde kako konkurencija ima puno manje stope PDV-a i samim tim manje cijene. Hitno smanjite poreze, ponavljaju svakodnevno vlasnici ugostiteljskih objekata, kao da su papagaji na amfetaminu.

Kakav copy-paste.

U vrijeme Milanovićeve Vlade bila je ista priča. Smanjite PDV, umrijet ćemo, smanjite PDV, gotovi smo, ne možemo podići konobarima plaće, odlaze nam vani, nema tko raditi, ne možemo biti konkurenti drugim mediteranskim zemljama… Ovima u Vladi dosadilo slušati papagaje na tripu, pa im smanjili stopu PDV-a baš kako su ovi tražili. Epilog – nijedna konobarska plaća ni lipu nije narasla, nijedna cijena kafe ili pive se nije smanjila kako bismo prestigli konkurenciju. Ugostitelji su, koje legende, mrtvi hladni razliku porezne stope potrpali u džepove.

Ugostitelji su na tu mjeru odgovorili trgovinom roblja iz Slavonije. Hvatali su Slavonce po poljima, vezivali ih lancima, trpali ih u kamione i dovozili na obalu. Tamo bi ih šutli u nekakve raspadnute kućerke – njih deset na jedan WC – ionako im bolji smještaj ne treba, jer su čitav dan na poslu

Onda su tužni bili konobari – nema depresivnije struke na svijetu, uvijek je u toj branši netko na rubu plača – pa su došli vlasnicima i zatražili veće plaće, sad kad je manji porez.

-Ako ti nećeš radit, ima tko će – rekli su im gazde, jer je u to vrijeme na Zavodu za zapošljavanje bilo stotine tisuća ljudi – Ako ti se ne sviđa ova struka, postani keramičar ili kapetan na bela lađa.

-Dobro – rekao je dio konobara i otišao u svijet.

Trgovina roblja iz Slavonije

Nekoliko dana hrvatski ugostitelji bili su mirni i zadovoljni zbog smanjene stope PDV-a, ali onda su opet počeli s kuknjavom. Em je zeznuto uhvatiti hobotnicu, zavuče se u onu stijenu i ne miče cijeli dan, em kiša usere urod pomadora (dobro ovo se nisu žalili, jer sve nabavljaju iz uvoza), em Hrvatska ispala u skupini, pa navijači neće popiti koliko su mislili… kukali su tako ugostitelji i istovremeno trpali lovu u džepove, jer je turizam u Hrvatskoj tih godina zbog spleta okolnosti munjevito rastao, a novi su se objekti stalno otvarali. A onda je došla nova Vlada, pa im vratila PDV na 25 kako bi lakše uhljebima isplaćivala plaće. Ugostitelji su na tu mjeru odgovorili trgovinom roblja iz Slavonije. Hvatali su Slavonce po poljima, vezivali ih lancima, trpali ih u kamione i dovozili na obalu. Tamo bi ih šutli u nekakve raspadnute kućerke – njih deset na jedan WC – ionako im bolji smještaj ne treba, jer su čitav dan na poslu.

Slavonci su to neko vrijeme trpjeli, a onda su im oni otišli u inozemstvo. Bio rob ovdje ili rob vani, bolje je ipak u Bruggeu, gdje je veća plaća.

-Teška bila dvadeset peta, rasula konobare preko svijeta – opet su počeli ugostitelji s kuknjavom o stopi PDV-a i gubitku radne snage.

Uvijek se rastužim kada vidim nekoga u svojoj blizini da mu je teško. Danima slušam vapaje ugostitelja da nema tko radit i neki mi je grč u želucu. Toliko su se trudili u svom poslu – povrće im je ekološko, ni-

kad ga u Konzuma nisu kupili, riba prvoklasna, nikad starija od nekoliko sati, kruh obično pripravljen od nekoliko vrsta žitarica… sve što su u životu radili je da udovolje turistima i svojim zaposlenicima, a život im ovako vraća. Svi su se urotili protiv njih - država, lokalna zajednica, ZAMP, konzervatori, spomenička renta, najamnina, loši konobari, lijeni kuhari, stopa PDV-a, Priština, Čelik… Tužno mi ih je gledati – rade po čitav Božji dan kako bi turisti imali gdje popiti Ožujsku (drugih piva u ponudi nemaju, jer su im ovi dali dva suncobrana, jedan frižider i 30 tisuća na ruke), a sudbina im ovako vraća.

Sjajna ideja

I tako sam ja nesretan zbog ugostitelja navečer lijegao i ujutro se dizao, sve dok mi napamet nije pala jedna sjajna ideja, koju moram podijeliti s vama, dragi prijatelji. Zašto ugostitelji, kada im je već toliko teško i kada tu nema nikakve zarade, nego samo nerviranje i žalopojke, lijepo ne uzmu ključ, pa zatvore restoran? Prestanu kukati kako im je užasno, lansiraju odjeb i postanu – parketari ili kapetani na bela lađa. Ako ti nećeš biti ugostitelj, ima tko će, a ako ti se ne sviđa ova struka, lijepo postavljaj pločice, tako su i oni onda govorili svojim konobarima koji su pričali dva strana jezika i znali mućkati najbolje koktele. Ali nije im to onda bilo važno kada je „imao tko raditi, ako ti nećeš“.

Keramičari nemaju problem ni sa stopom PDV-a, ni s lijenim konobarima, ni konzervatorima, ni ZAMP-om, ni spomeničkom rentom, ni s državom, ni s lokalnom zajednicom… Parketari i ostali meštri imaju više posla od napadača Čelika u četrdeset petoj minuti drugog poluvremena protiv Prištine, a mjesečna zarada im je bolja nego Fadilja Vokrija u Partizanu. Da ugostitelji samo skupe hrabrost i promijene tu užasno tešku struku koja ih neprekidno baca u depresiju, mogli bi napokon sretno zapjevati.

-Dobra bila dvadeset peta, rasula nas preko parketa!

Ako ti nećeš biti ugostitelj, ima tko će, a ako ti se ne sviđa ova struka, lijepo postavljaj pločice, tako su i oni onda govorili svojim konobarima koji su pričali dva strana jezika i znali mućkati najbolje koktele. Ali nije im to onda bilo važno kada je „imao tko raditi, ako ti nećeš“.

Dubrovački dnevniK petak, 6. svibnja 2022. Kolumna Škura bura

ISTINA ILI MIT? „Meso danas ništa ne valja, napucano je hormonima i antibioticima!“

Pitali smo stručnjakinju koja je prava istina o prehrambenim tehnologijama u uzgoju životinja i koliko su točne rečenice koje svakodnevno slušamo

Sigurno ste više puta u životu čuli od svojih baka i djedova, ili u razgovorima s prijateljima, izjavu kako je nekada hrana bila zdravija, kako ljudi na selu žive duže jer jedu domaće, a ne kupovno, a uvijek se u takvim razgovorima povede i tema o mesu, pa se šire teze o mesu ‘napucanom’ hormonima i antibioticima i negativnim utjecajima na zdravlje ljudi. Kratkim pretraživanjem interneta na ovu temu dobit ćete napise čiji su naslovi otprilike: „Kako prepoznati da je meso puno hormona“, „Evo koje je meso najsigurnije i ima najmanje antibiotika u sebi“, „Sami sebe uništavamo: Jedemo meso puno hormona“ i slično... Teško ćete naći riječi stručnjaka na ovu temu u ‘mainstream’ medijima koji će objasniti

pravu pozadinu priče. Takvo što ćete saznati, gotovo isključivo, krenete li sami pretraživati bespuća znanstvenih istraživanja, a i onda je vrlo teško prosječnom čovjeku odvojiti informaciju od dezinformacije, istraživanje koje je provedeno u skladu sa svim propisanim pravilima od onih koja su koncipirana da bi sama sebe potvrdila. No je li to zaista istina, kakvo meso danas jedemo i imamo li razloga za brigu razgovarali smo s dipl. ing. nutricionisticom Katarinom Zupančič, koja je zaposlena kao product manager na odjelu za prehranu životinja tvrtke Tanin d.d. A tko bi bio bolji sugovornik za ovu temu od osobe čije su obrazovanje i posao formalno usmjereni na prehranu životinja i ljudi.

Piše Petra Srebrović foto Katarina Zupančič, Goran Kovačić/PIXSELL

POZADINA PRIČE

dnevniK petak, 6. svibnja 2022.

‘NEKADA’ NIJE BILO BOLJE!

Na samom početku jasno daje do znanja kako su priče o hormonima i antibioticima u životinja u kontekstu današnjih godina preuveličane.

„Mrzim ‘nekada je bilo bolje priče’. Je li zaista bilo? Široka upotreba antibiotika u prehrani životinja osamdesetih godina zaista jest doprinijela pojačanoj rezistenciji na antibiotike. No, nakon dosta pritisaka na tu industriju, antibiotici se više ne koriste rutinski još od 2006. godine u Europskoj Uniji, a uvode se i nove zabrane, koje imaju za cilj još više smanjiti njihovu upotrebu“, pojašnjava Zupančič.

Župančić nam pojašnjava kako se hormoni koji utječu na rast kod životinja ne koriste još od 1981. godine.

„Osim što se životinje unutar Europske Unije ne smiju tretirati hormonima, nije dozvoljen niti uvoz životinja koje su tretirane hormonima. A danas meso kakvo imamo jest većinom rezultat genetske selekcije“, objašnjava nam nutricionistica.

VIŠE ANTIBIOTIKA KORISTE LJUDI NEGO ŽIVOTINJE

Pojašnjava pritom i graf koji prikazuje upotrebu antibiotika u stočarstvu.

„Na grafu se vidi koliko je upotreba antibiotika pala zadnjih godina u većini zemalja Europske unije (ne svih), te kako sjeverne zemlje već godinama koriste najmanje količine antibiotika u stočarstvu“, objašnjava Zupančič.

„Stoga, ako niste imali svojeg praščića, nego ste meso kupovali u trgovinama osamdesetih i devedesetih, vrlo je vjerojatno da je ono sadržavalo više antibiotika nego danas. Ono što jest bilo bolje nego danas je činjenica što nismo konzumirali toliko mesa kao danas, ali i to se zadnjih godina

mijenja“, zaključuje Zupančič. Prema posljednjim službenim informacijama Europske agencije za sigurnost hrane (EFSA), Europske agencije za lijekove (EMA) i Europskog centra za prevenciju i kontrolu bolesti (ECDC), upotreba antibiotika u životinja u kontinuiranom je padu. Dapače, prema njihovom posljednjem izvješću upotreba antibiotika kod životinja koje se uzgajaju za hranu, niža je nego kod ljudi. Značajan pad upotrebe antibiotika kod životinja za proizvodnju hrane sugerira da su sve mjere koje kontinuirano provodi Europska Unija dale rezultata.

„Kako prepoznati da je meso puno hormona“, „Evo koje je meso najsigurnije i ima najmanje antibiotika u sebi“, „Sami sebe uništavamo: Jedemo meso puno hormona“ i slično... Suvremeni medijski prostor vrvi zapravo dezinformacijama i bespotrebnim strašenjem.

Kakvo meso danas jedemo i imamo li razloga za brigu razgovarali smo s dipl. ing. nutricionisticom Katarinom Zupančič, koja je zaposlena kao product manager na odjelu za prehranu životinja tvrtke Tanin d.d.

KATARINA ZUPANČIČ, DIPL. ING. NUTRICIONIST

Razorni potresi u Dubrovniku su mogući, ne možemo ih predvidjeti, ali možemo biti spremni

„Znamo kako su neka područja u Dubrovniku ranjivija. Tu se prvenstveno misli na Stradun zbog podloge na kojoj se nalazi. Zbog toga je podložniji većim štetama nego možda okolne zidine,“ izjavila je Herceg Bulić

Znanstveno-stručni skup Seizmička i klimatska ugroženost dubrovačkog područja održan je ovog tjedna, a na dvodnevnom događanju se raspravljalo o seizmičkoj i klimatskoj ugroženosti dubrovačkog područja te su prikazana aktualna znanstvena istraživanja vezana uz izvore dviju najvećih prirodnih prijetnji dubrovačkom području: potrese i klimatske promjene. Naime, dubrovačko područje, a posebno grad Dubrovnik, jedno je od seizmički najaktivnijih područja u Hrvatskoj. Također, klimatske promjene uzrokuju raznovrsne neželjene posljedice koje značajno utječu na okoliš i cijele ekosustave. Na skupu su predstavljeni znanstveno-istraživački projekti čiji je nositelj Geofizički odsjek Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu odnosno prikazani su najnoviji rezultati dobiveni njihovim radom. Izlaganja su, između ostalih, održali prof. dr. sc. Marijan Herak, izv. prof. dr. sc. Ivana Herceg Bulić i izv. prof. dr. sc. Petar Kružić sa zagrebačkog PMF-a. „Kolega i seizmolog Josip Stipčević i ja organizirali smo ovaj skup. Znamo kako se globalne klimatološke promjene događaju svugdje u svijetu. Nažalost, ni Hrvatska nije izuzetak. Pripadamo jednoj ‘vrućoj točki’. Osim što već sada bilježimo promjene, očekujemo još intenzivnije klimatske promjene u budućnosti. Ni Dubrovnik nije izuzet od tih promjena. Čovjek je svojim djelovanjem bitno promijenio površinu Zemlje, sastav zraka, vode, tla i mora. Upravo nam se događa to da nam priroda uzvraća udarac, i to tako da nam se događaju klimatske promjene,“ izjavila je Ivana Herceg Bulić, izvanredna profesorica s Geofizičkog odsjeka Prirodoslovno-matematičkog fakulteta na Sveučilištu u Zagrebu.

Na skupu su predstavljeni rezultati istraživanja u Dubrovniku

MOŽEMO OČEKIVATI SNAŽNE POTRESE

Posebno se osvrnula na opasnost od potresa na dubrovačkom području. „Vjerujem kako su svi Dubrovčani, svi stanovnici šireg područja Dubrovnika itekako svjesni na kakvom nemirnom području žive. Nažalost, potrese ne možemo predvidjeti, ne možemo ih niti spriječiti, ali se možemo za njih pripremiti. Stoga želimo istaknuti kako pažljivim proučavanjem i znanstvenim istraživanjima možemo pomoći većoj sigurnosti ovog područja,“ izjavila je te je kazala što se može napraviti kako bi se izbjegle veće štete u slučaju snažnog potresa.

„Ono što možemo napraviti jest to da znanstvenim istraživanjima procijenimo koliko se jak potres može dogoditi, koja je najveća šteta koju možemo očekivati, s obzirom na građevine koje postoje na ovom području. Prvenstveno je važno zaštititi ljudske živote, naravno i imovinu, i osigurati funkcioniranje grada i nužnih službi u slučaju jakog potresa. Povijesno znamo kako su se događali jaki potresi u Dubrovniku i ono što nažalost možemo očekivati jest to kako će se ponoviti. Međutim, uz pažljivo planiranje, poštivanje preporuka

Piše Ivona Butjer Mratinović foto goran mratinović

„Povijesno znamo kako su se događali jaki potresi u Dubrovniku i ono što nažalost možemo očekivati jest to kako će se ponoviti. Međutim, uz pažljivo planiranje, poštivanje preporuka struke, pažljivo građenje, dakle ojačavanje postojećih i izgradnju jačih i otpornijih zgrada, možemo smanjiti posljedice,“ izjavila je Herceg Bulić.

struke, pažljivo građenje, dakle ojačavanje postojećih i izgradnju jačih i otpornijih zgrada, možemo smanjiti posljedice. Upravo zbog toga želimo komunicirati s općom javnosti, kako bi postali svjesni na kakvom području žive, što mogu učiniti, ali i komunicirati s lokalnom samoupravom kako bi uvažili znanstveno utemeljene rezultate i poslušali struku,“ izjavila je Herceg Bulić. Odgovorila je i na pitanje Dubrovačkog dnevnika o tome koliko snažan potres se može očekivati u Dubrovniku.

„Nažalost, možemo očekivati razorne potrese odnosno potrese koji mogu imati vrlo velike učinke. Ono što seizmolozi često istražuju jest kolika može biti magnituda potresa, dakle energija koja se oslobodi. Kakav će biti intenzitet potresa odnosno kakve će biti posljedice, ovisi o više faktora. Ne mora nužno jak potres nanijeti i veliku štetu. Ovisi o tome gdje se potres dogodi, koliko blizu... Znamo kako su neka područja u Dubrovniku ranjivija. Tu se prvenstveno misli na Stradun zbog podloge na kojoj se nalazi. Zbog toga je podložniji većim štetama nego možda okolne zidine,“ izjavila je.

STRADUN JE RANJIV, MINČETA STOJI PUNO BOLJE

Herceg Bulić je odgovorila i na pitanje Dubrovačkog dnevnika o tome koja su područja u Du-

brovniku najranjivija u kontekstu potresa. „Na temelju starih potresa koji su se događali, spomenula sam Stradun. Naime, to je područje koje je nasuto. Područja koja se nalaze na stjenovitim, čvrstim tlima, su seizmički sigurnija. Ako su građevine građene tako što se njihova frekvencija razlikuje od same frekvencije potresa koji se događaju na tim područjima, onda možemo očekivati kako će takve građevine biti i otpornije. Stjenoviti dio Dubrovnika, koji se prije gradio na onim ‘otočićima’ koji se nalaze u okolici Grada, su zapravo najsigurnija područja. Treba uložiti u dobre temelje, dobru gradnju i pripremiti stanovništvo kako bi znalo kako se ponašati u slučaju jakog potresa,“ odgovorila je. Doc. dr.sc. Davor Stanko, predavač na Geotehničkom fakultetu u Varaždinu i seizmolog, predstavio je rezultate istraživanja koje je u Dubrovniku provedeno u sklopu pilot projekta ‘Procjena seizmičkog rizika građevina kulturne baštine u Hrvatskoj’ koji se inače provodi na tri lokacije. Uz njega, istraživanje provode doc. dr.sc. Mario Gazdek, predavač na Geotehničkom fakultetu i geotehničar te doktorandi seizmolozi i stručni suradnici Jakov Stanislav Uglešić i Iva Lončar. Istraživanja se provode pod mentorstvom prof. dr.sc. Snježane Markušić, pročelnice Geofizičkog odsjeka Prirodoslovno-matematičkog fakulteta u Zagrebu. Ovo je prvi put kako je u projekt ovakvog tipa uključeno više struka, a to su seizmolozi, geotehničari, geolozi i građevinari te je okupljeno 12 istraživača iz devet različitih zemalja, a projekt financira Hrvatska zaklada za znanost. Kako je predstavio u rezultatima, mjerenja su se razlikovala kod Orlandovog stupa, koji se nalazi na osjetljivom, i kod Minčete, koja je građena na čvrstom tlu. U tom kontekstu je u Gradu sami centralni dio tj. Stradun i područje oko Straduna, dok su područja na kojima je izgrađena Minčeta ili Biskupijska gimnazija, sigurnija.

Ivana Herceg Bulić

petak, 6. svibnja 2022. Dubrovački

Dubrovnik by Željko Tutnjević za Dubrovački dnevnik

Made i Marijana - trudnica je ovu trku propustila, istrčala je prijateljica, a buduća mama će s bebom u kolicima trčati za godinu dana

Petra i Nina - turistička sezona kreće, s nalaženjem odgovarajućega posla trebalo bi biti sreće

Dr. Juraj, Anica i Tomo - ekipa hitne medicinske pomoći presretna što je sve na trci DU Motion bez potrebe za njihovom intervencijom uspjelo proći

Chiara i Petra - sve polumaratonce su podržale, velike i male, one spore, i trkače brze poput vjetra

Katarina, Ivana i Nikolinakad je njihov dragi Vlaho trčao navijati je bila milina

Marica, Miško Val i Marta - oduševljavaju ih zajednički trenuci, lijepo vrijeme i najljepša ulica

Luana i Keti - raduje ih u tiskani Dubrovački Dnevnik zajedno dospjeti

Amna i Sani - zajednička budućnost im nije tamna, vedri su im svi dani

Dubrovački dnevniK petak, 6. svibnja 2022.

Dubrovnik by Željko Tutnjević za Dubrovački dnevnik

Dubravka Lošić je u UGD predstavila veliku monografiju - s njom su bili i radost podijelili njeni Ivana, Pino, Dunja, Margarita, umjetnica, Jelica, Branko, Toma, Lukra, Vesna, Dominic i Nora

Jerko, Luce, Antonia i Barbara - tlak i šećer u krvi sugrađanima su mjerili, ljubaznošću i stručnošću oduševili

Andro, Senka, Ana, Amir i Vinko - humani su bili, za Zakladu Ana Rukavina složno radili

Hrvoje i Zoran - zajedničke “akcije” prijatelji dogovaraju i planiraju za povoljni dan sunčan

Nikolina, Nikola i Ivan - lijepo je od svojih voljenih i na trci biti podržan

Sanja, Agneza, Renata, Lucija, Antonio, Vid i Petra - mali sportaši od malih nogu pokazuju i dokazuju da trčati žele, vole i mogu

Izgrađen 1972. pod imenom Aquarius

Piše Ivo Batričević

Jadrolinijin kruzer

ADRIANA od svojih grčkih početaka do ukrajinske krize i posljednjih dana

Za vrijeme Domovinskog rata brod se držao sjevernih europskih luka krstareći za njemačke organizatore putovanja do baltičkih luka i norveških fjordova

Grci su od samih početaka bili jedni od glavnih nositelja razvoja programa brodskih kružnih putovanja Sredozemljem. Uglavnom su u inozemstvu kupovali starije brodove, teretne i putničke, pa ih potom u svojim malim improviziranim brodogradilištima u okolici Pireja kompletno preuređivali za luksuzna krstarenja. U većini slučajeva su ih registrirali u zemljama takozvanih zastava pogodnosti, prije svega u Panami i Liberiji, gdje su samo formalno bila i sjedišta njihovih brodarskih tvrtki.

Veoma kasno, tek 1972. su na domaćim navozima izgradili svoju prvu putničku novogradnju - AQUARIUS . U brodogradilištu United Shipping Yard u Perami blizu Pireja 15. rujna 1971. za naručitelja Hellenic Mediterranean u more je porinuta novogradnja broj 54, putnički brod od 4591 bruto tona, duljine 104, širine 14 metara koji je u 136 kabina mogao prevoziti do 324 putnika. Dva Pielstick - Atlantique diesel glavna stroja ukupne snage 5885 kW, izgrađena u francuskom St. Nazaire-u, omogućavala su mu preko dvije propele brzinu od 19,5 čvorova.

Završetak radova i kompletno opremanje broda je nastavljeno na susjednom otoku Salamina u tamošnjem suhom doku brodogradilišta Kinossoura. Američki modni dizajner Maurice Bailey prihvatio se unutrašnjeg uređenja pa je prvi put na jednom putničkom brodu uredio noćni klub, za to vrijeme glavnu atrakciju koja mu je dugo godina davala epitet na moru do tada nedoživljenog ugođaja noćnog života.

PRVO PUTOVANJE AQUARIUSA

U punom sjaju, kršten imenom AQUARIUS, brod je u lipnju 1972. zaplovio na svoje prvo kružno putovanje Egejskim morem. Ljeti plovi između Pireja, Irakliona, Rodosa i Istanbula, a zimi od konca studenog na Karibima. lako je imao problema s vibracijama glavnih pogonskih strojeva, brod je uspješno održavao ovako planirana putovanja sve do konca 1985. Nakon otmice talijanskog putničkog kruzera ACHILLE LAURO, turisti su se nerado odlučivali ploviti istočnim Sredozemljem, pa je sezona 1986. bila pogubna za prodaju aranžmana svakoga broda koji je tu godinu plovio ovim područjem.

petak, 6. svibnja 2022. Dubrovački

Nakon zimskog dotjerivanja, ugrađivanja bočnih tankovastabilizatora koji su ugrađeni zbog prethodnog lošeg stabiliteta, brod je zaplovio pod jugoslavenskom zastavom, lukom upisa Rijeka i novim imenom ADRIANA.

Tako je i AQUARIUS te godine doživio pravi financijski brodolom. Hellenic Mediterranean nije više bio u stanju otplaćivati njegove bankovne zajmove, otkazana su sva karipska zimska putovanja, a brod pod hipotekom je preuzela ban-

ka. Brod sljedeće godine ostaje raspremljen na mrtvom vezu na sidrištima oko Salamine. Kako više očito nije bilo izgleda da se AQUARIUS može dalje komercijalno koristiti, odlučeno je da se u prosincu 1987. stavi na dražbu.

Dubrovački dnevniK petak, 6. svibnja 2022. Priče o moru i brodovima

Adriana III - Plein Cap

Adriana u rezalištu Aliaga - Turska (foto Faith Takmakli)

petak, 6. svibnja

KUPUJE GA JADROLINIJA

Za 7 milijuna USD novim formalnim vlasnikom broda je postala liberijska kompanija Adriatic General Shipping Corp., a u stvarnosti je to bila riječka Jadrolinija. Nakon zimskog dotjerivanja, ugrađivanja bočnih tankova - stabilizatora koji su ugrađeni zbog prethodnog lošeg stabiliteta, brod je zaplovio pod jugoslavenskom zastavom, lukom upisa Rijeka i novim imenom ADRIANA . Sredinom ožujka 1988. započinje svoja nova kružna putovanja, a u Dubrovnik prvi put uplovljava 10. rujna 1988. Onda kada je bilo jasno kako će uskoro doći do krvavog jugoslavenskog raspleta, brod je preventivno 1991.godine registriran u Kingstownu te je neko vrijeme plovio pod zastavom Saint Vincent i Grenadina.

Od 4. lipnja 1992. vije hrvatsku zastavu s lukom upisa Rijeka te je od 1996. upisan na tvrtku Rijeka Cruises Ltd., luka upisa Rijeka, od kada i formalno prelazi u vlasništvo riječke Jadrolinije. Za vrijeme Domovinskog rata brod se držao sjevernih europskih luka krstareći za njemačke organizatore putovanja, s polascima iz Bremerhavena i Cuxhavena do baltičkih luka i norveških fjordova.

NAKON PRODAJE ZADRŽAO IME

Nažalost, u studenom 1997. riječka Jadrolinija je za 2 milijuna USD prodala ADRIANU brodaru Tapas Inc. (Marina Cruises) iz Kingstowna, te vije zastavu države Sveti Vincent i Grenadini u Karibima, ali zadržava isto ime. Ipak, njime je i dalje upravljao hrvatski časnički kadar pod zapovjedništvom dubrovačkog (Trsteno) kapetana Josipa Radovana. Već od 16. veljače 1998. plovi za novi tržišni brand Plein Cap iz Nice, specijaliziran za francusko tržište prodaje brodskih kružnih putovanja. ADRIANA započinje plovidbe iz Nice do Napulja, Dubrovnika, Splita i Venecije.

Godine 2008 za novog vlasnika Tropicana Cruises Ltd. mijenja ime u ADRIANA III , brodski operator je i dalje Plain Cap, a 2010. ponovo mijenja vlasnika te mu vraćaju prethodno ime. Kada je koncem 2011. prodana ruskom Black & Baltic Seas Cruises, u sljedećoj sezoni plovi iz Havane prema Meksiku i Jamajci, a u 2013. u Crnom Moru. ADRIANA otada plovi s pretežno ruskom posadom pod zapovjedništvom vlasnika kompanije kapetana Sergeya Ponyatovsky, te po kr-

2022. Dubrovački dnevniK 32 Priče o moru i brodovima

Kapetan Josip Radovan s časnicima pred brodom u luci Gruž 2003.

Adriana - kartolina Jadrolinije

mi viju zastavu države Sveti Kristofor i Nevis u Karibima.

Zbog ukrajinske krize ADRIANA napušta Sredozemlje i nastavlja svoje plovidbe po Karibima. Međutim, ni tamo joj ne cvjetaju ruže, pa sve češće ostaje raspremljena na Trinidadu. U rujnu 2017. je u najmu američke Vlade kratkotrajno otplovila iz luke Port of Spain prema Dominikanskoj repu-

blici koju su poharali razorni uragani Irma i Maria. ADRIANA je tada evakuirala skupinu američkih studenata prema otoku St. Lucia odakle su se zrakoplovima vratili svojim kućama.

Nakon 47 godina plovidbe oronula i puna ruzine ADRIANA je početkom srpnja prodana u rezalište brodova Aliaga u Turskoj, gdje se je nasukali 20. kolovoza 2019.

ADRIANA je pod kapetanom Josipom Radovanom često obilazila norveške fjordove te je obično plovila i do Spitsbergena poviše Norveške koji je zadnji naseljeni i najveći otok Svalbardskog otočja. U jednom putovanju su planirano nastavili ploviti sjevernije sve do leda Sjevernog pola to jest do 81. stupanja sjeverne zemljopisne širine.

dnevniK petak, 6. svibnja 2022. Priče o moru i brodovima

ZANIMLJIVOST

Adriana - Plein Cap

Adriana - Jadrolinija (foto Borna Hudeček)

Motociklist s Korčule platit će 13,2 tisuće kuna, vozio je bez dozvole

Najveća novčana kazna u iznosu od 13.200,00 kuna izrečena je 35-godišnjem vozaču motocikla dubrovačkih registarskih oznaka koji je u petak, 29. travnja, u poslijepodnevnim satima, zaustavljen tijekom prometne kontrole na ŽC 6224 u Korčuli. Utvrđeno je da vozilom upravlja za vrijeme zabrane upravljanja vozilima A kategorije te  da kod sebe nema prometnu dozvolu za motocikl.

Vozač je isključen iz prometa i prekršajno je sankcioniran gore spomenutim novčanim iznosom i šestomjesečnom zabranom upravljanja vozilima A kategorije, stoji u priopćenju PU DN

S tri promila u krvi sjeo za volan, izazvao nesreću u Konavlima

U proteklom tjednu na području Policijske uprave dubrovačko-neretvanske zabilježena su četiri prometne nesreće s ozljeđenim osobama u kojima su četiri osobe lakše ozlijeđene, dok teže ozlijeđenih osoba nije bilo. S materijalnom štetom zabilježeno je šest prometnih nesreća.

Provodeći mjere kontrole prometa policijski službenici su protiv počinitelja prometnih prekršaja poduzeli 343 represivne mjere od kojih izdvajamo mjere poduzete prema osobama, počiniteljima prekršaja koji su najčešći uzročnici težih prometnih nesreća tzv. „četiri ubojice u prometu“ te je tako 131 osoba sankcionirana zbog prekoračenja dopuštene brzine kretanja, 39 mjera poduzeto je prema osobama koje nisu koristile sigurnosni pojas, 16 osoba prekršajno je

sankcionirano zbog vožnje u alkoholiziranom stanju. Zbog nepropisne uporabe mobitela tijekom vožnje također je sankcionirano 16 osoba. “Od ostalih prekršaja izdvajamo 16 mjera poduzetih zbog nepropisnog pretjecanja i 29 mjera poduzetih zbog nepropisnog zaustavljanja i parkiranja,” stoji u priopćenju Policijske uprave dubrovačko-neretvanske.  Najveća koncentracija alkohola od 3,09 g/kg izmjerena je u poslijepodnevnim satima 26. travnja, 51-godišnjaku koji je s osobnim vozilom dubrovačkih registarskih oznaka izazvao prometnu nesreću s materijalnom štetom u mjestu Mihanići u Konavlima. Vozač je isključen iz prometa i prekršajno je sankcioniran novčanom kaznom od 10.580,00  kuna i tromjesečnom zabranom upravljanja vozilima B kategorije.

Provaljivao u auta, iz njih krao burse, robu, pare...

Provedenim kriminalističkim istraživanjem policijskih službenika Policijske postaje Dubrovnik 38-godišnjak se sumnjiči za tri kaznena djela teške krađe i jedno kazneno djelo krađe.

Kriminalističkim istraživanjem je utvrđeno da je osumnjičeni tijekom poslijepodnevnih sati 27. i 29. travnja ove godine nasilno ušao u tri osobna vozila koja su bila parkirana na području Dubrovnika i iz prvog otuđio jaknu, mobilni uređaj i sportsku torbu sa sportskom opremom, oštetivši vlasnika za iznos od 5 tisuća kuna. Iz drugog provaljenog vozila je otuđio torbicu u kojem se nalazio novčanik s osobnim dokumentima, čime je oštetio vlasnika za iznos od 2 tisuće kuna, dok je iz trećeg vozila otuđio torbicu u kojoj se nalazio novčanik s osobnim i bankovnim dokumentima te novac čime je vlasniku pričinio materijalnu štetu od 4 tisuće kuna.

U četvrto vozilo oštećeni nije provalio budući je isto bilo nezaključano, a iz vozila je otuđio novčanik u kojem se nalazilo 1.500,00 kuna. Osumnjičeni je, uz kaznenu prijavu, predan pritvorskom nadzorniku ove Policijske uprave.

petak, 6. svibnja 2022.

Foto: Kristina Stedul Fabac/PIXSELL

Foto: Hrvoje Jelavic/PIXSELL

humanitarni prilozi

petak, 6. svibnja 2022. Dubrovački

UdruGA za Down sindrom Dubrovačko-neretvanske županije

Udruzi za Down sindrom Dubrovačko-neretvanske županije doniraju

- U spomen na pok. Mariju Raič rođ. Ivanišević umjesto cvijeća 300,00 kn prilaže obitelj Pera Vidojevića.

-U spomen na pok. Mariju Raič rođ. Ivanišević umjesto cvijeća 300,00 kn prilaže obitelj Maria Raiča.

- U spomen na Katu Đečević , umjesto cvijeća 100,00 kn prilaže Novaković Nikica

- U spomen na susjeda Iva Miljasa 100,00 kn prilaže obitelj Koprivec

Mole se darovatelji koji svoje priloge uplaćuju na žiro-račun Udruge

IBAN HR9823400091110343594 kod

Privredne banke d.d. da dostave tekst uplate na mob: 0914753582 ili putem maila downdnz@gmail.com

Roditelji, djeca i mladi naše Udruge iskreno zahvaljuju svim darivateljima!

Mole se darovatelji koji svoje priloge uplaćuju na žiro-račun Udruge

IBAN HR9823400091110343594 kod

Privredne banke d.d. da dostave tekst uplate na mob: 0914753582 ili putem maila downdnz@gmail.com

Roditelji, djeca i mladi naše Udruge iskreno zahvaljuju svim darivateljima!

DOMUS CHRISTI

U spomen na pok. Eda Fazlića, uplaćuje Neđe Tikvica sa obitelji 200,00 kn

Korisnici i djelatnici Doma zahvaljuju na poklonu

DVA SKALINA

U spomen na pok. majku naše kolegice Marine Ćorić, umjesto cvijeća 600 kuna prilažu djelatnici Odjela za fizikalnu medicinu i rehabilitaciju O.B. Dubrovnik;

U spomen na svoju prijateljicu Katicu Đečević, umjesto vijenca 200 kuna prilaže Tereza Miljanić; Posljednji pozdrav voljenom dundu Mihu, 300 kuna prilaže Perica s obitelji;

Umjesto vijenca za pok. Miha Katušića, 300 kuna prilaže nepuča Lući Koče s obitelji;

U spomen na pok. Miha Katušića, umjesto cvijeća 300 kuna prilaže Luce Katušić;

U spomen na dragog gospara Stipa Ruskovića, 300 kuna prilažu Mirjana, Mirna i Ivana Rusković; Hrvatski strukovni sindikat medicinskih sestara i medicinskih tehničara donacija 300 kuna;

U spomen na pok. Anu Mikulić, 1100 kuna prilažu zaposlenici Odjela ljudskih potencijala i pravnih poslova ALH;

U spomen na pok. Iva Gluhonju, 1000 kuna prilažu kolege Maturanti Nautike 1963.g.

Djeca i roditelji od srca se zahvaljuju na donacijama.

IBAN: HR7924070001100305036

Tekst za objavu molimo slati na: dva.skalina@du.t-com.hr ili zvati na: Mob: 095/368-9227 ( ranim danom od 9:00 – 17:00)

Poliklinika Marin Med nudi širok spektar zdravstvenih usluga MISLITE NA SVOJE ZDRAVLJE! NA VRIJEME!

U Poliklinici Marin Med brzo, bez čekanja i pouzdano možete obaviti:

- Pregled specijaliste - anesteziolog, kardiolog, kirurg, traumatolog, ginekolog, pedijatar, ortoped, ORL, urolog, gastroenterolog, vaskularni kirurg, dermatolog… -Ultrazvuk, EKG, color doppler, CT, dental CT, magnetska rezonancija (MR) , rentgen sa nalazom specijaliste radiologa -Dijagnostika, namještanje, i gipsanje jednostavnih lomova djece i odraslih bezbolno -Ginekološki pregled + ultrazvuk + PAPA test -Kompletni sistematski pregled za građane -Skidanje madeža, ateroma, lipoma, cista i svih ostalih izraslina ispod i na koži… Nazovite nas i pitajte! Zakažite svoj termin!

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici! POLIKLINIKA MARIN MED

Podijelite s nama Vaše tegobe: pitajte nas- odgovoriti će Vam najrenomiraniji stručnjaci medicine u svojim područjima. Naši kontakti za Vaša pitanja, narudžbe i informacije:

Poliklinika Marin Med, dr.Ante Starčevića 45 Dubrovnik

Tel: +385 (0)20 400 500 +385(0)20 400 505 www. marin-med.com email: info@marin-med.com

AUTO / MOTO

Prodajem Peugout ,2015 god presao 285000 km,uredno odražavan ,moguća zamjena za Yamahu tmax  u zamjeni cijena veca. Cijena 8000 eura. 0976992281, 0958654587

Prodaje se Ford C-max 1.6 TDCI, 80 KW, 2010 godina. 186 000km registriran do 02/2023. Mob: 0915100970

Prodajem autoprikolicu i old timer Opel manta. Kontakt: 091 151 7650

Renault Megane 1998 god. Bijela boja. 205000km. Cijena 6500 kn. Mob:0958225056

Prodajem dijelove za Mazdu 323 F. Kontakt: 098 923 1116

Prodaje se Chervolet Spark 2007 godište, uščuvan i ispravan. Automobil je registriran do 10/22. godine. Drugi vlasnik i samo 54000km. Moze se pogledati u Mokošici. Cijena po dogovoru.Zvati na broj 020/452827.

IZNAJMLJIVANJE

Iznajmljujem sobe na duže vrijeme u Župi dubrovačkoj(cibaca) cijena po dogovoru Mob.0922858452

Izdajem poslovmi prostor 16 m u Gradu M.Getaldića 12. Mob:099 800 9820

Iznajmljujem stambeni prostor u Knežici blizu Pema

Mali oglasi

za smještaj radnika ili veće obitelji. Prostor ima 4 sobe, 2 banje, kuhinju i dnevni boravak. Parking osiguran. Kontakt: 091 595 6901

Iznajmljujem manji stan u Gružu za 1-2 stalno zaposlene muške osobe. Kontakt: 020 419 574

Iznajmljujem uredski/poslovni prostor 97 m2. Prostor ima 3 prostorije. Nalazi se na adresi Ante Starčevića 20, zgrada Euroherca, 1. kat.” Kontakt: 098 9373 277

Iznajmljujem apartman u Lapadu kod Mihajla za 2 zaposlene ženske osobe ili studentice. Kontakt: 098 923 1116

PLOVILA

Tražim vez za gliser Gruž rijeka...0911927270

Prodaja / KUPNJA NEKRETNINA

Prodaje se stara kuča u Konavlima i zemljište 3000 kvadrata blizu puta..na upit... 0955106792

Prodaje se građevinsko zemljište u Župi Dubrovačkoj – Lazine. Zemljište se sastoji od 3 spojene parcele i ima 984m2. Cijena 125000 eura. Mob:0989824076

Gruž, trosobni stan, 70 m2, za adaptaciju, blizu škole - 189.000 €. Angelus nekretnine - ured Dubrovnik - 098 676 009

STAN- LAPAD 50 m2 dvije sobe + DB, 169.900 E fiksno, ALAVIJA NEKRETNINE 098288254. Encert B

STAN - NUNCIJATA 77 m2 dvije sobe + DB, prekrasan pogled na more. 182.500 E, ALAVIJA NEKRETNINE 098288254. Encert C STAN od 22 m2 u gruškim nebo-

petak, 6. svibnja 2022. Dubrovački dnevniK

derima na 8 katu, 68.800 E, ALAVIJA NEKRETNINE 098288254 Encert C

OBOD/CAVTAT – Stan 137 m2, 3 sobe + DB, 219.200 E, ALAVIJA NEKRETNINE 098288254. Encert C

GRAĐEVINSKO ZEMLJIŠTE359 m2 u Mandaljeni s pravomoćnom građevinskom dozvolom,gradnja odmah. 128.881 E, ALAVIJA NEKRETNINE 098288254.

ATLANT CENTAR, iznajmljuje se poslovni prostor 53 m2 novouređen, 6000 kn + PDV, ALAVIJA NEKRETNINE 098288254. Encert A

MLINI TRGOVIŠTE,stambeno poslovni objekt površine 350 m2 novouređen (moguće otvoriti restoran).638.400E.ALAVIJANEKRETNINE 098288254.Encert B

Za poznatog kupca tražimo manji studio apartman ili sobu s banjom u staroj gradskoj jezgri. Kontakt: Angelus nekretnine, Vukovarska 17098 676 009.

Prodaje se građevinsko zemljište koje se sastoji od tri spojene parcele površine 984 m2 u Lazinama - Župa Dubrovačka. Cijena 125 000 eura. Kontakt telefon 0989824076. Prodajem namješten stan u

Solinama, 77m2 sa parkingom i terasom od 24m2. Cijena 2300 e7m2. Kontakt: 091 9577 843

PRODAJA RAZNO

Prodajem GOPRO HERO 9 Black kameru s pripadajućim Media modom (kamera 2 puta korištena, Media mod jedanput). Stanje kao novo! Mob. 091/443-0029

Prodaje se dječja soba u izvrsnom stanju: kreveti na kat s ladicama za posteljinu, dvokrilni ormar, radni stol s policama za knjige, dodatne police. Očuvano, proizvodnja Alples, svijetla boja drva. Cijena po dogovoru.

Kontakt: 419-018 / 098 1678196

Prodajem izložbene lutke (ženski torzo) po 80kn. Mob.0923063113

Prodajem motokultivator Agria 506. U odličnom je stanju. Kontakt: 091 595 6901

Prodajem 2 hrastove bačve za vino. 150 L i 200 L. U odličnom stanju, povoljno. Kontakt: 091 595 6901

Povoljno prodajem domaće i strane CD-ove. Kontakt: 095 522 4611

Prodajem kozje mlijeko.Kontakt: 099 835 7981

Poklanjam ovčju vunu.Kontakt: 099 835 7981

Mali oglasi

Prodajem preklopne skalice od rosfraja za barke od 7-11 metara. Kontakt: 098 923 1116

Prodajem grobno mjesto na Boninovu. Katoličko.Kontakt: 098 960 9880

Prodaje se originalna ploča ( oznaka)za apartman 4 zvjezdice,nova,  za 30% jeftinije. Mob 0915612397

Prodajem maslinovo ulje 80,00 Kn litra,10%popust na 10 lit.i više mob:098 880 955

Prodaje se 90m2 suhe lamperije, uskladištena. Cijena povoljna, po dogovoru. Kontakt: 098 820 496

Kupujem podne kamene ploče. Kontakt: 0993922800

Prodajem skalicu za barku. Cijena 1000 kn. Mob:098860796

Prodajem ovčji i kozji gnoj s dostavom. Kontakt: 099 835 7981

Prodajem ovčji gnoj. Vreća 25 kn sa dostavom, a 22kn vreća bez dostave. Kontakt: 099 681 5456

Prodajem lovačku pušku sa dozvolom nova, dajem mjesto za grobnicu u Lovornom kod crkve Velike Gospe. Kontakt: 098 975 6518

Kupujem podne kamene ploče. Mob: 099/3922-800

Prodajem sklopivo električno biciklo “Fido” snage 250 w,koji se rasklapa i može stati u svaki gepek automobila.Može se voziti na električni pogon ili kao obično biciklo.Maksimalna brzina na električni pogon je 25 km/sat,a domet 30 km. Puni se preko adaptera 2 do 3 sata kad je potpuno ispražnjen.Maksimalna težina vozaća 120 kg. Cijena 4000 kuna. Kontakt telefon 091 5381281

OSOBNI ODNOSI

Tražim žensku osobu za prijateljstvo i mogući brak, od 50 godina pa na više. kontakt: 091 585 5001

PONUDA I POTRAŽNJA

POSLOVA

Tražimo konobara/konobaricu za rad u restoranu Amoret ( kraj katedrale u Dubrovniku ) sve dodatne informacije na 091 537 6301 (moze i viber/ whatsapp)

Astarea Gastro Team tražimo konobare/ice za nadolazeću sezonu. Nudimo smještaj, dva obroka, mogućnost napredovanja, odlična primanja te ugodnu radnu atmosferu. Mob : 099 329 59 16

USLUGE RAZNO

Izrada, servis i montaža rolete, komarice, tende, rolo i trakaste zavjese.Završni radovi

u graditeljstvu. Kontakt: 099 598 2553

Orezujem  masline , agrume, uredenje vrtova, dardina, okucnica, kosnja trave mob 0916143946

Zaštita od sunca, izrada i montaza roleta, komarica, trakasti zavijesa, venecijanera, rolo zavijesa, sve informacije na 0911472794. Mokošica.

Uređujem vrtove, đardine, okućnice, orezivanje voćki, košnja, gnojidba, okopavanje. Mob: 0916143946

Dvije osobe traže posao čišćenja apartmana i stanova. Mob:0981371100

Tim iskusnih meštara nudi pomoć u Vašoj kući, apartmanu. Vršimo sitne popravke, renoviranja stambenih objekata (skidanje boje i popravci drvenih prozora, persijana, vrata, te pituravanje istih, Građevinski radovi, elektroinstalacije, vodo-

instalacije, gipsarski, keramicarski i soboslikarski radovi, postavljanje podova-laminati, montaža i demontaža namještaja. 098 765 460

KAMENOKLESAR- Izrada grobnica,spomenika,nadgrobne vaze - kamenice,nadgrobne knjige,brončana galanterija,slike od porculana,klesanje slova na spomeniku,klupice,skalini,kolone,kamene ograde, dostava i montaža kamena. Mob: 091 7285208

Pomoćni radnik traži posao. Dubrovnik I okolica. Prijava nije obavezna. MOB: 092/359-4338

DEŽURNE LJEKARNE

OD ZVONIKA” 3.5.- 9.5.2022. GRUŽ” 10.5. - 16.5.2022.

preminuli

BOŽA DŽAMARIJA (1942)

NIKOLA GVEROVIĆ (1925)

PAVICA ŠUNDRICA (1922)

MLADEN HRTICA (1960)

ANE MIKULIĆ (1929)

VICA ĐURASOVIĆ (1930)

NEĐE VIOLIĆ (1937)

PAVO MATANA (1935)

MIRJANA SEMIZ (1958)

DUŠANKA MRDIĆ (1948)

VINKA RADIŠ (1957)

IVO ROZIĆ (1930)

MIHO ROZIĆ (1934)

Dubrovački dnevniK petak, 6. svibnja 2022.

PERO ŠARE I

TIBOR MLADINIĆ

Bronca iz ‘big game’ fishinga došla je u Dubrovnik

S prestižnog natjecanja iz Kostarike su se vratili sa zapaženim rezultatom i pozivnicom za natjecanje 2023. godine

FOTO: Pero Šare / Facebook

Dubrovčani Pero Šare i Tibor Mladinić u Grad su donijeli broncu sa svjetskog prvenstva u ribolovu na velike ribe, uz kapetana Borisa Gruicu i Boška Stipoljeva iz Splita. Od 24. do 29. travnja u Kostariki se održalo natjecanje Offshore World Championship, a natjecalo se 37 timova sa 168 ribolovaca iz 18 različitih zemalja, svi s nadom da će osvojiti željeni naslov Svjetskih prvaka na moru. Naši Dubrovčani i dva Splićanina proveli su četiri dana na oceanu loveći iz marine na različitim čarter brodovima svjetske klase Maverick Yachts. Samo prisustvovanje ovom prestižnom natjecanju je uspjeh jer natjecatelji dobivaju pozivnicu putem kvalifikacijskih natjecanja, pa se hrvatski tim kvalificirao pobjedom na Giričić turniru.

Ovo elitno natjecanje traži izvrsnu ribolovnu vještinu, pa osvojene medalje predstavljaju najekskluzivnija priznanja u turnirskom ribolovu.

Hrvatski tim trebao je izvesti neke herojske poteze pa su i u posljednjoj minuti imali značajne ulove, tako su ukupno osvojili 7100 bodova, a ulovili su 28 riba ‘sailfish’ i tri plava marlina. Njihov ulov je značajan utoliko što su konkurirali čak i za zlatnu medalju, no ovoga puta nedostajalo im je samo malo sreće. Tim Kenijaca koji je pobijedio imao je ulov koji je nezapamćen na natjecanju jer su ‘potrefili’ jato marlina, kako i sami organizatori turnira kažu.

Ekipa s dva Dubrovčana za svoj plasman je dobila i pozivnicu za natjecanje 2023. godine.

Naši Dubrovčani i dva Splićanina proveli su četiri dana na oceanu loveći iz marine na različitim čarter brodovima svjetske klase Maverick Yachts