Dubrovački dnevnik br. 95

LOKRUMSKI BROJAČ ne laže! Na otoku je dosad bilo više posjetitelja nego u isto vrijeme rekorde 2019. godine

KRENULO CIJEPLJENJE četvrtom dozom, ali zasad u Dubrovniku to nitko ne želi primiti stranica

petak, 22. travnja 2022. Dubrovački

Uvodnik

Nakladnik Dubrovački dnevnik j.d.o.o.

Kardinala Stepinca 52 Dubrovnik oib 84019117288

Glavna urednica Lucija Komaić urednica@dubrovackidnevnik.hr

Zamjenica glavne urednice Ivona Butjer Mratinović

Urednik Maro Marušić

Redakcija Aida Čakić Nikša Klečak Petra Srebrović 020/642-462 redakcija@dubrovackidnevnik.hr

Fotograf Goran Mratinović Željko Tutnjević

Kolumnisti Maro Marušić Vjera Šuman Ivo Batričević

Grafička priprema Dario Kovač Nene Mojaš (Festivus)

Dizajn Studio Hrvatin & Studio Mater

Marketing

Nikoleta Zec 020/642-460 099 493 6200 marketing@dubrovackidnevnik.hr

Mali oglasi oglasi@dubrovackidnevnik.hr

Skoro da mi je žao Vladimira Putina

Zadnjih tjedana, razumljivo i zašto, često mi napamet padne Vladimir Putin. Što radi u ovom trenutku, o čemu razmišlja? Odgovor nije težak za pogoditi – većinu dana, možda čak i cijeli, Putin duma o Ukrajini. Nemoguće je, naravno, pojmiti kako on u glavi slaže kockice pakla u koji je doveo Europu. Diraju li ga slike, ako ne ukrajinskih civila, onda barem ruskih mladića, koji nisu uspjeli dobaciti ni do dvadesete? Koje mu emocije struje tijelom kada gleda ruševine ukrajinskih gradova koji će se morati desetljećima obnavljat? Muči li ga pad rublja? Kako da u ovom trenutku njegovi oligarsi peru rublje po Engleskoj kada su im nametnute sankcije Zapada? Ima li kakva dobra perilica rublja u Kini ili možda Indiji?

Bojim se da Putin u sebi nema nimalo empatije, ništa ga ne užasavaju razrušeni gradovi i krv tek započetih života. Ne može se on ni za trenutak staviti u kožu roditelja koji su izgubili dijete. Zaboli ga živo za čitave generacije kojima je život uništen. Ali, nije to samo tako u Ukrajini, nego i u Rusiji. I njegov narod je žestoko nafrknuo, izgubljeni su brojni poslovi, budućnost je postala siva, nikome se ne prolazi čitava ova katastrofa u koju ih je doveo predsjednik. U kompletnoj Rusiji, nema nijednog

čovjeka kome ovo odgovara. Uključujući Vladimira Putina.

To je ono što me posebno fascinira u cijeloj priči i zbog čega o njemu trošim misli. Putin ima 70 godina. Ulazak u osmo desetljeće je otprilike dobna granica kada ti svaki dan može biti zadnji. Tijelo čovjeka odjednom prestane slušati. Moraš mu gotovo svakodnevno mijenjati ulje i filtere da ujutro upali i uopće se digne iz kreveta. Najbolje godine života daleko su iza, a starost može biti koliko-toliko dobra jedino ako imaš para. Putin je jedan od onih koji se ne moraju brinuti za novac. Umjesto da posljednje godine života potroši na putovanja, vrhunsku hranu i posjete Berslusconijevim zabavama, on se odao stresu i tjeskobi zbog „specijalne vojne operacije“.

P

a jebote život blesavi, Putine! Umjesto da uživa u ostatku života - ujutro bunga-bunga, popodne čunga-lunga - on je i sebi napravio pakao. Dobio je na tisuće i tisuće novih neprijatelja i ostatak života će mu proteći u paranoji da ga žele ubiti. I tu neće biti u krivu, mnogi bi se, uključujući dobar dio ruske elite, veselili njegovoj smrti. Uništio je život svojim kćerima, svojoj široj rodbini, svojim omiljenim sportašima, oligarsima je prekinuo zabavu, zeznuo je svoj rodni grad gdje se tre-

Piše Maro Marušić

Uvodnik

balo igrati finale Lige prvaka, … i sve to zbog čega? Zbog zločestog Zapada? Je li on stvarno misli da će ući u povijest kao heroj Rusa? Da će ga slaviti i dizati mu kipove po gradskim trgovima? Da će dane u tjednu nazvati po njegovim mačkama?

Z a jednu, najviše dvije generacije, pomrijet će Rusi rođeni u komunizmu koji su se bojali ušiju zidova i

zamijenit će ih mladci kojima demokracija nije strano tkivo. Već su putovali po svijetu, vidjeli su njene prednosti, na kraju krajeva, nitko od njih nije izabrao studiranje u Pyongyangu, nego na eminentnim zapadnim sveučilištima. Rusija će poslije Putinove smrti i pod vodstvom novih, mladih generacija za 20-30 godina postati demokratska zemlja, a istok Ukrajine bit će

vraćen matičnoj zemlji. Putin će u povijesne knjige ući kao ratni zločinac, a za pola stoljeća o tome će učiti i ruski mališani u školama. Kada odvrtim ovaj mogući scenarij skoro da mi bude žao Vladimira Putina. Mogao je uživati u još ovo par godina koje mu je preostalo, ali on je izabrao stres, nemir, anksioznost i depresiju. Što ćeš, nije svatko Silvio Berlusconi.

petak, 22. travnja 2022.

Zasad nitko u Dubrovniku ne želi primiti četvrtu dozu cjepiva

Svi zainteresirani mogli su se cijepiti prošle srijede u Gospinom polju, no kako nam je potvrdio ravnatelj Doma zdravlja Dubrovnik Branko Bazdan, interesa za četvrtu dozu nije bilo

Počelo je drugo docjepljivanje cjepivom protiv koronavirusa u Dubrovačko-neretvanskoj županiji, popularno nazvano primanjem četvrte doze. Ono se preporučuje osobama starijim od 80 godina i osobama starijim od 65 godina koje su korisnici kolektivnog smještaja koji se odnosi na domove za starije i nemoćne osobe, najmanje četiri mjeseca nakon primitka prve docjepne doze. U tu svrhu koriste se mRNA cjepiva Comirnaty proizvođača Pfizer/BioNtech i Modernin Spikevax.

Također, drugo docjepljivanje se preporučuje osobama koje imaju povećani rizik za razvoj teških oblika bolesti COVID-19, a koje su primarno cijepljene Janssen cjepivom i docijepile se Janssen cjepivom. U svrhu drugog docjepljivanja također se preporučuje primijeniti mRNA cjepivo.

Svi zainteresirani mogli su se cijepiti prošle srijede u Gospinom polju, no kako nam je potvrdio ravnatelj Doma zdravlja Dubrovnik Branko Bazdan, interesa za četvrtu dozu nije bilo. U srijedu se cijepilo 38 osoba, od čega je 37 osoba primilo treću, ‘booster’ dozu, a jedna osoba je cijepljena drugom dozom cjepiva.

Kako virus jenjava, a brojke nisu visoke kao što je to bio slučaj početkom godine kad su se obarali rekordi u broju novozaraženih, tako pada i interes za cijepljenjem. Tim više što ulazimo u topliji dio godine, a iskustvo je pokazalo kako virus teže opstaje na visokim temperaturama.

„Broj slučajeva teškog Covid-19 na 100.000 stanovnika bio je 1,5 u skupini s četiri doze, 3,9 u skupini s tri doze i 4,2 u kontrolnoj skupini. Zaštita od teške bolesti nije jenjavala tijekom šest tjedana nakon primitka četvrte doze. Broj slučajeva potvrđene infekcije na 100.000 stanovnika bio je 177 u skupini s četiri doze, 361 u skupini s tri doze i 388 u kontrolnoj skupini. Međutim, ta je zaštita nestala u kasnijim tjednima,“ tvrdi dr. Betica Radić

S TOPLIJIM VREMENOM OPADA INTERES

Piše Ivona Butjer Mratinović

Interes za cijepljenjem jenjava, ovako je to izgledalo u srijedu u Studentskom domu

petak, 22. travnja 2022.

ŠTO KAŽU IZRAELSKE STUDIJE

Oko drugog docjepljivanja tj. četvrte doze cjepiva mnogi su skeptični. Postavlja se tako pitanje zašto se potrebno docjepljivati svaka tri ili četiri mjeseca, dokad će to trajati i koliko je takvo što uopće sigurno za zdravlje. Stručna objašnjenja za Dubrovački dnevnik je dala doc. dr. sc. Ljiljana Betica Radić, prim., spec.infektologije.

„S obzirom na pojavu omikron varijante koja je visokozarazna i uspješnije izbjegava imunost stečenu prebolijevanjem ili cijepljenjem te s obzirom na to da s protokom vremena slabi zaštita stečena cijepljenjem, preporučuje se docjepljivanje. Dokazi o učincima primjene četvrte doze najvećim dijelom dolaze iz Izraela, gdje podaci pokazuju da primjena druge booster doze najmanje četiri mjeseca nakon primjene prve booster doze obnavlja razinu antitijela bez novih sigurnosnih zabrinutosti. Podaci također upućuju na to da primjena druge booster doze pruža dodatnu zaštitu od teškog oblika bolesti COVID-19, iako trajanje zaštite još nije poznato, a dokazi su još uvijek ograničeni,“ kaže dr. Betica Radić.

Kako kaže, navedeno istraživanje je recentno objavljeno u časopisu NEJM i provedeno je na 1.252.331 osoba starijih od 60 godina.

„Broj slučajeva teškog Covid-19 na 100.000 stanovnika bio je 1,5 u skupini s četiri doze, 3,9 u skupini s tri doze i 4,2 u kontrolnoj skupini. Zaštita od teške bolesti nije jenjavala tijekom šest tjedana nakon primitka četvrte doze. Broj slučajeva potvrđene infekcije na 100.000 stanovnika bio je 177 u skupini s četiri doze, 361 u skupini s tri doze i 388 u kontrolnoj skupini. Međutim, ta je zaštita nestala u kasnijim tjednima,“ kaže dr. Betica Radić.

DONEKLE UČINKOVITA

Drugo istraživanje provedeno na 1050 zdravstvenih radnika objavljeno je u ožujku u NEJM

„Podaci iz ovog istraživanja pružaju dokaz da je četvrta doza mRNA cjepiva imunogena, sigurna, ali donekle učinkovita (prvenstveno protiv simptomatske bolesti). Autori su primijetili nisku učinkovitost cjepiva protiv infekcija kod zdravstvenih radnika, kao i relativno visoko virusno opterećenje što ukazuje na to da su zaraženi bili zarazni. Dakle, četvrto cijepljenje zdravih mladih zdravstvenih radnika može imati samo marginalne koristi. Starije i ranjive populacije u ovoj studiji nisu procjenjivane,“ kaže dr. Betica Radić.

Dubrovačka infektologinja podsjeća kako su se Europski centar za prevenciju i kontrolu bolesti (ECDC) i Europska agencija za lijekove (EMA) složili kako se četvrta doza mRNA cjepiva protiv bolesti COVID-19 (Comirnaty i Spikevax) može dati odraslim osobama u dobi od 80 i više godina.

„ECDC i EMA također su istaknuli da u Europskoj uniji trenutačno nema jasnih dokaza da zaštita koju pruža cjepivo protiv teškog oblika bolesti COVID-19 značajno opada u odraslih osoba s normalnim imunološkim sustavom u dobi od 60 do 79 godina, stoga još uvijek nema dovoljno snažnih dokaza koji bi poduprli trenutačnu primjenu četvrte doze u općoj populaciji. Do sada se u ispitivanjima o primjeni dodatnih booster doza nisu pojavile zabrinutosti vezane uz sigurnost primjene,“ tvrdi dr. Betica Radić.

ZASAD NEMA DRUGOG ALATA U BORBI PROTIV BOLESTI

Sukladno navedenom Hrvatski zavod za javno zdravstvo izdao je novu 6. verziju Privremenih preporuka za cijepljenje protiv bolesti COVID-19 - dopunjene i objedinjene, od 13. travnja 2022. koja cijepljenje četvrtom dozom preporučuje starijim osobama.

„Cijepljenje protiv bolesti COVID-19 ostaje i nadalje najučinkovitiji način prevencije teškog oblika ove bolesti tijekom trenutačne pandemije, uključujući teški oblik bolesti uzrokovan varijantom omikron,“ zaključuje dr. Betica Radić.

„Podaci iz ovog istraživanja pružaju dokaz da je četvrta doza mRNA cjepiva imunogena, sigurna, ali donekle učinkovita (prvenstveno protiv simptomatske bolesti). Autori su primijetili nisku učinkovitost cjepiva protiv infekcija kod zdravstvenih radnika, kao i relativno visoko virusno opterećenje što ukazuje na to da su zaraženi bili zarazni. Dakle, četvrto cijepljenje zdravih mladih zdravstvenih radnika može imati samo marginalne koristi. Starije i ranjive populacije u ovoj studiji nisu procjenjivane,“ kaže dr. Betica Radić

DRUGO ISTRAŽIVANJE: ČETVRTA DOZA SIGURNA, ALI

Dr. Ljiljana Betica Radić

Dok Policija pretresa dokumentacije tri udruge Juga, djelatnica na ispitivanju priznala i isplate na crno

Iako su iz vodstva kluba kratko pustili informacije kako je samo jedna udruga aktivna, dok su ostale stavljene u mirovanje, iz podataka o prihodima jasno je kako to nije istina i kako su i druge dvije udruge posljednjih godina bilježile popriličan promet.

Dubrovački dnevnik prvi je i jedini medij koji je u više navrata pisao o Aferi Jug i interesu Krim Policije za poslovanje čak tri udruge povezane s vaterpolskim klubom. U međuvremenu je nastavljena istraga koja ide u smjeru više možebitnih kaznenih radnji.

Još u ožujku je u policiji ispitan gradski vijećnik Maro Kristić, koji je prvi javno upozorio na postojanje tri udruge temeljem vijećničkog pitanja o tome koji je Jug pravi i koja od tri udruge ove godine slavi sto godina postojanja. Kristić je na ispitivanju proveo više sati, a u međuvremenu su ispitani i drugi akteri iz Juga, među kojima ima i predsjednika triju udruga, ali i nižerangiranih zaposlenika.

Iskaz djelatnice

Kako Dubrovački dnevnik neslužbeno doznaje iz izvora unutar Kluba, najveći problem koji do sada kompromitira sam Jug i njegovo vodstvo je iskaz jedne djelatnice Kluba o isplatama novca ‘na crno’. Spomenuta djelatnica, koja je za klub baratala gotovinom, u svom iskazu je navodno objasnila kojim je sve osobama i kako obavljala isplate bez službene dokumentacije.

Navedenom iskazu u policiji može se zasad

Piše Nikša Klečak foto mario babarović

pridodati i problematično stjecanje samog zemljišta u Solitudu, uz vjerojatno krivotvorenje službene dokumentacije kojom prilikom se na natječaj Vrtlara za zemljište javila sasvim druga udruga od one koja je na kraju pobijedila na Natječaju, iako nije imala uvjete te je na kraju i potpisala kupoprodajni ugovor.

Podsjetimo, Dubrovački dnevnik ekskluzivno je objavio dopis kojega potpisuje tadašnji predsjednik Ivo Rustan, s kojim su se javili na Natječaj. Dopis je pisan na memorandumu udruge VK JUG tada Croatia, a danas Adriatic osiguranje. Radi se o udruzi koja je osnovana 2007. godine, netom prije Natječaja za prodaju zemljišta. U potpisu je Ivo Rustan uz pečat sasvim druge pravne osobe, odnosno Vaterpolskog kluba Jug.

Prihod demantira mirovanje

Iz vodstva kluba odlučili su se za strategiju nekomentiranja istrage koja je u tijeku, kao i informacija koje izlaze uz javnost. No, taj naizgled bezbrižni pogled na ova događanja do-

nekle demantiraju informacije o tome kako je ipak zavladala određena panika, uz okupljanja u službenim prostorijama triju udruga u večernjim satima.

Uz mnogobrojne izjave službenih osoba vezanih uz Jug, koji uglavnom nisu željeli u javnosti komentirati istragu koja je u tijeku, tu je još jedino nešto malo konkretnija izjava predsjednika udruge VK Jug Ivana Pavličević za Dubrovačku televiziju. Vezano uz postojanje tri udruge, on je tek kratko objasnio kako je udruga VK Jug ‘neaktivna’, odnosno da nema nikakvih aktivnosti, i to navodno otkad je generalni sponzor kluba postala Croatia osiguranje pa su, prema njegovim riječima, osnovali novu udrugu, a ovu aktualnu stavili u mirovanje.

No, Pavličevićeva izjava ne odgovara istini, a to potvrđuje i javni registar u kojem je jasno vidljivo kako je u proteklih pet godina to društvo imalo prihod od 2 milijuna i 487 tisuća kuna. Treća udruga, odnosno Športsko društvo Jug, kojoj je predsjednik Srđan Gavranić, inače predsjednik Trgovačkog suda u

Kako Dubrovački dnevnik neslužbeno doznaje iz izvora unutar Kluba, najveći problem koji do sada kompromitira sam Jug i njegovo vodstvo je iskaz jedne djelatnice Kluba o isplatama novca ‘na crno’. Spomenuta djelatnica, koja je za klub baratala gotovinom, u svom iskazu je navodno objasnila kojim je sve osobama i kako obavljala isplate bez službene dokumentacije.

dnevniK petak, 22. travnja 2022.

petak, 22. travnja 2022. Dubrovački

Dubrovniku, proteklih pet godina imala je još i više, odnosno 4 milijuna i 124 tisuće kuna prihoda. Iz podataka o prihodima jasno je kako su sve tri udruge i dalje aktivne i posluju.

Grb s 1922. godinom Nitko još nije uputio ni javni odgovor na javno postavljeno pitanje gradskog vijećnika Mara Kristića o tome koja će udruga ove godine slaviti stotinu godina postojanja, ali odgovor se možda nameće iščitavanjem samih statuta spomenute tri udruge. Stoti rođendan prema tome bi najprije trebala proslaviti udruga Športsko društvo Jug, čiji je predsjednik Srđan Gavranić. U statutu te Udruge stoji kako je upravo ona samostalna Sportska udruga nastala na zasadima i djelovanju društvene organizacije, odnosno udruge Sportsko društvo JUG, kao nastavak tradicije i djelovanja, odnosno ona je univerzalni pravni sljednik stogodišnjeg kluba.

Tome u prilog ide paragraf iz statuta gdje je navedeno kako je znak (grb) te udruge okruglog oblika, a sastoji od dva koncentrična kruga, i to unutarnjeg crvenog i vanjskog modrog. U gornjoj polovini modrog kruga natpis je: .,SD Jug”, a u donjoj polovini tog kruga natpis je: ,,Dubrovnik”. Ovi natpisi odijeljeni su oznakom godine, i to tako da su na lijevoj strani značke upisane brojke “19”, a na desnoj strani brojke “22”, odnosno navedena je godina 1922. kada se osnovao Jug kao nogometna sekcija.

U stotoj godini postojanja naš se klub, kao i svih ovih godina do sada, bori za prestižne titule u natjecanjima, no u jubilarnoj godini izašle su na vidjelo i ove nešto lošije vijesti od sportskih uspjeha. Posebno je velik dio javnosti ostao iznenađen informacijama o projektu stanova u Solitudu, koje je također ekskluzivno objavio Dubrovački dnevnik. Projekt izgradnje stanova za igrače započeo je manipulacijom s udrugama prilikom kupnje zemljišta na Natječaju, a okončao se kupoprodajnim ugovorima ispod tržišne cijene. Posebno je problematično što su tako do stanova na prestižnoj lokaciji uz povlaštenu cijenu došli članovi Uprave Juga.

Policijska istraga poslovanja tri udruge je u tijeku. Ona će u konačnici rasvijetliti sve potrebne detalje. Policijske istrage ovakvog tipa, a koje uključuju pregled brojne dokumentacije, obično potraju i mjesecima.

Pavličevićeva izjava o tome kako je njegova Udruga u mirovanju ne odgovara istini, a to potvrđuje i javni registar u kojem je jasno vidljivo kako je u proteklih pet godina to društvo imalo prihod od 2 milijuna i 487 tisuća kuna. Treća udruga, odnosno Športsko društvo Jug, kojoj je predsjednik Srđan Gavranić, inače predsjednik Trgovačkog suda u Dubrovniku, proteklih pet godina imala je još i više, odnosno 4 milijuna i 124 tisuće kuna prihoda. Iz podataka o prihodima jasno je kako su sve tri udruge i dalje aktivne i posluju.

U utrci za čelno mjesto Turističke zajednice grada Dubrovnika i Danijela Crljen

U kuloarima se upravo aktualna direktorica marine u Slanom spominje kao jedno od najizglednijih imena za novu direktoricu, no trebat će vidjeti tko će se još prijaviti i pobijediti na natječaju koji još uvijek traje

Direktorica marine u Slanome Danijela Crljen prijavit će se na natječaj za direktoricu Turističke zajednice Grada Dubrovnika. Kako je potvrdila za Dubrovački dnevnik, trenutno priprema potrebne materijale za kandidaturu. „Da, namjeravam se kandidirati za direktoricu TZ grada Dubrovnika,“ kratko je istaknula.

U kuloarima se upravo ona spominje kao jedno od najizglednijih imena za novu direktoricu, no trebat će vidjeti tko će se još prijaviti i pobijediti na natječaju koji još uvijek traje.

U kontekstu osoba koje bi se javile na natječaj spominjala se i predsjednica Ceha ugostitelja udruženja obrtnika Dubrovnik i Obrtničke komore Dubrovačko-neretvanske županije Nikolina Farčić, no ona je to demantirala i ne namjerava se javiti na natječaj. Na natječaj se neće javiti ni dubrovačka turistička vodičica i gradska vijećnica Ivana Šepak, koja se također spominjala u kontekstu moguće nove direktorice.

Dosadašnja direktorica Ana Hrnić se spominjala kao osoba koja bi mogla nastaviti voditi TZ, no ona u dosadašnjim istupima nije htjela otkrivati hoće li ići po novi mandat.

Podsjetimo, Turističko vijeće Turističke zajedni-

ce grada Dubrovnika 16. travnja raspisalo je Javni natječaj za izbor i imenovanje direktora/direktorice Turističke zajednice Grada Dubrovnik. Prilikom prijave na javni natječaj, kandidat je dužan priložiti i svoj prijedlog četverogodišnjeg programa rada turističke zajednice, izrađenog na temelju strateških dokumenata koji se odnose na područje na kojem djeluje turistička zajednica. Od kandidata se očekuje da ima najmanje šest godina radnog iskustva na poslovima koji odgovaraju stupnju stečene tražene stručne spreme, ili najmanje dvije godine radnog iskustva na rukovodećim poslovima u turizmu. Natječaj je otvoren do 2. svibnja 2022. godine Kako smo već ranije pisali, svi šefovi turističkih zajednica diljem Hrvatske dužni su bili do lipnja staviti svoj mandat na raspolaganje. Dužni su to napraviti temeljem novog Zakona o turističkim zajednicama koji je donesen još 2019. godine, ali odredbe koje se odnose na mandat i izbor direktora na snagu su stupile tek sa siječnjem ove godine. Mandati direktora dosad su, praktički, trajali neodređeno, no sada će se oni, sukladno spomenutom Zakonu, birati svake četiri godine.

Natječaj je otvoren do 16. travnja, a kandidati su, između ostaloga, dužni priložiti i četverogodišnji program rada.

dnevniK petak, 22. travnja 2022.

‘DA, NAMJERAVAM SE KANDIDIRATI’

Danijela Crljen

Piše Ivona Butjer Mratinović foto LMT studio Dubrovnik, YouTube

Gradonačelnik uručio Dubrovački statut dozapovjedniku broda Norwegian Star

Primjerak Statuta Dubrovnika iz 1272., na engleskom jeziku, gradonačelnik Grada Dubrovnika Mato Franković uručio je dozapovjedniku broda Norwegian Star, kompanije NCL, Mislavu Rogošiću po uzoru na običaj darivanja prvog broda koji je o Uskrsu uplovljavao u Dubrovnik. Ovaj prijem dio je službenog programa obilježavanja Godine Dubrovačkog statuta, u čast 750. obljetnice stupanja na snagu ovog vrijednog dokumenta Dubrovačke Republike.

Prijemu su nazočile i zamjenica dubrovačkog gradonačelnika Jelka Tepšić te ravnateljica Državnog arhiva u Dubrovniku Nikolina Pozniak, a program Godine Statuta nastavlja se nizom događanja kroz cijelu godinu.

Bila je to ujedno je i najava dobre sezone cruisera, koja je službeno i krenula prošloga tjedan, a kroz 2022. godinu dubrovačku luku očekuje uplovljavanje 345 brodova na kružnim putovanjima, s oko pola milijuna putnika. ‘’Dobar je početak predsezone, vjerujem da će se istim intenzitetom nastaviti i dalje, a što se tiče Grada Dubrovnika na snazi su pravila o najviše dva cruisera istovremeno u dubrovačkoj luci te ćemo i dalje nastaviti suradnju s cruise kompanijama i raditi na pitanjima održivosti’’, kazao je u ovoj prigodi dubrovački gradonačelnik Mato Franković.

Projekt ceste Tamarić Mokošica ušao u posljednju fazu prije javne nabave

Projekt izgradnje spojne ceste Tamarić u Novoj Mokošici ušao je u posljednju fazu prije samog raspisivanja javne nabave za izgradnju. U ovom trenutku provodi se završni postupak izvlaštenja, a za koju svrhu je Grad Dubrovnik do sada isplatio 2.865.812,50 kuna proračunskih sredstava. Do završetka cjelokupnog postupka izvlaštenja preostalo je još isplatiti 5.818.319,18 kuna što se očekuje provesti tijekom naredna četiri mjeseca.

Nakon toga će se steći svi preduvjeti za početak raspisivanja javne nabave. S obzirom na to da procijenjena vrijednost ove važne investicije u cestovnu infrastrukturu iznosi 25 milijuna kuna, Grad Dubrovnik planira se javiti na jedan od predstojećih natječaja za financiranje navedenog projekta sredstvima iz fondova Europske unije.

Podsjetimo, nova prometnica koja će spajati Osnovnu školu Mokošica s ne-

razvrstanom cestom Lozica-Mokošica-Komolac-Sustjepan planira se kao dvosmjerna s obostranim nogostupom i ukupnom pripadajućom infrastrukturom unutar trupa prometnice. Ukupna duljina zahvata iznosi 895 metara od čega 275 metara otpada na križanje na nerazvrstanoj cesti Lozica-Mokošica-Komolac-Sustjepan, a 620 metara na novu spojnu prometnicu. Formirat će se odvojene trake za lijeve i desne skretače s nogostupom uz sjeverni rub kolnika, a predviđena je i izgradnja prijelaza preko potoka Tamarić na spojnoj cesti. Njenom izgradnjom unaprijedit će se funkcionalnost cestovne mreže Nove Mokošice i rasteretiti postojeće križanje s bivšom županijskom cestom. Zahvat uvelike rješava i dugogodišnji prometni problem roditelja čija djeca pohađaju nastavu u OŠ Mokošica jer će se izgradnjom ove ceste osigurati i uredno prometovanje do škole.

petak, 22. travnja 2022. Dubrovački dnevniK

10 Tjedan u retrovizoru Grada Dubrovnika

Uz dobar početak sezone

Uskoro pokretanje postupka

U organizaciji Zajednice tehničke kulture

Održan prvi Dan otvorenih vrata laboratorija u Centru za mlade Dubrovnik

Gradonačelnik Mato Franković s novoizabranim vodstvom DPDS-a

Gradonačelnik Grada Dubrovnika Mato Franković susreo se u srijedu s novoizabranim vodstvom Društva prijatelja dubrovačke starine, predsjednikom Vedranom Kosovićem, potpredsjednikom Tonijem Kursarom te tajnikom Marom Kapovićem.

Predstavnici DPDS-a, izabrani na sjednici Malog vijeća održanoj 11. travnja, s gradonačelnikom Frankovićem razgovarali su o budućem smjeru djelovanja društva kao i izazovima koji su pred njima. Gradonačelnik Franković još jed-

nom im je čestitao na novim funkcijama te je i ovaj put izrazio uvjerenje kako je njihovim izborom DPDS započeo novo poglavlje koje će biti zaokret prema otvorenijem i transparentnijem poslovanju.

Izrazio je čvrst stav kako Društvo i dalje treba obnavljati i održavati spomeničku baštinu na području nekadašnje Dubrovačke Republike, u partnerskom odnosu i sinergiji s Gradom i drugim institucijama koje se bave očuvanjem kulturne baštine.

Dan otvorenih vrata laboratorija u Centru za mlade Dubrovnik održao se 14. travnja u organizaciji Zajednice tehničke kulture Grada Dubrovnika, Zajednice tehničke kulture Dubrovačko-neretvanske županije i Informatičkog kluba Futura.

Pozivu za sudjelovanje u prvom danu otvorenih vrata odazvalo se 95 posjetitelja, od čega je najviše bilo djece i mladih koji su ušli u 3D svijet crtajući 3D modele pomoću 3D olovaka i plastike. Osim standardnih predložaka za crtanje, sudionici su u prigodi uskršnjih blagdana izrađivali i uskršnja jaja. Osim crtanja 3D olovkama, svi posjetitelji su se upoznali s djelovanjem, programima i prostorima u kojem Zajednica tehničke kulture Grada Dubrovnika, Zajednica tehničke kulture Dubrovačko-neretvanske županije i Informatički klub Futura provode raznovrsne edukacije u STEM području. Organizatore ovog događaja veseli činjenica da su ovim događajem privukli veliki broj novih korisnika koji do sada nisu sudjelovali na STEM aktivnostima i radionicama u Centru za mlade Dubrovnik te što su veći dio posjetitelja bile djevojčice i djevojke.

Dan otvorenih vrata laboratorija u Centru za mlade Dubrovnik održao se u sklopu projekta Du STEM, koji se u iznosu od 85 posto sufinancira iz Europskog socijalnog fonda, a 15 posto iz Državnog proračuna Republike Hrvatske.

petak, 22. travnja 2022. Tjedan u retrovizoru Grada Dubrovnika

Novo poglavlje

Staze će imati i dio opreme u skladu s trendovima zelene tranzicije, konkretno bit će postavljeno šest pametnih klupa i dvije punionice za električna bicikla, koja će također biti nabavljena u sklopu projekta.

vrijedni sadržaji

Uređuje se trasa uskotračne željeznice u sklopu projekta ”ĆIRO II”

Općina Konavle je započela s radovima na uređenju i opremanju Ćirove staze, u sklopu projekta ĆIRO II. Puni naziv projekta je Cross-border Thematic Tourism Destination Old Narrow Gauge Railway ĆIRO. Projekt se financira u okviru INTERREG IPA programa prekogranične suradnje Hrvatska – Bosna i Hercegovina – Crna Gora. Predviđene aktivnosti uključuju radove čišćenja i košenja staze, zatim nadopunjavanja zaštitnih ograda na opasnijim lokacijama, izgradnju manjeg biciklističkog mosta iznad oštećenog nasipa te nasipavanja tamponom manje granulacije dionica koje su sada najmanje pogodne za bicikliranje. Prioritetne lokacije i dionice definirane su analizom i izradom projektne dokumentacije u okviru raspoloživog, ali ipak ograničenog budžeta, kao što je definirano uvjetima natječaja i ugovorom, pojašnjavaju iz Općine Konavle. Osim radova, na Ćirovoj stazi kroz Konavle u okviru ovog projekta bit će uređeni piknik park i tematsko dječje igralište (Vojski do) te vanjsko vježbalište (Mihanići). Staza će u cijelosti biti nadopunjena postavljanjem 50 smjerokaza, 15 informativnih tabli, uređenjem šest vidikovaca i jedne lokacije za fotografiranje te postavljanjem klupa i set stolova s klupama. Staze će imati i dio opreme u skladu s trendovima zelene tranzicije, kon-

kretno bit će postavljeno šest pametnih klupa i dvije punionice za električna bicikla, koja će također biti nabavljena u sklopu projekta. Također, u okviru projekta bit će nabavljen ATV s malčerom za održavanje tj. košenje staze, kao i druga potrebna oprema i alat. Za prostor BK Konavle na Zvekovici bit će nabavljena uredska oprema u svrhu informativnog „bike deska“, a ispred će biti postavljen vanjski multimedijalni info panel s cjelovitim informacijama o stazi i turističkoj ponudu u njezinoj blizini. U kontekstu vidljivosti projekta, bit će organizirane dvije promotivne biciklističke vožnje. Planirana je izrada aplikacije za mobilne uređaje, u kojoj će biti sadržane sve informacije o sadržajima duž staze. Glavni cilj projekta je jačanje i povećanje raznolikosti turističke ponude Hercegovine, Dubrovačko-neretvanske županije i Bokokotorskog zaljeva kroz razvoj zajedničke tematske turističke destinacije: Stara uskotračna željeznica ĆIRO Glavni partner projekta je Općina Ravno, a uz Općinu Konavle projektni partner je i Agencija za izgradnju i razvoj Herceg Novog. Ukupna vrijednost projekta u sve tri države zbirno je 1.770.362,68 eura, od čega je 85 posto sufinanicirano sredstvima Europske unije, odnosno u iznosu od 1.504.808,26 eura.

Osim radova, na Ćirovoj stazi kroz Konavle u okviru ovog projekta bit će uređeni piknik park i tematsko dječje igralište (Vojski do) te vanjsko vježbalište (Mihanići). Staza će u cijelosti biti nadopunjena postavljanjem 50 smjerokaza, 15 informativnih tabli, uređenjem šest vidikovaca i jedne lokacije za fotografiranje te postavljanjem klupa i set stolova s klupama.

petak, 22. travnja 2022.

Novi

Ne trebate gotovinu trpati u bječve, novi Zakon se donosi za ‘velike ribe’ kako bi se spriječio financijski kriminal

Do 29. travnja na javnom savjetovanju je novi prijedlog Zakona prema kojem bi se proširila mogućnost pristupa registru bankovnih računa pravnih i fizičkih osoba

Ministarstvo financija Republike Hrvatske na javno savjetovanje uputilo je nacrt prijedloga Zakona o olakšavanju uporabe financijskih i drugih informacija u svrhu sprječavanja, otkrivanja, istraživanja ili progona teških kaznenih djela, prema kojem bi, ako se Zakon usvoji, pristup registru računa tvrtki i građana u bankama, osim Ureda za sprječavanje pranja novca, ubuduće dobili i Državno odvjetništvo Republike Hrvatske, MUP, Porezna uprava i Carinska uprava.

RAČUN ILI BJEČVA, PITANJE JE SAD

Dio građana ova je informacija zabrinula, na društvenim mrežama potegnule su se brojne rasprave među Hrvatima koji ‘nad glavama imaju brojne upitnike’ i zanima ih što će to značiti za njihove financije i hoće li zaista jednim klikom miša brojni državni službenici moći provjeriti stanje njihovih računa i transakcije koje provode, a dio njih je uvjeren kako je ovo još jedan način na koji će se ‘puniti državna blagajna’ ako se provjerama utvrdi kako fizičke osobe raspolažu novcima za koje nemaju realno pokriće u pristiglim prihodima pa na račun toga dobiju kazne. U gradskim kuloarima se može čuti kako se čak i dio stanodavaca odlučio novce od stanarine primati isključivo ‘na ruke’ kako ne bi ostao financijski trag na računima. Naime, u Dubrovniku ima pozamašan broj onih koji iznajmljuju stanove sugrađanima bez riješenog dugoročnog stambenog pitanja, odnosno podstanarima, po visokim cijenama, a u ugovorima o najmu stana navedeni su niži iznosi kako bi se smanjio i iznos poreza, pa tako stvarno primljeni novci na računu ne odgovaraju onima koji su ‘na papiru’, odnosno u ugovoru

o najmu, po kojemu se onda formira iznos poreza na dohodak od imovine.

Drugi se pak brinu hoće li novce koje dobiju na poklon, od roditelja, baka i djedova, pozajmice od prijatelja i druge primitke koji nemaju papirnati trag, morati objašnjavati djelatnicima Porezne uprave, treći su zabrinuti za neformalne štednje po računima od novaca zarađenih ‘u fušu’ ili od napojnica, pa se već počinje spominjati i slavno spremanje u bječvu.

Tragom ovih informacija uputili smo Ministarstvu financija upit da nam razjasne na koji način će se, ako Zakon bude usvojen, promijeniti djelovanje policije, Carinske uprave, DORH-a i Porezne uprave, na koje načine bi se taj Zakon provodio i u kojim slu-

Piše Petra Srebrović

foto ilustracija Goran Mratinović/DD/Igor Kralj/ PIXSELL

dnevniK petak, 22. travnja 2022.

čajevima bi državni službenici uopće pristupali registru bankovnih računa.

“Zakonom o olakšavanju uporabe financijskih i drugih informacija u svrhu sprječavanja, otkrivanja, istrage ili progona teških kaznenih djela, u pravni poredak Republike Hrvatske prenosi se Direktiva (EU) 2019/1153 Europskog parlamenta i Vijeća od 20. lipnja 2019. o utvrđivanju pravila kojima se olakšava uporaba financijskih i drugih informacija u svrhu sprečavanja, otkrivanja, istrage ili progona određenih kaznenih djela”, ističu iz Ministarstva financija.

Navedena Direktiva Europske unije propisuje mogućnost imenovanja jednog ili više tijela koje će imati ovlasti za izravan i trenutačan pristup registru. Predloženim zakonskim rješenjem te ovlasti bi imali Državno odvjetništvo, ustrojstvena jedinica Porezne uprave nadležna za financijske istrage i otkrivanje porezno-kaznenih djela, Carinska uprava i ustrojstvena jedinica Ministarstva unutarnjih poslova u čijoj su nadležnosti poslovi gospodarskog kriminaliteta i korupcije.

Njima se pripisuje izravan pristup informacijama o bankovnim računima sadržanim u Jedinstvenom registru računa, radi obavljanja zadaća u svrhu sprječavanja, otkrivanja, istraživanja ili progona teških kaznenih djela i praćenja te zamrzavanja nezakonite imovinske koristi.

„Nadležna tijela će za obavljanje poslova propisanih Zakonom imati izravan pristup identifikacijskim podatcima o imateljima bankovnih računa, o osobama ovlaštenim za raspolaganje sredstvima na računu, o stvarnim vlasnicima pravnih osoba imatelja računa, te sefovima fizičkih i pravnih osoba“, pojašnjavaju iz Ministarstva što točno sadržava registar.

A ŠTO JE ZAPRAVO TAJ FAMOZNI REGISTAR?

Jedinstveni registar računa (JRR) je elektronička baza podataka o računima, koju Fina vodi od 2002. godine. Ona sadrži podatke o računima svih poslovnih subjekata, uključivo i o računima Hrvatske narodne banke i banaka, štedionica i kreditnih unija, jedinica lokalne uprave i područne (regionalne) samouprave, i stečajne mase, a od siječnja 2011. godine u JRR-u se vode i podaci o računima potrošača, otvorenim u bankama koje posluju u Hrvatskoj. Osim podataka o računima poslovnih subjekata i potrošača, u JRR-u se evidentiraju i podaci o postojanju oročenih novčanih sredstava, ugovorima o stambenoj štednji i depozitima u kreditnim unijama.

Javni podaci u JRR-u su svi podaci o transakcijskom računu poslovnog subjekta, uključujući i podatak o statusu blokade toga računa. Podaci o stanju na računu ili visini depozita ne evidentiraju se u JRR-u. Podaci iz JRR-a koji se odnose na novčana sredstva poslovnih subjekata i potrošača nisu javni s tim da se na podatke o potrošačima primjenjuje Zakon o zaštiti osobnih podataka. Javan je podatak o po-

stojanju računa potrošača, odnosno ima li ili nema otvoren račun.

Agencija daje javne podatke i osigurava uvid u te podatke na zahtjev. U skladu sa sadašnjim Zakonom omogućen je uvid u podatke upisane u registru Uredu za sprječavanje pranja novca kao financijsko-obavještajnoj jedinici Republike Hrvatske i tijelima nadležnima za nadzor obveznika primjena zakona kojim se uređuje sprječavanje pranja novca i financiranja terorizma. Upravo novi prijedlog zakona promijenio bi ovu stavku pa bi tako, na zahtjev, uvid u registar imali i policija, carina, porezna i DORH

TRANSAKCIJE I STANJE RAČUNA NISU VIDLJIVI

Ono što je mnoge Hrvate zabrinulo jest upravo pitanje hoće li biti vidljiva stanja na računima i transakcije po istima, a iz Ministarstva umiruju: „Napominjemo kako podatci koji se vode u Jedinstvenom registru računa, kojima će nadležna tijela imati izravan pristup, ne sadrže podatke o prometima po računima odnosno stanjima po računima.“

Nadležnim tijelima se također propisuje ovlaštenje zahtIjevati podatke od Ureda za sprječavanje pranja novca, te međunarodno razmjenjivati zaprimljene podatke s nadležnim tijelima država članica i s EUROPOL-om. Osim toga u skladu s odredbama Direktive, u okviru obrade osobnih podataka na temelju Zakona u potpunosti bi se poštivalo pravo na zaštitu osobnih podataka.

ZAKON ZA VELIKE RIBE, NEĆE ŠTETITI OBIČNOM PUKU

Borba protiv pranja novca je sastavni dio borbe protiv organiziranog kriminala s obzirom na to da takav novac predstavlja prijetnju cjelovitosti financijskog sustava. Novi Zakon trebao bi olakšati praćenje i sprječavanje ilegalnih kretanja novca. Uvođenje nezakonito stečenog novca u regularne novčane tokove osnovna je definicija pranja novca, a upravo taj novac je stečen kao rezultat ilegalnih aktivnosti, nerijetko je to promet drogama, oružjem ili utaja poreza, dok se njim ponekad financira terorizam što predstavlja ozbiljnu prijetnju sigurnosti. Postupak pranja novca raščlanjuje se u tri faze –ulazak, zamračenje i integracija, no ono što je zanimljivo jesu ‘crvene zastavice’ za pranje novca od kojih je jedna od najvažnijih – brojnost tekućih računa. Registar je jednostavan alat koji bi državnim službenicima u carini, policiji, DORH-u i poreznoj olakšao istragu financijskog kriminala i uvid između ostaloga i u brojnost računa jedne osobe ili tvrtke.

Dakle, Zakon je krojen kako bi se uz nacionalnu, ali i međunarodnu suradnju Hrvatska lakše borila protiv ove kompleksne i izazovne pojave, kako bi se spriječili postupci pranja novca i ulovile ‘velike ribe’ nakon, tijekom i prije nezakonitih aktivnosti. Novce ne morate stavljati u bječve, sigurni ste.

Zakon je krojen kako bi se uz nacionalnu, ali i međunarodnu suradnju Hrvatska lakše borila protiv pranja novca, a novi Zakon bi trebao olakšati istrage državnim službama, kao i praćenje i sprječavanje ilegalnih kretanja novca.

Na e-savjetovanje upućen je novi prijedlog zakona prema kojem bi pristup Jedinstvenom registru računa ubuduće imali i policija, Porezna uprava, Carinska uprava i DORH. Dio Hrvata se zabrinuo znači li to da će državni službenici jednim klikom miša moći vidjeti stanje njihovog računa i promete po istom.

Izazovni dani pred Dubrovnikom, počinjemo li konačno gledati unaprijed ili se vraćamo na staro?

U gradu je sve više turista što je pokazatelj kako će predsezona biti dobra. Ruska invazija na Ukrajinu znatno je pogoršala izglede za svjetsko gospodarstvo koje se još nije oporavilo od korona krize, ali ljudi žele putovati

Tijekom višegodišnjeg intenzivnog globalnog rasta turizam se suočio s krizom. Reakcija je bila burna, s dramatičnim padom potražnje što je Dubrovnik itekako osjetio. Dominantna gospodarska aktivnost nije ostavila imunim niti druge djelatnosti koje su u velikoj mjeri naslonjene na turizam. Zdravstvena ugroza, životne bitke, gubici radnih mjesta, znatno manji prihodi i ostale nevolje mučile su građane, ali i gradsku upravu jer su stali brojni projekti zbog manjka novaca u blagajni. Nakon smirivanja pandemije, izbio je ukrajinsko-ruski sukob što je u svijetu ostavilo teške posljedice. Došlo je do promjene na financijskim tržištima i drastično se povećala neizvjesnost o oporavku globalnog gospodarstva.

LJUDI JEDVA ČEKAJU PUTOVATI

No iskustvo govori da se turizam u pravilu brzo vraća što smo mogli vidjeti ovih dana. Usprkos ili možda upravo zbog rata i svih nevolja izgleda kako mnogi jedva čekaju da negdje otputuju. ‘Teške’ teme već treću godinu dominiraju u javnom prostoru pa stoga ne čudi da je ljudima potreban bijeg od svega toga. Rijetki su se usudili prognozirati što nas očekuje, ali ako pogledamo Uskrs čini se kako su naznake prilično dobre. U subotu je u Dubrovniku zabilježeno 3 168 dolazaka i 8 531 noćenja, a u nedjelju, na Uskrs, u gradu je zabilježeno 2 118 dolazaka i 8 002 noćenja. Zemlje odakle je bilo najviše posjetitelja su UK, Francuska, Njemačka, Hrvatska, SAD, Irska, Španjolska, Finska, Italija, Austrija. Tijekom ovog Uskrsa, hoteli su zabilježili 1 423 dolaska s ostvarenih 4 868 noćenja, dok je u privatnom smještaju zabilježeno 454 dolazaka, a ostvareno 2 265 noćenja. Prošle godine, na Uskrs koji je bio nešto ranije, 4. travnja, zabilježeno je 945 noćenja, a većinom su bili gosti iz Hrvatske, Njemačke, BIH, Francuske i Češke. Podaci su to Turističke zajednice koji ukazuju kako stvari imaju intenciju vratiti se prilično brzo na staro. Nije identično kao

one rekordne, 2019. godine, ali brojke, koje se u konačnici uvijek gledaju, su dobre. I direktorica TZ-a Ana Hrnić iskazala je zadovoljstvo nakon solidnog uskrsnog vikenda.

„Zadovoljni smo dosadašnjim razvojem situacije, prizori s dubrovačkih ulica nakon dvije jako teške godine, bude optimizam. Činjenica je da živimo u zaista izazovnim vremenima, situacija u Ukrajini je neizvjesna, a sve to ima određeni utjecaj na turističke trendove, tako da je teško davati neke precizne procjene. Svakako, ako ne dođe do nekih većih poremećaja mislim da sveukupno možemo očekivati oko 80 posto turističkog prometa u odnosu na 2019. godinu“, komentar je direktorice Ane Hrnić. Umjereno su optimistični i iz Grada Dubrovnika te navode kako su s dionicima u turizmu napravili sve predradnje za sezonu koja bi se ostvarila u punom obimu, onoliko koliko to objektivne mogućnosti dozvoljavaju.

“Iznimno smo dobro zračno povezani, marketinške aktivnosti na ključnim tržištima su pravovremeno odrađene, epidemiološka situacije je dobra, a zanimanje za Dubrovnikom je snažno i postojano. Ukoliko ne dođe do eskalacije ratnih događanja u Ukrajini možemo očekivati jednu uistinu dobru sezonu koja će donijeti nastavak gospodarskog oporavka započetog prošle godine i omogućiti predah gospodarstvu, ali i gradskom proračunu koji je u protekle dvije godine pretrpio značajne gubitke”, poručili su iz Grada.

Kako protječe vrijeme prema glavnoj sezoni, čini se da Dubrovnik nakon pauze nastavlja biti omiljena destinacija. Izazovi razvoja turizma, uz problem nedostatka radne snage, obilježit će ovu sezonu kao i manje više svaku do sada.

GRAĐANI SE NISU

NASPAVALI

A termin ‘destinacija’ ne vole građani Dubrovnik, posebice ne oni iz povijesne jezgre. Već sad se na društvenim mrežama, točnije u Facebook grupi

“Dubrovnik se morao okrenuti svojoj pameti, a Dubrovčani su se i pred ovim izazovom, najvećim od Domovinskog rata, pokazali snalažljivima i inovativnima. Upućivana je jedinstvena poruka - Dubrovnik je jedna od najsigurnijih europskih destinacija za putovanja koja ima povijesno iskustvo u uspješnom nošenju s epidemijama.’’

Čakić

Piše

petak, 22. travnja 2022.

gradskog kotara Grad u kojoj većina njih iznosi svoje probleme, javljaju brojna negodovanja koja podsjećaju na muke s kojima su se suočavali za vrijeme prekomjernog turizma. Dvije godine su nekako uspjeli biti mirni, ali čini se kako je tomu došao kraj. Vreva se brzo vratila u povijesnu jezgru pa tako stanovnici imaju jasne zahtjeve. Na zborovima građana izglasano je kako je buka za njih problem broj jedan. Ako je sad ovaj problem izražen postavlja se pitanje što će biti tijekom ljetnih mjeseci kada se očekuje veći broj turista pa samim time veći žamor i konstantni kaos s kojim su suočeni stanovnici. Gradonačelnik je još davno obećao mjerače buke, a ne treba zaboraviti projekt Respect the City koji je dio takozvanog strateškog upravljanja destinacijom s akcijskim planom. Prošle godine donesen je Akcijski plan projekta do 2025. koji donosi detaljan popis aktivnosti i mjera, ali i investicija koje imaju za cilj dodatno učvrstiti takvu poziciju Dubrovnika – grada koji je privlačan posjetiteljima, koji nudi sadržaje, a svojim građanima omogućuje kvalitetan život i rad. Iz Grada Dubrovnika smatraju kako su na pravom putu te navode kako su te “napore prepoznali i međunarodni partneri poput CLIA-e i Globalnog vijeća za održivi turizam (GSTC), od kojih su stigle javne pohvale”. Za sad to lijepo zvuči, ali okolnosti na globalnoj sceni mijenjaju se munjevitom brzinom stoga je potrebno prilagođavati programske okvire jer mnogi od njih su već ove godine passé.

DUBROVNIK SE I DALJE OSLANJA

SAMO NA TURIZAM

Kad je proglašena epidemija svima su puna usta bila razvojnih politika i prestanka oslanjanja samo na turizam. Rijetki su krenuli od sebe, napravili zaokret i osmislili nešto novo, većina ih se oslonila na potpore s ciljem preživljavanja i evo ponov-

no nastavlja po istome. Dobro je da je Grad pomogao gospodarstvenicima koji su bili najteže pogođeni korona krizom.

“Unatoč izraženom i dugotrajnom padu proračunskih prihoda tijekom posljednje dvije godine, Grad Dubrovnik je nizom mjera pomogao lokalnim gospodarstvenicima, zakupcima poslovnih prostora i javnih površina, kako bi što lakše prebrodili razdoblje do početka gospodarskog oporavka. Mjere su bile kontinuirane i višestruko su dopunjavane kako bi se u što većoj mjeri pomoglo gospodarstvu”, precizirali su iz gradske uprave te dodali kako se na taj način pomoglo različitim trgovinama, ateljeima, studijima, obrtima, ali i ugostiteljima. Dubrovnik zasigurno neće preko noći promijeniti dominantnu turističku paradigmu, u konačnici i ne treba jer ljepota Grada uvijek će biti privlačna posjetiteljima iz cijelog svijeta. Iz gradske uprave navode kako prilike za razvoj vide u filmskoj industriji i u IT sektoru, što su područja u kojima se pozicioniraju. “Dubrovnik se morao okrenuti svojoj pameti, a Dubrovčani su se i pred ovim izazovom, najvećim od Domovinskog rata, pokazali snalažljivima i inovativnima. Upućivana je jedinstvena poruka - Dubrovnik je jedna od najsigurnijih europskih destinacija za putovanja koja ima povijesno iskustvo u uspješnom nošenju s epidemijama. Već u rujnu pandemijske 2020. godine grad ugošćuje nekoliko inozemnih filmskih i TV produkcija, a potom se vješto okrećemo novom rastućem diverzificiranom obliku ponude promovirajući se kao pogodna destinacija za digitalne nomade. Upravo početkom svibnja očekuje nas konferencija ‘’Work. Place. Culture.’’ kojom se nastavlja dubrovačka priča o digitalnim nomadima”, pojasnili su iz Grada Dubrovnika o smjeru u kojem žele ići. Turizam nije savršen, okolnosti su nezahvalne, ali Dubrovnik ipak može korak po korak drugačije. I to već sad.

Kako protječe vrijeme prema glavnoj sezoni, čini se da Dubrovnik nakon pauze nastavlja biti omiljena destinacija. Izazovi razvoja turizma, uz problem nedostatka radne snage, obilježit će ovu sezonu kao i manje više svaku do sada.

Lokrumski brojač ne laže! Na otoku je više posjetitelja nego u isto vrijeme rekorde 2019. godine

foto Goran Mratinović/DD, Grgo Jelavić/PIXSELL

Na Lokrumu je u samo deset dana travnja brojač otkucao čak 5888 posjetitelja, što je porast od pet posto u odnosu na rekordnu 2019. godinu.

a upravo ta blizina i česte brodske linije iz dubrovačke stare gradske luke učinile su ga neizostavnim dijelom ljetnog života Dubrovčana i prometnule ga na popis najprivlačnijih izletišta za turiste. Lokrum i danas odolijeva urbanizaciji, nosi titulu posebnog rezervata šumske vegetacije, spomenik je to prirode i krajobrazne arhitekture.

600

Iako Dubrovčani vole svoj Lokrum, i u predsezoni na otoku prevladavaju gosti iz inozemstva, što dodatno učvršćuje optimistične najave za turističku sezonu 2022. koja je uzela maha i na samom početku pokazuje izvrsne brojke.

O očekivanjima za sezonu i aktualnim brojkama porazgovarali smo s ravnateljicom Javne ustanove rezervata Lokrum, Nikolinom Grković.

U SAMO 10 DANA NA OTOKU 5888 POSJETITELJA

„Do sada, od kada je otvoren otok u sezoni 2022. imali smo 5 888 posjetitelja na otoku“, ističe ravnateljica Grković podatke brojača posjetitelja koji je postavljen u sklopu projekta Povijesni vrtovi dubrovačkog područja.

„Uspoređujući ovogodišnje razdoblje od otvaranja otoka 8. travnja do 18. travnja, s istim razdobljem 2019. godine, bilježimo 5,33 posto povećanje u broju prodanih glavnih ulaznica“, govori nam Grković o odličnim rezultatima u predsezoni.

„Kako se prošle, 2021. godine, s prodajom ulaznica počelo tek 16. svibnja nema relevantnog pokazatelj za usporedbu s ovom godinom. Početak ove turističke sezone na Lokrumu obilježen je nešto većim brojem prodanih ulaznica u Rezervat u odnosu na 2019. godinu, stoga se nadamo dobrim poslovnim rezultatima“, odgovara na pitanje o očekivanjima za sezonu.

petak, 22. travnja 2022. Dubrovački

Od Dubrovnika je Lokrum udaljen

metara,

FANTASTIČAN POČETAK

Piše Petra Srebrović

POKAZI ZA ‘LOKALCE’

Od početka travnja građani Dubrovnika i općina Župa, Konavle i Primorje mogu izraditi pokaz. „Naši sugrađani u velikom interesu izrađuju godišnji pokaz za Lokrum, koji je ove godine modernijeg dizajna, a do sada smo izdali 484 godišnjih pokaza I. kategorije (Dubrovnik) i 10 godišnjih pokaza II kategorije (Općina Župa dubrovačka, Konavle i Primorje). Sljedeću sezonu, svi koji su kupili ovogodišnji pokaz, ne trebaju izrađivati novi već samo produžiti postojeći“, pojašnjava Grković.

Godišnji pokaz vrijedi za cijelu sezonu, uključuje prijevoz brodom i ulaznicu u Rezervat uz neograničen broj odlazaka. A ravnateljica napominje kako djeca do 16 godina s područja Dubrovačko-neretvanske županije imaju besplatan odlazak na Lokrum i ne trebaju izrađivati pokaz.

INTERPRETACIJSKO-EDUKATIVNI, ISTRAŽIVAČKI CENTAR

Ove jeseni Javnoj ustanovi Rezervat Lokrum odobrena su sredstva pomoći Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, za izradu projektne dokumentacije u svrhu obnove i uspostave Interpretacijsko-edukativnog i istraživačkog centra Lokrum, u sklopu Benediktinskog samostana i Maksimilijanovog ljetnikovca.

Ravnateljica Nikolina Grković nam otkriva kako je završen postupak javne nabave i sklopljen je ugovor s najpovoljnijim ponuditeljem, tvrtkom Core d.o.o.

Lokrum ima izvrsnu povezanost s dubrovačkom starom gradskom lukom, a na ovoj liniji plove dva broda

„Interpretacijsko-edukacijski centar će kroz svoj postav približiti posjetiteljima prirodnu i kulturnu baštinu otoka Lokruma, odnosno sam centar će doprinijeti održivom korištenju prirodne i kulturne baštine kroz edukaciju i informiranje posjetitelja. Istraživački centar služit će za znanstvena i stručna istraživanja djelatnika Javne ustanove Rezervat Lokrum kao i drugih znanstvenih i stručnih institucija koji ukažu potrebu usmjeravanja svog rada na prirodne i kulturne vrijednosti otoka Lokruma“, pojašnjava što će točno Centar značiti za Lokrum.

KUNIĆI SE NE VRAĆAJU NA OTOK

Poznato je kako su kunići prethodnih godina intenzivnom ispašom reducirali broj biljnih vrsta na otoku, a nestale su i pojedine vrste leptira i gmazova. Upitali smo ravnateljicu je li se flora i fauna otoka oporavila i mogu li posjetitelji ove godine očekivati ponekog kunića na otoku ili će otok do daljnjega biti bez njih. „Potrebno je napomenuti da je kunić strana vrsta koja je unesena u rezervat Lokrum te da se oporavak vegetacije kao i pojava kunića bilježi kroz redovito praćenje stanja“, zaključuje Grković. Otok Lokrum zaštićen je u kategoriji posebnog rezervata šumske vegetacije i područje je ekološke mreže Natura 2000. Sastavni je dio povijesne jezgre grada Dubrovnika s gradskim zidinama te je uvršten na UNESCO-ov Popis svjetske kulturne baštine. Samostanski kompleks danas se djelomično koristi u jugoistočnom dijelu gdje su postavljene tri izložbe za posjetitelje.

Lokrum će uskoro dobiti i Interpretacijsko-edukacijski i istraživački centar koji će kroz svoj postav približiti posjetiteljima prirodnu i kulturnu baštinu otoka, a imat će i istraživačku komponentu. Završen je postupak javne nabave i sklopljen je ugovor s najpovoljnijim ponuditeljem, tvrtkom Core d.o.o.

Dubrovački dnevniK petak, 22. travnja 2022.

Nikolina Grković, ravnateljica

Javne ustanove Rezervat Lokrum

Benediktinski samostan na Lokrumu

Paunovi su pravi ‘zaštitni znak’ Lokruma, žive u suživotu s posjetiteljima i obogaćuju otok svojim raskošnim perjem

petak, 22. travnja 2022. Dubrovački

Kako sam 8 godina vodio pravosudnu bitku koju nisam mogao dobiti

Naš novinar piše o svom osam godina dugom iskustvu sudskog spora zbog klevete, a koji zbog specifičnosti situacije nije bilo moguće dobiti. Na kraju balade, čitav taj apsurd platili ste vi, dragi čitatelji

Piše Maro Marušić foto Marko Prpić/PIXSELL

Hrvatsko pravosuđe jedna je od najapsurdnijih stvari na planeti Zemlji. To znaju svi punoljetni stanovnici Lijepe Naše plus slavni Eugene Ionesco, ali opet kada upadneš u taj pravosudni žrvanj iznova se čudiš dokud ta bizarnost može ići. Djela Kafke kamilica su za hrvatske sudove, njihovoj bistrini i protočnosti ne bi pomogao ni Mister Muscolo. Naravno, i u mom slučaju sve je počelo s poštarom. Stari cinik uručio mi je plavu omotnicu s pečatom Općinskog kaznenog suda u Zagrebu, Ilica 207. Nerazumljivim latinskim slovima nešto mi pokušavaju reći. Dan te jebo, ništa ne kontam, jesu li ovi zaposlenici Općinskog kaznenog suda ikad vidjeli pravopisni udžbenik Babić-Finka-Moguš? Pokušavam preko Google Translatea dokučiti o čemu se radi, ali čak ni napredna tehnologija najbogatije svjetske firme ne može odgonetnuti kojim drevnim jezikom se služe domoroci hrvatskog pravosuđa. Sreća da u mom susjedstvu živi diler droge koji je puno puta prao suđe s tužiteljima, odvjetnicima i sucima, pa je u međuvremenu svladao pravosudni jezik, razina C1. Pitam ga za pomoć, a on dobrodušan kakav jest, odmah mi je prodilao par zaključaka u zamjenu za hladnu Ožujsku. -Stari, sudit će ti – reče, otpije guc pive i potegne dim. -Je li zato što svoje volim, volim najviše, što sam branio moje najdraže?

se novinarstvom i želiš da društvo bude bolje, a što na kraju imaš od svega? Ništa se ne promijeni, a ti popušiš tužbu koju nema šanse da dobiješ. Mislim stvarno, koji će sudac donijeti presudu za novinara protiv svog kolege i to za tekst gdje se kritizira rad Državnog sudbenog vijeća, tijela koje odlučuje o napredovanju sudaca? Veće bih šanse imao da u Gospinom polju istrčim na teren protiv Rafaela Nadala, nego u ovom slučaju.

U glavi mi se odvio čitav scenarij – pravosudni sudac teško je duševno obolio, a da bi ozdravio, mogu mu pomoći jedino moje kune. Točnije, desetci tisuća mojih kuna, ako ne i jače. Zamišljam iz kako iz mog špaga u koloni odlaze na dalek put pa si mašemo i plačemo, govoreći eh što smo si sve mogli zajedno priuštiti da su nam zvijezde bile naklonjenije – masaže na Tajlandu, skydiving u Dubaiju, jahanje deva u Kizilkumu i Karakumu, možda bi nešto ostalo i za Gobi. Već sam se pozdravio s činjenicom da ću dobiti ovaj slučaj, ali opet moram se pojaviti u Ilici 207 i nešto pokušati. Javljam se odvjetnicama Va-

Baviš se novinarstvom i želiš da društvo bude bolje, a što na kraju imaš od svega? Ništa se ne promijeni, a ti popušiš tužbu koju nema šanse da dobiješ

-Ne zato, idiote, nego zbog klevete. Pisao si sranja, jer si novinar-crv, pa te čovjek tužio za duševne boli!

ČUVARICE NOVINARSKIH NOVČANIKA

Uf, drame! Ako sam dobro shvatio, tuži me jedan pravosudni sudac zbog teksta u kojem sam propitkivao njegov napredak pod blagoslovom Državnog sudbenog vijeća. Tek tad mi se sve razbistrilo, kao kad bura opere nebo i more od gnjile južine –kakav sam ja kreten, naivac i žutokljunac. Što mi je trebalo da se bakćem s pravosuđem i ispravljam krive Drine, ma goni se u tri pičke materine! Baviš

petak, 22. travnja 2022.

nji Jurić i Viktoriji Smirnov koje su posljednjih godina spasile pregršt novinarskih novčanika, pa pesimističan i depresivan kakav već jesam, unaprijed im govorim da nemamo šanse. Fakt zbog kojeg se sramim jest da bi se od mene duže i srčanije borio talijanski vojnik sa svježe izgeliranom frizurom. -Čovječe, daj se malo upozitivi – govori mi Vanja nakon što je pregledala čitav spis – tvoj slučaj je čist kao suza, dobit ćemo ga bez problema, imaš čak i materijalne dokaze koji ti govore u prilog, što u ovakvim slučajevima i nije previše često.

DVA OLIMPIJSKA CIKLUSA

Ima točno 8 godina da je to rekla. Osam godina. Ej, 8 godina. Dva olimpijska ciklusa. Prije osam godina Krim je bio dio Ukrajine, a nitko na čitavom Plavom planetu nije znao da postoje ikakve trzavice između Moskve i Kijeva, jer se svijet zabavljao s Arapskim proljećem, Islamskom državom i ostacima ostataka Al Qaide. David Bowie je bio živ. I Chester Bennington. I Chris Cornell. I Kobe Bryant. Na dan izlaska spornog teksta, u studenom 2013. godine, Michael Schumacher nećkao se hoće li ići na skijanje u Alpe ili na kitesurfing tamo gdje vječno sunce sja. Na kraju krajeva kad je to bilo, i ja sam gore u Zagrebu živio nekim drugim životom misleći da mladost nikad neće proći, i da ću i po danu i po noći, zauvijek sve moći. A danas, ako nešto po noći i uspijem, sutrašnji dan je dehidracija gora od nekog azijskogkuma. Prevedeno na pravosudni jezik – subotom Kićo, nedjeljom Slabinac. I tako, krenula je bitka u sudnici drugog kata nedaleko Svetog Duha. Prva nepravomoćna u moju korist, fala ti Duše sveti. Uf, što mi je to bilo drago, ne zato jer sam dobio nepravomoćnu presudu - znao sam da će biti srušena na drugostupanjskom sudu - nego zato jer je sutkinja bila zgodna. Dosudila je za mene, jer sam veći šarmer, to je bila moja logika, baš me briga što sam vjerojatno (bio) u krivu, možda je lijepa tet(k)a samo pošteno radila svoj po-

sao. Ne bi čovjek vjerovao, ali siguran sam da bi se na hrvatskim sudovima mogle naći i nepristrane poštenjačine. Doduše, u endemskom obliku, pod strogom zaštitom ugrožene vrste. Naravno, drugostupanjski ukida nepravomoćnu presudu i vraća suđenje na početak. Kreće suđenje iznova po drugi put. Opet dobivam nepravomoćnu (nije ona sutkinja, šmrc), opet odlazi na drugostupanjski, ovi opet ukidaju presudu i nalažu novo suđenje. Kreće suđenje iznova po treći put. Ovoga puta gubim nepravomoćnu, ali nisam osuđen za klevetu, nego samo za uvredu. Opet odlazi na drugostupanjski, ovi opet ukidaju presudu i nalažu novo suđenje. Kreće suđenje iznova po četvrti put. Dolazimo do završnog ročišta, sudac Općinskog kaznenog suda u Zagrebu me p(r)oziva za završnu riječ.

MA LI KAKVE ODGOVORNOSTI?

-Gospodine suče - krenem teatralno kao da sam odvjetnik u nekom holivudskom filmu – nikad više u svom bijednom novinarskom životu neću napisati tekst o pravosuđu. Jer čak i ako u ovom slučaju dobijem pravomoćnu presudu, ja sam u teškom gubitku. Mali milijun puta sam dolazio u Zagreb zbog suđenja, plaćao prijevoz i smještaj, kupio bih kartu za avion, pa bi tužitelj odgodio ročište, a ja bih kartu morao nadoplatiti. Do sada sam potrošio na prijevoz, smještaj i hranu tisuće i tisuće kuna, ne smijem uopće izračunati točnu svotu da ne padnem u nesvijest. Da se sad mogu vratiti nikad ne bih napisao taj tekst, ne zato što smatram da je neistinit, nego zato jer je potpuno ludo da se oko benignog teksta hrvatsko pravosuđe nateže osam godina. Sudac je, valjda ganut mojim dubokim riječima, donio nepravomoćnu presudu (četvrtu po redu!) u moju korist, a nakon što je slučaj otišao na drugostupanjski sud, nastupila je - zastara. Epilog cijele priče je da će sudske troškove duge osam godina platiti građani preko proračuna. Nitko, ama baš nitko neće snositi odgovornost za ovoliko dugo suđenje. Ako drugostupanjski neprekidno vraća suđenje na početak, to znači da ovi prvi sudci ne znaju svoj posao. Isto vrijedi i obratno. Ako ovi prvi dobro obavljaju svoj posao, zašto onda sudci s drugostupanjskog vraćaju slučaj na početak? Apsurd nad apsurdima, bez da itko za išta odgovora, bez da se podijeli ijedan otkaz. Neka nama dobre, stare klevete u Kaznenom zakonu jer novinari (ponekad) stvarno znaju biti crvi, ali ja bih dodao samo jedan članak – u slučaju da se ispostavi da novinar nije oklevetao tužitelja, onda se jednak protuiznos koji je tužitelj tražio za duševne boli isplaćuje u drugom smjeru. Baš me interesira koliko bi u tom slučaju guzonja tužilo novinare zbog klevete. Itekako bi promislili u vezi podizanja tužbe da im postoji mogućnost odlaska iz špaga kolone kuna zaogrnutih plačem, maramicama i škrgutom zubi.

Sudac je, valjda ganut mojim dubokim riječima, donio nepravomoćnu presudu (četvrtu po redu!) u moju korist, a nakon što je slučaj otišao na drugostupanjski sud, nastupila je - zastara. Epilog cijele priče je da će sudske troškove duge osam godina platiti građani preko proračuna. Nitko, ama baš nitko neće snositi odgovornost za ovoliko dugo suđenje

Pelješac ruši turističke rekorde: ‘Nikad uspješniji Uskrs nismo imali!’

Podaci peljeških turističkih zajednica pokazuju kako je prvo tromjesečje ove godine nadmašilo prva tri mjeseca turistički rekordne 2019. godine. Ekipa Dubrovačkog dnevnika je posjetila Ston te smo popričali s mještanima, vlasnicima ugostiteljskih objekata i suvenirnica

Mornarske veste i kikare s prepoznatljivim motivima Stona i Dubrovnika pred suvenirnicama, miris freške ribe i specijaliteta koji se širi iz restorana, turisti s fotoaparatima koji zadivljeno fotografiraju stonske zidine, jedan od najduljih sačuvanih fortifikacijskih sustava na svijetu… Sezona na Pelješcu mogla bi biti još bolja nego rekordne 2019. godine!

To pokazuju i dosadašnji podaci sustava E-visitor u općinskim turističkim zajednicama u Stonu, Orebiću, Trpnju i Janjini. Pelješke općine u prva tri mjeseca ove godine bilježe dolazak 1 660 gostiju te je ostvareno 10 885 noćenja. To je 80 odnosno 60 posto više nego u istom razdoblju lani, a još je zanimljiviji podatak što je to 16 posto više nego turistički rekordne 2019. godine.

SVAKE GODINE SVE BOLJE

Ušli smo u drugu polovicu travnja, a po stonskim ulicama mogu se čuti raznovrsni jezici, no prednjače njemački i francuski. Vlasnici restorana zadovoljno trljaju ruke, kažu kako su zadovoljni prometom, a ako se po predsezoni sezona poznaje, pozitivan trend bi se mogao nastaviti.

„Točno je to što se govori, ovo bi mogla biti rekordna sezona. Rezultati su puno bolji nego prošle godine. Otkad radim, nikad tako popunjen Uskrs nismo imali. Sve su bili turisti, bilo je ponešto Hrvata, znači domaćih gostiju, ali najviše Francuza i Nijemaca,“ kaže nam Ante Mlinarić koji sa svojom suprugom Sanjom u vlasništvu ima poznati stonski restoran ‘Sorgo’.

Kako kaže, takvi rezultati zapravo i ne iznenađuju, s obzirom na to kako Ston svake godine bilježi turistički rast, ako se izuzmu dvije pandemijske godine.

„Svake godine je sve bolje i bolje. Mislim kako Tu-

ristička zajednica u Stonu radi dobar posao, ali kako bi neke stvari mogla raditi i bolje. Tu prvenstveno mislim na uključivanje ljudi koji se bave turizmom, imaju iskustva i u tom su poslu 30 i više godina. Trebali bi ih uključiti i uzeti u obzir njihovo iskustvo i znanje, pogotovo sada kad se sva tržišta otvaraju i bore za svoje goste. Smatram kako bi zajednička komunikacija koja bi bila na nivou svih nas zajedno puno doprinijela dodatnom turističkom razvoju Stona i kad bi se naravno neki mali, sitni, osobni interesi koji vladaju među ljudima stavili sa strane. Treba gledati opći interes,“ smatra Mlinarić.

‘POSTOJI PROBLEM S RADNOM SNAGOM, DOVELI SMO I DJEVOJKU IZ UKRAJINE’

Ston je zaista poznat kao oaza kvalitetnih restorana i vrhunske hrane, ne samo zbog mitskih stonskih kamenica, njihovog okusa i iznimnih benefita po zdravlje, nego i ostalih zdravih, morskih namirnica, ali i tradicionalnih slastica poput nezaobilazne stonske torte.

„Točno je to što se govori, ovo bi mogla biti rekordna sezona. Rezultati su puno bolji nego prošle godine. Otkad radim, nikad tako popunjen Uskrs nismo imali,’’ kaže Ante Mlinarić koji sa svojom suprugom Sanjom u vlasništvu ima poznati stonski restoran ‘Sorgo’.

Piše Ivona Butjer Mratinović

Ante Mlinarić

„Smatram kako će sezona biti izvanredna. Lani sam ostvario promet otprilike na razini 2019. godine, a 2020. godinu sam završio s 80 posto od te 2019. godine, mada smo zbog mjera jedan period morali biti zatvoreni,“ govori nam vlasnik restorana ‘Bakus’ Jozo Barović.

„Svi ugostitelji objekti u Stonu su jako dobri i svi rade odličnu hranu. Poznati smo po odličnoj hrani, praktički smo na izvoru svih tih namirnica koje su freške, zdrave i vrhunske. Sa svojim restoranom radim od 1989. godine i stalno bilježimo napredak. Kao privatni ugostitelj sam 90-te godine praktički bio sam, u Stonu su još bile Koruna i Baća te Kapetanova kuća u Malom Stonu. Ali danas radim 10 puta bolje kad nas ima 15-ak, nego tad kad sam bio sam. Na mlade ljude treba prenositi ta iskustva i pomagati im kako bi sami stvarali svoje objekte i kako bi ponuda bila još bolja i bogatija,“ kaže Mlinarić. Na pitanje kakvu sezonu očekuje, Mlinarić kaže kako će ona zasigurno biti vrhunska i kako će je Stonjani itekako zapamtiti po dobrome.

„Treba se dobro pripremiti jer postoji problem s radnom snagom. Moram priznati da sam se tu dobro pokrio. Imam čak i jednu djevojku iz Ukrajine koju sam doveo, a tu su i moji stari konobari koji su se vratili. Nadam se kako će sezona biti vrhunska i kako ćemo svi biti zadovoljni. Samo trebamo vrijedno raditi, biti pametni i voditi računa o gostu jer gost je sve. Sve vam ovo može biti od zlata, ali ako gost ne dođe, ništa vam ne vrijedi. O nama i o ljudima koji rade u turističkim zajednicama sve ovisi. Svi moramo pametno razmišljati i uhvatiti se za isti štap da bi taj turizam bio vrhunski,“ kaže Mlinarić.

‘BIT ĆE BAREM NA RAZINI 2019., A NAJVJEROJATNIJE I

BOLJA’

Dosadašnjom predsezonom zadovoljni su i u nadaleko poznatom stonskom restoranu ‘Bakus’. Vlasnik Jozo Barović majstor je svog zanata i kaže kako on čak ni u kriznoj 2020. godini nije izgubio svoje vjerne goste. Nezgodni su bili oni mjeseci u kojima nije mogao poslovati zbog mjera koje su nalagale zatvaranje ugostiteljskih objekata. „Već dugo radim, a osim turista, puno je domaćih gostiju koji rado dolaze u naš restoran. Imam 17 stalno zaposlenih, radimo tijekom cijele godine, ali dobro radimo. Malo je bilo nezgodno zbog mjera, ali bilo je pomoći od države i sve je to pomoglo da ne pođemo previše dole. A kako je sada? Smatram kako će sezona biti izvanredna. Lani sam ostvario

petak, 22. travnja 2022.

Najviše je Nijemaca i Francuza

Jozo Barović

petak, 22. travnja 2022. Dubrovački

„Ston je specifičan. On nema hotelski smještaj pa gosti uglavnom dolaze u obiteljske apartmane. Mnogi od njih se više ni ne mogu nazvati gostima, nego ljudima koji su se udomaćili u Stonu i koji iz godine u godinu biraju Ston kao svoju destinaciju za odmor,’’ izjavio je načelnik Općine Ston Vedran Antunica

promet otprilike na razini 2019. godine, a 2020. godinu sam završio s 80 posto od te 2019. godine, mada smo zbog mjera jedan period morali biti zatvoreni,“ govori nam Barović.

Po pitanju nadolazeće sezone je iznimno optimističan te, kako kaže, vjeruje da će ‘ona biti na razini 2019. godine, a još je vjerojatnije da će biti i bolja.’

„Svaki dan ovdje dođe četiri ili pet autobusa. To je valjda neka turska kompanija, dolaze već neko vrijeme. Bude Francuza, Nijemaca, čak i Skandinavaca… Već vidite da se nešto kreće. Ima tu i auto gosta, posjetitelja koji dolaze s kamperima, puno je individualaca, ali manje grupa s Dalekog Istoka. To znamo da nema, ali se nadomjesti gostima sa Zapada. Jedino je Talijana manje nego prije, a koji su dolazili za Ferragosto, ali tako je to već nekoliko godina,“ kaže Barović koji još jednom dodaje kako je siguran da će sezona biti odlična, a i podsjeća kako se i posezona u odnosu na prije produljila što uvijek znači bolja turistička kretanja i veću zaradu.

RUSA NEMA, A RUSI PUNO KUPUJU

I dok stonski ugostitelji imaju samo riječi hvale za dosadašnji tijek predsezone, djelatnici u stonskim suvenirnicama su skeptični. Uglavnom nisu htjeli stati pred fotoaparat, ali u neformalnim razgovorima tvrde kako dosadašnji promet po njihovom iskustvu ne premašuje onaj kojem su svjedočili rekordne 2019. godine. Kako kažu, sezona je odlična, ali gosti slabije troše. Jedan od njih nam govori kako Nijemci uglavnom govore kako im je skupo i ne kupuju. Po ugostiteljskim objektima je bitno drugačija priča.

„Ne bih baš rekao da je ova predsezona bolja nego što je bila 2019. godine. Mjere su ukinute pa smo vjerovali kako će rast biti i viši. Gosti su krenuli, ali onda se dogodio rat u Ukrajini. Brojni Amerikanci su otkazali, što za one koji imaju suvenirnice nije dobro jer su nam to bili jedni od najboljih gostiju. A i Rusi su bili vrlo dobri gosti koje ove godine ne očekujemo. Oni bi rado kupovali i trošili na suvenire, haljine i sl.,“ kaže nam

Paulo Matušić čija obitelj u vlasništvu ima suvenirnice, apartmane i ugostiteljski objekt.

Kako kaže Matušić, najviše je trenutno Francuza i Nijemaca, ponešto je i Amerikanaca na privatnim turama, ima i nešto Iraca, a apartmane su tijekom pandemije iznajmili radnicima s Pelješkog mosta što je svakako utjecalo na to da gubici ne budu veliki.

„Nadamo se kako će gostiju biti, a da će nadmašiti 2019., ne vjerujem,“ dodao je Matušić.

NISU TO VIŠE GOSTI NEGO ‘DOMAĆI’, GODINAMA SE VRAĆAJU

Ston je pravo mirno primorsko mjesto kojemu duh 21. stoljeća baš nikako nije naškodio. Nema tu masovnosti, komercijalizacije, rada po principu ‘plati i idi što prije’. To je mjesto u kojem obitelji drže restorane u kojima vlasnik dočekuje gosta kao u svoj dom, a ne u ugostiteljski objekat, u kojima se poštuju svi ugostiteljski maniri, u kojima on nije gost nego postaje dio te velike stonske familije. U kojima se još uvijek mogu vidjeti none koje sjede pred svojim kućama, lijepo uređene ulice s grastama i cvijećem ispred njihovih vrata… U kojima se može osjetiti ona fjaka, onaj ‘nije preša’ đir, u kojima nema stresa. Nije ni čudo što se gosti, prepoznajući Ston, prepoznajući naposljetku i cijeli Pelješac kao svoj dom, tu uvijek vraćaju.

„Ston je specifičan. On nema hotelski smještaj pa gosti uglavnom dolaze u obiteljske apartmane. Mnogi od njih se više ni ne mogu nazvati go-

Vedran Antunica

Općina Ston nije jedina pelješka općina u koju se gosti redovito vraćaju. Slično je i s Trpnjem, Janjinom, a posebno Općinom Orebić čije su destinacije rušile rekordne i u pandemijskoj 2020. godini, kad je turizam u cijelom svijetu bio na koljenima.

stima, nego ljudima koji su se udomaćili u Stonu i koji iz godine u godinu biraju Ston kao svoju destinaciju za odmor. Mi smo u ratu u Žuljani imali goste koji su dolazili na odmor, što može zvučati nevjerojatno, ali je istina. Možemo očekivati da će ti gosti i dalje dolaziti u Ston,“ izjavio je načelnik Općine Ston Vedran Antunica te istaknuo napore koje zajednica ulaže na više razina.

„Sudjelovali smo nedavno na turističkom sajmu u Poljskoj, a gosti s tog tržišta rado posjećuju Pelješac. Uložili smo trud u dodatni marketing, unaprjeđenje kvalitete destinacije, a svakako i sami mještani Stona kontinuirano ulažu u kvalitetu svojih smještajnih i ugostiteljskih objekata. Radi se o ulaganjima u ponudu na svim razinama –od aktivnosti nas kao Općine u smislu uređenja mjesta, plaža i marketinških aktivnosti do ulaganja stanovnika Stona u svoje smještajne jedinice i ponudu ugostiteljskih objekata,“ istaknuo je An-

tunica koji podsjeća kako će dovršetak Pelješkog mosta i obilaznice Ston doprinijeti boljem povezivanju Stona, a time se može očekivati i dodatni porast gostiju.

„Ston više neće biti cestovno udaljena destinacija, a neće postojati ni barijera u vidu granice na Neumu,“ izjavio je stonski načelnik.

OD PELJEŠCA BI SE MOŽDA TREBALO UČITI No, Općina Ston nije jedina pelješka općina u koju se gosti redovito vraćaju. Slično je i s Trpnjem, Janjinom, a posebno Općinom Orebić čije su destinacije rušile rekorde i u pandemijskoj 2020. godini, kad je turizam u cijelom svijetu bio na koljenima. Tu se prvenstveno radi o Vignju koji je raj za surfere i gdje se oni iz godine u godinu rado vraćaju, neovisno o tome je li u tijeku pandemija ili rat u Ukrajini. Surfanje u Vignju i želja za ponavljanjem tog jedinstvenog osjećaja za njih je snažnija od nemilih okolnosti. U Općini Orebić i tijekom pandemijske 2020. godine neznatan pad su imala i područja Potomja i Podobuča u koja se gosti svake godine iznova vraćaju. Obično se radi o objektima koji su popunjeni mjesecima unaprijed, gostima visoke platežne moći koji su tamo pronašli svoj komad raja i ne žele ga se nipošto odricati. Jer Pelješac ima vrhunska vina i gastronomiju, prirodu koja liječi i domaćine koji gosta ne tretiraju kao gosta nego dio svoje velike obitelji. Priliku da na Pelješcu gost bude Pelješanin, da živi onako kako žive njegovi lokalci, te da ga vide očima kojima ga vide njegovi mještani i da okusi najbolje i najljepše od njega. I da ga tako zavoli. U prijevodu, Pelješac nudi kvalitetu i svoj iskonski, autentični duh. Možda bi od Pelješca trebalo učiti.

petak, 22. travnja 2022.

Ston je živnuo, gostiju zasad više nego rekordne 2019.

Paulo Matušić

TEST BIOREZONANCOM

Analizirajte svoje tijelo i kompletno zdravstveno stanje, otkrijte na vrijeme uzroke tegoba

Potpuno jednostavna i bezbolna analiza uz uređaj SensitivE Audit pruža pregršt informacija o svačijem organizmu. Rezultat otkriva alergene, prepoznaje bakterije, viruse, toksine, parazite, aditive i štetne tvari u organizmu, analizira vitaminski status i otkriva na vrijeme koji organ ili sustav slabije funkcionira

Sve popularnija biorezonanca potpuno je bezbolna i jednostavna metoda koja se koristi u svrhu detektiranja i tretiranja patoloških promjena u organizmu, kod već postojećih zdravstvenih tegoba ili kod simptoma neodređenog uzroka. Uređaj SensitivE Audit, odnedavno dostupan i u Dubrovniku, u Body Balanceu, na principu očitavanja elektromagnetskih si-

gnala koje organizam odašilje na staničnom nivou, izvlači razne informacije iz organizma.

Prilikom skeniranja kompjuterski program uspoređuje podatke koje detektira s virtualnom anatomskom bazom podataka i tako prepoznaje procese u kojima je došlo do nekih poremećaja ili tek na vrijeme otkriva rizik za razvoj odre-

Za sve detaljnije informacije, kontaktirajte Body Balance na 095 425 2101 ili putem maila bodybalance. du@gmail.com

petak, 22. travnja 2022.

Uređaj ima mogućnost prepoznavanja bakterija, virusa, parazita, kao i toksina, prehrambenih aditiva i drugih štetnih tvari u organizmu. Može biti koristan za prepoznavanje alergena svih vrsta, intolerancija na hranu, vitaminsko-mineralnog statusa.

đenih stanja koja uzrokuju zdravstvene tegobe. Analiza obuhvaća sve organske sustave, odnosno kardiovaskularni, koštano-mišićni, probavni, dišni, živčani, osjetilni, urogenitalni i endokrini sustav te jedan pregled zapravo daje kompletnu sliku zdravstvenog stanja.

Najvažniji rezultat pokazuje koji točno organi slabije funkcioniraju i pronalazi se uzrok problema, što služi kao uputa za oporavak prirodnim putem. S obzirom na to da se u ranoj fazi mogu otkriti različiti disbalansi u svim organima, metoda služi i kao odličan preventivni pregled cijelog tijela kako bi se obratila pažnja na određene funkcije.

Biorezonantni uređaj SensitivE Audit je odobren od strane FDA, Američke agencije za hranu i lijekove odgovorne za regulaciju medicinskih uređaja.

Uređaj ima mogućnost prepoznavanja bakterija, virusa, parazita, kao i toksina, prehrambenih aditiva i drugih štetnih tvari u organizmu. Može biti koristan za prepoznavanje alergena svih vrsta, intolerancija na hranu, vitaminsko-mineralnog statusa.

Prednosti biorezonance kao metode je to što je neinvazivna, brza i bezbolna, bez štetnih nuspojava i velike pripreme prije skeniranja, a primjenjiva je za sva zdravstvena stanja, djecu i odrasle.

Analiza obuhvaća sve organske sustave, odnosno kardiovaskularni, koštano-mišićni, probavni, dišni, živčani, osjetilni, urogenitalni i endokrini sustav te jedan pregled zapravo daje kompletnu sliku zdravstvenog stanja.

Dubrovnik by Željko Tutnjević za Dubrovački dnevnik

Bruno, Ksenija i Ivan - jedva su dočekali topliji dan (polu)proljetan

Joško, Željka i Vedran - radosno su i zbog svoga radnog doprinosa proslavili Radio Dubrovnika 80. rođendan

Paola, Alessandra i Matijaprijateljima više godi đir Stradunom, nego apatija doma pred televizorom

Ana, Nevenka, Željko i Marija - djevojčica malena jako je stidljiva i na slici jedva vidljiva

Đorđe i Lauraunučica s dragim djedom rado u šetnju pođe

Lucija, Tereza i Lusi - gode i zajednički đir i freška lapadska arija

Zdravko i Davor - sigurno je tematski bogat susret bio, premda nismo prisluškivali razgovor

Vicko, Vinko i Lucenonu su voljeni unučići ljubavlju ispunili srce

Dubrovački dnevniK petak, 22. travnja 2022.

Dubrovnik by Željko Tutnjević za Dubrovački dnevnik

Ivica i Anđela - osmijesi sreće govore više nego bi poema cijela

Ivan Antun, Daris i Marin - dečki su jako pristojni bili, snimanje zamolili, sliku tiskanu i objavljenu zaslužili

Maris, Mara i Barbara - bebica zdrava ljubavlju okružena bezbrižno u kolicima spava

Šimun, Ana, Antonija i Nataly - razigranoj djevojčici su zanimljivi “modni detalji” slike na pamet pali

Đurđa i Marko - zima je napokon pasala, viša temperatura zraka jedva dočekala

Irja i Sanja - nije važno što su profesorice različite struke, prijateljuju bez po muke

Armenski jedrenjak i kineska đunka

Piše Ivo Batričević foto privatni arhiv

“KUBLAI’S KAHN II“ I ‘’CILICIA’’

Dvije neobične replike brodova iz 13. stoljeća čuvaju tradiciju i svjedoče o avanturama koje se pamte

Axel Brummer i Peter Glockner doplovili su u Gruž tragom putovanja Marka Pola, a putovanju s armenskom replikom kroz sedam mora i Dubrovnik je bio jedna od destinacija

Poticaj za pisanje ovog zanimljivog teksta su dva zaista neobična broda koja su bila u luci Gruž te sam ih oba dva posjetio kao predstavnik Lučke kapetanije na graničnom prelazu pri ulasku u našu zemlju. Razgovarao sam s kapetanima brodova i posadom te su me detaljno upoznali s brodovima i njihovim tradicionalnim plovidbama iz 13. stoljeća. To su bile replike nekadašnjih brodova, a armenska CILICIA je baš bila izgrađena kao 100 posto replika u kojoj su vjerno prikazali kako je brod nekada izgledao, s tim da su ipak imali ugrađene motore.

Nevjerojatno je kako se Armenija pokazala kao zemlja koja drži do svoje pomorske tradicije te su medijski prezentirali sve o tome kako su nekada davno plovili i trgovali od 13. stoljeća. S CILICIOM su zaplovili tim starim rutama preko Crnog mora, cijelim Sredozemljem i Atlantskim oceanom sve do Amsterdama i naravno da su došli i do Dubrovnika. U prilo -

gu je i njihov propagandni letak s tog putovanja. U nas to i nije baš tako, osim što iz toga doba imamo nešto eksponata, kao i maketa koje možemo vidjeti po Pomorskim muzejima diljem naše obale. Iz tog doba mi imamo naše dvije replike, Tirenu i Karaku koje služe u turističke svrhe.

ISTOČNONJEMAČKI AVANTURISTI

Axel Brummer i Peter Glockner, dvojica istočnonjemačkih avanturista, slučajno su se sreli kao tinejdžeri nakon rušenja Berlinskog zida u proljeće 1990. godine. Otkrili su kako imaju zajedničku strast, a to su avanturistička putovanja. Htjeli su upoznati kulture drugih zemalja te su planirali obići cijeli svijet, vidjeti način života u tim zemljama, naučiti o njihovim životnim stilovima, načinu razmišljanja i filozofiji. U to doba su samo željeli slobodu kretanja te su maštali o putovanju oko svijeta

petak, 22. travnja 2022. Dubrovački

Nautički istraživački klub AYAS, od svog osnivanja 1985. godine do danas, uz svesrdnu financijsku pomoć armenske vlade, rekonstruirao je i replicirao 26 raznih armenskih povijesnih plovila. Primjer je to i nama kako bismo se trebali s više pozornosti odnositi prema svojem golemom i bogatom pomorskom naslijeđu.

na biciklima, nisu imali novaca, ali su bili uporni. Pomalo su počeli putovati, pisati knjige o putovanjima, dobivati prve honorare i uz nešto svojih novaca i podrške sponzora su tijekom 14 godina proputovali 130 zemalja, preko 135.000 kilometara s biciklom i 6.000 kilometara s kajakom. Na kraju su izdali sedam knjiga i stotine članaka objavljenih u Njemačkoj. Njihova najveća ekspedicija je bila putovanje

putevima Marka Pola, poznatog mletačkog istraživača, putopisca i trgovca koji je iz Venecije krenuo u 13. stoljeću prema Dalekom istoku pješke do Kine. Naši avanturisti iz ove priče na put prema Kini uputili su se 2001. uglavnom slijedeći isti put Marka Pola te su se prema Kini uputili s biciklima. Nisu znali kada će se vratiti, ali očekivali su da će putovanje trajati dvije do tri godine. Nakon 9 mjeseci putovanja s biciklima do Kine i obilaska svih mjesta u kojima je Marko Polo boravio, počeli su se pripremati za povratak.

OBNOVILI ĐUNKU KOJA JE BILA POTONULA

U Indoneziji su našli staru kinesku 18-metarsku đunku koja je prethodno bila potonuta i bila je baš u lošem stanju. Vrijedio joj je samo trup te su je uz pomoć 20 njemačkih prijatelja i 40 indonezijskih volontera nakon punih pet mjeseci ipak osposobili za daleko putovanje prema Veneciji. Brod - đunka je dobio ime KUBLAI’S KAHN II po Mongolskom caru Kublaj Khanu za kojega je Marko Polo radio 17 godina. Ukrcali su na brod još nekoliko volontera avanturista te su krenuli preko Saigona, Bornea, Singapura, Sumatre, provodeći po nekoliko tjedana u svakom kako bi istražili okolna područja. U Phuketu su bili vezani šest mjeseci čekajući dok nije prošla sezona monsuna. Nakon duge plovidbe u

petak, 22. travnja 2022. Priče o moru i brodovima

Cilicia u Gružu

U propagandnom letku putovanja nazvanog ‘’7 Seas Navigation’’, odnosno ‘’Putovanje preko 7 mora’’, vidljivo je kako je tom prilikom CILICIA ticala luke Batumi, Sukhumi, Sochi, Caffa, Burgas, Istanbul, Athens, Korikos, Ayas, Beyrut, Haifa, Alexandria, Heraklion, Dubrovnik, Venice, Messina, La Valletta, Tunis, Rome, Genoa, Marsellies, Barcelona, Cartagena, Cadiz, Lisbon, La Koruna, San Sebastian, La Rochelle, Brest, Cork, Dublin, Portsmouth, Amsterdam.

luku Gruž su uplovili 23. rujna 2005. da bi 25. rujna isplovili prema Veneciji. U prilogu fotografija kineske đunke u Gružu, koja im je bila posljednja luka ekspedicije, kao što je bila prije više od 700 godina i Marku Polu. Nakon povratka Axela Brummera i Petera Glocknera u Njemačku, njihov nemirni duh ih je tjerao na daljnja svjetska avanturistička putovanja...

TRADICIONALNI TRGOVAČKI BROD IZ ARMENIJE

U ponedjeljak 11. listopada 2004. u gradsku luku je neočekivano iz Irakliona doplovio neobičan brod imenom CILICIA i izazvao veliko zanimanje brojnih ljubitelja brodova. Radi se o eksperimentalnoj replici trgovačkog jedrenjaka iz 13. stoljeća iz tadašnjeg Armenskog

Kraljevstva Kilikie (Cilicie), a koja nas pomalo asocira na našu komišku falkušu. Izgradio ju je, u mjestu Masis na jezeru Sevan, 25. svibnja 2002. godine, AYAS , nautički istraživački klub iz glavnog armenskog grada Erevana. Brod ima 50 bruto tonaže, dug je 20 metara, a izgrađen je iz hrastovine i jelovine. Ispitivanje broda i trening posade trajali su pune dvije godine, pa se ovaj neobični jedrenjak na putovanje svojim povijesnim trgovačkim rutama po Crnom Moru, Sredozemlju i Atlantiku uputio u ljeto 2004. godine. Brod je nosio simbolične količine trgovačkih tereta onoga vremena i posjetio je na svojoj neobičnoj plovidbi od armenske luke Batumi do Amsterdama ukupno 40 luka u više od 20 zemalja. Očito je da je i Dubrovnik bio važna luka armenskih srednjovjekovnih trgovačkih bro -

petak, 22. travnja 2022. Dubrovački

Đunka Kublai’s Kahn plovi putevima Marka Pola

dova, što potvrđuje i ova posjeta. CILICIA je u utorak 12. listopada nastavila svoje neobično putovanje prema Veneciji i bilo ju je doista lijepo vidjeti među orijaškim mega kruzerima koji su tog dan u velikom broju popunili grušku luku. Zanimljivo je da je klub AYAS od svog osnivanja 1985. godine do da-

nas uz svesrdnu financijsku pomoć armenske vlade rekonstruirao i replicirao 26 raznih armenskih povijesnih plovila. Posao je to doista vrijedan spomena, primjer i nama kako bismo se trebali s više pozornosti odnositi prema svojem golemom i bogatom pomorskom naslijeđu.

Dubrovački dnevniK petak, 22. travnja 2022. Priče o moru i brodovima

Propagandni letak putovanja kroz sedam mora

Provaljivao u kuće po Neretvi, ukrao laptop, zvučnik, nakit…

Policijski službenici Policijske postaje Metković razriješili su pet kaznenih djela teških krađa, od kojih je jedna bila u pokušaju, a koje su se dogodile tijekom 2020. godine. Sve teške krađe počinjene su na području Metkovića na način da je počinitelj nasilno ulazio u obiteljske kuće i skladišne prostore odakle je otuđio motornu pilu, leđnu kosilicu, motornu kosilicu, televizor, zračnu pušku, nakit, ručne satove, laptop, glazbenu miksetu, glazbeno pojačalo i zvučnik. Kriminalističkim istraživanjem je utvrđeno da je počinitelj navedenih kaznenih djela 23-godišnjak koji je zbog počinjenih kaznenih djela kazneno prijavljen nadležnom državnom odvjetništvu u Metkoviću.

Najveća novčana kazna u iznosu od 15.000,00 kuna izrečena je 43-godišnjem vozaču osobnog vozila dubrovačkih registarskih oznaka koji je u petak, 15. travnja, u poslijepodnevnim satima, zaustavljen tijekom redovne prometne kontrole u Ulici Stjepana Radića. Utvrđeno je da upravlja osobnim vozilom iako mu je ista poništena, pod utjecajem alkohola od 1,04 g/kg. Tako-

đer kod sebe nije imao osobnu iskaznicu i odbio je preliminarno testiranje na droge.

Vozač je isključen iz prometa i uhićen te je uz optužni prijedlog odveden na Općinski sud u Metkoviću.

Obzirom da je vozač recidivist težih prometnih prekršaja vozilo je privremeno oduzeto do okončanja prekršajnog

KRISTINA

Sudarila se tri vozača, ukupno imaju 265 godina

U mjestu Janjina na Pelješcu prošlog četvrtka je došlo do prometne nesreće u kojoj su sudjelovala tri osobna vozila i koja je za posljedicu imala lakše tjelesne ozljede jednog od sudionika. Do prometne nesreće je došlo kada je 91-godišnji vozač osobnog vozila dubrovačkih registarskih oznaka, ulazeći u raskrižje, oduzeo prednost prolaska osobnom vozilu dubrovačkih registar-

skih oznaka kojim je upravljao 98-godišnjak, a čije je vozilo, uslijed udara, odbačeno na drugu stranu kolnika gdje je udarilo u osobno vozilo dubrovačkih registarskih oznaka kojim je iz suprotnog smjera upravljao 76-godišnjak. U ovoj prometnoj nesreći lakše ozljede zadobio je 98-godišnjak, dok ostali sudionici prometne nesreće nisu pretrpjeli ozljede.

Najveća koncentracija alkohola od 3,29 g/kg izmjerena je u popodnevnim satima, 13. travnja, 51-godišnjaku koji je s osobnim vozilom dubrovačkih registarskih oznaka izazvao prometnu nesreću s materijalnom štetom udarivši u prometni znak u Malom Stonu.

Vozač je isključen iz prometa i smješten u posebnu prostoriju do prestanka djelovanja opojnog sredstva nakon čega je prekršajno sankcioniran novčanom kaznom od 11.800,00 kuna i tromjesečnom zabranom upravljanja vozilima B kategorije.

dnevniK petak, 22. travnja 2022.

humanitarni prilozi

petak, 22. travnja 2022. Dubrovački dnevniK

UdruGA za Down sindrom Dubrovačko-neretvanske županije

Udruzi za Down sindrom Dubrovačko-neretvanske županije doniraju

-- U spomen na drage susjede Mariju Brangjolicu i Mariju Raič umjesto cvijeća Mirjana i Tonći Brunsko prilažu 300 kuna.

- Umjesto cvijeća za pok tetku Mariju Raič prilaže 300,00 kn Ivo Bede sa obitelji.

- Umjesto cvijeća za pok. tetku Mariju Raič prilaže 300,00 kn Lidija Bede sa obitelji.

- Umjesto vijenca za pok Anu Franičević obitelj Zvonimira Rakigjija prilaže 300,00 kn

Mole se darovatelji koji svoje priloge uplaćuju na žiro-račun Udruge IBAN HR9823400091110343594 kod Privredne banke d.d. da dostave tekst uplate na mob: 0914753582 ili putem maila downdnz@gmail.com

Roditelji, djeca i mladi naše Udruge iskreno zahvaljuju svim darivateljima!

DOMUS CHRISTI

Sretan Uskrs korisnicima i djelatnicima Doma, želi Treći red Male braće i Sv. Josipa , te uplaćuju 1.000,00 kn Korisnici i djelatnici Doma zahvaljuju na poklonu

DVA SKALINA

U spomen na pok. Đura Stanića, 200 kuna U spomen na drage susjede, Jerković, Burzić i Dabelić, 600 kn prilažu stanari zgrade Od škara 6;

Dragoj prijateljici Anđelki, umjesto vijenca, 400 kn prilažu Nena Lukšić i Anka Jakšić;

U spomen na pok. Maru Ćorić, 600 kn prilažu Ivila, Marija i Sanja; Umjesto vijenca za pok. Mariju Raič, 650 kn prilažu službenici Službe za granicu, PU DNŽ;

U spomen na gospara Stijepa Ruskovića oca našeg dragog prijatelja Darka, 600 kn prilažu Sandra, Tija, Vesna, Ana, Marija i Albert;

Dragom dundu Stipi Rusković umjesto cvijeća, 600 kn prilažu Zvjezdana i Miranda sa obiteljima;

U spomen na pok. Mladena Novaka, dunda naše kolegice Mariele, 400 kn prilažu djelatnice citologije;

U spomen na našu dragu susjedu pok. Zinetu Ogresta, 500 kn prilažu obitelji: Zupčić, Nonveiller i Klepo;

U spomen na dragu rodicu Katu Vodopija, 300 kn prilaže obitelj Franquelli; Niko Obradović donacija 200 kn; Anka i Baldo Mojaš donacija 120 kn;

Djeca i roditelji od srca se zahvaljuju na donacijama.

IBAN: HR7924070001100305036 Tekst za objavu molimo slati na: dva.skalina@du.t-com.hr ili zvati na: Mob: 095/368-9227 ( ranim danom od 9:00 – 17:00) Djeca i roditelji od srca se zahvaljuju na donacijama.

IBAN: HR7924070001100305036

Tekst za objavu molimo slati na: dva.skalina@du.t-com.hr ili zvati na: Mob: 095/368-9227 (radnim danom od 9:00 – 17:00)

ZAPOČNITE LIJEČENJE U POLIKLINICI MARIN MED FIZIKALNA TERAPIJA ZA PREVENCIJU I UNAPRIJEDENJE ZDRAVLJA -

Poboljšanje zdravlja i stanja pacijenta osnovni je cilj fizikalne terapije. Da bi ona bila apsolutno učinkovita, od iznimne je važnosti individualan pristup svakom pacijentu, ovisno o problemima i tegobama.

U Poliklinici Marin Med u odjelu Fizikalne terapije i rehabilitacije primjenjuje se program prilagođen svakom pacijentu ponaosob. Programi fizikalne terapije i rehabilitacije formirani su za postoperativne rehabilitacije, zatim program za artrozu, za burzitis, program za bolne sindrome vratne kralježnice, torakalne kralježnice i lumbalne kralježnice, za tendinitis, program za mišićne povrede, za rame, lakat, šaku, kuk, koljeno, gležanj, stopalo.

Osigurana je kompletna i kvalitetna fizikalna terapija u prevenciji i liječenju bolesti lokomotornog sustava, prema najsuvremenijim standardima, a kroz individ -

ualne programe liječenja i rehabilitacije koji su pod stalnim nadzorom stručnog tima.

Razni programi uobličeni su u pakete, a uključuju i elektroterapije, laser, ultrazvuk, magnetoterapiju te kineziterapiju- ovisno o tegobama pacijenta.

Nazovite nas i raspitajte se o pogodnostima koje imamo za naše pacijente!

Poliklinika Marin Med, dr.Ante Starčevića 45 Dubrovnik Tel: +385 (0)20 400 500 +385(0)20 400 505 www. marin-med.com email: info@marin-med.com

AUTO / MOTO

Prodajem Peugout ,2015 god presao 285000 km,uredno odražavan ,moguća zamjena za Yamahu tmax  u zamjeni cijena veca. Cijena 8000 eura. 0976992281, 0958654587

Prodajem autoprikolicu i old timer Opel manta. Kontakt: 091 151 7650

Prodaje se Ford C-max 1.6 TDCI, 80 kW, 2010. god., registriran do 02/2023. Sve informacije na broj 091/5100-970

Renault Megane 1998 god. Bijela boja. 205000km. Cijena 6500 kn. Mob:0958225056

Prodajem dijelove za Mazdu 323 F. Kontakt: 098 923 1116

Prodaje se Chervolet Spark 2007 godište, uščuvan i ispravan. Automobil je registriran do 10/22. godine. Drugi vlasnik i samo 54000km. Moze se pogledati u Mokošici. Cijena po dogovoru.Zvati na broj 020/452827.

IZNAJMLJIVANJE

Iznajmljujem stan u Gružu 35m2 za dvije ženske osobe ili paru, na duže vrijeme. Povoljno! Tel Tel 098/9177-406

Iznajmljuje se garsonjera u Šipčinama na duže vrijeme, zaposlenim samcima. Kontakt: 020 419 718 Iznajmljujem manji stan za

Mali oglasi

samce, ljepše opremljen, u Mokošici na duže vrijeme. Stan ima i parking mjesto. Kontakt: 020 419 574

Iznajmljuje se poslovni prostor 43 m2 u prizemlju trgovačko-poslovnog centra Mercante (kraj mesnice i preko puta glavne pošte). Ima pristup za osobe u kolicima, sanitarni čvor i izlog. Ispred prostora je parking za kupce. Informacije na broj 098/244-144 svakim danom poslije 14 sati.

PLOVILA

Tražim vez za gliser Gruž rijeka...0911927270

Prodaja / KUPNJA NEKRETNINA

Prodajem ili mijenjam kuću na Ivanici. U obzir dolazi sve s područja od Župe do Orašca. Tel 020 422-881

Prodaje se građevinsko zemljište u Župi Dubrovačkoj – Lazine. Zemljište se sastoji od 3 spojene parcele i ima 984m2. Cijena 125000 eura. Mob:0989824076

Gruž, trosobni stan, 70 m2, za adaptaciju, blizu škole189.000 €. Angelus nekretnine - ured Dubrovnik - 098 676 009

STAN- LAPAD 50 m2 dvije sobe + DB, 169.900 E fiksno, ALAVIJA NEKRETNINE 098288254. Encert B

STAN - NUNCIJATA 77 m2 dvije sobe + DB, prekrasan pogled na more. 182.500 E, ALAVIJA NEKRETNINE 098288254. Encert C

STAN od 22 m2 u gruškim neboderima na 8 katu, 68.800 E, ALAVIJA NEKRETNINE 098288254. Encert C

petak, 22. travnja 2022. Dubrovački

OBOD/CAVTAT – Stan 137 m2, 3 sobe + DB, 219.200 E, ALAVIJA NEKRETNINE 098288254. Encert C

GRAĐEVINSKO ZEMLJIŠTE359 m2 u Mandaljeni s pravomoćnom građevinskom dozvolom,gradnja odmah. 128.881 E, ALAVIJA NEKRETNINE 098288254.

ATLANT CENTAR, iznajmljuje se poslovni prostor 53 m2 novouređen, 6000 kn + PDV, ALAVIJA NEKRETNINE 098288254. Encert A

MLINI TRGOVIŠTE,stambeno poslovni objekt površine 350 m2 novouređen (moguće otvoriti restoran).638.400E. ALAVIJANEKRETNINE 098288254.Encert B

Prodaje se stan na Pločama, korisne površine 52 m2 - 240.000 € (za adaptaciju). Kontakt: Angelus nekretnine, Vukovarska 17 - 098 676 009

Za poznatog kupca tražimo manji studio apartman ili sobu s banjom u staroj gradskoj jezgri. Kontakt: Angelus nekretnine, Vukovarska 17098 676 009.

Prodaje se građevinsko zemljište koje se sastoji od tri

spojene parcele površine 984 m2 u Lazinama - Župa Dubrovačka.Cijena 125 000 eura. Kontakt telefon 0989824076.

Prodajem namješten stan u Solinama, 77m2 sa parkingom i terasom od 24m2. Cijena 2300 e7m2. Kontakt: 091 9577 843

PRODAJA RAZNO

Prodajem med i maslinovo ulje povoljno. Kontakt: 091 9366 481

Prodajem extradjevičansko maslinovo ulje sa područja Orašca. Ulje je kombinacija maslina obličje i bjelica. Masline ni tlo nikad nisu tretirane nikakvim kemijskim sredstvima. Mob: 09878770

Prodajem ovce i ovna. Informacije na 0915795483

Prodajem traktorsku frezu Toma Vinkovića i slične traktore. Ispravna i malo korištena. Cijena 5000 kn. Mob:0981678158

Prodajem ležaj 90x200cm300kn. Prodajem motornu pilu za drva, Makita srednje veličine - 1200kn. Kontakt: 099 679 3597

Prodajem kvalitetan šator za dvije osobe. Cijena po dogovoru. Info. na tel 099 857-13-

Mali oglasi

Prodajem motornu pilu Partner, 300 komada starinskih kupa francuzica, autoprikolicu. Kontakt: 091 151 7650

Prodaje se 90m2 suhe lamperije, uskladištena. Cijena povoljna, po dogovoru. Kontakt: 098 820 496

Kupujem podne kamene ploče. Kontakt: 0993922800 Prodajem skalicu za barku. Cijena 1000 kn. Mob:098860796

Prodajem med i maslinovo ulje povoljno. Kontakt: 091 9366 481

Prodajem ovčji i kozji gnoj s dostavom. Kontakt: 099 835 7981

Prodajem ovčji gnoj. Vreća 25 kn sa dostavom, a 22kn vreća bez dostave. Kontakt: 099 681 5456

Prodajem lovačku pušku sa dozvolom nova, dajem mjesto za grobnicu u Lovornom kod crkve Velike Gospe. Kontakt: 098 975 6518

Prodaje se originalna “ Kordun” standardizirana ploča za kategorizaciju apartmana ,za fizičke osobe,nova, nekorištena, 30% jeftinije. Mob: 0915612397

Kupujem podne kamene ploče. Mob: 099/3922-800

Prodajem sklopivo električno biciklo “Fido” snage 250 w,koji se rasklapa i može stati u svaki gepek automobila.Može se voziti na električni pogon ili kao obično biciklo.Maksimalna brzina na električni pogon je 25 km/sat,a domet 30 km. Puni se preko adaptera 2 do 3 sata kad je potpuno ispražnjen.Maksimalna težina vozaća 120 kg. Cijena 4000 kuna. Kontakt telefon 091 5381281

OSOBNI ODNOSI

Tražim žensku osobu za prijateljstvo i mogući brak, od 50 godina pa na više. kontakt: 091 585 5001

PONUDA I POTRAŽNJA

POSLOVA

Tražimo konobara/konobaricu za rad u restoranu Amoret ( kraj katedrale u Dubrovniku ) sve dodatne informacije na 091 537 6301 (moze i viber/ whatsapp)

Astarea Gastro Team tražimo konobare/ice za nadolazeću sezonu. Nudimo smještaj, dva obroka, mogućnost napredovanja, odlična primanja te ugodnu radnu atmosferu. Mob : 099 329 59 16

USLUGE RAZNO

Izrada, servis i montaža rolete, komarice, tende, rolo i trakaste zavjese.Završni ra-

dovi u graditeljstvu. Kontakt: 099 598 2553

Orezujem  masline , agrume, uredenje vrtova, dardina, okucnica, kosnja trave mob 0916143946

Zaštita od sunca, izrada i montaza roleta, komarica, trakasti zavijesa, venecijanera, rolo zavijesa, sve informacije na 0911472794. Mokošica.

Uređujem vrtove, đardine, okućnice, orezivanje voćki, košnja, gnojidba, okopavanje. Mob: 0916143946

Dvije osobe traže posao čišćenja apartmana i stanova. Mob:0981371100

Tim iskusnih meštara nudi pomoć u Vašoj kući, apartmanu. Vršimo sitne popravke, renoviranja stambenih objekata (skidanje boje i popravci drvenih prozora, persijana, vrata, te pituravanje istih, Građevinski rado -

vi, elektroinstalacije, vodoinstalacije, gipsarski, keramicarski i soboslikarski radovi, postavljanje podova-laminati, montaža i demontaža namještaja. 098 765 460

KAMENOKLESAR- Izrada grobnica,spomenika,nadgrobne vaze - kamenice,nadgrobne knjige,brončana galanterija,slike od porculana,klesanje slova na spomeniku,klupice,skalini,kolone,kamene ograde, dostava i montaža kamena. Mob: 091 7285208

Pomoćni radnik traži posao. Dubrovnik I okolica. Prijava nije obavezna. MOB: 092/359-4338

DEŽURNE LJEKARNE

OD ZVONIKA” 19.4.- 25.4.2022. GRUŽ” 26.4. - 2.5.2022.

preminuli

MARIJA PARILO (1945)

ETHEM FAZLIĆ (1966)

RADIVOJE BRAŠNJOVIĆ (1941)

MARIJA RAIČ (1950)

JELE KANJUO (1926)

ANĐELKA TEPŠIĆ (1963)

PAVLIMIRA GRKOVIĆ (1935)

ĐURO KNEGO (1940)

ANA LUČIĆ DRAGIČEVIĆ (1939)

Dubrovački dnevniK petak, 22. travnja 2022.

Dan planete Zemlje

Mladi pomorci predstavili zanimljive radove načinjene od otpada

Planet nam je u sve gorem stanju

U suradnji s Dubrovačkim knjižnicama, u utorak 19. travnja u prizemlju Narodne knjižnice Grad otvorena je izložba radova naziva “Planet nam je u sve gorem stanju!” učenika 3. i 4. razreda Pomorsko-tehničke škole, a povodom Dana planeta Zemlja koji se službeno obilježava 22. travnja.

Izložbu su otvorili slikar i restaurator Robert Kralj, Marina Serdarević, profesorica Pomorsko-tehničke škole i mentorica ERASMUS+ projekta i akademska slikarica Ivana Jovanović Trostmann, ujedno i mentorica digitalnih radionica.

- Osnovni cilj ove izložbe je podizanje svijesti o zaštiti našeg okoliša, pa su tako glavna tema uglavnom more i ribe, u smislu plastike koje te ribe konzumiraju i koja mijenjanja staništa - izjavila je Serdarević.

- Drago mi je da smo se malo poigrali s tim predmetima koji su, i reciklažni, i otpadni materijali, tako smo koristili i stirodur i stiropor, kartone, odbačene najlonske vrećice, čaše od jogurta, plastične boce da bi nekako ljudima osvijestili da moramo štititi okoliš, i da nam je to nekako cilj, uopće prostor oko nas poštivati - zaključila je Jovanović Trostmann.

Izložba je otvorena do 25. travnja radnim danima od 8 do 19 sati.