Dubrovački dnevnik br. 91

Uskoro se bira novo vodstvo, ORLIĆ DAO OSTAVKE zbog razilaženja s Kapetanićem? stranica 8

Vraća se noćni život, ali dubrovački ugostitelji kažu kako tu NIJE KRAJ PROBLEMA stranica 18

U LEDU SJEDI 20 MINUTA, zimi mu je bojler ugašen, klimu ne pali, a šmrcanje i maramice za njega su prošlost stranica 28

DUBROVČANIN KOJI JE STUDIRAO U MOSKVI: Zamrzavanje imovine oligarha i sankcije kroz sport i umjetnost neće ništa promijeniti stranica 26

Petak, 25. ožujka

Petkom i svetkom atento godina iii. / broj 91 / 2022. / issn 2718-3742

POVRATAK U NORMALU

SINIŠA KVEZIĆ

DUBROVČANIN INSTRUKTOR

WIM HOF METODE

POTRES U DPDS-U

Uvodnik

Nakladnik Dubrovački dnevnik j.d.o.o.

Kardinala Stepinca 52 Dubrovnik oib 84019117288

Glavna urednica Lucija Komaić urednica@dubrovackidnevnik.hr

Zamjenica glavne urednice Ivona Butjer Mratinović

Urednik Maro Marušić

Redakcija Aida Čakić Maro Marušić Nikša Klečak Petra Srebrović 020/642-462 redakcija@dubrovackidnevnik.hr

Fotograf Goran Mratinović Željko Tutnjević

Kolumnisti Maro Marušić Vjera Šuman Ivo Batričević

Grafička priprema Dario Kovač Nene Mojaš (Festivus)

Dizajn

Studio Hrvatin & Studio Mater

Marketing Nikoleta Zec 020/642-460 099 493 6200 marketing@dubrovackidnevnik.hr

Mali oglasi oglasi@dubrovackidnevnik.hr

Doba ostavki, otvorenih pisama, kaznenih prijava i lajanja

Kristić Maro je osoba mjeseca. Gradski vijećnik koji je godinama bio na marginama miješanja privatnoga i javnoga, ovaj put je bez velike pompe, s jednim pravim pitanjem o funkcioniranju tri udruge Juga, istoga imena i istih dionika, na Sjednici Gradskog vijeća probudio duhove iz boce. I Krim policiju. O ovoj temi će se još dosta govoriti, a sam Kristić je u javnosti izrekao jednu dosta zanimljivu opasku kako su ga već nakon ove diskusije, neki akteri verbalno napali. I zato je važno da i javnost, a i mediji budu visoko angažirani na razvoju događaja, kako vijećnik i građanin Maro Kristić ne bi gutao ježa zato što se kao dirnuo u Juga. Nije se dirnuo u Juga nego u one koji u Jugu ne bi trebali ni biti na tribini, a kamoli godinama biti na njegovu čelu. Još manje se dirnuo u igrače ali to treba istaknuti jer će se u obrani sebe, oni koji se osjete prozvani, prvo brani-

ti imenom Jug pa onda i igračima, izazivajući emocije javnosti u nastojanju diskreditacije Kristića.

Rastanci su uvijek tužni i prepuni sjete, a ponekad, kako smo vidjeli iz slučaja Kapetanić, prepuni kostura iz ormara i otpremnina koje ni kamioni ne mogu prenijeti. Nakon što taj bivši direktor Sanitata u vrijeme Vlahušića ostao direktor – voljom Vlahušića i SDP-HNS-Vićan koalicije, pa potom postao savjetnik odlukom HNS-a pa ponovno postao direktor odlukom HDZ-a, pa savjetnik odlukom HDZ-a pa član Nadzornog odbora odlukom HDZ-a, Kapetanić je u međuvremenu uzeo otpremninu pa se vratio raditi ‘na četiri sata’. Ne bi da je i do tada radio duže, a ako i jest, kako Vićan kaže, u svom luksuzno opremljenom uredu je te sate provodio vodeći sastanke masona i čitajući knjige. S mjesta člana Nadzornog odbora je pošao jer mu nije bila po volji

Piše Nikša Klečak foto željko tutnjević

Uvodnik

cijena koštanja place u Gružu. Moguće da mu po volji nije bila ni javna nabava jer je on navikao da Društvo prijatelja i onako ‘nabavlja’ odokativno uvijek iste. Gospar Kapetanić, iako u poznim godinama, imao je snage demantirati jedan lokalni tjednik s informacijom kako nije dobio otpremninu od 598 tisuća kuna, jer je to u brutu, a on je neto dobio manje. Jer znate, što je njega briga za bruto kad je on dobio samo neto. Kao da je bruto izašao na jedna vrata Sanitata, a vratio se na račun kroz druga vrata. Slučajno ili namjerno, akteri ovih prepiski su zaboravili kako se o visoku otpremninu okoristila i prva koja je sjedila s desna Kapetaniću, Ferida Avdić. I ona je uzela otpremninu sukladno pravilniku koji su sami krojili pa se onda vratila na četiri sata. Bez nje se isto nije moglo.

I nisu to jedine pare koje su nepovratno napuštale izlazna vrata Sanitata

bez povratka natrag. Kako mu predsjednik Dubrovačkog demokratskog sabora s pravom spočitava, svi smo lagano bili blizu zaborava kako je Kapetanić Ragusi Parking dao 2 milijuna kuna pozajmice. I naravno, Kapetanić je odmah vadio zapisnike koje je sačuvao, jer je ‘znao s kime ima posla’. A posla je imao s Vlahušićem, Nikom Pavlovićem i Vićanom koji su se složili oko pozajmice, ali nisu rekli Kapetaniću da se ne javi kao vjerovnik kada Ragusa parking pođe u stečaj. Nije vrag vrag zato što je vrag nego zato što je star, autor ovoga teksta nije toliko star ali ni mlad da se ne prisjeti da je isti nalog posudbe novca Ragusi išao od Vlahušića i Grada prema Luci Dubrovnik i tadašnjem direktoru Božidaru Memedu. Memed ih je toliko izvozao da im je pozlilo pa su tražili Kapetanića koji je dao pare Sanitata, a Sanitat je akonto tih para prošao k’o tele u Kneza.

Malo je sve to bilo prošli i ovaj tjedan pa se javio i Andro Vlahušić. On je sada udario po Kapetaniću, priznao da ga je ostavio u Sanitatu kako bi ‘omekšao’ odnose s DPDS-om te je rekao kako je do sada gubio bitke, ali eto blizu je da dobije rat. Onako, kao da neće, priznao je kako je Kapetanića ostavio još osam godina da ne radi ništa i prima plaću (barem tristo tisuća eura u tom periodu plaće i otpremnine) kako bi ‘omekšao’ odnose. Znamo svi kako su ti omekšani odnosi završili drugostupanjskom presudom u Splitu, a Grad je bio godinama talac jedne začahurene skupine ljudi koja je imovinom svih nas, na netransparentan i pomalo suspektan način sebe predstavljala kao zaštitnika baštine. A sve uglednici, kako u Društvu prijatelja tako i u Jug-u, gospodarstvenici i ljudi bez mrlje. Aha.

petak, 25. ožujka 2022. Dubrovački

VK Jug uz pomoć tek osnovane

Udruge postao vlasnik parcele u Solitudu na Natječaju za kojega nije imao uvjete

Projekt stambenog zbrinjavanja igrača Juga u Solitudu mogla bi biti jedna od tema istražnih radnji

U tijeku je kriminalističko istraživanje Vaterpolskog kluba Jug AO. Prvi je tu informaciju potvrdio i gradski vijećnik Maro Kristić, koji je rekao kako je i sam pozvan u policiju na obavijesni razgovor o ovoj temi. Prethodno je na jednoj od posljednjih sjednica Gradskog vijeća s govornice upozorio na to kako poznati dubrovački vaterpolski klub ima tri udruge preko kojih djeluje. Rekao je tada kako bi volio znati kojoj od tih udruga Grad Dubrovnik putem Dubrovačkog saveza športova uplaćuje sredstva, a radi se o iznosima od oko tri milijuna kuna godišnje.

ISTI DIREKTOR, RAZLIČITI PREDSJEDNICI

Udruga Vaterpolski klub Jug upisana je u Registar udruga 16. prosinca 1998., a osnovana davne 1982. godine. Predsjednik ove udruge je Ivan Pavličević.

Udruga Vaterpolski klub Jug Adriatic osiguranje upisana je u Registar 2. srpnja 2007., a predsjednik ove Udruge je Tomislav Dumančić.

Udruga Športsko društvo Jug upisana je 13. prosinca 2002., a predsjednik joj je sudac Srđan Gavranić.

Direktor sve tri udruge je Ognjen Kržić.

STANOVI ZA IGRAČE

Kako Dubrovački dnevnik neslužbeno doznaje, jedna od tema koje se istražuju je i projekt stambenog zbrinjavanja igrača Juga u Solitudu. U svrhu realizacije ovog projekta Vaterpolski klub osnovao je i trgovačko društvo Solitudo Jug d.o.o. Tvrtka je osnovana 2013., a brisana 2018. godine. Osobe ovlaštene za zastupanje bile su Ognjen Kržić i Željan Konsuo. Stambeno zbrinjavanja igrača Juga bila je obveza kluba iz ugovora s igračima. Tako je dio njih i danas u vlasništvu stanova u Solitudu, neki su stanove prodali, dok je dio stanova prodan trećim osobama. Zanimljivo je kako se tu većinom radi o donatorima ili bivšim i sadašnjim članovima Uprave Juga, ali i Atlantske plovidbe.

POLICIJA POTVRDILA IZVIDE

Dubrovački dnevnik kontaktirao je Policijsku upravu dubrovačko-neretvansku zbog ovog slučaja. ‘’Vezano za dostavljeni upit možemo potvrditi da su u tijeku izvidi koje Policijska uprava dubrovačko-neretvanska provodi u svezi poslovanja Vaterpolskog kluba Jug, Vaterpolskog kluba Jug Adriatic osiguranje i Športskog društva Jug. Budući su izvidi kaznenih djela sukladno Zakonu o kaznenom postupku tajni, u ovom trenut-

Nevjerojatna je rečenica koja očito mijenja garanciju poslovne banke o uplati sredstava. ‘’Garancija plaćanja je Proračun Grada Dubrovnika...’’

Piše Nikša Klečak foto mario babarović

Policija istražuje VK Jug i njihove čak tri udruge

petak, 25. ožujka 2022.

ku nismo u mogućnosti pružiti više informacija o sadržaju radnji koje se provode’’, navodi se u odgovoru Dubrovačkom dnevniku.

Iz Uprave Juga poručili su kako svatko ima pravo raditi svoj posao, misleći pritom na Policiju i ne ulazeći u detalje. A izvidi mogu trajati mjesecima. Radi se o složenoj dokumentaciji koja uključuje brojne godine djelovanja našeg najtrofejnijeg kluba putem tri udruge i jednog trgovačkog društva.

Sam projekt stambenog zbrinjavanja igrača Juga u Solitudu također je složena priča o kojoj se pričalo još prije dvadesetak godina, a konkretna realizacija krenula je 2007. godine kada je Vaterpolski klub kupio prvih 500 kvadrata od gradske tvrtke Vrtlar. Samo ovaj startni potez bilježi brojne nepravilnosti, no za bolje razumijevanje situacije potrebno je krenuti redom.

NEPRAVILNOSTI U NATJEČAJU

U kolovozu 2007. godine Nadzorni odbor Vrtlara, čiji je predsjednik tada bio Pavo Miloglav, direktor nekadašnje Dubrovkinje Nuove, donio je

odluku o prodaji 500 kvadrata zemljišta u Solitudu. Bila je to parcela dostatna za izgradnju osam stanova igračima, a koliko se u tom trenutku u Jugu i planiralo graditi. Natječaj je nakon toga objavljen u Vjesniku s početnom cijenom od 5.170,00 kuna po kvadratu, odnosno prema tadašnjem tečaju nešto više od 700 eura. Odluci o cijeni nije prethodila nikakva stručna procjena vrijednosti.

Zanimljivi su bili uvjeti Natječaja. Onaj koji se želio prijaviti nije smio imati dugovanja prema Gradu Dubrovniku, susjednim općinama, ni prema Državi. Protiv njega se nisu smjeli voditi kazneni, ni prekršajni postupci. Trebao je imati jamstvo poslovne banke kako će moći u cijelosti isplatiti kupoprodajnu cijenu, BON 1 i BON 2, ne stariji od 30 dana.

Ona prva Udruga Vaterpolskog kluba Jug teško da je imala uvjete za prijavu na ovakav natječaj zbog toga što financijska situacija nije bila najbolja, no srećom, samo dva mjeseca ranije osnovana je nova udruga – Vaterpolski klub Jug CO, odnosno danas AO, koja nije imala nikakvih nepodmirenih obveza. Udruga Vaterpolski

Udruga Vaterpolski klub Jug upisana je 1998., a osnovana davne 1982. godine. Predsjednik ove udruge je Ivan Pavličević. Udruga Vaterpolski klub Jug Adriatic osiguranje upisana je 2007., a predsjednik ove Udruge je Tomislav Dumančić. Udruga Športsko društvo Jug upisana je 2002., a predsjednik joj je sudac Srđan Gavranić. Direktor sve tri udruge je Ognjen Kržić.

Policijska istraga svakako će na koncu dati odgovore jesu li ove nepravilnosti vezane uz sam početak projekta Solitudo tek nečija traljavost ili ciljana aktivnost.

klub CO, koja je tek osnovana, prijavljuje se na Vrtlarov Natječaj za zemljište, a čiji je rok nakon objave oglasa bio jedva osam dana, a jedini koji se u tako kratkom vremenu našao spreman za kupnju i dostavu dokumentacije bio je Jug.

TKO SE PRIJAVIO, A TKO DOBIO?

Dubrovački dnevnik u posjedu je popratnog pisma iz prijave na Natječaj. No, ono ima čak tri potpuno nevjerojatne slučajne ili namjerne nepravilnosti. Ponuda je pisana na memorandumu tek osnovane udruge Vaterpolski Jug CO, ali je pečatirana žigom Vaterpolskog kluba Jug, one prve udruge, a potpisan je i Ivo Rustan, tadašnji predsjednik udruge Vaterpolski klub Jug. Nevjerojatna je rečenica koja očito mijenja natječajem izričito definiranu garanciju poslovne banke o uplati sredstava. ‘’Garancija plaćanja je Proračun Grada Dubrovnika...’’ S obzirom na to kako mnogi u Dubrovnik tek danas, dakle 2022. godine saznaju kako Jug posluje putem tri udruge, logično je pretpostaviti kako ni te davne 2007. godine nitko nije mogao pretpostaviti kako su u taj natječaj involvirane dvije različite udruge. Tako i Skupština Vrtlara na čelu s predsjednicom Suzanom Kosović u prosincu 2007. go-

dine donosi odluku da se zemljište proda Vaterpolskom klubu Jug, odnosno nekome tko se uopće nije prijavio na Natječaj, jer se na Natječaj prijavila tek osnovana Udruga. Nakon toga ugovor o kupoprodaji zemljišta na kraju potpisuju direktor Vrtlara Pavo Perić i tada predsjednik Vaterpolskog kluba Jug Goran Hrnić, odnosno zemljište kupuje Udruga koja za Natječaj nije imala uvjete, niti se na njega prijavila. U ovo vrijeme još uvijek se spominje tek osam stanova za igrače koje Jug želi izgraditi. Potrebno je

petak, 25. ožujka 2022. Dubrovački

Dubrovački dnevniK petak, 25. ožujka 2022.

Memorandum udruge Vaterpolski klub Croatia osiguranje, pečat i predsjednik udruge Vaterpolski klub Jug.

naglasiti kako se projekt u međuvremenu uduplao u broju stambenih jedinica, a konkretnije aktivnosti započinju tek novim kupovanjima zemljišta 2011. godine.

Policijska istraga svakako će na koncu dati odgovore jesu li ove nepravilnosti vezane uz sam po-

četak projekta Solitudo tek nečija traljavost ili ciljana aktivnost. Svakako će u narednom periodu također biti jasnije jesu li to jedine nepravilnosti u projektu stambenog zbrinjavanja igrača Juga, kojim su usput zbrinuti i članovi Uprave i Atlantske plovidbe.

Potres u DPDS-u, Orlić dao ostavke zbog razilaženja

s Kapetanićem?

Malo tko je mogao sa stopostotnom sigurnošću reći zbog čega je došlo do ove odluke jer Društvo vrlo uspješno svoje probleme ‘drži doma’, no događanja posljednjih tjedana i mjeseci u samom Društvu daju naslutiti o čemu se tu radi

Piše IVONA BUTJER MRATINOVIĆ

Nekadašnji predsjednik i tajnik Društva prijatelja dubrovačke starine Denis Orlić dao je ostavke u upravnim tijelima Društva, dakle u Velikom i Malom vijeću. Informacija je to koja je iznenadila širu dubrovačku javnost s obzirom na to kako je Orlić godinama bivao prepoznat kao najistaknutiji čelnik i član Društva. Ovu informaciju je za Dubrovački dnevnik potvrdio i sam Orlić. Upitan o razlozima svoje ostavke, Orlić je kazao kako su one ‘osobne prirode i o njima ne može govoriti’. Malo tko je mogao sa stopostotnom sigurnošću reći zbog čega je došlo do ove odluke jer Društvo vrlo uspješno svoje probleme ‘drži doma’, no događanja posljednjih tjedana i mjeseci u sa-

Kao epilog priče dogodilo se to da je Veliko vijeće Društva ipak izglasalo izjednačavanje cijene, a na prodajnim mjestima u Širokoj ulici bi se trebao prodavati DuCard.

U prijevodu, Veliko vijeće je donijelo odluku koja se kosi sa stavom Malog vijeća, a za koje mnogi vjeruju da je u naravi razilaženje Orlića i Kapetanića, dviju najistaknutijih figura Društva

Uskoro se bira novo vodstvo

foto GRGO JELAVIĆ/PIXSELL, GORAN MRATINOVIĆ

petak, 25. ožujka 2022.

mom Društvu daju naslutiti o čemu se tu radi. Prema onome što se može čuti iz neslužbenih izvora, Orlića je navodno na to potaknuo poljuljan odnos s Nikom Kapetanićem, još jednim istaknutim čelnikom Društva koji se s Orlićem izmjenjivao na poziciji predsjednika i tajnika.

MIMOILAŽENJA OKO DUBROVAČKE KARTICE

Odnosi u DPDS-u, izgleda, već neko vrijeme nisu na najzavidnijoj razini, a tome svjedoče i određeni potezi koji su se dogodili u posljednje vrijeme. Gradonačelnik Mato Franković je u svojim izjavama često naglašavao kako cijeni rad i napore Društva, no svojim djelovanjem nastoji najvrjedniji gradski resurs što više vratiti građanima, što je nastojao postići, a pokušava i danas, i njegov prethodnik Andro Vlahušić. Nakon što je prema Društvu uputio zahtjev za izjednačavanjem cijene ulaznice za zidine s onom Dubrovačke kartice, Franković je na jednoj od sjednica Gradskog vijeća povukao pitanje prodaje DuCarda na prodajnim mjestima DPDS-a kakvo je ono u Širokoj ulici. „Gospodine Vlahušiću, pozdravljam vašu ideju oko osnivanja radnog tima, imate ideje, možete i vi biti u njemu. Uistinu je potrebno dobro iskomunicirati benefite DuCarda. Mi smo čak 2019. godine u jednom periodu imali identičnu cijenu karte DuCarda i ulaznice za zidine, no nije se vidio benefit jer nije bilo dobro iskomunicirano. Trebalo bi se ići u smjeru da se DuCard prodaje i na prodajnim mjestima DPDS-a. Svi bi imali veći benefit,“ izjavio je Franković, na što je vijećnik Ivan Cetinić (KLGB Ivica Roko), inače zaposlenik DPDS-a, tada izrazio svoj skepticizam.  „Možda vam je bitna informacija za Proračun, ali DPDS se ne slaže s prodajom DuCarda na njihovim prodajnim mjestima. Koliko imam informacije, to se neće dogoditi. A da će cijena biti jednaka, to da,“ izjavio je Cetinić na sjednici Gradskog vijeća.

SPORNO PRODAJNO MJESTO U ŠIROKOJ

Cetinićev skepticizam se uskoro obistinio. Iako Franković prema Društvu tada nije uputio nikakav službeni zahtjev, Malo vijeće Društva je na svojoj sjednici jednoglasno donijelo odluku o tome kako takvo što neće podržati. Franković se nije složio sa stavom Društva, o čemu se tada očitovao na društvenim mrežama.

„Funkcija Društva prijatelja je obnova spomeničke baštine, a ne politiziranje. Nemalo sam ostao iznenađen odlukom Malog vijeća na te -

mu Dubrovačke kartice koja je donesena bez da je Grad prethodno zatražio navedeno, dakle unaprijed je donesena odluka kojom se Društvo protivi prodaji Dubrovačke kartice. Ujedno iz Društva idu toliko daleko da ističu, citiram: ‘a u Društvu smatraju da ih nitko ozbiljan neće ni predložiti kao zahtjev – zaključuju u DPDS-u’. Sukladno svemu navedenom odmah danas ću uputiti Društvu službeni prijedlog da se na njihovom prodajnom mjestu omogući i kupnja Dubrovačke kartice čija namjera je pružanje veće kvalitete usluge svim posjetiteljima Grada, ali ujedno i financijska korist svih dionika Dubrovačke kartice,“ objavio je Franković tada na društvenim mrežama, komentirajući navode DPDS-a.

Kao epilog priče dogodilo se to da je Veliko vijeće Društva ipak izglasalo izjednačavanje cijene, a na prodajnim mjestima u Širokoj ulici bi se trebao prodavati DuCard. U prijevodu, Veliko vijeće je donijelo odluku koja se kosi sa stavom Malog vijeća, a za koje mnogi vjeruju da je u naravi razilaženje Orlića i Kapetanića, dviju najistaknutijih figura Društva.

KAPETANIĆ FRANKOVIĆA USPOREDIO S VLAHUŠIĆEM

Nije tajna kako je Kapetanić kritizirao poteze Grada kojemu je ideja vodilja bila respektirati rad i funkciju Društva, ali i najvrjedniji gradski resurs vratiti građanima. Franković je uspio postići to da 60 posto od prodaje ulaznica pripadne Gradu, a 40 posto Društvu. Ustrajan na tom putu je bio, a i danas je, i bivši gradonačelnik Vlahušić koji je udruženim snagama s nekadašnjim gradonačelnikom Vidom Bogdanovićem i bivšim gradskim vijećnikom Jadranom Baračem protiv Društva podigao tužbu zbog ugovora o zidinama koji su okarakterizirali kao štetan za Grad. Franković je, osim što je povećao prihod koji od prodanih ulaznica pripada Gradu, postigao i to da se cijena ulaznice izjednači s ulaznicom za zidine.

Kapetanić je javno, pa i u nekim medijskim istupima, isticao kako Frankovićevi potezi podsjećaju na Vlahušićeve, premda uvijek naglašavajući kako im je cilj kooperativnost, a ne svađanje s Gradom. Govorio je i kako nije mačji kašalj ići prelamati sustav koji traje 70 godina, kako oni imaju 75 zaposlenih ljudi i kako je Društvo ‘nezavisna nevladina udruga civilnog društva’ koja ne bi trebala postati ‘gradski pogon’. No, izgleda kako je Kapetanić u svojim stavovima bio nešto tvrđi i kako je ulazio u sukobe, a za pretpostaviti je kako se s njime nisu složili baš

Izgleda kako je Kapetanić u svojim stavovima bio nešto tvrđi i kako je ulazio u sukobe, a za pretpostaviti je kako se s njime nisu složili baš svi članovi društva. Tu se prvenstveno misli i na Orlića koji je ipak osoba s puno utakmica u nogama, s ogromnim iskustvom u vođenju društva i nešto umješniji u pregovorima od njegovog kolege iz Društva.

Grad je ustrajan u vraćanju građana zidinama, a iz DPDS-a ne pristiže jedinstvena poruka

Vrijedi podsjetiti kako se COVID kriza koja je zadala težak udarac dubrovačkom turizmu odrazila i na prihode od ulaznica, što je efekt imalo i na Društvo u vidu smanjenih prihoda u odnosu na protekle godine. A za pretpostaviti je kako tamo gdje nema novca koliko ga je nekad bilo, lakše se posvađati. Prihodi društva prethodnih godina su se kretali u milijunima, no o točnim brojkama je bilo nešto teže govoriti s obzirom na to kako je posljednje revizorsko izvješće javno objavljeno 2019. godine.

svi članovi društva. Tu se prvenstveno misli i na Orlića koji je ipak osoba s puno utakmica u nogama, s ogromnim iskustvom u vođenju društva i nešto umješniji u pregovorima od njegovog kolege iz Društva.

DI SU PARE?

Vrijedi podsjetiti kako se COVID kriza koja je zadala težak udarac dubrovačkom turizmu odrazila i na prihode od ulaznica, što je efekt imalo i na Društvo u vidu smanjenih prihoda u odnosu na protekle godine. A za pretpostaviti je kako je tamo gdje nema novca koliko ga je nekad bilo, lakše posvađati se.

Prihodi društva prethodnih godina su se kretali u milijunima, no o točnim brojkama je bilo nešto teže govoriti s obzirom na to kako je posljednje revizorsko izvješće javno objavljeno 2019. godine. Vijećnik Ivan Cetinić kao zaposlenik Društva je na sjednicama Gradskog vijeća upozoravao kako ‘Društvo uprihoduje višemilijunske iznose, a ne želi zaposliti svoje dugogodišnje zaposlenike’.

„Bitno je naglasiti da DPDS ne radi ništa što nije u skladu sa zakonom jer se ipak tretiraju kao udruga. Mi zaposlenici ugovore potpisujemo svako šest mjeseci. Kad dođemo do neke dvije godine i 10 mjeseci oni nas pošalju na burzu rada dva mjeseca i kad ta dva mjeseca isteknu onda nas vrate da nam ne moraju dati stalan posao. To već dugo traje. Ima nas

oko 36 koji baš radimo na zidinama u Gradu i 12 ih pođe na burzu pa ih onda vrate na posao. Kako se lani dogodio COVID, uz one koji su trebali na burzu prošle godine, poslali su i neke ljude koji su trebali ići tijekom ove godine i to ne na dva nego na tri mjeseca,“ istaknuo je tada Cetinić.

Na transparentniji prikaz na koji način ta, kako je Kapetanić naziva, ‘neovisna nevladina civilna udruga’ raspolaže s višemilijunskim iznosima, pozvao je prije nekoliko mjeseci i sam Franković.

Zanimljivo je i to kako bi se uskoro trebao birati i novi predsjednik Društva. Zasad je to Renata Andjus, no već sad se govori kako neće to biti i u sljedećem mandatu. Dubrovački dnevnik je kontaktirao Andjus oko Orlićeve ostavke, a ona je kazala kako je taj potez iznenadio s obzirom na to kako je Orlić obnašao važnije funkcije u Društvu, no kako na nju svakako ima pravo, dodavši kako bi o razlozima tog poteza trebao govoriti sam Orlić. Andjus je istaknula i to kako će se, umjesto u lipnju, Izborna skupština na kojoj će se birati predsjednik Društva održati početkom travnja.

To je nešto prije od prvotno planiranog, a možda baš zbog ostavke Orlića. U svakom slučaju, bit će zanimljivo vidjeti tko će se kandidirati na to mjesto i hoće li to biti Orlić koji je dao ostavke u Velikom i Malom vijeću, ali je i dalje član Društva.

Na svakom katu se nalaze i prostorije za odmor i druženje, opremljene udobnim sofama i foteljama te velikim televizorima

Prvi radnici Valamara uselili u zajednički smještaj u Solitudu

Svi oni koji dolaze raditi u neki od hotela Valamar Riviere bit će smješteni u njihovoj kući

Valamar je otvorio petu kuću u Hrvatskoj za smještaj i prehranu sezonskih radnika tijekom njihova boravka u destinaciji u kojoj rade. Naime, ovih dana, točnije 15. ožujka Grad Dubrovnik je izdao uporabnu dozvolu za zgradu u Solitudu gdje je ova hotelska kompanija smjestila svoje radnike. U nju je uloženo 85 milijuna kuna, a ima ukupan smještajni kapacitet od 350 osoba. Kuća je u potpunosti spremna za prihvat sezonskih radnika, istaknuli su iz Valamara, te su prvi radnici smješteni još prošlog tjedna.

“Moderno uređeni prostori u kojima je sve prilagođeno potrebama radnika osiguravaju maksimalnu udobnost smještaja, pretežno u dvokrevetnim sobama. Sve sobe imaju vlastitu kupaonicu s toaletom, opremljene su udobnim namještajem te imaju svoj televizor i hladnjak.

Na svakom katu nalazi se čajna kuhinja opremljena hladnjakom, kuhalima i ostalim osnovnim kuhinjskim potrepštinama, dok se u prizemlju zgrade nalazi restoran u kojemu zaposlenici svako jutro imaju besplatan doručak. Na svakom katu se nalaze i prostorije za odmor i druženje, opremljene udobnim sofama i foteljama te velikim televizorima, a osiguran je i besplatan bežični internet.

U posebnoj prostoriji koja se također koristi zajednički, nalaze se strojevi za pranje, sušenje i peglanje rublja, a njihovo je korištenje, naravno, besplatno za sve radnike koji tamo stanuju”, pojasnili su iz Valamar Riviere kako izgleda unutrašnjost smještajnih kapaciteta za radnike.

Valamar ima slične kuće u destinacijama Poreč, Krk i Rabac.

U nju je uloženo 85 milijuna kuna, a ima ukupan smještajni kapacitet od 350 osoba

petak, 25. ožujka 2022.

DOBILI UPORABNU DOZVOLU

Piše Aida Čakić foto Goran Mratinović

petak, 25. ožujka 2022. Dubrovački

Interes za proteinsko cjepivo je nikakav, u Dubrovačko-neretvanskoj županiji ga primilo samo šest osoba

Istražili smo po čemu se novo cjepivo protiv COVID-a razlikuje od ostalih, koje su najčešće nuspojave i kako djeluje

Novo ‘proteinsko cjepivo’ Nuvaxovid tvrtke Novavax dostupno je za cijepljenje od prošlog tjedna. Građani su to cjepivo u Dubrovačko-neretvanskoj županiji mogli primiti 16. ožujka, a interes, čini se, nije najbolji.

Kako je kazao ravnatelj Doma zdravlja Dubrovnik Branko Bazdan, te su se srijede u Studentskom domu protiv COVID-a cijepile 43 osobe. Ravnatelj Zavoda za javno zdravstvo Dubrovačko-neretvanske županije dr. Mato Lakić je istaknuo kako je tog dana ‘proteinskim cjepivom’ cijepljeno svega šest osoba.

NE SMIJE SE ‘MIJEŠATI’ S OSTALIM CJEPIVIMA

„Važno je napomenuti da nije dozvoljena kombinacija ostalih cjepiva protiv COVID-19 s ovim cjepivom. Ovo cjepivo može se primjenjivati samo za prve doze, odnosno druge doze koje se mogu primiti tri tjedna nakon primanja prve doze istog cjepiva,“ posebno se naglašava u pozivima za cijepljenje. No, kao i kod ostalih cjepiva, očekuje se da će Nuvaxovid-5808 djelovati na pripremu tijela na obranu od zaraze virusom SARS-CoV-2. Kako je objavljeno na stranicama HALMED-a, riječ je o proteinskom cjepivu koje sadrži sitne čestice izrađene od laboratorijski uzgojene verzije proteina šiljka koji je prisutan na površini virusa SARS-CoV-2. Cjepivo također sadrži ‘adjuvans’, tvar koja pomaže pojačati imunološki odgovor na cjepivo.

„Kada se cjepivo primijeni, imunološki sustav osobe identificirat će proteinske čestice kao strane te će protiv njih stvoriti prirodnu obranu, odnosno antitijela i T stanice. Ako kasnije cijepljena osoba dođe u kontakt s virusom SARS-CoV-2, imunološki će sustav prepoznati protein šiljka na virusu i biti spreman za napad. Protutijela i imunološke sta-

nice zajednički djeluju na ubijanju virusa, sprječavanju njegovog ulaska u stanice tijela i uništavanju zaraženih stanica, čime pomažu u zaštiti od bolesti COVID-19,“ stoji na stranicama HALMED-a.

SLIČNIJE JE TRADICIONALNIM CJEPIVIMA

Kako je nedavno objasnio imunolog Zlatko Trobonjača za Dnevnik Nove TV, proteinsko cjepivo nema nikakvog genetskog materijala. „Nije to niti glasnička RNA ni DNK, nego izravno protein koji ulazi u naše tijelo te se odmah ponudi imunosnom sustavu. Ono što je isto tako važno jest da su ova cjepiva, proteinska, relativno sličnija onim tradicionalnim cjepivima na koja smo mi navikli, dakle cjepivima protiv recimo tetanusa i slično”, rekao je Zlatko Trobonjača za Dnevnik Nove TV

KADA ODGODITI CIJEPLJENJE?

Na stranicama HALMED-a je istaknuto na koje bolesti i stanja prilikom cijepljenja ‘proteinskim cjepivom’ treba obratiti posebnu pozornost. Tako stoji da cijepljenje treba odgoditi u osoba koje imaju akutnu tešku febrilnu bolest ili akutnu infekciju. Prisutnost manje infekcije i/ili malo povišene temperature ne bi trebala odgoditi cijepljenje. Kao i s drugim intramuskularnim injekcijama, cjepivo treba primijeniti uz oprez u osoba koje primaju terapiju antikoagulansima ili u osoba s trombocitopenijom ili poremećajima koagulacije (kao što je hemofilija) jer se u tih osoba mogu pojaviti krvarenje ili modrice nakon intramuskularne primjene. Djelotvornost, sigurnost i imunogenost cjepiva procijenjene su u ograničenom broju imunokompromitiranih osoba. Djelotvornost cjepiva Nuvaxovid može biti niža u imunosuprimiranih osoba. Trajanje zaštite koju pruža cjepivo nije poznato

Kako je kazao ravnatelj Doma zdravlja Dubrovnik Branko Bazdan, ‘proteinsko cjepivo’ je od srijede, 16 ožujka dostupno za cijepljenje u Studentskom domu, a tada su se cijepile 43 osobe. Ravnatelj Zavoda za javno zdravstvo Dubrovačko-neretvanske županije dr. Mato Lakić je istaknuo kako je tog dana ‘proteinskim cjepivom’ cijepljeno svega šest osoba.

Piše Ivona Butjer Mratinović

petak, 25. ožujka 2022.

jer se još uvijek utvrđuje u kliničkim ispitivanjima koja su u tijeku.

NUSPOJAVE ČEŠĆE KOD MLAĐE POPULACIJE

U uputi o cjepivu istaknute su i nuspojave. Najčešće su one nešto blaže, a odnose se na glavobolju, mučninu i povraćanje, umor, malaksalost, bol na mjestu uboda te bolove u mišićima i zglobovima, a nešto rjeđe se javljaju zimica, bol u ekstremitetima te oticanje i crvenilo na mjestu uboda. Kao rijetke nuspojave, zabilježene su uvećani limfni čvorovi, osip, povišeni visoki tlak, svrbež na mjestu uboda. „Ukupno je opažena veća incidencija nuspojava u mlađim dobnim skupinama: incidencija osjetljivosti na mjestu injekcije, bola na mjestu injekcije, umora, mialgije, glavobolje, malaksalosti, artralgije i mučnine ili povraćanja bila je veća u odraslih u dobi od 18 do manje od 65 godina nego u onih u dobi od 65 godina i starijih. Lokalne i sistemske nuspojave češće su prijavljene nakon 2. doze nego nakon 1. doze,“ stoji u uputi na stranicama HALMED-a. Oko broja zaprimljenih prijava zbog nuspojava, Dubrovački dnevnik je uputio upit HALMED-u. “Za cjepivo Nuvaxovid HALMED je do sada zaprimio jednu prijavu sumnje na nuspojavu. Sve prijave koje HALMED zaprimi koriste se za kontinuiranu procjenu sigurnosnog profila cjepiva. Za svaku prijavu provodi se procjena povezanosti s primjenom cjepiva. Tek nakon temeljite ocjene svake prijave sumnje na nuspojave moguće je proci-

jeniti je li povezanost između primjene pojedinog cjepiva i pojave pojedine nuspojave sigurna, vjerojatna, moguća, nije vjerojatna ili povezanost nije moguće ocijeniti. Ocijenjene prijave unose se u nacionalnu, europsku i svjetsku bazu nuspojava lijekova te čine dio dokumentacije o sigurnosti primjene cjepiva.

Budući da je dosad zaprimljena samo jedna prijava sumnje na nuspojavu ovog cjepiva, još ne možemo govoriti o najčešćim zaprimljenim nuspojavama iz praćenja cjepiva nakon stavljanja u promet,” odgovorili su iz HALMED-a.

TVRDE DA JE CJEPIVO SIGURNO ZA TRUDNICE

Po pitanju trudnoće, iskustvo s primjenom cjepiva Nuvaxovid u trudnica je ograničeno, no u uputi o cjepivu se navodi kako ispitivanja na životinjama ne ukazuju na izravan ili neizravan štetan učinak na trudnoću, embrionalni/fetalni razvoj, porođaj ili postnatalni razvoj. „Primjenu lijeka Nuvaxovid tijekom trudnoće treba razmotriti samo kada potencijalna korist nadmašuje sve moguće rizike za majku i fetus,“ stoji u uputi. Navedeno je i kako nije poznato izlučuje li se Nuvaxovid u majčino mlijeko, ali i kako se očekuju učinci na dojenu djecu budući da je sistemska izloženost dojilja cjepivu Nuvaxovid zanemariva. Plodnost ispitivanja na životinjama ne ukazuju na izravan ili neizravan štetan učinak cjepiva.

„Ukupno je opažena veća incidencija nuspojava u mlađim dobnim skupinama: incidencija osjetljivosti na mjestu injekcije, bola na mjestu injekcije, umora, mialgije, glavobolje, malaksalosti, artralgije i mučnine ili povraćanja bila je veća u odraslih u dobi od 18 do manje od 65 godina nego u onih u dobi od 65 godina i starijih“

Od 5. do 8. svibnja 2022. godine provesti će se šira ekološka akcija čišćenja podmorja koja bi pridonijela uređenju i čišćenju otpada unutar obalnog pojasa Dubrovnika

Potpora Grada Dubrovnika u realizaciji projekta “More spaja - Libertas 1992–2022.”

Gradonačelnik Grada Dubrovnika Mato Franković, zamjenica gradonačelnika Jelka Tepšić i pročelnik Upravnog odjela za obrazovanje, šport, socijalnu skrb i civilno društvo Dživo Brčić prošlog petka su se u Studentskom domu sastali s predstavnicima Udruge Specijalne policije iz Domovinskog rata “Ajkula” iz Rijeke i Udruge Specijalne policije “Grof” –Dubrovnik. Na sastanku je sudjelovao i župan Dubrovačko-neretvanske županije Nikola Dobroslavić.

Povod današnjeg susreta bio je prezentiranje organizacije i načina provedbe projekta “More spaja - Libertas 1992–2022.” kao manifestacije s ciljem obilježavanja početka 30. godišnjice deblokade dubrovačkog područja, a u sklopu koje bi se od 5. do 8. svibnja 2022. godine provela šira ekološka akcija čišćenja podmorja kao društveno korisne aktivnosti koja bi pridonijela uređenju i čišćenju otpada unutar obalnog pojasa Dubrovnika.

Predsjednik Udruge “Ajkula” Perica Prpić uvodno je kazao kako je ovaj projekt

od iznimne važnosti za riječku udrugu i njezine članove, koja je s Dubrovnikom tijekom Domovinskog rata stvorila snažnu poveznicu, koju njeguje i danas u mirnodopsko vrijeme. Istodobno je naglasio, kako je osnovna svrha projekta uključiti branitelje, veterane i ostale lokalne dionike te u konačnici dati dodatnu vrijednost  podizanju svijesti o potrebi zaštite hrvatskog podmorja i ekologije.

Gradonačelnik Franković kazao je kako je realizacija projekta izvrsna prilika i način za obilježiti 30. godišnjicu deblokade dubrovačkog kraja u kojoj su svoj obol ostavili i branitelji s područja Rijeke.

“Grad Dubrovnik vrlo rado će se uključiti u ostvarivanje projekta putem kojeg će se još jednom pokazati koliko je uistinu kvaliteta i dostojanstvo hrvatskog branitelja, potrebna danas i u budućnosti, a sve zbog općeg životnog boljitka u Republici Hrvatskoj. Nastaviti promicati i prisjećati se svega onoga

što branitelji nesebično učinili u nedalekoj povijesti, vrijedno je našeg divljenja, a ovaj projekt iskorak je i dokaz visoke sposobnosti i želje braniteljskih udruga za suradnjom i planiranjima raznih aktivnosti”, istaknuo je dubrovački gradonačelnik.

Župan Dubrovačko–neretvanske županije Nikola Dobroslavić pozdravio je ovu inicijativu ekološke naravi i nastavak suradnje braniteljskih udruga. Uputio je zahvalu organizatorima i zaključno kazao kako vrijednosti iz vremena Domovinskog rata ostaju trajne.

Projekt  “More spaja – Libertas 1992–2022.” Udruga “Ajkula” u 2021. godini prijavila je na javni poziv za udruge Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost i Ministarstva hrvatskih branitelja, a partneri u realizaciji ronilačke eko–akcije uz Grad Dubrovnik, biti će Udruga „Grof“ Dubrovnik i Javna ustanova za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode Dubrovačko-neretvanske županije.

petak, 25. ožujka 2022. Dubrovački dnevniK

14 Tjedan u retrovizoru Grada Dubrovnika

Sastanak s predstavnicima Udruge

Specijalne policije iz Domovinskog rata “Ajkula” iz Rijeke i Udruge Specijalne policije “Grof” održao se u petak u Studentskom domu

Isplaćeno

1,2 milijuna kuna godišnje naknade za treće i svako daljnje dijete

Grad Dubrovnik isplatio je stalnu godišnju naknadu za treće i svako daljnje dijete za 250 korisnika, u ukupnom iznosu od 1.228.800,00 kuna, a sve temeljem Mjera socijalnog programa Grada Dubrovnika za 2022. godinu. Ova naknada obuhvaća korisnike iz 2019., 2020., 2021. i novih 17 korisnika u 2022.

Pravo na stalnu godišnju naknadu priznaje se za treće i svako daljnje dijete rođeno ili posvojeno od 1. siječnja 2019. Visina ove naknade ukupno iznosi 33.600,00 kuna, a isplaćuje se u jednakim godišnjim obrocima do navršene sedme godine života djeteta. U sklopu provedbe mjere obavljaju se i redovite revizije postojećih korisnika.

U Mjere socijalnog programa Grada Dubrovnika uvršten je čitav niz subvencija, olakšica i potpora, a uz „Dar za novorođeno dijete“, čiji iznos raste sa svakim novim djetetom u obitelji, godišnja naknada za treće i svako daljnje dijete još je jedna od mjera za poboljšanje demografske slike Grada.

Završena rekonstrukcija sustava javne rasvjete Mokošice; postavljeno 77 novih stupova s energetski učinkovitim LED svjetiljkama

Završeni su radovi rekonstrukcije javne rasvjete u naselju Mokošica, gdje je na predjelu ulica Put na more, Podumane, Ulica na moru i Staro selo postavljeno 77 potpuno novih stupova s energetski učinkovitim LED svjetiljkama.

Na ovom području javna rasvjeta je najvećim dijelom bila izvedena na drvenim stupovima, sve svjetiljke bile su tehnološki zastarjele i energetski neučinkovite s izrazitim stupnjem svjetlosnog onečišćenja, a dolazilo je i do čestih ispada mreže. Na dijelovima ulica javna rasvjeta nije bila dostatna zbog prevelikog razmaka stupnih mjesta, a u manjem dijelu je nije bilo.

U ulici Put na more postavljeno je devet stupova javne rasvjete visine pet metara, dok je u ulicama Na moru i Podumane postavljeno 35 stupova visine šest metara. Ugrađene su ukupno 44 cestovne LED svjetiljke, a svi rasvjetni stupovi su čelični i predviđeni za zonu jake bure. Raspoređeni su tako da ne smeta-

ju kolnim i pješačkim prilazima kućama i garažama uz cestu, uz što ravnomjerniji međusobni razmak. Dužina trase je oko 1.240 metara.

Na drugoj trasi energetski učinkovite i ekološke javne rasvjete svih ulica Starog sela postavljen je 31 stup javne rasvjete visine pet metara sa 33 cestovne LED svjetiljke. Ukupna duljina ove trase je oko 1.235 metara. Osnovna svrha instalacije cestovne rasvjete je kvalitetno i sigurno odvijanje cestovnog prometa svih kategorija motornih vozila te pješaka i biciklista.

Grad Dubrovnik je prethodno, a paralelno s izvedbom vodovodne i kanalizacijske mreže na ovim trasama, položio instalacije javne rasvjete te su izrađeni betonski temelji za rasvjetne stupove, koji su sada i postavljeni te je rasvjeta puštena u pogon. Vrijednost ove investicije u sustav javne rasvjete Grada Dubrovnika iznosi 360.632,50 kuna s uključenim PDV-om.

Grad Dubrovnik isplatio dodatak na mirovinu za 1424 dubrovačka umirovljenika

Grad Dubrovnik isplatio je dodatak na mirovinu za 1424 dubrovačka umirovljenika, a ukupno je u ovu svrhu isplaćeno 380.900,00 kuna.

Naime, Mjerama socijalnog programa Grada Dubrovnika obuhvaćena je isplata dodatka na mirovinu koji se isplaćuje dva puta godišnje, u pravilu pred Božić i Uskrs.

Tako se umirovljenicima čija mirovina iznosi od 1.800 do 2.000 kuna dva puta godišnje isplaćuje iznos od 400 kuna, dok oni s mirovinama od 2.000 do 2.200,00 kuna ostvaruju dodatak od 300 kuna. Konačno, dubrovačkim umirovljenicima čija mirovina iznosi od 2.200 do 2.500 kuna isplaćuje se 200 kuna, također dva puta godišnje.

petak, 25. ožujka 2022. Tjedan u retrovizoru Grada Dubrovnika

Osnovna svrha instalacije cestovne rasvjete je kvalitetno i sigurno odvijanje cestovnog prometa

Dobroslavić i Lasić nazočili sastanku s Plenkovićem, stigli konkretni prijedlozi oko izbjeglica iz Ukrajine

Načelnik Lasić zatražio je od Vlade da pomogne u sufinanciranju smještaja za izbjeglice u privatnim obiteljskim objektima ističući kako su brojni Hrvati već otvorili vrata svojih domova raseljenim osobama i obiteljima iz Ukrajine

Predsjednik Vlade Andrej Plenković održao je u srijedu sastanak sa županima, predstavnicima Udruge gradova u Republici Hrvatskoj i Hrvatske zajednice općina te predstavnicima Međuresorne radne skupine na temu provedbe aktivnosti prihvata i zbrinjavanja izbjeglog stanovništva iz Ukrajine. Na sastanku je sudjelovao i župan dubrovačko-neretvanski Nikola Dobroslavić.

Predsjednik Vlade izvijestio je da je, prema posljednjim podacima, u Hrvatsku ušlo 9.357 raseljenih osoba iz Ukrajine, od čega je 4.556 žena, odnosno 48,7 posto, zatim 1.172 muškaraca, odnosno 12,5 posto te 3.629 djece, odnosno 38,8 posto.

Dodao je da će Hrvatska nastaviti pomagati svim mogućim sredstvima daljnju opstojnost Ukrajine, pogotovo u humanitarnom smislu. “Hrvatska je bila na pravoj strani i povijesti i međunarodnoga prava i onih vrijednosti koje su utemeljene u našem Ustavu i koje su univerzalne vrijednosti koje dijelimo”, poručio je. Što se tiče današnjega sastanka, premijer Plenković kazao je kako je njegov cilj rasprava o to-

me što se može poboljšati u postojećoj strukturi. Dodao je da je uspostavljena i web stranica “Hrvatska za Ukrajinu” na ukrajinskom jeziku, koja sadrži sve korisne informacije za prihvat i zbrinjavanje raseljenih osoba iz Ukrajine, ali i informacije za sve koji žele pomoći raseljenom stanovništvu Ukrajine, a otvorena je i besplatna telefonska linija – 114.

Na sastanku je sudjelovao i načelnik Općine Konavle Božo Lasić. Načelnik Lasić ovom je prilikom iskazao svoju potporu ukrajinskom narodu istaknuvši kako se Konavle itekako sjećaju agresije koju su pretrpile u Domovinskom ratu. Posebice se osvrnuo na problematiku pohađanja vrtića za ukrajinsku djecu dok su u izbjeglištvu, a zatražio je od Vlade RH da pomogne u sufinanciranju takvih situacija kao i posljedičnu nužnu reviziju vrtićkih standarda. Također, načelnik Lasić zatražio je od Vlade da pomogne u sufinanciranju smještaja za izbjeglice u privatnim obiteljskim objektima ističući kako su brojni Hrvati već otvorili vrata svojih domova raseljenim osobama i obiteljima iz Ukrajine.

“Mi imamo i unaprjeđujemo koordinaciju kroz civilnu zaštitu, Crveni križ, jedinice lokalne i područne samouprave, osiguravanje zdravstvene skrbi, socijalne skrbi, a kroz institut privremene zaštite govorimo o što lakšoj integraciji Ukrajinaca”, naveo je Plenković

petak, 25. ožujka 2022. Dubrovački dnevniK

SUSRET U ZAGREBU

Uspostavljena je i web stranica “Hrvatska za Ukrajinu” na ukrajinskom jeziku

Vjera Šuman

Gospar Kapetanić dobro razumije kako su i moral i nemoral samo obične imenice!

Dočekali smo drugu godišnjicu zagrebačkog potresa pa je ta tema ispunila sve raspoložive termine medija i političara, i proslavljena je kako doliči – radno i skromno. Saznali smo da je polovina centra Zagreba iseljena i šanse za njihov povratak su teoretski moguće, ali realno slabe. Direktor jednog potpuno potresom devastiranog muzeja kaže da se birokracija ponaša kao da se ništa posebno nije dogodilo. Pomalo. Fali vam još papir br. 7 kako bi sljedeći put falio onaj pod brojem 18. i tako unedogled. Muzej obnavlja država, i kad njih toliko melje nedodirljiva administracija, što li onda radi običnim građanima. Zato privatne kuće imaju jako slabe šanse sljedećih deset do dvadeset godina. Ako smo optimistični.

Novi ministar, čak i da je ‘superman’, u borbi s dobro istreniranim uhljebima ima slabe izglede. U to ime građani su ‘s oduševljenjem’ pozdravili odluku Vlade kako se model zapošljavanja jedan na jedan u državnim tijelima stavlja van snage. Više ne treba čekati da jedan birokrat ode u zasluženu mirovinu kako bi se drugi zaposlio, nego se može zapošljavati prema potrebi. Đe neće bit’ potrebe za novim uhljebima.

Kad smo već kod odlaska u mirovinu, poš’o nam je i gospar Kapeta-

nić iz Sanitata gdje je dugih dvadeset i osam godina samozatajno i vrijedno zarađivao svoj kruh nasušni. Na kraju je potpisao i zadnju odluku prije nego što je za sobom konačno zatvorio vrata te gradske firme. Odluku o otpremnini u iznosu od 598 tisuća kuna. Neki su se usudili začuditi tolikom iznosu pa je sam gospar pojasnio kako se radi o bruto iznosu i da je on na kraju dobio tričavih 290 tisuća kuna. Koga briga što građane to košta točno toliko koliki je bruto. Kako sam objašnjava, nije on sad neka iznimka jer je takav pravilnik (!?)po kojem su odlazili i svi prethodni direktori Tabak, Kunica i Dujmović. Nije pristojno reći da netko laže, ali gospar nemilice zaobilazi istinu jer prethodna trojica nisu uzela ni lipe, ali jest jedna gospođa. Gospođa je radila u Sanitatu koju godinu više od Kapetanića, bila je šefica računovodstva, osoba od njegovog osobitog povjerenja i njegova desna ruka. Kad je ona odlazila u mirovinu, Gospar Niko je odriješio kesu i isplatio joj nešto više od milijun kuna otpremnine. Odmah nakon toga ponovno ju je zaposlio na pola radnog vremena kao umirovljenicu. Očito to i tako, nitko novi, ne daj Bože mladi, ne bi znao raditi. U skladu s Kapetanićevim objašnjenjem, nije milijun nego malo više od petsto tisuća jer je mili -

jun bruto. Sasvim nevažno moj gosparu Kapetanić, građani Grada platili su vama i vašoj šefici više od milijun i šesto tisuća kuna. Toliko ste ih koštali. U lipu. Peskarija je koštala malo manje, ali je na prigovore da je preskupa Kapetanić objasnio da je peskarija skupa jer je stavljen poseban rostfraj otporan na morsku vodu i sol. Gle čuda, posebno skupi rostfraj nije izdržao. Hvata ga ruzina. Koga briga, plaćen je kao super rostfraj. Istovremeno je u mirovinu iz Sanitata otišla jedna samohrana majka četvero djece s jednim djetetom s posebnim potrebama. E, njoj je isplaćeno 80 000. bruto. Što se tu može, moral nije posao pravilnika. Mog’o ga je naš gospar Niko odavno ukinuti, ali zašto, kad mu se baš lijepo uklopio u vlastiti sustav vrijednosti.

Uhljeb je uhljeb, ma gdje bio, jednako kao što je moral imenica i kad je u negaciji. Nemoral. O jednoj i drugoj imenici šuška se i u DPDS-u nakon što je gospar Orlić dao ostavku, i na Malo, i Veliko vijeće. Ostavka se očekivala i od tajnika, gospara Kapetanića. Ali, nije mu palo napamet. Ima li to veze sa spomenutom imenicom ili njenom negacijom saznat ćemo u danima koji slijede. Kad tad, sve izađe na vidjelo. Čak i u maloj državi za velike uhljebe. Slava Ukrajini! Eto vas.

Piše

Vraća se noćni život, ali problemima ugostitelja tu nije kraj

Dubrovački ugostitelji pozdravljaju relaksaciju mjera, ali napominju kako one nisu dugotrajno rješenje kojemu bi trebalo težiti

Piše IVONA BUTJER MRATINOVIĆ foto SLUŽBENE FOTOGRAFIJE

“Praktički smo zatvoreni već dvije godine i imali smo tek 14 radnih dana u prostoru najma. Dakle, dvije godine smo čekali da bismo otvorili vrata i ponovno normalno funkcionirali, a novi set ublažavanja mjera od strane Stožera ćemo objeručke prihvatiti,” istaknuo je Vlado Raunig, direktor u CC Revelin

Od prošlog tjedna na snazi su nove, ublažene mjere, koje se tiču i rada ugostiteljskih objekata. Dosad su oni tako trebali svoja vrata zatvarati u ponoć, a sada im je radno vrijeme produljeno do dva sata ujutro. To se odnosi i na javna okupljanja i manifestacije. Također, ukinuto je i ograničenje radnog vremena kasina, automat klubova i uplatnih mjesta za klađenje, koje je do sada bilo do ponoći. U novom setu ublaženih mjera ukinuta je i obveza predočenja covid potvrda za održavanje amaterskih kulturno-umjetničkih izvedbi, sajmova i drugih oblika gospodarskih i turističkih događaja u zatvorenim prostorima.

SPREMA SE OMILJENI TRASH PARTY

Nove, ublažene mjere jedva su dočekali u Culture clubu Revelin koji bi nakon dvije godine ovog vikenda trebao otvoriti vrata. “Praktički smo zatvoreni već dvije godine i imali smo tek 14 radnih dana u prostoru najma. Dakle, dvije godine smo čekali da bismo otvorili vrata i ponovno normalno funkcionirali, a novi set ublažavanja mjera od strane Stožera ćemo objeručke prihvatiti,” istaknuo je Vlado Raunig, direktor u CC Revelin. Culture club Revelin lani je organizirao nekoliko partyja, no svakako im je ograničenje bilo to što su oni morali biti gotovi u ponoć. No, radi se o noćnom klubu u kojem najbolja zabava obično počinje tek nakon ponoći pa im dosadašnje mjere nisu išle na ruku. Sada će ekipa Revelina iskoristiti ono što im se nudi

partyji u Revelinu već ovog vikenda

Prvi

dnevniK petak, 25. ožujka 2022.

i krenuti sa zabavama, a odlična je to vijest za sve ljubitelje noćnog života koji je protekle dvije godine u Dubrovniku gotovo u potpunosti zamro. Revelin tako u petak, 25. ožujka organizira ‘clubbing night’, a u subotu ‘trash party’ koji je tradicionalno odlično posjećen.

TKO JE UGASIO MUZIKU?

Još jedan epicentar dubrovačkog noćnog života je i Cele u kojoj zabave nije nedostajalo ni u vremenu pandemije, ali uz mjere i ograničenja. Vlasnik Tomislav Ivušić kaže kako još uvijek nisu definirali sve zabavne programe, ali kako zabave neće nedostajati. „Naravno kako smo popuštanja svi jedva dočekali. Cele će raditi kao i inače, imat će naravno DJ program, a bilo bi sjajno ako bi se produljile ure do kojih se može puštati muzika. Naime, mi ćemo moći puštati goste da sjede vani, ali ako bi se muzika produljila do ponoć i po’, to bi bila druga priča. Tih po -

la ure, uru, nama ugostiteljima zaista puno znači,“ kaže Ivušić.

‘VRATITE NAM UVJETE PRIJE COVID-A, SVE OSTALO JE TEATAR APSURDA’

Vlasnik tvrtke Galleon 181, ugostitelj i uvoznik Damir Krupić pozdravlja popuštanje mjera, ali i podsjeća koliko su one štete napravile ugostiteljima u prethodne dvije godine. Mnogi od njih su bili primorani zauvijek zatvoriti svoje ugostiteljske objekte.

„Produljenje radnog vremena nam svakako znači jer već dugo nema subvencija, a više od dvije godine su nam oduzeti uvjeti koji su značajni za profit. Mjera skraćivanja radnog vremena objekata je sama po sebi kontradiktorna i nepotrebna. Brojni objekti koji su desecima godina poslovali tako što su 90 posto prometa ostvarivali od ponoć do 2 sata ujutro ili do četiri, su zatvoreni i propali. Među njima su i neki koji su preživjeli i rat te bili omiljena mjesta turista i lokalnih lju -

“Ako ne možete kakvu finu mladu damu izvesti na aperitiv, večeru, fini bar i na kraju noćni klub, niti valja izlazak, niti je to ozračje u kojemu se može živjeti od ugostiteljstva u turističkom gradu. Omikron nas je prokužio jako dobro, cjepiva su dostupna, virus je poznat. Sad treba pustiti privatni sektor da radi i da se posljedično PDV slijeva u državni budžet,“ smatra Krupić.

petak, 25. ožujka 2022. Dubrovački

„Naravno kako smo popuštanja svi jedva dočekali. Cele će raditi kao i inače, imat će naravno DJ program, a bilo bi sjajno ako bi se produljile ure do kojih se može puštati muzika. Naime, mi ćemo moći puštati goste da sjede vani, ali ako bi se muzika produljila do ponoć i po’, to bi bila druga priča. Tih pola ure, uru, nama ugostiteljima zaista puno znači,“ kaže Ivušić.

di,“ govori Krupić. Iako pozdravlja popuštanje mjera, napominje kako se s time ne treba pomiriti nego kako bi trebalo tražiti još bolje uvjete – onakve kakvi su za ugostitelje vrijedili prije COVID pandemije, eventualno uz predočenje COVID potvrda.

NE ČINI SE RAZLIKA IZMEĐU RESTORANA, KLUBA, BARA…

„Suživot s virusom koji već dobro poznamo treba nastaviti i sa zadrškom prihvaćati ‘novo normalno’. Objekti koji su radili do 4 ili do 6 sati trebali bi nastaviti raditi kao prije. Sve ostalo je medicinski fašizam i teatar apsurda,“ smatra Krupić koji u mjerama koje vrijede vidi nelogičnosti.

„Problem s popuštanjem mjera i dopuštanjem rada ugostiteljskih objekata do 2:0 je u tome što je pravilo jednako za različite djelatnosti. Primjerice, dok je vrijedilo pravilo rada do ponoć, ono je bilo jednako za klub, restoran, bar, pa i mjesta sa živom muzikom. Stoga su oni koji su izlazili morali između toga birati pa su objekti koji inače nisu bili konkurencija to postali jer ne možete biti istodobno na dva različita mjesta. Ako ne možete kakvu finu mladu damu izvesti na aperitiv, večeru, fi-

ni bar i na kraju noćni klub, niti valja izlazak, niti je to ozračje u kojemu se može živjeti od ugostiteljstva u turističkom gradu. Omikron nas je prokužio jako dobro, cjepiva su dostupna, virus je poznat. Sad treba pustiti privatni sektor da radi i da se posljedično PDV slijeva u državni budžet,“ zaključuje Krupić.

SJAJNA VIJEST

Predsjednica Ceha ugostitelja Dubrovnik Nikolina Farčić također je svjesna brojnih ograničenja s kojima se susreću ugostitelji, bez obzira na relaksaciju mjera.

„Prije mjesec dana bi ovo bila dobra vijest, ali ugostitelji su svjesni ekonomskih posljedica dvogodišnje zdravstvene krize na koju se sada nadovezuju i posljedice krize u Ukrajini koje ne ostavljaju previše prostora za entuzijazam. Sezona je neizvjesna i još ne znamo kako ćemo servisirati sve obveze,“ smatra Farčić no prednost vidi u činjenici kako osobe s pograničnih područja više neće toliko ići u Bosnu i Hercegovinu, gdje su vrijedile blaže mjere, nego će ostajati unutar Dubrovačko-neretvanske županije u kojoj će trošiti svoj novac.

PRIJE MJESEC DANA BI OVO BILA

Zabavni sadržaji očekuju se i u Cele

Dubrovačke ljetne igre

Dubrovnik Summer Festival

UVJETI:

VSS /mag

Rad na PC-u, Excel, Word Poznavanje engleskog jezika Stručne, radne i organizacijske sposobnosti

OPIS POSLA: obavlja administrativne i tajničke poslove prema uputi voditelja ureda i voditelja pravne i kadrovske službe prema uputama voditelja pravne i kadrovske službe obavlja sve poslove vezane za prava iz radnog odnosa, kao i zdravstvenog i mirovinskog osiguranja vodi dosjee o osoblju prema uputama voditelja ureda vodi brigu o poslovnoj arhivi ustanoveobavlja i druge poslove prema nalogu ravnatelja, voditelja ureda i voditelja pravne i kadrovske službe

UZ

PRIJAVU NA NATJEČAJ

OBVEZNO JE

PRILOŽITI:

Životopis | Dokaz o hrvatskom državljanstvu | Dokaz o stručnoj spremi | Dokaz o radnom iskustvu Priloženu natječajnu dokumentaciju ne vraćamo. Prijavom na natječaj kandidat daje privolu za prikupljanje i obradu osobnih podataka u skladu s važećim propisima. Opoziv privole kandidat može podnijeti osobno ili e-poštom na adresu sluzbenik@dubrovnik-festival.hr. Prijave s prilozima podnose se neposredno ili preporučeno poštom u roku od 8 dana od dana objave natječaja na adresu DUBROVAČKE LJETNE IGRE, Od Sigurate 1, Dubrovnik s naznakom - ‘’Za natječaj’’ (nepotpune i nepravodobne prijave neće se razmatrati). O rezultatima Natječaja kandidati će u pisanoj formi biti obaviješteni 15 dana od isteka roka za predaju prijava.

Bio je Pilar, vrhunski profesionalac, veliki prijatelj

i sve to s dubrovačkim pečatom

i smijeh

Piše Ivona Butjer Mratinović foto GORAN MRATINOVIĆ

Komemoracija u spomen na mr.sc. Lukšu Lucianovića, dugogodišnjeg turističkog djelatnika i jednog od naših najvećih stručnjaka iz područja turizma, održana je u utorak na Kampusu. Gospar Lucianović preminuo je u 84. godini života, a njegov kolega Milan Perić na komemoraciji je iznio njegovu biografiju. Njegov prijatelj iz djetinjstva Đuro Market prisjetio se detalja iz zajedničkih dana prijateljstva, a o Lucianoviću je prvenstveno govorio kao o Pilaru.

„Govoriti o Lukši znači govoriti o širokom dijapazonu intelekta, znanja i svim njegovim dimenzijama. Najradije bih o njemu govorio kao o Pilaru. Bio je malo stariji od mene i po mnogočemu moj uzor te sam ga respektirao. Mi u Pilama kažemo – jednom Pilar, vazda Pilar. On je volio tu parolu,“ prisjetio se Market koji je dodao kako se Lucianović sjećao i starih igara koje su se igrale u Dubrovniku.

„Na puca je bio jak, bio je i strastveni ptičar. Oboje smo filateliste, on ima i titulu filatelističkog društva iz Grada. Bio je i kolekcionar. Govoriti o

Lukšinim kolekcijama bi se moglo dugo. Samo ću napomenuti lule,“ izjavio je Market dodavši kako su i njihovi mladi dani protekli u znaku turizma. „Kad smo Lukša i ja sjedali na njegovoj taraci, na kući iza Atlasa, čuli smo glazbu iz Dubravke, Mimoze, Imperijala, Jadrana, a da ne govorimo o Oceanu. Nama je bio komplimenat kad bi nam netko rekao ‘galebu jedan’. Galebarili smo, to je tada bila turistička disciplina. Lukša je volio more, bio je kupač, pod stare dane je posebno bio vezan za kupalište u Šuliću. Koncem desetog mjeseca bi rezao tortu ‘Adio ljeto’,“ prisjetio se Market, spomenuvši se i njegovih iznimnih dostignuća u turizmu, posebno kao direktora hotela ‘Palace’, ali i ‘Excelsior’.

„Palace, koji je onda startao, imao je početne tegobe i promišljalo se što napraviti kako bi sezona krenula kako treba. Lukša je onda napravio sanacijski program. I hotel je krenuo. Znate što je tada bio ‘Palace’. Lukša je kao direktor ‘Excelsiora’ orga-

Prijatelji i kolege su se od gospara koji je bio ne samo vrhunski ekspert i poznavatelj dubrovačkog turizma, nego ga je i stvarao, oprostili uz suze

BILO BI LIJEPO KAD BI NETKO O NJEMU NAPISAO KNJIGU

Gospar Lucianović preminuo je u 84. godini života

nizirao maškarate kojima je pridavao veliki značaj. To su bile vrhunske maškarate. Sve što je Lukša radio, bilo je s dubrovačkim pečatom. Organizirao je sjajne nove godine,“ kazao je dodavši kako je puno toga u kušnji da bude otrgnuto zaboravu, no kako se to ne bi ipak dogodilo, Lucianović je napisao brojne knjige. Market ga vidi kao iznimnu ličnost čija je glavna značajka kontinuitet u svemu što radi, ali s dubrovačkim pečatom.

„Bilo bi lijepo da i o Lukši nekad netko napiše knjigu,“ zaključio je.

Stjepan Pepo Hrtica, dugogodišnji kolega i prijatelj, obratio se ispred udruge ‘Oni su stvarali dubrovački turizam’.

„Bili smo veliki prijatelji, družili smo se 50 godina. Na nagovor Lukše, osnovali smo udrugu. Bio sam mu desna ruka. U ‘Mimozi’ smo radili skupove na kojima bi se okupilo 100-tinjak ljudi i govorili smo o ugostiteljima i hotelijerima koji su puno dali za dubrovački turizam,“ izjavio je Hrtica.

KRETAO SE NEPRIMJETNO, KAKO TO RADE SAMO NAJVEĆI LJUDI

Dugogodišnji prijatelj i kolega Ibrahim Musić u svom je emotivnom govoru istaknuo veliko prijateljstvo koje su njegovali.

„Između redaka tvojih knjiga, prepoznaje se veliki poznavatelj turizma i ljudi koje opisuje, upoznavajući i druge o blagodatima i ljepotama. Bio si veliki, ali si se kretao neprimjetan kao što to rade veliki ljudi. Teško se vraćati tamo gdje nema Lukše, a ja ću se vratiti i posjetiti tvoj grob. Može biti nekoga koga si volio i gdje si popio kavu jer sam uvjeren da prijatelji žive vječno, a poznanici dok im se trag ne zametne. Ti si pravi prijatelj i zato ćeš živjeti vječno,“ kazao je.

Marija Mici Morović, također dugogodišnja kolegica i prijateljica, kazala je kako su davno jedno drugom ‘obećali reći nekoliko riječi, on njoj ili ona njemu, pri odlasku na vječni počinak’. Kako kaže, to je obećanje danas ispunila.

„Bio je tako prepoznatljivo lice našeg Grada o kojem je tako stručno i emotivno pisao, istražujući zanosom i preciznošću kroničara njegovu prošlost, sadašnjost, uvijek zaintrigiran vizijom uspješnije budućnosti. Jako je volio svoj Grad, ponosio se njime, ali je želio da njegove ugostiteljsko-turističke usluge budu najbolje,“ izjavila je Morović.

„Moje sjećanje vezano uz Lukšu idu daleko nazad, do gimnazijskih dana, susreti i đirevi po Stradunu, mladenačka razigranost i ugodni razgovori... Profesionalno, naši su putevi trebali krenuti potpuno različitim pravcima, ali sudbina je htjela da smo se zajedno našli u hotelu ‘Excelsior’. Surađivali smo poslovno i privatno. Njegova energija iz područja ugostiteljstva i turizma u istraživanju starog i susret s novitetima bila je zapanjujuća. Ta energija nije ga napustila ni odlaskom u mirovinu,“ izjavila je.

STVARAO JE DUBROVAČKI TURIZAM

Gradonačelnik Mato Franković je izjavio kako je Lucianović bio jedan od onih koji su ponajprije kroz razvoj turizma doprinijeli i rastu samom Grada.

„Dao mu je puno i sasvim sigurno ostavio zamjetan trag u povijesti dubrovačkog turizma. Ne samo da je bio jedan od najboljih poznavatelja našeg turizma nego i jedan od onih koji su ga stvarali, neumoran od svojih prvih koraka do samoga kraja. Kroz čitavo svoje djelovanje radio je na poboljšanju, novitetima, praktičnoj primjeni svega onoga što je razinu turističke usluge u Dubrovniku dizalo skalin više,“ istaknuo je Franković u govoru o bogatom nasljeđu koje je Lucianović ostavio Gradu.

Lucianović je magistrirao 1978. godine u Dubrovniku s temom ‘Ekonomika i organizacija turističkog poslovanja’. U Hotelijersko-turističkom poduzeću ‘Dubrovnik’ bio je zaposlen kao šef recepcije hotela ‘Stadion’ i ‘Excelsior’, a kasnije i kao direktor hotela ‘Dubrovnik Palace’ te zatim hotela ‘Excelsior’. Od 1993. god. pa do odlaska u mirovinu radio je u Turističkoj zajednici grada Dubrovnika kao direktor ureda te u Odjelu za marketing. Godine 1981. je odlikovan Ordenom za rad sa srebrenim vijencem.

petak, 25. ožujka 2022.

Đuro Market

Stjepan Pepo Hrtica, Ibrahim Musić, Marija Mici Morović

Ruski heroji zaslužuju ulicu u Dubrovniku (i drugim dijelovima svijeta)

Tko su heroji po kojima bi se trebala zvati mjerna jedinica za neustrašivost? Njihova kratka definicija jest – to su oni ljudi koji čitav svoj život stavljaju na kocku, a nalaze se u situaciji gdje bi komotno mogli ništa ne riskirati

Veliki je propust čovječanstva što nije smislio jedinicu za mjerenje veličine muda. Kako da bez službene mjerne jedinice znamo tko je veći junak? Je li hrabriji čovjek Stjepan Filipović koji je njemačkim nacistima dok su ga vodili na vješanje držao lekcije iz politike i povijesti, ili možda Antonin Panenka koji je njemačkim nogometašima dok su ga vodili da izvede odlučujući penal za europskog prvaka odlučio pokazati da iza Željezne zavjese žive ne samo zombiji, nego i geniji? Ne treba posebno naglašavati da su obojica tim činom istovremeno uputila srednji prst smrti. Možda je od obojice još hrabriji Kristofor Kolumbo koji je srednji prst pokazao velikoj gibraltrarskoj stijeni, a onda se kao prvi čovjek u povijesti sunovratio u ambis Atlantika uopće ne znajući kuda ide i koliko će mu do tog tamo neznajućeg trebati? Neki će opet istaknuti da je od Kolumba jedino hrabriji Gagarin koji će poletjeti toliko visoko, da nitko više na planeti neće znati je li ono Mjesec, Jurij il’ sivi soko? Za treće pak nema većih muda od onih spartanskog kralja Leonide koji je u Termopilskom tjesnacu tisuće i tisuće Perzijanaca dočekao sa svega 300 ludonja, a kada su im ustrtareni grčki saveznici rekli da Perzijanaca ima toliko da će strijelama zasjeniti sunce, hrabri Spartanci su odgovorili: „Super, onda ćemo se boriti u hladu!“ A što tek reći za Spartaka koji je u samoubilačku borbu protiv do tada najmoćnije države-vojske-civilizacije svijeta svih vremena, krenuo sa slabo naoružanim robovima?

STAVLJANJE ŽIVOTA NA KOCKU

Rekoh, prava je šteta što je čovječanstvo propustilo ustvrditi mjernu jedinicu za hrabrost, ali pošto nikad nije kasno, tko sad nama brani da pokušamo izmjeriti veličinu muda dosadašnjih historijskih junaka? Hajdemo krenuti s ovim gore nabrojenim. Nema sumnje da je sve do jednoga riječ o sjajnim herojima, no je li se

ipak njihovo junaštvo razlikuje u malenim finesama? Stjepan Filipović, čija legendarna fotografija krasi ulaz u zgradu UN-a u New Yorku, obješen je u Valjevu 1942. godine nakon što su ga nacisti uhitili. Nije imao izbora, uhićen je i odmah poslan na vješala. Sve je brzo bilo gotovo. Kod Kolumba je dugo trajala muka dok nisu ugledali kopno koje su nazvali San Salvador odnosno Sveti Spasitelj. No, nakon brojnih iscrpljujućih dana na moru, Sudbina ih je nagradila čistim hedonizmom – zlatom, mladima indijanskim tetama, vrhunskom hranom i začinima, a kao šećer na kraju, postali su prvi Europljani u povijesti koji su uživali u priganim patatama i pušenju duhana. Gagarinu se nakon problematičnog spuštanja iz svemira na Svetog Spasoja također osmjehnula Sreća, jer gdje god bi se pojavio razdragano mnoštvo bi mu aplaudiralo kao da su na koncertu Miša Kovača. Hrabri ratnici i vojskovođe Spartak i Leonida, naravno, poginuli su u bitkama okruženi svojim vjernim vojnicima. Mogao je i Panenka slično proći – da ga okruženog svojim kolegama iz reprezentacije u svlačionici beogradske Marakane ubije čehoslovačka tajna služba StB jer je budaletina izveo odlučujući penal za naslov europskog prvaka zajebavajući se kao nikad nitko do tad. Sudbina je ipak pristala da se lopta zakoprca u mreži namagarčenog Seppa Maiera, a Panenka je postao i ostao prvi nogometaš u povijesti po kojemu je nazvan neki potez. Nećemo nikad saznati bi li strašna Štatna bezpečnost Čehoslovačke možda ipak oprostila Panenki da je promašio penal, jer kako se možeš ljutiti na čovjeka kojemu treba psihijatrijska pomoć? Uglavnom sve ove gore ludonje su ujedno i ogromne mudonje, ali na našoj ljestvici neustrašivih ipak nisu na samom vrhu, jer čak i od njih postoje veći. Tko su onda najhrabriji ljudi koji su ikada živjeli na Kugli zemaljskoj? Tko su heroji po kojima bi se trebala zvati mjerna jedinica za neustrašivost? Njihova kratka definicija jest – to su oni ljudi koji čitav svoj život stav-

Brojni Putinovi kritičari, od političara preko novinara do bivših suradnika, ubijeni su u mafijaškim sačekušama po Rusiji i Velikoj Britaniji. Svi bi oni danas bili živi da su šutjeli. Ne samo živi, nego vjerojatno i bogati, jer Putin nagrađuje odane. Ali istina im je bila važnija

Mjerna jedinica za hrabrost

Ovih dana slavnoj listi najvećih mudonja svih vremena pridružila se ruska voditeljica Marina Ovsjanjikova koja je upala u kadar najgledanije ruske informativne emisije (jasno, pod kontrolom Vladimira Putina) noseći transparent na kojemu je pisalo: „Ne ratu! Ne vjerujte propagandi! Ovdje vas lažu!“

ljaju na kocku, a nalaze se u situaciji gdje bi komotno mogli ništa ne riskirati. Najlakše ćete ih pronaći u raznim ratovima kao pripadnike agresorskog naroda koji se ne slažu s vladajućom politikom. Oni su manjina koja se opire većini.

LEGENDARNE FOTOGRAFIJE

Tako u nacističkoj Njemačkoj August Landmesser odbija salutirati Hitleru (to će postati legendarna fotografija), jer mu je supruga Židovka. On sam je član Naci stranke, ali umjesto da se odrekne žene s krivim krvnim zrncima, on Hitleru pokazuje srednj… , bolje rečeno ništa ne pokazuje, što je veliki propust u vrijeme kada se jako cijeni ‘mjerenje žita’. I on, i žena, i djeca odlaze u koncentracijski logor. Suprugu su mu ubili, a Landmesser će kasnije poginuti na Pelješcu kao član mobilizirane jedinice njemačkih kažnjenika. Naravno da ovo nije jedini primjer u Drugom svjetskom ratu gdje su Nijemci sve riskirali zbog etičkih načela. Kada smo već kod najpoznatijih svjetskih fotografija, kako ne spomenuti onu s pekinškog Tiananmena gdje se goloruki muškarac sam samcat suprostavlja koloni tenkova koji su došli ugušiti kineske studentske prosvjede? Niti ime, niti sudbina tog čovjeka ni do danas nisu poznati, a prošlo je već 33 godine. U Domovinskom ratu dio Srba i Crnogoraca riskirao je život i karijeru prosvjedujući protiv rata u Hrvatskoj, te Bosni i Hercegovini. Spomenut ćemo ih samo nekoliko - glazbenici poput Ramba Amadeusa i onih okupljenih u Rimtutituki su mogli nagrabusit u Beogradu, prosvjednici na Cetinju su izvikivali „Oprosti nam Dubrovniče“, a crnogorski kontraadmiral Vladimir Barović počinio je samoubojstvo, jer nije želio izvršiti napad na hrvatske gradove. Srbin Srđan Aleksić pak izgubio je život u rodnom Trebinju, jer je branio život muslimanu na koga su se okomila četiri srpska vojnika.

Ovih dana slavnoj listi najvećih mudonja svih vremena pridružila se ruska voditeljica Marina Ovsjanjikova koja je upala u kadar najgledanije ruske informativne emisije (jasno, pod kontrolom Vladimira Putina) noseći transparent na kojemu je pisalo: „Ne ratu! Ne vjerujte propagandi! Ovdje vas lažu!“ Nakon ovog ‘incidenta’ ruska policija ju je ispitivala punih 14 sati, a ona je kažnjena novčanom kaznom. Samo dan kasnije, još jedna poznata ruska voditeljica pobjegla je iz novinarstva. Lilia Gildejeva uspjela je napustiti Rusiju, a potom je podnijela ostavku. Prije samo godinu dana, ona je bila uvrštena u Putinov popis novinara koji su dobili zahvalnice za ‘postignuća u razvoju masovnih medija’. Iako bi joj život bio puno komotniji i bogatiji da je šutjela, odlučila je ići linijom težeg otpora ne mareći za egzistencijalni strah.

BORISA NEMCOVA 3

Boris Nemcov, kritičar Putina i opozicijski lider, ubijen je u Moskvi. Još jedan kritičar ruskog režima Aleksej Navalni prvo je otrovan, a potom poslan u zatvor. Anna Politkovskaya smaknuta, isto kao i Alexander Litvinenko. Brojni Putinovi kritičari, od političara preko novinara do bivših suradnika, ubijeni su u mafijaškim sačekušama po Rusiji i Velikoj Britaniji. Svi bi oni danas bili živi da su šutjeli. Ne samo živi, nego vjerojatno i bogati, jer Putin nagrađuje odane. Ali demokracija im je bila važnija od svih tih beneficija, veliki smisao za koji su se borili. Naravno, ovo je samo minijaturni presjek najvećih svjetskih heroja u povijesti, bilo ih je puno više, što jest zaista samo po sebi optimistično i inspirirajuće. Neustrašivi Leonida, Spartak i Filipović stradali su od ruke protivnika, ni ne imajući alternativu, no ovi gore nabrojeni heroji suprostavili su se svojim vođama, a mogli su izbjeći sudbinu. Nitko ih ne bi dodirnuo da su okretali glavu od problema u kojima se našla njihova država, njihov narod, štoviše, da su se priklonili većini, život bi im bio nikad lagodniji. Ali ne, etika i moral im nisu dali mira. Ako mene pitate, to su najveći i najbolji ljudi koji su živjeli među nama, nema većih mudonja od njih, čak ni onaj penal Panenke nije u tom rangu. Da se mene pita po tim njemačkim, ruskim, kineskim, srpskim, crnogorskim, bosanskim, hrvatskim i svim ostalim herojima bi se trebale zvati ulice kako po Dubrovniku, tako i po čitavom svijetu.

Neka dijete upita roditelja, zašto mu adresa u Lapadu glasi Borisa Nemcova 3? Zato sine, rekao bi mu tata, jer nečija hrabrost poleti toliko visoko, da nitko više ne zna jel’ ono gore Mjesec, sivi soko il’… muda Borisa?

petak, 25. ožujka 2022. Kolumna Škura

SINIŠA KVEZIĆ o aktualnom ratu u Ukrajini

Dubrovčanin koji je studirao u

Moskvi: Zamrzavanje imovine oligarha i sankcije kroz sport i umjetnost neće ništa promijeniti

Skoro mjesec dana traje ruska invazija i rat u Ukrajini

Siniša Kvezić je Dubrovčanin koji je studirao međunarodne odnose u Moskvi, a za Dubrovački dnevnik prisjetio se svojih ruskih dana. Naime, tamo je proveo dvije i pol godine. -Studirao sam Diplomaciju i međunarodne odnose na Međunarodnom sveučilištu u Dubrovniku i onda sam razmišljao što bih dalje u životu. Situacija u Europi 2012. godine je bila teška zbog ekonomske krize i sve se nekako ‘guralo’ prema istoku, Kini i Rusiji. Odlučio sam se za Rusiju jer je ipak bliže iako nisam znao niti jezik, niti ćirilicu, jedino sam imao neku daljnju rodbinu na koju sam se mogao osloniti prvih sedam dana čisto da me upute – priča Kvezić. Hladnoća je bila prvi dojam Rusije za njega. -Zemlja je hladna i ljudi su nepristupačni. Zatvoreni su kao nacija i dosta su nepovjerljivi prema strancima što je u jednu ruku i razumljivo jer su kroz povijest bili u teškim sukobima. Rusima treba dati vremena da vas prihvate kao čovjeka, ali kad im uđeš pod kožu, pokažu se kao vrhunske osobe, barem ovi koje sam ja upoznao – kazao je on.

KONZERVATIVNO DRUŠTVO

Kvezić je naznačio kako je njegovo iskustvo temeljeno isključivo na životu u glavnom gradu i poznanstvu s ljudima koji su s njim studirali globalne odnose. Također ističe kako su prilično konzervativno društvo.

-LGBT prava ne dolaze u obzir u javnosti i ljudi koji su homoseksualne orijentacije se moraju

skrivati. Nisam primijetio da je sloboda govora ograničena, ali to je moj dojam na fakultetu. Studenti su otvoreno iskazivali stav, ali sumnjam da netko može doći na Crveni trg i mahati parolama protiv Putina. To je ipak nešto riskantniji potez – smatra Kvezić te dodaje kako je politička oporba u Rusiji samo deklarativna. Žestoka granatiranja na teritoriju Ukrajine i milijuni izbjeglica teme su koje dominiraju u svim svjetskim medijima i prva asocijacija kada se spomene Rusija zadnjih dana. Posve je jasno kako se ovaj rat, osim oružjem, vodi propagandom i brojnim dezinformacijama, a to je posebice izraženo na društvenim mrežama. Kvezić smatra kako je površna slika koju svijet dobiva putem medija.

DEZINFORMACIJE

-Ima tu točnih podataka, ali je i veliki broj dezinformacija. Ruski internetski portali su svijet za sebe i za njih je ovo oslobodilačka operacija, borba protiv nacista, a stanovništvu se prodaje priča kako je riječ o denacifikaciji Ukrajine, a predsjednik Zelenski je proglašen praktički Hitlerom. Sve to je manipulacija i pretjerivanje, ali svaka medalja ima dvije strane i naivan je onaj koji smatra da politički establishment Ukrajine ne snosi popriličnu odgovornost za trenutno ratni stanje i spaljenu zemlju koja će uništiti budućnost mnogih Ukrajinaca. Također, mediji igraju presudnu ulogu u formiranju javnog mišljenja te se često koriste manipulacija-

„Ne znam koja je svrha uvođenja sankcija sportašima. Smatram kako to nije korektno jer neće donijeti ništa dobro u ovom sukobu, a može doprinijeti da se Rusi okrenu protiv Europe i ostatka svijeta. Neopravdana su mi i šikaniranja u svijetu kulture koja su se dogodila u zadnje vrijeme. Bilo je sukoba u povijesti i to se nikad nije radilo i na ovaj način sankcioniralo“.

Piše Aida Čakić foto Aida Čakić

petak, 25. ožujka 2022.

ma i clickbait naslovima ne razmišljajući o širim posljedicama svog izvještavanja. Treba biti jako oprezan jer u ratu fake news je neizbježan – komentirao je Kvezić kojega ovaj sukob i nije toliko iznenadio iako se prije početka nadao kako uopće neće doći do rata.

-Znao sam za sve probleme koji se događaju na tom području, ali sam mislio kako se Putin neće dati isprovocirati i uvesti u sukob za koji se ispostavilo kako je očito bio neizbježan. SAD su na neki način poticale ukrajinsku stranu i davale lažnu nadu da će ih braniti u slučaju eskalacije. Takav odnos je naveo Ukrajinu da se u potpunosti odupre Rusima i odbiju izvršenje sporazuma koji su prethodno potpisali u Minsku 2014 godine. To je kvalitetan i sveobuhvatan sporazum koji je bio korektan za sve strane, a kojeg Ukrajinci nisu htjeli provesti u djelo – smatra Kvezić koji upravo u tome vidi ključ problema. Kvezić naglašava kako se konflikt mogao izbjeći, a dodaje da nije mislio kako će doći do totalnog rata.

-Agresiju nitko ne podržava i to nije način na koji se trebala riješiti ova kompleksna tema koju

skog predsjednika Volodimira Zelenskog. -Trebao je puno više napraviti na rješenje sukoba u Donbasu i implementaciji sporazuma iz Minska. Mislim kako je usmjeren na krive poteze i kako nema jasnu strategiju rješenja problema. Čini mi se kako nije previše svjestan da mu narod gine, dok on stoji u bunkeru i dijeli motivacijske sadržaje za društvene mreže. Konkretno mislim da bi se trebao fokusirati na realne pregovore u kojima će izaći s kompromisom, primjerice priznanjem Krima kao dijela Rusije, jer njega i tako nikad neće dobiti natrag, jer je za Putina i Ruse Krim nacionalni simbol. Siguran sam da shvaća da se Putin neće zaustaviti tek tako i da mu mora nešto pustit, kako bi on mogao proglasiti pobjedu. Krajnje je vrijeme da se sukob zaustavi jer što bude duže trajao, situacija će biti nepovoljnija za Ukrajinu – naglasio je Siniša Kvezić. Smatra kako je zamrzavanje imovine ruskih oligarha, od strane zapada, pogrešno jer bogati ruski sloj ne može utjecati na Putina. - Sankcije neće previše ‘dodirnuti’ nekog prosječnog Rusa koji radi za plaću od 300 do 400 eura i koji vjeruje u sve što mu serviraju državni mediji. Oni ne mijenjaju svoje stavove zato što ne mogu u McDonald’s ili ne mogu popiti kavu u Starbucksu, a takvi su u većini. Bojim se samo da sankcije ne stvore kontraefekt kod mlađe obrazovane populacije koja je sad ideološki kontra Putina – smatra Kvezić te dodaje kako sumnja da će se nešto drastično promijeniti u Rusiji u kratkom vremenskom roku. -Rusija će zasigurno biti puno siromašnija, radnički sloj će biti pogođen, rublja im je već sad devalvirala, ali sve to ne znači kako će uslijediti bitnije promjene. Dapače, bojim se da ne bude i gore. Što se tiče vladajuće strukture u državi, bojim se da ne dođe netko gori od Putina. On je za sad ‘devil we know’ (vrag kojeg poznajemo), ali treba se bojati onog kojeg ne poznajemo. Pitanje je tko će doći nakon njega – zaključio je za Dubrovački dnevnik Siniša Kvezić, 36-godišnji Dubrovčanin koji je živio i obrazovao se u Rusiji.

Studenti su otvoreno iskazivali stav, ali sumnjam da netko može doći na Crveni trg i mahati parolama protiv Putina. To je ipak nešto riskantniji potez – smatra Kvezić

petak, 25. ožujka 2022. Dubrovački

U ledu sjedi 20 minuta, zimi mu je bojler ugašen, klimu ne pali, a šmrcanje i maramice za njega su prošlost

‘Luđak u ljetnoj robi vozi se na motoru usred zime!’ Ako ste nekad u Gradu vidjeli momka kojeg ovako opisuju, onda je to Sebastijan Garbin. Za njega je zima godišnje doba kada je more na Belviju malo hladnije, ali ništa je to naspram kupanja u zaleđenim jezerima

Piše Petra Srebrović foto Sebastijan Garbin, privatna arhiva

‘’U takvim uvjetima ekstremne hladnoće eksterni izvori topline više ne mogu pomoći, tada toplinu treba pronalaziti unutar sebe’’

Sebastijan Garbin, Basti, moj školski kolega, susjed Lapađanin, uvijek začepljenog nosa, s maramicama u špagu i vunenom kapom na glavi, posljednjih godina nosi šlape u siječnju, motor vozi u šorcu, a sada na društvenim mrežama objavljuje fotografije ‘ledenih kupki’. Dubrovnik je zaintrigirao, s Vojnovića se za njim okreću i izaziva komentare, a otkriva kako je postao instruktor Wim Hof metode, drugi u Hrvatskoj i regiji.

KAD SE PROBLEMI DOGODE...

Basti za Dubrovački dnevnik pojašnjava kako je cilj ove metode zdravlje, jakost i snaga. „Svatko može te tri stvari ostvariti. Svima će to doći u onom trenutku kad bude potrebno, kada se problemi dogode čovjek traži neku okupaciju“, počinje naš razgovor Basti Garbin i dodaje kako su se 2017. odvili ključni događaji koji su ga doveli do ovoga što prakticira danas. Otac mu se tada odselio iz Hrvatske,

on je otišao iz obiteljskog doma, bili su tu i poneki, kako kaže, ‘manji ljubavni problemi’, a sve je kulminiralo tragičnom smrću prijateljice. „Tada sam počeo lutati sam i razmišljati o tome što mi radimo ovdje. Gledao sam dokumentarce o orkama i polarnim medvjedima, to me smirivalo. U jednom trenutku mi se u povezanim videima pojavila priča o ‘Icemanu (op.a. ledenom čovjeku) koji pliva na Antartici’.

WIM HOF, ČOVJEK KOJI JE OSMISLIO METODU

Basti nam priča o Wim Hofu, Nizozemcu koji sada ima 62 godine, a od svoje 17. kupa se u hladnoj vodi. „Njegovoj supruzi je dijagnosticirana šizofrenija. Lagano je počela tonuti, Wim to opisuje kao crni oblak iznad glave. Isključivala se iz zajednice i na kraju se ubila. On je 1995. ostao sam s četvero male djece i jedna od najtežih stvari bila mu je kako nastaviti dalje? Podsvijest se nakon takve traume želi ubiti, a svijest govori kako treba ostati jak zbog četvero djece koja o tebi ovise“, govori Basti i dodaje kako se tu događa – jedno ili drugo, a nešto mora prevagnuti. „Wim Hof je otišao u svijest i promijenio je podsvijest. Morao je naći nešto što će ga spasiti. U šetnji pored zaleđenog jezera osjetio je potrebu ući, pozvalo ga je nazad i tada je osjetio duboki mir. Kupao se tu svakoga dana i iz hladnoće vode je proizašlo duboko disanje. To je bilo jedino vrijeme kada nije razmišljao o svojoj patnji, mir mu je dao snagu“, pojašnjava Basti prošlost čovjeka koji je promijenio živote mnogih, pa tako i Bastijev. „Dugo je bio marginaliziran, ali našao je način kako sebe izliječiti i želio je to dijeliti. Znanost kaže kako se nakon 15 minuta u vodi s temperaturom 0°C događa hipotermija, otprilike nakon pola sata – smrt, ovisno od čovjeka do čovjeka“, govori Gar-

bin i priča kako je Hof tada započeo procese znanstvenog dokazivanja benefita njegove ideje, koju je kasnije nazvao Wim Hof metoda. Pred televizijskom ekipom u bačvi s ledom Hof je sjedao dva sata. Pokazao je kako može plivati 50 metara ispod leda, popeti se na Mount Everest u šorcu, trčati maraton kroz pustinju Namib bez vode. Wim Hof drži 26 svjetskih rekorda. „Doveo je tijelo u stanje probijanja blokada koje nas drže u ograničenju. I tada je rekao – ‘Što ja mogu napraviti - to može svatko’, i to me zainteresiralo. Nije mi cilj dva sata sjedati u bačvi s ledom, ali ako baš to može nekoga spasiti, da bude sretan i živi, zašto to ne pokazati?“, otvoreno će o motivima G. „Kroz brojne studije dokazano je kako je to metoda kojom duboko utječemo na živčani i autoimuni sustav. Iako sama riječ ‘autoimuni’ znači kako na njega ne možemo utjecati, pokazalo se kako ipak možemo voluntarno utjecati. Ovim tehnikama može se utjecati na razinu adrenalina u tijelu. Tako ubijamo sve te ‘male stresove’ bez da nam prouzroče patnju. Svaki dan treba proći dozu kontroliranog adrenalina i onda nam se percepcija tijekom dana posve mijenja“, govori.

PRVA LEDENA BAČVA

Jedna od specifičnosti metode je izdržavanje ekstremne hladnoće pa se to radi i kontroliranim izlaganjem vodi kojoj je temperatura ispod ništice. „U tom trenutku si toliko fokusiran da goriš, rastapaš led. Svaki početak je težak. Javljaju se misli - ‘dobit ću srčani, zima mi je, što ja ovo radim’, sve dok se ne spoje mozak i tijelo, dok ne ugasimo misli i ne pustimo tijelo raditi ono što zna. Svi žele nešto zaključiti, čak i u tom momentu mozak želi zaključiti što se događa, a ne treba ništa zaključivati. Ulazimo u mentalnu kapsulu i kupimo svu snagu uma

Dubrovački dnevniK petak, 25. ožujka 2022.

„Napravljeni smo da se zacijelimo, samo ne dopuštamo tijelu da se popravi“

Iako Basti dah može držati pet minuta, a u ledenoj vodi stajati 20 minuta govori kako nije bit u natjecanju niti mjerenju vremena.

i tijela“, pojašnjava.

Prema njegovim riječima, metoda se sastoji od disanja, hladne vode i ‘mindseta’, odnosno načina razmišljanja. Disanje dovodi do izdržavanja ekstremne hladnoće, a iz ekstremne hladnoće dolazi taj način razmišljanja. ‘’Taj mindset je ono što nas prilikom bilo kakvih problema vraća u ‘mentalnu bačvu’ i sve je jasno, nema kompliciranja, čovjek postaje rješenje svih problema“, pojašnjava.

BENEFITI ZA ZDRAVLJE BRZO SU SE DOGODILI

Nakon što je pogledao videe ‘Ledenog čovjeka’ prvi put, počeo je prakticirati vođeno disanje koje se sastoji od tri dijela.

„Mi zbog današnjeg načina života dišemo plitko, vrhom pluća, i to nas i drži pod stresom. U prvom dijelu 30 se puta udiše svom snagom, punim kapacitetom pluća. Drugi dio uključuje zadržavanje daha koliko god je moguće. Kada se osjeti potreba za udahom to se i napravi te zadrži dah 15 sekundi i tako završava treći dio. Kad se ovaj proces ponovi tri puta, već se počinju događati benefiti za zdravlje, mijenja se kemija u krvi, samo treba biti dosljedan“, objašnjava.

Cijeli život proveo je u sportu, vaterpolu, plivanju, treninzi su mu nerijetko trajali po pet-šest sati. „Onaj trenutak kada bi završilo natjecanje, svi bismo bili bolesni, curio bi nam nos, febra... Organizam se u pripremama i natjecanju puno napreže i onda u trenutku kad pomislimo ‘e sada mogu biti slobodan’ – bolest pokosi, to je sve utjecaj prvenstvenon naše psihe. Cijelu zimu sam znao imati začepljen nos, puno se ljudi može povezati s tim – maramice, kapi, zaštopani sinusi. Nisam mogao ni spavati bez da si ubrizgam kapi u nos“,

petak, 25. ožujka 2022. Dubrovački

govori te dodaje kako mu se nakon samo mjesec dana disanja desna strana sinusa.

„Svakoga sam jutra upuhivao toliko zraka da je mozak jednostavno dobio signal kako mu tu ujutro treba prostor za puno zraka i otvorio se, a onda se otvorio i lijevi. Nakon te zime više nikada nisam koristio maramice, sprejeve, ni kapi i to je za mene bilo čudo. Tada još nisam razmišljao o hladnoj vodi, još uvijek sam nosio kapu, čarape i opet bi mi bilo zima“, govori.

Priča nam kako je iduće zime išao na skijanje. „Došlo mi je da skočim u snijeg. Nakon dvije minute sam izašao pun energije, nikakvu upala nogu nisam imao kao što bude inače nakon prvog dana skijanja“, govori.

Uslijedio je i put za Ukrajinu 2018. godine. „Slijećemo za Kijev, a meni počinje pulsirati zub. U apartmanu sam otvorio prozor kako bi ušao hladni zrak, legao sam i počeo disati. Odvojio sam se od misli, cijelo lice mi je utrnulo, osjećao sam senzacije po tijelu, grčenje, trnce - i to je dobro, dišemo ka tome, ka osjećaju. Zub me prestao boljeti. Mi smo napravljeni da se zacijelimo, samo što s ovim ludim načinom života, s tako dobrim odnosom sa stresom, koji je zapravo katastrofalan, jednostavno ne dopuštamo tijelu da se popravi“, govori i dodaje kako je zub tada bio samo ‘najslabija karika’ tijela koje je upaljeno. „Metodom disanja gasimo inflamaciju u tijelu i ono se popravlja“, zaključuje i dodaje kako se tada odvažio i na hladne tuševe. „Meni je sada bojler ugašen, klima ne radi. Čim se probudim radim disanje, pa hladno tuširanje i idem vanka“, govori i dodaje kako na spavanje idemo kako bismo popravili tijelo. „I auto se mora ohladiti kako bismo ga popravili. Kad je hladno, ljudi se zamotaju u deke i robu, ne bi se budili, a što zapravo rade? Spavaju, nastavljaju spavati. To je kao da auto zamotamo u deku i gurnemo ga niz ulicu, misleći da će se upaliti i ugrijati, a neće. Kad ta deka malo sklizne i šibne vjetar, dolazi do prehlade jer auto, odnosno organizam bio topal bez da smo ga upalili pa se prehladio“, govori Basti u metafori. „Ako ga mi upalimo, on će se ugrijati iznutra. Kako ga upaliti? Tako da mu stimuliramo živčani sustav, a najlakši način za to je hladan tuš. Kad to čovjek prakticira, baš ga je briga pada li vani snijeg ili puše bura. Tijelo se upalilo i radi, uhvatilo je brzinu“, pojašnjava pozadinu hladnih tuševa i kaže kako se uskoro počeo oblačiti kako želi, a ne kako diktiraju vanjski uvjeti i datum. „Meni je to došlo prirodno, prvo me gušila donja majica, onda su otišle čarape i jakete“, govori.

DAH DRŽI 5 MINUTA, A U LEDU STOJI 20 MINUTA

Iako Basti dah može držati pet minuta, a u ledenoj vodi stajati 20 minuta govori kako nije bit u

Jedna od

specifičnosti

Wim Hof metode je izdržavanje ekstremne hladnoće pa se to radi i kontroliranim izlaganjem vodi kojoj je temperatura ispod ništice

natjecanju niti mjerenju vremena. „Nije bitna sama hladnoća kao pojam, ona je samo tu kao dio iz čega je Wim Hof izvukao cijelu ovu priču o psihi i mentalnom stanju, snazi uma. Bit svega ne treba tražiti u starim, šporkim knjigama, jer nam je sve tu, u glavi. Ljudi često ne žele dati priliku nečemu tako jednostavnom, oni bi htjeli ideje naći u knjižnici i postati magistri, a to uopće nije bit. Bit je da svi dijelimo, da se povezujemo, ovom metodom se sve piramide moći i vlasti rastapaju čistom ljubavlju“, govori.

INSTRUKTOR WIM HOF METODE

Basti kaže kako danas ne bismo bili tu, niti razgovarali o ovome da znanost sve to nije dokazala. „Prijavio sam se na tečaj za instruktora Wim Hof metode. Online tečaj je trajao od kolovoza 2021. godine sve do prosinca, a krajnji dio je bio u Poljskoj u siječnju, kada smo morali pokazati sve naučeno kako bismo mi u budućnosti držali tečajeve i seminare“, priča.

Ranim jutrima penjali su se po snijegu i mraku na planinu Snješku, temperatura je bila -5 na dnu planine, -12 na vrhu, vjetar je puhao 60 km/h, a osjećaj je bio kao da je -20 stupnjeva. Penjali su se u dresu, bez majice i kupali u vodopadu na temperaturi vode od -4.

„I tada treba biti u ‘mentalnoj bačvi’, pripremiti se kroz laganu hladnoću za ekstremnu hladnoću i vjetar. U takvim uvjetima ekstremne hladnoće eksterni izvori topline više ne mogu pomoći, tada toplinu treba pronalaziti unutar sebe, i fokus je da se ne tresemo, misli ne smiju lutati“, objašnjava.

STRAH OD HLADNOĆE

„Od starijih je u nama imprintana ta ideja straha od hladnoće, jer su oni tako učeni i sada ih

ne želimo povrijediti pa ih slušamo. A ne vrijeđamo ih s ovim, samo im treba pokazati drugi smjer. Ne treba im kontrirati, samo im pokazati, pa u momentu kada i ako nas pozovu, tada će biti spremni i shvatiti. Nećemo ih tjerati objašnjavati im nešto prije nego što su oni to spremni čuti“, govori i dodaje kako je mladima puno lakše prihvatiti nove ideje i okrenuti život na bolje.

‘

CILJ JE ZABAVA I IGRA KROZ ŽIVOT’

Basti govori kako je sve što je potrebno deset minuta disanja ujutro na prazan želudac u krevetu s otvorenim prozorom za čist zrak i tuširanje koje svakako obavljamo, a kad postane hladno - to je to.

„Pet godina mi nije curio nos, jer svaki dan resetiram tijelo, toliko adrenalina dobije ujutro da nema kada razmišljati o lošim stanjima uma, jer svaka bolest proizlazi iz uma, a kada padne psiha i tijelo to brzo prati“, govori. „U ništa, pa ni u ovo ne treba ići kao – to je sad to i nema dalje. Volim se kupati zimi i meni je ovo služilo da mi ne bude zima, a onda sam izliječio i te neke stvari koje se mogu same izliječiti i pomislio sam kako ipak ovim mogu još nekome pomoći. Zbog toga sam postao instruktor. Wim Hof metoda je super alat i pomagalo za održavanje zdravlja“, govori.

„I od skupljanja kamenčića na plaži može se napraviti znanost, gnjavaža i ‘davljenje’ ljudi, ali to nije cilj, cilj je zabava i igra kroz život“, zaključuje na kraju i otkriva kako će uskoro i Dubrovčani imati prilike iz prve ruke, na seminarima koje će voditi, od njega učiti o Wim Hof metodi i promijeniti svoj odnos prema zdravlju i životu. Nakon našeg razgovora Basti Garbin otišao je na kupanje, more je tog dana bilo 13 stupnjeva, tek malo više nego zrak koji se grijao na 11.

Dubrovački dnevniK petak, 25. ožujka 2022.

Dubrovnik by Željko Tutnjević za Dubrovački dnevnik

Tihana i Tin - i bez kave za van svaki zajednički trenutak im je najdraži svaki dan

Marita, Sara, Lucija, Ema i Mihaela - pet ljepotica uživa u sladoledu, ali su gustale i u obroku svježih kamenica

Ljubica, Antonia, Ivana, Krešimir, Biserka, Davorka i Marina - puni ponosa i sreće što se s optimizmom i osvježeno u novu sezonu kreće

Leona i Damir - zajedno u skladu biti i duši donosi mir

Verica, Antonia, Marija i Anita - društvo damsko veselo rado je za isti stol sjelo

Vjeko i Zoran - sreća je obojici biti na svoj način pokretan, uživa se poći van

Doni i Antonija - sa Žarkovice ravno u srce najdraže prijateljice

Stanko i Čarli - brodove treba urediti, posve spremno u ljeto uploviti

Dubrovnik

Dubrovački dnevniK petak, 25. ožujka 2022.

by Željko Tutnjević za Dubrovački dnevnik

Ivana, Gabrijel, Lucija i Željko - cijela obitelj se neizmjerno raduje što oporavak sina i brata dobro napreduje

Lucija, Pero i Maja - djevojčice su tati podršku u ribolovnom natjecanju iz barke AŠRD Orhan davale od početka do kraja

Maja, Sandra i Varina - novinarke i muzealka tema bezbroj imaju, u điru o svemu razgovaraju

Josipa i Nikolina - s dragom prijateljicom slađi je kolač i ukusnija kafa sa, ili bez kofeina

Marina i Danica - godi, a ne umara u sunčano popodne zajednička šetnjica

Kristijan, Oskar, Anamarija i Dora - gusta nedjeljna đirata lapadskom šetnicom iznad mora

Mali putnički brodovi

Piše Ivo Batričević foto privatni arhiv

“GENTILE DA

FABRIANO“ I “ANDREA MANTEGNA“ šezdesetih i sedamdesetih povezivali su talijansku i našu obalu

Linee Marittime dell’Adriatico iz Ancone je šezdesetih i sedamdesetih godina prošlog stoljeća uspješno spajala talijansku i jugoslavensku jadransku obalu pa je u domaćim brodogradili-

štima dala sagraditi nekoliko izvrsnih linijskih brodova i trajekata. Medu njima i blizance GENTILE DA FABRIANO i ANDREA MANTEGNA. U to vrijeme luksuzni i moderni brodovi su na-

Andrea Mantegna - kartolina

KABOTAŽA

U Pomorskom zakoniku je pisalo, a i danas piše da između dvije naše luke, putnike i teret mogu prevoziti samo brodovi naše zastave, osim ako Ministarstvo zbog interesa naše Države drugačije ne propiše. Danas je taj dio proširen i za zemlje EU, međutim u doba plovidbe talijanskih brodova iz ovoga teksta oni su mogli ploviti između naših luka te su mogli iskrcati teret ili putnike u jednoj našoj luci, ali nisu mogli na primjer ukrcati putnike ili teret u Dubrovniku, a iskrcati u Splitu. Znači putnik ukrcan u Italiji je mogao putovati s ovim brodovima iz teksta po našoj obali i imali su status kao i današnji kruzeri te su mogli obilaziti sve gradove koje bi posjećivali. Ovaj pojam kabotaže je uglavljen i u zakonima drugih pomorskih država svijeta.

ručeni 1960. i izgrađeni 1962, u brodogradilištu Cantieri Navali Apuania u Marina Di Carrara. Imali su po 2304 bruto tona, bili su dugi 96 metara, a na svojim su palubama i udobnim kabinama mogli prihvatiti do 600 dnevnih putnika ili 136 putnika na krstarenjima. Imali su jednu teretnu štivu - skladište u kojoj su mogli ukrcati 610 tona tereta. Dva FIAT glavna diesel pogonska stroja ukupne snage 3575 kilovata omogućavala su im plovidbu maksimalnom brzinom od 19,5 čvorova.

MOGU SE UVRSTITI U KRUZERE

GENTILE DA FABRIANO, novogradnja broj 64 i ANDREA MANTEGNA, novogradnja broj 65 nisu bili namijenjeni kružnim putovanjima već održavanju redovnih putničko-teretnih pruga, ali ih se po svim karakteristikama njihove kasnije eksploatacije slobodno može uvrstiti u putničke

kruzere. Po plovidbenom su redu boravili u hrvatskim lukama sasvim dovoljno vremena da bi putnici mogli posjetiti najzanimljivije turističke lokalitete. Zanimljivo je da je plovidba u promidžbenim materijalima bila označena kao “Servizio di linea fra le coste italiane e dalmate” (pruga između talijanske i dalmatinske obale).

GENTILE DA FABRIANO je po objavljenom programu putovanja od svibnja do konca rujna 1976. započinjao plovidbu nedjeljom iz Trsta navečer u 18:00 sati tičući luke: Venecija, Ancona, Šibenik, Split, Dubrovnik, Kotor, Hvar, Rimini te ponovo Ancona i Venecija. U grušku bi luku uplovio utorkom u 19:00 sati i otplovio prema Kotoru srijedom u podne. Po cijeni od 4.200 lira putnicima je bio organiziran prijepodnevni izlet Atlasovim autobusom na Žarkovicu i u Grad, kojeg nazivaju “ La Perla dell’Adriatico” i gdje je “Ogni angollo della Citta e un vero museo” - (Svaki je kut Grada muzej).

PLOVIO PUNIH 20 GODINA

Kabotaža među hrvatskim lukama nije bila dozvoljena, tako da su se svi putnici ukrcavali i iskrcavali samo u talijanskim lukama. Putnici su morali imati važeće putovnice, ali je bila dovoljna i “Carta d’ldentita” (osobna iskaznica). Tako su ovu zanimljivu plovidbu koristili uglavnom turisti iz Zapadne Europe kao jedinstveno kružno putovanje našom obalom i otocima. Na njima se u ovim turističkim putovanjima moglo prihvatiti 124 putnika u klimatiziranim kabinama jedinstvenog razreda i 12 Bazen

Gentile da Fabriano

petak, 25. ožujka 2022. Priče o moru i brodovima

broda

Andrea Mantegna u luci Gruž

petak, 25. ožujka 2022. Dubrovački

putnika u luksuznoj klasi. O njima je brigu vodilo 37 članova posade. Na brod se moglo ukrcati i 14 automobila.

GENTILE DA FABRIANO ovako plovi punih dvadeset godina, da bi 1983. bio prodan u Grčku gdje je pod imenom ATTIKA ostao četiri godine. Nakon toga, 1987. odlazi na otočje Galapagos, mijenja ime u GALAPAGOS EXPLORER i zajedno s našim nekadašnjim Atlasovim brodom AMBASADOR plovi na sve popularnijim krstarenjima ovim egzotičnim izoliranim otočjem. U siječnju 1996. nemarnošću posade GALAPAGOS EXPLORER svom snagom udara u stjenovitu obalu na prilazima luke Baquerizo Moreno, glavnog grada ekvatorske provincije Galapagos i nepovratno tone na morsko dno. Brod blizanac ANDREA MANTEGNA je u početku

više plovio sjevernim Jadranom iz istih talijanskih luka prema Opatiji, Puli, Krku i Malom Lošinju, ali se kasnije i on spušta prema jugu pa tako dolazi i u Dubrovnik. Ovdje ostaje sve do 1980. kada je prodan u Finsku gdje plovi pod imenima KALAKUKKO i MARAM. U skandinavskim vodama očito za nj nije bilo dovoljno ozbiljnog posla pa je MARAM već 1983. prodan u Saudijsku Arabiju gdje pod istim imenom u Crvenom moru služi kao brod za oceanografska istraživanja. Kako su podatci veoma škrti za ovaj mali brodić tako ni sam ne znam je li on više postoji ili ne. Uglavnom, Miramar ship indeks piše da je još u službi te službena stranica registra brodova Equasis također piše da je još postojeći kao istraživački brod pod oznakom SCF 2435B i vije Liberijsku zastavu.

Gentile da Fabriano – kartolina

Gentile da Fabriano (foto Vedran Mlačić)

Leon Đapić, seniorski doprvak Hrvatske

‘’Judo je jedan kompleksan sport koji se usavršava cijeloga života’’

Iako je mali Grad, Dubrovnik ima čak šest klubova i jako puno dobrih judašica i judaša

Dubrovčanin Leon Đapić, član Judo kluba Ura Nage, seniorski je doprvak Hrvatske. U okviru četiri borbe ostvario je tri pobjede do finala ovoga vikenda i osvojio srebro u konkurenciji od 21 judaša u kategoriji do 66 kilograma. Četrnaesta je to Đapićeva medalja s državnih prvenstava, a u razgovoru za Dubrovački dnevnik mladi sportaš rekao je nešto više o daljnjim planovima, ali i podijelio neke korisne savjete svima onima koji se bave Judom, ali i sportom općenito.

Srebro je uvijek ogroman uspjeh, čestitke i ovom prilikom na tome. Kako gledaš na to sada kad su se slegli dojmovi? Kad je srebro u pitanju, uvijek ostaje taj jedan žal za tom zadnjom ljestvicom, ali to je sport.

Da, naravno. Sad, kad se sve sleglo moram reći kako sam zadovoljan rezultatom. Bio bih zadovoljniji da je to bilo zlato, ali što je, tu je. Do finala sam se stvarno borio za zlato, da osvojim tu medalju, ali došlo je i to finale, pokleknuo sam malo, napravio grešku i to je bilo to.

Bila je prevelika pauza do finalne borbe, je li to poremetilo tijek?

Kako je moja kategorija bila među prvima, sve sam do finala prošao relativno brzo i onda se čekao taj finalni blok tri sata. U tom vremenu sve padne, i fizička spremnost, glava, adrenalin... I onda kad je došao taj trenutak, napravio sam grešku, ali na greškama se uči. Valjda će sljedeće godine biti zlato.

Pridružujemo se željama, s tim da je i srebro, naravno, zaista fenomenalan uspjeh. Kako su išle pripreme?

Dva tjedna prije tog Državnog prvenstva imao sam Olimpic Trening Camp u Češkoj, koji je trajao tjedan dana. To je jako intenzivan kamp, imao sam po

dva treninga dnevno, borbe cijelo vrijeme, tako da sam se dobro spremio, naravno i izmorio, ali uvijek je dobar osjećaj odraditi takve pripreme. Onda sam nakon toga tjedan dana prije Državnog u Zagrebu odrađivao treninge i to su bile te pripreme.

Iza tebe su brojne medalje i sportski uspjesi, ali što ti je dosad u karijeri bilo možda najdraže što bi zasad izdvojio? Osvojio sam dosta državnih medalja, ali bih izdvojio Kadetski europski kup u Koperu, gdje sam osvojio srebro, to bi mi bio dosad najbolji uspjeh koji sam napravio. Naravno, u Dubrovniku, na Europskom seniorskom kupu sam osvojio peto mjesto što je isto dobar rezultat.

U sportu uvijek ima jednoga, ali i drugoga. Ima li nešto ti je baš teško sjelo? Pretprošli europski seniorski kup u Dubrovniku borio sam se za treće mjesto i vodio sam za jedan bod, što bi mi značilo pobjedu kad bi završila borba. Zadnjih deset sekundi vodim i padnem na ippon. To mi je bilo baš teško, ali to se događa u svakom sportu.

Kakva je sad situacija u vašem klubu? Znamo koliko je problema bilo za vrijeme korone za sve dvoranske sportove. Prije smo trenirali u staroj gradskoj jezgri, u dvorani osnovne škole, a sad smo se prebacili trenirati u Gospino polje. Dosta članova je otpalo radi te korone i svega toga tako da smo trenutno sada u klubu ja i Paula Palameta, mlađi kadet i onda nam tu ulijeću Tin Sentić, Silvio Oblizalo, tako da se kombiniramo, ali nema nas puno. Još uvijek se dovršava naša dvorana na Konalu, glavni radovi su gotovi, ali potrebne su nam još neke sitnice za opremiti prostor, donijeti strunjače i onda ćemo se tamo prebaciti.

“Naravno, i sam sam imao te neke krize kad bih htio odustati, kad su me vukle neke druge stvari, ali uvijek bih se na kraju opet okrenuo judu...”

Piše

petak, 25. ožujka 2022.

Koliko uopće znači u životu jednog sportaša kad ti je tata, predsjednik kluba Maro Đapić, ujedno i trener? Imamo i u domaćem sportu puno primjera poput Kostelića, Vlašića...

Naravno, to nije baš lako. Radije bih nekad da imam trenera i da imam oca, ali eto, mi uspijevamo, probijamo se, ide nam, tako da je to dobro, ali teško je, naravno. Nekad mi održava lekcije kao trener, nekad kao tata, ali eto, kombiniramo. Ja sam se više navikao, on je vjerojatno isto navikao tako da to ide.

Prema rezultatima bi se reklo da funkcionira. Spomenuo si u jednom od razgovora koje ovih dana vodiš u medijima kako su u životu mladih sportaša ponekad ta osamnaesta ili devetnaesta krizne godine. Često imaju te neke krizne godine i prekretnice kad mladi sportašu odustaju od bavljenja sportom.

Naravno, i sam sam imao te neke krize kad bih htio odustati, kad su me vukle neke druge stvari, ali uvijek bih se na kraju opet okrenuo judu, ali razumijem da se to događa. Teško je opstati u sportu zato što ima puno odricanja. Prijatelji ti idu vanka, a ti moraš ići na treninge. Prijatelji se druže, a ti ideš po pripremama i nisi dugo doma. Ima tih stvari, ali eto, ja mislim da se na kraju ipak isplati ostati u sportu. Ja sam i živim od toga, želim postati tre ner juda, bavim se profesionalno s tim ta ko da mi je jako drago što sam na kra ju ostao u judu i u seniorskom uzrastu.

Što bi mogao poručiti nekim mladim sportašima kad ih uhvati takva kri za?

Mislim da je u toj krizi najbitnije sti snuti zato što je ta kriza uvijek prolazna. Znam puno primjera sportaša koji su odustajali i on da bi im kasnije bilo žao što ni su nastavili. Dobra je stvari biti u sportu i još bolja ako se us pijeva, onda se od toga može i živjeti. Sport je ipak jedna li jepa stvar.

Koliko treniraš, kako izgle da tvoj tjedan?

Sad imam sigurno jedno 9 do 10 treninga tjedno, to uključu je naravno judo, imamo teh ničke treninge, treninge borbe i teretanu tri, četiri puta tjed no. Još se sad uključujem i s klubom Gladiator koji ima no vu dvoranu u Gospinom polju i onda s njima radim malo parter i hr vanja, ima svega po malo.

Koje bi izdvojio prednosti juda u odnosu na druge sportove? Što je tebe privuklo, naravno osim tate

Judo je jedan kompleksan sport, ja ga treniram cijeli život i još ga nisam usavršio, mislim da ga nikad neću usavršiti jer tu ima milijun tehnika, bezbroj nekih kombinacija, parter, gore... Cijelo se vrijeme uči nešto novo, a ja i po svojoj naravi volim tu borbu, volim taj osjećaj ulaska u borbe tako da stvarno volim taj sport. U mlađim generacijama se nauči padati, kao i cijela ta pokretljivost, koordinacija, tako da je to jedan jako dobar sport i za mlade sportaše.

Kakva je situacija s Judom u Dubrovniku na razini Hrvatske? Sudjeluješ i na kampovima u drugim zemljama pa možeš usporediti. Judo u Dubrovniku je zapravo na hrvatskoj razini jako razvijen što se ne bi očekivalo jer smo mali grad. Nemamo puno stanovnika, ali imamo šest klubova u gradu i imamo dosta dobrih judaša i judašica iz Dubrovnika tako da smo jedni od boljih u Hrvatskoj.

Što bi potaknulo dodatni razvoj, jesu li potrebna veća ulaganja? Naravno, ulaganja bi uvijek pomogla. Mali smo Grad, ali kako imamo šest različitih klubova tu bi još pomogla i neka suradnja između klubova, da imamo zajedničke treninge barem jedanput tjedno i slično. To bi pomoglo svim judašima i judašicama iz Dubrovnika.

Koje su tvoje sljedeće ljestvice koje na-

Sljedeći je na programu Seniorski kup u Dubrovniku, 23. travnja, za to se sad spremam, a onda iza toga će ići Seniorski europski kup u Sarajevu. Tu se treba napraviti neki seniorski rezultat u Europi da bi se probilo dalje, da bi se kvalificirao za europsko prvenstvo za mlađe seniore koje je u listopadu. To je plan. Sad sam tek završio juniore i treba se sada postepeno probijati u senior-

Kako ide paralelno tvoja trenerska karijera?

Oduvijek sam želio biti trener juda tako da uživam u tome. Sad treniram Judo klub Slano, to sam pokrenuo, skupio djecu i sad i njih malo podučavam judo. To ide jedno s drugim i lijepo se povezuje.

petak, 25. ožujka 2022. Dubrovački

Djevojku cipelario, čupao i prijetio; ’ZAKLAT ĆU TE K*RVO’, Dubrovčaninu prijetio da će mu ubiti majku

Muškarac iz Župe dubrovačke (34) osuđen je na godinu dana zatvora zbog dva kaznena djela koja je počinio 2019. i 2017. godine.

On je u zajedničkom stanu u kojemu je živio s djevojkom, verbalno napao te više puta udarao nogama po glavi i tijelu zbog čega je ona zadobila hematome po nadlakticama, šakama i nosu te ogrebotine na ramenu.

U osuđujućoj presudi piše kako je djevojci govorio “Ubit ću te, zaklat ću te, kurvo, glupačo, vratit ću te odakle si i došla”. Kod djevojke je sve to izazvalo osjećaje straha i prepasti.

Muškarac je osuđen i za prekršaj iz 2017. godine kada je muškarcu iz Dubrovnika s ciljem zastrašivanja telefonskim putem govorio “Ubit ću ti majku, ubit ću te, zaklat ću te”.

Za premlaćivanje i vrijeđanje djevojke dobio je sedam, a za prijetnje muškarcu iz Dubrovnika šest mjeseci zatvora što je sutkinja pretvorila u uvjetnu kaznu od godine dana.

Muškarac preko krovova u povijesnoj jezgri ukrao vrijedan kompjuter, policija stala na kraj i lopovu iz Vele Luke

Tijekom ponedjeljka policijski službenici Policijske postaje Dubrovnik i Policijske postaje Korčula razriješili su ukupno četiri krađe koje su se dogodile na području Dubrovnika i Vela Luke.  U prvom se slučaju radi o teškoj krađi koja je počinjena sredinom veljače ove godine kada je počinitelj preko krovova i zida visine dva metra došao na terasu ugostiteljskog objekta koji se nalazi u staroj gradskoj jezgri u Dubrovniku,

odakle je otuđio prijenosno računalo čija se vrijednost procjenjuje na 15 tisuća kuna. Kriminalističkim istraživanjem je utvrđeno da je počinitelj navedene teške krađe 43-godišnjak koji je kazneno prijavljen nadležnom državnom odvjetništvu. U preostala tri slučaja se radi o 29-godišnjaku koji je u tri odvojena navrata tijekom svibnja i listopada prošle te siječnja ove godine otuđio motokultivator, pet ku -

tija za masline, motornu kosilicu a u posljednjem slučaju bušilicu s pripadajućim koferom u kojem se nalazio i dijamantni brus te 12 svrdala za bušilicu. Svi predmeti su otuđeni na širem području Vela Luke te su pronađeni kod osumnjičenog i vraćeni su oštećenim vlasnicima. Zbog opisanih kaznenih djela policija protiv osumnjičenog 29-godišnjaka podnosi odgovarajuće kaznene prijave.

Foto: Grgo Jelavić/PIXSELL

Foto: Goran Mratinović

Trojica pala s travom i kokainom, pretresom stana pronađeni i rekviziti za dilanje

Vozio pijan, ‘plesao’ autom po cesti pa napuhao 1,79 promila

Najveća koncentracija alkohola od 1,79 g/kg izmjerena je u podnevnim satima 20. ožujka, 67-godišnjaku koji je s osobnim vozilom dubrovačkih registarskih oznaka zaustavljen prilikom prometne kontrole u Ulici don Radovana Jerkovića, javljaju iz Policijske uprave dubrovačko-neretvanske. Također je utvrđeno da tijekom vožnje nije koristio sigurnosni pojas kao i da se tijekom vožnje nije kretao sredinom obilježene prometne trake. Vozač je isključen iz prometa i smješten u prostorije policije do prestanka djelovanja opojnog sredstva nakon čega je prekršajno sankcioniran prekršajnim nalogom na iznos od 11.580,00 kuna i tromjesečnom zabranom upravljanja vozilima B kategorije, što je ujedno i najveća izrečena novčana kazna u proteklom tjednu.

U večernjim satima u ponedjeljak, 21. ožujka policijski službenici Postaje granične policije Gruda u mjestu Đurinići u Konavlima zaustavili su osobno vozilo dubrovačkih registarskih oznaka kojim je upravljao 26-godišnjak, dok su se u vozilu nalazila još dvojica putnika u dobi od 27 i 28 godina.

Tom prilikom vozač je policiji predao torbu koja se nalazila na

zadnjem sjedištu vozila u kojoj su pronađena četiri paketa marihuane, ukupne težine 2,8 kg i četiri paketića kokaina ukupne težine 230 grama.

Temeljem naloga Županijskog suda u Dubrovniku potom je obavljena pretraga stana, poslovnog prostora i vozila 26-godišnjeg vozača kada je pronađeno još 193 grama marihuane, dvije digitalne va-

ge i 78 vrećica namijenjenih pakiranju droge.

Nakon dovršenog kriminalističkog istraživanja 26-godišnjak je uz kaznenu prijavu za kazneno djelo neovlaštene proizvodnje i prometa drogama doveden pritvorskom nadzorniku Policijske uprave dubrovačko-neretvanske, dok su 27-godišnjak i 28-godišnjak kazneno prijavljeni za isto kazneno djelo u redovnoj zakonskoj proceduri.

Dubrovački dnevniK petak, 25. ožujka 2022. Crna

Foto: Josip Regovic/PIXSELL

petak, 25. ožujka 2022. Dubrovački dnevniK

humanitarni prilozi

Caritas Dubrovačke biskupije

Zahvaljujemo na ljubavi pretočenoj u dar potrebitima Caritasa Dubrovačke biskupije:

-umjesto vijenca, u spomen na pok. Petra Bronzan obitelj Luka Bronzan - 500 kn -Edeska i Blaženka , umjesto cvijeća za pok. Mariju Marinović, dragu susjedu iz Trstenika - 500 kn - Marina, Nikša i Ivan Viđen, umjesto cvijeća za grob za pok. don Stanka Lasića600 kn

Samo Dijeljenjem, naša Ljubav postaje djelotvorna! Hvala od srca na vašim donacijama potrebitima! Tekst za objavu molimo slati na: karitativni.rad.caritas@db.hr

Sve info na: https://caritas.db.hr IBAN: HR8024070001100367971 OTP banka

UdruGA za Down sindrom

Dubrovačko-neretvanske županije Udruzi za Down sindrom Dubrovačko-neretvanske županije doniraju

- U spomen na dragu susjedu pok. Peru Pavlović, 300 kn prilaže obitelj Ivice BušljeRoditelji, djeca i mladi naše Udruge iskreno zahvaljuju svim darivateljima! Mole se darovatelji koji svoje priloge uplaćuju na žiro-račun Udruge kod Privredne banke d.d. da dostave tekst uplate na mob: 0914753582 ili putem maila downdnz@ gmail.com

POLIKLINIKA MARIN MED

Žiro račun za uplatu: IBAN HR9823400091110343594

DJEČJI DOM MASLINA

Dječjem domu MASLINA Dubrovnik darovali su:

- Danica Ljuban, u spomen na pok. Mirjanu Stipišić, umjesto cvijeća prilaže 200,00 kn; - Ivan Kmetović, u spomen na pok. Anitu Budiselić prilaže 400,00kn:

- Obitelj Banović, u spomen na pok. Anitu Budiselić prilaže 400,00 kn; - Ilija Jovanović, dar djeci Doma 200,00 kn.

Djeca i djelatnici zahvaljuju darovateljima!

Mole se darovatelji koji svoje priloge uplaćuju na žiro-račun Doma da dostave tekst uplate na/fax:312 218 ili na mail: dom.maslina@outlook.com

Žiro račun za uplatu: IBAN: HR8223900011100019232

DVA SKALINA

U spomen Abidi Kreso, sestri naše Valide, umjesto cvijeća 200 kuna prilažeobitelj Hasanović;

U spomen na dragog prijatelja pok. Isa Levija, umjesto cvijeća 300 kuna prilaže Mari Gardašanić s obitelji;

Umjesto vijenca za dragog kuma Isa Levija, 300 kuna prilažu Ljiljana i Vinko Hančević; Umjesto cvijeća za našeg dobrog prijatelja pok. Isa Levi, 200 kuna prilaž obitelj Vedrane i Đura Brboleža;

U spomen na gospođu Nitu Budiselić, 1000 kuna prilažu obitelji: Pave vukić, Dubravke Presland, I Iva Penda;

U spomen na pok. Mariju Bekić, umjesto cvijeća 300 kuna prilaže nevjesta Tereza Mljas s obitelji;

U spomen na pok. Mariju Bekić, umjesto cvijeća 300 kuna prilaže nepuča Paulina Srdan s obitelji;

Djeca i roditelji od srca se zahvaljuju na donacijama.

IBAN: HR7924070001100305036

Tekst za objavu molimo slati na: dva.skalina@du.t-com.hr ili zvati na: Mob: 095/368-9227 ( ranim danom od 9:00 – 17:00)

UDRUGA SLIJEPIH

U spomen na pok. majku naše kolegice Nevenke Curić umjesto cvijeća 270,00kuna prilaže Očni odjel Opće bolnice Dubrovnik.

Udruga najtoplije zahvaljuje darovateljima. Žiro račun za uplatu: IBAN HR5024070001100021348

Email:udruga.slijepih.du@du.t-com.hr

DOMUS CHRISTI

U spomen na pok. Isa Levi, brata našeg prijatelja Binka, 600,00 kn prilažu obitelji: Carević, Pavličević i Kozlica

Korisnici i djelatnici Doma zahvaljuju na polklonu

BOLE VAS LEDA??? -

Zašto trpite bolove ? Mislite da križobolji nema (odgovarajućeg) lijeka i rješenja? Ako bol radije olakšavate analgetikom, dođite u Polikliniku Marin Med po stručno mišljenje! Bol u leđima je izlječiva!

Istaknuti zagrebački spinalni kirurg dr. Darko Perović iz Kliničke bolnice Dubrava sa bogatim znanjem i iskustvom u liječenju svih bolesti kralježnice može vas pregledati. Da, jedinstvenim kirurškim postupcima moguće je riješiti bolna stanja kralježnice.

Dr. Perović kao dio stalnog tima Poliklinike Marin Med za kralježnicu, hrvatski je ekspert za obavljanje svih zahvata na kralježnici poglavito ponajboljeg svjetskog medicinskog rješenja za izbjegavanje teške i dugo zalječive otvorene operacije leđa. Naručite se na pregled u ponedjeljak i utorak, 4. i 5. travnja 2022.

PREGLEDAJTE SE!

Poliklinika Marin Med, dr.Ante Starčevića 45 Dubrovnik Tel: +385 (0)20 400 500 +385(0)20 400 505 www. marin-med.com email: info@marin-med.com

petak, 25. ožujka 2022. Dubrovački

Mali oglasi

AUTO / MOTO

IZNAJMLJIVANJE

Iznajmljujem dvije garsonjere u Šipčinama na duže vrijeme, zaposlenim samcima. Kontakt: 020 419 718

Iznajmljujem stan na Zvekovici kod autobusne stanice na duže vrijeme. Kontakt: 091 793 8947

na more. 188.650 E, ALAVIJA NEKRETNINE 098288254. Encert C

LAPAD KUĆA – 220 M2 i 151 M2 okućnice + 2 parkinga,468.000 E.ALAVIJA NEKRETNINE 098288254 Encert C

Prodajem Peugout ,2015 god presao 285000 km,uredno odražavan ,moguća zamjena za Yamahu tmax  u zamjeni cijena veca. Cijena 8000 eura. 0976992281, 0958654587

Renault Megane 1998 god. Prešao 205000 km. Cijena 7000 kn. Mob:0958225056

Kupujem Liberty150 u dobrom stanju. 091 205 3472

Prodajem dijelove za Mazdu 323 F. Kontakt: 098 923 1116

Prodajem BMW e.46 2000g benzin plin 16000.kuna, istekla registracija na mob 0955106792.

Prodajem Touran 1.6 tdi , 2016god, 110ks, 146000km , reg do 12,2021 u odličnom stanju sa puno opreme , sve informacije na Mob: 098 804 829

Prodavam Skuter Yamaha 50 neos kvar motora, cijena 1000 kn. Kontakt: 099 688 0160

Prodajem osobni automobil FIAT CROMA, god.proizvodnje 2009. s prijeđenih 220.000 km, 1,9 Diesel, ispravan, registriran u dobrom stanju. Cijena orijentaciono 15.000 kn . Tel 098/344-611

Iznajmljujem manji stan za samce, ljepše opremljen, u Mokošici na duže vrijeme. Stan ima i parking mjesto. Kontakt: 020 419 574

Iznajmljujem stan u Gružu, 35m2, opremljen povoljno na duže vrijeme za dvije ženske osobe. Kontakt: 098 917 7406

Iznajmljuje se garaza u Sedam smrtnih grijeha. Mob. 098 199 2849

Prodaja / KUPNJA NEKRETNINA

Prodajem stan 35 m2 u blizini Doma zdravlja. Kontakt: 098 611 128

Mokošica - Naš dom, stan 75 m2, tri sobe + DB, veliki balkon, šupa, e-certifikat A, 189.000 €. Angelus nekretnine - ured Dubrovnik - 098 676 009

Prodaje se građevinsko zemljište u Župi Dubrovačkoj –Lazine. Zemljište se sastoji od 3 spojene parcele i ima 984m2. Cijena 125000 eura. Mob:0989824076

Mokošica - Naš dom, stan 75 m2, tri sobe + DB, veliki balkon, šupa, e-certifikat A, 189.000 €. Angelus nekretnine - ured Dubrovnik - 098 676 009

STAN - NUNCIJATA 77m2 dvije sobe + DB, prekrasan pogled

STARI GRAD – ODLIČNA INVESTICIJA , KUĆA 4 etaže 68 M2 sve kompletno obnovljeno 2019 god. 336.600 E, ALAVIJA NEKRETNINE 098288254. Encert D

OBOD/CAVTAT – Stan 137 m2, 3 sobe + DB, 219.200 E, ALAVIJA NEKRETNINE 098288254. Encert C

SLANO – kuća izgrađena 2018 godine, 288 m2 na 505 m2 zem ,6 parkinga i 5 stanova/apartmana. 449.856 E, ALAVIJA NEKRETNINE 098288254. Encert B

ILIJINA GLAVICA na zemljištu ukupne površine 771 m2,smještena je kuća bruto tlocrtne površine od 115 m2 uz nadstrešnicu površine 13 m2 i bazen površine 28 m2. 685.300 E ALAVIJA NEKRETNINE 098288254. Encert C

GRAĐEVINSKO ZEMLJIŠTE359 m2 u Mandaljeni s pravomoćnom građevinskom dozvolom,gradnja odmah. 128.881 E, ALAVIJA NEKRETNINE 098288254.

ATLANT CENTAR, iznajmljuje se poslovni prostor 53 m2 novouređen, 6000 kn + PDV, ALAVIJA NEKRETNINE 098288254. Encert A

MLINI TRGOVIŠTE,stambeno poslovni objekt površine 350 m2 novouređen (moguće otvoriti restoran).638.400E. ALAVIJANEKRETNINE 098288254.Encert B

Prodaje se stan na Pločama, korisne površine 52 m2 - 240.000 € (za adaptaciju). Kontakt: Angelus nekretnine, Vukovarska 17 - 098 676 009

Za poznatog kupca tražimo manji studio apartman ili sobu s banjom u staroj gradskoj jezgri. Kontakt: Angelus nekretnine, Vukovarska 17098 676 009

Prodaje se građevinsko zemljište koje se sastoji od tri spojene parcele površine 984 m2 u Lazinama - Župa Dubrovačka.Cijena 125 000 eura. Kontakt telefon 0989824076.

Prodajem namješten stan u Solinama, 77m2 sa parkingom i terasom od 24m2. Cijena 2300 e7m2. Kontakt: 091 9577 843

PRODAJA RAZNO

Prodajem med i maslinovo ulje povoljno. Kontakt: 091 9366 481

Mali oglasi

Prodajem nosač za vanbrodski motor. Cijena po dogovoru. Mob:098860796

Prodajem plastični rezervoar za gorivo za barku – 12 litara. ( malo korišten). Cijena 400 kn. Mob:098860796

Prodajem stolicu Velinac – Kornat cca 1000 kn. Mob:0958225056

Prodajem traktorsku frezu od 100cm. Ispravna i malo korištena. Cijena 5000kn. Mob:0981678158

Prodajem po simboličnoj cijeni masivni drveni stol i šest stolica tapiciranih. Mob:0994934134

Prodajem motorku za drva Makita, cijena 1200 kn. Kontakt: 099 679 3597

Prodajem električni mlin za žitarice, cijena 800 kn. Kontakt: 099 679 3597

Prodajem inkubator za leženje pilića, kapacitet 60 jaja, cijena 800 kn. Kontakt: 099 679 3597

Prodajem namještenu montažnu kućicu, 24m2 (2 sobe, kuhinja,WC, klima). Mob: 091/5430029

Prodajem kvalitetan šator za dvije osobe. Cijena po dogovoru. Info. na tel 099 857-13-06

Prodaje se 90m2 suhe lamperije, uskladištena. Cijena povoljna, po dogovoru. Kontakt: 098 820 496

Kupujem podne kamene ploče. Kontakt: 0993922800

Prodajem skalicu za barku. Cijena 1000 kn. Mob:098860796

Prodajem lovačku pušku, nova s dozvolom. Proizvodnja Crvena zvijezda. Dajem zemljište za grobnicu u Konavlima kod crkve Velike Gospe. Sve na broj 323-297

Prodajem ležaj veličine 90x120 - 300 kuna. Kontakt: 099 679 3597

KOZJI GNOJ Prodajem i dostavljam. Mob. 099 835 7981

Prodajem grobno mjesto na katoličkom groblju Boninovo. Mob. 098 960 9880

OSOBNI ODNOSI

Tražim žensku osobu za prijateljstvo i mogući brak, od 50 godina pa na više. Kontakt: 091 585 5001

USLUGE RAZNO

Cafe bar Dixx traži konobaricu za rad tijekom cijele godine. Javiti se na broj tel. 098/427-996

Hitno tražimo osobu s dugogodišnjim iskustvom za skrb o starijoj muškoj osobi kao i ispomoć u kućanstvu. 4 - 8 sati dnevno, mjesečna cijena po dogovoru. Kontakt: 091 980 8403

Zaštita od sunca, izrada i montaza roleta, komarica, trakasti zavijesa, venecijanera, rolo zavijesa, sve informacije na 0911472794. Mokošica.

Uređujem vrtove, đardine, okućnice, orezivanje voćki, košnja, gnojidba, okopavanje. Mob: 0916143946

Tim iskusnih meštara nudi pomoć u Vašoj kući, apartmanu. Vršimo sitne popravke, renoviranja stambenih objekata (skidanje boje i popravci drvenih prozora, persijana, vrata, te pituravanje istih, Građevinski radovi, elektroinstalacije, vodoinstalacije, gipsarski, keramicarski i soboslikarski radovi, postavljanje podova-la-

minati, montaža i demontaža namještaja. 098 765 460

KAMENOKLESAR- Izrada grobnica,spomenika,nadgrobne vaze - kamenice,nadgrobne knjige,brončana galanterija,slike od porculana,klesanje slova na spomeniku,klupice,skalini,kolone,kamene ograde, dostava i montaža kamena. Mob: 091 7285208

Pomoćni radnik traži posao. Dubrovnik I okolica. Prijava nije obavezna. MOB: 092/359-4338

DEŽURNE LJEKARNE

OD ZVONIKA” 21.3.- 27.3.2022. GRUŽ” 28.3. - 4.4.2022.

preminuli

Željko Batinović (1949)

Marija Marinović (1929)

Lovorko Dežulović (1930)

Stane Duplica (1955)

Antun Stanišić (1942)

Iso Levi (1947)

Abida Kreso (1931)

Pero Zeko (1978)

Mare Bekić (1925)

Đuro Stanić (1941)

Ljubica Lazibat (1939)

Mirjana Prčan (1958)

Andrija Raguž – Vodenac (1937)

Marija Radonić (1937)

Frano Agić (1941)

Dubrovački dnevniK petak, 25. ožujka 2022. Mali oglasi

Kundurarije

Bivši predsjednici i aktualna predsjednica Društva prijatelja dubrovačke starine