Dubrovački dnevnik br. 90

Posjetili smo renovirani AKVARIJ koji uskoro otvara vrata i za posjetitelje stranica 26

Petak, 11. ožujka Petkom i svetkom atento godina iii. / broj 90 / 2022. / issn 2718-3742

POSKUPLJENJA nisu zaobišla ni Dubrovčane, Grad priprema niz projekata kako bi izbjegli ogromne troškove stranica 4

Tajna dobrog meda obitelji BANOVAC : Oko pčela ne treba previše filozofirati stranica 30

Do rujna će se riješiti problem, u tijeku su dogovori za NOVE PROSTORE koji će zadovoljiti trenutačne potrebe stranica 13

MRAVINJAC

LISTE ČEKANJA ZA VRTIĆE

FASCINANTNI MORSKI SVIJET

Uvodnik

Nakladnik Dubrovački dnevnik j.d.o.o.

Kardinala Stepinca 52 Dubrovnik oib 84019117288

Glavna urednica Lucija Komaić urednica@dubrovackidnevnik.hr

Zamjenica glavne urednice Ivona Butjer Mratinović

Urednik Maro Marušić

Redakcija Aida Čakić Maro Marušić Nikša Klečak Petra Srebrović 020/642-462 redakcija@dubrovackidnevnik.hr

Fotograf Goran Mratinović

Kolumnisti Maro Marušić Vjera Šuman Ivo Batričević

Grafička priprema Dario Kovač Nene Mojaš (Festivus)

Dizajn Studio Hrvatin & Studio Mater

Marketing

Nikoleta Zec 020/642-460 099 493 6200 marketing@dubrovackidnevnik.hr

Mali oglasi oglasi@dubrovackidnevnik.hr

Licemjernom Zapadu šporki novac ruskih oligarha nikad nije smetao

Rat nikad nije samo ono vrijeme agonije dok traju razaranja, progoni, ranjavanja i umiranja. Svaki rat, potrajao on dvije godine ili dva tjedna, nepovratno uništi generacije ljudi. Jako dobro znamo iz iskustva kako ni desetljeća koja uslijede nisu dovoljna za zaborav. A mlađe generacije, koje oni stariji opterete podjelama, još uvijek žive u društvu u kojem se čak i ratna pobjeda koju je cijela civilizacija stavila na svoje mjesto, dovodi u pitanje. Sasvim je sigurno kako će tako biti i u Ukrajini, kako god da ovo završi i koliko god kratko da potraje. Trajat će liječenje rana desetljećima koja dolaze. Tko je bio na kojoj strani, koja je strana bila prava. Tko je branio, a tko pobjegao. Tko je oprostio, a tko neće nikada... Rat je uvijek prljava igra iza koje ionako na kraju svi sjednu za neki stol za kojim se dijele neke nove karte, za neku novu partiju u budućnosti. A nakon rata, uvijek će biti onih koji su izgubili sve, ali i onih drugih, koji su profitirali.

Oligarsima iz Rusije ovih dana nikako nije lako. Najrađe bi skupa s

Ukrajincima momentalno završili ovaj rat, sjeli za taj stol, platili kome i što treba, samo da završi. Britanci ne prestaju ustrajati u sankcijama i u lovu na imovinu bogatih Rusa u toj zemlji, baš kao i Europljani i Amerikanci. Dubrovčanima najpoznatiji Putinov oligarh Roman Abramovič prolazi nikad teže dane. Svoje je avione privremeno sklonio u Izrael, a njegove dvije najveće jahte, Eclipse i My Solaris plove Mediteranom bez cilja i odredišta jedva šest milja na sat, kao da štede preostalo gorivo dok ne nagovore Putina da ohladi. Što će ti sve jahte i avioni svijeta, ako ti ih netko zaplijeni. Što će Abramoviču sve milijarde ako ne može na svoj omiljeni Mljet voziti biciklu. Bez tih mljetskih rituala nije mu prošla ni jedna od posljednjih godina. A mogao je tu biciklu voziti bilo gdje drugo na svijetu...

Možda

od ruskih oligarha koji obožavaju naš akvatorij ukupni turizam i nema previše, osim reklame. Neki su često dovodili u pitanje tako bizarnu činjenicu što im se ne naplaćuje sidrenje, iako je sasvim logično ka-

Piše Lucija Komaić foto grgo jelavić / pixsell

petak, 18. ožujka 2022.

Uvodnik

ko takvima nikakve naplate nisu problem, niti im određuju izbor destinacije. Ali je Hrvatska gubila mnogo samo zbog toga što nema infrastrukturu za tankanje goriva te su luksuzne jahte uvijek po gorivo išle u Tivat. Sasvim je sigurno, ruski oligarsi obožavaju našu obalu. Hoće li ovo ljeto biti prvo u nizu bez njih, znat će se u tjednima koji slijede, ali je sasvim sigurno kako je rat u Ukrajini poljuljao i hrvatsko-ruske odnose. Sve otvorenije su izjave kako Putina nervira ulazak u NATO svih zemalja nakon 1997., pa tako i Hrvatske. O ruskom ili ukrajinskom dronu na Jarunu, imao on 120 ili 40 kila eksploziva, pa makar bio i bez njega, ne treba trošiti riječi. Zaista je u ovom trenutku teško biti pretjerano sretan zbog članstava u organizaciji koja jamči sigurnost, ako je ta sigurnost ovako banalno upitna. Uz premijera i predsjednika koji nikako da shvate da bi u nekim trenutcima zaista trebali igrati zajedno kako bi se oni koji su ih birali osjećali sigurno. Ali, očito tražimo previše.

Ako smo u nečemu ipak mi i Rusi slični, onda je to ovaj neki rođački kapitalizam koji se rodio na krilima kriminalne privatizacije. Naravno, za njih smo zaista male bebe. To što tamo i dan danas prolazi, u Hrvatskoj već sada, nakon 30 godina demokracije i tržišnog kapitalizma, ipak više ne može tek tako proći bez snažne reakcije javnosti, ali i institucija. U tijeku lova na sumnjivu imovinu ruskih oligarha u toj zemlji, ugledni BBC objavio je kako ima dokaz o kriminalnoj prošlosti Romana Abramoviča i njegovih prvih milijuna koje je zaradio u privatizaciji i poslovima s Državom. Tako tvrde kako je na namještenoj javnoj dražbi kupio naftnu kompaniju Sibneft, danas Gazprom Neft, za 250 milijuna dolara da bi je nakon 10 godina prodao Vladi za 13 milijardi. Na javnu dražbu se bila prijavila i jedna kineska tvrtka, koja se povukla nakon što je njihov predstavnik otet u Zračnoj luci prilikom dolaska u Moskvu i pušten tek nakon što su od dražbe odustali. Ništa čudno za Rusiju. Tko god se tamo nađe na putu interesa državnih prijatelja, postaje državni neprijatelj koji vrlo brzo bude pritvoren, otet, ubijen ili tek otrovan. Državni odvjetnik koji je krenuo u procedu-

ru dokazivanja ove kriminalne privatizacije vrlo je brzo smijenjen. Možda je dobro i prošao.

No,

sve su to općepoznate činjenice o Rusiji i ruskim oligarsima. Tu baš ništa nije novo. Roman Abramovič imao je potpuno istu prošlost i sada, kao i onda 2003. godine kad je kao nadobudni ljubitelj nogometa kupio londonski klub i svojim mu ulaganjima donio najtrofejnije razdoblje u povijesti. Dok su trajala ulaganja u prvoligaša, Britancima baš nimalo nije smetalo porijeklo tog novca koji se slio u klub. Sankcije prema Rusiji, Rusima i ruskoj imovini koje provodi Zapad su opravdane ako se krene od činjenice kako ovo ne smije biti svijet u kojem se pretenzije

za tuđim teritorijem rješavaju avionima, tenkovima i invazijom. Takvo nešto je nedopustivo. Ali, te su sankcije istovremeno duboko licemjerne i prokazuju sav lažni sjaj Zapada o pravu i pravdi. Dok im je trebalo, nije im smetalo. O Rusiji i bogaćenju ruskih oligarha mogli bi se ispisati romani, baš kao i o prvim milijunima hrvatskih privatizacijskih tajkuna i ratnih profitera. No, od toga nema baš nikakve koristi, osim možda lekcije iz povijesti za neke buduće slične situacije. Nadajmo se da ih neće biti. I što god donesu tjedni ispred nas, sasvim je sigurno kako je bolje u Gružu gledati jahte ruskih privatizacijskih oligarha, nego vojne brodove. Ništa nije tako odvratno kao rat.

Poskupljenja nisu zaobišla ni Dubrovčane, Grad Dubrovnik priprema niz projekata kako bi izbjegli ogromne troškove

Piše Ivona Butjer Mratinović

foto DINO STANIN/PIXSELL, GORAN MRATINOVIĆ, IVONA BUTJER MRATINOVIĆ

Cijene goriva ovog tjedna su probile psihološku granicu. Radi se o najskupljim cijenama u povijesti Hrvatske. Osnovni benzin ‘eurosuper 95’ od utorka se na većini benzinskih postaja u Hrvatskoj prodaje po 13 kuna što je za 82 lipe skuplje nego prije, a osnovni “eurodizel” poskupio je za 1,40 kunu. Naravno, nije to prvo poskupljenje goriva u posljednjih nekoliko mjeseci. Najave o daljnjem kretanju ostalih cijena na koje bi cijene goriva mogle utjecati također nisu optimistične. Skuplje gorivo poskupljuje proizvodni proces, transport, ali i usluge poput onih koje se odnose na prijevoz.

„Porast cijena kojem svjedočimo uzrokovan je slijedom niza događaja kojem je inicijalni okidač bila Covid pandemija i izdašne subvencije koje su vlade diljem svijeta ulijevale u svoja gospodarstva u nastojanjima očuvanja kupovne moći i potražnje u uvjetima lockdowna. Na to su se nastavili poremećaji u dobavnim lancima uzrokovani bržim oživljavanjem gospodarske aktivnosti nego što se inicijalno očekivalo te potom i poteškoće u pristupu nekim ključnim intermedijarnim proizvodima poput energenata ili komponenti bez kojih je nemoguće funkcioniranje elektronskih uređaja. Na sve to nadovezao se i ovaj trenutni poremećaj uzrokovan nemilim događanjima u Ukrajini,“ govori Nebojša Stojčić, prorektor za poslovanje Sveučilišta u Dubrovniku objašnjavajući ka-

IZGLEDAN RAST CIJENA U PROIZVODNOM I USLUŽNOM SEKTORU

Cijene goriva u Hrvatskoj najveće su u povijesti

ko je došlo do velikog vala poskupljenja. Taj najnoviji udar na cijene manifestira se, podsjeća Stojčić, kroz nekoliko područja od dijela prehrambenih proizvoda, daljnjeg rasta cijena energenata te nemogućnosti pristupa nekim intermedijarnim proizvodima u kojim Ukrajina ili Rusija imaju značajnije udjele na svjetskoj razini. Dubrovački dnevnik upitao ga je koji bi proizvodi posljedično mogli poskupjeti. „Široka lepeza područja u kojim prijeti nestašica ili poremećaji u opskrbi svjetskog tržišta čine teškim izdvajanje pojedinih skupina proizvoda za koje se može očekivati značajnije poskupljenje. Znamo već iz iskustva da se porast cijena energenata prelijeva u cijene svih proizvodnih i uslužnih sektora u kojim prijevoz igra značajnu ulogu. Eventualnom nestašicom žitarica prijeti rizik i za rast cijena niza prehrambenih proizvoda. Međutim, ostaje vidjeti kakva će na kraju biti ukupna razina inflacije. S opasnosti poput ove koja se trenutno odvija pred našim očima pojedine kategorije potrošnje, npr. putovanja ili općenito potrošnja luksuznih dobara padaju tako da u konačnici, strogo statistički gledano, ukupna in-

flacija i ne mora biti toliko visoka. Za prosječno kućanstvo to ne znači previše. Kratkoročno, građane čeka val poskupljenja u brojnim segmentima potrošačke košarice jer se, povijesno gledano, ovakvi poremećaji na kraju uglavnom preliju na krajnje potrošače. Na sve će utjecati i odgovor europskih kreatora ekonomske politike, odnosno mjere kojima namjeravaju ublažiti porast troškova,“ kaže Stojčić.

MODERNIZIRANA RASVJETA ĆE NAS KOŠTATI MANJE

Spomenuta poskupljenja nisu zaobišla nikoga, pa ni građane Dubrovnika, stoga smo Gradu Dubrovniku uputili upit planiraju li umanjiti posljedice velikog skoka cijena kojima građani svjedoče. Kako su nam odgovorili, Grad Dubrovnik poduzima niz aktivnosti kako bi umanjio negativne efekte koje će povećanje cijene energenta i sirovina imati primarno na trošak električne energije osnovnih škola, ali i ustanova u kulturi te na sustav javne rasvjete. „Prvenstveno, u pripremi je projekt modernizacije cijelog sustava javne rasvjete procijenjene vrijednosti 14 milijuna kuna. U sklopu ove investicije zamijenit će se 3755 zastarjelih rasvjetnih tijela te će se time ostvariti ušteda od preko dva milijuna kuna na godišnjoj razini. Uštede će se u javnoj rasvjeti ostvariti modernizacijom, na način da se stara rasvjeta zamjenjuje novom LED rasvjetom koja troši manje električne energije i ima manje gubitke te donosi uštede do 70 posto,“ odgovorili su iz Grada Dubrovnika.

ŠTO ĆE BITI S PRELASKOM NA EURO?

Kako stoji u odgovoru, u cilju značajnijeg smanjenja utjecaja troška električne energije i opterećenja koje porast cijena nosi za proračun Grada, izrađen je idejni i glavni projekt fotonaponskih elektrana DUSOLARI koji obuhvaća sedam javnih objekata: Sportsku dvoranu Gospino polje, dječji vrtići Palčicu i Ciciban te OŠ Ivana Gundulića, OŠ Montovjernu, OŠ Lapad i OŠ Antuna Masle u Orašcu. Instalacijom sedam integriranih fotonaponskih elektrana povećala bi se proizvodnja električne energije iz obnovljivih izvora energije na području grada Dubrovnika za 574,82 MWh godišnje i smanjio bi se ispust CO2 za 91,16 tona godišnje te bi se tako doprinijelo ublažavanju klimatskih promjena. Na ovaj način postiže se održivost i gotovo potpuna energetska neovisnost javnih objekata. Kako bi se osigurala bespovratna sredstava sufinanciranja, projekt DUSOLARI prijavljen je na EU natječaj koji uključuje korištenje obnovljivih izvora energije.

„Još uvijek je prerano i nezahvalno govoriti o konačnim učincima, ali ono što se za sada vidi je da su europske zemlje koje se ubrajaju među protivnike eura poput Poljske, Mađarske ili Češke doživjele znatno veću deprecijaciju i rast kamatnih stopa nego zemlje članice eurozone ili na putu k njoj. Ulaskom u eurozonu Hrvatskoj će se dalje proširiti lepeza mogućnosti kojim može utjecati na stabilnost lokalnog financijskog sustava,“ odgovorio je Stojčić.

Dubrovački dnevniK petak, 18. ožujka 2022.

U PLANU ENERGETSKE OBNOVE I FOTONAPONSKE ELEKTRANE

LED RASVJETA

“Uštede će se u javnoj rasvjeti ostvariti modernizacijom, na način da se stara rasvjeta zamjenjuje novom

LED rasvjetom koja troši manje električne energije i ima manje gubitke te donosi uštede do 70 posto,“ odgovorili su iz Grada Dubrovnika.

Kada je riječ o ulaganjima u obrazovnu infrastrukturu i paralelno s time uštedi električne energije na gradskom području, iz Grada podsjećaju kako su u pripremi i energetske obnove zgrade OŠ Mokošica, OŠ Marina Držića (objekt škole za djecu s posebnim potrebama), objekta Luže, Doma kulture na Koločepu te postojeće Sportske dvorane u Gospinom polju. Procijenjena sveukupna vrijednost ovih investicija prelazi 42 milijuna kuna, od čega samo na energetsku obnovu sportske dvorane otpada 24,8 milijuna kuna.

Također, na zgradu gradskog bazena u planu je ugradnja dizalice topline čime će se ostvariti procijenjena ušteda od 700 tisuća kuna godišnje. Iz Grada su podsjetili kako je u okviru EU projekta DURA-e „Seadrion“ obnovljena kotlovnica Kneževog dvora te da je u novo postrojenje ugrađeno šest dizalica topline koje koriste morsku vodu za grijanje i hlađenje objekata Kneževog dvora, Kazališta Marina Držića i zgrade gradske uprave. Projekt je iznimno vrijedan i i ima veliki značaj jer je riječ o korištenju obnovljivih izvora energije u kulturno-povijesnom središtu. Provedeni su i sveobuhvatni projekti energetskih obnova osnovnih škola Lapad, Ivana Gundulića, Marina Držića te vrtića Izviđač i Ciciban. Ove investicije doprinijele su povećanju energetske učinkovitosti zgrada i smanjenju toplinskih gubitaka te su time rezultirali i manjim izdacima za električnu energiju.

petak, 18. ožujka 2022.

Poskupljenje energenata utjecat će na poslovanje Libertasa, ali i Čistoće

Što se tiče utjecaja cijene goriva na poslovanje gradskih tvrtki, posebno Libertasa i Čistoće taj

Nebojša Stojčić, prorektor za poslovanje Sveučilišta u Dubrovniku

utjecaj se također ne može zanemariti. „Upravo na tu temu gradonačelnik Mato Franković u društvu suradnika sastao se u utorak s direktorom javnog prijevoznika Libertas Dubrovnik d.o.o. Frankom Mekišićem i suradnicima, a na temu povećanja cijena energenata, poglavito goriva i utjecaja navedenih čimbenika na poslovanje društva. Uprava Libertasa zadužena je da u najkraćem mogućem roku izradi modele korekcija cijena usluga, a koji bi imali što manji pritisak na korisnike. Uprava Libertasa istovremeno će također izraditi prijedloge za privremene redukcije u broju polazaka na određenim linijama.

Na sastanku je zaključeno kako su u trenutnim uvjetima s nekontroliranim i drastičnim rastom cijena goriva navedene aktivnosti nužne te će se iste razmotriti, a sve kako bi se sačuvala radna mjesta i zadržala stabilnost poslovanja društva u zahtjevnim uvjetima, a građani što manje opteretili,“ stoji u odgovoru Grada iz kojega je vidljivo kako će Libertas Dubrovnik, po svemu sudeći, morati mijenjati cijene usluga uslijed poskupljenja.

Kako su odgovorili iz Grada, aktualna poskupljenja energenata, odnosno povećanje cijena dizela kao glavnog energenta društva Čistoća svakako će imati izravnog utjecaja na poslovanje Društva koje već bilježi određeni porast troškova poslovanja, a koji su posljedica ispunjavanja obveza iz Zakona o gospodarenju otpadom. U pripremi je dokument ‘Odluka o načinu pružanja javne usluge sakupljanja komunalnog otpada na području grada Dubrovnika’ kojim je cijena usluge definirana sukladno odredbama novog Zakona.

Dubrovački

IZGLEDAN PORAST CIJENE USLUGE LIBERTASA

U sklopu projekta, riva je, s postojećih 35 metara dužine i 6,90 metara širine, nadograđena te je sada duga 56 metara i široka 11 metara.

Donje Čelo dobilo novu rivu, ministar najavio gradnju

novog broda za Elafite ove godine

Svečano je ove srijede otvorena rekonstruirana luka za javni promet u naselju Donje Čelo na Kalamoti. Ova investicija, vrijedna je 29.943.717,83 kuna, a financirana je iz EU fondova u iznosu od 85 posto, dok je ostatak financiran sredstvima iz državnog proračuna.

Na svečanost u srijedu na Kalamotu je stigao i ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković koji je najavio gradnju novog, zamjenskog broda za Postiru koja povezuje Elafite i Dubrovnik. - Ovim projektom smo pokazali kako je Hrvatska pomorska zemlja, okrenuta moru te su ovakvi projekti nužni kako bi život na otocima i priobalju bio ugodniji. Pokrenuli smo ‘Renesansu’ na hrvatskoj obali kroz velika ulaganja koja iznose oko dvije milijarde kuna. Trenutno su aktivna 22 projekta, a puno nam pomaže Europska unija što je ključno, jer Hrvatska ne bi mogla, unatoč gospodarskom rastu koji imamo, sama financirati sve to - kazao je Butković te pohvalio Dubrovačko-neretvansku županiju koja je prema njegovim riječima prva po ulaganjima u lučku infrastrukturu u Hrvatskoj.

BOLJA KVALITETA ŽIVOTA ZA OTOČANE

- Ova riva znači život i vjerujem da će donijeti veselje i radost na otok te da će omogućiti da se unaprijedi linija koja ide ovim krajevima. Na Elafitima nismo završili posao. Uskoro idemo u nabavku broda i za to smo osigurali 300 milijuna kuna. Naime, Jadrolinija će raspisati natječaj za nekoliko novih brodova, a jedan od njih bit će zamjena za legendarnu Postiru. Očekujemo ove godine početak gradnje brodova od kojih je jedan namijenjen za Elafite - najavio je ministar Oleg Butković.

Gradonačelnik Dubrovnika Mato Franković istaknuo je kako je ovo prvo ulaganje u Kalamotu nakon 1924. godine.

- Ovo puno znači za stanovnike otoka i podizanje kvalitete života. Investicijski val je započeo s dolaskom ministra Butkovića, ne samo na Kalamoti, nego na cijeloj našoj obali. Butković je nakon Franja Josipa donio rivu na Kalamotu, a uskoro će na red doći i Lopud - kazao je Franković te najavio nastavak gradnje vodoopskrbe i kanalizacije na otocima.

Župan Nikola Dobroslavić čestitao je na realizaciji “lijepog i važnog projekta na Kalamoti”.

RANIJE ZAVRŠENI RADOVI

- Ponosni smo da je završen u ovako kratkom roku. Time smo dobili jednu od brojnih luka koja služi za povezivanje otoka. U našoj županiji aktivni su brojni projekti kojima povezujemo otoke. Ova luka je pretpostavka za bolju povezanost, a uz to će doći i izrada novog broda koji će povezati Elafite - najavio je župan Dobroslavić.

Ravnatelj Županijske Lučke uprave Dubrovnik Željko Dadić zahvalio se izvođačima radova, mještanima, ministarstvu i vladi na pomoći pri realizaciji projekta rekonstrukcije rive. Pojasnio je kako su radovi počeli u rujnu 2020. godine, a završeni su nakon 12 mjeseci što je tri mjeseca ranije od ugovorenog roka. Dodao je kako je projekt realiziran s ciljem povećanja sigurnosti u prometu, veće mobilnost putnika i bolje energetska učinkovitost.

Piše AIDA ČAKIĆ / PETRA SREBROVIĆ foto GORAN MRATINOVIĆ,

Jadrolinija će raspisati natječaj za nekoliko novih brodova, a jedan od njih bit će zamjena za legendarnu Postiru

VAŽAN PROJEKT ZA KALAMOTU

bi to svjetsko čudo da smo u 18 dana napravili 450 metara mosta, ali evo zbog vjetra u ovog doba godine se to ne može.”

-

Radovi napreduju, ali ipak nije postavljen posljednji segment na mostu Ston

Predsjednika uprave Hrvatskih cesta Josip Škorić prilikom obilaska posljednje, četvrte, faze projekta Cestovno povezivanja Južne Dalmacije pojasnio je kako je riječ o dionici od zadnjih 7,9 kilometara. Škorić je dodao da je most Ston dugačak 485 metara te povezuje dva tunela Polakovica i Supava koji su dugi oko kilometar.

- Ovo je kritični objekt i danas smo imali u planu spajanje posljednjeg segmenta. Međutim, brzina vjetra je 6 m/s, a ograničenje za podizanja ovog segmenta je 5 m/s. Bez obzira na to došli smo obići radove, sagledati sve probleme i nastaviti utrku s vremenom da završimo prve tri faze do sezone i ovu posljednju fazu do kraja godine - najavio je Škorić.

MOST ĆE BITI PUŠTEN U PROMET DO SEZONE

Prema njegovim predviđanjima 25 kilometara ceste i Pelješki most trebali bi biti gotovi do sredine srpnja. Govorio je o korekcijama na dionici od Stona do Prapratnog.

- Imat ćemo sastanak na kojemu ćemo dogovoriti kako ušminkati taj dio ceste jer to je sanacija stare trase. Treba pronaći rješenje o zahvatu kako bi ona primila sav promet - istaknuo je Škorić koji je naznačio kako se trenutno na Pelješkom mostu otklanjaju manji tehnički nedostaci.

Ministar Oleg Butković dodao je kako očekuje završetak svih radova, s tunelima, cestama i Pelješkim mostom, do kraja godine.

- Zadovoljan sam s tijekom radova i zahvaljujem se Hrvatskim cestama, izvođačima, i svima koji su pokazali ozbiljnost i sposobnost u provedbi ovog ključnog projekta. Kroz nekoliko dana doći će do spajanja i ovog posljednjeg segmenta i time će biti završena ova faza - naznačio je ministar Butković.

Istaknuo je kako su kašnjenja na ovakvim projektima uobičajena.

ČELIK POSKUPIO ZA 30 POSTO

Predsjednik uprave Brodosplita Tomislav Debeljak kazao je kako je Brodosplit izra-

dio posljednji segment konstrukcije mosta koji je težak 400 tona.

- Za nas kao škverane to nije toliko zahtjevno jer takve sekcije radimo i za brodove pa smo pioniri u ovom dijelu Europe. Velike sekcije radimo u zatvorenom prostoru, u kontroliranim uvjetima, i postavljamo ih u jednom komadu. Mi s jednom našom dizalicom možemo postaviti 700 tona, a u paru i do tisuću tona. Ponosan sam na svoje ljude i tehnologijukazao je Debeljak te dodao kako je Brodosplit još prošle godine izradio čelične konstrukcije za most Ston koje, da su se postavljale ljeti, prema njegovoj procjeni, bile bi montirane u 18 dana.

- Bilo bi to svjetsko čudo da smo u 18 dana napravili 450 metara mosta, ali evo zbog vjetra u ovog doba godine se to ne može. Ne znam zašto je došlo do kašnjenja, mi smo podizvođači - komentirao je Debeljak.

Otkrio je kako je ukupno za most utrošeno oko dvije tisuće tona čelika.

Jadrolinija će raspisati natječaj za nekoliko novih brodova, a jedan od njih bit će zamjena za legendarnu Postiru

OMEO IH VJETAR

“Bilo

komentirao je Debeljak

Piše AIDA ČAKIĆ / PETRA SREBROVIĆ foto GORAN MRATINOVIĆ,

Zbog nešto jačeg vjetra ipak nije završena montaža zadnjeg segmenata mosta Ston koja je planirana u srijedu prilikom posjete ministra Olega Butkovića

petak, 18. ožujka 2022. Dubrovački dnevniK

Održana skupština društva UTD Ragusa d.d., dana suglasnost na kreditno zaduženje za kupnju TUP-a

Skupština društva UTD Ragusa d.d. održana je u ponedjeljak, 14. ožujka kojom prilikom je dana suglasnost Nadzornom odboru i Upravi društva da se mogu kreditno zadužiti za kupnju društva TUP d.d..

Nadalje, primljena je na znanje informacija o imenovanju člana Uprave Marije Šimunović koja je imenovana od strane Nadzornog odbora na sjednici održanoj 21. siječnja 2022. godine. Primljena je na znanje i informacija o sklopljenom ugovoru o postupcima i načinu otkupa dionica TUP d.d. i poslovnih udjela Elektrocarbon – ESOP d.o.o..

Skupština je donijela odluku o razrješenju dosadašnje predsjednice Skupštine Marije Šimunović, a zbog nespojivosti funkcije člana Uprave te je na razdoblje od četiri godine za predsjednicu Skupštine imenovana Ivana Brnin.

Većinskog dioničara na sjednici Skupštine predstavljao je gradonačelnik Mato Franković.

Franković se sastao s Upravom Libertasa: Zbog povećanja cijene goriva razmatraju se modeli usklađenja usluga prijevoza i ušteda

Aktivnosti su nužne kako bi se sačuvala radna mjesta i zadržala stabilnost poslovanja društva u zahtjevnim uvjetima

Gradonačelnik Grada Dubrovnika Mato Franković u društvu suradnika održao je sastanak s direktorom javnog prijevoznika Libertas Dubrovnik d.o.o. Frankom Mekišićem i suradnicima, a na temu povećanja cijena energenata, poglavito goriva i utjecaja navedenih čimbenika na poslovanje društva.

Uprava Libertasa zadužena je da u najkraćem mogućem roku izradi modele korekcija cijena usluga, a koji bi imali što manji pritisak na korisnike.

Uprava Libertasa istovremeno će također izraditi prijedloge za privremene redukcije u broju polazaka na određenim linijama.

Na sastanku je zaključeno kako su u trenutnim uvjetima s nekontroliranim i drastičnim rastom cijena goriva navedene aktivnosti nužne te će se iste razmotriti, a sve kako bi se sačuvala radna mjesta i zadržala stabilnost poslovanja društva u zahtjevnim uvjetima, a građani što manje opteretili.

u retrovizoru Grada Dubrovnika

Gradi se obalni zid na Lapadskoj obali

Dubrovnik izabran kao jedna od 50 turističkih destinacija u projektu Smart Tourism Destinations

Grad Dubrovnik je od strane inicijative Smart Tourism Destinations izabran među 50 turističkih odredišta koja će dobiti priliku sudjelovati u nizu aktivnosti s ciljem unapređenja praksi održivog turizma.

Naime, Grad Dubrovnik prijavio se na poziv „EU Destination Managers“ u okviru inicijative Smart Tourism Destinations Europske komisije, a kriteriji koje je trebalo zadovoljiti odnosili su se na prethodna iskustva, motivaciju i očekivanja te tehničke kapacitete destinacije. Korištena su iskustva i znanja dobivena kroz implementaciju projekata ALTERECO i Poštujmo Grad, stoga je izbor Grada kao dionika u ovom projektu još je jedna opipljiva potpora transformaciji destinacije u promotora i predvodnika održivosti i odgovornosti u turizmu.

U sklopu radova rekonstrukcije i proširenja Lapadske obale u tijeku je vrlo zahtjevna izgradnja obalnog zida. Montiraju se prethodno betonirani segmenti armiranobetonskih zavjesa, od kojih je prvi postavljen u petak, a danas se planira postaviti prvi vertikalni segment.

Ovi radovi će napredovati od Batale prema Fakultetu i trajat će do ljeta, a paralelno će se izvoditi i preostali piloti, koji bi trebali biti pobijeni u idućih mjesec dana.

Riječ je o izuzetno složenim radovima koji se izvode uz pomoć dizalice, na jako uskom prostoru, stoga za vrijeme izvođenja ovih radova Lapadskom obalom nije moguć promet ni pješaka ni vozila.

Rekonstrukcija i proširenje Lapadske obale ( II , III i IV faza izgradnje) kapitalna je investicija od javnog interesa koje ujedno predstavlja najveće ulaganje u prometnu infrastrukturu užeg centra grada u posljednjih pedeset godina. Investicija

je vrijedna 70 milijuna kuna, a u potpunosti je financirana izvanproračunski, europskim i nacionalnim sredstvima.

Realizacijom projekta izmijenit će se regulacija prometa iz jednosmjerne ulice u dvosmjernu, izgradit će se nova obalna konstrukcija, komunalna infrastruktura, šetnica sa zelenilom i biciklističkom stazom, povećat će se razina sigurnosti prometa i kvaliteta javnog gradskog prijevoza te rasteretiti postojeći dominantni pravci.

Izabrani dionici ovog projekta će imati priliku sudjelovati na raznim radionicama koje će voditi prepoznati stručnjaci iz raznih područja vezano uz tematiku „pametnog turizma“, dijeliti iskustva ostalih destinacija i učiti jedni od drugih – kako postati ili se poboljšati kao pametna turistička destinacija.

Smart Tourism Destinations inicijativa je Europske komisije za pružanje potpore gradovima EU-a u olakšavanju pristupa turističkim i ugostiteljskim proizvodima i uslugama kroz tehnološke inovacije. Njihova misija je prenošenje znanja u primjeni inovativnih digitalnih rješenja kako bi pomogli gradovima turizam u vlastitim odredištima učiniti održivim i dostupnim te kako bi poboljšali doživljaj destinacije, pri čemu gradovi u potpunosti koriste svoju kulturnu baštinu i kreativnost.

Dubrovački dnevniK petak, 18. ožujka 2022. Tjedan u retrovizoru Grada Dubrovnika

Riječ je o izuzetno složenim radovima koji se izvode uz pomoć dizalice, na jako uskom prostoru

petak, 18. ožujka 2022. Dubrovački

Dubrovnik ponovno domaćin konferencije o digitalnim nomadima

ODRŽANA 17. SJEDNICA TURISTIČKOG VIJEĆA TZ- a

GRADA DUBROVNIKA Umjereni optimizam za nadolazeću sezonu

Turističko vijeće TZ grada Dubrovnika sastalo se u utorak u Velikoj vijećnici i na 17. sjednici raspravljalo o nizu aktualnih tema, ponajviše o trenutnoj situaciji na turističkim emitivnim tržištima i stanju bookinga u svjetlu zbivanja na istoku Europe.

Predsjednik TZ grada Dubrovnika, gradonačelnik Mato Franković izrazio je zadovoljstvo činjenicom da se u rezervacijskim sustavima hotelijera i privatnih iznajmljivača ne bilježe otkazi, što su članovi Turističkog vijeća iz sektora hotelijerstva i potvrdili. Priljev novih rezervacija usporen je u odnosu na početak 2022. godine kako u privatnom smještaju, tako i u agencijskim rezervacijama, no najave zračnog prometa su i dalje stabilne, što ulijeva umjereni optimizam za nadolazeću sezonu.

Turističko vijeće usuglasilo se kako je poradi turističkog i sveukupnog gospodarskog oporavka,  marketinške i komunikacijske alate potrebno podignuti na višu razinu, u suradnji sa svim dionicima i institucijama u turizmu. Zaključeno je kako ključan čimbenik ostvarenja plana i programa Turističkog vijeća TZ-a Grada Dubrovnika treba biti usmjeren na kontinuirano i sinergijsko djelovanje svih subjekata koji su uključeni u turistički promet s jasno izraženim porukama o Dubrovniku i Hrvatskoj kao sigurnim turističkim odredištima, stvaranju novih turističkih proizvoda i daljnjem pozicioniranju Dubrovnika kao održivog turističkog odredišta.

Direktorica Turističke zajednice grada Dubrovnika Ana Hrnić kazala je kako su snažne promotiv-

ne aktivnosti  u punom zamahu i nastavljaju se intenzivno u razdoblju travnja, svibnja i lipnja,  ponajviše u obliku digitalnog oglašavanja na emitivnim tržištima, poput Sjedinjenih Američkih Država i Ujedinjenog Kraljevstva što je iznimno bitno za privlačenje gostiju i slanje poruka o sigurnosti destinacije u vremenima koja su,  kako je istaknula direktorica Hrnić,  poprilično neizvjesna za putovanja i odmor.

Zaključno, direktorica Hrnić najavila je i novi projekt usmjeren digitalnim nomadima, odnosno kreiranje web-stranice „Long Stay Dubrovnik“ namijenjene ovoj skupini posjetitelja i druge alate kojima će se Dubrovnik dodatno pozicionirati kao odredište koje privlači moderne „radnike na daljinu“.

Dubrovačka priča o digitalnim nomadima nastavlja se kroz konferenciju ‘’Work. Place. Culture.’’, koja će se od 5. do 7. svibnja 2022. održati u Dubrovniku. Organizirana je u suradnji Grada Dubrovnika, Turističke zajednice grada Dubrovnika, Saltwater Nomads i Total Croatia News, uz podršku Udruge Digital Nomad Hrvatska i Dubrovačke Baštine. Riječ je o konferenciji koja će okupiti oko 150 sudionika iz cijeloga svijeta, s uglednim predavačima i voditeljima radionica, usmjerena prema profesionalcima koji rade na daljinu i donositeljima odluka, destinacijama, kompanijama i pružateljima usluga u ovom sektoru.

Cilj je daljnje učvršćivanje pozicije Dubrovnika kao Digital Nomad Friendly destinacije te neposredni promotivni učinak za grad Dubrovnik i cijelu Hrvatsku za privlačenje sve većeg broja osoba koje rade na daljinu i traže nove destinacije za život i rad. Early Bird ulaznice dostupne su do 4. travnja i mogu se rezervirati putem službene web stranice: https://workplacecultureconference.com/

Još u listopadu 2020. godine Grad Dubrovnik je bio domaćin prve hrvatske konferencije namijenjene digitalnim nomadima, odnosno profesionalcima koje rade na daljinu, ‘’Dubrovnik for Digital Nomads’’. U travnju i svibnju 2021. uslijedio je program ‘’Dubrovnik Digital Nomads in Residence’’, prvi takve vrste u svijetu, u sklopu kojeg je Dubrovnik mjesec dana bio domaćin deset digitalnih nomada iz različitih dijelova svijeta, a koji su svojim iskustvom pomogli stvaranju buduće strategije za ovu vrstu turizma, odnosno kreiranje boljeg okruženja za buduće nomade koji će za svoje mjesto rada odabrati Dubrovnik. Od prošle godine također se aktivno radi na animiranju dionika turističkog sektora za uključenje u projekte povezane s radom na daljinu, čime se kreira registar ponude namijenjen upravo ovoj specifičnoj skupini posjetitelja.

dnevniK

Do rujna će se riješiti problem ‘liste čekanja’ za vrtiće, novi prostori zadovoljit će trenutačne potrebe

U tijeku su dogovori za prostore na Pilama koje bi Grad uredio za potrebe vrtića, a postoji i dogovor s HEP-om o kupnji zgrade u Gružu

U veljači ove godine roditelji su još jednom upozorili kako u Dubrovniku kronično nedostaje mjesta u predškolskim ustanovama za svu djecu kojima su roditelji zaposleni i s protekom roditeljskog dopusta moraju se vratiti na svoja radna mjesta. Dubrovački dnevnik tada je pisao o aktivnostima Grada Dubrovnika kada su nam odgovorili kako službenici Grada obilaze potencijalne lokacije za nove vrtiće i provode razgovore s gospodarskim subjektima, a sve u svrhu rješavanja ovog gorućeg problema, koji se svake godine iznova aktualizira. Upitali smo Grad Dubrovnik u kojoj su fazi trenutno ti procesi i je li Grad iznašao rješenje za ovaj problem. Kazali su nam kako su u tijeku dogovori za prostor bivšeg vrtića Pile 2, kao i za još jedan prostor u neposrednoj blizini.

„Slijedi sastanak na kojem će se nastojati dogovoriti uvjeti i ukoliko dogovor bude postignut Grad Dubrovnik bi nakon potpisa ugovora krenuo u realizaciju uređenja prostora za potrebe vrtića. Prostor postojećeg vrtića mogao bi se urediti u relativno kratkom roku, za otprilike mjesec dana, taj je prostor kapaciteta 25 djece, čime bi se riješio dio liste čekanja. Drugi prostor mogao bi biti uređen za potrebe vrtića do iduće pedagoške godine, do 1. rujna,

čime bi bile zadovoljene trenutačne potrebe djece na čekanju“, odgovorili su za Dubrovački dnevnik. Iako je ovo samo prvi korak u iznalaženju rješenja za nedostatak kapaciteta u dječjim vrtićima, istovremeno Grad Dubrovnik nastavlja rad na razvoju projekata novih vrtića kako bi se zadovoljili kapaciteti i pedagoški standardi.

„Već je izdana građevinska dozvola za vrtić u Mokošici, u planu je i vrtić u Komolcu za kojeg će Ministarstvo financirati projektnu dokumentaciju i izgradnju. Postoji i dogovor s HEP-om o kupnji zgrade u Gružu, a kada se financijska situacija stabilizira Grad će biti u mogućnosti kupiti zgradu i tu napraviti veliki vrtić“, pojasnili su iz Grada o budućim projektima i nastojanjima da se problem za dubrovačke roditelje uskoro riješi.

Broj djece na listi čekanja varira iz mjeseca u mjesec, jer vrtići zaprimaju nove molbe za djecu koja su netom napunila godinu dana i stekla uvjete za jasličku skupinu, no podaci u prosjeku pokazuju kako postoji potreba za još najmanje pet skupina. Najavljenim projektima Gradske uprave trebao bi se jednom zauvijek riješiti problem koji Dubrovnik ‘vuče’ već godinama, a koje je Grad do sada uspješno ‘krpao’ otvaranjem novih grupa.

Grad Dubrovnik nastavlja rad na razvoju projekata novih vrtića kako bi se zadovoljili kako kapaciteti tako i pedagoški standardi, a ovo je samo prvi korak kako bi se riješio problem koji se aktualizira svake godine iznova.

GRAD JE ČUO DUBROVAČKE RODITELJE

Piše Petra Srebrović foto Goran

‘’Zbog visokih troškova u Dubrovniku je teško čak

i onima s normalnim primanjima, radimo na programima kako im pomoći’’

O prvom hrvatskom akademisu i njegovom poslovanju u vremenu krize, sadržajima koji čekaju studente, ali i Dubrovčane, atmosferi u dubrovačkom HDZ-u, sjednicama Gradskog vijeća, njegovom odnosu s gradonačelnikom Frankovićem i aktualnoj političkoj situaciji na lokalnoj, ali i nacionalnoj i svjetskoj razini, razgovarali smo s Markom Potrebicom, potpredsjednikom dubrovačkog HDZ-a, predsjednikom Gradsk og vijeća, ravnateljem Studentskog centra i predavačem na Sveučilištu u Dubrovniku

Piše Ivona Butjer Mratinović foto goran mratinović

Prošlo je malo više od godine dana otkako je svečano otvoren Studentski dom. Koliko ste zadovoljni kad se osvrnete unatrag godinu dana? Iza nas je izazovna godina.

S obzirom na izazovnu godinu koju je obilježila online nastava, a studenti su bili pod nekim vidom represije koja se odnosila na obvezno nošenje maske i zabrane okupljanja, u konačnici sam zadovoljan. Ono što mnogi naši sugrađani ne znaju jest to da je Studentski centar u Dubrovniku ustanova koja se financira isključivo iz svojih prihoda. Što se studenata tiče, ako se radi o izvrsnim studentima ili o studentima koji su socijalno ugroženi, država nam na 850 kn koje mjesečno plaća student daje 200 kuna subvencije. Kad student konzumira meni obrok koji njega košta sedam kuna, a koji se sastoji od predjela, glavnog jela i salate te deserta, država na to daje 16 kuna s PDV-om.

Uz te činjenice, a i aktualna poskupljenja, ja sno je kako nije moguće isključivo iz poslova nja sa studentima podmiriti sve obveze. Stoga smo i registrirani kao prvi hrvatski akademis što znači kako tijekom cijele godine pružamo usluge smještaja i prehrane svim drugim kori snicima. Profilirali smo se kao ustanova u ko joj se često održavaju razne znanstvene ško le, seminari, kongresi te tako osiguravamo do datne prihode za naše financiranje. Kad sve to zbrojimo, puno je bolja situacija nego što sam to na početku očekivao. Ako se ne dogodi po remećaj zbog aktualnih događaja u Ukrajini, očekujem kako bi ova godina trebala pokaza ti kako prvi hrvatski akademis ima svijetlu bu dućnost - s jedne strane studente koji su za dovoljni smještajem, a s druge strane imamo kvalitetan prostor koji ima javnu namjenu. Da kle, cilj nam je ostati ustanova koja je prepo znata po kvaliteti, ali i poželjno mjesto za rad naših zaposlenika.

Kriza je pogodila studente, ali je pogodila i tržište općenito. Nije bilo turizma na kakav smo naviknuli, brojni građani su se odrekli zabavnih sadržaja zbog nepovoljne financijske situacije uslijed COVID krize.

Mi smo bili novi na specifičnom tržištu akademske zajednice, a i želja nam je bila poslati poruku našim sugrađanima kako smo tu i kako je Studentski dom otvoren i za njih, kako je to proces integracije studenata koji su došli u naš Grad s našim sugrađanima. Meni je zadovoljstvo kad vidim na taraci naše studente, ali i susjede, umirovljenike, majke s djecom… Na početku je postojala bojazan od strane dijela naših sugrađana kako će studenti unutar naselja biti nekakva enklava nereda, no to se nije dogodilo. Trudimo se da je ovo od 23:00 sati mirna zona, komuniciramo o tome s našim studentima koji su uglavnom dobro odgojeni mladi ljudi koji razumiju da se dom nalazi između dva naselja. Možda mi je najveći uspjeh u godinu dana to što je jedna draga susjeda koja je propitivala buku i opravdanost nakon

stveno smo se usmjerili na akademsku zajednicu – studente, profesore, zaposlenike. Naravno ponudili smo smještaj i sportskim grupama i onima koji žele boraviti u našem akademisu. Ali naš je fokus akademska zajednica.

A što se tiče zabavnih sadržaja?

Nažalost, u unutarnjem prostoru još nismo otvorili studentski klub. Mjere, u formalnom smislu, prema nama kao ustanovi nisu promijenjene. Cilj je da taj klub bude mjesto na kojem će naši studenti razvijati svoje kreativne potencijale. Advent smo organizirali na otvorenome, na taraci restorana ‘Academia’ i mislim kako je to bilo krasno druženje. I studenti i naši sugrađani su uživali. Važno je spomenuti kako iza Adventa u Studentskom domu ne stoji Grad Dubrovnik niti ga financira. To je isključivo inicijativa Studentskog centra u Dubrovniku. Bilo bi dobro kad bi u Gradu bilo više takvih lokacija jer tek onda ćemo biti Dubrovnik- grad Adventa, pa bismo mogli privući one koji žele doći u Dubrovnik i u zimskom dijelu godine. Ove godine smo imali Uvalu, Stra-

JE LI DOM KAPACITETOM PREVELIK ZA POTREBE DUBROVNIKA?

Nije. Upravo to se sad pokazalo. Mi smo u proteklih godinu dana imali 297 studenata, a sada ih imamo 311. Kapacitet je 503. Upravo tom kombinacijom studenata koji trajno stoje u Studentskom domu, velikim brojem studenata koji nam dolaze u okviru međunarodne razmjene i dijelom koji je dostupan za akademsku zajednicu smo zaokružili priču. Jer da je situacija obrnuta, mi ne bismo mogli pružiti uslugu za 850 kuna. Struja je poskupjela tri puta. Primjerice, kolege iz drugog Studentskog centara imali su 900 tisuća kuna godišnji račun za struju, novi tender je dva milijuna i 800. Ponavljam da se financiramo isključivo iz vlastitih prihoda i vlastite djelatnosti. Nema tog posla od kojeg bježimo.

petak, 18. ožujka 2022.

petak, 18. ožujka 2022. Dubrovački

zini jer trenutno nemamo dovoljno vlastitih financijskih sredstava za napraviti dvoranu prilagođenu malom nogometu, rukometu, a koja bi stvorila dodanu vrijednost u Dubrovniku pogotovo ako uzmemo u obzir stanje sportske infrastrukture. U ovom trenutku ne mogu garantirati kako će se ona realizirati jer moramo vidjeti je li prihvatljiva za financiranje iz EU fondova.

Treba li ograničiti vrijeme za postavljanje vijećničkih pitanja?

Nisam za nikakva ograničenja. Nekad mi netko od kolega, pogotovo starijih

MOGU LI GRAĐANI OČEKIVATI DOGAĐAJE SLIČNE ADVENTU NA VOJNOVIĆU U DOGLEDNO VRIJEME?

Mogu. Organizirali smo proslavu Valentinova, a radit ćemo i neke druge aktivnosti. Mogu najaviti kako će u ovaj petak biti organizirano druženje Alumni kluba Sveučilišta u Dubrovniku. Svi oni koji su diplomirali na Sveučilištu u Dubrovniku i vežu ih lijepe uspomene za te dane, imat će priliku jednom ili dvaput mjesečno na partyju organiziranom za njih, susresti svoje kolege, razmijeniti iskustva, družiti se… Radi se o projektu kojeg vodi Meri Šuman Tolić u organizaciji Sveučilišta u Dubrovniku, a cilj je zadržati vezu s našim bivšim studentima, danas uspješnim poslovnim ljudima te ih upoznati sa sadašnjim studentima.

veterana, zna očenati da je pošlo u dugo, ali smatram kako smo se svi dragovoljno prijavili na liste. Meni osobno je iznimna čast sjedati u Gradskom vijeću. Ljudi su nas birali kako bi čuli naše stavove i kako bismo donosili odluke. Nije Gradsko vijeće instrument za dizanje ruka nego mjesto na kojem bismo trebali raspravljati i donositi odluke. Sjednice dugo traju, ali ja sam s time iznimno zadovoljan. Što se mene tiče, mogu trajati i dva dana ako će rezultirati dobrim odlukama. Ono što me zadnji put neugodno iznenadilo jest komentar gospara Đura Capora kako smo nepripremljeni, nakon što smo u dogovoru s gradonačelnikom izmijenili prijedlog odluke i prihvatili sugestije oporbe. Ja baš mislim kako je to srž – prihvatiti dobre ideje. Tako smo prihvatili njihov neznatno izmijenjen amandman, a oni su glasali protiv i još nas napali kako se to tako ne radi. Imate i dio kolega koji nikada nemaju nikakav prijedlog, glasaju protiv, a nikada argumentirano ne iznesu zašto neka odluka ne valja. Bilo bi dobro da zauzmu stav, daju prijedlog, a ako se on ne usvoji, da onda budu protiv, a ne da se apriori ponašaju protiv. To nema nikakvog smisla jer su bili protiv puno dobrih odluka, a nisam siguran da su ih pročitali.

A tad ste dosta kritizirali tadašnjeg gradonačelnika, a sadašnjeg oporbenog vijećnika Andra Vlahušića. Možda i najviše. U kakvim ste sad odnosima?

Kod dijela javnosti vlada uvjerenje kako se političari u Vijeću posvađaju, a onda idu na piće. S gosparom Vlahušićem nisam tada, a ne idem ni danas na piće, ali mislim kako smo dosegli zavidnu razinu međusobnog uvažavanja pa smo i na ovoj sjednici Gradskog vijeća uvažili neke njegove ideje koje su, po našoj procjeni, bile dobre za Grad. Uredno se pozdravimo, ni-

sam jedan od onih koji za govornicom govori jedno, a po Gradu radi drugo.

Kakva je atmosfera u dubrovačkom HDZ-u?

Dobra. Imali smo unutarstranačke izbore. Članovi HDZ-a su birali svoje predstavnike, a ja se ovim putem još jednom zahvaljujem svima onima koji su mi dali svoje povjerenje da ponovno budem potpredsjednik dubrovačkog HDZ-a, kao i predsjedniku gradskog ogranka Matu Frankoviću koji je podržao moju kandidaturu. Ne vidim bilo kakve probleme unutar HDZ-a jer moje je duboko uvjerenje kako ne smijemo biti stranka jednoumlja. Moramo gajiti pluralizam mišljenja jer ako Franković i ja o svemu mislimo isto, ili neka druga dva člana Predsjedništva, onda je netko od nas višak. Vrijeme unutarstranačkih izbora je vrijeme kada možete unutar stranke iznositi svoje stavove, smjerove i vizije razvoja budućnosti stranke. Nakon izbora, priznajete izborni rezultat i zajedno radite u smjeru programa koji HDZ zastupa. Dosad sam se tako ponašao u stranačkom životu, a ponašat ću se i ubuduće.

Kazali ste kako je on odabrao svoj tim ljudi s kojima namjerava donositi političke odluke. Jeste li vi još uvijek u njegovom najužem timu?

Mato Franković je podržao izbor tri potpredsjednika stranke, a to su u formalnom stranačkom smislu njegovi najbliži suradnici, što znači kako sam zasigurno i ja jedan od tih ljudi. U protivnom bi gradonačelnik rekao drugačije i kandidat bi bio još netko drugi, pa bi članovi HDZ-a izabrali koga žele za potpredsjednike. S obzirom na to kako smo imali tri potpredsjednička kandidata, a Franković je javno rekao kako je to tim kojeg on podržava i u vašim

Piše Ivona Butjer Mratinović foto goran mratinović

dnevniK petak, 18. ožujka 2022.

BILI STE I U POZICIJI OPORBENOG VIJEĆA, I U POZICIJI PREDSJEDNIKA VIJEĆA ISPRED STRANKE KOJA JE

NA VLASTI. KOJA VAM JE ULOGA DRAŽA?

Pozicija oporbenog vijećnika daje puno veću slobodu, kreativnost i individualni rad. Kad ste omeđeni odgovornošću pozicije, onda je puno teže nastupati. Kod gradonačelnika mi se sviđa to što on na samoj sjednici prihvaća prijedloge HDZ-a, ali i drugih opcija i zajedno radimo na poboljšanju dokumenta. To je rad koji me čini sretnim jer u neko drugo vrijeme to nije bilo tako. Možda mi je komotnija pozicija vijećnika jer kao predsjednik Gradskog vijeća sam omeđen Poslovnikom i funkcijom pošto je to ujedno i iznimna čast. Onda ne možete izreći neke stvari i ući u malo tvrđu raspravu što sam radio kako oporbeni vijećnik.

novinama, mislim da je tada odgovorio na vaše pitanje. No, ja sve članove i članice HDZ-a u Dubrovniku držim našim timom. Nema nas toliko da bismo se dijelili. To kažem i u GV-u. Nas je 21. Ako nam je temeljna misao ljubav prema Gradu, onda politički predznaci neće biti prepreka. S nekima se nećemo nikada dogovoriti oko ideoloških pitanja, ali oni su na lokalnoj razini često apsolutno nebitni jer najveći dio točaka nema veze s ideologijom, svjetonazorom ili vrijednosnim sudovima.

Do novih izbora još ima vremena, no aktualni gradonačelnik je ne-

“Zaposleni u javnom sektoru moraju biti svjesni kako su sluge građana i kako su tu za rješavanje njihovih problema’’

posredno nakon onih posljednjih rekao kako se više ne namjerava kandidirati za gradonačelnika. Jeste li iznjedrili neko drugo ime?

HDZ je velika stranka i imat će svog kandidata za gradonačelnika, ali držim kako vrijeme neposredno nakon izbora koje je posebno emotivno za kandidate jer se u kampanji akumulira ogromna količina stresa, nije vrijeme kad se donose strateške odluke. Mislim kako je naš gradonačelnik tada prenaglo donio tu odluku, vjerojatno pod pritiskom samog izbornog procesa. Ono što će biti moja misao vodilja, a vjerujem i njegova, jest sljedeće – je li administracija Mata Frankovića u četiri godine napravila ono što je napravila? Osim prema svojoj obitelji, prema kojoj ima najveću odgovornost, i prema sebi samome, gradonačelnik ima i odgovornost prema građanima koji su mu dali veliku podršku na izborima. Moja bi mu poruka bila da još jedanput o tome dobro

razmisli, a mišljenja sam kako će kandidat HDZ-a za gradonačelnika biti Mato Franković.

A ako zaista stavi točku, vidite li sebe na toj poziciji?

U ovom trenutku je o tome apsolutno prerano govoriti, pogotovo zato što sam u prethodnom pitanju koje ste mi postavili nedvosmisleno izrazio svoje mišljenje kako Mato Franković treba još jednom razmisliti o svojoj izjavi.

Puno ste u doticaju s mladima –preko Studentskog centra, stranačke mladeži, ali i kao asistent na kolegijima iz područja politologije na Sveučilištu u Dubrovniku. Kako biste komentirali njihov stav prema politici? Jesu li aktivni ili inertni?

Dubrovački

petak, 18. ožujka 2022. Dubrovački

MARKO POTREBICA

Da ste me ovo pitali prije nekoliko mjeseci, možda bih bio negativan. Imao sam dojam kako mlade to apsolutno ne zanima. A onda sam ove godine predavao jednoj generaciji na drugoj godini Diplomskog studija Mediji, i dobar dio njih je bio poprilično politički pismen te su pokazali zanimanje. To je, očito, individualno. Mladi su u globalu apolitični, skloni su naglim promjenama i sve je to normalno. Da parafraziram Churchilla – jadan je onaj koji s 20 nije bio komunist, a s 40 konzervativac. S time je htio pokazati taj duh mladosti. Imamo mi krasnu budućnost i krasne mlade. Osobno sam upoznao i u Studentskom domu, i na predavanjima, i u našoj stranačkoj mladeži puno izuzetno kvalitetnih mladih ljudi za koje sam siguran kako će biti buduća generacija ljudi koji će voditi ovaj Grad.

Sad ste parafrazirali Churchilla. Na sjednici GV-a ste čak parafrazirali Staljina. No, manje je to bitno. Važno je kako ste održali jedan govor koji je izazvao pozornost javnosti, a nemamo ga prilike puno čuti od političara. Govorili ste vrlo emotivno o ljudima u Dubrovniku koji žive na rubu egzistencije. Odakle je to izašlo?

Izašlo je iz dubokog osjećaja frustracije kako ne činimo dovoljno na strateškim pitanjima. To je jedna samokritika. Trošimo vrijeme na teme koje su važne, ali nisu sudbonosno bitne. Strateška pitanja su prostorni planovi, razvoj grada, broj stanovnika na hrvatskom jugu, iz mog političkog spektra i broj Hrvata koje imamo na hrvatskom jugu, očuvanje svakog mladog čovjeka koji je pošao studirati u Zagreb, a nije se vratio… Mi imamo 5 007 osoba u Gradu Dubrovniku koje su koristile jedan od programa socijalne pomoći. Gro Dubrovnika dobro živi, ali ima puno sirotinje. Čak 150 naših sugrađana dnev-

no ide u pučku kuhinju. Onda ta točka dođe na dnevni red Gradskog vijeća, mi to preletimo i onda smo mi kao super jer smo dali nekoliko milijuna kuna. A ja se sjetim kako su u nas stari ljudi uvijek govorili – jadan ti je onaj tko daje, a hvali se i jadan ti je onaj koji mora moliti i primati pomoć. Iz tog nekog vlastitog osjećaja kako nismo učinili dovoljno sam htio skrenuti pažnju na taj dio, nažalost, često nevidljivih ljudi. Prepustimo ih institucijama, udrugama, Caritasu, na čemu sam im zahvalan, ali zapravo moramo stvoriti okvir kako pomoći tim ljudima. Drugi fokus su ljudi koji naizgled dobro zarađuju. Ako u kućanstvu imate 1500 - 2000 eura, smatra se kako je to dovoljno za normalan život. Ali vi u Dubrovniku ne možete kupiti nekretninu. Ne možete živjeti s tim novcem. Ako ste se zadužili kupnjom stana ili ste u podstanarstvu, na rubu ste da budete socijalni slučaj. Svojoj djeci ne možete pružiti sportske i druge aktivnosti. Ti ljudi nam nisu dovoljno u fokusu. Nisu 43 stana dovoljna, sada zvučim kao oporbeni vijećnik… Mislim kako je najbolja stvar koju smo napravili cesta prema Pobrežju jer ona pruža mogućnost širenja Grada na zapad. Napravio sam nacrt Prijedloga kojeg sam usmeno iskomunicirao s gradonačelnikom o tome kako usmjeriti pažnju, ne trošeći ozbiljan gradski novac, za dio tzv. srednjeg sloja. Dakle, to su ljudi koji imaju primanja, ali nemaju mogućnost kvalitetnog životnog standarda. Kad izgradite nekome stan i date 40 ili 50 ‘kvadrata’ roditeljima i njihovom djetetu po nekim povoljnim uvjetima, oni imaju sobu i malu sobicu. Oni eventualno imaju još jedno dijete i krevet na kat. Mi smo potencijalno jednu takvu obitelj koja se mogla razvijati u obitelj s troje, četvero ili petero djece, sveli na 45 ‘kvadrata’. Time smo osakatili demografiju našeg grada. Imam jednu ideju kako u sklopu novih izmjena PPU-a na prostoru Pobrežje, Osojnik, Ljubač definirati stambene zone za one koji sebi ne mogu priušti -

ti kupnju stana po tržišnoj cijeni. Na tom projektu očekujem postići politički konsenzus sa svim političkim strankama jer to demografsko pitanje, a to je ostanak Hrvata na jugu Hrvatske, nije stranačko pitanje. Nas su ljudi birali za strateške stvari. Svi mogu promijeniti klupicu ili bumbetu, za to para imamo. Ali odgovorno upravljanje znači strateške projekte.

Ne biste o detaljima?

Ne, zato što je potrebno provjeriti pravnu podlogu svega, a bez toga ćete prvo privući komentare onih koji su omeđeni zidovima svojih razmišljanja i koji ću u startu tražiti način zašto se nešto ne može napraviti. Tu prije svega mislim na administraciju koja je naučena govoriti kako nešto ne može. To naši sugrađani često susretnu kad odu u neki ured. Često se ne susreću s ljudima koji žele nešto riješiti nego traže načine kako nešto ne može. Ne postoji kolektivna svijet kako smo mi u javnom sektoru sluge i zaposlenici gra-

GDJE VIDITE NAJVEĆU RAZLIKU IZMEĐU VAS I FRANKOVIĆA?

Nisam to uspoređivao na taj način. Mi smo dobri već preko 20 godina. Ne bih navodio razlike, niti smo slični, niti smo različiti. Zapravo mislim da se dobro nadopunjujemo. Sjednice Gradskog vijeća su dobar primjer naše suradnje. Mislim kako smo postigli takvu razinu da, kad se pogledamo, znamo u kakvoj je fazi sjednica i u kojoj ćemo dinamici nastaviti. Mislim kako je to najveća kvaliteta našeg odnosa – dobro razumijevanje.

Piše Ivona Butjer Mratinović foto goran mratinović

đana te kako moramo rješavati njihove probleme. Ovdje moram biti dostupan studentima i rješavati njihove probleme. Prvo treba iznaći sve moguće načine kako se nešto može, pa onda ustvrditi kako ne može. Tako se treba ponašati bilo koji službenik ili namještenik Grada ili neke gradske firme. A često vam se dogodi da, kad nazovete nekog službenika, imate osjećaj kako pričate s vlašću. Kad vas sugrađani susretnu na ulici, onda vas pitaju kakva je to osoba jer misle da ste je vi doveli tamo. A ne znaju kako i mene osobno frustriraju iste te stvari, baš kao i njih.

Govorite o egzistencijalno najpogođenijim sugrađanima, ali i o srednjem sloju koji se zna naći u financijskim problemima, pa i u onim ‘debelim’ godinama, a kamoli sada. Nakon pandemije, tu je rat u Ukrajini. Imate veliko političko iskustvo, pripremate i doktorat iz područja politologije, kako vidite daljnji tijek stvari?

U principu, naš veliki problem jest to što nestabilnost u bilo kojem dijelu Europe ugrožava našu osnovnu djelatnost, a to je turizam. Za turizam su nužni mir, stabilnost, osjećaj sigurnosti, a dovoljno je pričati s našim hotelijerima koji rade s američkim gostima i koji tvrde kako je buking stao. Sve što se događalo od 2014. godine pa naovamo je upućivalo na agresiju Rusije na Ukrajinu. No, nije Ukrajina bila u fokusu javnosti. Evidentno je kako Putin nikada neće prihvatiti NATO na granici Rusije, a bez obzira na to što čitamo o sporadičnim izljevima dijela ruskog naroda u prosvjedima protiv rata, evidentno je kako postoji tamošnja podrška ‘vojnoj operaciji’ u Ukrajini, kako je oni nazivaju. Dok je god tako, dok sankcije ne udare ozbiljne ekonomske posljedice Rusiji, neće ići nabolje. Pri tom ne zaboravimo kako je ruski narod kroz povijest naučio trpjeti. To je mnogoljudni narod koji ni dosad u mnogim svojim dijelovima, pa vjerojatno ni u predgrađu Moskve, nije naučio živjeti u blagostanju, a snažno je naučen slušati vođu i au -

toritet koji ima. Nažalost, mislim da se, ako Ukrajina ne pristane na veliki dio zahtjeva Putina koji bi time sačuvao ponos kako je ipak nešto dobio, neće tako skoro dogoditi prekid sukoba. S druge strane, činjenica je kako ratovanje u gradovima, a mi to nažalost jako dobro znamo, iziskuje velike žrtve, što civilne, što vojne. Svaka nova žrtva produbljuje sukob, a u konačnici će i Rusija i Ukrajina u bilo kojem formatu trebati sjesti za stol i dogovoriti se. Jer pokušaj svrgavanja predsjednika Zelenskog nije prošao, uspostava marionetske vlade također, ali se dogodilo nešto drugo. Ukrajinski narod je bio raslojen po pitanju političkog i drugog svjetonazora. Naslijedili su jedan dio podjela iz prošlosti, kao što smo i mi iz Drugog svjetskog rata. Postojali su velika podrška Rusiji, bratski i rodbinski odnosi te snažna ruska zajednica u Ukrajini. Činjenica je kako su na izborima za predsjednika održanima prije 2014. godine proruske snage pobijedile. Nema toliko Rusa u Ukrajini da bi pobijedili, što znači da su glasali Ukrajinci. No, Putin je pogriješio s vojnom agresijom, a međusobne razlike među Ukrajincima su ostavljene po strani. Oni su se ujedinili i krenuli su se boriti protiv agresora. Takva se pomirba dogodila početkom 90-ih između djece ustaša i djece partizana u Hrvatskoj koji su zajedno, rame uz rame, u rovovima ginuli za Hrvatsku. Isto to se dogodilo u Ukrajini i sad više ne postoji teoretska šansa kako će se moral Ukrajinaca slomiti. Sad više neće biti dovoljno niti ubiti predsjednika Ukrajine kako bi se to promijenilo jer bi postao još veći heroj i paćenik u ukrajinskom narodu. Sad ostaje samo kompromis, hoće li Ukrajina određene teritorije, primjerice Krim, ustupiti kako bi Putin ostao pobjednik i hoće li se obvezati kako neće ući u NATO i prestati se naoružavati zapadnim oružjem. Hoće li oni biti dovoljno mudri i postići kompromis, pokazat će vrijeme. No, ja nisam veliki optimist.

‘’U oporbi sam imao više slobode u nastupu, funkcija predsjednika Gradsko vijeća ograničava jer na nju gledam s poštovanjem’’

U ovoj najvećoj mogućoj krizi kojoj svjedočimo banke su povećale svoju legendarnu naknadu!

Najbolje od svega (ili najgore ovisno iz kojeg kuta gledate) što vi ove troškove ne možete izbjeći. Naime, ako radite, morate imati bankovni račun. Jednostavno ne možete bez njega primati novac. Jednadžba je jednostavna – građanin mora imati račun, a banka mu za to moranje svaki mjesec uzima naknadu bez da išta radi. Apsolutno genijalno!

Maro Marušić foto Kristina Štedul Fabac/ PIXSELL

Ah taj moj optimizam – čim pomislim nešto pozitivno, dogodi se sranje. Meni treba zabraniti biti sretan, jer su posljedice po čovječanstvo katastrofalne. Godinama sam, naime, uvjeravao sugovornike da će novim generacijama biti puno bolje nego nama. -Siguran si? – pitali bi me oni u nevjerici. -Naravno – odgovarao bih samouvjereno sa širokim osmijehom – Nisu imali rat, nisu imali privatizaciju, imaju internet, imaju niskotarifne letove, cijeli svijet im je na dlanu. Gdje god upru prstom na Google Maps, tamo mogu otići ili studirati ili raditi ili turistički. Mogućnosti su ogromne, trebaš se samo malo potruditi i sve će ti se vratiti.

Ali pazite sad ovo, nije li ovo možda najapsoštrumfno briljantnije što ćete ikada čuti? Zašto banke sve svoje naknademolit ću vas lijepo da koncentrirano promislite - ne bi povisile na 5 tisuća kuna?

I zaista je izgledalo kao da svijet ide u pravom smjeru, a onda nas je zadesio koronavirus. Dvije pune godine čovječanstvo je potrošilo samo kako bi obogatilo Pfizer i još nekoliko firmi. A onda kada smo mislili da je epidemiji napokon kraj i da ćemo se vratiti, dobrim starim životima s optimističnim pogledom na budućnost, Vladimir Putin je rekao ne može. Iskompleksirani patuljak s botoksom napao je Ukrajinu i zauvijek izmijenio tijek povijesti.

PLAČ I ŠKRGUT ZUBI

Da sutra besmisleni okršaj bude gotov, posljedice će biti ogromne. Eto nas opet u Hladnom ratu, Zapad će iznova krenuti u naoružavanje, pokušat će ostvariti energetsku neovisnost od Rusije, a sve će se to prelomiti preko leđa građana. Da bi se povećali rashodi, valjat će dignuti poreze. O inflaciji da i ne govorimo. Čeka nas, što bi rekla stara depresiv-

Piše

“Samo prošle godine u Hrvatskoj na raznim su naknadama zaradile 4,5 milijardi kuna. Čovječe, s tim bi i Pfizer bio zadovoljan.”

dnevniK petak, 18. ožujka 2022. Kolumna Škura bura 21

na Biblija - plač i škrgut zubi - a sve samo zato što je moja malenkost bez botoksa bila optimistična za budućnost milenijalaca. Međutim, umjesto da napokon zaplačem nad crnom budućnošću, nasmijao sam se kao rijetko kad u životu.

Između svih ovih apokaliptičnih vijesti kojima smo stalno okruženi ušuljala se jedna neprimjetna, sasvim drugačija, a opet brutalno opaka. Nitko je nije obadao, kao da je riječ o štreberici na maturalnom plesu - Banke u Hrvatskoj povećale naknade za svoje usluge! Čitam, pa trljam oči, a u glavi mi odzvanja Bajaga: „Verujem… ne verujem!“ Pa ako ovo nije za proplakat od smijeha, ne znam što je. U ovoj najvećoj mogućoj krizi kojoj svjedočimo još od Drugog svjetskog rata banke su povećale svoju legendarnu naknadu. Kakvi kraljevi!

Samo prošle godine u Hrvatskoj na raznim su naknadama zaradile 4,5 milijardi kuna. Čovječe, s tim bi i Pfizer bio zadovoljan. No, ako smo išta naučili u par sto tisuća godina homo sapiensa jest da nikad nije dovoljno. Banke su tako ovih dana podignule naknade za sve živo, od samog vođenja računa, preko internet i mobilnog bankarstva, pa do provizije za podizanje gotovine na ostalim bankomatima. Čak su i umirovljenicima podignuli troško-

ve vođenja računa s četiri kune na pet. Inače u prosjeku, banke u Hrvatskoj samo na vođenje tekućeg računa dignu korisniku 12 kuna mjesečno, odnosno 144 kune godišnje.

POVEĆAJTE NAKNADE JOŠ VIŠE

Najbolje od svega (ili najgore ovisno iz kojeg kuta gledate) što vi ove troškove ne možete izbjeći. Naime, ako radite, morate imati bankovni račun. Jednostavno ne možete bez njega primati novac. Jednadžba je jednostavna – građanin mora imati račun, a banka mu za to moranje svaki mjesec uzima naknadu bez da išta radi. Apsolutno genijalno! Ali pazite sad ovo, nije li ovo možda najapsoštrumfno briljantnije što ćete ikada čuti? Zašto banke sve svoje naknade - molit ću vas lijepo da koncentrirano promislite - ne bi povisile na 5 tisuća kuna? Dobijete pet tisuća i petsto kuna plaće na račun, a banka vam zbog naknade za vođenje istog tog računa digne pet tisuća. Vama ostane svega petsto kuna, ali što ćete, morate imati račun u banci preko kojega vam poslodavac isplaćuje plaću. Ili recimo naknada za plaćanje računa. Dođete u banku s računom od struje u visini 400 kuna, a banka vam naplati još pet tisuća kuna naknade (naravno istovremeno i Pošta, i FINA, i svi drugi su uveli jednaku naknadu za račune). Ako vam je to puno i ne želite banci platiti pet tisuća kuna naknade, onda ništa, pozdravite se sa strujom. Ma genijalno, ovo je najbolja ideja koju je ekonomski svijet ikada smislio, bolja čak i od legendarne booster doza Pfizera.

LJUDI BI IZAŠLI NA ULICE?

Ah, slušam sad neke od vas kako mi spominjete majku i govorite da sam pošandrcao. Ljudi bi se, kažete vi, pobunili da se uvedu tolike naknade. Može banka jebat narod s naknadama, slažete se, ali samo do neke granice. Oni ovim malim podizanjima, dodajete, ispituju gdje je ta granica, ali ona svakako nije pet tisuća kuna. Ljudi bi izašli na ulice da se to dogodi, čujem vas kako zaključujete.

Ljudi bi izašli na ulice? Mislite?

Stvarno mislite da bi ljudi izašli na ulice da im dignete naknadu na pet tisuća kuna? Potom plaću? Štoviše, da im dignete čitav račun u banci? Na kraju čitavu banku plus još glavnu banku plus sve transakcije između banaka i čitavog svijeta takozvani SWIFT?

Da im uzmu sva primanja koja dobivaju iz inozemstva, pa i ona s društvenih mreža? Da im ukinu ljetovanja, odlaske na more, zaplijene čak i jahte, te nogometne klubove? Da ostanu bez McDonald’sa, Starbucksa, Mastercarda i Vise? Da im izbace reprezentaciju sa Svjetskog prvenstva? Da svako jutro kada se probude moraju nadopisati nulu na novčanicu, jer ih dere brutalna inflacija?

Stvarno mislite da bi ljudi izašli na ulice? Ako smo išta u ovih par sto tisuća godina naučili jest da svi homo sapiensi nisu – ljudi!

Između svih ovih apokaliptičnih vijesti kojima smo stalno okruženi ušuljala se jedna neprimjetna, sasvim drugačija, a opet brutalno opaka. Nitko je nije obadao, kao da je riječ o štreberici na maturalnom plesu

“U navedenom Ugovoru o zajmu, koji je iznosio 1.800.000,00 kn, pokušaj zamisliti što se 2010. moglo učiniti s tolikim novcem. “

petak, 18. ožujka 2022.

Otvoreno pismo Pera Vićana Niku Kapetaniću

Predsjednik DDS-a i gradski vijećnik uputio je otvoreno pismo Niku Kapetaniću, nakon što je ovaj dao ostavku u Nadzornom odboru Sanitata.

Vićanovo ‘’Otvoreno pismo gospodinu Kapetaniću, velikom i poznatom dubrovačkom konzervatoru, povjesničaru, restauratoru, arhitekti, građevinaru i biznismenu” - prenosimo u cijelosti.

Gospodine Kapetaniću, povodom tvoje lažne ostavke u Nadzornom odboru Sanitat, obraćam se javnosti, a i tebi na znanje.

Posebnu pažnju u ovom pismu posvetit ću tvojoj borbi za javni interes Grada, građana i Sanitata. U ovom trenutku, ostat ću samo na dva pitanja, gdje si do savršenstva iskazao, pokazao i potvrdio brigu za javni interes.

Za razliku od tebe i tvoje lažne ostavke, iznosit ću samo činjenice, materijalne dokaze i istinu.

Kao direktor SANITAT-a koji je u vlasništvu Grada, odnosno svih građana 2010. godine sklopio si štetan Ugovor o zajmu s firmom Ragusa parking d.o.o., jednom od prevara u izgradnji i eksplitaciji Javne garaže na Ilijinom glavici.

U navedenom Ugovoru o zajmu, koji je iznosio 1.800.000,00 kn, pokušaj zamisliti što se 2010. moglo učiniti s tolikim novcem. Ugovoreni novac se trebao vratiti najkasnije do sredine 2023. godine. Štetnost navedenog Ugovora dokazuje činjenica što je dat problematičnoj tvrtki i što Sanitat nije financijska institucija koja daje kredit, nego trgovačko komunalno Društvo.

U navedenom Ugovoru jasno piše da će korisnik zajma, to jes Ragusa parking, Sanitatu dati četiri (4) bjanko zadužnice, svaka po 1 milijun kuna, koje nikada nisu dostavljene u Sanitat.

Čiji je to propust i kakva je to briga za javni interes?

Tvrdnja da se radi o sumnjivoj firmi iz ukupno problematične Javne garaže vrlo brzo se potvrdila. Već sredinom 2013. godine je otvorena Predstečajna nagodba. Početkom 2014. godine Trgovački sud otvara

postupak radi utvrđivanja uvjeta za otvaranje stečajnog postupka.

To ti je gospodine Kapetaniću morala biti, ne žuta, nego crvena lampica da zaštitiš javni novac, kao veliki borac za javni interes Grada i Sanitata. Međutim, ti si to u udobnoj fotelji direktora slučajno ili namjerno prespavao.

Dana 15. svibnja 2014. godine Sud je otvorio je Stečajni postupak i on je okončan početkom 2016. i firma je 22. veljače 2016. izbrisana iz Sudskog registra.

Gospodine Kapetaniću, zašto niste ti kao direktor i Nadzorni Odbor koji je tada nadzirao rad u Sanitatu, prijavili potraživanje u Predstečajnoj nagodbi???? Komedija, ali nažalost tragedija je u činjenici što potraživanje Sanitata nisi prijavio ni u stečajnom postupku.

Takva nebriga i neznanje ne bi se dogodilo ni jednom polupismenom pojedincu kojem je Grad povjerio tako odgovoran posao.

Vjerojatno u trenutku, kad ti je netko nešto rekao o tome, ti podnosiš lažnu prijavu potraživanja prema Ragusa parkingu, nakon što je stečajni postupak završen i Društvo je izbrisano iz Trgovačkog registra. Nije ti bilo jasno da Sanitat nije mogao izvan stečajnog postupka ostvariti bilo kakvu svoju tražbinu, jer svaki student II. godine Pravnog fakulteta to zna i Tužba je nedopuštena.

Gospodine Kapetaniću, odgovorite dubrovačkoj javnosti, meni ne trebate, jer mi je davno sve jasno, zašto ste svojom nebrigom i neznanjem direktno oštetili Građane Dubrovnika i zašto je propalo, 2010.godine 1.800.000,00 kn uvećano za kamate?

Lijepo je govorio bivši Predsjednik RH Stjepan Mesić; neka institucije rade svoj posao.

Ovdje institucije nisu radile svoj posao, pa neka njima ide na dušu.

foto Grgo Jelavić / Pixsell

dnevniK petak, 18. ožujka 2022.

Odgovori dubrovačkoj javnosti i građanima, koji su vlasnici Sanitata, je li briga za Javni interes koji pokušavaš lažno istaknuti, da si osobno od Sanitata kao otpremninu uzeo u prosincu 2018. godine 598.732,74 kune?

Poštovani Građani, dobro pročitajte, gospodin je u 12 -tom mjesecu 2018.godine koštao Sanitat 598.732,74 kune. To je taj borac za javni interes. Kad si nakon dobivanja ovako dobre otpremnine prestao biti direktor, postao si Predsjednik Nadzornog Odbora, gdje si i dalje zadržao luksuzno opremljeni ured i pravo korištenja automobila 24 sata dnevno. Ni to ti nije bilo dovoljno, nego si u sali za sastanke Sanitata svaki ponedjeljak u popodnevnim satima održavao sastanke DPDS-a. O nekim drugim nepodopštinama i psinama iz vremena kad više nisi bio direktor, nažalost, ali ne tvoju, nego Sanitatovu kao Predsjednik Nadzornog Odbora, o tome ćemo jednom drugom prilikom. Pozivam te, da javno izneseš točno, precizno i argumentirano jesam li ja negdje zanemario Javni interes proteklih mjeseci u Sanitatu?

Sad nekoliko riječi o borcu za javni interes u DPDS-u. DPDS si danas doveo svojim neznanjem, da kao Udruga posluje kao profitna pravna osoba. Grupa koja je željela posjetiti Samostan u Pridvor-

ju nije to mogla učiniti, jer se tvojom samovoljom ključ nalazi u tvome špagu.

Obnovio si i upucao ogromne novce u Ugostiteljski objekat preko puta Samostana koji se iznajmio za mjesečnu siću, pa će trebati nekoliko stotina godina da bi se vratio uloženi novac.

Vi kolege, gradski vijećnici, koji komentirate lažnu ostavku gospodina Kapetanića zaista malo znate. Pojedinci ste, na žalost voljom građana zalutali u Gradsko vijeće, pa pokušajte suspregnuti Vašu mržnju i nesnošljivost.

Na kraju gospodine Kapetaniću, ti nisi nikakav borac, ni zaštitnik javnog interesa, nego si borac za osobne privilegije.

To je zakonito, legalno i legitimno, ali si to trebao ostvarivati u privatnom sektoru, a ne iz dobro plaćene, privilegirane i udobne fotelje direktora gradske firme, koja je vlasništvo svih građana, kao i svi objekti kojima upravlja DPDS

Voliš biti konzervator, povjesničar, restaurator, arhitekta i građevinar, ali na žalost, ti od svega toga ipak nisi ništa.

Gospodine Kapetaniću, ti si: “SVAČIJI KUM, A NIČIJI PRIJATELJ”. Pero Vićan

“Voliš biti konzervator, povjesničar, restaurator, arhitekta i građevinar, ali na žalost, ti od svega toga ipak nisi ništa.”

NASTAVAK POLEMIKE

Pero Vićan nastavio je polemiku s Nikom Kapetanićem nakon što je on pojedinim medjima odgovorio kako Vićan nije bio protiv te posudbe, a kako je on uzeo otpremninu koja mu je zakonski pripadala. Vićanov drugi odgovor prenosimo u cijelosti.

Gospodine Kapetaniću,

S velikim zadovoljstvom sam pročitao tvoj vrlo, vrlo, vrlo šaljivi odgovor. Reci tvojim savjetnicima, a oni svojim nalogodavcima da te bolje savjetuju i da nastavljaju izmišljati kako bi se interes javnosti s drugih slučajeva fokusirao na ovaj.

To je njima, a ne tebi u interesu. Tvoja ostavka u Nadzornom odboru nije lažna, nego falca. Pozivam te, da upoznaš javnost s cjelovitim, slušaj dobro, cjelovitim tekstom tvoje ostavke, da to ne bi morao činiti ja.

Ništa mene tu ne svrbi gospodine Kapetaniću, čak ni guzica, pa nema potrebe da se češem.

Još jedan put te pozivam, da se takstativno referiraš na sve činjenice i istinu koje sam iznio, što nisi učinio u svom vrlo smiješnom odgovoru.

Što se tiče Zapisnika kojim pokušavaš obmanuti javnost, pozivam te da ga odmah odneseš na Krim policiju i Državno odvjetništvo, pa da ti oni potvrde kako si poštivao javni interes.

Što se tiče tvoje priče o zakonitoj isplati 598.732,74 kn koju si dobio od Sanitata u prosincu 2018., želim te podsjetiti, a javnost informirati da je taj “zakoniti i visoko moralni Pravilnik prestao važiti i stavljen van snage sljedeći dan kad je tebi ova visoko moralna isplata izvršena”.

Što se tiče tvoje procjene i mišljenja koliko bi mogla koštati Gruška placa, javni je natječaj pokazao i potvrdio ispravnost stavova projektanta, postojeće Uprave i Nadzornog odbora.

Ti kao veliki i poznati konzervator, povjesničar, restaurator, arhitekt i građevinar si promašio čitavu loptu.

“Reci tvojim savjetnicima, a oni svojim nalogodavcima da te bolje savjetuju i da nastavljaju izmišljati kako bi se interes javnosti s drugih slučajeva fokusirao na ovaj.”

utijavanje na hladno

Mačekovština u srcu

Zvučalo je kao da je avion letio po mom portunu pa onda razvalio vrata i odjurio dalje. Trebalo mi je nekoliko sekundi da shvatim kako su samo proletjeli iznad Gornjeg grada. Čini se da im to nije bilo dosta nego su nakon toga odjurili put Pantovčaka i tutnjali nad bivšom Titovom vilom, sadašnjom Zokijevom rezidencijom, izbacili ga s kauča dok je lagano dremkao nakon obilatog ručka. Baš su ga strašno snervali i odmah je pozvao generala Hranja i dao nalog nek se zabrani svaki let vojnih aviona nakon ručka, ma ne, ne samo nakon ručka, nego brate, neće majci više ni jedan letjeti iznad hrvatskih gradova. Pogotovo ne baš u znakovitom trenutku dok Plenki drži pressicu. Eto im ga tamo. E sad, nemam pojma odnosi li se to i na ruske vojne dronove ili ne daj Bože neke opasne projektile koji barem dosad, ako je suditi po onom šest tona teškom projektilu koji je pao na livadu kraj Studentskog doma, nije imao dozvolu, ni za letenje, ni za padanje. Projektilu koji je navodno imao bombu, iako to još ne znamo, uz sve ‘velike’ vojne i ostale eksperte. U međuvremenu je postojanje ili nepostojanje bombe postala glavna točka novog rata na relaciji vlast - oporbapredsjednik. Pored kratera se nagurala gotovo cijela Vlada dok je Banožić propitivao: „Buš eksplodirala?“. Srećom po njega, nije odgovorila. Poslije je Plenki pokazao neku čudnu sliku nečega što

bi trebalo dokazati kako je eksploziva bilo. Kako god, čuveni NATO kišobran pod kojim smo se stisnuli ima rupa koje nisu zakrpane i sad se samo pokazalo da svaka zemlja, bila ona pod kišobranom ili van njega, mora puno odgovornije i ozbiljnije htjeti, moći i znati štititi samu sebe. Ili po narodski: „Pomozi si sam pa će ti i Bog pomoći“. To pravilo bolno uče Ukrajinci i svaka nada da će ih Europa primiti i zaštititi nažalost je iluzorna.

Kad se sjetim upornih obilaska ‘jako’ važne delegacije europskih diplomata na dobrim dnevnicama, koji su uporno šetali između Beograda, Sarajeva, Ljubljane pa natrag i svaki put nam ‘najozbiljnije’ objašnjavajući kako mir nema alternativu. Sve to dok je JNA armija već ubijala gradove, sela i ljude diljem Hrvatske. Da su tada branitelji vjerovali toj petparačkoj europskoj diplomaciji, Hrvatske danas ne bi bilo. Srećom i Ukrajinci, koliko god htjeli vjerovati, uzdali su se u sebe i dobro se drže s obzirom na to da ih napada tolika armija poludjelog cara, koji hoće natrag svoje veliko imaginarno carstvo, uz svesrdnu podršku duhovnog oca velike Rusije i pravoslavlja patrijarha Kirila. Može li se niže pasti? Mislili smo kako u 21. stoljeću rat na teritoriju Europe spada samo u trash niskobudžetne filmove. Ispada kako, ne samo da nije tako, nego da svaka pametna zemlja mora brinuti o vlastitoj sigurnosti i ni-

šta ne prepuštati nesposobnim i nemuštim slučajnim ministrima, jednako kao ni inflatornom broju salonskih generala. Niti samo kišobranu, ma kako velik bio.

Mačekovština se opet pokazala kao trajna konstanta hrvatske politike čiji je trenutni glasnogovornik naš vrli Zoki. Priopćio je kako se što se tiče sukoba u Ukrajini trebamo što je više moguće držati po strani. Sve u stilu čuvene Mačekove: ‘Dok se veliki svađaju, mali moraju čučati pod stolom’. I da nismo prošli strašni rat i pakao smrti, izbjeglištva i razaranja još bi mu takav rezon, možda, ali samo možda, mogao biti, kako tako, razumljiv. Ovako je, ne samo trash, nego i duboko nemoralan. Nažalost, nije ni prvi, ni zadnji naš političar koji se potiho divi ‘velikom caru Putinu’. Odavno smo zaboravili soc doktrinu, ali ona je ostavila neizbrisiv trag u glavama njenih baštinika i dok se potpuno ne promijeni generacija političara koja je odrastala i živjela u tom vremenu, pa čak i onih koji su tada bili klinci, teško ćemo promijeniti mentalni sklop divljenja autokratima i moćnicima što uvijek ide u paketu s kleptokracijom. I zato je komičar koji je postao predsjednik sve samo ne komičan, nego upravo onakav predsjednik kakvog bi svaka zemlja samo mogla poželjeti. Dok su neki koji su bili ‘ozbiljni’ ispali jako komični političari, ili još preciznije rečeno, tragikomični. Slava Ukrajini. Eto vas.

Piše Vjera Šuman

Posjetili smo renovirani Akvarij koji uskoro otvara vrata i za posjetitelje

Dubrovački Akvarij u proces renovacije krenuo je u jesen 2020. godine, radovi su završeni, a ravnatelj Instituta za more i priobalje proveo nas je kroz fascinantan morski život unutar tvrđave sv. Ivana

Piše Petra Srebrović foto goran mratinović

Akvarij u Dubrovniku renoviran je zahvaljujući europskom projektu prekogranične suradnje triju država Interreg IPA CBC na kojem sudjeluje pet partnera. Osim Sveučilišta u Dubrovniku pri kojem djeluje Institut za more i priobalje, a čiji je Akvarij dio, tu su i Sveučilište u Crnoj Gori, Turistička zajednica Kotora, Turistička zajednica Hercegovačko-neretvanskog kantona i Park prirode Hutovo blato. Projekt je 85 posto financiran EU fondovima, a ravnatelj Instituta za more i priobalje pri Sveučilištu u Dubrovniku, Nenad Antolović, pojašnjava nam kako nije glavna ideja projekta bila samo renovirati akvarij nego i razviti novi turistički proizvod, a u sklopu toga renovirati i postojeću infrastrukturu. „Blue pass je ulaznica koju smo osmislili kao karticu s popustima koja će se kupovati na blagajni jedne od pet lokacija partnera na projektu. Posjetitelji će kod nas moći birati hoće li kupiti samo ulaznicu za Akvarij ili će kupiti Blue pass ulaznicu kojoj će biti ista cijena, ali će se s njom ostvarivati popusti na drugim lokacijama, na primjer za akvarij u Kotoru. Ako obiđete samo jedan lokalitet cijena je ista kao za običnu ulaznicu, ali ako obiđete i druge lokalitete naših partnera onda ostvarujete popuste“, pojašnjava Antolović i dodaje kako razvijaju aplikaciju koja će uskoro biti dostupna i gdje će biti detalja i informacija o svim lokalitetima unutar partnerstva koje su razvili.

Iako se Akvarij u Dubrovniku brinuo o ozlijeđenim morskim kornjačama koje su oporavljale, a po oporavku vraćale u prirodno stanište, turisti su teško prihvaćali, razumjeli ili htjeli čuti, da su u Akvariju privremeno, pa su tako često pisali loše recenzije zbog čega ih više neće biti pred očima posjetitelja. „Posljednju kornjaču smo pustili kada smo zatvorili akvarij. Imali smo baš loše recenzije turista vezane za kornjače, pisali bi da je sama, u betonskom bazenu i kako je to grozno, iako je bila tabla gdje je bilo naznačeno da su one tu samo zbog ozljeda, odnosno oporavka do puštanja natrag u svoje prirodno stanište, ali to su rijetko pročitali, vidjeli... Onda smo odlučili da nećemo imati bazen s kornjačama upravo zbog toga što nam ruše publicitet“, govori nam Antolović. Svjesni koliko ‘domaći’ vole glavate želve, pogotovo onu jednu koja je s Dubrovčanima odrasla, govori nam kako i danas postoji mogućnost da ozlijeđenu kornjače prime. „Mi u prostoru iza izložbenog dijela Akvarija imamo još desetak bazena koji nisu za javnost, pa kornjaču koja je ozlijeđena po potrebi i sada možemo primiti. Jedini službeni centar za oporavak je akvarij u Puli, ali mi smo ovdje uključeni ako postoji potreba za pomoći u našoj županiji“, pojašnjava.

Nenad Antolović nam kroz smijeh kaže kako su njihove ribe pomalo i razmažene, lijepo se hrane, jedu očišćene srdele bez glave, mušule i lignje. Naravno, ima tu i riblje hrane, odnosno peleta, no 90 posto riba se hrani sa srdelama, mušulama i lignjama.

GLAVATE ŽELVE NEĆE VIŠE BITI ‘ZA OČI JAVNOSTI’

Nenad Antolović, ravnatelj Instituta za more i priobalje

Morska mačka je riba hrskavičnjača i nalazi se u novom bazenu koji će pričati priču o dvije vrste riba, hrskavičnjačama i koštunjačama

Drugi dio Akvarija ostao je isti, a Antolović nam govori kako postoji plan prijave na idući EU projekt kako bi i na tom dijelu povećali akvarije

Antolović nam priča o nevjerojatnoj inteligenciji hobotnice, kada nema nikoga u akvariju ona je mirna, a čim vidi ljude započinje interakciju, komunicira na sebi svojstven način dodirivanjem stakla i prati sve ljudske pokrete u prekrasnom plesu njenih krakova.

Ribe imaju sposobnost promjene spola. „Recimo kirnja dok je mali organizam do pet kilograma je ženska, a s pet-šest kilograma mijenja spol u mužjaka.

NOVA TRI BAZENA

Akvarij je renovacijom opremljen s tri nova tematska bazena, a cilj je dati naglasak na edukaciju.

„Naš akvarij je specifičan zbog prostora u kojem se nalazimo, dakle u spomeniku nulte kategorije, u tvrđavi sv. Ivan, to je nama i prednost i nedostatak na način da što se tiče infrastrukturnih radova smo ograničeni prostorom kao i dozvolama Konzervatorskog odjela koji je morao odobriti cijeli projekt, izglede bazena, odnosno sve promjene unutar tvrđave“, pojašnjava Antolović.

U prvom od nova tri bazena bit će ispriča-

na priča o hermafroditizmu riba. Ribe imaju sposobnost promjene spola. „Recimo kirnja dok je mali organizam do pet kilograma je ženska, a s pet-šest kilograma mijenja spol u mužjaka. Tu će biti natpis o vrstama u bazenu i kako su ribe specifične u odnosu na ostale kralježnjake jer mijenjaju spol“, objašnjava Antolović.

Osim što akvarij vizualno ljepše i preglednije izgleda za posjetitelje, bazeni su i poboljšali život organizmima.

„Teško je reći kako je njima, ali vjerujem da im je ljepše i bolje, recimo sparidi su sada u većem bazenu. Oni su jedna od najbrojnijih porodica riba u Jadranu. Fratar, špar, šarag, to je ono što ćemo najčešće vidjeti kada se šećemo uz obalu, naše tipično Jadransko more i priobalje“, govori Antolović.

Treći bazen je zamišljen kao priča kako se ribe dijele na dvije skupine – koštunjače koje čine najveći broj riba i hrskavičnjače. Raža, morska mačka i morski pas su ribe hrskavičnjače, njima kostur nije okoštao. Te tri vrste su se evolucijski prilagodile dubokom moru.

Antolović nam priča kako su kostorozi zanimljivi jer su bio indikatori globalnog zatopljenja. “Oni pokazuju da se Jadran puno zagrijao zadnjih 10 godina. Kostorozi preferiraju toplija mora, prije desetak godina ih je u južnom Jadranu bilo samo ljeti, a sada ih se može naći i zimi. Uspostavili su populaciju u Jadranu i više zimi ne odlaze, a proširili su se i na sjeverni dio Jadrana“, pojašnjava nam Antolović bazen s temom globalnog zatopljenja.

petak, 18. ožujka 2022. Dubrovački

Renovirani Akvarij sada ima tri nova bazena, a svi bazeni imaju svoju edukativnu priču

Akvarij je zahvaljujući uspješno provedenom europskom projektu bogatiji za tri nova bazena, a osmišljen je i novi turistički proizvod Blue pass, kartica s popustima za ulazak u brojne lokacije u Hrvatskoj, BIH i Crnoj Gori, odnosno destinacije partnera na projektu.

Nenad Antolović nam kroz smijeh kaže kako su njihove ribe pomalo i razmažene, lijepo se hrane, jedu očišćene srdele bez glave, mušule i lignje. Naravno, ima tu i riblje hrane, odnosno peleta, no 90 posto riba se hrani sa srdelama, mušulama i lignjama.

„Ono što je izuzetak je morski konjić i šampjer. Oni žele samo živu hranu. Jedan put tjedno idemo na Bistrinu na lokaciju gdje lovimo planktonske račiće, ulovimo ih par stotina, stavimo u bazen i onda ih morski konjić jede. Šampjer jede samo živu ribu jer je lovac, pa mu donosimo male žive cipole“, priča nam.

U Akvariju je postavljena skulptura meduze od plastičnog otpada. „Prema jednom istraživanju do 2050. godine, ako se nastavi ovim tempom, bit će više plastike nego riba u oceanima. U sljedećih dvadesetak godina, ako se nešto ne promijeni, to nas čeka, i zbog toga želimo dati primjer koliko je bitno recikliranje i pravilno zbrinjavanje otpada“, priča nam Antolović o zastrašujućim podacima i dodaje kako nažalost to primjećuju i u Jadranu: „Kada vučemo koću izvadimo i hrpu smeća, izvučemo i guma, plastike“.

petak, 18. ožujka 2022.

RIBE AKVARIJA ŽIVE KRALJEVSKI, RAZMAŽENE SU I JEDU ‘PO SVOM GUSTU’

Akvarij dvije godine nije radio pa se i riblji fond smanjio. Tu su organizmi koji su u Akvariju već godinama. „Ova kirnja je stara sigurno 30 godina, oni su jedni od najzahvalnijih organizama za akvarij, jako veliki postotak preživljavanja i žive dugi niz godina, imali smo nekada i kirnju koja je bila stara navodno 50 godina“, govori Antolović.

petak, 18. ožujka 2022. Dubrovački dnevniK

Tajna meda obitelji

Banovac: Oko pčela ne treba previše filozofirati

Dubrovnik i okolica se ne moraju brinuti zbog lažnog meda zahvaljujući obitelji Banovac iz Mravinjca. Oni godinama proizvode kvalitetan med proizveden u ograničenim količinama

Jedan od najstarijih pčelara u Hrvatskoj, Antun Banovac iz Mravinjca, cijeli život je posvetio uzgoju ovih vrijednih kukaca i proizvodnji blagodati koji one daju. Ovaj vitalni 88-godišnjak i danas redovito obilazi pčelinjak, a ljubav prema njima prenio je i na svoje sinove Antuna i Luka. Da se dobar med proizvodi u obitelji Banovac znaju svi u Gornjim selima, a i šire.

Antun Banovac je od djetinjstva bio okružen pčelama. Prisjeća se kako je većina kuća u Gornjim selima imala pčele koje su ljudi držali u takozvanim dubinama, izdubljenim deblima. Tada se jako cijenio vosak koji je bio iznimno tražen, a med je bio sporedan. Kasnije se Banovac počeo aktivnije baviti pčelarstvom te se prebacio na moderniji način koji se zapravo zadržao do danas. Za ovu obi-

Piše Aida Čakić foto goran mratinović

Tajna uspješnog pčelarstva za ovu obitelj je u pravilnoj brizi što uključuje prehranu i liječenje ovih vrijednih kukaca, smirenom pristupu i umjerenoj proizvodnji meda

telj pčele su, uz stoku koju su imali, bile dobar izvor dodatnih prihoda.

- Prije su bile bolje godine. To vjerojatno ima veze s time što je bilo više stoke pa je ona pasla travu i tako čistila prostor za kadulju i drugo bilje kojima se pčela hrani. Bilo je i manje bolesti insekata nego što ih imamo danas. Ali sad imamo puno bolju opremu - govori Antun Banovac koji sa sinovima brine o 80 košnica u Mravinjcu i Kliševu.

Godišnje proizvedu oko jedne tone meda što je u usporedbi s nekadašnjim vremenima znatno manje. Primjerice u lipnju, kada počinje kadulja, govori Banovac, izvadili bi med koji su pčele proizvele, a već nakon 15 dana mogli su ponovno imati istu tu količinu meda. Danas su sretni ako u jednoj godini dva puta izvade med, na ljeto i jesen. Tajna uspješnog pčelarstva za ovu obitelj je u pravilnoj brizi što uključuje prehranu i liječenje ovih vrijednih kukaca, smirenom pristupu i umjerenoj proizvodnji meda. Antun Banovac posebno naglašava kako je velika razlika između pčelara i medara.

- Medar samo brine za proizvodnju meda i uzima sve što proizvedu, ne mareći tako za hranu koja im je potrebna. Kad im čovjek uzme svu hranu, onda ih mora dohranjivati šećerom što nije dobro. Pčelama su med i pelud njihova prirodna hrana. Jednostavno oko pčela ne valja puno filozofirati nego ih pustiti da one odrade

Zanimljivo je kako ovaj vremešni 88-godišnjak čim otvori košnicu zna hoće li biti dobrog meda. Banovac u obilazak pčela ide u zaštitnoj opremi, a uvijek golih ruku. Na ubode uopće ne reagira.

- Najčešće su nervozne ako im nije dobra paša.

Dubrovački dnevniK petak, 18. ožujka 2022.

“Velika je razlika između pčelara i medara. Medar samo brine za proizvodnju meda i uzima sve što one proizvedu, ne mareći tako za hranu koja im je potrebna.”

svoj ciklus - savjetuje Banovac koji svaki svoj dan započinje sa žlicom meda.

“Otac je uvijek je bio smiren, marljiv, vitalan. Do prije par godina se penjao na maslinu! I danas svaki dan obiđe pčele, pažljivo ih pogleda, osluškuje, ali ne zaviruje u košnice svako malo jer i one moraju imati svoj mir.”

Tako je i kod čovjeka - kada ima novaca ništa mu ne smeta, a kada ga nema težak je i samome sebi. U pčelinjak treba dolaziti smiren, jer pčele ne vole nagle pokrete kao ni jake parfeme, ni znoj. Čovjek mora biti uredan i prirodan - savjetuje Antun Banovac.

Njegov sin Luko govori kako otac po njihovom zujanju prepoznaje je li sve u redu.

- Ako bi pčele letjele nešto ‘oštrije’, on bi odmah rekao da je matica stara ili je nema. I stvarno, kad bi pogledali u košnicu vidjeli bi da nema legla - priča Luko Banovac.

Za oca govori kako je uvijek sreću pronalazio u radu.

- Vazda nam je govorio da bi bio najsretniji da umre u baštini. Uvijek je bio smiren, marljiv, vitalan. Do prije par godina se penjao na maslinu! I danas svaki dan obiđe pčele, pažljivo ih pogleda, osluškuje, ali ne zaviruje u košnice svako malo jer i one moraju imati svoj mir. Točno bi po njihovom letu, u ljeto i proljeće, procijenio hoće li biti meda - opisuje Luko Banovac vještine svoga oca. On je pčelarstvo zavolio nešto kasnije, nakon što je završio profesionalni tečaj, no ipak je od malih nogu ocu pomagao kao i brat.

- U početku nisam toliko volio rad s pčelama, ali kasnije sam shvatio koliko se otac oko toga brinuo i davao pa mi je bilo žao da se muči. Imao sam dobre temelje, ali dodatno obrazovanje na ovom području mi je produbili znanje i sad još više razumijem kako funkcionira zajednica pčela - opisuje Luko.

petak, 18. ožujka 2022. Dubrovački dnevniK

Antun Banovac po zujanju pčela prepoznaje je li sve u redu

Ovaj vitalni

88-godišnjak i danas redovito obilazi pčelinjak, a ljubav prema njima prenio je i na svoje sinove Antuna i Luka. Da se dobar med proizvodi u obitelji Banovac znaju svi u Gornjim selima, a i šire.

Obitelj Banovac nikad nije proizvodila prevelike količine meda, uvijek su ga imali za prijatelje i stalne mušterije. Luko se prisjeća kako je bio običaj nakon vađenja meda darovati dio susjedima koji nisu imali pčele. Oduvijek je bio fasciniram organizacijom, radom i proizvodima pčela koje na zemlji žive preko 80 milijuna godina, i to u obliku u kakvom su i danas.

- U zajednici su preživjele mnoge nedaće koje donosi priroda, jako su otporne i prilagodljive. Koliko su pčele važne čovječanstvu govori citat koji se pripisuje Albertu Einsteinu. Navodno je rekao, kada bi nestalo pčela, za četiri godine bi nestalo i čovječanstva. Vjerujem da je ta tvrdnja istinita jer one su veliki oprašiva-

či biljaka pa i onih kultura koje nas hrane. Jednostavno, bez pčela nema života - zaključio je Luko Banovac.

Dubrovački dnevniK petak, 18. ožujka 2022.

Dubrovnik by Željko Tutnjević za Dubrovački dnevnik

Toni i Mara - zajednički đir još ljepšim druženje ugodno stvara

Kamilo i Mile - kad nema klupica, autobusna čekaonica dobrim prijateljima dobro dođe i kao pričaonica

Nada, Cucka, Matko, Vedo i Antun - imaju svoj omiljeni kantun

Davor, Blagoje, Teo i Božena - oko ponosnog tate i djeda mlada je obitelj okupljena

Miro, Kate, Pero, Đuro i Jadranka - lijepo i toplo nedjeljno popodne godi provesti vanka

Joško, Božo, Bungeja i Raderođendan je bio, pa tko ne bi nazdravio

Franka, Marija, Ana i Ivan - da je dječačić malen, i nepoznatih se ljudi pomalo stidi, i na slici se vidi

Milojka i Senija - kad se ima gdje sjesti i predahnuti i šetnja je ugodnija

Dubrovački dnevniK petak, 18. ožujka 2022.

Dubrovnik by Željko Tutnjević za Dubrovački dnevnik

Vesna i Marin - niti jedan kvar auta nije mučan kad pomogne prijatelj, a ujedno i meštar stručan

Maria i Ivo - za promjenu, umjesto đira oko Rata, na lapadsku šetnicu dođoše iz Cavtata

Ivana, Lili i Marko - jedva čekaju skinuti “zimsku opremu” čim ojača proljetno sunce žarko

Maroje, Josip, Dominik i Leo - djevojkama na znanje, skladni momci srodne duše traže, za vjerne i privlačne oni važe

Lucija, Ina, Sergio, Ana, Katarina i Helena - djevojčici kava nije bitna bila, lijepim se romobilom sretna pohvalila

Monika, Paula i Đani - s radošću su glazbena ograda i novi “instrumenti” na Batali “testirani”

Švedski brod - lajner

Piše Ivo Batričević

STOCKHOLM je potopio najelegantniji lajner na svijetu ANDREU DORIU, Talijani mu to nikad nisu oprostili

Imao je burne plovidbe, odolijevao svim problemima, promijenio 11 imena, 12 vlasnika i još dosta vlasnika u najmucharteru. Trenutno, u 74. godini starosti vezan čeka nastavak svoje sudbine

M/B STOCKHOLM je za Swedish American Line izgrađen u veljači 1948. u brodogradilištu Goetaverken u švedskom Gothenburgu. Imao je 12165 bruto tona, bio je dug 160 i širok 21 metar s gazom od 7,9 metara. Dva Götaverken dizel motora ukupne snage 12000 KS preko dvije propele su mu davale brzinu od 17 čvorova, a mogao je ugostiti 390 putnika. Na prvo promotivno putovanje je isplovio 21. veljače 1948 iz Gothenburga da bi u New York stigao nakon osam dana. Od tada plovi na liniji za New York, s povremenim ticanjima Copenhagena, kao putničko-teretni brod, što je u to doba bilo uobičajeno. lako ne uvijek i korisno, jer je ostalo zabilježeno kako je zbog štrajka njujorških dokera i nemogućnosti iskrcavanja tereta, STOCKHOLM jednom morao isti teret tri puta prevoziti preko Atlantika, da bi ga se na koncu po završetku štrajka ipak nekako uspjeli riješiti. Brod je imao problema sa stabilitetom na otvorenom moru, pa je u njegova skladišta naknadno ugrađen

balast od 1500 tona cementa. To je, naravno, smanjilo skladišni prostor i povećalo potrošnju goriva, ali je trajno riješilo probleme sa stabilitetom.

SUDAR NA 200 MILJA OD NEW YORKA

Svi svjetski mediji u udarnim vijestima 25. srpnja 1956. obznanili su vijest o sudaru dvaju putničkih brodova istočno od Nuntucketa na oko 200 nautičkih milja od New Yorka. Oba transatlantika su plovili u protukursu pod uvjetima smanjene vidljivosti zbog guste magle i dogodio se sudar. U toj tragediji potonuo je jedan od najelegantnijih svjetskih lajnera, talijanski ANDREA DORIA te je sa sobom na morsko dno povukao 46 nedužnih žrtava, putnika i članova posade. ANDREA DORIA je potonula za samo 11 sati nakon sudara. Ostalih 545 je spasio sam STOCKHOLM, a njih 1117 francuski lajner ILE DE FRANCE i još neki drugi brodovi koji su se u tom momentu našli u blizini. Na dru-

Koncem 2004. je na dražbi prodan brodarskoj kompaniji Classic International Cruises iz Lisabona. Od siječnja 2005. godine plovi pod novim imenom ATHENA, a pod istim imenom od 2008. dobiva novog vlasnika First Quality Cruises Inc.

gom brodu, švedskom STOCKHOLMU poginulo je pet članova posade, brod je ostao plutati oštećene prove, te je sa svojim pogonom doplovio do New Yorka 27. srpnja. Teško oštećeni STOCKHOLM za milijun dolara u tri mjeseca je brzo popravljen u brodogradilištu Bethlehem Steel Co. Shipbuilding u New Yorku. Zbog toga su otkazana njegova sljedeća tri transatlantska putovanja i jedno krstarenje. Nakon popravka vratio se u svoje transatlantik plovidbe.

STOCKHOLM je u to doba bio najmanji transatlantik, nije bio udoban i komforan, pa je švedska kompanija naručila nešto bolje i veće brodove GRIPSHOLM i KUNGSHOLM. Kada su novi brodovi preu-

zeli transatlantske pruge, STOCKHOLM je raspremljen, da bi ga nakon nekoliko neuspjelih pregovora u siječnju 1960. kupila tadašnja istočnonjemačka Vlada.

VOELKERFREUNDSCHAFT (PRIJATELJSTVO NARODA)

Brod je dobio novo, tipično njemačko i ne baš lako prepoznatljivo ime VOELKERFREUNDSCHAFT, što je u prijevodu Prijateljstvo naroda. U prilogu ovog teksta postavljam dvije fotografije broda koje su slikali zaljubljenici brodova u Dubrovniku. Fotografiju broda uz rivu luke Gruž slikao je Holandez Anton Heuff iz Fleet File Rotterdama, a fotografiju pored Solituda je slikao gospar Nevenko Bilobrk iz svoje kuće, i to s malim ruskim fotoaparatom te ga nije mogao slikati cijeloga već ga je slikao iz dva puta pa su te dvije fotografije u photoshopu spojene u jednu. Za Istočne Nijemce, kompaniju VEB Deutsche Seerederei iz Rostocka, neudobni i nekomforni brod uspješno plovi sljedećih 25 godina. Ne bez problema jer se već 1960. nasukao kod Stockholma, a 1965. se sudario s danskim brodom BURGUNDIA. Dva je puta imao sudar sa zapadnonjemačkim vojnim plovilima, 1968. s fregatom NAJADE i 1983. s jednom podmornicom. Očito je da su se zapadnonjemačke obavještajne službe zanimale za ovaj istočnonjemački brod, po svoj prilici ne bez razloga. Stariji Dubrovčani se sjećaju da su se na njemu održavali sastanci s predstavnicima Vlade Istočne Njemačke i političara bivše Jugoslavije i DubrovniVolkerfreundscha-ft (foto Nevenko Bilobrk)

petak, 18. ožujka 2022. Priče o moru i brodovima

Stockholm nakon sudara (printscreen youtube)

ka, te postoji jedna fotografija njihovih ukrcavanja na brod.

ČESTE PROMJENE IMENA

Od 1985., kada ga kupuje Neptunus Rex Enterprises iz Paname, uglavnom služi u početku pod imenom VOLKER potom pod imenom FRIDTJOF NANSEN kao utočište azilanata u Oslu. Godine 1989. je prodan napuljskoj kompaniji Star Lauro. Otegljen je na preuređenje u Genovu, međutim talijanska ga je javnost s negodovanjem dočekala, jer mu nikada nije oprostila potapanje legendarne ANDREA DORIE. Preuređenje broda je započelo tek 1992. te je tada preuređen iz lajnera u kruzer, sada ima 15614 bruto tona, dobio je dva nova Wartsilia dizel motora ukupne snage 14 300 KS koji su mu davali brzinu od 19 čvorova, a mogao je primiti 556 putnika. Pod novim imenom ITALIA I zaplovio je tek početkom 1993. godine, ali je nakon godinu dana prodan talijan-

skoj kompaniji Nina SpA koja mu daje novo ime ITALIA PRIMA.

Od 1999. pod imenom VALTUR PRIMA plovi u vodama oko Kube, ali nakon 11. rujna 2001. i terorističkog napada na New York, sva se putovanja otkazuju, a brod rasprema u Havani. Od srpnja 2002. ponovo pod imenom CARIBE plovi na sedmodnevnim kružnim putovanjima oko Kube, ali ne zadugo zbog stečaja Festival Cruisesa, njegova najnovijeg vlasnika. Koncem 2004. je na dražbi prodan brodarskoj kompaniji Classic International Cruises iz Lisabona. Od siječnja 2005. godine plovi pod novim imenom ATHENA, a pod istim imenom od 2008. dobiva novog vlasnika First Quality Cruises Inc. Godine 2013. ponovo mijenja ime u AZORES za brodarsku kompaniju Islands Cruises Transportes Maritimos da bi na kraju za ovu istu brodarsku kompaniju 2016. promijenio ime u ASTORIA. Sezonu 2020. plovi u floti CMC-a, ali u lipnju iste godine Britanska obalna straže je zaustavila i za-

petak, 18. ožujka 2022. Dubrovački dnevniK

Volkerfreundscha-ft (foto Anton Heuff)

Brodsko zvono nalazilo se na samoj provi broda STOCKHOLM. Nakon sudara se odlomilo i potopilo zajedno s brodom ANDREA DORIA na 200 nautičkih milja od New Yorka. Iz dubine Atlantskog oceana oštećeno zvono je izvađeno te i danas krasi salon broda.

branila plovidbu tijekom Covid 19 krize. Nedugo kasnije brod je prebačen i vezan te stavljen u raspremu u Rotterdamu. Dana 1. ožujka 2021. brod je ponuđen na javnoj dražbi s minimalnom prodajnom cijenom od 10 milijuna eura, ali nije dobio nijednu ponudu do srpnja 2021. Brod je ostao na prisilnom vezu čekajući odluke vlasnika i vjerovnika. U škrtim vijestima se može pročitati da ga je kupila jedna američka grupacija s namjerom plovidbe između Lisabona i Funchala- Madeira, međutim i njegova današnja pozicija je u mirovanju u luci Rotterdam. Sudbinu najmanjeg transatlantika koji je u svoje vrijeme plovio, građenog daleke 1948. još ne znamo, ali on ipak vezan pluta nakon 74 godine starosti. Jedini aktivni kruzer koji je stariji od njega je jedrenjak Sea Cloud koji i dalje plovi u svojoj 91. godini starosti. I tako je naš STOCKHOLM iz ove današnje priče imao zaista burne plovidbe, odolijevao je svim problemima, promijenio je 11 imena, 12 vlasnika i još dosta vlasnika u najmu- charteru. Bio je jako kvalitetno građen od švedskog čelika te su ga puno puta obnavljali svi navedeni brodari, ali uvijek su presuđivale neke financije zbog skupog održavanja, a svojim malim kapacitetom putnika više nije mogao konkurirati među danas sve većim kruzerima i mega kruze-

rima koji su jednostavno poklopili male brodove. Možda ipak jednoga dana nastavim pisati o njegovim novim putovanjima ili će negdje završiti kao brod hotel, muzej ili će završiti u rezalištu.

POSJETE DUBROVNIKU

Pod imenom VOELKERFREUNDSCHAFT, brod je prvi put posjetio Dubrovnik 20. veljače 1965. te u grušku luku u sljedećih 20 godina ukupno uplovio 19 puta u pravilu jednom godišnje u rano proljeće ili kasnu jesen. Dok je većina brodova s kružnih putovanja iz Dubrovnika uglavnom plovila prema talijanskim ili grčkim lukama, istočnonjemački brod nastavlja svoja putovanja prema ideološki “čišćim” Aleksandriji, Alžiru, sovjetskoj Jalti, bugarskoj Varni ili rumunjskoj Constanci. Posljednji je put VOELKERFREUNDSCHAFT isplovio iz gruške luke 1. studenog 1984. na putu prema Constanci. Novi su ga putovi od tada odveli na sasvim drugi kraj svijeta, pa se u dubrovačku luku više nikada pod tim imenom nije vratio. I kada smo mu se najmanje nadali, ovaj naš dobri stari poznanik nas je ipak, nakon punih 25 godina, pod imenom ATHENA ponovo posjetio 22. listopada 2009. i još jednom, zadnji put pod imenom ASTORIA 21. rujna 2016. kada je zablistao u luci Gruž sa svojom elegancijom i lijepim plavim trupom, i to nakon 68 godina od prve plovidbe.

petak, 18. ožujka 2022.

I kada smo mu se najmanje nadali, ovaj naš dobri stari poznanik nas je ipak posjetio, nakon punih 25 godina, pod imenom ATHENA

Ms Astoria

Poginuo radnik na gradilištu vijadukta Brijesta, dvojica ozlijeđena

Sva

U četvrtak, 10. ožujka, kod mjesta Brijesta, na gradilištu vijadukta „Brijesta“, došlo do ozljeđivanja troje radnika u dobi od 31, 45, i 48 godina. Sva trojica su državljani Bosne i Hercegovine koji su prijavljeni na privremenom boravku u Hrvatskoj. Ozlijeđenima je na mjestu događaja pružena hitna medicinska pomoć, nakon čega su upućeni na bolničko liječenje. Nažalost, jedan od njih, 45- godišnjak naknad-

no je preminuo od zadobivenih ozljeda, a ostala su dvojica ozlijeđenih zadržana na bolničkom liječenju.

Policijski službenici Policijske postaje Ston su na mjestu događaja obavili očevid kojim je rukovodila zamjenica općinskog državnog odvjetnika. Očevidu je prisustvovala i inspektorice rada Državnog inspektorata, stoji u priopćenju policije.

Matko Begović/PIXSELL

Autom se prevrnuo na krov, zadobio teže ozljede

U prometnoj nesreći koja se u ponedjeljak ujutro dogodila na državnoj cesti D-8, predio Smokvina, u blizini mjesta Banići, 66-godišnji vozač osobnog vozila zadobio je teže tjelesne ozljede neopasne za život. Do prometne nesreće je došlo kada je 66-godišnji vozač osobnog vozila dubrovačkih registarskih oznaka, krećući se kolnikom državne ceste D-8 iz pravca Dubrovnika u pravcu Splita, dolaskom u predio Smokvina, udario u podignuti betonski rubnjak, a potom i u brdo s južne strane kolnika, nakon čega se vozilo prevrnulo na krov i zaustavilo. Nakon ukazane liječničke pomoći vozač je zadržan na bolničkom liječenju, stoji u priopćenju Policijske uprave dubrovačko-neretvanske.

Dolaskom u predio Smokvina, udario u podignuti betonski rubnjak, a potom i u brdo s južne strane kolnika

Policija kaznila 27-godišnjeg vozača koji je za Dan žena vozio pijan, pod utjecajem droga i bez vozačke

Najveća novčana kazna od 19.880,00 kuna izrečena je 27-godišnjem vozaču osobnog vozila, koji je u večernjim satima 8. ožujka, prilikom redovne kontrole prometa, zaustavljen dok je upravljao osobnim vozilom dubrovačkih registarskih oznaka pod utjecajem alkohola od 0.75 g/kg te kod sebe nije imao vozačku dozvolu. Nakon zaustavljanja, vozač je podvrgnut preliminarnom testiranju na opojna sredstva u organizmu i tom prilikom mu je utvrđen pozitivan test na opojne droge, a nakon kojeg se odbio podvrgnuti uzimanju krvi i urina radi daljnje analize. Također, kod spomenutog 27-godišnjaka policijski službenici su pronašli manju količinu droge amfetamina.

Osim spomenute novčane kazne vozaču je izrečena  i zaštitna mjera zabrane upravljanja motornim vozilom „B“ kategorije u trajanju od tri mjeseca.

Kod 27godišnjaka policijski službenici su pronašli manju količinu droge amfetamina

petak, 18. ožujka 2022. Dubrovački dnevniK 44 Oglasi

humanitarni prilozi

Caritas Dubrovačke biskupije

Ambrozije Čivljak - umjesto cvijeća za pok. Silvija Marketa - 500 kn

Ambrozije Čivljak - umjesto cvijeća za pok don Stanka Lasića - 500 kn

U spomen na dragog susjeda Nika Hrdala - stanari zgrade Zlatni potok 12 - 400 kn

U spomen na pok. Silvija Marketa - obitelj Frana Đurovića - 400 kn

Samo Dijeljenjem, naša Ljubav postaje djelotvorna! Hvala od srca na vašim donacijama potrebitima! Tekst za objavu molimo slati na: karitativni.rad.caritas@ db.hr

Sve info na: https://caritas.db.hr IBAN: HR8024070001100367971 OTP banka

UdruGA za Down sindrom

Dubrovačko-neretvanske županije Udruzi za Down sindrom Dubrovačko-neretvanske županije doniraju

- U spomen na dragu susjedu pok. Peru Pavlović, 300 kn prilaže obitelj Ivice BušljeRoditelji, djeca i mladi naše Udruge iskreno zahvaljuju svim darivateljima!

Mole se darovatelji koji svoje priloge uplaćuju na žiro-račun Udruge kod Privredne banke d.d. da dostave tekst uplate na mob: 0914753582 ili putem maila downdnz@gmail.com

Žiro račun za uplatu: IBAN HR9823400091110343594

DJEČJI DOM MASLINA

Dječjem domu MASLINA Dubrovnik darovali su:

-- Obitelj Matić, u spomen na dragog susjeda Žarka Anđelića prilaže 250,00 kn;

- Mira, Nuša i Merica, u spomen na kolegicu, pok. Mariju Matić, umjesto cvijeća prilažu 300,00 kn. Djeca i djelatnici zahvaljuju darovateljima!

Mole se darovatelji koji svoje priloge uplaćuju na ži-

ro-račun Doma da dostave tekst uplate na/fax:312 218 ili na mail: dom.maslina@outlook.com

Žiro račun za uplatu: IBAN: HR8223900011100019232

DVA SKALINA

Umjesto vijenca za pok. Pera Ivanovića, 200 kn prilaže obitelj Vrlić; Umjesto vijenca za pok. Pera Ivanovića, 200 kn prilaže Nevenka Bulaš; Umjesto vijenca za pok. Pera Ivanovića, 200 kn prilaže Niko Jelić; Umjesto vijenca za pok. Pera Ivanovića, 100 kn prilaže obitelj Pacl; Umjesto vijenca za pok. Pera Ivanovića, 200 kn prilaže Stijepo Ivanišević; Umjesto vijenca za pok. Pera Ivanovića, 200 kn prilaže Tereza Lujo; Umjesto vijenca za pok. Pera Ivanovića, 100 kn prilaže Pero Lujo; Umjesto vijenca za pok. Pera Ivanovića, 100 kn prilaže Dario Katičić; Umjesto vijenca za pok. Pera Ivanovića, 100 kn prilaže Pero Katičić; Umjesto vijenca za pok. Pera Ivanovića, 100 kn prilaže Mato Maškarić; Umjesto vijenca za pok. Pera Ivanovića, 100 kn prilaže Slavica Čokljat;

Umjesto vijenca za pok. Pera Ivanovića, 100 kn prilaže Mato Lujo; Umjesto vijenca za pok. Pera Ivanovića, 100 kn prilaže Dragica Lisovski;

Umjesto vijenca za pok. Pera Ivanovića, 200 kn prilaže Zvjezdana Nenadić;

Umjesto vijenca za pok. Pera Ivanovića, 100 kn prilaže Vesna Lukić;

Umjesto vijenca za pok. Pera Ivanovića, 200 kn prilaže Hrvoje Stjepović;

U spomen na pok. Pera Ivanović, umjesto vijenca, 300 kn prilažu Ivana i Tonći Burin;

U spomen na dragog Pera Ivanović, 300 kn prilažu Tijana i Nikša Ivanović;

Umjesto vijenca za pok. Pera Ivanović, 200 kn prilaže obitelj Đani Ivanović;

U spomen na našeg dragog susjeda Silvia Marketa, umjesto cvijeća, 200 kn prilažu susjedi Vidoš i Ljubišić;

U spomen na dragog susjeda pok. Silvia Marketa, 400 kn prilažu obitelji Pera i Mara Vodopić;

U spomen na dragog gospara Nika Hrdalo, 300 kn prilaže obitelj Anke Sandri;

U spomen na Nitu Budiselić. 400 kn prilažu: Etica, Klare, Jovanka i Blaže;

I spomen na pok. Marušku Mišetu, umjesto cvijeća, 150 kn prilažu susjede Margarita i Lidija; Umjesto cvijeća za pok. Nika Koprivicu, 200 kn prilaže Lucija Deranja;

Umjesto vijenca za majku naše susjede Kate Kopanice, 300 kn prilažu stanari zgrade Vinogradarska 8; U spomen na pok. Mandaljenu Slade, 480 kn prilažu stanari zgrade P. Zoranića;

U spomen na pok. Frana Kleškovića, 200 kn prilaže Luce Klis;

Obitelj Mojaš donacija 120 kn;

Antonija Rakigjija donacija 200 kn; Zlatko Kovač Ramiz donacija 50 kn; Miloslavić Pavo Tomislav donacija 200 kn; Davor Pujo donacija 400 kn;

Žiro račun za uplatu: IBAN: HR7924070001100305036

UDRUGA SLIJEPIH

Mirjana Žuro uplatila je dobrovoljni prilog od 300,00 kuna za pomoć udruzi.

Udruga najtoplije zahvaljuje darovateljima.

Žiro račun za uplatu: IBAN HR502407000-1100021348 Email:udruga.slijepih.du@du.t-com.hr

POLIKLINIKA MARIN MED NARUČITE DIJETE NA PREGLED

KOD DJEČJEG OFTALMOLOGA

Prateći potrebe naših sugrađana za dječjim oftalmologom, Poliklinika Marin Med povremeno dovodi u Dubrovnik uglednu splitsku oftalmologinju doc.dr.sc.Dobrilu Karlica Utrobičić. Primarijus Karlica Utrobičić, specijalistkinja dječje oftalmologije i strabologije, naglašava važnost pravovremene dijagnostike te liječenja strabizma i slabovidnosti kod djece, što dalje omogućuje i normalan razvoj vidne oštrine te samim time i pravilni fizički i psihički razvoj djeteta. Dolaskom ugledne i cijenjene dječje oftalmologinje u Polikliniku Marin Med, roditeljima se omogućuje da svoje dijete pregledaju u mjestu stanovanja, bez odlaska sa djecom u druge medicinske centre na pregled. Naručite svoje dijete na pregled kod prim. dr. Dobrile Karlica Utrobičić već slijedeći vikend za termine 25. i 26. ožujka 2022. u Poliklinici Marin Med. Pratite nas na našoj web, Facebook i Instagram stranici! POLIKLINIKA MARIN MED

SAMO U POLIKLINICI MARIN MED oči možete pregledati na najnaprednijem digitalnom čitaću dioptrije, obaviti objektivno mjerenje refraktivne pogreške oka i dobiti objektivnu dioptriju za naočale i kontaktne leće.

Imate zdravstvenih problema? Ne znate kod kojeg liječnika trebate pregled? Nazovite nas za savjet i termin!

Poliklinika Marin Med, dr.Ante Starčevića 45 Dubrovnik Tel: +385 (0)20 400 500 +385(0)20 400 505 www. marin-med.com email: info@marin-med.com

petak, 18. ožujka 2022. Dubrovački

Mali oglasi

AUTO

/ MOTO

IZNAJMLJIVANJE

Iznajmljujem dvije garsonjere u Šipčinama na duže vrijeme, zaposlenim samcima. Kontakt: 020 419 718

Iznajmljujem stan na Zvekovici kod autobusne stanice na duže vrijeme. Kontakt: 091 793 8947

STAN - NUNCIJATA 77m2 dvije sobe + DB, prekrasan pogled na more. 188.650 E, ALAVIJA NEKRETNINE 098288254. Encert C

LAPAD KUĆA – 220 M2 i 151 M2 okućnice + 2 parkinga,468.000 E.ALAVIJA NEKRETNINE 098288254 Encert C

Prodajem Peugout ,2015 god presao 285000 km,uredno odražavan ,moguća zamjena za Yamahu tmax  u zamjeni cijena veca. Cijena 8000 eura. 0976992281, 0958654587

Renault Megane 1998 lipanj mjesec ,km 205 000, okvirna cijena 7 500 kuna. Mob: 0915727334

Kupujem Liberty150 u dobrom stanju. 091 205 3472

Prodajem dijelove za Mazdu 323 F. Kontakt: 098 923 1116

Prodajem BMW e.46 2000g benzin plin 16000.kuna, istekla registracija na mob 0955106792.

Prodajem Touran 1.6 tdi , 2016god, 110ks, 146000km , reg do 12,2021 u odličnom stanju sa puno opreme , sve informacije na Mob: 098 804 829

Prodavam Skuter Yamaha 50 neos kvar motora, cijena 1000 kn. Kontakt: 099 688 0160

Prodajem osobni automobil FIAT CROMA, god.proizvodnje 2009. s prijeđenih 220.000 km, 1,9 Diesel, ispravan, registriran u dobrom stanju. Cijena orijentaciono 15.000 kn . Tel 098/344-611

Iznajmljujem manji stan za samce, ljepše opremljen, u Mokošici na duže vrijeme. Stan ima i parking mjesto. 020 419 574

Iznajmljujem stan u Gružu, 35m2, opremljen povoljno na duže vrijeme za dvije ženske osobe. Kontakt: 098 917 7406

Iznajmljuje se garaza u Sedam smrtnih grijeha. Mob. 098 199 2849

Prodaja / KUPNJA NEKRETNINA

Prodajem stan 35 m2 u blizini Doma zdravlja. Kontakt: 098 611 128

Mokošica - Naš dom, stan 75 m2, tri sobe + DB, veliki balkon, šupa, e-certifikat A, 189.000 €. Angelus nekretnine - ured Dubrovnik - 098 676 009

Prodaje se građevinsko zemljište u Župi Dubrovačkoj –Lazine. Zemljište se sastoji od 3 spojene parcele i ima 984m2. Cijena 125000 eura. Mob:0989824076

Mokošica - Naš dom, stan 75 m2, tri sobe + DB, veliki balkon, šupa, e-certifikat A, 189.000 €. Angelus nekretnine - ured Dubrovnik - 098 676 009

STARI GRAD – ODLIČNA INVESTICIJA , KUĆA 4 etaže 68 M2 sve kompletno obnovljeno 2019 god. 336.600 E, ALAVIJA NEKRETNINE 098288254. Encert D

OBOD/CAVTAT – Stan 137 m2, 3 sobe + DB, 219.200 E, ALAVIJA NEKRETNINE 098288254. Encert C

SLANO – kuća izgrađena 2018 godine, 288 m2 na 505 m2 zem ,6 parkinga i 5 stanova/apartmana. 449.856 E, ALAVIJA NEKRETNINE 098288254. Encert B

ILIJINA GLAVICA na zemljištu ukupne površine 771 m2,smještena je kuća bruto tlocrtne površine od 115 m2 uz nadstrešnicu površine 13 m2 i bazen površine 28 m2. 685.300 E ALAVIJA NEKRETNINE 098288254. Encert C

GRAĐEVINSKO ZEMLJIŠTE359 m2 u Mandaljeni s pravomoćnom građevinskom dozvolom,gradnja odmah. 128.881 E, ALAVIJA NEKRETNINE 098288254.

ATLANT CENTAR, iznajmljuje se poslovni prostor 53 m2 novouređen, 6000 kn + PDV, ALAVIJA NEKRETNINE 098288254. Encert A

MLINI TRGOVIŠTE,stambeno poslovni objekt površine 350 m2 novouređen (moguće otvoriti restoran).638.400E.ALAVIJANEKRETNINE 098288254.Encert B

Prodaje se stan na Pločama, korisne površine 52 m2240.000 € (za adaptaciju). Kontakt: Angelus nekretnine, Vukovarska 17 - 098 676 009

Za poznatog kupca tražimo manji studio apartman ili sobu s banjom u staroj gradskoj jezgri. Kontakt: Angelus nekretnine, Vukovarska 17098 676 009

Prodaje se građevinsko zemljište koje se sastoji od tri spojene parcele površine 984 m2 u Lazinama - Župa Dubrovačka. Cijena 125 000 eura. Kontakt telefon 0989824076.

Prodajem namješten stan u Solinama, 77m2 sa parkingom i terasom od 24m2. Cijena 2300 e7m2. Kontakt: 091 9577 843

PRODAJA RAZNO

Prodajem med i maslinovo ulje povoljno. Kontakt: 091 9366 481

Prodajem domaće mjendule u ljuski iz Dubrovačkog primorja. 30 kn/kg. Za količinu iznad 10 kg dostavljam na kućnu adresu. Kontakt: 020 753 588 ili 091 530 7923

Prodajem ležaj, dimenzije 90x200, 300 kn. Kontakt: 099 679 3597

Prodajem motorku za drva Makita, cijena 1200 kn. Kontakt: 099 679 3597

Prodajem električni mlin za žitarice, cijena 800 kn. Kontakt: 099 679 3597

Prodajem inkubator za leženje pilića, kapacitet 60 jaja, cijena 800 kn. Kontakt: 099 679 3597

Prodajem namještenu montažnu kućicu sa slike, 24m2 (2 sobe, kuhinja,WC, klima). Mob: 091/543-0029

Prodajem stalak za pršut potpuno nov, rosfraj sa mramornom pločom. Kontakt: 098 132 1104

Mali oglasi

Prodajem bademe u ljuski, cijena 1 kg 30 kn. Kontakt: 091 530 7923

Prodaje se 90m2 suhe lamperije, uskladištena. Cijena povoljna, po dogovoru. Kontakt: 098 820 496

Kupujem podne kamene ploče. Kontakt: 0993922800

Ljubiteljima umjetnosti, prodajem mata - blok sa skicama cijenjenog humorista, slikara i pisca za djecu s vlastitim ilustracijama i stripom WILHELM BUSCH (1832.-1908.), njemačko izdanje 1940.  091 754 9952

Prodajem ležaj veličine 90x120 - 300 kuna. Kontakt: 099 679 3597

Prodajem inkubator za leženje pilića, kapaciteta 60 komada jaja - 800 kuna 099 679 3597

Prodajem, ovce i ovna sve informacije na mob. 0915795483

OSOBNI ODNOSI

Tražim žensku osobu od 50 do 55 godina za druženje i mogući brak. Kontakt: 091 585 5001

USLUGE RAZNO

Hitno tražimo osobu s dugogodišnjim iskustvom za skrb o starijoj muškoj osobi kao i ispomoć u kućanstvu. 4 - 8 sati dnevno, mjesečna cijena po dogovoru. Kontakt: 091 980 8403

Zaštita od sunca, izrada i montaza roleta, komarica, trakasti zavijesa, venecijanera, rolo zavijesa, sve informacije na 0911472794. Mokošica.

Uređujem vrtove, đardine, okućnice, orezivanje voćki, košnja, gnojidba, okopavanje. Mob: 0916143946

Tim iskusnih meštara nudi pomoć u Vašoj kući, apartmanu. Vršimo sitne popravke, renoviranja stambenih objekata (skidanje boje i popravci drvenih prozora, persijana, vrata, te pituravanje istih, Građevinski radovi, elektroinstalacije, vodoinstalacije, gipsarski, keramicarski i soboslikarski radovi, postavljanje podova-laminati, montaža i demontaža namještaja. 098 765 460

KAMENOKLESAR- Izrada grobnica,spomenika,nadgrobne vaze - kamenice,nadgrobne knjige,brončana galanterija,slike od porculana,klesanje slova na spomeniku,klupice,skalini,kolone,kamene ograde, dostava i montaža kamena. Mob: 091 7285208

Pomoćni radnik traži posao. Dubrovnik I okolica. Prijava nije obavezna. MOB: 092/359-4338

DEŽURNE LJEKARNE

GRUŽ” 14.3. - 20.3.2022. OD ZVONIKA” 21.3. - 27.3.2022.

preminuli

Pavo Dalmatin (1917)

Pere Pavlović (1926)

Vlaho Korda (1937)

Antun Gojavić (1949)

Marija Crnčević (1935)

Anka Vlahušić (1944)

Pero Ivanović (1957)

Miljenko Ucović (1937)

Marija Matić (1934)

Ana Vatović (1945)

Fra Ante Logara (1945)

Petar Bronzan (1987)

Karmen Kristović (1946)

Marija Plasković (1936)

Marija Granić (1957)

Frano Klešković (1944)

Iva Kukrika (1936)

Anka Budiselić (1932)

Besim Dautbegović (1977)

Ivan Skurla (1941)

Nedjeljka Foretić (1944)

Klare Bobić (1928)

Lukša Lucianović (1938)

Dubrovački dnevniK petak, 18. ožujka 2022.

Dobre vijesti

United Airlines i ove godine će povezivati New York i Dubrovnik

Letjet će sve do 26. listopada

Portal Exyuaviation.com precizira kako je United Airlines potvrdio nastavak letova između njujorške zračne luke Newark i Dubrovnika ove godine. Prijevoznik će nastaviti s radom 27. svibnja uz planirane četiri tjedne rotacije. Prema pisanju ovog portala, američki prijevoznik proširio je svoj program letenja do Dubrovnika s uslugama sve do kraja ljetne sezone 2022., a to je 26. listopada.

Prošle godine United Airlines je letio od 2. lipnja do početka listopada, a na svoja četiri tjedna leta između New Yorka i Dubrovnika nudio je više od 22.500 sjedala u oba smjera.

Ove godine sve letove će održavati zrakoplov Boeing 767-300.