Dubrovački dnevnik petkom br. 85

NAKLADNIK

Dubrovački dnevnik j.d.o.o. Kardinala Stepinca 52 Dubrovnik OIB: 84019117288

GLAVNA UREDNICA

Lucija Komaić urednica@dubrovackidnevnik.hr

ZAMJENICA GLAVNE UREDNICE

Ivona Butjer Mratinović

UREDNIK

Maro Marušić

REDAKCIJA 020/642-462 redakcija@dubrovackidnevnik.hr Aida Čakić Petra Srebrović Maro Marušić Nikša Klečak

FOTOGRAFI

Goran Mratinović Željko Tutnjević

KOLUMNISTI

Maro Marušić Vjera Šuman Ivo Batričević

GRAFIČKI PRIJELOM

Dario Kovač, Nene Mojaš / festivus.hr

MARKETING

Nikoleta Zec 020/642-460 marketing@dubrovackidnevnik.hr

MALI OGLASI

oglasi@dubrovackidnevnik.hr

Uvodnik

MARO MARUŠIĆ Emica Elvedji/PIXSELL

Pratite nas na:

Facebooku

www.facebook.com/dubrovacki www.instagram.com/dubrovackidnevnik www.dubrovackidnevnik.hr

Instagramu Internet portalu

Cijena kave

-Kakva je situacija na terenu reći će nam naš kolega u Tkalčićevoj ulici –kazala je ozbiljna voditeljica Dnevnika i predala riječ smrknutom novinaru.

-Evo, kao što vidite iza mojih leđa, lijepi je dan, temperatura je visoka za ovo doba godine, ali svejedno nitko ne pije kavu. Inflacija je udarila omiljeni napitak i sada cijena iznosi ogromnih 20 kuna – kazao je apokaliptični glas čija se jeziva intonacija ugledala na onu Đurice Dropca, pa potom odmah dodao – S nama je vlasnik ugostiteljskog objekta kojega ćemo odmah pitati kako sve ovo komentira.

-Jeste li vi normalni? – kratko je upitao vlasnik u mikrofon.

-Tko to mi?

-Vi, mediji!

-Kako mislite jesmo li mi mediji normalni?

-Pa lijepo. Ja dvije godine, otkako je počelo ovo ludilo s koronom, govorim da će nas lockdown i mjere ekonomski uništiti, da će inflacija biti brutalna i sada se mediji iznebuha pojave, i u čudu pitaju kako je to moguće.

-Pa, kako je to moguće? – u čudu ga je upitao novinar nastojeći još više pojačati dramu.

-Da, kako je to moguće? – odgovorio mu je ugostitelj protupitanjem želeći istovremeno iskočiti iz vlastite kože i odalamiti ga pred kamerama – Pa vi ste za to krivi, mamicu vam vašu!

-Dosta, dosta, nemojte psovati – uletjela je sad voditeljica Dnevnika – Ako ćete se vas dvojica svađati, idemo mi do našeg gosta u studiju. S nama je, dragi gledatelji, ugledni znanstvenik, jedan od najboljih koje je ova zemlja dala, veliki znalac još otkako je bio gimnazijalac.

-Hvala – rekao je Znalac, a čak je i ta zahvala zvučala znanstveno.

-Gospodine Znalac, kako komentirate ovu ogromnu inflaciju i rast cijena kojem svjedočimo? Gledajući kavu od 20-30 kuna čovjek se zapita je li trebalo donositi onako radikalne mjere, zaustaviti gospodarstvo, štampati novac i uzrokovati inflaciju?

-Pa naravno da je trebalo. Gledajte, nije isto umrijeti od koronavirusa i gladi. Ako umirete od korone, vi ste priključeni na respirator, a ako umirete od gladi, umirete na svom krevetu. Ali nitko neće umrijeti od gladi zbog inflacije, samo će imati nekvalitetan život, što na kraju, mislim, nije ni loše -Kako mislite nije loše što će imati nekvalitetan život?

Uvodnik

-Pa mislim na farmaciju. -Znači farmaciji odgovara inflacija?

-Pa naravno. Ljudi će se od stresa više razbolijevati, a oni će povećati prihode. -Ali zašto se vi veselite što će farmacija imati veće prihode?

-A zašto se vi mediji veselite inflaciji i svakoj drugoj katastrofi i apokalipsi, a pravite se da ste zabrinuti?

Nastao je muk u studiju. Oboje su ostali bez riječi. Onda je voditeljica opet potražila svog kolegu u Tkalčićevoj da ih izvuče iz neugodne situacije. On je zaustavio jednog (su)građanina da ga privoli na sudjelovanje u anketi, inače najglupljoj mogućoj novinarskoj formi, jer dobro je poznato pravilo, da kad se kamera uključi, da se upitanom mozak isključi.

-Što kažete na nove cijene kave?

-Baš me briga. Ja ju skuham doma, i onda odnesem vani u termosici – kazao je prolaznik kojemu je um, začudo, nastavio normalno raditi.

-Priznat ćete da nije isto popiti kavu u kafiću ili na klupici u parku – kazao mu je novinar razmišljajući zašto se kafić ne zove kavić, ako se već govori kava, a ne kafa.

-Nije isto. U kafiću je puno skuplje. Ali svejedno ne pijem u parku. Odem s biciklom svaki put na neko drugo mjesto. -Vi ste znači biciklist. -Da.

-Kako komentirate inflaciju iz biciklističkog ugla?

-Inflacija nema nikakvog utjecaja na bicikliste. Ne treba nam gorivo, ne treba

nam plaćanje nikakvog javnog i taksi prijevoza, ne trebaju nam skupi popravci, a pošto se bavimo fizičkom aktivnošću, ne trebaju nam ni skupi privatni medicinski pregledi i terapije. A bogme ne trebaju nam ni kafići, jer većinu vremena provodimo na zraku.

Znanstvenik iz studija znalački se ubacio u eter.

-Eto vidite tko je kriv za ekonomski propast. Biciklisti, a ne lockdown i farmacija. Oni su ti kojima ništa ne treba, zbog njih se ekonomija ne vrti, da se njih pita, sve bi odavno propalo.

-Da, dobro govorite – zaključila je voditeljica Dnevnika – ako nešto ubija ekonomiju, onda je to zdravlje građana. Što je građanin zdraviji, ekonomija je bolesnija!

Vijesti

REZERVACIJE BUDE OPTIMIZAM

Rekordna sezona je pred vratima, ali rano je za otvaranje šampanjca

Otkako je krenula pandemija koronavirusa, u Dubrovniku se najave za sezonu očekuju s dozom opreza. Pandemijska 2020. godina dotukla je dubrovački turizam, kako zbog neizvjesne situacije oko novog virusa o kojem se tada nije znalo previše, tako i zbog otkazanih letova koji su za Dubrovnik od turistički vitalne važnosti. Situacija se bitno popravila 2021. godine, kada Dubrovnik ovisan o avionskim linijama nije bilježio zavidne rezultate u prvoj polovici sezone. No, situacija se naglo preokrenula krajem srpnja kad su se kapaciteti počeli naglo puniti i kada se dogodio nagli, turistički porast kakav je malo tko mogao predvidjeti. Najave za 2022. godinu su, kako nam potvrđuju dionici u turizmu, iznad svih očekivanja. Naime, rezervacije pristižu u ogromnom broju, a ako

se obistine, 2022. godina bi mogla biti bolja čak i od toliko spominjane 2019. godine, kad su na dubrovač kom području srušeni svi turistički rekordi! Ipak, oni koji se bave turizmom napominju kako ih najave ve sele, ali ih uzi maju s određenom rezervom jer je situacija još uvijek neizvjesna.

‚DINAMIKA REZERVACIJA SLIČNA 2019., AKO NE I BOLJA’

Vlasnik turističke agencije ‚Direct booker’ Nino Dubretić je optimističan, a brojke koje bilježi njegova agencija mu daju razlog za visoka očekivanja i dobre prognoze za predstojeću sezonu.

„Rezervacije ulaze jako dobro. Dinamika je jako slična

2019., ako ne i bolja. Sudeći prema trenutnoj dinamici, ulazimo u sezonu kakva je bila 2019. godine. Zvuči iznenađujuće, ali je tako. Vjerojatno se ljudima više ne stoji doma i željni su putovanja. Kako zasad stvari stoje, sve ide u dobrom smjeru i nadamo se kako neće biti nekih negativnih iznenađenja. Gosti žele putovati, a izgleda kako će biti i letova. Sve najave su zasad pozitivne,“ govori Dubretić. Govoreći o zemljama iz kojih rezervacije pristižu, Dubretić je kazao kako će tek imati preciznu statistiku, ali kako se već sada može vidjeti kako dominiraju gosti iz Zapadne Europe, prvenstveno Velike Britanije. Bilježi se i porast rezervacija od strane skandinavskih gostiju u odnosu na prethodne godine, a tu su i gosti

„Rezervacije ulaze jako dobro. Dinamika je jako slična 2019., ako ne i bolja. Zvuči iznenađujuće, ali je tako. Vjerojatno se ljudima više ne stoji doma i željni su putovanja’’, govori Dubretić

iz SAD-a, kao i Rumunji i Bugari. Oni koji izostaju su

‚OČEKUJEMO 10 POSTO VIŠE OD 2019.!’

Optimistična je i Slavica Grkeš, vlasnica agencije ‚Dominium travel’ i potpredsjednica Strukovne grupe turističkih agencija pri HGK.

„Trenutna situacija s rezervacijama je zadovoljavajuća. Očekujemo veliki porast bookinga iza Uskrsa, što se tiče individualnih gostiju. Imamo i dosta upita za grupe. Situacija je takva da hoteli ne preferiraju grupe tijekom sezone jer je zarada veća na individualnim cijenama,“ govori Grkeš koja tvrdi kako je i ova zima nešto zanimljivija nego prethodnih godina i kako situacija izgleda obećavajuće.

VLASNICI TURISTIČKIH AGENCIJA imaju razloga za optimizam, baš kao i Zračna luka Dubrovnik. Prema rezervacijama, nadolazeća turistička sezona mogla bi srušiti rekorde. Ipak, najave uzimaju s oprezom i podsjećaju – situacija s virusom i putovanjima je i dalje neizvjesna

gosti iz Australije i Dalekog Istoka.

IVONA BUTJER MRATINOVIĆ GORAN MRATINOVIĆ, IVONA BUTJER MRATINOVIĆ

Nino Dubretić

vratima, šampanjca

„Imamo rezervacije i za travanj i svibanj, a to nismo odavno vidjeli. Pretpostavljam kako će ozbiljnija sezona početi dolaskom lipnja i iskreno se nadam kako će dulje trajati,“ kaže Grkeš koja ima zamjerku na rad nadležnih u turizmu.

„Voljela bih kada bi subjekti u turizmu bili malo više i bolje obaviješteni o kampanjama koje se odrađuju i o svemu što se radi vezano za promociju destinacije. Apsolutno sve informacije doznajemo u našim krugovima, a to nam svima ulijeva dozu nepovjerenja. Koga ciljamo kampanjama, kakve su kampanje, možemo li dobiti neke promo materijale u obliku videa, imamo li nove turističke proizvode i ostalo što možemo komunicirati s našim partneri-

ma vani? To su pitanja na koja bismo trebali već sada imati odgovore,“ upozorila je Grkeš. Što se tiče samih rezervacija, njima je itekako zadovoljna. „Moja agen cija očekuje 10 posto više nego 2019. godine jer smo i 2021. jako dobro odradili,“ kaže Grkeš.

Vijesti

...

„Imamo rezervacije i za travanj i svibanj, a to nismo odavno vidjeli. Pretpostavljam kako će ozbiljnija sezona početi dolaskom lipnja i iskreno se nadam kako će dulje trajati,“ kaže Grkeš.

RAČUNA SE I NA DA LEKA TRŽIŠTA, U NAJAVI

UNITED AIRLINES I FLY

DUBAI

Prema neslužbenim informacijama, rezervacije su dobre i u dubrovačkim hotelima, no uzimaju ih s oprezom jer je situacija, napominju, još uvijek neizvjesna i još je rano za neke detaljnije i sigurnije prognoze.

Odlične najave bilježi i Zračna luka Dubrovnik. Kako su nam

potvrdili, u najavama imaju oko 1 680 000 sjedala u dolasku. Inače, radi se o najavama koje su bolje i od onih za 2019. godinu, no i oni su prilično oprezni. Naime, nitko ne može garantirati kako će se najavljeno i ostvariti i kako će se sjedala uistinu i popuniti kako je planirano. Puno toga svakako će ovisiti o situaciji s pandemijom, ali i konkurentskim zemljama koje će se također boriti za svakog pojedinog gosta.

No, letova bi trebalo biti. Dubrovnik bi 53 kompanije trebale povezivati s preko 80 destinacija, kako su potvrdili iz Zračne luke Dubrovnik, a među njima je i SAD. Delta Air Lines ove sezone, kako je već i najavljeno, neće povezivati Dubrovnik i SAD, ali hoće United Airlines što su

odlične vijesti jer su gosti iz SAD-a već godinama drugi najbrojniji gosti u Dubrovniku, nakon onih iz Velike Britanije. Za očekivati je kako će ove sezone za Dubrovnik letjeti i Fly Dubai, no i tu je najavu potrebno uzeti s rezervom zbog neizvjesnosti situacije, a tu je i nekoliko kompanija koje će Dubrovnik povezivati s Velikom Britanijom, što je posebno važno, s obzirom na tradicionalno ogroman interes gostiju s tog tržišta. Sukladno najavama, svi moskovski aerodromi bi trebali biti povezani s Dubrovnikom, što su također obećavajuće vijesti.

INFLACIJA I SITUACIJA U UKRAJINI NE IDU NA RUKU

Kako će se optimistične najave za sljedeću sezonu obistiniti, nadaju se i turistički vodiči. Vlada optimistična atmosfera, ali i oprez, jer kako turistička

Nastavak na sljedećoj stranici

Slavica Grkeš

Hoće li se ponoviti rekordi

Vijesti

...

Kako su nam potvrdili iz Zračne luke Dubrovnik, u najavama imaju oko 1 680 000 sjedala u dolasku. Inače, radi se o najavama koje su bolje i od onih za 2019. godinu, no i oni su prilično oprezni. Naime, nitko ne može garantirati kako će se najavljeno i ostvariti i kako će se sjedala uistinu i popuniti kako je planirano.

vodičica Ivana Šepak upozorava – i 2020. je sve krenulo fantastično i najave su pokazivale kako će kapaciteti biti popunjeni, no dogodio se izostanak sezone. „Zbog toga se plašim prognozirati bilo što. Nama su najave korektne, od partnera do online agencija, ali vidjet ćemo. Uskrs će nam biti najbolji test i već u travnju ćemo moći vidjeti kako će se situacija razvijati,“ kaže Šepak dodavši kako pandemija nije jedino zbog čega su dionici u turizmu vrlo oprezni oko najava.

„Cijela ova situacija oko koronavirusa, čini se, ide svome kraju što nas raduje. Međutim, dolazi inflacija. U SAD-a već sada situacija nije bajna i vrijedi vidjeti

kako će se ona odraziti na goste i na putovanja – hoće li štedjeti, hoće li se možda odlučiti na putovan ja neke druge godine kad će se moći normalno putovati… Voljela bih da to bude ove godine. Ono što me još i više brine je si tuacija u Ukrajini ko ja nam baš i ne ide na ruku. Kad gosti koji dolaze ovamo gledaju na karti, njima se čini kako je to nama blizu. Sjetit ćemo se kako se to odrazilo kad je bio rat na Kosovu. U svega tjedan da-

na nam se srozao turizam, a i kad je bio na Krimu, osjetili smo manjak rezervacija. Ljudi se prepadnu rata, prepadnu se putovati kad je rat, no nadam se kako će se zemlje dotad usuglasiti i kako neće ratovati nitko protiv nikoga,“ smatra Šepak.

Generalno Dubrovnik ima razloga biti optimističan i čini se kako bi se ove godine turistička kretanja mogla značajnije oporaviti, kako zbog optimističnih najava oko daljnje situacije s pandemijom, tako i zbog toga što je za očekivati kako će gosti, koji su morali otkazivati svoja putovanja zbog virusa, sada htjeti nadoknaditi ono što su propustili.

...

„I 2020. je sve krenulo fantastično i najave su pokazivale kako će kapaciteti biti popunjeni, no dogodio se izostanak sezone. Zbog toga se plašim prognozirati bilo što. Uskrs će nam biti najbolji test i već u travnju ćemo moći vidjeti kako će se situacija razvijati,“ kaže Šepak

Ivana Šepak

U najavi United Airlines i Fly Dubai

Vijesti

Hoće li divljanje cijena usporiti ili ćemo na ‚kruh i paštetu’?

Inflacija, tranzicija, euro, kupovna moć, dugovanja, troškovi, prihodi, dobiti, tržište, kapital; glavne su to teme posljednjih tjedana. Koronavirus je skinut s pijedestala najvažnije teme u javnosti jer svakim odlaskom u butigu primjećujemo nove poraste cijena. ‚Jučer’ je prosječna litra mlijeka koštala 4.99 kn, danas ga je po toj cijeni teško naći čak i na akciji neke robne marke. Troškovi života sve su veći, a primanja ostaju jednaka. Zabrinuti su Hrvati kako će nam kupovna moć opadati kroz ovu godinu i da ćemo s uvođenjem eura još dodatno nagrabusiti i osjetiti negativne efekte gubljenja vlastite valute. Nije lako ni firmama koje se s porastom cijena robe, materijala, sirovina i transporta moraju nositi, nastaviti poslovati i opstati u nestabilnom okruženju. Razgovarali smo s dubrovačkim poduzetnicima i upitali ih očekuju li skoru stabilizaciju tržišta ili prognoziraju daljnji rast cijena.

BIT ĆE MANJE MESA NA TRPEZI

Iz mesnice Traversa govore nam kako su cijene počele rasti još u rujnu 2021. godine. „Najveći rast je vidljiv na junetini. Već u nabavi je to od 25 do 30 posto skuplje. I mi smo se prilagodili tom rastu cijena, u dva navrata smo morali dizati cijene po 10 posto, u prosincu i evo sada u veljači. Ukupno je danas u prodaji cijena veća 20 posto u odnosu na rujan“, govore nam iz ove dubrovačke mesnice. S uvođenjem eura nažalost očekuju daljnja poskupljenja. „Sve države koje su prošle kroz tranziciju prema euru su imale sličan scenarij pa to očekujemo i kod nas. Pored cijele ove krize to zaista nisu mali porasti, to su ogromne razlike u jako kratkom vremenu. Ono što za sada primjećujemo jest da potražnja nije pala, ali očekujemo da će pasti jer nam plaće i mirovine ostaju iste, a cijene rastu, to će neminovno dovesti do slabije kupovne moći zbog čega je pad u potražnji očekivan“, otvoreno će.

VOĆE I POVRĆE JOŠ SE ‚DRŽI’

Antonio

iz

vine voća i povrća ‚Kolak’ kaže kako i inače zimi bude skuplja roba s obzirom na to da je manje robe s domaćeg tržišta. “Mislim da to trenutno nije neka anomalija kroz prosinac i siječanj. Ne mogu unaprijed prognozirati, ali mislim da nećemo imati nekih velikih odstupanja i značajnih rasta cijena. I mi ćemo se naravno prilagođavati situaciji na tržištu, nismo imali promjene cijena i pokušavamo se držati na razini proteklih godina“, govori nam.

„Poskupljenje energenata, transporta, i slično naravno utječe na fiksne, a i neke varijabilne troškove poslovanja, na primjer neki industrijski materijali su se cjenovno povećali. Naravno da sve to utječe i uzrokuje kumulativna poskupljenja“, kaže i dodaje kako za sada sama roba nije poskupjela.

U GRAĐEVINI CIJENE DIVLJAJU

Jedna od gospodarskih djelatnosti koja je primila najveći udarac rasta cijena proteklih mjeseci jest građevinarstvo. Cijene materijala odletjele su u nebo, posljedice osjećaju,

Jedan od najvećih udaraca poskupljenja primio je sektor građevinarstva. Cijena armature u godini dana je porasla za nevjerojatnih 80 posto.

kako korisnici usluga građevinskih tvrtki, tako i same firme. Mato Butijer, direktor tvrtke Alfaplan građenje komentirao je situaciju na tržištu.

“Dosad smo imali kompletno nestabilno tržište što se tiče divljanja cijena materijala, i dalje očekujemo istu situaciju, pogotovo sada kada su skočile cijene energenata, poglavito nafte i plina, jer njihova cijena direktno utječe na cijenu materijala”, govori i dodaje kako skok cijene materijala nije linearan sa skokovima u cijeni konačne usluge, ali u određenom dijelu i usluga mora poskupjeti. Butijer očekuje i promjene uz uvođenje eura.

„Teško je točno prognozirati što će se dogoditi, no sudeći po drugim zemljama koje su prošle tu tranziciju, zasigurno će cijene rasti. Ono što će sigurno porasti i na što će uvođenje eura direktno utjecati jest cijena radne snage, koja je već i sada skupa, a sukladno tome će i cijena ukupne usluge porasti“, objašnjava.

Kolak,

obiteljske trgo-

Hrana, materijali, usluge, energenti... sve na tržištu poskupljuje. Do kada? Dubrovački poduzetnici komentiraju poskupljenja i odgovaraju na pitanje hoće li ga u njihovoj branši biti i više

CIJENE GORE, RASPOLOŽENJE DOLE

PETRA SREBROVIĆ PATRIK MACEK/PIXSELL

Divljanje cijena za sada nema značajan utjecaj na potražnju. „Potražnja zbog toga nije opala, no nama to radi problem u smislu komplikacija u poslovanju. Kada ugovorimo posao i cijenu, ponekad od ponude do realizacije samoga posla prođe i godinu dana, a sada kada se cijene tom brzinom podižu to nas dovodi u situaciju da nekada poslujemo i s gubitcima“, govori Butijer. „Cijena armature je za primjer u godini dana porasla za čak 80 posto. Ako se javljamo na javni natječaj, dok se on sprovede, dok prođu svi rokovi žalbi, prođe i godina i pol, većinom se po Zakonu o obveznim odnosima prihvaća korekcija cijena“ govori, no dodaje kako to ipak nije uvijek slučaj, zbog čega je otežano poslovanje u uvjetima takvog nestabilnog tržišta.

LJEPOTA ZAOKRUŽENA

‚NA PUNI EURO’

Luka Miškić iz frizersko kozmetičkog salona Miluka prokomentirao je cijene ‚tržišta uljepšavanja’ i očekivanja uz uvođenje eura.

„Mi smo u Dubrovniku specifični jer nam plin nije okosnica za cijenu. To je razlika nas u odnosu na naše kolege iz Zagreba koji su vezani uz plinaru i cijene plina koje sada drastično rastu. Dok god je cijena struje u ovim nekim okvirima, nama se neće događati neka značajnija poskupljenja“, govori.

„Cijene u salonu nismo dizali zadnje dvije godine, no teško je prognozirati jer ne znamo niti što se može dogoditi sutra.

Cijene materijala jesu skakale, ali nas je u salonu šest pa imamo tu mogućnost da dobi-

Vijesti

...

Iako se voće i povrće još uvijek ‚drži’ cijenom, meso je prilično poskupjelo.

VJEŠTE RUKE UVIJEK SU

‚NA CIJENI’

Vlaho Martinović, vlasnik automehaničarskog obrta Kono, osvrnuo se na porast cijena dijelova za automobile.

„Dijelovi su poskupjeli kao i sve danas, sve su cijene pošle gore, ali moje cijene usluge su ostale iste, tu se nije ništa mijenjalo. Potražnja je za ovim poslom uvijek velika jer je nas malo, u cijelom gradu ima dvadesetak mehaničara. Rijetki to žele raditi jer je sve kompliciranije, zahtjeva više alata, a prostora je u gradu malo, rijetki su ostavili prostore ili garaže, a da nisu tu napravili apartman“, govori nam Martinović.

jemo povoljnije cijene zbog količine“, kaže nam Miškić.

Ono što će uvođenje eura u njihovom slučaju promijeniti jest da će se cijene zaokruživati.

„Nećemo, kao na primjer lanci prehrane, raditi s centima, već ćemo zaokruživati na puni euro, pa tako umjesto 10 eura i 60 centi, cijena će se zaokružiti na 10 ili 11 eura. Onda se može dogoditi neko manje povećanje, ali to može biti eventualno kuna ili dvije, a to u konačnici nije niti jedan posto cijene“, objašnjava.

„Dijelovi se naručuju i plaćaju u kunama i lipama, tako će se to jednako primijeniti na eure i cente. Jedino su usluge uvijek zaokružene, pa će tako pretpostavljam biti umjesto današnjih 100 kuna, tada 15 eura“, zaključuje. Najveći rast cijena primjećuje se upravo na svakodnevnim potrošnim stvarima, prvenstveno na prehrambenim artiklima koji su najčešći u našim košaricama u spenzi, a nažalost sve je manje malih privatnika koji bi održavali trgovinu. I oni malobrojni kojih u Dubrovniku još ima, teško se bore s poskupljenjima, nerado o tome razgovaraju, a kazat će i kako ih je s razlogom ostalo još tako malo. Porast cijena diktira jedno – sve ćemo manje imati ‚naših’ ljudi koji će se upustiti u takva nestabilna poslovanja, ubrzo nećemo imati trgovce koji će nam znati ime. Novo, brzo doba odavno je došlo, a ove cijene samo ubrzavaju proces nestanka malih trgovina i jačanje velikih svjetskih korporacija koje se s nestabilnim cijenama i tržištem zahtjevnim za poslovanje lakše nose.

Tjedan u retrovizoru Grada Dubrovnika

Sanirana obala i kupalište ispod Belvedera

Usklopu aktivnosti redovnog održavanja pomorskog dobra, pristupa moru i javnim kupalištima, a koje spadaju u djelokrug rada Upravnog odjela za turizam, gospodarstvo i more, završena je sanacija dijela obale ispod hotela Belvedere.

Podsjetimo, zbog djelovanja mora na kupalištu Belvedere došlo je do oštećenja postojećeg obalnog zida i

armirano betonske konstrukcije zbog čega se pristupilo spomenutom zahvatu vrijednom 341.162,50 kuna. Izvedeni su podmorski radovi zbog temeljenja zida na postojećoj podlozi, ugradnja kamenog nasipa do vrha postojećeg obalnog zida, sanacija postojećeg zida te, konačno, armirano betonski radovi na postojećoj ploči, čime je navedeni dio obale doveden u prvobitno stanje.

ROK DO 22. OŽUJKA

Objavljen javni poziv za stanove za mlade u Mokošici

Grad objavio javni poziv za davanje u najam stanova izgrađenih u Mokošici radi stambenog zbrinjavanja mladih obitelji Grad Dubrovnik objavio je javni poziv za prikupljanje zahtjeva za davanje u najam stanova u vlasništvu Grada Dubrovnika u svrhu rješavanja stambenog pitanja mladih i mladih obitelji na području grada. Predmet Javnog poziva su 43 stana s pripadajućim garažnim i/ili parkirališnim mjestima u stambenima zgradama u Novoj Mokošici, a koje je Grad Dubrovnik izgradio u suradnji s Ministarstvom hrvatskih branitelja i u sklo-

pu vlastitog strateškog projekta Dubrovačke stanogradnje.

Stanovi koji se daju u najam raspoređeni su prema svojim veličinama u tri kategorije pa je 11 jednosobnih stanova namijenjeno mladim osobama ili mladim obiteljima do dva člana. Za mlade obitelji od tri do četiri člana dostupno je 18 jednoipolsobnih i dvosobnih stanova, dok je 14 dvoipolsobnih i trosobnih stambenih jedinica namijenjenih mladim obiteljima od pet i više članova.

Katalog stanova odnosno lokacija i kvadratura stanova, pripadajući tlocrti, kao i obrasci, nalaze se na službenim stranicama Grada Dubrovnika uz javni poziv. Pozivom su, a sukladno Odluci

donesenoj na 7. sjednici Gradskog vijeća održanoj, 27. prosinca prošle godine, propisani uvjeti za ostvarivanje prava na podnošenje zahtjeva, uvjeti, rokovi i način za podnošenje zahtjeva kao i sva ostala potrebna dokumentacija.

Javni poziv otvoren je 45 dana, zaključno do 22. ožujka 2022. godine, a za sve upite dostupna je mail adresa dubrovackastanogradnja@dubrovnik.hr te se zainteresirani građani pozivaju da za sve upite koriste istu.

Tjedan u retrovizoru Grada Dubrovnika

POTICANJE MLADIH

Usvojen Program javnih potreba u športu

Gradsko vijeće Grada Dubrovnika na svojoj 8. sjednici donijelo je Program javnih potreba u športu Grada Dubrovnika za 2022. godinu, za kojega je iz gradskog proračuna osigurano 13.306.400,00 kuna, dva milijuna kuna više nego 2021. godine. Sredstvima se osigurava sufinanciranje redovne djelatnosti dubrovačkih sportskih klubova, a primarno su usmjerena za plaće trenera mlađih uzrasta, stipendiranje mladih talentiranih sportaša i školovanje trenera. Osnova za razvoj sporta, posebno mlađih uzrasnih kategorija, je kvalitetan

trenerski kadar, navodi se, a to podrazumijeva podupiranje mladih, perspektivnih i motiviranih trenera u školovanju i daljnjem stručnom usavršavanju. Uz stručni radi, osnovni programski ciljevi dubrovačkog sporta u 2022. jesu ulaganje u razvoj mladih sportaša i poticanje uključivanja u sport što većeg broja djece, mladih, ali i građana. Pored sredstava iz Program javnih potreba, iz gradskog proračuna izdvajaju i znatna dodatna sredstva za razvoj dubrovačkog sporta. Kroz program Javne ustanove Športski objekti Dubrovnik osiguravaju se dostatna sredstva kako bi svi koris-

nici sportskih objekata imali besplatne termine za treninge i natjecanja. Po prvi put se i kao zasebna proračunska stavka izdvajaju sredstva za javne potrebe sportaša s invaliditetom.

Dubrovačka specifičnost je i sufinanciranje sportskih priredbi od značaja za Grad Dubrovnik kroz posebnu proračunsku stavku koja se alimentira iz prihoda od boravišne pristojbe.

tim na Elafitima

Grad Dubrovnik i Zavod za hitnu medicinu Dubrovačko-neretvanske županije potpisali su ugovor o poslovnoj suradnji za financiranje Interventnog tima na Elafitima za razdoblje od 1. siječnja do 31. prosinca 2022. godine. Na ovaj način Grad Dubrovnik već petu godinu zaredom nastavlja osiguravati financijska sredstva za punkt pripravnosti hitne medicine na otocima Šipanu, Lopudu i Koločepu, nakon što je isti prestao biti dijelom Mreže hitne medicine te ga samim

tim Hrvatski zavod za javno zdravstvo više nije financirao. Kako bi se osiguralo provođenje zdravstvene zaštite stanovnika ovog dijela grada, a iznad standarda utvrđenih obveznim zdravstvenim osiguranjem, Grad sufinancira ovu zdravstvenu uslugu s iznosom od 230.000,00 kuna. Sredstva su namijenjena za osiguranje plaća za dva doktora opće/obiteljske medicine na otocima Šipanu i Lopudu te jednog vozača, dok je izvršitelj, Zavod za hitnu medicinu DNŽ, zadužen za

organizaciju poslova na terenu. Iako primarna zdravstvena skrb nije u nadležnosti gradova, Grad Dubrovnik kontinuirano ulaže i pomaže rad zdravstvenih ustanova na svom području te tako osigurava zdravstveni nadstandard svojim građanima. Podsjetimo, Grad Dubrovnik je za ovu godinu ponovno sklopio i ugovor s Domom zdravlja Dubrovnik za rad ambulante na otoku Koločepu, za što je u gradskom proračunu osigurano dodatnih 138.000,00 kuna.

NADSTANDARD

Iz povijesti

Pemo je potpisao koncesiju i ruši nekadašnju radionicu Mišić, a njena povijest treba ostati zabilježena

POKOJNI ANTUN MIŠIĆ bio je vizionar, čovjek ispred svoga vremena, no vrijeme ide toliko brzo naprijed, da je i njega onda, ironično, tadašnje ‚novo’ doba pregazilo. Iza njega ostaje zapis jedne povijesti, tradicije, obiteljske ljubavi i zanata, one prave vještine o kakvoj danas možemo samo pisati

PETRA SREBROVIĆ GORAN MRATINOVIĆ

Drvodjelska mehanička, kolarsko-kovačka radionica Antun-N. Mišić, odnosno njeni ruševni ostaci odlaze zauvijek u povijest. Zatvara se tako jedna crtica povijesti nekadašnje Župe dubrovačke i Mišića. Radionica koja je Dubrovčanima, Župljanima, ali i ponekim ‚svjetskim ljudima’ koji su kroz nju prolazili, radila što se kaže ‚od igle do lokomotive’.

Pokojni Antun (od oca Nikole) Mišić bio je čovjek velika srca, nikada ljude nije dijelio, radili su tu Dubrovčani, pravoslavci, muslimani, Romi i brojni drugi. Otvorio ju je davne 1920. godine, radio je svu stolariju, od persijana do vrata, ormara, stolova, stoli -

ca, ma cijele kuće, ali i automobile.

Ovaj impresivni pogon bio je ‚krik’ posljednje moderne tehnologije tadašnjeg vre -

mena, a iako ga život često nije mazio, Antun je uspijevao biti najbolji u poslu kojega je radio. Za vrijeme Drugog svjetskog rata morao se

skrivati kako bi ‚sačuvao živu glavu’, a kada je konačno mogao izaći iz kuće u Konavlima gdje se skrivao, radionicu su mu nacionalizirali.

CRTICA IZ POVIJESTI JEDNE OBITELJI I NEKADAŠNJE ŽUPE

Miljenko Mišić

Iz povijesti

UMJESTO RADIONICE

TU

ĆE BITI BUTIGA

Nekadašnji simbol vizionarstva njenoga osnivača već dugo vremena propada. Njen sadašnji vlasnik, sin pokojnog Antuna, Miljenko Mišić nastavio je očevim stopama i kaže ‚njega je život odredio da bude marangun’. Dugo je s ocem radio, od oca učio i naučio, davno u školama do kraja ‚ispekao zanat’, a sad je došlo neko novo doba. Radionica više ne može biti ono što je nekada bila, prodaja obiteljske stečevine, strojeva s kojima je kako kaže ‚odrastao i s njima se rodio’, nikada nije dolazila u obzir, pa se Miljenko odlučio zemlju u koncesiju na 14 godina dati Pemu, koji će tu izgraditi butigu. Antun Mišić rođen je 27. siječnja 1901. godine. Sa 16 godina za diplomu kovača skovao je ‚aks’ za karetine, odnosno osovinu na koju su se stavljale rote, što su onda vukli konji. Toliko je do -

bro taj ‚aks’ skovao da mu ga je meštar, tadašnji profesor, htio uzeti i zaprijetio da neće dobiti dobru ocjenu ako ne posluša. „Moj otac je rekao

kako je on to radio sedmicu dana i kazao mu - gosparu, takav kakav ste, ja ću vas od lima napraviti“, priča nam Miljenko o svome ocu.

„Puno je toga učio sam, bio je i samouk, ali je kasnije polagao i za stolara, pa mehaničara i kolara“, govori nam. Antun je 1920. godine otišao u Njemačku i kupio sve mašine i motor koji je bio pogon za cijelu radionicu i sve strojeve koje je kupio. Svećenik, don. Krilanović iz Konavala mu je pozajmio novac za kupnju motora i strojeva. „On je moga oca volio. Otac je radio i nedjeljom, a don Krilanović mu je rekao kako nije grijeh u usta nego iz usta, da nije grijeh raditi, nego je grijeh lagati i varati ljude“, govori nam Miljenko dodavši kako je don Krilano-

MAŠINE JE NABAVIO U NJEMAČKOJ

Glavni motor koji je pokretao sve mašine

Nastavak na sljedećoj stranici

Radionica je već dugo u ruševinama, a sada će tu biti parking i butiga

Iz povijesti

vić bio ‚barem tisuću godina ispred vremena u razmišljanju’. Ni Nijemci nisu znali ‚staviti u pogon’ sve što je donio sa sobom, ali Antun Mišić je, na zaprepaštenje njemačkih inženjera, znao, i sam je to i učinio.

PRAVIO JE MINIBUSEVE

Godine 1923. je počeo praviti mini autobuse, već tada je imao 17 zaposlenih ljudi. Došli bi u radionicu motor, getribe, rote, ferali i volan, a Antun je sve radio od drva, jasena i hrastovine, i lima. Sam je crtao skice auta, pravio siceve, branike, u konačnici i sastavio auto

na kojega bi na kraju stavio grb Mišića.

Radio je do 1969. godine kada je otišao u mirovinu, a radionica je zatvorena. „Onda je Frano Majberger, mehaničar, tražio da bi tu otvorio mehaničku radionu, a otac mu je rekao da će mu dati radionu ako uzme mene kao šegrta kako bih i ja učio. Za mehaničara sam položio 1972. i radio s njim do 1974. kada je Majberger umro. Nakon toga sam tu radio fuš, otac je imao neke aparate, ja sam nešto otišao kupiti u Italiju i tu sam s još nekoliko ljudi popravljao aute“, priča nam.

ŽELJA ANTUNOVE

DJECE JE MUZEJ Želja Miljenka Mišića i njegove sestre Vesne jest da se napravi muzej kao

spomen gdje bi se čuvale mašine njegova oca. „Taj muzej bi mogla posjećivati na primjer školska djeca i svi oni koji žele,

Minibus izrađen u radionici Mišić

Oglas iz 1932. godine kojega je Vesna pronašla u Državnom arhivu

Iz povijesti

uz neku malu naknadu da se muzej može održavati. Voljela bih da se uz pomoć Općine potraže sredstva Europske Unije kako bi se ta naša ideja muzeja ostvarila. Mi smo u ratu toliko nastradali da jednostavno nismo u moći to napraviti sami“, govori Vesna. „Župa je izdala dvije knjige zbornika Župa dubrovačka i u ni jednoj od tih knjiga nije se spomenuo naš otac, kao u to doba čovjek koji je stvarao i koji je imao što cijela Jugoslavija nije imala. Nitko ga nije spomenuo, kao da nije ni postojao. Smatram da je to katastrofa za naše društvo. To je bilo ono doba, ali svako doba ima svoju ljepotu, to je nešto što bi se trebalo pamtiti, da je tu živio taj čovjek, da je stvarao i bio vizionar“, govori Vesna pokazujući nam prostor ispod obiteljske kuće gdje su zamislili muzej.

„Njega su u Ameriku zvali, u Crnu Goru, u Budvu, da će mu napraviti vilu na moru samo da donese mašine. Ali on je bio patriot, nije htio iz Grada, iz Župe svoje ići ni da su mu dali milijardu. Nikada nije bio trgovac, on je radio i stvarao. Bio je vizionar. Nažalost, vrijeme ga je pregazilo, nije razmišljao da će

doći firme koje će raditi nekvalitetno i brzo, da će doći PVC, da će doći druga vremena. Da se neće više auti praviti od lima i od drva nego da će doći tvornice. Bio je vizionar, ali ne i trgovac. Zbog to-

ga su mu na kraju ljudi često ostajali dužni“, govori Miljenko o svome ocu.

„Bio bih sretan da se te mašine stave u muzej toga doba. Ja ću ih obnoviti, samo da se to uspije. Rekli su mi neki da dam

mašine u muzej u Zagreb, ali ja sam napravio prostor da ih sačuvam, neću ih dati od mene, s njima sam se rodio, odrastao, živio, kad sam se rodio morao sam biti marangun“, kaže Miljenko za kraj.

Trezerica ili glodalica koja je služila za praviti profile vrata i prozora

Remenice stare više od 100 godina još se nalaze u radionici

Pemo je potpisao koncesiju na 14 godina i ruši ostatke radionice

Vijesti

Odabran izvođač za gradnju infrastrukture BRZOG INTERNETA

MARO MARUŠIĆ MATKO BEGOVIĆ/PIXSELL

Pisali smo već o projektu izgradnje infrastrukture za brzi internet u Dubrovniku, ali i okolnim općinama, koji bi trebao biti gotov do kraja 2023. godine. Međutim, nismo još uvijek vidjeli nikakva kopanja, pa nas je zanimalo ide li sve prema predviđanjima, te je li odabran izvođač radova, čiji je krajnji rok za odabir bio završetak studenog prošle godine. Iz HT-a, koji je zajedno s Gradom Dubrovnikom potpisnik Sporazuma o partnerstvu u provedbi projekta Razvoj infrastrukture širokopojasnog pristupa na području Dubrovnika, odgovorili su nam kako sve teče po planu. -Izvođač je odabran u zadanom predviđenom roku, te je 25. studenog prošle godine

sklopljen ugovor o izvođenju radova s tvrtkom Elektro Imber d.o.o. iz Zagreba. Trenutno je u tijeku usuglašavanje koncepta tehničkog rješenja i dinamičkog plana između izvođača i HT-a kao investitora, a nakon čega će biti poznati detaljniji rokovi izvođenja pojedinih etapa FTTH mreža (fiber to the home, odnosno optičko vlakno do kuće op.a.). Etape će se puštati u rad sukcesivno kako budu

Izvođač je odabran u zadanom predviđenom roku, te je 25. studenog prošle godine sklopljen ugovor o izvođenju radova s tvrtkom Elektro Imber d.o.o. iz Zagreba. Trenutno je u tijeku usuglašavanje koncepta tehničkog rješenja i dinamičkog plana između izvođača i HT-a kao investitora, a nakon čega će biti poznati detaljniji rokovi izvođenja pojedinih etapa FTTH mreža

implementirane, a sve FTTH mreže na obuhvatu Projekta planiraju se implementirati najkasnije do kraja 2023. godine – kazali su nam iz HT-a. Sličan odgovor dobili smo i iz Grada Dubrovnika. -Rok za donošenje Odluke o odabiru u postupku nabave za projektiranje i građenje pasivnog dijela FTTH mreža, uređenje i opremanje tehničkih prostora u kojima završava FTTH mreža te nabave i ugradnje pasivnog FTTH materijala na području Grada Dubrovnika i općina Dubrovačko primorje, Konavle i Župa dubrovačka bio je do 30. studenoga 2021. godine. U postupku javne nabave, kao najbolji ponuditelj za projektiranje i izgradnju širokopojasne mreže, odabran je Elektro Imber. Trenutno je

PROJEKT IZGRADNJE INFRASTRUKTURE brzog interneta na području Dubrovnika, ali i okolnih općina, teče prema planu. Izabran je izvođač, a investicija vrijedna 93 milijuna kuna trebala bi biti gotova do kraja iduće godine

SVI DUBROVČANI IMAT ĆE ZADOVOLJAVAJUĆE BRZINE

projekt u završnoj fazi projektiranja mreže te se radi na ishođenju suglasnosti i dozvola za gradnju, rješavanju imovinsko pravnih odnosa, te ishođenju uporabnih dozvola. Projekt se odvija i realizira prema predviđenom planu. Rok završetka projekta je najkasnije do 31. prosinca 2023. – naglasili su iz Grada Dubrovnika, te zaključili:

OTVORENA

INFRASTRUKTURA

-Cilj je izgraditi širokopojasnu mrežnu infrastrukturu nove generacije koja će omogućiti brzi (+100 Mbit/s simetrično) širokopojasni pristup svim potencijalnim korisnicima na području Projekta. Drugim riječima, do kra -

ja sljedeće godine 85 posto kućanstava, te poslovnih i javnih korisnika, trebalo bi se spojiti na optiku, te tako dobiti brzi pristup internetu. Što se tiče Dubrovnika, cijelo područje grada upada u projekt, što znači da bi najkasnije za dvije godine svi građani trebali imati brzi (+40 Mbit/s) ili super brzi internet (+100 Mbit/s). Vrijednost ovog projekta je upravo u tome što će omogućiti pristup brzom internetu na područjima u kojima nije do sada dostupan. Investicija je teška 93 milijuna kuna, od čega će HT financirat projekt s 57 milijuna kuna, a ostatak će se pokriti sredstvima iz EU fondova. Kada se infrastruktura izgradi bit će ot-

Vijesti

vorena što znači da će svi ostali ovlašteni operatori i davatelji usluga elektroničkih komunikacija imati otvoren pristup mrežama, te će isto kao i HT biti u prilici nuditi svoje maloprodajne širokopojasne usluge krajnjim korisnicima na obuhvatu projekta (kućanstva/stanovi, poslovni i javni korisnici).

Osim ugradnje brzog interneta na području Grada Dubrovnika, on će se provoditi i u susjednim općinama Župi, Konavlima i Primorju sukladno strukturnim pravilima Okvirnog nacionalnog programa za razvoj infrastrukture širokopojasnog pristupa u područjima u kojima ne postoji dostatan komercijalni interes za ulaganja.

...

Što se tiče Dubrovnika, cijelo područje grada upada u projekt, što znači da bi najkasnije za dvije godine svi građani trebali imati brzi (+40 Mbit/s) ili super brzi internet (+100 Mbit/s).

Kolumna Škura bura

Kako mi je prometni redar upropastio ponedjeljak

-Just another manic Monday – pomislio sam referirajući se na poznatu pjesmu čim sam shvatio da me poštar traži. Nekada me pojava poštara jako veselila. Taj mi je čovjek u plavoj uniformi bio sinonim za optimizam – kada bih ga uočio, uvijek je u meni tinjala nada da će mi uručiti neko pismo koje će me jako razveseliti. Možda će mi baš ovog ponedjeljka dati kuvertu koju mi je složila djevojka iz Hrvaca od prošlog ljeta. Ili ona iz Koprivnice s kojom sam bio ljeto prije. Ili prijatelj s broda koji se javlja iz Fortaleze. Ili zakašnjela čestitka Božića ekipe što studira u Splitu. Danas, u 2022. godini, takvih pozitivnih iznenađenja nikad nema – čim uočiš zaposlenika Hrvatske pošte kako se šulja pred tvojim domom sa stopostotnom sigurnošću znaš da ti je dan upropašten. Ili je neki debeli račun, ili je nešto sa suda, ili je prometna kazna. Čak i kada ti poštar donese onu majicu koju si naručio preko interneta,

ni ona te ne razveseli. Kroj je užasan, stoji ti kao Velimiru Bujancu džemper duginih boja, pa sebi opet obećavaš da više nikad nikakvu odjeću nećeš naručivati bez da si je probao. Tako je i meni ovog ponedjeljka tjedan sjajno započeo. Poštar se nadao da nisam kod kuće, jer je itekako svjestan da je njegova profesija, baš kao i moja, od omiljene postala omražena, i to u svega petnaestak godina, a uzrok je isti - internet. On mrzi novinare, ja mrzim poštare, i kada nam se pogledi susretnu, uopće ne glumimo pristojnost. Posmatramo se kao posvađani revolveraši sve dok on pobjedonosno ne izvuče papir i olovku i tutne mi ih na potpis. Kurvin sin jako dobro zna da će mi ova kuverta dići nerve, jer zadnje pismo koje sam s guštom primio bilo je još tamo u doba dok je Osama bin Laden smišljao novi sport – kuglanje s neboderima.

(NE)POŠTIVANJE

PROMETNIH PRAVILA

Naravno, a što bi drugo – Prometno redarstvo Grada Dubrovnika šalje mi kaznu jer sam se nepropisno zaustavio s autom na isprekidanoj liniji. Mjesto

...

Danas, u 2022. godini, takvih pozitivnih iznenađenja nikad nema – čim uočiš zaposlenika

Hrvatske pošte kako se šulja pred tvojim domom sa stopostotnom sigurnošću znaš da ti je dan upropašten.

radnje – Vukovarska ulica dole kraj DTS-a. Kazna iznosi 500 kuna, ako platim u roku tri dana 250. Sjajno, baš sada u doba inflacije, kada mi je svaka kuna velika kao oni čunjevi, pardon neboderi s kojima se Bin Laden u međuvremenu kuglao. Živci su mi skočili kao cijena plina. Zašto se ovako nerviram kada je i malom djetetu jasno da sam se zaustavio suprotno prometnim pravilima? Zato što te poštivanje istih tih prometnih pravila na nekim mjestima može doslo-

vno ubiti. Uzmimo samo dva najpoznatija primjera iz naše županije – Bistrinu i Ratac. Riječ je o pravcima na kojima se može poprilično brzo voziti, a pošto je cijelom dužinom isprekidana linija, može se i pretjecati. Tako barem govore prometna pravila. Međutim, u praksi, ti pravci ipak malo vijugaju, te je na pojedinim mjestima vrlo teško uočiti dolazi li itko iz suprotnog smjera, pa ipak prometna pravila sugeriraju da se prestiže bez straha od poštara. Posljedice poštivanja prometnih pravila na Bistrini i Ratcu svako malo vidimo u medijima, točnije u rubrici crna kronika. Na desetke nesreća godišnje se dogodi se na tim lokacijama samo zato što vozači poštuju prometna pravila. E, pa upravo iz tog razloga, ja ih ne poštujem. Pretječem kad mislim da je pregledno i gotovo uopće ne gledam je li riječ o punoj ili isprekidanoj crti. I tako sve po redu – uvijek se više uzdam u moju procjenu nego u prometna pravila – tako nekad namjerno vozim brže kako bih pojačao svoju sigurnost, ali i drugih u prometu. Sigurno se pitate što sad ova budala trkelja? Pa evo jedan primjer – poš-

PROMETNO REDARSTVO GRADA DUBROVNIKA šalje mi kaznu jer sam se nepropisno zaustavio s autom na isprekidanoj liniji. Mjesto radnje – Vukovarska ulica dole kraj DTS-a. Kazna iznosi 500 kuna, ako platim u roku tri dana 250. Sjajno, baš sada u doba inflacije

SMISAO NOVINARA, POŠTARA I PROMETNIH KAZNI

MARO MARUŠIĆ GRAD DUBROVNIK

to je uvijek neka kriza, inflacija, plaćanje kazni što ih donese poštar – zna mi se na autocesti dogoditi da se samom sebi zavjetujem da neću voziti brže od 120 kako bi mi potrošnja goriva bila što bezbolnija. Onda lijepo pustim neku mjuzu, upalim grijanje i vozim poput starca. I sve bi to bilo lijepo i krasno da mi se ne počne spavati. Kada shvatim da nemam pojma gdje se nalazim i što radim, brzo-bolje udrem po gasu da me adrenalin razbudi. Svaki put isto. Iako para kontradiktorno puno sam sigurniji za sebe i druge kada vozim 150-160, nego 110-120.

KAŽNJAVANJE ŠERIFA SA ŽMIGAVCIMA

Tako isto s ovom kaznom u Vukovarskoj. Ostavio sam auto na mjestu gdje apsolutno nikome ne smeta. Ni drugim vozilima, ali ni pješacima, štoviše ni osobama s invaliditetom i majkama s kolicima, ali ne, pošto je netko rekao ovdje ne može, onda dobiješ kaznu. Valjda je i kontekst važan, a ne samo slijepo čitanje nekakvih propisa koje je netko donio. Tako matere svako jutro i popodne parkiraju po autobusnoj stanici nedaleko vrtića Ciciban. Naravno da je to suprotno prometnim pravilima, ali, molim vas lijepo, gdje da one ostave auto, pogotovo kada je kiša? Pa nećeš im valjda radi toga što djecu vode u vrtić pisati prometne kazne? Ista je stvar s vrtićem na Medarevu i brojnim drugim mjestima. A što tek reći o slaboj rasvjeti na nekim mjestima (čitaj Vojnović) gdje je toliko mračno da se pješaci na zebri uopće ne vide?

Sve ovo i još puno više htio

Kolumna Škura bura

sam nabrojati u žalbi Prometnom redarstvu Gradu Dubrovniku, a onda, kada sam mislio krenuti s pisanjem, sam sam sebi rekao.

-Pa dobro Maro, jesi li ti norma-

...

lan, zašto bi im išta pisao, zašto bi se išta žalio, kao da ti je ovo prva prometna kazna u životu? Pa naravno da pisanje prometnih kazni ne služi za poboljšanje sigurnosti prometa nego isključivo za punjenje proračuna. Daj odrasti čovječe. Isto kao što ti pišeš novinarske budalaštine poput ovog teksta, tako redari pišu prometne budalaštine koje pak u doba interneta i tehnologije u budalastoj pisanoj formi raznose poštari. Ne zna se tko od nas trojice radi gluplji i besmisleniji posao. Umjesto da se tome zajedno smijemo, mi se međusobno ne podnosimo –prostrujalo mi je glavom nakon čega sam se odmah smirio. Ali ipak sam Prometnom redarstvu morao poslati jedan upit. Ako su već mene olakšali zbog onog benignog mjesta, kažnjavaju li one šerife što se u skroz lijevoj traci Vukovarske ulice pokraj OTP banke zaustavljaju na

sred puta sa sva četiri žmigavca? Stoga sam tražio da mi pošalju ukupan broj kazni ispisan u Vukovarskoj ulici u posljednje tri godine.

-Tijekom razdoblja od 1. siječnja 2019. do 31. prosinca 2021. godine u Vukovarskoj ulici u Dubrovniku, prometno redarstvo je ukupno evidentiralo 1291 prekršaj nepropisnog parkiranja. Od tog broja, do sada je za 937 prekršaja završen prekršajni postupak i naplaćene su novčane kazne. Za 27 prekršaja u tijeku je prekršajni postupak kod nadležnog suda, dok se za ostale prekršaje provode postupci za utvrđivanje počinitelja prekršaja –kazali su iz Prometnog redarstva Grada Dubrovnika. Drugim riječima, u prosjeku se u Vukovarskoj ulici napiše više od jednog prekršaja dnevno uključujući pritom i sve vikende i blagdane.

Vukovarska ulica

Posljedice poštivanja prometnih pravila na Bistrini i Ratcu svako malo vidimo u medijima, točnije u rubrici crna kronika. Na desetke nesreća godišnje se dogodi se na tim lokacijama samo zato što vozači poštuju prometna pravila. E pa upravo iz tog razloga ja ih ne poštujem

na hladno

Piše: VJERA ŠUMAN

Ne damo kunu bila ona škotska, bosanska, srpska ili ruska

Malo sam švrljala po internetu kako bih naučila više o kuni, toj maloj divljoj životinjici, koja je izazvala još jedan od hrvatskih skandala u kojima se, sasvim uobičajeno, radi o prevari, laži, pogodovanju i svemu onom što je, je li, sasvim normalno u nas. Kune (Mustelidae) su porodica psolikih zvijeri. Razvili su se prije oko 40 milijuna godina (oligocen) usporedo s razvojem glodavaca. U ovu porodicu pripadaju i kuna zlatica, lasica, tvor, hermelin, jazavac i vidra. Kad se govori o kunama, u Hrvatskoj se najčešće misli na kunu bjelicu ili na kunu zlaticu. Osobno, kad je riječ o kunama, hvatam se jedino takuina. Zbog krvoločnosti i proždrljivosti čine znatne štete, ali i koristi uništavanjem štetnih sitnih glodavaca.

Po svemu navedenom kune ima svuda, u Rusiji čak nešto više vrsta nego drugdje, ali ih ima po cijelom starom kontinentu i u velikom broju obitava diljem Balkana. Zato ne čudi sto je BiH lani izdala marku na kojoj je kuna jer su i nji-

hove šume pune kuna pa ih smatraju ‚svojim’ životinjicama. Po čemu je ta mala životinja tako značajna za Hrvatsku nije lako detektirati, jer jednako tako u našim šumama ima lisica, veprova, srna i tolike raznovrsne divljači kao uostalom i diljem kontinenta.

Fascinaciju kunom s prvim štovateljem Pavelićem dijelio je i predsjednik Tuđman zbog čega naša prva nacionalna novčanica nosi naziv kuna. Što onda znači da i nije prva. Tuđman je odricao kontinuitet hrvatske državnosti vezan uz Endehaziju čime je otklonio i pojam “ustaška država“. No novčanicu je nazvao kunom kako bi zadovoljio i one koji su hrvatsku državu smatrali kontinuitetom Pavelićeve države. O svim tim povijesnim silnicama mogao bi se puno još mrčiti papir, ali bilo bi besmisleno i otužno. Ipak, prelazak na euro bila je prilika ostaviti kunu u ropotarnici povijesti gdje i pripada, ali geniji su odlučili drugačije. Odabir motiva koji će se naći na kovanicama hrvatskog eura je potpuno nemušt i ne ostavlja dojam pametnog proiz-

voda, a kamoli obrazovanog uma. Druga vjerojatnija opcija je obično politikantstvo, što je još poraznije.

Neka ekipa je pokrenula zanimljivu inicijativu da se umjesto kune na kovanicu stavi Dalmatiner, pas porijeklom iz Dalmacije i zahvaljujući Disney produkciji poznat širom planeta. Bez imalo sumnje puno ljepši i smisleniji izbor od kune. Jednostavno pitanje o tome što je hrvatsko najprepoznatljivije u svijetu značajno bi olakšalo genijima koji su smišljali što staviti na euro. Dobro, prvi je nogomet, poglavito Šuker i Modrić, ali hajde razumijem što dečki ipak nisu dobili kovanicu, ali što je sljedeće? Kravata, svi je nose ne znajući da porijeklo vuče od hrvatskih vojaka. Dubrovnik, često ne znaju u kojoj je zemlji, ali za Grad znaju. Predivna Plitvička jezera nisu ni razmatrana. Faust Vrančić, Penkala, otac daktiloskopije Hrvat Vučetić. Glagoljica svakako ima značajno mjesto u hrvatskom kulturnom naslijeđu, zašto ne i Bašćanska ploča, Meštrović, Vlaho Bukovac i još brojna imena koja su itekako zadužila svijet,

uz Teslu naravno, bilo znanošću ili umjetnošću. Nije valjda da je kuna nešto po čemu se najbolje prepoznajemo? Kuna je postala i ostala paradigma naših umišljaja, kompleksa, nekad više, nekad niže vrijednosti, bremenite povijesti, laži i prevara, i nedostatka odgovornosti na svim razinama.

Sve to je tipična hrvatska priča i to što se događalo, uključujući i ‚nesretnog’ mladog dizajnera i njegovu škotsku kunu, koja je isto tako mogla biti i ruska, i bosanska, i srpska ili engleska, samo je mali okvir Hrvatske u kakvoj živimo. Uz neznalice ili oportuniste, svejedno, koji je doživljavaju kao vlastitu prćiju. Ovaj put sve se odvijalo pod pokroviteljstvom HNB-a, institucije koju tresu skandali, za koju smo često mislili i vjerovali da je doista neovisna od igara na kakve smo oguglali u našoj hrvatskoj priči. Ali nije jer sasvim je ugodno i dobrodošlo uklopiti se u našu svakodnevicu. Svakodnevicu u kojoj je udarna vijest prva lopata zakopana za prvu kuću na Banovini, dvije godine nakon potresa. Eto vas.

PADALE OPTUŽBE, NAJAVLJENI PRAVNI POSTUPCI

Sukob Srđevaca i HDZ-a zbog rekonstrukcije ceste Korčula -Račišće

VIJEĆNICI

KLGB Srđ je Grad u utorak je na konferenciji za medije optužila župana Nikolu Dobroslavića i ravnatelja Županijske uprave za ceste Iva Kaštelana za, kako su isktanuli, krivotvorene podataka u službenim dokumentima, obmanu vijećnika Županijske skupštine i obmanu javnosti i trgovačkih društava koji su se javili na projekt rekonstrukcije ceste Korčula-Račišće.

„Pokrećemo pravne postupke i tražimo ostavku župana Nikole Dobroslavića i ravnatelja Županijske uprave za ceste Iva Kaštelana,“ najavio je županijski vijećnik Marko Giljača, a vijećnica Igra Šain Kovačević objasnila je zbog čega to namjeravaju napraviti. Tako je istaknula da su vijećnici na sjednici Županijske skupštine, održanoj u prosincu, izglasali Rebalans financijskog plana Županijske uprave za ceste i usvojili Financijski plan.

„Ravnatelj Kaštelan je u obrazloženju rekao kako se razlika između izvorno planiranih 108 milijuna kuna

i ostvarenih 39 milijuna odnosi na planirane prihode iz EU fondova za projekt rekonstrukcije županijske ceste na Korčuli. Kako je tada kazao, taj prihod nije ostvaren jer su javna nabava za odabir izvođača radova, nadzor i tehnička pomoć još uvijek u tijeku odnosno za svaku pojedinu nabavu, još uvijek su otvoreni natječaji. To je bilo obrazloženje. Istovremeno je najavljen početak radova u 2022. godini, tu sam istu informaciju u studenom dobila od ravnatelja ŽUC-a. Radovi financirani ovim sredstvima bi trebali praktički započeti svaki čas,“ kaže Šain Kovačević koja nadalje naglašava kako se ŽUC prethodno odrekao tih sredstava, zbog čega je cijela priča sporna.

„Međutim, županijska uprava za ceste se odrekla ovih novaca i to prije punih šest mjeseci. ŽUC se odrekao 145 milijuna kuna za projekt koji su tvrdili da je u redu i da je s njim sve u skladu sa zakonom. Istovremeno su župan i ŽUC proveli šest mjeseci lažući, varajući, obmanjujući županijske vijećnike, potencijalne izvođače javne nabave i cjelokupnu javnost naše županije. Središnja agencija za financiranje i ugovaranje nam je potvrdila informaci-

ju kako je ugovor o dodjeli bespovratnih sredstava raskinut na zahtjev ŽUC-a 13. srpnja 2021. godine. Pet mjeseci nakon što je ugovor raskinut, na Županijsku skupštinu u raspravi koja traje sat vremena serviraju se laži svim vijećnicima i daju nam se na glasanje dva dokumenta koja su praktički falsificirana. Pet mjeseci nakon što je ugovor raskinut, a novca nema, još uvijek je otvorena javna nabava,“ kaže vijećnica.

Na ovu temu su u srijedu konferenciju za medije održali Nikša Sentić i Teo Andrić ispred Županijskog HDZ-a koji su kazali kako su optužbe Srđevaca neutemeljene, a cilj je ‚skrenuti pozornost na sebe i maknuti pozornost s onoga što se događa u Zagrebu’.

„Kaštelan je na županijskoj skupštini izložio cijelu kronologiju i jasno rekao da je bio problem građevinske dozvole, odnosno ekološke suglasnosti i da je taj dio trebalo mijenjati. I da je to rezultiralo većim troškovima rekonstrukcije ceste za 12 milijuna kuna. Zbog toga je trebalo raskinuti ugovor s Ministarstvom prometa, pomorstva i veza i naravno

kada se dobije pravomoćna dopuna građevinske dozvole, potpisat će se novi ugovor”, izjavio je Sentić. „„Kada se nešto radi ozbiljno to su stvari koje nekada traju i godinama. Naravno da se nekada dogodi da postoje zastoji. Koliko je menadžer ili onaj koji vodi taj projekt sposoban i jak, toliko će se brzo ti nedostaci otkloniti i toliko će se brzo taj ugovor napraviti”, dodao je Andrić.

Na ovu temu se oglasio i sam Kaštelan koji je u priopćenju najavio kako će se novi ugovor uskoro potpisati. „U tijeku su javne nabave za projekt. U dogovoru s nadležnim Ministarstvom mora, prometa i infrastrukture, kao posredničkim tijelom 1, zaduženim za dodjelu sredstava, raskinuli smo ugovor o financiranju što nam je, kroz dopunu građevinske dozvole, uvjetovano povećanjem elemenata iz segmenta zaštite okoliša i troškova izvlaštenja. Potpisivanje novog ugovora očekujemo vrlo skoro, za što smo dobili i obećanje iz resornog ministarstva. Potpisivanjem novog ugovora, steći će se uvjeti za odabir izvođača, a nakon toga i početak radova,“ najavio je Kaštelan.

Lifestyle

DAN ZALJUBLJENIH

Dubrovački parovi otkrili kako će i hoće li proslaviti Valentinovo

IVONA BUTJER MRATINOVIĆ PRIVATNA ARHIVA

NILA MILIČIĆ VUKOSAVIĆ I SEBASTIJAN

VUKOSAVIĆ NE ZABORAVLJAJU NA MALE ZNAKOVE PAŽNJE

Glavna urednica Radio Dubrovnika Nila Miličić Vukosavić i radijski novinar Sebastian Vukosavić vjerojatno su jedan od najpoznatijih dubrovačkih parova i baš zbog njihove spontanosti i malih znakova pažnje oduševljavaju sugrađane. Nila i Seba su nerazdvojni i ostavljaju taj dojam kako je kod njih Valentinovo svaki dan. Njima ne predstavlja nikakav problem pokazivati svakodnevno ljubav koju gaje jedno za drugo i jedan su od onih parova koji ostavljaju dojam

kao da tek prolaze onu slatku fazu medenog mjeseca, mada imaju jako puno zajedničkog ‚staža’, i u braku, ali i kao poslovni suradnici. Ovo Valentinovo će proslaviti, ali su njihova očekivanja skromna. Ne treba im puno, jer ono što im treba za slavlje, a to je ljubav, već imaju. „Bilo bi divno da nam i ovo Valentinovo protekne, prije svega, u zdravlju (eto kakva su vremena došla! ) i negdje na nekom romantičnom mjestu, zajedno... No, gdje god bili, a bit ćemo najvjerojatnije doma, potrudit ćemo se podsjetiti se koliko nam znači naša ljubav i koliko je inspirativna i vrijedna! Uz neku ružicu i poklončić radi simbolike, voljet ćemo se kao i svakog dana!,“ kaže nam Nila.

KATE LUJO I GORAN BIJELOVIĆ U NAJSLAĐEM IŠČEKIVANJU

Poznato televizijsko lice i radijski glas Kate Lujo sa svojim Goranom Bijelovićem u slatkom je iščekivanju. Naime, par bi uskoro trebao dobiti sinčića, pa će ovo Valentinovo za njih itekako biti posebno, bez obzira na to što je to za njih samo još jedan dan kada se vole, baš kao i ostalih dana.

„Valentinovo, najromantičniji dan u godini, ja bih rekla dan kao i svaki drugi. Nisam nikada pretjerano pridavala pažnju tom Danu zaljubljenih. Neki ga ne doživljavaju ozbiljno, a drugi slave naveliko. Imam dojam da se na famozni Dan zaljubljenih ljudi obično hvale onime što su dobili od partnera ili zbog toga prigovaraju.

Na društvene mreže stavljaju fotografije darova i čekaju lajkove i oduševljene komentare. Sve se vrti oko materijalnih stvari, a ne oko veze i odnosa koji bi trebali biti u centru pozornosti,“ kaže Kate.

Goran i ona nemaju neke posebne planove, tim više što je Kate pred porodom.

„Ali nikad se ne zna! Možda me i iznenadi, s obzirom na to da ga zadnja tri Valentinova nije bilo doma,“ uz smijeh će Kate, napominjući kako je njen Goran pomorac.

„Na kraju krajeva, uvijek treba iznenađivati partnera, rekla bih da je to neki recept za uspješan brak ili vezu. Ljubav ne treba uzimati zdravo za gotovo, bitan je svakodnevan trud s obje strane. I da zaokružim s dobro poznatom izjavomnama je Valentinovo doslov-

Lifestyle

no svaki dan kada je Goran doma, pa ga nemamo potrebu obilježavati posebno baš 14. veljače,“ kaže nam Kate.

IVANA MIJIĆ VULINOVIĆ I MARKO VULINOVIĆ-ZLATAN NE PROPUŠTAJU PRILIKU

ZA LJUBAV I VESELJE

Pravnica Ivana Mijić Vulinović koju gledamo i na malim ekranima sa svojim suprugom Markom Vulinovićem-Zlatanom voli uživati u svemu što život pruža. Pa tako i u Valentinovu! Za njih je to još jedna prilika za uživanje i za to da pokažu jedno drugome koliko im je stalo. Pa zašto je onda ne iskoristiti?

„Mnogi s prijezirom gledaju na Valentinovo kao

neku trash, kičastu prodanu nam američku priču kojoj je u bazi čista kapitalistička navlakuša za potrošiti lovu. S godinama sam naučila da mi previše analize i dubioza samo umaraju mozak,“ kaže Ivana. U zahtjevnim vremenima, kao što je ovo u kojem živimo, svaku prigodu za nešto lijepo ovaj par rado prigrli.

„Bilo bi krasno, naravno, kad bismo ljubav slavili svaki dan, ali strka života i ljudska priroda u kombinaciji često nas uhvate u klopku gdje ono što imamo počnemo tretirati ‚zdravo za gotovo’, a to uopće, a naročito za partnerske odnose, nikako nije dobro. Tako da - dobro nam došlo Valentinovo!,“ poručuje Ivana koja će Dan

zaljubljenih iskoristiti za kreiranje novih, zajedničkih trenutaka s njenim Markom koji će im sigurno ostati u najljepšem sjećanju.

„Kao podsjetnik na zahvalnost što smo blagoslovljeni da smo u životu imali sreće pronaći ljubav ili da je ona pronašla nas. Kako god. I Marko, i ja smo po prirodi spontani, ne volimo pompe i planove. Kakav nam taj dan bude film. Možda kakav ručak, večerica u nekom finom ambijentu uz koju čašu vina... Možda nešto treće. Ali svakako, odvojit ćemo vrijeme samo za sebe i to bih svakome preporučila,“ kaže nam Ivana koja sa svojim Markom rado uživa u svemu što život pruža i u punom smislu slavi ljubav.

MAJA I DRAGAN MILOŠEVIĆ VOLE LJUBAV, ALI NE I KOMERCIJALIZACIJU

Za razliku od Ivane, dubrovačka profesorica Maja Milošević u Valentinovu vidi komercijalizaciju zbog koje u Danu zaljubljenih ne vidi neki veliki smisao. Osim onog koji nalaže trošenje novca na točno određeni datum. Ona voli kad je njen Dragan spontano iznenadi, kao i ona njega. No, to ne znači kako samo zato što u Valentinovu ne vidi neki veliki značaj, Maja ne vjeruje u ljubav. Baš suprotno, za nju je baš ljubav najvažnija.

Nastavak na sljedećoj stranici

Nila Miličić Vukosavić i Sebastijan Vukosavić

Kate Lujo i Goran Bijelović

Lifestyle

„Kako ne bi bilo zabune i kako ne bih postala valentinovski Grinch, prvo ću napomenuti da dois ta vjerujem u ljubav jer mi je oduvijek bila poticaj u svemu, uzrok svega naj boljega, ali i najbolnije ga u životu. I doista vo lim sve praznike jer vo lim ‚prazničiti’ pa mi je ta ko svejedno što se slavi, važno je da se slavi. Osim toga, ne rugam se drugi ma što imaju druga mišl jenja o bilo čemu: prazni cima, cijepljenju, štrajku ili seksualnoj orijentaciji. No, ja stvarno, najstvar nije ne vidim smisla u Va lentinovu, osim u komerci jali i prenemaganju,“ kaže Maja kojoj lijepih mome nata sa suprugom ne ne dostaje. Ali oni nisu isfor sirani ni pomno planirani

nego se događaju spontano. Kako kaže Maja –

butigu kozmetike u gradu i pokupuje mi kreme

koja u pretjeranim izljevima ljubavi za Valentinovo vidi glumu više nego istinsku emociju. „Ne volim parove koji se naslikavaju taj dan po društvenim mrežama jer je takva prigoda. Siluju sebe i sve druge oko sebe. Poruka bi bila ‚nu me’, mi smo najsretniji i najzaljubljeniji, a vi ste svi hrpa luzera. A poslije pođu doma i posvađaju se na mrtvo ime i prezime. U svemu volim iskrenost i otvorenost, sve ostalo je licemjerje. Mislim da ni sam Valentin nije želio da se ljubav pretvori u ‚ljubav’,“ smatra Maja. Bilo da će slaviti Valentinovo ili ipak nisu u tom điru, Dubrovački dnevnik svima im želi puno zajedničkih godina u ljubavi.

Ivana Mijić Vulinović i Marko Vulinović-Zlatan Dragan i Maja Milošević

petkom

Dubrovnik by Željko

Tutnjević za Dubrovački dnevnik

Stipe, Lovro, Ivano, Josip i Matej - da Dubrovački trombunjeri za podmladak brinuti ne trebaju, shvatit će svi koji sliku pogledaju

Festanjuli i trombunjeri - poštovali smo običaj, dugogodišnja tradicija nije iznevjerena, i po zatvaranju 1 050. Feste svetog Vlaha zajednička slika festanjula i Dubrovačkih trombunjera je snimljena

Vedran, Pave i Roza - s unučicom je u Grad na Kandeloru poći veselje i ispuniti joj skromne želje

Carlo, Nadya, Nancy, Ella, Marija i Antun - tek uz drage prijatelje doživljaj Feste je potpun

Pasko, Božo i Ivo - bratimi su katedrale osvjedočeni, dodatno časno svojim dužnostima za Feste svetog Vlaha posvećeni

Petra i Frano - mlada gradonačelnica Samobora ni na šarm skladnog trombunjera nije imala prigovora

Nikola, Marija, Lidija, Hrvoje, Miko, Veronika,Lovro, Karlo, Ana, Nikola, Leopold i Petra - su Janjevci, našeg biskupa Roka sretni rođaci

Slaven, Damir, Petar i Džemo - bez fanfara Festa našeg Parca nikako ne ide, svi ih čuju, a rijetki ovako izbliza vide

Luko, Jasna, Antonio, Antonio, Božo i Mateo - obitelj je ponosna što je njihovom skromnom Božu od pape Franje stiglo Pro Ecclesia et Pontifice, veliko i rijetko Papinsko odlikovanje

Diana, Antea i Andreja - misa i događanja na Gorici svidjele su se mami, kumi i djevojčici

Dragan, Neda, Petra,Tereza, Mirela i Petra - jedna od smjena Caritasa Dubrovačke biskupije je oduševljena svotom koja je za potrebe akcije Serviram as za novi start prikupljena

Promo

SAVRŠEN POKLON

U Body Balance centru tijekom cijele godine,

Ovo pretproljetno vrijeme idealna je prilika za pregledati svoje tijelo, imunološki sustav i krenuti zdravije živjeti, tako u centru možete kupiti poklon bon u vrijednosti našeg najnovijeg i izrazito popularnog ‚dijagnostičko - nutri programa’.

Program uključuje dijagnozu u tri faze; • dijagnozu tijela Sensitive Audit uređajem, • mjerenje vitaminsko –mineralnog statusa • i medicinsko preciznu analizu sastava tijela.

Pomoću ovakve analize identificiramo točno određena događanja u vašem tijelu, ona dobra i zdrava, ali ono što je važnije, i one nezdrave signale koje vam tijelo šalje, a vi ih ne identificirate.

Određujemo optimalnu strategiju liječenja i promjena koje su za vas nužne kako biste mogli dalje nastaviti prema potpunoj ravnoteži procesa u tijelu. Uz ovu detaljnu analizu tijela, poklon bon možete pokloniti za bilo koju uslugu koju pružamo u Body Balance centru. Terapije, razni tretmani, analize i dijagnostike,

naravno i samo vježbanje kao trening dostupni su svima va-

ma koji imate želju i volju pokloniti nešto posebno.

POKLON BONOVI koje možete kupiti direktno na recepciji Body Balance centra nude mnoštvo mogućnosti za razveseliti vaše najbliže

Promo

centru možete poklanjati godine, ali i za

Sigurno imate kraj sebe barem jednu osobu koja je barem jednom spomenula probleme s probavom, nadutost, bol u mišićima, ‚uklješten’ dio tijela i slične tjelesne probleme. Ovo je vaša prilika da napravite nešto posebno i razveselite drage osobe sa specijalnom vrstom poklona i tako pokažete da vam je stalo do njihovog zdravlja.

Priče o moru i brodovima

Dubrovnik su posjetili i američki nosači aviona, petorica veličanstvenih

Unaš Grad su tijekom godina dolazile sve vrste ratnih brodova, od bojnih brodova, nosača aviona, razarača, fregata, podmornica, pomoćnih brodova, mornaričkih školskih jedrenjaka itd. Dolazili su pod tridesetak svjetskih zastava i uvijek u prijateljskim posjetama. Te posjete su bile svojevrsne nagrade za članove posade, za mali odmor od dugih plovidbi i vježbi i kako bi vidjeli kulturu drugih zemalja. Tu je bio nezaobilazan i naš Grad. Tako nas je 30-tih godina posjetio najveći bojni brod na svijetu (Prvi svjetski rat)

HMS QUEEN ELIZABETH. Taj bojni brod detaljno je opisan u feljtonu ovog tjednika / portala broj 30 u okviru kojeg je postavljeno više slika usidrenog broda pored otoka Daksa.

Ratni brodovi dolazili su po vrsti pogona od klasičnih parnih, parnih i plinskih turbina, elektro, dizel, a od 2000. godine imali smo specifične goste, i to dva nosača aviona i dvije podmornice koje su imale nuklearni pogon. Pored ovih prijateljskih posjeta na naš Grad su pucali neki drugi neprijateljski ratni brodovi još od vremena nastanka Dubrovnika, te u novije doba za vrijeme Francuske okupacije Grada, za vrijeme Prvog i Drugog svjetskog rata i Domovinskog rata. Na fotografiji iz rujna/listopada 1880.

godine imamo i prve fotografije gdje na sidrištu pred otokom Daksa vidimo skup ratnih brodova država potpisnica Berlinskog kongresa koji su s našeg sidrišta išli u ratne pohode, ali tada Dubrovnik nije bio u opasnosti.

DOLAZAK TISUĆA ČLANOVA POSADE

Ovo je feljton o svih pet velikih nosača aviona koji su nas posjetili na sidrištu pored otoka Lokrum. Sidrili su van otoka u smjeru Cavtata, i to

dosta daleko od Grada (treso Orsule- Dubca). Bili su dugi oko 300 metara te bi ispustili još 200- 250 metara sidrenog lanca tako da im je radijus okretanja broda oko sidra bio oko jedan kilometar, a morali su još držati distancu od više stotina metara sigurne udaljenosti od obale ili otoka Lokruma.

Dobro se sjećamo kad bi dio posade (preko 5000 ih je bilo ukupno na brodu) izašao vanka u provod da bi Grad bio preplavljen mornarima u lijepim mornaričkim uniformama ko-

Piše: IVO

USS John F. Kennedy (CV-67)

Priče o moru i brodovima

je je promatrala njihova brodska policija uredno označena s oznakom MP (military police). Svi kafići, restorani, disko klubovi... i sve ulice su bile preplavljene njima. Bili su dobri potrošači jer trebalo se što bolje zabaviti nakon toliko mjeseci plovidbe uz koju čašicu alkohola više. Često su imali svoje muzičke koncerte na skalama ispred crkve svetog Vlaha, svirali su na taraci kafane Dubravka na Pilama itd. Postoje brojne fotografije u osobnoj kolekciji kojima su dokumentirani njihovi posjeti Dubrovniku. Za vrijeme boravka nosača SARATOGA u luci Gruž je bila vezana fregata USS AINSWORTH (DE/FF1090) te su njihovi mornari aktivno sudjelovali u gašenju požara na Srđu poviše Kantafiga prema Strinčjeri, te su nas zadivili brzinom gašenja požara.

Građani Dubrovnika su mogli organizirano posjetiti svih pet nosača te su mogli pogledati unutrašnjost broda, glavnu palubu, a na prva dva nosača se moglo ući i na komandni most i u glavnu operativnu kontrolnu sobu gdje su bili smješteni radari.

Danas ti veliki nosači ne dolaze u Dubrovnik i mislim da i neće više nikad, i to iz sigurnosnih razloga, a oni su uslijedili nakon terorističkih napada na nebodere blizance u New Yorku i Pentagon. Nakon tih događaja sidrište iza Lokruma prema Cavtatu nije više bilo sigurno, a pogotovo za nosače s nuklearnim pogonom. Putnički avion se može oteti pored Dubrovnika, zatim simulirati da avion ima problem s motorima, objaviti May Day i tražiti slijetanje na Čilipe, a nosač aviona je na ruti prema aerodromu i po meni je više od 90 pos-

to mogućnost da bi ih oteti avion mogao pogoditi. Za ratne brodove koji dolaze u Gruž se može na vrijeme reagirati što se tiče sigurnosti te će oni i dalje dolaziti, ali ipak manje nego što smo to imali prije udara u nebodere blizance i Pentagon.

USS AMERICA (CV-66)

USS AMERICA (CV-66) bio je američki nosač zrakoplova u sastavuAmeričke ratne mornarice i jedan od nosača klase KITTY HAWK. Bio je peti brod u službi Američke ratne mornarice koji nosi ime America, a služio je od 1965. do 1996. godine. Nosač America je boravio na sidrištu pored Lokruma sredinom 70-tih godina prošlog stoljeća. Po mome sjećanju, a i po slikama koje posjedujem bio je veliki interes za razgledavanje broda te se protezao red od ulaza u Peskariju - Ponta, cijelom obalom pored Gradske kafane i glavnina velikog mula.

Vozili su nas njihovim lajbotima, a is-

krcavali na krmenu platformu gdje su nas ljubazno dočekali sa suhim ukusnim keksima i sokom u plastičnoj čaši. Dobro se sjećam toga soka od naranče te bih danas odmah rekao da je to bio sok u prahu pomiješan s vodom. Prvo smo ušli u unutrašnjost broda gdje smo vidjeli nešto aviona i sjećam se da su imali u slobodnom prostoru košarkaško igralište. Jedan časnik nas je odveo na bočni lift za avione kojih je bilo nekoliko na svakom boku te je njegovo dizanje bilo veoma brzo tako da se sjećam kako su neke osobe malo i kriknule jer nisu očekivale tako brzo podizanje. Na gornjoj palubi nas je dočekala većina borbenih aviona, a najveću pažnju je plijenio Grummanov F-14 Tomcat koji je bio i nacrtan na avionu (mačak Tom). Moglo se ući u Tomcata te je to bilo baš za mene uzbudljivo, s nekolicinom prijatelja sam se popeo u nadgrađe te smo došli na komandni most gdje je dežurni čas-

USS America (CV-66)

nik smjernom pločom snimao azimut i provjeravao trenutnu poziciju broda. Također smo posjetili glavnu kontrolnu sobu gdje se upravljalo s radarima i tko zna još čime. Doživio sam sličan događaj nakon godinu dana i na nosaču aviona JOHN F. KENNEDY te neću ponavljati isti tekst, a na ostala tri nosača nisam bio u posjeti, ali sam ih slikao s kraja. Na brodu sam dobio welcome prospekt nosača i naljepnicu “GO NAVY“ koju ću u prilogu ovog feljtona i priložiti. Kobilica broda je položena u brodogradilištu Newport News Shipbuilding- USA dana 9. siječnja 1961. Porinut je u more 1. veljače 1964. kuma broda je bila Catherine McDonald, supruga Admirala David L. McDonalda, a na prvu plovidbu je krenuo 23. siječnja 1965. Matična luka mu je bila Norfolk - Virginia, povučen je iz službe 1996. godine, a 14. svibnja 2005. je potopljen kao meta na 250 nautičkih milja jugoistočno od Cape Hatterasa. Imao je puni deplasman od 80 800 tona (puni deplasman ili istisnina je ukupna težina opremljenog broda). Bio je dug na vodenoj liniji 300, a duljina preko svega je bila 319 metara tj. na pisti gdje je bio najduži. Ipak, što se tiče najdužeg broda od onih koji su dolazili u Dubrov-

Nastavak na sljedećoj stranici

USS Saratoga (CV-60)

Crna kronika Priče o moru i brodovima

nik, imamo više putničkih kruzera koji su bili duži od nosačaAMERICE i ostalih iz ove petorke, te je za sada rekord od 333,33 metra.

Ipak, po širini drže rekord nosači, a AMERICA je bio širok 39 na vodenoj liniji, a na pisti 76,2 metara. Imao je gaz od 12 metara tako da se ni danas, što se tiče gaza, ne bi mogao vezati u luci Gruž jer je nakon zadnje obnove luke maksimalni gaz 11 metara. Četiri Westinghouse parne turbine ukupne snage 280 000 SHP (shaft horsepower, tj. snaga izmjerena na osovinama) na četiri propele su mu davale brzinu od 33 čvora. Mogao je preploviti 8000 nautičkih milja s jednim punjenjem goriva pri brzini od 20 čvorova. Nosač su opsluživala 502 časnika i 4684 mornara. Na palubi je imao dvije piste, jednu za uzlijetanje, drugu za slijetanje, a na ostalom dijelu palube je imao mjesta za oko 79 aviona i nekoliko helikoptera.

USS JOHN F. KENNEDY (CV-67)

USS JOHN F. KENNEDY (CV67) bio je američki nosač zrakoplova u sastavu Američke ratne mornarice i jedan od nosača klase KITTY HAWK. Bio je prvi brod u službiAme-

ričke ratne mornarice koji nosi ime JOHN F. KENNEDY, a imao je nadimak “BIG JOHN“. Iako spada u klasu KITTY HAWK, na njemu su napravljene mnoge modifikacije po kojima se bitno razlikuje od ostalih nosača u klasi. U početku je bilo planirano da bude nosač na nuklearni pogon, sA3W reaktorom, ali se nakon početka gradnje odustalo te mu je ugrađen konvencionalni pogon. Za razliku od ostalih nosača u klasi, JOHN F. KENNEDY je kraći za 5,2 metra. Kobilica je položena u Newport News Shipbuilding-USA dana 22. listopada 1964., porinut je u more 27. svibnja 1967. godine, kuma broda bila je Caroline Bouvier Kennedy. Na svoje prve plovidbe krenuo je 7. rujna 1968. godine, a otpušten je iz aktivne službe 23. ožujka 2007. i raspremljen. Na sidrištu pored otoka Lokrum je boravio 1978. godine. Podaci su za brod blizanac identični kao za nosačAMERICA. Zadnje novosti o sudbini broda od 6. listopada 2021. nam govore da je nosač aviona USS JOHN F. KENNEDY prodan za jedan američki cent firmi-posredniku za rezanje brodova International Shipbreaking Limited. Novi istoimeni nosač na nuklearni pogon USS JOHN F. KENNEDY (CVN79) je drugi nosač zrakoplova najnovije, najveće i najmodernije klase GERALD R. FORD izgrađen za mornaricu Sjedinjenih Država. Brod je porinut 29. listopada 2019., a kršten 7. prosinca 2019. godine te je i ovom brodu kuma bila Caroline Bouvier Kennedy.

USS SARATOGA (CV-60)

USS SARATOGA (CV-60) je bio američki nosač zrakoplova u sastavu Američke ratne mornarice i jedan od nosača klase FOREESTAL. Bio je šesti brod u službi Američke ratne mornarice koji je nosio ime SARATOGA. Služio je od 1956. do 1994. godine.

SARATOGAje trebala doploviti na sidrište Lokrum 10. listopada 1985. u jutarnjim satima zajedno s pratećim brodom-fregatom USS AINSWOR-

TH (DE/FF-1090) koji se vezao u luci Gruž. Prateća fregata je došla točno, a SARATOGA je doplovila do sidrišta pred otokom Lokrum sa zakašnjenjem od tridesetak sati tj. 11. listopada u 16:50 sati jer su prethodno s nosača u Sredozemnom moru poletjela četiri američka lovca F-14 Tomcat po nalogu predsjednika Reagana i presrela zrakoplov Boeing 737 u kojemu se nalazio Abu Abbas i prisilili ga sletjeti u Cataniju na Siciliji.

Abu Abbas je bio organizator otmice kruzeraACHILLE LAURO s 400 putnika i posade pred lukom Port Said u Egiptu te su zaprijetili uništenjem broda ako se iz zatvora u Izraelu ne oslobodi 50 njihovih suboraca PLO-a. Bila je to prva otmica putničkog broda u povijesti pomorstva. Da bi dokazali da doista misle ozbiljno, otmičari su ubili i u more u invalidskim kolicima bacili 69-godišnjeg američkog Židova Leona Klinghoffera na očigled supruge Marilyn kojima je ovo putovanje bi-

USS Dwight D. Eisenhower (CVN-69)

Welcome letak USS America

Priče o moru i brodovima

lo posvećeno godišnjici vjenčanja. Kada je egipatska vlada nakon dugotrajnih pregovora udovoljila zahtjevima otmičara, oni su 10. listopada s broda prebačeni na jedan remorker s kojim su učinili trijumfalni krug u luci Port Said. Pobjedonosno su se ukrcali u Boeing 737 kompanije Egypt Air i poletjeli po svim dostupnim izvorima prema Tunisu, ali su ih presreli ratni avioni sa spomenutog nosača. Nakon tog nemilog događaja SARATOGA je nastavila ploviti prema Dubrovniku u prijateljski posjet. Međutim, vlada SFRJ je uputila protest zbog njegova uplovljenja jer je po međunarodnom pomorskom pravu bilo predviđeno da ratni brodovi ne mogu uploviti u prijateljski posjet nekoj stranoj državi ako su unutar 30 dana sudjelovali u nekoj ratnoj operaciji. Za tadašnju službenu politiku, bilo kakav napad na PLO - Jasera Arafata značilo je ratnu operaciju. Ali, Amerikanci se na to nisu puno obazirali, već su doplovili do sidrišta pred Lokrumom i tu ostali do planiranog dana odlaska tj. do 14. listopada do 22:30 sati.

Usput je posada prateće fregate na vezu u Gružu ugasila i jedan požar na Strinčjeri, zadivivši dubrovačko pučanstvo svojom vrhunskom protupožarnom tehnikom i besprijekornom obukom.

Kobilica SARATOGE je položena u brodogradilištu New York Naval Shipyard dana 16. prosinca 1952., porinut je u more 8. listopada 1955., a na prvu plovidbu je krenuo 14. travnja 1956. Gradnja broda je koštala 209,7 mil. USD. Nakon 38 godina aktivne plovidbe otpušten je iz službe 20. kolovoza 1994. i stavljen je u raspremu. Dana 8. svibnja 2014. je objavljeno da će ga ESCO Marine za jedan američki cent izrezati u Brownsvilleu- Texas. Nakon 31. ožujka 2019.

SARATOGI više nije bilo traga.

Imao je 78 000 tona punog deplasmana (težina broda potpuno opremljenog), duljine 316,7 te maksimalne širine 72,5 metara. Četiri Westinghouse parne turbine na četiri propele ukupne snage 280 000 SHP. koje su mu omogućavale brzinu do 32 čvora. Mogao je ploviti s jednom ops-

krbom goriva do 8000 nautičkih milja pri brzini od 20 čvorova, a opsluživala su ga 552 časnika i 4988 mornara. Na svojoj palubi pored dvije piste i to je jedna bila za polijetanje, a druga za slijetanje je mogao primiti oko 85 aviona i nekoliko helikoptera.

USS DWIGHT D. EISENHOWER (CVN- 69)

Nosač aviona USS DWIGHT D. EISENHOWER (CVN- 69) je drugi nosač aviona s nuklearnim pogonom iz klase NIMITZ od ukupno njih 10. Nosač je imao nadimak “IKE“. Na sidrište pored Lokruma je doplovio 3. svibnja 2000. godine, njihova posada je izlazila u obilazak Grada, a naši građani su organizirano mogli posjetiti brod. Bilo ga je stvarno lijepo vidjeti s puno aviona na palubi, te je jednostavno bio ogroman.

Kobilica broda je položena u Newport News Shipbuilding- USA dana 15. kolovoza 1970., a porinut je u more 11. listopada 1975. Kuma broda je bila nekadašnja prva dama Amerike Mary Geneva „Mamie” Eisenhower tj. supruga predsjednika Dwight D. Eisenhowera. Na svoje prvo putovanje iz matične luke Norfolk krenuo je 18. listopada 1977., a ukupna cijena izgradnje je bila 4,5 milijarde USD. Ima 93 405 tona punog deplasmana (težina broda potpuno opremljenog), dug je 317 na vodenoj liniji, a na palubi 332,8 metara, maksimalna širina je 76,8, a gaz 12 metara. Dva Westinghouse nuklearna reak-

tora ukupne snage 280 000 SHP preko četiri parne turbine i četiri propele mu omogućavaju brzinu do 32 čvora. Radijus kretanja u nautičkim miljama mu je neograničen, a gorivo mijenja nakon 20-25 godina. Na svojoj palubi pored jedne staze za polijetanje i druge za slijetanje može primiti 90 aviona i nekoliko helikoptera, a opslužuju ga 6280 članova posade. I dalje je u aktivnoj službi.

USS GEORGE WASHINGTON (CVN-73) Nosač aviona USS GEORGE WASHINGTON (CVN-73) je šesti po redu s nuklearnim pogonom klase NIMITZ od ukupno njih 10. Na sidrište pored otoka Lokrum je doplovio dana 30. listopada 2000. te je ostao četiri dana. Kobilica broda je položena u Newport News Shipbuilding- USA dana 25. kolovoza 1986., a porinut je u more 21. srpnja 1990. Kuma broda je bila Barbara Bush, u aktivnu službu je isplovio iz matične luke Norfolk dana 4. srpnja 1992. Tehnički podaci broda su potpuno isti kao za USS DWIGHT D. EISENHOWER (CVN- 69). I dalje je u aktivnoj službi.

ŠTO IM JE ZAJEDNIČKO

Sada bih napisao jedan osobni zaključak o sličnostima ovih pet nosača od kojih su dva iste klase. Izgrađeni su od 1956. do 1992. godine te što se tiče osnovnih karakteristika i jačine pogona i brzine nisu se vele razlikovali. Svi oni su bili dugi

nešto preko 300 metara, široki nešto preko 70 metara, imali su gaz od 12 metara, imali su svaki po dvije piste i na ostalom dijelu piste imali sličan broj borbenih aviona. Svi oni su imali ukupnu snagu od 280 000 SHP na 4 propele s brzinom od 32 - 33 čvora. Prva tri su imala klasične parne turbine, a ova dva zadnja nuklearne reaktore koji su preko parnih turbina davali istu ukupnu snagu i istu brzinu. Prva tri nosača su imali radijus plovidbe od 8000 nautičkih milja pri brzini od 20 čvorova, a dva na nuklearni pogon su imali neograničen radijus. Naravno da su se oni iz godine u godinu modernizirali i imali moderniju navegacijsku opremu, novije radare za vojne potrebe i imali su na svojim palubama modernije avione itd. Zanimljivo je da će se ovih deset najmodernijih i najvećih nosača na nuklearni pogon klase NIMITZ zamijeniti s deset novih na nuklearni pogon s novom klasom GERALD R. FORD te i njih planiraju izgraditi 10. Bit će nijansu veći od današnjih i to maksimalne dužine 333 metra, a dva već plove (CVN-78 i CVN-79). Naravno da će nova klasa imati najmoderniju tehnologiju te će zamijeniti dosadašnje katapultiranje aviona koji će se starog načina putem parnog katapulta zamijeniti s elektromagnetskim katapultom. S novom klasom se ide na smanjenje posade, imat će ukupno 25 paluba, a vidim da će imati pogon na pet propela.

Ove podatke s tehničkim podacima sam izvadio iz knjige “Warships“ od Hugh W.Cowin te su dosta točni s tim da u knjizi pored brzine broda piše 32 + što znači da mogu ići i brže, ali što to danas znači ploviti koji čvor brzine više kada su i oni veoma ranjivi pošto je tehnika ratovanja uznapredovala.

Naljepnica s USS America GO NAVY

USS George Washington (CVN-73)

Crna kronika

ISKORISTIO OVLASTI

S računa udruge kojom je rukovodio kupovao odjeću, namještaj i peglao karticu

Dovršenim kriminalističkim istraživanjem Službe kriminalističke policije Policijske uprave dubrovačko-neretvanske, muškarac u dobi od 43 godine sumnjiči se za kazneno djelo zlouporabe povjerenja u gospodarskom poslovanju. Kriminalističkim istraživanjem je utvrđeno da je kao predsjednik dobrovoljne, neprofitne i stručne udruge s područja Dubrovačko-neretvanske županije, u ciljem pribavljanja protupravne imovinske koisti, od 2015. do 2018. godine, iskoristio svoje ovlasti i novčana sredstva sa žiro računa udruge dizao i s njima plaćao osobne troškove, odnosno odjeću, obuću, namještaj, ugostiteljske usluge, troškove korištenja kreditne kartice i leasinga vozila.

ROMANTIČNA PREVARA

Na opisane načine udrugu je oštetio za novčani iznos od 171.334,36 kuna. Policija protiv osumnjičenog 43-godišnjaka podno-

si kaznenu prijavu nadležnom državnom odvjetništvu, stoji u priopćenju Policijske uprave dubrovačko-neretvanske.

Muškarac iz naše županije se zaljubio pa ga opelješili za skoro 5 tisuća eura

Policijskoj upravi dubrovačko-neretvanskoj je prijavljen slučaj romantične prijevare na način da se krajem siječnja prošle godine 57-godišnjem muškarcu putem društvene mreže javila ženska osoba koja se predstavila kao državljanka Amerike koja se trenutno nalazi u Siriji s ocem koji je tu vojno angažiran.

Komunikacija se uskoro intenzivirala i postala romantična, nakon čega je ženska osoba najavila svoj dolazak u Republiku Hrvatsku kako bi ozakonili svoju vezu. Uskoro je javila da joj je otac u ratu smrtno stradao i ostavio novčani iznos od 200 tisuća dolara koje ona želi donijeti u RH i staviti na račun 57-godišnjaka, na što je on pristao. Nakon toga ženska osoba pre-

bacuje komunikaciju na navodnog agenta koji će donijeti novac u RH, a koji od 57-godišnjaka u dva navrata traži uplatu novca za carinske pristojbe kako bi uspješno unio novac u RH, na što 57-godišnjak pristaje i u dva navrata uplaćuje ukupno 4.650,00 Eura. Kada je od njega zatraženo da i treći put uplati novac u istu svrhu, oštećeni muškarac je shvatio da je preva-

ren nakon čega je policiji prijavio cijeli slučaj.

„Navedeni slučaj je samo jedan od primjera sve češćih internet prijevara kojima svjedočimo u posljednje vrijeme, stoga još jednom želimo upozoriti građane da kibernetički kriminalci koriste vrlo profinjene trikove i obećanja kako bi od vas izvukli novac ili vrijedne informacijske podatke,“ upozorili su iz policije.

Bolesnici koji se suočavaju sa tzv. post-Covid 19 sindromom najčešće se žale na kronični umor, poremećaj pamćenja i koncentracije, bolove u prsima te mišićima i zglobovima, pojačane glavobolje, noćno znojenje i nesanicu, dugotrajan gubitak osjeta okusa i mirisa, teže disanje, osipe a ponekad i gubitak kose.

Tretmani udisanja čistog kisika pod povišenim tlakom u barokomori osim otklanjanja ili skraćivanja post Covid sindroma imaju i druge dokazane brojne benefite; • U prisustvu kisika pojačava se imuni odgovor stanica

MARIN MED!

• Difuzno je povećana razina kisika u stanicama na račun fizički otopljenog kisika u plazmi

• Uvećana je opća obrambena sposobnost organizma

• Poboljšano je djelovanje pojedinih lijekova

• Povoljan je utjecaj na jačanje imuniteta

• Snažan je antiedematozni učinak u tkivima

• Povećana je razina antioksidacijske obrane organizma

• Poboljšano je stanje organizma tijekom i poslije radioterapije

• Ometeno je stvaranje toksičnih metabolita u organizmu

Najavljujemo: NARUČITE SE! -dr.sc. Vjekoslav Radeljić, dr.med., specijalist interne medicine, kardiolog- ambulanta u utorak i srijedu 22. i 23. veljače

Poliklinika Marin Med, dr.Ante Starčevića 45 Dubrovnik Tel: +385 (0)20 400 500 +385(0)20 400 505 www. marin-med.com email: info@marin-med.com

Humanitarni prilozi

DVA SKALINA

U spomen na pok. Pera Novakovića, 300 kuna prilažu Mato i Mišo Moretti;

Umjesto cvijeća za pok. Ivana Čavara-Kiko, 500 kuna prilažu stanari zgrade Kneza Branimira 11;

U sjećanje , umjesto vijenca za našu prijateljicu Terezu Živković, 1.000 kuna prilažu Ivo, Marija i Neven Kovačev;

Umjesto cvijeća u spomen na dragog prijatelja Iva Vrtipraha, 300 kuna prilaže Anka Puljizević s obitelji; Umjesto cvijeća za Terezu Živković, 200 kuna uplaćuje obitelj Zdravka Đanovića;

U spomen na pok. Marušku Bulić, 200 kuna prilaže Mira Tomaš;

U spomen na dragog prijatelja i kuma Zrinka Žeravicu , umjesto vijenca 300 kuna prilaže obitelj Tereze Miljanić; U spomen na Katju Poković, 300 kuna prilaže obitelj Mašanović;

U spomen na pok. Marka Potrebicu, umjesto vijenca 300 kuna prilaže obitelj Iva Rabađije; Umjesto cvijeća za mamu naše drage Nataše, 300 kuna prilažu Rozeta, Mare i Slavica; Djeca i roditelji od srca se zahvaljuju na donacijama.

IBAN: HR7924070001100305036

Tekst za objavu molimo slati na: dva.skalina@du.t-com.hr ili zvati na: Mob: 095/368-9227

DJEČJI DOM MASLINA

Dječjem domu MASLINA Dubrovnik darovali su: - Stanari zgrade Marka Marojice 31 iz Dubrovnika, umjesto vijenca za pok. Antuna Miloševića prilažu 800,00 kn. Djeca i djelatnici zahvaljuju darovateljima!

Mole se darovatelji koji svoje priloge uplaćuju na žiroračun Doma IBAN broj: HR8223900011100019232 da dostave tekst uplate na/fax:312 218 ili na mail: dom.maslina@outlook.com

UDRUZI ZA DOWN SINDROM DUBROVAČKO-NERETVANSKE ŽUPANIJE DONIRAJU

U spomen na pok. Damira Lucijanovića, umjesto cvijeća 1100,00 kn prilažu:S. Hrtica, A. Miljanić, Đ. Market, F. Tomšić, N. Bender, J. Jelavić, I. Ogresta,N. Curić, P. Deranja, V. Petrušić, M. Burđelez, I. Tošić, L. Končić, I. Majkovica,D. Pavlović, I. Ban, A. Crvik, B. Čanić, L. Domaćin, R. Lujo, M. Perić, I. Musić i M.Zvone

- U spomen na pok. Marka Potrebicu 200 kn prilaže obitelj Mata Markovića.

- U spomen na pok. Damira Lucijanovića, umjesto cvijeća 1100,00 kn prilažu:S. Hrtica, A. Miljanić, Đ. Market, F. Tomšić, N. Bender, J. Jelavić, I. Ogresta,N. Curić, P. Deranja, V. Petrušić, M. Burđelez, I. Tošić, L. Končić, I. Majkovica,D. Pavlović, I. Ban, A. Crvik, B. Čanić, L. Domaćin, R. Lujo, M. Perić, I. Musić. Mole se darovatelji koji svoje priloge uplaćuju na žiroračun Udruge IBAN HR9823400091110343594 kod Privredne banke d.d. da dostave tekst uplate na mob: 0914753582 ili putem maila downdnz@gmail.com Roditelji, djeca i mladi naše Udruge iskreno zahvaljuju svim darivateljima!

DRUŠTVO MULTIPLE SKLEROZE DUBROVAČKO-NERETVANSKE ŽUPANIJE, u ime svakog člana od srca se zahvaljuje dobrim ljudima na donacijama: Umjesto cvijeća za dragu Marušku Bulić 300 kuna Udruzi prilaže Smiljka Dominis U spomen na našu dragu rodicu

Milenu Radić umjesto cvijeća 300 kuna udruzi prilažu Silvije, Gordana i djeca Žiro račun Društva je HR6824070001100312315

CARITASU DUBROVAČKE BISKUPIJE

darovali su: obitelj Luka Zec – u spomen na pok. Niku Gleđ – 100 kn Nikša Šutalo – u spomen na pok. Niku Gleđ – 100 kn Ana Jozović – u spomen na pok. Niku Gleđ – 150 kn Pero Bušlje – u spomen na pok. Niku Gleđ – 200 kn obitelj Luka Zec – u spomen na pok. mater nevjeste Milene Zec – 100 kn u spomen na mamu drage Marije - obitelj Ane i Zvonimira Cetinić – 200 kn umjesto cvijeća za pok Sonju Radaić – obitelj Bujak –200 kn

Samo Dijeljenjem, naša Ljubav postaje djelotvorna! Hvala od srca na vašim donacijama potrebitima! Tekst za objavu molimo slati na: karitativni.rad.caritas@db.hr Sve info na: https://caritas.db.hr IBAN: HR8024070001100367971 OTP banka.

UDRUGU SLIJEPIH DAROVALI SU: Olivera Đorđević uplatila je prilog 200,00 kuna za pomoć udruzi.

Udruga najtoplije zahvaljuje darovateljima. Žiro račun za uplatu: IBAN HR502407000-1100021348

DOMUS CHRISTI

Ankica i Seka susjede prilažu 200,00 kn u spomen na gospođu Sonju Radaić, umjesto cvijeća Blaže, Kate, Nirvana i Slave prilažu 200,00 kn u spomen na gospođu Sonju Radaić, majku naše prijateljice Nataše Korisnici i djelatnici Doma zahvaljuju na poklonima

AUTO - MOTO

ll Prodajem Peugout ,2015 god presao 285000 km,uredno odražavan ,moguća zamjena za Yamahu tmax u zamjeni cijena veca info na 0976992281,0958654587. Cijena 8000 eura.

ll Prodajem golf 4 2001 god 1,4 benzin 55kw registriran do 01.2023 god 180000 km , redovito servisiran,klima , dobre gume na ALU , krovni nosač .11000kn ! Mob: 0915727334

ll Kupujem Liberty150 u dobrom stanju. Kontakt: 091 205 3472

ll Prodajem BMW e.46 2000g benzin plin 16000.kuna, istekla registracija na mob 0955106792.

ll Prodajem Touran 1.6 tdi , 2016god, 110ks, 146000km , reg do 12,2021 u odličnom stanju sa puno opreme , sve informacije na Mob : 098 804 829

ll Prodavam Skuter Yamaha 50 neos kvar motora, cijena 1000 kn. Kontakt: 099 688 0160

ll Prodajem skuter Piaggo NRG 50, 2003. god. Cijena 2.600 kuna.Mob: 098 345 606

ll Prodajem osobni automobil FIAT CROMA, god.proizvodnje 2009. s prijeđenih 220.000 km, 1,9 Diesel, ispravan, registriran u dobrom stanju. Cijena orijentaciono 15.000 kn . Tel 098/344-611

IZNAJMLJIVANJE

ll Iznajmljujem apartman do daljnjega u Srebrenom, Župa Dubrovačka. Kontakt: 099 793 5050

Mali oglasi

ll Iznajmljujem dvije garsonjere i 1 stan na duže vrijeme u Gružu. Potpuno opremljeni. Kontakt: 098 926 0835

ll Iznajmljujem manji stan ljepše opremljen sa parkingom preko cijele godine u Mokošici, za samce. Kontakt 020 419 574

ll Iznajmljujem manji stan u Gružu preko cijele godine, za samce. Kontakt: 020 419 574

ll Iznajmljujem stan u Gružu, 35 m2 za dvije ženske osobe ili par, povoljno na duže vrijeme. Kontakt: 098 917 7406.

ll Iznajmljuje se potpuno opremljen trosoban stan u Kuparima za smještaj max. 6 osoba na duže vrijeme (2 kupaonice, dnevni boravak, kuhinja i balkon).Parking dostupan na ulici. Udaljen par minuta pješke od bus stanice, Ine, Sub-a, plaže, u blizini igrališta, useljiv 1.2.2022... Ugovor o najmu, prijava itd. Za detalje nazvati +38598 342 231 ili +38592 118 225

PRODAJA / KUPNJA NEKRETNINA

ll Prodajem stan 35 m2 u blizini Doma zdravlja. Kontakt: 098 611 128

ll Mokošica - Naš dom, stan 75 m2, tri sobe + DB, veliki balkon, šupa, e-certifikat A, 189.000 €. Angelus nekretnine - ured Dubrovnik - 098 676 009

ll Prodaje se građevinsko zemljište u Župi Dubrovačkoj – Lazine. Zemljište se sastoji od 3 spojene parcele i ima 984m2. Cijena 125000 eura. Mob:0989824076

ll Mokošica - Naš dom, stan 75 m2, tri sobe + DB, veliki balkon, šupa, e-certifikat A, 189.000 €. Angelus nekretnine - ured Dubrovnik - 098 676 009

ll STAN - NUNCIJATA 77m2 dvije sobe + DB, prekrasan pogled na more. 188.650 E, ALAVIJA NEKRETNINE 098288254. Encert C

ll LAPAD KUĆA – 220 M2 i 151 M2 okućnice + 2 parkinga,468.000 E.ALAVIJA NEKRETNINE 098288254 Encert C.

ll STARI GRAD – ODLIČNA INVESTICIJA , KUĆA 4 etaže 68 M2 sve kompletno obnovljeno 2019 god. 336.600 E, ALAVIJA NEKRETNINE 098288254. Encert D

ll OBOD/CAVTAT – Stan 137 m2, 3 sobe + DB, 219.200 E, ALAVIJA NEKRETNINE 098288254. Encert C

ll SLANO – kuća izgrađena 2018 godine, 288 m2 na 505 m2 zem ,6 parkinga i 5 stanova/apartmana. 449.856 E, ALAVIJA NEKRETNINE 098288254. Encert B

ll ILIJINA GLAVICA na zemljištu ukupne površine 771 m2,smještena je kuća bruto tlocrtne površine od 115 m2 uz nadstrešnicu površine 13 m2 i bazen površine 28 m2. 685.300 E ALAVIJA NEKRETNINE 098288254. Encert C

ll GRAĐEVINSKO ZEMLJIŠTE - 359 m2 u Mandaljeni s pravomoćnom građevinskom dozvolom,gradnja odmah. 128.881 E, ALAVIJA NEKRETNINE 098288254.

ll ATLANT CENTAR, iznajmljuje se poslovni prostor 53 m2 novouređen, 6000 kn + PDV, ALAVIJA NEKRETNINE 098288254. Encert A

ll MLINI TRGOVIŠTE,stambeno poslovni objekt površine 350 m2 novouređen (moguće otvoriti restoran).638.400E.ALAVIJANEKRETNINE098288254. Encert B

ll Prodaje se stan na Pločama, korisne površine 52 m2 - 240.000 € (za adaptaciju). Kontakt: Angelus nekretnine, Vukovarska 17 - 098 676 009

ll Za poznatog kupca tražimo manji studio apartman ili sobu s banjom u staroj gradskoj jezgri. Kontakt: Angelus nekretnine, Vukovarska 17 - 098 676 009.

ll GRAĐEVINSKA ZEMLJIŠTA

Prodaje se građevinsko zemljište koje se sastoji od tri spojene parcele površine 984 m2 u Lazinama - Župa Dubrovačka.Cijena 125 000 eura. Kontakt telefon 0989824076.

ll Prodajem namješten stan u Solinama, 77m2 sa parkingom i terasom od 24m2. Cijena 2300 e7m2. Kontakt: 091 9577 843

Mali oglasi

PRODAJA RAZNO

ll Prodajem namještenu montažnu kućicu, 24m2 (2 sobe, kuhinja,WC, klima). Mob: 091/543-0029

ll Prodajem barku vodice s kabinom 4,80 m s opremom, motor yamaha 9,9. Sve uredno. Cijena: 4 000 E. Kontakt: 099 461 8889

ll Kupujem podne kamene ploče. Kontakt: 0993922800

ll Prodajem ovčji i kozji gnoj s dostavom. Kontakt: 099 835 7981

ll Prodajem ovčji gnoj. Vreća 25 kn sa dostavom, a 22kn vreća bez dostave. Kontakt: 099 681 5456

ll Prodajem med i maslinovo ulje povoljno. Kontakt: 020 426 049 ili 091 9366 481

ll Prodajem blok kuhinju. Informacije na 098 9439 498

ll Prodajem izložbene lutke (ženski torzo) po 80kn. Mob.0923063113

ll Prodajem pvc prozore dvokrilni s kipom i izo staklom vel. 120x122 cm i mali vel. 50x50 cm. U izvrsnom stanju, 460kn. Info: 0923239595

ll Prodajem latoflex podnicu 190x80, kuhinjsku napu,pvc prozor 50x50,tv stalak,daktilo stolicu. Sve po 100kn. Mob. 0958090993

ll Prodaje se ormaric za cipele dimenzije 120×55. Cijena 180kn. Kontakt broj 091 724 2843

ll Prodajem visokokvalitetnu stijenku za kadu od kaljenog stakla i nosačima dimenzija 140x60x60, skoro nova. elefon 098573109

ll Kupujem kontejner za alat 10-15 m2. Mobitel 098660111

USLUGE RAZNO

ll Zaštita od sunca ,izrada i montaza roleta ,komarica ,trakasti zavijesa ,venecijanera ,rolo zavijesa ,sve informacije .na 0911472794 .Mokošica.

ll Uređujem vrtove, đardine, okućnice, orezivanje voćki, košnja, gnojidba, okopavanje. Mob:0916143946

ll Tim iskusnih mestara nudi pomoc u Vasoj kući, apartmanu. Vrsimo sitne popravke, renoviranja stambenih objekata (skidanje boje i popravci drvenih prozora, persijana, vrata, te pituravanje istih, Gradevinski radovi, elektroinstalacije, vodoinstalacije, gipsarski, keramicarski i soboslikarski radovi, postavljanje podova-laminati, montaza i demontaza namjestaja. Kontakt:098 765 460

ll KAMENOKLESAR- Izrada grobnica,spomenika,nadgrobne vaze - kamenice,nadgrobne knjige,brončana galanterija,slike od porculana,klesanje slova na spomeniku,klupice,skalini,kolone,kamene ograde, dostava i montaža kamena. Mob:091 7285208

ll Pomoćni radnik traži posao. Dubrovnik I okolica. Prijava nije obavezna. MOB:092/359-4338

DEŽURNA LJEKARNA

OD ZVONIKA” od 7.2. do 13.2.2022. GRUŽ” od 14.2. do 20.2.2022.

PREMINULI

DRAGICA MAJKOVICA (1950)

JELE GULJERMOVIĆ (1934)

MIRKO ŠILJEG (1934)

MARINKO SRŠEN (1936)

NIKŠA VIOLIĆ (1952)

MILENA RADIĆ (1939)

TEODOR BAJD (1948)

TEREZA BLAŽEVIĆ (1937)

STANE LALE (1942)

ĐURO RAŠE (1930)

AMALIA BARANOVIĆ (1943)

JELE MIJOVIĆ (1944)

MARIO NOVAK (1953)

PAVE LAZO (1941)

BOŠKO SOKO (1940)

JELE DUJO (1932)

MATO MILOSLAVIĆ (1953)

ANA MUSTAPIĆ (1942)

JOVANKA BAGARIĆ (1940)

KATICA MARŽIĆ (1937)

JELENA KOMAR (1953)

LUKO BRAILO (1948)