Dubrovački dnevnik petkom br. 84

NAKLADNIK

Dubrovački dnevnik j.d.o.o. Kardinala Stepinca 52 Dubrovnik OIB: 84019117288

GLAVNA UREDNICA

Lucija Komaić urednica@dubrovackidnevnik.hr

ZAMJENICA GLAVNE UREDNICE

Ivona Butjer Mratinović

UREDNIK

Maro Marušić

REDAKCIJA

020/642-462 redakcija@dubrovackidnevnik.hr

Aida Čakić Petra Srebrović Maro Marušić Nikša Klečak

FOTOGRAFI

Goran Mratinović Željko Tutnjević

KOLUMNISTI

Maro Marušić Vjera Šuman Ivo Batričević

GRAFIČKI PRIJELOM

Dario Kovač, Nene Mojaš / festivus.hr

MARKETING

Nikoleta Zec 020/642-460 marketing@dubrovackidnevnik.hr

MALI OGLASI

oglasi@dubrovackidnevnik.hr

Uvodnik

MARO MARUŠIĆ Sanjin Strukić/PIXSELL

Tri nonice stare, pred kućun su stale, i surfale

Za Algar su čuli samo rijetki Španjolci. To neugledno mjesto od tisuću i pol stanovnika ni po čemu se ne ističe – samo je jedno u nizu bijelih sela kakve ih se na stotine mogu pronaći u unutrašnjosti Andaluzije – niti ima stari most poput slavne Ronde, niti je uklesan u stijenu kao Setenil del las Bodegas. No ovih je dana po prvi put u svojoj neslavnoj povijesti našao put do španjolskih, ali i svjetskih medija – njegovi žitelji pokrenuli su postupak prema UNESCO-u da se njihovo večernje čavrljanje na otvorenom uvrsti na popis svjetske nematerijalne kulturne baštine. Mnogi su s podsmijehom dočekali zahtjev nepoznatog puebla blanca. Po čemu, babe ti matadorske, treba zaštiti andaluzijska tračanja? Tri nonice stare, pred casa su stale i kritikale. I Mariu, i Luisu, i Consuelu - i Franciscu debelu... Što se tu točno treba zaštiti? Ogovaranje susjeda, trač party? Zašto im je, pobogu, ovako blesava ideja uopće pala na pamet? Je li ih udarilo jako andaluzijsko sunce, pa pojma nemaju što zahtijevaju? Ne biste vjerovali, ali jake UV zrake zaista imaju veze s dopisom UNESCO-u.

Andaluzija, posebno njena unutrašnjost, ljeti se prži na ogromnim temperaturama, kiša je rijetka kao vitamini u povrću velikih supermarketa, pa su neki dijelovi najjužnije španjolske pokrajine prava pustinja po kojima je još onomad jahao Clint Eastwood snimajući slavne špageti vesterne - uglavnom, da skratim – tijekom najvrućeg dijela godine rijetko tko u Andaluziji proviri vanka prije mraka. Kada sunce napokon popusti, ljudi izlaze iz svojih bijelih kuća (koja su upravo bijela da smanje privlačenje zraka), iznose stolove i stolice, sjednu ukrug, pa čavrljaju, zabace koju na karata ili šaha, naravno da guštaju u siru, maslinama, pršutu od crne svinje i vinu, pridruže im se i djeca koja jure za loptom dijeleći se na ekipe Betisa, Seville i Malage, i sve to traje do dugo u noć, opet i opet, iz godine u godinu, iz generacije u generaciju... Zajedništvo, međusobno druženje, kontakt oči u oči… stoljećima im je bio izrazito važan, možda čak i presudan za opstanak. Uostalom bilo koje relevantno svjetsko istraživanje o plavim zonama poput Sardinije ili Okinawe, gdje ljudi često žive više od 100 godina, pokazuje kako je osjećaj kvalitetnog pripadanja za-

Uvodnik

jednici najvažniji za dug i sretan život. A onda je došla digitalna revolucija, a s njom brzi internet i društvene mreže. Sve se preko noći promijenilo. World Wide Web i niskotarifni letovi od Andaluzije su napravili raj za turiste, stigla je brza lova, ali istovremeno je nestao spori život. Sve manje se navečer čavrljalo u Algaru i Setenilu, jer su se u to doba dana prodavali tapasi i sladoledi gladnim turistima u Granadi i Cordobi, a čak i kada bi se uhvatilo nešto vremena, ljudi se ne bi nalazili pred kućama. Šta ćeš iznositi stolove i stolice kada na društvenim mrežama vidiš kako Ignacio, Joaquin i Guillermo provode dane? Malo po malo tri nonice andaluzijske nisu imale koga kritikati. Ulice su opustjele, bijela sela postala su mjesta duhova koja samo služe kao kulisa da se turistima organiziraju nastupi flamenco plesač(ic)a ili walking ture o borbama s bikovima, a istovremeno horde en-

gleskih i njemačkih umirovljenika, zbog bolje klime i jeftinijeg života, pokupovale su brojne nekretnine diljem Coste del Sol. Krajnji rezultat - izguran je stari način života. Danas domaće stanovništvo služi isključivo kao turistička i njegovateljska radna snaga. Nije to samo po sebi nužno loše – bolje se financijski živi nego ikad prije, ali taj proces nije prošao bez teških nuspojava, a najveća jest upravo žrtvovanje tradicionalnog načina života. Ovaj splet okolnosti u Andaluziji nikako nije endemičan, sličan se proces dogodio svuda po Mediteranu, od pitoresknih gradića Cinque Terrea, preko grčkih otoka, pa sve do Dubrovnika. Nemojte ovaj tekst doživljavati kao nekakvu nostalgiju, jer on to nipošto nije. Sve ima svoje prednosti i mane, pa tako i ovaj novi, turističko-digitalni život nasuprot onom starom. Svatko od nas ponaosob može zaključiti što mu je draže i bolje.

Ovih nekoliko odlomaka koje sam ovdje nabacao samo su podsjetnik kako se u životu ne može sve imati. Ne može i ovo i ono – ne mogu brze pare i brzi internet i sporo čavrljanje na otvorenom – isto kao što ne može uparivanje bječve i sandale.

Nitko u Andaluziji, ni drugdje na Mediteranu nije cijenio druženja i čavrljanja dok nisu nestala. Danas, kada je rat izgubljen, Mediteran se s praznim ulicama i punim društvenim mrežama sjetno sjeća dobrih, starih trač zabava svojih baba. Ali one sada, u jeku digitalne revolucije, imaju važnijeg posla.

Tri nonice stare Pred kućun su stale I surfale…

…A kad je polne zvonilo Jednoj je na Face poć bilo Su dve ostale I njoj lajk dale

Festa 2022.

ŽIVIO SVETI VLAHO! Poletjele golubice iz ruku biskupa Glasnovića, a festanjuli po 1050. put podigli parčev barjak

...

GORAN MRATINOVIĆ,

Festa sv. Vlaha 2022. godine otvorena je u srijedu, 2. veljače ispred zborne crkve sv. Vlaha podizanjem barjaka sv. Vlaha i pjevanjem himne sv. Vlahu. Parčev barjak podigli su festanjuli ovogodišnje Feste pomorac Teo Grbić i obrtnik Toni Cvjetković. Festu je otvorio novi biskup Dubrovačke biskupije mons. Roko Glasnović.

- S radošću i zahvalnošću dočekali smo i ovogodišnju Festu našega nebeskog zaštitnika sv. Vlaha, koji svojim za govorom i zaštitom već 1050 godina bdije nad našim Gradom i svojim vjernim pukom - kazao je u svom nagovoru biskup Glasnović te zatim pozdravio sve goste na otvaranju feste, kako one crkvene, tako i

one iz javnog života, od djece do najstarijih, bolesnih i nemoćnih. Citirao je dubrovačkog pjesnika Iva Vojnovića.

- Ne jedno, ni dva, ni deset, ni sto godišta, već je nebrojeni niz vjekova proteklo, otkad uspravan, tvrd, neslomljivih koljena on stražari na gradskim mirima motreći sve dobro i praštajući sve zlo - naveo je biskup Glasnović.

‚’To nije samo svjedočanstvo mudrosti i sposobnosti starih Dubrovčana da spoje vjeru i tradiciju, univerzalno i lokalno, sakralno i svjetovno, nego je i svjedočanstvo istinskog predanja i života naše mjesne Crkve, koja nasljeduje Krista pod zaštitom svoga Parca.’’

PROSLAVA SVETOGA VLAHA, zaštitnika Dubrovačke biskupije i grada Dubrovnika ove je godine u znaku velikog jubileja – 1050 godina zaštite našega Parca

KANDELORA

BISKUP GLASNOVIĆ

O POVEZANOSTI KOJA TRAJE 1050 GODINA

Festa 2022.

bamo brižno čuvati i njegovati. Na kraju je pozvao sve da se oslone na svetog starca koji pazi da noge naše hode ‚na iskonske staze, na put koji vodi k dobru’ (Usp. Jer 6,16), kako bi uspjeli na tom putu. Svoje obraćanje završio je poznatim usklikom: Živio sveti Vlaho! Nakon biskupovog govora rektor crkve sv. Vlaha don Hrvoje Katušić pročitao je čestitke pristigle Dubrovčanima za jubilarnu Festu s raznih krajeva svijeta. Djevojke u narodnim nošnjama, trznice, prinijele su darove na blagoslov. Himnom svetog Vlaha i puštanjem bijelih golubica, pucnjevima trombunjera i zvonima s gradskih crkava otvorena je 1050. proslava svetog Vlaha. Nakon što je Festa otvorena uslijedilo je tradicionalno grličanje u crkvi sv. Vlaha.

Osvrnuo se na povezanost Dubrovnika i njegovog parca kroz tisuću i pedeset godina.

- To nije samo svjedočanstvo mudrosti i sposobnosti starih Dubrovčana da spoje vjeru i tradiciju, univerzalno i lokalno, sakralno i svjetovno, nego je i svjedočanstvo istinskog predanja i života naše mjesne Crkve, koja nasljeduje Krista pod zaštitom svoga Parca - dodao je te se obratio obiteljima.

- Drage obitelji, vas na osobiti

način pozdravljam i pozivam da na Kristu i njegovoj ljubavi gradite svoje obiteljsko zajedništvo. U godini obitelji učinimo sve kako bi obitelji bile mjesta djelotvorne vjere, zauzete ljubavi i postojane nade, kao i mjesta gdje se slavi život te ostvaruje radost, mir, dobrota, strpljivost, solidarnost i odgovornost, gdje svatko ispunjava svoje potrebe i osjeća se ljubljenim i prihvaćenim - kazao je biskup. Naglasio je kako vjeru i kulturu tre-

Festa 2022.

Svečana sjednica povodom Dana Grada Dubrovnika i Feste sv. Vlaha održana je u utorak u Kazalištu Marina Držića. Sjednici su prisustvovali brojni visoki uzvanici, među njima predsjednik Zoran Milanović, ministrice Nina Obuljen Koržinek

i Nataša Tramišak i drugi. Prisutnima su se obratili gradonačelnik Mato Franković kao domaćin, ali i predsjednik Milanović, ministrica Obuljen Koržinek, župan Nikola Dobroslavić, predsjednik Gradskog vijeća Marko Potrebica te saborski zastupnik Branko Bačić. Franković se u svom govoru, među ostalima, osvrnuo na gradske projekte.

„Održali smo stabilnost javnih financija, osigurali sredstva za

sve socijalne programe i mjere, pomogli smo potrebitima, umirovljenicima, studentima, učenicima, roditeljima... Ruku pomoći pružili smo i našim gospodarstvenicima, a mjere pomoći još se umnogome provode. Sve gradska društva stabilna su i obavljaju svoje javne zadatke. Zahvaljujući dokazanoj umješnosti u privlačenju europskih sredstava osigurali smo izvođenje kapitalnih projekata. Lapadska oba-

la i povijesno ulaganje u sustav vodoopskrbe i odvodnje izvode se u jeku pandemije. I u uvjetima ograničenih proračunskih prihoda gradimo prvi dom za starije i nemoćne u preko 50 godina, dok tu nedaleko od nas, u Karmenu, niče nova škola. Preko 40 projekata pripremili smo za financiranje dostupnim EU i nacionalnim sredstvima. Oni će biti okosnica nastavka investicijskog zamaha koji smo započeli,“ istaknuo je.

Franković: Vratio se optimizam Podsjetio je kako je prošla godina donijela pokretanje gospodarstva i vratila optimizam da ‚nećemo još dugo biti taocima ugroze koja je zaustavila svijet u koracima’.

Festa 2022.

Najsvečaniji trenutak svečane sjednice tradicionalno je dodjela Nagrade Grada ovogodišnjim laureatima. Nagrada za životno djelo dodijeljena je kazališnom redatelju Ivici Kunčeviću za izniman doprinos u području dramskoj umjetnosti i promocije Dubrovnika kroz njegovo kulturno nasljeđe.   Nagrade Grada dodijeljene su: infektologinji, doktorici Ljiljani Betica Radić za izniman doprinos u javnom zdravstvu, posebno tijekom pandemije Covida-19, Glasu Grada za izniman doprinos u promoviranju slobode govora i informiranju građana te Kvartetu Sorkočević za iznimna postignuća u području glazbene kulture. „U ime svih nagrađenih, zahvaljujem na nagradi. Hvala vam,“ kazao je Kunčević.

Sezona 2021. nije nam se dogodila, kako netko nedobronamjeran može ocijeniti, nego je rezultat predanog rada bro-

jnih dionika na turističkom tržištu. Baš kao što će to biti i sezona 2022. Zapravo, upravo je ova gradska uprava postigla to da nam se turizam više nikada ne događa, nego da odgovorno i održivo upravljamo našom najvećom gospodarskom granom. Da nikad više neće biti po starom, daj što daš, stihijski i megalomanski, potvrđuje nam i nova prostorno-planska dokumentacija, ali i drugi strateški dokumenti poput Plana upravljanja zaštićenom povijesnom cjelinom. U fokus smo vratili odgovoran rad za javno dobro i služenje interesima građana. Tvrđavu Imperijal, taj simbol obranjenog grada i hrabrosti naših branitelja, vratili smo na upravljanje Gradu. Kupovinom TUP-a bivši industrijski pogon otvorili smo za razvoj kreativnih i kulturnih industrija, poduzetništva i javnih sadržaja i usluga. To ne bismo bili u stanju da prethodno nismo preuzeli upravljanje tvrtkom UTD Ragu-

sa i konsolidirali je. Preuzimanjem većinskog vlasničkog paketa nad Lukom Dubrovnik stvorili smo temelj da se pomorski grad nastavi razvijati na svojoj obali,“ izjavio je. Svojatanje dubrovačke kulture Svi su se govornici u svojim govorima dotaknuli srbijanskog spornog Zakona o kulturnom nasljeđu kojim se svojata dubrovačka kultura, a time i velikani poput Marina Držića, Ivana Gundulića i Ruđera Boškovića. Milanović je tom prilikom istaknuo kako se tu radi o zavisti na koju treba gledati s određenom hladnoćom jer drugima nikada neće pripasti ono što ni nije njihovo.

„Kad govorim o kulturi, za koju vidim da vas dosta tišti i iritira, a o kojoj smo govorili i u Gradskoj kavani, mogu reći da se u većini stvari slažemo. Postoji nešto što je uvrijeđena fraza u zapadnoj debati, a to je uzimanje nečega što je tuđe. Može to imati razne motive, no ovo što se događa u

Beogradu je kulturna aproprijacija jednog šleperskog tipa. Ne da se nešto uzme, jer to je nemoguće. Budite ponosni što netko to želi, ali do toga ne može. Razina poistovjećenja etničkih Srba nije nikakva s dubrovačkom književnošću i prošlošću. Kad razmišljamo i govorimo o tome što se događa i što će se događati, budite hladni i pomalo oholi. Naši susjedi, ako to žele, neka iz daleka na to gledaju i uživaju. Neka žive u iluziji da im je to dostupno, ali nije,“ kazao je. Dotaknuo se i pitanja Hrvata u Bosni i Hercegovini te je kazao kako im treba pružiti podršku. Ministrica Obuljen Koržinek u svom je govoru istaknula kako će Vlada znati zaštititi interese građana, predsjednik Gradskog vijeća Potrebica je kazao kako ‚nema suradnje sa srpskim kulturnim i političkim institucijama dok traje ideja ‚srpskog svijeta’, a župan Dobroslavić i saborski zastupnik Bačić pohvalili su rad ove gradske uprave.

IVICI KUNČEVIĆU NAGRADA ZA ŽIVOTNO DJELO

Dobitnici nagrada Grada Dubrovnika

Vijesti

IZDANA GRAĐEVINSKA DOZVOLA

Dom umirovljenika kraj Bolnice

od osamdesetih, kad nije s Čačićevim, gradit će se europskim sredstvima

Prošlog tjedna Grad Dubrovnik ishodio je građevinsku dozvolu za budući Dom za starije i nemoćne koji će biti smješten ispod Opće bolnice Dubrovnik. Kako tvrde iz Grada Dubrovnika, uz dom za starije i nemoćne tipa hotel u Gružu, koji će prve korisnike primiti najesen, izgradnjom novog doma ispod Opće bolnice zadovoljit će se većina potrebe smještaja dubrovačkih umirovljenika što je, naglašavaju, ‚jedna od najvažnijih odrednica ove gradske uprave prema sugrađanima treće životne dobi’.

Novi dom bit će kapaciteta oko 200 osoba na stalnom i oko 75 osoba na dnevnom smještaju. Bit će opremljen restoranom, liječničkom ordinacijom, prostorima za fizikalnu terapiju te društvenim prostorima – dvoranom za više namjena, knjižnicom i kafe barom. Posebna pažnja u idejnom projektu arhitekata Tina Svena Franića posvećena je prostorima dnevnih korisnika, s nizom prostor-

nih niša za razne društvene aktivnosti i dnevni odmor. Konceptom tri izmaknuta volumena postignut je optimalni smještaj raznih korisničkih grupa - od pot - puno pokretnih aktivnih korisnika preko polupokretnih i nepokretnih korisnika, kao i dementnih u raznim stupnjevima. Sve sobe korisni ka doma su orijentirane na istok ili zapad što omogućuje osunčanje u određenom dobu dana. Sobe su jednokrevetne i dvokrevetne. Posebnu kvalitetu čine krovni vrtovi – terase s južnom orijentacijom, izvijestili su nedavno iz Grada Dubrovnika.

NASLJEDNICI OBITELJI BANAC ODUSTALI OD NAKNADE ZA ZEMLJIŠTE

Zanimljivo je kako se Dom gradi na zemljištu koje je nekada pripadalo bogatoj brodovlasničkoj obitelji Banac. U Jugoslaviji su njihova brojna zeml-

jišta i nekretnine na vrijednim gradskim područjima nacionalizirani; od vila ‚Banac’ u Uvali Lapad i Cavtatu, preko Umjetničke galerije Dubrovnik, pa do zemljišta oko Opće bolnice Dubrovnik, na Petci, Gorici sv. Vlaha, glavici Babinog kuka, oko Grada, ispod trafostanice Srđ… Nasljednici obitelji Banac, obitelj Ivanović, danas nacionalizirane nekretnine i zemljišta traže natrag te ih po okončanju sporova i dobivaju odnosno su za njih obeštećeni temeljem Zakona o naknadi za imovinu oduzetu za vrijeme jugoslavenske komunističke vladavine. Kako je prvi pisao Dubrovački dnevnik, obitelj Ivanović je s Općom bolnicom Dubrovnik postigla nagodbu u kojoj je Bolnica, u zamjenu za helidrom i pripadajući pristupni put koji su izgrađeni na njihovom zemljištu koje je također nacionalizirano u Jugoslaviji, odustala od

Radovi na domu su započeli 1990., ali su obustavljeni već sljedeće godine zbog ratnih zbivanja. Dom nikada nije izgrađen, a Sindikat umirovljenika Dubrovnik je 2002. godine podnio kaznenu prijavu protiv Čačića. Kako su tada pisali mediji, sumnjalo se kako je Čačić iznos od 101 milijun kuna avansno plasirao u privatne tvrtke u vidu pozajmica. No, naposljetku je presuđeno kako je nastupila zastara kaznenog progona kako je kaznena prijava podnesena tek 11 godina nakon.

spora oko zemljišta koje se nalazi ispod Zavoda za hitnu medicinu Dubrovnik u građevinskoj zoni, na koje se nedavno upisao Ivan Božidar Ivanović iz Londona. Prekoputa tog zemljišta gradit će se Dom za starije na zemljištu koje je pri-

GRADNJA BI TREBALA TRAJATI do dvije godine, a projekt će biti prijavljen na EU fondove

IVONA BUTJER MRATINOVIĆ

GORAN MRATINOVIĆ, GRAD DUBROVNIK

Marina Sambrailo

čeka se Čačićevim, sredstvima

padalo obitelji Banac, no njihovi nasljednici su odustali od zahtjeva za naknadu.

„Ivan Božidar Ivanović odustao je od zahtjeva za naknadu, odnosno naturalnu restituciju kat.čest.717/1 k.o. Gruž (zemljište na kojem se planira gradnja Doma umirovljenika) s obzirom na to da se radi o izgrađenom građevinskom zemljištu, a što je potvrđeno i građevinskim vještačenjem pa naturalni povrat predmetne čestice zemlje nije moguć. Slijedom navedenog Upravni odjel za opću upravu i imovinsko-pravne poslove Dubrovačko-neretvanske županije je predmetni postupak Zaključkom od 28. rujna 2021. godine obustavio,“ odgovorili su iz Grada Dubrovnika na upit Dubrovačkog dnevnika.

ČAČIĆEV DOM NIKADA NIJE IZGRAĐEN, SVE REZULTIRALO KAZNENOM PRIJAVOM

O Domu za starije i nemoćne ispod Bolnice govori se već desetljećima. Sad već davne 1990. godine, društvena tvrtka Coning koju predstavlja bivši potpredsjednik Vlade, a današnji čelnik Narodne stranke-Reformisti Radimir Čačić, s Republičkom samoupravnom interesnom zajednicom mirovinskog i invalidskog

osiguranja sklopila je ugovor o inženjeringu pri gradnji Doma umirovljenika. Radi se o domu koji je trebao biti smješten upravo na zemljištu na kojem će se danas graditi.

Radovi su započeli, ali su obustavljeni već sljedeće godine zbog ratnih zbivanja. Dom nikada nije izgrađen, a Sindikat umirovljenika Dubrovnik je 2002. godine podnio kaznenu prijavu protiv Čačića. Kako su tada pisali mediji, sumnjalo se kako je Čačić iznos od 101 milijun kuna avansno plasirao u privatne tvrtke u vidu pozajmica. No, naposljetku je pre-

Vijesti

suđeno kako je nastupila zastara kaznenog progona, kako je kaznena prijava podnesena tek 11 godina nakon. Navodno se predmet kao eventualno ratno profiterstvo nije mogao tretirati jer je projekt započeo prije rata.

Također, neslužbeni izvori nam govore kako je na gradilište prije planiranje gradnje doneseno puno građevinskog materijala pa se postavlja pitanje gdje je, tijekom ratnih događanja, sav taj materijal završio, kao i gdje su sredstva koja su bila namijenjena za gradnju objekta. Naime, gradnja je bila započela, a sredstva su bila osigurana.

RADOVI BI TREBALI TRAJATI DO DVIJE GODINE

Oni nešto bolje upućeni u cijeli priču oko nikad izgrađenog ‚Čačićevog doma’, kako se kolokvijalno naziva, kažu kako je on projektiran tako što je jedno njegovo krilo bilo predviđeno u komercijalne svrhe jer 90-ih nije bilo previše za-

interesiranih korisnika. Danas se tu radi o pozamašnoj građevini koja shodno tome i puno košta. Primjerice, nova zgrada Osnovne škole Montovjerna koštala je oko 60 milijuna kuna, a planirani kapacitet Doma je veći i od toga, što bi značilo i ogromne izdatke za Grad, ako bi se gradnja financirala iz gradskog proračuna. Stoga se računa na sredstva iz europskih fondova, o čemu ovise rokovi.

„Za izgradnju Doma očekuje se financiranje europskim sredstvima novog proračunskog razdoblja. Gradnja bi započela čim se odobre financijska sredstva, a radovi bi trajali do dvije godine. Raspisivanje prvih natječaja najavljeno je za kraj ovog kvartala i kada budu raspisani natječaji za ovo područje, moći će se dati više informacija o rokovima,“ odgovorili su iz Grada Dubrovnika.

Nastavak

Budući dom ispod Bolnice

Vijesti

NOVI DOM KAO RJEŠENJE ZA DUGE LISTE ČEKANJA

Novi dom trebao bi riješiti veliki problem dugih lista čekanja, što predsjednica dubrovačkog HSU-a Olga Muratti vidi kao ogromnu prednost.

„Standardi i uvjeti u kojima će korisnici u ovom domu boraviti će biti primjereni sadašnjem trenutku življenja, ali i ono što su ljudi te životne dobi i zaslužili. Starije osobe su upravo te koje su gradile ovo društvo i kvalitetna briga o njima mora biti prioritet svakog pojedinca i društva općenito,“ izjavila je Muratti koja ne skriva zadovoljstvo zbog izdane građevinske dozvole.

„Jako sam sretna što smo uspjeli ovaj projekt dovesti u fazu da se građevinska dozvola izdala, na čemu se u ime svih umirovljenika posebno zahvaljujem gradonačelniku Frankoviću. Predstoji nam još puno tru-

da oko osiguranja sredstava. Ne zanosim se kako će biti lako, ali znam da je moguće i znam da ću ustrajati na tome da se to i realizira. To je moja obveza prema umirovljenicima, ali i prema njihovim obiteljima,“ kazala je Muratti dodavši kako je posebno veseli što se vodilo računa o osobama s demencijom, ali i o prostoru za dnevni boravak koji će biti mjesto okupljanja i zabave.

„Ako se prisjetimo da je zadnji dom sagrađeni prije punih 50 godina onda nije potrebno govoriti koliko je ovaj događaj važan, a posebno i ako znamo da je tada sagrađeni dom imao problem s popunjenošću svojih kapaciteta. Sjećam se

kako tada nije bilo lista čekanja, kako je dom bio više prazan nego popunjen i kako se moralo pribjegavati iznajmljivanju domskih ležaja. Sve to govori o nekim prošlim vremenima kad su uvjeti življenja bili drugačiji i kad se smještaj u domove puno rjeđe tražio. Današnji tempo življenja nametnuo je nova pravila, ali i nove potrebe koje društvo treba slijediti. Starijim osobama treba osigurati kvalitetno življenje i uljuđeno starenje!,“ poručila je Muratti.

Ravnateljica Doma za starije i nemoćne Dubrovnik Marina Sambrailo kaže kako joj je iznimno drago što se pokrenulo ovo dugoočekivano pitanje.

„Liste čekanja su preduge, tu postoji oko 500 ljudi. Vjerujem kako će kapaciteti budućeg doma biti popunjeni odmah. Jedino zabrinjava problem manjka radne snage, pogotovo medicinskog osoblja. Na čelu Doma sam od 2019. godine i iz nekog razloga je uvijek to najveći problem. Što se tiče samog projekta, jako me veseli i vjerujem kako će novi dom biti dovršen u planiranim rokovima,“ kaže Sambrailo i poručuje - naši stariji i nemoćni zaslužuju živjeti dostojanstveno, a mi moramo biti tu kako bismo im pružili ono najbolje što možemo.

...

Obitelj Ivanović odrekla se prava na naknadu za zemljište

Olga Muratti

petkom

Tjedan u retrovizoru Grada Dubrovnika

Grad Dubrovnik nastavlja financirati rad ambulante na Kalamoti

stalno bude dostupna liječnička usluga. Iako primarna zdravstvena skrb nije u nadležnosti gradova, Grad Dubrovnik razvija mnoge nadstandarde u zdravstvu te kontinuiranim donacijama pomaže rad zdravstvenih ustanova na svom području.

Grad Dubrovnik i ove je godine sklopio ugovor s Domom zdravlja Dubrovnik za rad ambulante na otoku Ko-

ločepu za razdoblje od 1. siječnja do 31. prosinca 2022. godine. U tu je svrhu u gradskom proračunu osigurano 138.000 kuna za troškove plaće i dodataka na plaću

za liječnika obiteljske medicine. Već duži niz godina Grad Dubrovnik izdvaja novčana sredstva za rad ove ambulante omogućavajući tako da na otoku

Tako je prošle godine, upravo za potrebe funkcioniranja ambulante na Kalamoti, između ostalog Grad Dubrovnik namjenski donirao 100.000 kuna Domu zdravlja za adaptaciju, opremanje stana i ordinacije za liječnika na otoku. Time je povećana razina primarne zdravstvene zaštite na Elafitima.

Novi dubrovački biskup na prijemu kod gradonačelnika

Gradonačelnik Grada Dubrovnika Mato

Franković primio je u ponedjeljak, 31. siječnja novog dubrovačkog biskupa mons. Roka Glasnovića te mu poželio dobrodošlicu u Dubrovnik, ‚’poseban grad, posebnih ljudi’’.

‚’Služba će vam zasigurno biti zahtjevna jer velika je biskupija, ali mislim da još nije bilo biskupa koji je ovdje služio, a da se nije zaljubio u ovaj grad’’, kazao je dubrovački gradonačelnik.

Biskup Glasnović zahvalio je na riječima dobrodošlice, izražavajući zahvalnost zbog dolaska u grad svetoga Vlaha i to upravo pred Parčevu festu, napominjući kako je pred njim značajan posao, u kojem naglasak želi staviti na pitanja demografije. Gradonačelnik Franković upoznao ga je i s brojnim demografskim mjerama koje Grad Dubrovnik provodi kako bi omogućio bolje uvjete za život mladih obitelji na ovom području.

Prijemu su, uz gradonačelnika, prisustvovali zamjenica grado-

načelnika Jelka Tepšić i predsjednik Gradskog vijeća Marko Po-

trebica te rektor Zborne crkve sv. Vlaha don Hrvoje Katušić.

Tjedan u retrovizoru Grada Dubrovnika

Veleposlanik Belgije se susreo s Frankovićem

Dubrovački gradonačelnik Mato Franković primio je u službeni posjet veleposlanika Kraljevine Belgije u Republici Hrvatskoj Nj. E. Nicolaasa Buycka. Prijemu su prisustvovali i zamjenica gradonačelnika Jelka Tepšić, pročelnica Upravnog odjela za europske fondove, regionalnu i međunarodnu suradnju Zrinka Raguž te počasna konzulica Belgije u Dubrovniku Sabine Gouhie. Razgovaralo se o trenutačnoj situaciji vezanoj za koronavirus, utjecaju na turizam, očekivanjima i planovima za predstojeću sezonu, ali i pitanjima poput ulas-

ka Hrvatske u Schengen i euro zonu.

Gradonačelnik je veleposlanika upoznao s brojnim mjerama kojima je Grad u krizi pomogao građanima i gospodarstvenicima, s projektom Respect the City i zaokretu Dubrovnika prema održivom turizmu te suradnji s gradovima poput belgijskog Brugesa, s kojima dijeli sličnu problematiku prekomjernog turizma.

Veleposlanik Kraljevine Belgije u Republici Hrvatskoj Nicolaas Buyck u Dubrovniku boravi povodom Dana Grada i blagdana svetoga Vlaha te je ovom prigodom uputio čestitke uz Festu.

Gradonačelnik Grada Dubrovnika Mato Franković i pročelnica Upravnog odjela za europske fondove, regionalnu i među-

narodnu suradnju Zrinka odazvali se pozivu gradonačelnika francuskog grada Marseillea Benoîta Payana te su sudjelovali u video konferenciji na temu uspostavljanja

ECA zone (Emission Control Area) na području Mediterana.

Naime, inicijativi gradonačelnika Marseillea o nužnosti proglašenja Sredozemnog mora kao zone u kojoj vrijede posebna ograničenja za emisije štetnih plinova pri plovidbi, poglavito sumpornih i dušičnih oksida, odazvali su se predstavnici dvadesetak gradova s područja Sredozemlja. Rezultat ove inicijative bit će deklaracija koja će se potpisati nakon usuglašavanje teksta iste, a treba pospješiti uspostavljanje ECA zone i na području Sredozemnog mora.

Gradonačelnik Franković pozdravio je ovu važnu ekološku inicijativu koju će Grad Dubrovnik rado podržati.

Intervju

MONS. ROKO GLASNOVIĆ, NOVI BISKUP DUBROVAČKE BISKUPIJE:

„U Gradu sam se uvijek osjećao kao doma, odgajan sam s posebnom emocijom prema Dubrovniku“

MONS. ROKO GLASNOVIĆ novi je biskup Dubrovačke biskupije i u toj funkciji sudjeluje i na jubilarnoj, ovogodišnjoj Festi. S posebnim poštovanjem i ljubavlju prema zajednici u kojoj će propovijedati vjeru, u intervjuu za Dubrovački dnevnik govori o svojoj novoj funkciji, ređenju, Festi, pandemiji i Dubrovniku kojeg, kaže novi biskup, osjeća kao svoj dom

dima Dubrovačke biskupije; na svakom ću polju nastojati izgrađivati mostove, otvarati vrata dijaloga, poboljšavati međuljudske odnose. Žel-

ja mi je da se vjernicima umnoži vjera, učvrsti nada i usavrši ljubav. Neka nam ništa ne bude važnije od Krista. Onda nam je lakše prihvatiti

sebe i druge. Želio bih da na našem kršćanskom putu svi uspijemo, ostvarimo se u životu, živimo i postignemo sve -

Na samom početku vam čestitamo na biskupskom imenovanju i ređenju. Crkva u Dubrovniku je nakon godinu dana čekanja dobila novog biskupa, vi ste došli na čelo Crkve u zajednicu koja je po mnogočemu posebna, a kroz stoljeća je u mnogočemu i prednjačila. Što možete obećati? Na što ćete staviti fokus u svom radu?

Mogu obećati da ću naviještati i živjeti evanđelje Isusa Krista, naučavati, posvećivati, dijeliti sakramente, moliti i raditi, da ću se dušom i srcem staviti na raspolaganje vjernicima i svim lju -

...

Organizacija svih velikih događaja poprilično je zahtjevna. U svemu tome važno je učiniti što se može u datim okolnostima. Potrebno je imati na umu mnoštvo detalja. Mnogo ljudi je htjelo prisustvovati ređenju iz svih krajeva i kako sada naći mjeru. Važno je čuvati zdravlje ljudi i poštovati propise. Poslije su neki odustali i tako smo raširili vjernike po označenim mjestima. Bilo je i hladno, ali radost slavlja spremna je sve izdržati. I ovom prilikom zahvalio bih se svima koji su pomogli u organizaciji te svim dobročiniteljima i hodočasnicima. Dobro je i lijepo ako uspijemo da sve bude u redu i svi budu zadovoljni i da se življene vrijednosti prenesu u svijet.

IVONA BUTJER MRATINOVIĆ GORAN MRATINOVIĆ

PANDEMIJA

Intervju

tost. Poziv je to i na izgrađivanje mira, ponajprije u srcima, a potom i svuda oko nas. Tako potrebni mir donosi nam Isus Krist. On je mir naš. Posebno su mi na srcu obitelji, majke, očevi i djeca, male kućne Crkve, „zajednica osoba“. Crkva ima cijele obitelji koje su proglašene svetima. Molimo i za nova svećenička i redovnička zvanja kako bismo mogli nastaviti ostvarivati Kristovo spasenjsko djelo u svijetu.

Kazali ste kako dolazak u Dubrovnik u kojem ćete propovijedati o vjeri znači svojevrstan povratak doma. Zašto dolazak u Dubrovnik vidite kao povratak svom domu?

Uvijek su u povijesti pa tako i danas bile prisutne seobe i migracije. To nikad nije jednostavno, i uistinu je važno da se čovjek u novom kraju osjeća dobrodošao i prihvaćen. Svatko to može posvjedočiti. Svugdje gdje sam živio bilo mi je kao kod kuće. Osobno vjerujem da je tome doprinijela uključenost mene i moje obitelji u crkvenu zajednicu, jer „u Kristu nismo tuđinci ni pridošlice“. Crkva je univerzalna i otvorena za svakog čovjeka, stoga smo pozvani stvarati ozračje u kojem se svi osjećaju sigurno, prihvaćeno i ljubljeno. Dok sam u različitim prigodama posjećivao Dubrovnik i susretao njegove stanovnike, osjećao sam se lijepo i prihvaćeno, kao kod kuće. Sigurno je tome doprinijelo i to što sam odgajan s posebnim emocijama prema Dubrovniku.

U svom prvom obraćanju vjernicima kazali ste ‚sigurno niste očekivali mene’. Jeste li vi očekivali biskupsko imenovanje i kako ste se dosad snašli u novoj službi?

Dubrovačka biskupija je oko godinu dana molila i čekala imenovanje novoga biskupa nakon što je mons. Mate Uzinić imenovan za riječkog nadbiskupa koadjutora. Poznato nam je da kroz svu povijest spasenja Bog zove. Imenovanje dubrovačkim biskupom doživio sam kao iznenađenje, zateklo me gledano ljudskim očima; osjećao sam se, i osjećam se, mlad, nepripremljen, nedostojan. S druge pak strane, neki moji prethodnici na katedri dubrovačkih biskupa bili su približno mojih godina kada su

imenovani za biskupe. Čini mi se da za sada dobro ide. Upoznajem ljude i biskupiju. Biskup u bîti nije sam u svojoj službi. Uz snagu odozgor, uz njega su i savjetnici i suradnici koji pomažu u zajedničkom traženju odgovora na brojna pitanja koja se pojavljuju u konkretnom pastoralu i u životu biskupije. Osim njih, i brojni vjernici laici kao stručne osobe, svatko na svoj način, surađuju i pomažu u evanđeoskom rasuđivanju. Vjerujem da ima puno ljudi koji imaju vjeru, znanje, velikodušnost i dobrotu da se stave u službu Crkve i njezina poslanja osobito prema potrebitima.

Janjevo je dalo jako puno svećenika. Zašto je to tako? Kada ste vi osjetili

poziv i je li na odabir puta kojim ćete ići utjecao vaš brat koji je također svećenik?

Ima nekih mjesta u Hrvatskoj, u Bosni i Hercegovini, pa i Janjevo na Kosovu, koja imaju veliki broj svećenika, redovnika i redovnica. Nije do kraja moguće ući u misterij zašto je to tako. To su, svakako, mjesta vjere i molitve, otvorena životu, s većim brojem djece, a župna i obiteljska zajednica podržavaju i žive vrijednosti evanđelja. Bog uvijek poziva. To je dijaloški proces kao i vjera. Moj poziv možda nije bio kao kod drugih da

Nastavak na sljedećoj stranici

Biskup Roko Glasnović nakon ređenja

sam od malih nogu želio biti svećenik. Zvanje se prepoznavalo i očitovalo kasnije tijekom i poslije srednje škole. Bio je to dugogodišnji proces slaganja „duhovne pozivnice“. Želio sam biti iskren prema sebi: ako me Bog poziva, ako je to tako, neka me susretne, dotakne istina. Brat svećenik je utjecao u dvostrukom smislu. Nije me on poticao, kao ni roditelji, štoviše, razmišljao sam kako je dosta da jedan

...

Intervju

brat bude svećenik. Ali vidio sam primjere u Evanđelju, pa i nekim našim obiteljima, kako ima više braće i sestara koji su se odazvali duhovnom pozivu. Tu je najvažnija sloboda i svijest o prepoznavanju životnog duhovnog poziva.

U kakvom ste stanju zatekli Dubrovačku biskupi-

ju? Vaš prethodnik mons. Mate Uzinić napravio je iskorake po brojnim pitanjima, prvenstveno se to odnosi i na neke stavove koje je vrlo otvoreno iznosio u javnom prostoru i čini se tako Crkvu i vjeru približio modernom vremenu i ljudima. Kojim ćete vi putem ići, što vjernici mogu očekivati?

Dubrovačka biskupija je srednje velika po veličini u našoj Splitskoj metropoliji, a i u Hrvatskoj. Dobro je uređena i strukturirana, po župama, dekanatima. Tu su brojna vijeća, uredi, Caritas i dr. Istina je da vjeru treba živjeti danas i približiti je ljudima. Važno je posadašnjiti evanđelje. U misli mi dolaze riječi pjesme

„Za mene je prava sloboda činiti dobro. Istinski je slobodan čovjek koji čini dobro, svima i uvijek. „Za slobodu nas Krist oslobodi“ (Gal 5, 1).’’

GOVOREĆI O MONS. UZINIĆU, KAZALI STE KAKO CIJENITE NJEGOV RAD, ALI I KAKO JE SVATKO OD NAS INDIVIDUA I KAKO NE BISMO SMJELI KOPIRATI JEDNI DRUGE. PA KAKO BISTE SEBE OPISALI?

Intervju

kad razmišljam kojim putem ići: „pođi putem, putem Krista, putem Krista i ljubavi“. Kaže Isus: „Zaista, kažem vam, što god učiniste jednomu od ove moje najmanje braće, meni učiniste“ (Mt 25, 40).

Svi zajedno hodamo prema Kristu i s Kristom. Crkva je u svijetu za svijet u službi Kraljevstva Božjega, a ono je Kraljevstvo radosti, mira, istine, pravde, ostvarenja, spasenja. Važno je i kako se tko osjeća u Crkvi i na tom putu prema Nebu. Pozvani smo živjeti dobre i poboljšane međuljudske odnose, prihvatiti sebe i bližnje i nikad ne izgubiti osjećaj da nas Isus voli. Već sam spomenuo kako bih želio izgrađivati mostove, a most znači poziv na otvorenost, povezanost, susret i blizinu.

Govorili smo o Dubrovačkoj biskupiji, sada možemo ponešto i o Gradu. Dubrovnik fascinira brojne posjetitelje iz cijelog svijeta, a vi ste stigli kako biste bili domaćin. Postoji li nešto što vas je u Gradu posebno zaintrigiralo?

Kada sam doselio, ubrzo sam prošao zidinama da doživim Grad. Nastojao sam uključiti sva osjetila, zamolio sam Gospodina da blagoslovi Dubrovnik i Dubrovačku biskupiju, a našega Parca da nas štiti i zagovara. Fascinira me ljepota i sklad dubrovačkih zidina, prožimanje vjerske s kulturnom dimenzijom Grada. Želio bih da ljepota naše duše bude skladna i očitovana u odnosima jednih prema drugima. Zatim, tu su brojne crkve, zvonici i likovi sv. Vlaha, potom ljepota mora koje nas okružuje. Čov-

Marka i njegovu obitelj upoznao sam dok sam bio tajnik u Šibenskoj biskupiji, na krštenju njegovih djevojčica. Nisam previše glazbeno nadaren pa ne mogu reći da nas glazba baš puno povezuje. Stekao sam dojam da je Marko u prvom redu posvećen obitelji i glazbi, nenametljiv čovjek, spreman saslušati i uvijek je ugodno s njim razgovarati. Na samom ređenju su također nazočili mnogi biskupi, svećenici, redovnici i redovnice, rodbina, prijatelji, poznanici, liječnici, političari, hodočasnici, brojne osobe iz javnog i kulturnog života.

jek ostane bez riječi. Naslijedili smo mnogo toga pa smo pozvani to nastaviti oplemenjivati i prenijeti budućim generacijama. Mnogi su se najavili da će doći prvom prilikom u Dubrovnik jer nisu mogli nazočiti ređenju. Svi su dobro došli. U svom radu čini se kako fokus stavljate na obitelj. Ni jug Hrvatske nije zaobišla depopulacija, stanovništvo je sve starije, a u Biskupiji je sve manje svećenika. Imate li viziju kako Crkva može pomoći da se stanje popravi? Često mi padne na pamet načelo sv. Benedikta „Moli i radi“. Molimo li dobro ili rđavo, čista srca i jesmo li učinili sve što je do nas, svjedočimo li i podržavamo li mlade obitelji, živimo li radosno, jesmo li se baš zauzeli na svim razinama da se demografsko stanje popravi? Jer „ako Gospo -

din kuću ne gradi, uzalud se muče graditelji. Ako Gospodin grada ne čuva, uzalud stražar bdi“ (Ps 127, 1). Svećeničkih zvanja će biti ako bude života i ako živimo evanđeoske vrijednosti. Nastojat ćemo u suradnji sa župnicima i dekanima u zajedništvu promicati što življi obiteljski pastoral na području naše biskupije. Promičući vrijednost i ljepotu kršćanskoga braka i obitelji koji počiva na sakramentu ženidbe, a s druge strane kroz različite programe našega Vijeća za život i obitelj (biskupijske, nacionalne i svjetske susrete obitelji, obiteljske škole, proslave dana života i braka po dekanatima, biskupijska hodočašća), što bolje pripremiti obitelji na suočavanje s izazovima bračnoga i obiteljskoga života, uključujući rađanje i podizanje dje -

ce. Sve to za cilj ima stvaranje optimističnog ozračja i promjenu mentaliteta prema braku, obitelji i djeci, kao važnim društvenim vrednotama bez čijeg osnaživanja nije moguće računati na obiteljski pastoral u našim župama. Naviještati Isusa Krista najbolje mogu oni koji su ga susreli: „Mi smo vidjeli i svjedočimo da je Otac poslao Sina kao Spasitelja svijeta. Tko ispovijeda da je Isus Sin Božji, Bog ostaje u njemu, i on u Bogu.“ (1 Iv 4, 14-15). U ovoj Godini obitelji Obitelj-Amoris Laetitia molim se za obitelji da budu mjesta djelotvorne vjere, zauzete ljubavi i postojane nade, gdje se slavi život te ostvaruje radost, mir, dobrota, strpljivost, solidarnost i odgovornost i gdje svatko ispunjava svoje potrebe i osjeća se ljubljenim.

Ideja slobodarstva temeljna je ideja dubrovačke tradicije, od natpisa na Lovrijencu kako se sloboda ne prodaje ni za sva blaga svijeta preko Gundulićeve Himne slobodi do zastave ‚Libertas’… Što je za vas sloboda?

Za mene je prava sloboda činiti dobro. Istinski je slobodan čovjek koji čini dobro, svima i uvijek. „Za slobodu nas Krist oslobodi“ (Gal 5, 1). Slobodan je onaj tko vjeruje, nada se i ljubi. Sloboda je lijepa, draga i slatka vrijednost. Postoji sloboda OD i sloboda ZA. Slobodni smo biti grješnici, slobodni smo postati

Nastavak na sljedećoj stranici

NA VAŠEM REĐENJU PRISUSTVOVAO JE I PJEVAČ MARKO PERKOVIĆ THOMPSON KOJI JE KAO ESTRADNA ZVIJEZDA PRIVUKAO POZORNOST JAVNOSTI. ŠTO MOŽETE KAZATI O VAŠEM ODNOSU?

sveci. Zavara nas misao da je sloboda činiti što hoću. Biti slobodan znači pristati i na ono što nismo izabrali, prihvatiti sebe. Kaže sv. Pavao sve je dopušteno, ali sve ne koristi (usp. 1 Kor 6, 12). Ako želiš raditi što hoćeš, onda najprije moraš ljubiti, jer „ljubav bližnjemu zla ne čini“ (Rim 13, 10). I poznati biskup i crkveni otac iz prvih stoljeća kršćanstva poticao je svoje stado riječima: „Ljubi i čini što hoćeš“ te pojasnio: „Ako šutiš - šuti iz ljubavi; ako govoriš - govori iz ljubavi; ako opominješ - opominji iz ljubavi; ako opraštašopraštaj iz ljubavi“.

Kroz povijest su postojala, a i danas postoje brojna ropstva, u nama samima i oko nas, gubitci slobode. Vanjska ropstva su formalno dokinuta. Od unutarnjih ropstava Bog oslobađa, Krist Osloboditelj. Postoje ljudi koji su

petkom Intervju

u zarobljeništvu, a slobodni su jer je sloboda stanje duha.

Slobodan može biti samo čovjek. Tako je za ljudski čin potrebna sloboda, svijest i htijenje da će čovjek nešto (dobro) učiniti ili neće učiniti (ako nije dobro).

Živimo u globalno vrlo zahtjevnom vremenu, pandemija još uvijek traje… Prva emocija koja se vezuje uz te činjenice jest strah, za svoje zdravlje, za živote najmilijih… Tema je to kojom se religije prilično bave, poglavito kršćanstvo. Koja bi to bila poruka vjere koja bi utješila puk koji je pogođen strahom?

Vjera, nada i ljubav su božanske kreposti za koje molimo i po kojima živimo. Pomažu nam u nadvladavanju strahova koji mogu stvoriti tjeskobu u čovjekovu

srcu i umu. Vjerovati znači odgovoriti na Božji poziv koji nas je želio i predati se u njegove Očinske ruke, jer je On gospodar našega života. Nadati se znači lakše se nositi sa sadašnjim trenutkom i, ma koliko težak bio, može se živjeti i prihvatiti ako vodi nekom cilju. Naš je cilj uskrsnuće i život vječni u Bogu. Zato, ne bojmo se! Bog je uz nas. U Svetom pismu na mnogo mjesta stoji „Ne bojte se!“ Kaže Isus: „Ne prodaju li se dva vrapca za novčić? Pa ipak ni jedan od njih ne pada na zemlju bez Oca vašega. A vama su i vlasi na glavi sve izbrojene. Ne bojte se dakle! Vredniji ste nego mnogo vrabaca“(Mt 10, 29-31).

Trudimo se promatrati svijet pod vidom vječnosti.

...

Simbol znači staviti zajedno, Grad, sv. Vlaha i sve nas koji smo Vlahovi ljudi. Vrijednost je to velika, vjerska i duhovna, i to treba biti u prvom smislu, a onda i kulturna, turistička vrijednost. Budimo uključivi, a ne isključivi, povezujmo mnoge dobre stvari. Sv. Vlaho je uspio u životu, ostvario se kao čovjek. Bio je liječnik, bio je biskup, bio je kao i njegov Učitelj i Gospodin Isus Krist, čovjek za druge. Sv. Vlaho ujedinjuje, on ne dijeli, on nas sve nosi u ruci. Ove godine imamo jubilarnu proslavu i to nas doista raduje. Dubrovnik se raduje sa svojim sv. Vlahom i zbog vjere koju živi i tradicije koju prenosi. Važno je živjeti s narodom i za narod, vjera i kultura idu zajedno, da bismo usvojili Kristov pogled na život i stvarnost. Inače se može dogoditi promašaj.

VAŠE REĐENJE U KATEDRALI JE ODRŽANO NEŠTO PRIJE FESTE SV. VLAHA U KOJOJ I SAMI SUDJELUJETE. KLJUČAN JE TO KULTUROLOŠKI I TRADICIJSKI DOGAĐAJ U GRADU, NO ON PRVENSTVENO IMA RELIGIOZNU TEMATIKU. SVETI VLAHO SRASTAO JE S DUBROVNIKOM, ODAVNO SU NEODVOJIVI. KAKO GLEDATE NA TU TRADICIJU, KAKVOM JE OSJEĆATE, U ČEMU VIDITE POSEBNU SIMBOLIKU?

Biskup Roko Glasnović

Vijesti

Vodovod uložio još 350 tisuća kuna u poboljšanje sustava vodoopskrbe i odvodnje u Mokošici

Vodovod Dubrovnik dovršio je izgradnju novog vodoopskrbnog cjevovoda i sustava odvodnje u dijelu ulice Od izvora u Novoj Mokošici, na prostoru iza tamošnjih garaža. Riječ je o zamjeni ukupno 105 metara mreže vodoopskrbe te novih 175 metara mreže javne odvodnje. „Kako smo i obećali sugrađanima, do Feste sv. Vlaha završili smo ove radove. Ovdje je zapravo značajno da smo uz vodoopskrbu riješili i pitanje fekalne odvodnje jer su do sada brojni tamošnji objekti bili spojeni na oborinsku odvodnju, a što je protivno propisima i zbog čega je postojala opasnost od ugroze zdravlja stanovnika Mokošice“ – rekao je predsjednik Uprave Vodovoda Dubrovnik Lukša Matušić, dodavši da je glav-

nina radova bila napravljena u periodu do Božića.

„Napravili smo takav dinamički plan koji nam je omogućio da većinu posla dovršimo do blagdana i vratimo taj dio ulice u prvobitno stanje, kako bi naši sugrađani mogli dostojno proslaviti Božić i dočekati novu godinu, a potom smo odmah nakon blagdana nastavili raditi na posljednjem dijelu ove ulice, od garaža do spoja na glavnu prometnicu te smo sada uspješno dovršili cijeli pro-

jekt“ – pojasnio je Matušić te naglasio kako je sada još jedna kritična točka na sustavu dubrovačke vodoopskrbe uspješno sanirana.

Ovu, gotovo 350 tisuća kuna vrijednu investiciju kojom će se dugoročno osigurati stabilnost ovog dijela sustava vodoopskrbe i javne odvodnje, Vodovod je financirao vlastitim sredstvima, a u sklopu radova zamijenjeni su postojeći vodoopskrbni priključci te napravljeni novi hidranti i novi priključci na mrežu javne odvodnje.

U Dubrovnik stigao prvi kruzer s turistima ove godine

Prvi kruzer ove godine uplovio je u ponedjeljak u grušku luku, a radi se o brodu World Odyssey. World Odyssey je specifičan brod, izgrađen 1998. godine, uređen u stilu 1920-ih. Ima kapacitet 520 putnika i 270 članova posade. Njegova unutrašnjost je impozantna, bogat je kristalnim justerima, carskom crvenom dvoranom, kabinama s drvenim oblogama krem boje, mramornim mesingom, finim antikvitetima i slikama.

RIJEČ JE o zamjeni ukupno 105 metara mreže vodoopskrbe te novih 175 metara mreže javne odvodnje

ŽELJKO TUTNJEVIĆ

Aktualno

Koliko će poskupjeti ionako skupa dubrovačka kafa?

DOMAĆIMA će se zavrtjeti od novih cijena kave u omiljenom kafiću

AIDA ČAKIĆ GRGO JELAVIĆ / PIXSELL

Cijena sirove kave najviša je u posljednjih deset godina pa predviđanja idu u tom smjeru kako će šalica kave zasigurno biti skuplja. Očekuje se kako će sirovina u trgovinama poskupjeti 50 posto, a cjenovno i 150 posto. Rast cijena trebao bi uslijediti do travnja kada se očekuje usklađenje transporta. Niz loših okolnosti poput najveće suše je pogodovao ovom trendu. Stručnjaci najavljuju kako oporavak neće biti lak, a i koronakriza je dodatno zakomplicirala situaciju jer je prijevoz poskupio i radnika je

sve manje. Procjenjuje se da će jeftinije kave poskupjeti više od kvalitetnijih kava koje već postižu bolju cijenu.

Ipak, neki međunarodni trgovci smatraju kako će potrošači plaćati višu cijenu kave u trgovinama, dok trošak kave u kafićima kratkoročno možda neće pratiti taj trend.

CIJENE IDU NAJMANJE ZA PEDESET POSTO

Ako se pak obistine predviđanja o poskupljenju neki bi mogli odustati od ovog omiljenog rituala ispijanja kave ili smanjiti količine. Primjerice, kava s mlijekom u prosječnim dubrovačkim kafićima košta od deset do 15 kuna. Računajući na skok cijene dolazimo do podatka da će gosti

ubuduće za tu šalicu morati izdvojiti više od 20 kuna. Za vrijeme lockdowna povećala se kupovina kave na automatima gdje su cijene nešto niže, od četiri do šest kuna, ali i one bi uz poskupljenje došle na preko deset kuna. Netko je na društvenim mrežama spomenuo kako će u Hrvatskoj cijene omiljenog napitka u kafićima biti ‚dubrovačke’ aludirajući tako na skupu kavu na Stradunu. Provjerili smo, ako dođe do poskupljenja kave, kolike će tek onda biti cijene u Dubrovniku. Predsjednik Udruženja obrtnika Dubrovnik Zlatko Begušić i vlasnik kafića Antika u Uvali kaže da je tek nedavno saznao vijest o poskupljenju kave. Dodaje kako mu se ‚zavrtilo u glavi’ kada mu je početkom tjedna njegov dobavljač kave javio tu informaciju. -Ako poskupi kava u nabavi 150 posto to će biti pogubno za one koji je piju. Ugostitelji će zasigurno dizati cijene u svojim objekti-

Očekuje se kako će sirovina u trgovinama poskupjeti 50 posto, a cjenovno i 150 posto. Rast cijena trebao bi uslijediti do travnja kada se očekuje usklađenje transporta.

ma, to je sasvim normalno – istaknuo je.

Pitali smo ga hoće li onda u Uvali cijene biti kao na Stradunu, a na Stradunu još i veće.

-Možda neće biti baš kao na Stradunu, ali ćemo dignuti najmanje za pedeset posto. Ako cijene budu tako skakale, to će biti pogubno, pogotovo za domaće, ali i za strance – komentirao je Zlatko Begušić.

Bruno Di Ceglie

Hrvoje Stražičić

Aktualno

I ONAKO ĆE SVE

POSKUPJETI

Predsjednica Ceha ugostitelja i turističkih djelatnika Obrtničke komore Dubrovačko-neretvanske županije Nikolina Farčić smatra kako je poskupljenje kave lančana reakcija na poskupljenje svega, od struje, plina, goriva... Farčić očekuje kako bi moglo doći i do poskupljenja nakon što Hrvatska uvede euro.

-Poduzetnici će ostaviti prostora i vjerojatno dizati cijene. Zdrav razum nalaže da, ako je došlo do poskupljenja svega, onda će rasti i cijene u ugostiteljskim objektima – kazala je Farčić.

Osvrnula se na cijene u dubrovačkim kafićima.

-U Gradu su uvijek postojala mjesta gdje su Dubrovčani mogli dobiti uslugu po prihvatljivim

cijenama. Tako će se sigurno nastaviti i dalje, ali ako će cijene ići gore, onda će to vrijediti i za naše sugrađane. To je jednostavan slijed događanja. Poslovne odluke se moraju donositi tako da poslovanje ostane rentabilno, a u konačnici kolege će pojedinačno odlučivati – stav je predsjednice Ceha ugostitelja i turis-

tičkih djelatnika Obrtničke komore Dubrovačko-neretvanske županije Nikoline Farčić. Vlasnik Kavane Lazareti Bruno Di Ceglie govori kako još uvijek nije radio kalkulacije s dobavljačima, no dodaje kako i on očekuje poskupljenje svega.

-To je neminovno, samo je pitanje koliko će rasti cijene. Kod nas je kava deset kuna i možda ćemo tu cijenu zadržati, ali nešto drugo će biti skuplje. Restorani inače ne žive od kave tako da bi to bilo najbolje rješenje, ako dođe do poskupljenja – rekao je Bruno Di Ceglie.

Hrvoje Stražičić iz ugostiteljskog objekta Culto u Vukovarskoj ulici kratko je komentirao moguće poskupljenje kave.

-Još uvijek nismo dobili informacije koliko će doći do poskupljenja, ali sigurno je kako će se

to dogoditi jer cijene svega rastu. Vidjet ćemo što ćemo odlučiti, trebamo napraviti detaljni izračun. Najmovi su nam visoki kao i sve ostalo – kazao je za Dubrovački dnevnik Stražičić.

Zlatko Begušić

Nikolina Farčić

petkom

Županija

PROJEKT WATERCARE

Županija nabavila vrijednu opremu za Zavod, služi za ispitivanje kakvoće mora

OPREMA

Usklopu projekta WATERCARE Dubrovačko-neretvanska županija nabavila je specijaliziranu opremu za automats-

ko uzorkovanje mikrobioloških i okolišnih parametara, vrijednu 372.500 kuna, te je nabavljenu opremu ustupila na korištenje Zavodu za javno zdravstvo Dubrovač-

ko-neretvanske županije. Županijski zavod za javno zdravstvo u redovnom poslovanju obavlja niz terenskih uzorkovanja i laboratorijskih ispitivanja pa je spomenu-

ta oprema vrijedan dodatak i zavodu i svim krajnjim korisnicima njenih rezultata. Oprema se sastoji od automatskog uzorkivača, fiksne i prijenosne multiparametarske sonde s brojnim senzorima, vremenske stanice te modema za dojavu i dostavu podataka, a služi za automatsko uzorkovanje vode u određenim vremenskim intervalima s ciljem prepoznavanja potencijalnog onečišćenja. Cilj projekta WATERCARE je poboljšanje kakvoće mora za kupanje smanjenjem mikrobiološkog onečišćenja korištenjem inovativnih alata u gospodarenju i obradi fekalnih otpadnih voda. Također, cilj je razviti sustav predviđanja i alarmiranja u slučaju onečišćenja mora za kupanje koji bi pomogao u odlučivanju o korištenju mora za kupanje. Ukupna vrijednost projekta WATERCARE iznosi 2,83 milijuna eura. Partneri na projektu su, uz Dubrovačko-neretvansku županiju i Nacionalni istraživački savjet, Institut za morske znanosti iz Ankone, tvrtka ASET SPA iz Fana, Regija Marche, Regija Abruzzo, Sveučilište Urbino Carlo Bo, Splitsko dalmatinska županija, Sveučilište u Splitu, Istarsko veleučilište i Hrvatske vode.

Ljudi među nama

SERVIS ‘MUNJA’

DOBAR POSAO U OBRTNIČKOJ Učenici građanima besplatno popravljaju male aparate, a zauzvrat dobiju praksu, znanje i iskustvo

U JEDNOJ OD UČIONICA OBRTNIČKE ŠKOLE događaju se ozbiljne stvari. Naime, učenici predvođeni profesorom Markom Radojičićem, u sklopu nastave, rade na popravcima kućanskih aparata koje im građani donesu

Mladi elektroinstalateri i elektromehaničari iz Obrt ničke i tehnič ke škole u Dubrovniku rasklapaju male uređaje koji imaju elektromotore poput bušilica, brusilica, fenova, miksera, a ponekad se nađe i krupnija stvar kao primjerice televizor. Njihov mentor i profesor Marko Radojičić ih pažljivo nadgleda pa ono znanje koje su stekli u

teoriji na ovaj način imaju priliku pokazati i u praksi. Naravno, na zadovoljstvo obje strane, građana kojima je uređaj besplatno popravljen i marljivih učenika koji su tako stekli kvalitetno iskustvo. Ovaj učenički servis naziva ‘Munja’, priča nam profesor i mentor Radojičić, je oformljen prošle godine u ožujku u pandemijsko vrijeme kada su spontano kroz razgovor došli na tu ideju. Profesor je uočio kako učenici imaju interes te da žele ra-

diti još više pored prakse koja im je obvezna u školi, a imaju i onu van škole koju odrađuju u raznim servisima.

ZAPRIMILI STOTINJAK

UREĐAJA

U GODINU DANA - Inicijativa se pojavila s njihove strane što mi je posebno drago. U početku im je ovo bio izazov, jed nako kao i meni, ali kasnije smo shvatili kako stječemo veliku količinu znanja i iskustva kroz volonterski rad. Radimo jednostavne po-

pravke s ciljem da budemo na usluzi građanima. Zapravo riječ je o jednoj lijepoj misli koja nas vodi, a to je pomoći drugima što je fantastičan osjećaj. U konačnici i učenici imaju dobru praksu i veće šanse da ostanu u ovoj branši i tako postanu dobri meštri - govori njihov profesor Marko Radojičić.

Navodi podatak kako su od prošle godine do danas dobili stotinjak uređaja te da su popravili većinu, koja nije zahtijevala rezervne dijelove. Precizirao je kako je popravljeno oko

AIDA ČAKIĆ

GORAN MRATINOVIĆ

Karlo Krmek

Prof. Marko Radojičić

Ljudi među nama

60 posto, 20 posto je otpalo samo od sebe jer se uređaji nisu mogli popraviti, a za 20 posto su bili potrebni rezervni dijelovi pa su ljudi odustali.

- Lijep je odaziv građana i veseli nas reakcija kada uspijemo nekome pomoći. Ljudi su jako zahvalni jer im je učinjen servis koji bi negdje drugdje trebali platiti. Imaju potrebu da se zahvale na razne načine, ali ja to ne potičem jer smatram kako je dovoljno da su samo zahvalni i to nam ispuni srca. Ponekad znaju donijeti čokoladu što razveseli učenike - govori kroz smijeh profesor Radojičić.

Osim malih aparata popravljali su i aparate za kavu, pegle i brojne uređaje za domaćinstvo te televizore koji su prilično kompleksni jer trebaju rezervne dijelove. Neke su uspjeli uspješno popraviti, a neke nisu.

Zanimljiva je i priča kako su došli do imena svoje radionice Učenički servis ‘Munja’ koji uspješno promoviraju putem društvenih mreža.

UČENICI SE ŽELE

BAVITI OVIM POSLOM I U BUDUĆNOSTI

- Učenici su to predložili i ja sam odobrio. Ideja se bila da se povežu pojmovi poput brzog pristupa, efikasnog rješavanja problema, da je asocijacija na struju te da opisuje njihovu struku. Bilo je dosta domišljatih naslova, ali na kraju je prevladao Munja. Pokrenuli smo i Facebook stranicu putem koje komuniciramo s klijentima. Jako je dobro što na ovaj način učenici stječu znanje i o marketingu što je danas

jako korisno - priča nam njihov mentor.

U učionici koja je ujedno i mala radionica u kojoj se događaju značajni popravci sus reli smo dva učenika drugog razreda koji su na nastavu došli nešto ranije. Govore nam kako su zadovoljni s nastavom u sklopu koje je učenički servis Munja.

Elektroinstalater Ivan Skoko ‘oživio’ je nekoliko fenova koje su ljudi donijeli, a ističe kako se kroz taj posao upoznao s cijelim procesom popravka.

- Sviđa mi se ovaj praktični dio nastave jer sam jako zadovol-

jan kad odradim dobar posao. Radimo volonterski i stječemo znanje što je bolje nego da samo sjedimo i učimo iz knjiga. Mene je struja oduvijek privlačila i ovaj posao želim raditi u budućnostigovori Ivan Skoko koji tijekom redovite prakse postavlja instalacije u kućama.

Njegov kolega iz školske klupe Karlo Krmek također je popravljao razne uređaje, od usisivača do televizora. Posebno mu je u sjećanju ostao zvučnik kojega je donio kolega iz razreda pa su ga tjednima popravljali.

- Na nastavi nam je zanimljivo, a ja inače volim ovaj posao. Lje-

ti radim kod prijatelja u radionici, idem i na praksu u sklopu koje smo popravljali instalacije pa čak i javnu rasvjetu. Motiv mi nije novac nego interes tako da ću se sigurno baviti ovim poslom u budućnosti - govori Karlo Krmek iz drugog razreda Obrtničke škole.

Još jedna dobra strana u cijeloj priči je popularizacija obrtničkih zanimanja i privlačenje sve većeg broja učenika za upis ovakvih zanimanja.

POPULARIZIRA SE

OBRTNIČKO

ZANIMANJE

- Drago mi je primijetiti kako je kroz deset godina, koliko sam

Nastavak na sljedećoj stranici

Popravci su vezani za uređaje koji imaju elektromotore poput bušilica, brusilica, fenova, miksera, a ljudi ponekad donesu i televizor.

Ivan Skoko

Ljudi među nama

predavač u školi, povećan interes za upisima. Jedan period je bio težak i bila je borba za pridobivanje učenika. Novitetima smo uspjeli ove godine upisati još jedan dodatni razred elektro struke što pokazuje kako interes postoji, samo treba znati privući mlade. Ja mislim kako su to jako dobra zanimanja s kojima se može raditi lijep posao i imati dobar život - kazuje profesor Marko Radojičić dodavši kako je učenički servis jedan od načina kako probuditi interes kod učenika, a oni kasnije sami pronađu ljubav i taj posao rade na drugačiji način.

Danas je teško pronaći dobrog meštra te su cijene njihovih usluga odletjele u nebo, a profesor Radojičić ističe kako je sve stvar potrebe i potražnje.

- Mi u školi pokušavamo izgraditi mlade da idu u smjeru tog posla. Na kraju svake godine pitamo maturante čime će se baviti, a oni često kažu turizmom. No, zadnjih godina sve više čujemo kako se žele baviti strukom i to nam daje nadu kako ova zanimanja ne izumiru. Prije su obrtnička zanimanja bila podcjenjivana pa se za našu

školu govorilo kako je upisuju samo oni koji ne mogu ništa drugo upisati. Ali danas više nije tako, imamo i odlikaše koji su mogli birati u koju će školu ići. Mijenja se tip učenika što daje do znanja kako

su ova zanimanja tražena i mogu biti dobra budućnost za one koji se njima bave. To nam daje nadu - zaključio je za Dubrovački dnevnik profesor iz Obrtničke škole Dubrovnik Marko Radojičić.

Prije su ta zanimanja podcjenjivana kao i Obrtnička škola pa se govorilo kako je upisuju oni koji ne mogu ništa drugo upisati. Danas to više nije tako.

Obrtnička zanimanja su tražena i mogu biti svijetla budućnost i dobar posao.

Ako imaju dobru praksu onda su velike šanse da ostanu u toj branši i da budu dobri meštri.

Bolesnici koji se suočavaju sa tzv. post-Covid 19 sindromom najčešće se žale na kronični umor, poremećaj pamćenja i koncentracije, bolove u prsima te mišićima i zglobovima, pojačane glavobolje, noćno znojenje i nesanicu, dugotrajan gubitak osjeta okusa i mirisa, teže disanje, osipe a ponekad i gubitak kose. Tretmani udisanja čistog kisika pod povišenim tlakom u barokomori osim otklanjanja ili skraćivanja post Covid sindroma imaju i druge dokazane brojne benefite;

• U prisustvu kisika pojačava se imuni odgovor stanica

• Difuzno je povećana razina kisika u stanicama na račun fizički otopljenog kisika u plazmi

• Uvećana je opća obrambena sposobnost organizma

• Poboljšano je djelovanje pojedinih lijekova

• Povoljan je utjecaj na jačanje imuniteta

• Snažan je antiedematozni učinak u tkivima

• Povećana je razina antioksidacijske obrane organizma

• Poboljšano je stanje organizma tijekom i poslije radioterapije

• Ometeno je stvaranje toksičnih metabolita u organizmu

Poliklinika Marin Med, dr.Ante Starčevića 45 Dubrovnik Tel: +385 (0)20 400 500 +385(0)20 400 505 www. marin-med.com email: info@marin-med.com

na hladno

Piše: VJERA ŠUMAN

Nazdravlje vam sv. Vlaho!

Uposve neuobičajenom, gotovo sentimentalnom izljevu tuge i čuđenja ministar Božinović je slomljenim glasom izrekao kako on jadan nikako sebi ne može objasniti sve ove napade na gospodina Frku Petešića. Dobri Frka je nezamislivo zaslužan što smo Bradleyje kupili povoljnije od prvobitne ponude. Iz toga možemo zaključiti da je Frka odgovorno radio svoj posao. Yupi! Novinari su ostali bez riječi. Kakav tijek misli! Nema što. Kreativno ministre, baš kreativno. Bilo bi sjajno kad bi naš dobri ministar Božinović pokazao još malo dodatne kreativnosti u osiguranju Banskih dvora, umjesto unakažavanja cijelog Gornjeg grada odurnim ogradama iza kojih se parkira po desetak benđola i drugih dužnosnrasičkih auta. Najljepši dio Zagreba bahato su ogradili i preuzeli naši ‚najbolji od najboljih’. Koga briga kako izgleda negdašnja gradska jezgra Gradeca. Odnosno, izgleda točno onako kako im odgovara, na sliku i priliku njihovu.

Utakvom stanju svijesti logično je da je gospodin Frka iskoristio sve ono što su mu tako velikodušno servirali. Sve kako bi se, je li, osjećao dobrodošlim u Domovinu. To što ga Plenki brani i ne da, još bi se moglo razumjeti, vrijedan mu je i radišan. Čak bi to i moglo držati vodu da nije jednako tako do zadnje kapi krvi branio ministricu koja je, gle čuda, onako vrijedna, sposobna i dobra, gdje? U zatvoru. Branio je s jednakom žarom notornog Kuščevića i sve nje-

gove nekretnine skupa s Pavelićevom sličicom. Brani i učinkovitog Horvata, čiju sposobnost i efikasnost mogu potvrditi svi u Zagrebu i na Banovini. Brani Banožića i dalje, zbog čega su oba ova ministra, nakon ukazanja nove zviždačice koja ih prilično kompromitira, na najgnusniji način izvrijeđali ženu koja se usudila progovoriti o olakom raspikućenju državnih nekretnina. Sustav nam je u potpunom kaosu, prije svega zbog uhljebljivanja i pogodovanja na svim nivoima. Kaosu u kojem od ministara do direktora dolaze ljudi bez znanja i kompetencije, ali s podobnošću zbog čega su idealni za pogodovanje, kako nadređenima, tako i onima od kojih osobno profitiraju.

Zato se osjećaju i jesu zaštićeni kao lički medvjedi. Plenki ne da na svoje ljude. Ne vrijede, ali su njegovi. Što bi ih onda uopće, čak i da znaju, moglo natjerati da pomaknu guzicu, prime se posla i uvedu red u sustav. Za sad nitko i ništa. I svi su u sustavu, od prvog do zadnjeg, zadovoljni sobom. Bez grižnje savjesti bahato napadaju ženu koja se usudila javno progovoriti o kaosu i pogodovanju u sustavu. I sve to samo nekoliko dana nakon sprovoda Ankice Lepej na kojoj su država i pravosudni sustav pokazali kako se cipelari sve one koji se usude progovoriti i boriti s mentalnim sklopom hrvatske šutnje i bahatošću ili lopovlukom onih na vrhu. Tako i gospođa Đerek, da je šutjela i slušala, možda bi i napredovala i lijepo u miru živjela. Ovako će godinama voditi bitku koja je, ako se ču-

do u pravosuđu ne dogodi, unaprijed izgubljena. Draga moja gospođo, koji vam je vrag, pa nije ovo Danska. Ovo je Hrvatska. U Danskoj bi premijerka rekla ‚smjesta ću ispitati i riješiti taj kaos i odgovorni, ma tko god da su, lete s posla i s dužnosti, koju god obavljali.’ Ministrima ne bi palo napamet javno vrijeđati nekoga tko ih proziva zbog propusta, nego bi spustili glavu i dali ostavku. Njihovi ministri osjećaju se odgovorni onima koji ih plaćaju i ni najmanji propust ne prolazi bez odgovornosti. I zato im sustav funkcionira, zakoni se provode, a Danci su prema ispitivanju Eurostata najsretniji građani u EU. Čuj to. Sretni i zadovoljni građani.

Nije ni u nas tako crno. Ima lijepih stvari i itekako ima radosti. Uglavnom na osobnoj razini. Festa parca od Grada najvažniji je dan svim domaćim ljudima. U Grad dohodu sa svih strana, obitelji, djeca, baloni, pjevači i barjaci. Radosni i ozareni u nekom čudesnom očekivanju. Toliko puno svijeta i tolika količina pozitivne energije razgali dušu čak i onim bremenitim brigama. Nedostaje mi taj šušur, ta radost, taj poseban dan kad nema ništa ljepše doli poći u Grad i biti dio Feste, dio onog što čini i određuje Grad uz sveprisutan slatki vonj šporkih makarula. Moram zvati moju Sonju u Brsečine i još jednom provjeriti recept i bome ću ih napraviti. Otvoriti prozor da se slatkasto cvjetni miris klinčića osjeti širom Gornjeg Grada. Uživajte u Festi svom parcu i čuvajte jedni druge. Nazdravlje vam sveti Vlaho! Eto vas.

Ljudi među nama

„Napuštam modele koji donose dobit jer novac je samo posljedica, a ja u radu uživam“

hodžić radi, u njegovim rukama otpad postaje umjetnost.

PETRA SREBROVIĆ GORAN MRATINOVIĆ

Na Stradunu obučenom u uniformu magneta s natpisom Dubrovnik pronaći ćete poneku drugačiju butigu. Na adresi Zlatarska

1 srest ćete Igora Hajdarhodžića, u rodnoj mu je kući radionica, ali i butiga njegovih radova. Svijet umjetnosti izvan granica Lijepe naše dobro ga poznaje i priznaje. Akademski glumac službeno, umjetnik životno. Nakon karijere na daskama koje život znače, ali i filmovima,

Hajdarhodžić se danas bavi asamblažom, skulpturama, slikanjem, glazbom ili jednom riječju – umjetnošću. Njegovi brodovi pred Zlatarskom 1 oduzimaju dah, na prvom parobrodu u oko nam je odmah upala kočnica od bicikla, džezve za kavu i kalup za tortu. To je ono što Hajdar-

„Nekako sam uspio imati kontinuitet u više različitih razina vezano uz umjetničku proizvodnju. Sve sam to radio istovremeno, kao i danas“, govori nam te dodaje kako ništa ne napušta, ali cijeli dan radi.

„Ako imaš više umjetnosti na kojima se baziraš onda je jednostavnije živjeti, jedna hrani onu drugu“, govori.

Pravilan naziv njegovih brodova bio bi asamblaž. Asambliraju se razni antikviteti i pretvaraju se u nešto drugo i

U njegovim rukama otpad postaje umjetnost Detalj s asamblaža

Ljudi među nama

Hajdarhodžić je uvijek kritičan prema političkoj vlasti i strategiji vezanoj uz kulturu, za koju će reći kako ne postoji.

taju parobrodi koje najčešće radi, s početka 20 stoljeća. Osim toga, radi i modeliranje bolida i drugih automobila na razini prvih 30 godina 20. stoljeća. Trenutno radi hidroavion i lokomotivu, bavi se mobilnim skulpturama.

UMJETNOST I

OBITELJSKA CRTA

Igorov otac, Izet Hajdarhodžić bio je glumac i redatelj, umjetnički ravnatelj ondašnjeg Narodnog kazališta, a danas Kazališta Marina Držića, majka Ksenija bila je glumica, a po njoj nosi naziv i jedna pjesma Arsena Dedića ‚Večer sa Ksenijom’. Igorov život je život umjetni-

ka, baš kao što su mu bili majka, otac i dundo Arsen.

„Imao sam bend i neobičan uspjeh sa 17 godina, prodali smo veliki broj ploča i mislio sam da ću se baviti muzikom. Nisam se prestao baviti muzikom ni dan danas, možda i aktivnije nego ranije. Upisao sam glumu, radio u dubrovačkom teatru 26 godina i na filmovima puno puta. Istovremeno sam se bavio i likovnim radom, interijerima pogotovo“, govori i dodaje kako se interijerima možda bavi i najduže.

UMJETNOST I IZUM

„Ja jesam umjetnik, ali kada se bavim time što mi zovemo

umjetnost bavim se uvijek izumom, projektom. Ne ostajem samo u nivou gotove umjetnosti - gluma, muzika, kiparstvo, slikarstvo, asamblaža... Stalno pričam o slobodi vezanoj uz brodove, ako gledamo sa strane poetike, ali se zapravo uvijek bavim izumom“, govori nam.

Njegovi materijali ne dolaze poštanskim kamionom iz neke moderne tvornice, njegovi dobavljači su ‚domaći’, a materijali dolaze s malo neobičnijih mjesta.

„Već 40 godina sve živo radim od otpadnih materijala. Stalno sam na istom pu -

tu, samo mislim da sam putem postao netko tko dobro prepoznaje to smeće i pretvara ga u nešto drugo. Imam doticaja s romskom zajedni-

Igor

„Ne postoji niti jedan festival koji bi nalikovao na europski, a kamoli na svjetski, tu su jedino Ljetne igre koje nisu namijenjene Dubrovčanima“, kaže.

...

Nastavak na sljedećoj stranici

Ljudi među nama

com gdje mi neke stvari koje ne mogu uvijek nabaviti oni rješavaju“, kaže Hajdarhodžić koji, osim toga, materijale nalazi i na sajmovima, privatnim zbirkama, uz pristup otpadu gdje pronalazi najviše.

ŽIVOT I UMJETNOST

Kaže kako se po nekim istraživanjima u svijetu od umjetnosti zna živjeti bolje nego od nafte.

„Kod nas to nije tako, kod nas su vrijednosti izvrnute. Na Stradunu nema pet ateljea umjetnika, imamo suvenirnice, šarene dućane niže ili srednje kvalitete. To je otprilike strategija jednoga grada vezano za prezentaciju, prodaju, možda i atmosferu vezano uz umjetnost. Mislimo da se od umjetnosti ne može živjeti, a od umjetnosti se može najbolje živjeti“, govori te

dodaje kako je Dubrovnik grad koji nažalost, malo ili niti malo ne prepoznaje vrijednost umjetnosti. „Ovdje je ta atmosfera da se ne može živjeti od umjetnosti nešto prirodno, jer je zaista teško, ali kada vidiš koliko je teško - onda odeš. A tamo gdje odeš vidiš da može, dok ovdje ne može. Zašto? Zato što strategija nije takva da bi umjetnost bila bitna“, govori.

Hajdarhodžić nije orijentiran na proizvodnju i prodaju, njegov rad vođen je drugim ciljevima, on u njemu uživa jer umjetnost živi, i od umjetnosti živi. „Novac je u mom dućanu posljedica. Kada bih se bazirao samo na prodaju, vjerojatno bi dućan propao, bio bi samo suvenir shop. Za moj artizam godišnje mi treba više nova-

ca nego nekome za hranu. Ne razmišljam puno o tome. Posao uvijek trči ispred naplate, moje skulpture su jako skupe i zaista se super prodaju. Ali kada bi se samo na njih orijentirao vjerojatno bih bio samo varilac. Ja napuštam te modele koji donose dobit u potrazi za nečim što je kreaci-

ja u smislu novotarije, izuma“, pojašnjava.

Život umjetnika nije život u kojem se novac štedi, smatra Hajdarhodžić.

„Umjetnik ne može štedjeti pare, on će ulagati u svoju umjetnost. Kada sam zaradio puno, odmah sam imao samo više proizvoda, nisam to povezao s nekim drugim uživanjima. Radim 14 sati dnevno i već je to skupo. Da bih napravio jedan brod on košta, i skupljanja i vremena. Međutim, ja toliko uživam da mi se ne isplati razmišljati o novcu. Kada bih i toliko zaradio i da idem to trošiti, ne bih uživao koliko uživam kada radim“, iskren je Hajdarhodžić.

Ne radi sam, poslove varenja i slično tome ipak nije moguće raditi bez pomoćnika, pa je uz njega Vjekoslav Gelemanović s kojim je radio projekte vila u Istri, a onda ga je nagovorio da uzme dubrovačku adresu pa je to već sada dugogodišnja suradnja i kumstvo.

...

U svijetu je prepoznat zbog svog artizma. Mnogi europski pomorski muzeji žele da izlaže svoje asamblaže od metala. On sam reći će da ga u svijetu bolje prepoznaju nego u rodnom gradu.

„Uprava gradske luke nam je omogućila da imamo koncesiju u Posatu i tamo funkcioniramo kod krupnijih skulptura i konkretnih brodova, a uspijevamo se baviti i edukacijom djece. Moj projekt star 35 godina zove se Mala škola brodogradnje. Zadnje sam na Lokrumu bio pet godina. To su bile baze za poimanje mora i vještina vezanih uz pomorstvo za djecu i modeliranje u raznim materijalima, proizvodnja, rekonstrukcija broda i

Hajdarhodžiću u radu pomaže Vjekoslav Gelemanović

Ljudi među nama

plovidba, upoznavanje, eko patrole“, podsjeća.

Hajdarhodžić govori kako kulturna i umjetnička strategija u Dubrovniku ne postoji, uvijek je kritičan prema politici, vlasti, kako gradskoj tako i državnoj, ali ipak je tu.

„Dubrovnik se približava jednom duhu, koji po meni, nama nije primjeren. Događa se bježanje od suštine, na području tradicionalne brodogradnje, ne prepoznaje se ta snažna pomorska povijest ni po čemu. More i nebo su uvijek

gdje su bili u Dubrovniku i kada se izuzmu sve nepravde, Dubrovniku se vraćaš zbog inspiracije, to nije ovisno o onome što ti se događa na razini strategije ili politike Grada s kojom se ja tradicionalno ne slažem“, otvoreno će.

DUBROVNIK KAO ODREDNICA

VRIJEDNOSTI

Priča nam kako ga je otac naučio, ako mu netko u Dubrovniku kaže da njegova umjetnost vrijedi, to znači da može uspjeti u cijelom svijetu. Usko-

ro će imati izložbe u Trebinju, Mostaru i Tivtu. Imao je pozive iz Venecije, Londona, New Yorka, ali kaže kako mu je važnije bilo prekapati po trebinjskom smeću. „Napravio sam brod koristeći sanduke od municije kojom je tučen Dubrovnik. To mi je bilo nešto interesantno kada sam skupljao tu vrstu JNA otpada, da od toga skalupim sebi znak tog vremena“, govori.

„Moj sistem je gerila. Dolazim u neki grad i nakon nekog vremena pitam na nekom trgu da

mi daju da radim. I to mi prolazi, bez institucije, kao da sam ja institucija“, kaže Hajdarhodžić. Njegov rad nije praćen pokroviteljstvima i organiziran je reći će ‚vanistitucionalno’.

„Ovdje su dobri ljudi, ali su jako zatrovani budalaštinama i nemaju nikakvu strategiju. Nisu spremni na dogovor. Recimo ako hoćeš urediti gradsku luku ti bi imao 20 godina ratovanja, ne bi imao dvije godine uređenja“, zaključuje Hajdarhodžić kako je to ‚problem naših krajeva’.

Obiteljska kuća, radionica i dućan Igora Hajdarhodžića nalaze se u Zlatarskoj 1

petkom

Dubrovnik by Željko Tutnjević za Dubrovački dnevnik

Snježana i Lučka - sestre iskoristile zgodu i pričajući se rekreirati u hodu

Diana i David - što ćeš više ljepote, nego imati dvije lopte

Kemo, Rajko, Živko, Frano i Amir - što je više prijatelja, to je više zanimljivih priča i veselja

Ivo i Emir - činjenica što jahtica iza njih nije njihova ne izaziva im zavist, ni duševni nemir

Ivana i Maria - fotoreportera oduševila nesvakidašnja situacija da i njega u isto vrijeme okida tako skladna konkurencija

Vanda, Žana, Marlena i Barbara - izvrsnu tenisku partiju su odigrale, osvježenjem se zasluženo refale

Nikola i Mladen - razgovor je lijepim uspomenama dodatno „začinjen”

Mihael, Tyson, Keti, Tobi i Ivana - možda i na Olimpijadi dječačić nastupi jednog dana

Danijela i Marijana - na šetnicu valja poći, Uvala ima privlačne moći

Ana i Ana - šetaju, ali niti ne zaboravljaju krasne motive snimiti svakoga dana

Ivan, Ivana, Vito, Luka, Lovro i Maro - ni prohladnost burnog dana nije omela proslavu 11. Lukinog rođendana

Eta i Zdravko - osmijeh u zimskom sunčanom danu i za dragu „kanadsku” tetu Anu

Marta, Natali i Lea - danas mlade i razigrane djevojčice, sutra možda vrhunske košarkašice

Recepti

RIČETA KUHARA IZ DUBROVAČKOG RESTORANA

Neka sve zavonja na tradiciju i šporke makarule

Iz Sunset Beacha Dubrovnik pobrinuli su se da tradicija ne izostane pa svim posjetiteljima nude šporke makarule po promotivnim cijenama. A onima koji bi se ipak okušali u pripremi, otkrivaju ričetu po kojoj ih oni spravljaju

Stari Dubrovčani spremali su najukusnije delicije i dobro su znali koje jelo ide na koju trpezu. Na onu za Svetog Vlaha to su definitivno šporki makaruli koji su se od davnina pripremali povodom Feste, a običaj se u kućanstvima održao i do danas.

Sam naziv ovog jela govori o važnosti Feste za Dubrovčane. Ona je uvijek značila druženja čeljadi po Gradu i kućanst-

Šporki makaruli

Sastojci:

• Goveđi but

• luk

• mrkva

• pasirana pomadora

• crno vino klinčić

• list lovorike kanjela

• muškatni oraščić

• povrtni temeljac korijen celera

Priprema:

Luk narezati sitno, mrkvu nagratati, celer narezati na male kockice.

Sve zajedno dinstati što dulje na laganoj vatri te povremeno dodati malo povrtnog temeljca kako ne bi zagorilo.

Dodati pasiranu pomadoru i iskuhati te potom dodati govedinu narezanu na srednje kocke. Kada meso pusti vodu, potrebno je pustiti da iskuha te dodati

list lovorike i crno vino.

To se kuha dok vino ne ispari, reducira te izgubi alkoholnu kiselinu.

Potom je potrebno dodati povrtnog temeljca te klinčić i svježe nagratani muškatni oraščić. Uz klinčić se može dodati i kanjelu.

Dalje je potrebno staviti sve na laganu vatru te povremeno dodavati temeljac i iskuhavati. Toć je gotov kad poprimi gustoću i kad se meso počne raspadati.

Uz pripremu toća potrebno je naravno skuhati i makarule, odnosno pastu. U Sunset Beachu Dubrovnik koriste tradicionalne makarule, no mogu se koristiti i ostale vrste paste. Pastu na kraju preostaje poslužiti s toćem, po želji uz svježe nagratani parmezan.

vima pa bi se onima koji bi došli u kuću servirali makaruli, a kako bi znalo prifalit’ toća na veći broj ljudi, oni bi se njime samo ‘šporkali’. Tako je i nastao naziv šporki makaruli. Inače je ovo i vrlo praktično jelo koje je ‘dopuštalo’ domaćicama od kojih se očekivala priprema blagdanskog ručka da ujutro idu u Grad na procesiju, a makarule bi pripremile dan prije. Pri povratku iz Grada doma bi ih samo skuhale.

No, vremena su se promijenila. Živi se užurbanije, moderan čovjek se susreće s brojnim, u prvom redu poslovnim obvezama i malo je slobodnog vremena za pripremu jela i toćeva koji se kuhaju satima, kao što je to slučaj sa šporkim makarulima. No, Sunset Beach Dubrovnik se pobrinuo da tradicija ipak ne izostane pa svim posjetiteljima nude šporke makarule po promotivnim cijenama. A onima koji bi se ipak okušali u pripremi, otkrivaju ričetu po kojoj ih oni spravljaju.

Priče o moru i brodovima

Stradavanje Atlasovog broda ADRIATIC u Domovinskom ratu

ničkom agencijom Adriatic o zajedničkoj prodaji izletničkih karata, brod je dobio ime ADRIATIC.

Tako je bilo sve do 1986. kada ga je za 1,8 milijuna dolara kupio dubrovački Atlas za održavanje jednodnevnih izleta zapadnom obalom Istre, većinom iz Poreča do

Venecije. Sukladno Atlasovoj tradiciji da imena svih njegovih brodova započinju početnim slovom (A) matične kompanije, a i zbog dogovora s porečkom put -

Povremeno bi na početku ili kraju sezone plovio i na našem području do Mljeta i Korčule, a najduže mu je bio zapovjednik Josip Wagner. Tako je plovio na ovoj atraktivnoj pruzi sve do napada JNA na Sloveniju 1991.

Ujednom na plaži improviziranom brodogradilištu u malom grčkom mjestu Perama nedaleko Pireja izgrađen je 1973. kao novogradnja broj 62 putnički brod SARONIC STAR. Bio je dug 64, a širok 9 metara, imao je 863 bruto tona te je mogao prihvatiti 636 putnika. Dva diesel glavna brodska stroja od po 1180 KW omogućavala su mu brzinu od 16,5 čvorova. Plovio je isključivo na jednodnevnim izletima između Pireja i obližnjih mjesta Aegina, Poros i Hydra.

Piše: IVO BATRIČEVIĆ

PRIZOR NASUKANOG I IZGORENOG BRODA još uvijek je u sjećanjima na ratne dane i poslijeratne godine. S njim su potonule i četiri manje brodice

POGOĐEN U DVA NAVRATA

Priče o moru i brodovima

i prestanka svake organizirane turističke aktivnosti na cijeloj našoj obali Jadrana. Vjerojatno nikada ne bi ni ostao u nekom dužem sjećanju da ga Atlas nije zbog nadolazeće ratne kataklizme u rujnu vratio iz Poreča na vez u Sustjepanu u Rijeci dubrovačkoj i stavio ga u raspremu.

AGONIJA ZAPOČELA U SUSTJEPANU

Kada su početkom listopada 1991. započeli prvi napadi na Dubrovnik, ADRIATIC je odmah bio pogođen neprijateljskom topničkom vatrom. Zbog znatnog oštećenja pramca, posada ga je 7. listopada dovela u grušku luku gdje je bio privezan na vezu br. 9 uz samu zgradu Luke Dubrovnik. Tu su na njemu obavljeni neophodni popravci te ugrađene posebne pumpe za prekrcaj goriva jer je u spremnicima goriva imao 36 tona. Kasnije je to gorivo poslužilo za potrebe svih raspoloživih plovila koja su sudjelovala u proboju pomorske blokade Grada. Nažalost, za vrijeme bom -

bardiranja Gruža 12. studenog oko 17:30 sati pogođeno je i nadgrade ADRIATICA na kojem je buknuo požar. U vatri koja je gorjela i na obližnjem Šipadovom skladištu izgorjeli su i njegovi vezovi pa je brod počeo bespomoćno plutati

gruškim bazenom. U prvim jutarnjim satima 13. studenog, nošen sjevernim vjetrom, nesretni se ADRIATIC nasukao između hotela Lapad i Kazbeka. Počeo je gubiti stabilitet i lagano se naginjati. Nakon prijepodnevne agonije oko 13:30 tu se

konačno i prevrnuo na bok. Za sobom je na morsko dno povukao i četiri manje brodice, i to jedrilicu Boka od I. Orlić, drveni brodić Rita od I. Antunović i još dvije manje barke. Bilo je planova da se po uzoru na mnoge sredozemne luke prevrnuti brod ispravi te na njemu izgradi lučki gat. Kada se za to nisu mogla ishoditi sva potrebna odobrenja odlučeno je da se ADRIATIC ukloni iz gruške luke jer je postao prijetnjom sigurnoj plovidbi.

IZVADILA GA DIZALICA VELI JOŽE

Početkom 1994. brod je podignut na površinu s Brodospasovom dizalicom

Nastavak na sljedećoj stranici

U luci Gruž pored Adriatica gori jahta (Foto Pavo Urban)

Reklamni letak broda Adriatic

VELI JOŽE i uzgonskim cilindrima te je otegljen u Vranjic kod Splita gdje je konačno i izrezan u staro željezo. Tako je u dubrovačku povijest otplovio jedan dobro održavani brod, koji je ironijom sudbine sredinom travnja 1991. obavio posljednji kompletni remont u Tivtu. Bio je to samo jedan od oko 500 raznih plovila koja su za vrijeme Domovinskog rata stradala u dubrovačkom akvatoriju. Zato je prisjećanje na ADRIATIC zajednički spomen i na sva poznata i bezimena plovila koja su u bezumnoj agresiji na Dubrovnik dala svoj veliki obol modernoj Hrvatskoj državnosti.

Zanimljivost: Do današnjeg dana nitko od vlasnika stradalih plovila nije dobio nikakvu odštetu. Međutim, Atlasovi djelatnici Žarko Lipanović i Mario Pe-

Crna kronika Priče o moru i brodovima

Vađenje

trušić koji su rukovodili prebacivanjem broda iz Sustjepana u Gruž za vrijeme granatiranja su izjavili da je brod ADRIATIC igrom slučaja u polici osiguranja imao klauzulu osiguranja i protiv ratne štete. Po nekim saznanjima ekipe iz Brodospasa od prodaje broda rezalištu trebalo se zaraditi oko 120 000 dolara što i nije nešto previše jer cijena tone čelika iz rezališta je te godine bila veoma niska.

Ostalo mi je u sjećanju da je bilo govora kako se svako plovilo moglo osigurati za vrijeme

rata protiv ratnih šteta, ali bi polica osiguranja iznosila 2 posto od vrijednosti plovila dnevno.

Adriatic je izvađen, ovo mu je zadnji dan u luci Gruž

Adriatica s dizalicom Veli Jože i uzgonskim cilindrima (arhiva Marijana Žuvića)

Adriatic je potopljen između hotel Lapada i Kazbeka

NEPROMIŠLJENOST GA SKUPO KOŠTALA

Vozio s 1,6 promila u krvi, zaustavljen u Gružu

Uproteklom tjednu na području Policijske uprave dubrovačko-neretvanske zabilježene su dvije prometne nesreće s ozlijeđenim osobama u kojima je jedna osoba teže i jedna lakše ozlijeđena. S materijalnom štetom zabilježene su tri prometne nesreće, stoji u tjednom izvješću policije. Provodeći mjere kontrole prometa policijski službenici su protiv počinitelja prometnih prekršaja poduzeli 503 represivne mjere od kojih izdvajamo mjere poduzete prema osobama, počiniteljima prekršaja koji su najčešći uzročnici težih prometnih nesreća tzv. „četiri ubojice u prometu“ te su tako 253 osobe sankcionirane zbog prekoračenja dopuštene brzine kretanja, 56 mjera poduzeto je prema osobama koje nisu koristile sigurnosni pojas, 6 osoba prekršajno je sankcionirano zbog vožnje u alkoholiziranom stanju, a 23 osobe su sankcionirane zbog nepropisne uporabe mo-

PLATIT ĆE VISOKU KAZNU

bitela tijekom vožnje. Od ostalih prekršaja izdvajaju 28 mjera poduzetih zbog nepropisnog pretjecanja i 18 mjera poduzetih zbog isteka prometne dozvole. Najveća koncentracija alkohola od 1,59 g/kg izmjerena je u noćnim satima, 29. siječnja, 39-godišnjaku koji je s osobnim

vozilom dubrovačkih registarskih oznaka zaustavljen prilikom prometne kontrole na Obali pape Ivana Pavla II u Gružu. Vozač je isključen iz prometa i prekršajno sankcioniran novčanom kaznom od 10 tisuća kuna i tromjesečnom zabranom upravljanja vozilima B kategorije.

Drogiran vozio preko ‚Vojnovića’, pronašli mu i amfetamine

Najveća novčana kazna u iznosu od 16.290,00 kuna izrečena je 29-godišnjem vozaču osobnog vozila dubrovačkih registarskih oznaka

koji je u popodnevnim satima 30. siječnja, zaustavljen i kontroliran u Ulici Iva Vojnovića kada je testom na opojne droge utvrđena prisutnost na iste, nakon čega mu je određeno tes-

tiranje krvi i urina radi analize što je odbio.

Osim toga, kod njega je pronađena manja količina amfetamina.

Vozač je isključen iz prometa i

prekršajno sankcioniran spomenutom novčanom kaznom i tromjesečnom zabranom upravljanja vozilima B kategorije, stoji u priopćenju Policijske uprave dubrovačko-neretvanske.

SLAVKO MIDZOR/PIXSELL

Humanitarni prilozi

UDRUZI ZA DOWN SINDROM DUBROVAČKO-NERETVANSKE ŽUPANIJE DONIRAJU

- Umjesto cvijeća za pok. Nikolu Sambrailo , Vesna i Niko Srabotnak udruzi prilažu 300,00 kn

- U spomen na gđu Mariju Bulić, Igor Šljaka udruzi donira 300,00 kn

-U spomen na moju dragu prijateljicu Jelenu Lasić umjesto cvijeća 200,00kn prilaže Mirjana Sardelić. Jelena draga počivaj u miru !

- U spomen na pok. Mariju Nadilo umjesto cvijeća 200kn prilaže Ankica Kristović. Mole se darovatelji koji svoje priloge uplaćuju na žiro-račun Udruge IBAN HR9823400091110343594 kod Privredne banke d.d. da dostave tekst uplate na mob: 0914753582 ili putem maila downdnz@gmail. com Roditelji, djeca i mladi naše Udruge iskreno zahvaljuju svim darivateljima!

DRUŠTVO MULTIPLE SKLEROZE DUBROVAČKO-NERETVANSKE ŽUPANIJE, u ime svakog člana od srca se zahvaljuje dobrim ljudima na donacijama: -Umjesto cvijeća za pokojnu Nedu Brboru, ma-

mu naše Dube,200 kuna prilažu Udruzi, prijateljice Ivana i Katarina.

Žiro račun Društva je HR6824070001100312315 Najljepše se zahvaljujemo na objavi! Predsjednica Danica Arar

UDRUGA DVA SKALINA

U spomen na pok. Pera Novakovića, 300 kuna prilažu Mato i Mišo Moretti; Umjesto cvijeća za pok. Ivana Čavara-Kiko, 500 kuna prilažu stanari zgrade Kneza Branimira 11; U sjećanje , umjesto vijenca za našu prijateljicu Terezu Živković, 1.000 kuna prilažu Ivo, Marija i Neven Kovačev;

Umjesto cvijeća u spomen na dragog prijatelja Iva Vrtipraha, 300 kuna prilaže Anka Puljizević s obitelji;

Umjesto cvijeća za Terezu Živković, 200 kuna uplaćuje obitelj Zdravka Đanovića;

U spomen na pok. Marušku Bulić, 200 kuna prilaže Mira Tomaš;

U spomen na dragog prijatelja i kuma Zrinka Žeravicu , umjesto vijenca 300 kuna prilaže obitelj Tereze Miljanić; U spomen na Katju Poković, 300 kuna prilaže

obitelj Mašanović; U spomen na pok. Marka Potrebicu, umjesto vijenca 300 kuna prilaže obitelj Iva Rabađije; Umjesto cvijeća za mamu naše drage Nataše, 300 kuna prilažu Rozeta, Mare i Slavica; Djeca i roditelji od srca se zahvaljuju na donacijama.

IBAN: HR7924070001100305036 Tekst za objavu molimo slati na: dva.skalina@du.t-com.hr ili zvati na: Mob: 095/368-9227

DJEČJEM DOMU MASLINA Dubrovnik darovali su: • Stanari zgrade Marka Marojice 31 iz Dubrovnika, umjesto vijenca za pok. Antuna Miloševića prilažu 800,00 kn.

Djeca i djelatnici zahvaljuju darovateljima! Mole se darovatelji koji svoje priloge uplaćuju na žiro-račun Doma IBAN broj:HR8223900011100019232 da dostave tekst uplate na/fax:312 218 ili na mail: dom.maslina@outlook.com

Mali oglasi

AUTO - MOTO

ll Prodajem Peugout ,2015 god presao 285000 km,uredno odražavan ,moguća zamjena za Yamahu tmax u zamjeni cijena veca info na 0976992281,0958654587. Cijena 8000 eura.

ll Prodajem Golf IV, 2001 godina. 1,4 benzin. 55kw. Registriran do 01/2023. Redovito servisiran, klima, dobre gume,krovni nosač. Cijena 11000 kuna.

ll Prodajem dijelove za Mazdu 323 F. Kontakt: 0989231116

ll Prodajem BMW e.46 2000g benzin plin 16000.kuna, istekla registracija na mob 0955106792.

ll Prodajem Touran 1.6 tdi , 2016god, 110ks, 146000km , reg do 12,2021 u odličnom stanju sa puno opreme , sve informacije na Mob : 098 804 829

ll Prodavam Skuter Yamaha 50 neos kvar motora, cijena 1000 kn. Kontakt: 099 688 0160

ll Prodajem skuter Piaggo NRG 50, 2003. god. Cijena 2.600 kuna.Mob: 098 345 606

ll Prodajem osobni automobil FIAT CROMA, god.proizvodnje 2009. s prijeđenih 220.000 km, 1,9 Diesel, ispravan, registriran u dobrom stanju. Cijena orijentaciono 15.000 kn . Tel 098/344-611

IZNAJMLJIVANJE

ll Iznajmljujem apartman do daljnjega u Srebrenom, Župa Dubrovačka. Kontakt: 099 793 5050

ll Iznajmljujem dvije garsonjere i 1 stan na duže vrijeme u Gružu. Potpuno opremljeni. Kontakt: 098 926 0835

ll Iznajmljujem manji stan ljepše opremljen sa parkingom preko cijele godine u Mokošici, za samce. Kontakt 020 419 574

ll Iznajmljujem manji stan u Gružu preko cijele godine, za samce. Kontakt: 020 419 574

ll Iznajmljujem dvije garsonjere i jedan stan, potpuno opremljeni, u Gružu na duži period. Telefon 098/926-0835

ll Iznajmljuje se potpuno opremljen trosoban stan u Kuparima za smještaj max. 6 osoba na duže vrijeme (2 kupaonice, dnevni boravak, kuhinja i balkon). Parking dostupan na ulici. Udaljen par minuta pješke od bus stanice, Ine, Sub-a, plaže, u blizini igrališta, useljiv 1.2.2022... Ugovor o najmu, prijava itd. Za detalje nazvati +38598 342 231 ili +38592 118 225

PRODAJA / KUPNJA NEKRETNINA

ll Prodaje se ili iznajmljuje veliki kompleks zemljišta u Šumetu. Kontakt: 091 585 5001

ll Mokošica - Naš dom, stan 75 m2, tri sobe + DB, veliki balkon, šupa, e-certifikat A, 189.000 €. Angelus nekretnine - ured Dubrovnik - 098 676 009

ll Prodaje se građevinsko zemljište u Župi Dubrovačkoj – Lazine. Zemljište se sastoji od 3 spojene parcele i ima 984m2. Cijena 125000 eura. Mob:0989824076

ll Mokošica - Naš dom, stan 75 m2, tri sobe + DB, veliki balkon, šupa, e-certifikat A, 189.000 €. Angelus nekretnine - ured Dubrovnik - 098 676 009

ll STAN - NUNCIJATA 77m2 dvije sobe + DB, prekrasan pogled na more. 188.650 E, ALAVIJA NEKRETNINE 098288254. Encert

ll LAPAD KUĆA – 220 M2 i 151 M2 okućnice + 2 parkinga,468.000 E.ALAVIJA NEKRETNINE 098288254 Encert C.

ll STARI GRAD – ODLIČNA INVESTICIJA , KUĆA 4 etaže 68 M2 sve kompletno obnovljeno 2019 god. 336.600 E, ALAVIJA NEKRETNINE 098288254. Encert D

ll OBOD/CAVTAT – Stan 137 m2, 3 sobe + DB, 219.200 E, ALAVIJA NEKRETNINE 098288254. Encert C

ll SLANO – kuća izgrađena 2018 godine, 288 m2 na 505 m2 zem ,6 parkinga i 5 stanova/apartmana. 449.856 E, ALAVIJA NEKRETNINE 098288254. Encert B

ll ILIJINA GLAVICA na zemljištu ukupne površine 771 m2,smještena je kuća bruto tlocrtne površine od 115 m2 uz nadstrešnicu površine 13 m2 i bazen površine 28 m2. 685.300 E ALAVIJA NEKRETNINE 098288254. Encert C

ll GRAĐEVINSKO ZEMLJIŠTE - 359 m2 u Mandaljeni s pravomoćnom građevinskom dozvolom,gradnja odmah. 128.881 E, ALAVIJA NEKRETNINE 098288254.

ll ATLANT CENTAR, iznajmljuje se poslovni prostor 53 m2 novouređen, 6000 kn + PDV, ALAVIJA NEKRETNINE 098288254. Encert A

ll MLINI TRGOVIŠTE,stambeno poslovni objekt površine 350 m2 novouređen (moguće otvoriti restoran).638.400E.ALAVIJANEKRETNINE098288254. Encert B

ll Prodaje se stan na Pločama, korisne površine 52 m2 - 240.000 € (za adaptaciju). Kontakt: Angelus nekretnine, Vukovarska 17 - 098 676 009

ll Za poznatog kupca tražimo manji studio apartman ili sobu s banjom u staroj gradskoj jezgri. Kontakt: Angelus nekretnine, Vukovarska 17 - 098 676 009.

ll GRAĐEVINSKA ZEMLJIŠTA

Prodaje se građevinsko zemljište koje se sastoji od tri spojene parcele površine 984 m2 u Lazinama - Župa Dubrovačka.Cijena 125 000 eura. Kontakt telefon 0989824076.

ll Prodajem namješten stan u Solinama, 77m2 sa parkingom i terasom od 24m2. Cijena 2300 e7m2. Kontakt: 091 9577 843

Mali oglasi

USLUGE RAZNO

ll Zaštita od sunca ,izrada i montaza roleta ,komarica ,trakasti zavijesa ,venecijanera ,rolo zavijesa ,sve informacije .na 0911472794 .Mokošica.

ll Uređujem vrtove, đardine, okućnice, orezivanje voćki, košnja, gnojidba, okopavanje. Mob:0916143946

ll Tim iskusnih mestara nudi pomoc u Vasoj kući, apartmanu. Vrsimo sitne popravke, renoviranja stambenih objekata (skidanje boje i popravci drvenih prozora, persijana, vrata, te pituravanje istih, Gradevinski radovi, elektroinstalacije, vodoinstalacije, gipsarski, keramicarski i soboslikarski radovi, postavljanje podova-laminati, montaza i demontaza namjestaja. Kontakt:098 765 460

ll Prodajem blok kuhinju. Informacije na 098 9439 498

ll Prodajem izložbene lutke (ženski torzo) po 80kn. Mob.0923063113

ll Prodajem pvc prozore dvokrilni s kipom i izo staklom vel. 120x122 cm i mali vel. 50x50 cm. U izvrsnom stanju, 460kn. Info: 0923239595

ll Prodajem latoflex podnicu 190x80, kuhinjsku napu,pvc prozor 50x50,tv stalak,daktilo stolicu. Sve po 100kn. Mob. 0958090993

ll KAMENOKLESAR- Izrada grobnica,spomenika,nadgrobne vaze - kamenice,nadgrobne knjige,brončana galanterija,slike od porculana,klesanje slova na spomeniku,klupice,skalini,kolone,kamene ograde, dostava i montaža kamena. Mob:091 7285208

ll Prodajem namještenu montažnu kućicu sa slike, 24m2 (2 sobe, kuhinja,WC, klima). Mob: 091/543-0029

ll Prodajem med i maslinovo ulje povoljno. Kontakt: 020 426 049 ili 091 9366 481

ll Kupujem podne kamene ploče. Kontakt: 0993922800

ll Prodajem ovčji i kozji gnoj s dostavom. Kontakt: 099 835 7981

ll Prodajem med i maslinovo ulje povoljno. Mob: 020 426 049 ili 091 9366 481

ll Prodaje se ormaric za cipele dimenzije 120×55. Cijena 180kn. Kontakt broj 091 724 2843

ll Prodajem visokokvalitetnu stijenku za kadu od kaljenog stakla i nosačima dimenzija 140x60x60, skoro nova. elefon 098573109

ll Kupujem kontejner za alat 10-15 m2. Mobitel 098660111

ll Prodajem ovčji gnoj. Vreća 25 kn sa dostavom, a 22kn vreća bez dostave. Kontakt: 099 681 5456

ll Pomoćni radnik traži posao. Dubrovnik I okolica. Prijava nije obavezna. MOB:092/359-4338 GRUŽ” od 31.1. do 6.2.2022.

DEŽURNA LJEKARNA

ZVONIKA” od 7.2. do 13.2.2022.

PRODAJA RAZNO

Zadnja

Kundurarije