Dubrovački dnevnik br. 81

NAKLADNIK

Dubrovački dnevnik j.d.o.o. Kardinala Stepinca 52 Dubrovnik OIB: 84019117288

GLAVNA UREDNICA

Lucija Komaić urednica@dubrovackidnevnik.hr

ZAMJENICA GLAVNE UREDNICE

Ivona Butjer Mratinović

UREDNIK

Maro Marušić

REDAKCIJA

020/642-462 redakcija@dubrovackidnevnik.hr

Aida Čakić

Petra Srebrović Maro Marušić Nikša Klečak

FOTOGRAFI

Goran Mratinović Željko Tutnjević

KOLUMNISTI

Maro Marušić Vjera Šuman Ivo Batričević

GRAFIČKI PRIJELOM

Dario Kovač, Nene Mojaš / festivus.hr

MARKETING

Nikoleta Zec 020/642-460 marketing@dubrovackidnevnik.hr

MALI OGLASI

oglasi@dubrovackidnevnik.hr

Uvodnik

Pratite nas na:

Facebooku Instagramu Internet portalu

www.facebook.com/dubrovacki www.instagram.com/dubrovackidnevnik www.dubrovackidnevnik.hr

Novax Djocovid 21

Novak Đoković je pogriješio. Nije uopće trebao ići u Australiju. Da je to napravio, molili bi ga da dođe, jer bez prvog igrača svijeta, koji juri rekordni 21. Grand Slam, nema para. Ljudi će slabije pratit turnir, bit će manje reklama, neće se okrenuti tolika lova od TV prava… Nole za to vrijeme hladi forhend negdje na plaži i smije se. Doći će novi Roland Garros i Wimbledon, oni neće napraviti takvu budalaštinu da se odreknu vjerojatno najboljeg igrača svih vremena, pa će svejedno kad-tad osvojiti još jedan Grand Slam i postati najuspješniji tenisač u povijesti.

Ali ne. Zašto bi bio faca kada može biti Balkanac? Najvjerojatnije je krivotvorio liječničku potvrdu da je imao koronu i pošao se družiti s djecom. Ne vjerujem da bi Nole išao uokolo znajući da je svjesno zaražen, iako sada daje neke čudnovate isprike upravo u tom smjeru, jer neće, naravno, priznati da je krivotvorio službeni do-

kument zbog čega bi mogao u zatvor (iako se u zatvor prema zakonima Srbije ide i zbog svjesnog ugrožavanja zdravlja drugih). Uopće nije razmišljao da bi mu čitava priča mogla naštetiti ako se Australci najune. A naravno da će se ovi biti junci. Skoro dvije godine čitavu naciju, pardon čitav kontinent, vlasti drže u zatvoru govoreći im da je to najbolje za njihovo zdravlje, iako politika lockdowna nema, niti je ikad imala ikakvog smisla. Često se Dubrovačka Republika spominje u kontekstu karantene kao da je riječ o nečemu pozitivnom, potezu što je sačuvao grad, ali tužna je istina da lazareti ničim nisu pridonijeli spasu građana, isto kao što ni Sveti Spas ništa nije pridonio zaštiti od potresa. Kuga bi se unatoč lazaretima uvijek ušuljala u gradske zidine koseći stanovništvo koje bi u jednakoj mjeri preživjelo ili umrlo bez obzira na karantenu. Naposljetku Dubrovačka Republika, među ostalim, i jest propala zbog manjka stanovništva, posebno vlas-

MARO MARUŠIĆ Sanjin Strukić/PIXSELL

Uvodnik

tele koju je kuga stoljećima desetkovala. Kao što ni Dubrovačka Republika nikad nije priznala da joj karantena nije posebno pomogla, tako ni Australija ne želi priznati da je pogriješila s lockdownom. A tu je naravno i farmaceutski lobi kojemu politika svuda podilazi, pa Vlada i dalje trenira strogoću na građanima i svima koji dolaze Down Under. Opet dolazimo do novca. Kao što je organizatorima teniskog turnira važno da Đoković nastupi jer će više zaraditi, kao što je Đokoviću važno da što prije osvoji najviše Grand Slamova, jer će tako još zaraditi, kao što je australskim vlastima važno da se građani cijepe trećom, četvrtom, petom, šestom, sedmom i osmom dozom jer će Pfizer biti zadovoljan, tako je i Rafaelu Nadalu stalo da Đokovića najure iz Australije, jer se onda njemu otvara prilika da postane najuspješniji po broju Grand Slamova i da, naravno, zaradi još više. Uvijek i zauvijek u bilo kojoj priči treba pratiti trag novca. Bilo bi dobro popratiti i trag novca kod svih

ovih kvaziznanstvenika u Hrvatskoj koji i dalje zagovaraju strože mjere. Omikron se širi brzinom munje, nije ga briga o kojoj se zemlji radi, jesu li građani skroz procijepljeni ili ne - ništa ga ne može zaustaviti - a ovi i dalje trube o novim, oštrijim mjerama. Ili si potpuno glup ili si potpuno potkupljen. Što onda trebamo činiti? Treba sve vratiti na staro, prestati spominjati omikron i prihvatiti ga kao gripu sve do onda, ako ne daj bože, ne mutira u nešto opasnije.

A što je s zdravstvenim sustavom, hoće li podnijeti ukidanje svih mjera i vraćanje na staro? Pa naravno, zdravstveni sustav sada puca upravo zbog mjera. Doktori se bave birokracijom kao da su Državni zavod za statistiku i pucaju od posla jer po cijele dane ispunjavaju excell tablice. Kada bi se prestalo toliko testirati, izolirati i voditi sav besmisleni protokol oko korone, zdravstveni sustav bi prodisao i liječnici bi se mogli bolje pozabaviti drugim bolestima. Samo, nažalost, ima onih kojima ova situ-

acija itekako odgovara. Učinit će sve da paranoja i strah dalje vladaju. Neće dopustiti da ova priča tek tako završi. Omikron se već sada pokazao poprilično bezazlen, ali oni sve rade kako bi nas i dalje strašili. Tko su oni? Samo pratite trag novca. Uskoro će točno dvije godine od dolaska epidemije u naše krajeve. U tih 24 mjeseca nitko nije spominjao važnost zdrave prehrane, potpunog izbacivanja šećera i brašna, vježbanja, izlaganja suncu, šetanja po prirodi, zdravom i kvalitetnom snu, manjku stresa... Da se ovo ponavljalo, stotine tisuća života bi bili spašeni. Nema mi luđe slike nego kad bi debelo krme od sto i trideset kila koje se predstavlja kao stručnjak i znanstvenik kaže da trebamo uvesti strože smjere. Slažem se, debeli znanstveniče, tebi treba uvesti stroge mjere vježbanja i skidanja s cukra.

Ali od vježbanja, šetanja po prirodi i izbacivanja šećera, shvatili ste, nitko nema financijske koristi.

Aktualno

NEDOSTATAK KADRA

Cijeli teret korone podnose tek dva specijalista infektologije, bolnica raspisala natječaj

NA ODJELU trenutno radi dvoje specijalista infektologije – šef Odjela dr. Stjepan Đuričić i dr. Ljiljana Betica Radić koja je već ispunila uvjete za mirovinu, no zahvaljujući

IVONA BUTJER MRATINOVIĆ GORAN MRATINOVIĆ

Nedostatak liječničkog i medicinskog kadra u Općoj bolnici Dubrovnik već je stara priča, no ona se posebno aktualizirala otkako je krenula pandemija COVIDA-19. Posebno se to osjeti kad se radi o Odjelu za infektologiju i dermatovenerologiju koji je ključan u borbi protiv virusa zbog kojeg je stao cijeli svijet. Tako na Odjelu trenutno radi dvoje specijalista infektologije –šef Odjela dr. Stjepan Đuričić i dr. Ljiljana Betica Radić koja je već ispunila uvjete za mirovinu, no zahvaljujući svojoj požrtvovnosti i dalje ostaje i radi u Bolnici. Uz njih, na Odjelu radi i dvoje specijalizanata. Jedna liječnica s Odjela je na porodiljnom, dok je druga nedavno odselila u Irsku i tamo nastavila svoju karijeru. Zbog svega toga, raspisan je natječaj za dvoje specijalista infektologije.

VIŠE OD 40 SESTARA ISKLJUČENO IZ RADA

„Opća bolnica Dubrovnik je karakteristična, pored svega ostalog, i zbog zemljopisnog položaja. Ona predstavlja najistureniju bolnicu koja ima puno više sličnosti s KBC-ovima i trauma centrima nego klasičnim bolnicama u drugim dijelovima Hrvatske. Druga karakteristika je kronični manjak osoblja, kako medicinskog, tako i nemedicinskog. Na neki način smo navikli raditi s manjim brojem medicinskog osoblja, liječni-

ka i sestara, a ta je situacija u posljednja dva tjedna dodatno pogoršana,“ izjavio je ravnatelj Opće bolnice Dubrovnik dr. Marijo Bekić opisujući trenutnu situaciju u Općoj bolnici Dubrovnik. Pandemija COVIDA-19 ne zaobilazi ni medicinsko osoblje pa je do ponedjeljka više od 40 medicinskih sestara isključeno iz rada, a kako nam govori dr. Bekić, sestre se redovito premještaju i pregrupiraju po odjelima kako bi pacijenti imali adekvatnu skrb tijekom 24 sata.

„Zasad se nekako snalazimo, a brojke su takve da je nezahvalno prognozirati daljnji razvoj situacije,“ napominje ravnatelj Bolnice.

I

BEKIĆ SE ANGAŽIRAO NA COVID ODJELU Što se tiče COVID odjela, tu radi 50-ak sestara iz Odjela infektologije, ali i drugih odjela, uključu-

...

„Na neki način smo navikli raditi s manjim brojem medicinskog osoblja, liječnika i sestara, a ta je situacija u posljednja dva tjedna dodatno pogoršana,“ izjavio je ravnatelj Opće bolnice Dubrovnik

jući i jedinicu intenzivnog liječenja koja također spada pod COVID odjel. Kako kaže Bekić, određeni dio posla u vidu smjena odrade i liječnici koji su angažirani s drugih odjela, a dobar dio i specijalizanti koji su povučeni natrag u matičnu ustanovu, Bolnicu. Tu su još i pomoćni radnici, fizioterapeuti i njegovatelji s drugih odjela. Liječnika najviše nedostaje, no Bekić uvjerava kako pacijenti nisu zakinuti za zavidnu razinu zdravstvene zaštite. „Navikli smo na takvu situaciju. Mi već pet godina iznalazimo načine kako nadoknaditi taj manjak ljudstva. U zadnje vrijeme sam se i sam angažirao na COVID odjelu i svaki dan ga obilazim kao ravnatelj, održavamo dnevne sastanke i pratimo ge-

svojoj požrtvovnosti i dalje ostaje i radi u Bolnici

Ravnatelj Bolnice dr. Marijo Bekić

Aktualno

neralnu situaciju, kao i onu svakog pojedinog pacijenta. Upoznat sam sa stanjem svakog pojedinog pacijenta na tom Odjelu jer jedino tako možemo donijeti adekvatnu odluku. Nijedan posao nije ponižavajući, a to što je netko ravnatelj znači kako ima veću odgovornost i svojim primjerom mora pokazati kako je dio ekipe, svakog saslušati i prihvatiti korisnu sugestiju, kako liječnika, medicinske sestre i ostalih djelatnika u bolnici, tako i pacijenta,“ izjavio je dr. Bekić.

MINISTAR BEROŠ

POHVALIO RAD BOLNICE

Premda su okolnosti daleko od idealnih, Opća bolnica Dubrovnik funkcionira, a građani koji su oboljeli od COVIDA-19 dobivaju potrebnu zdravstvenu zaštitu. Prepoznao je to i ministar Vili Beroš koji je u ponedjeljak boravio u Dubrovniku te je održao radni sastanak s člano-

...

„U zadnje vrijeme sam se i sam angažirao na COVID odjelu i svaki dan ga obilazim kao ravnatelj, održavamo dnevne sastanke i pratimo generalnu situaciju, kao i onu svakog pojedinog pacijenta. Upoznat sam sa stanjem svakog pojedinog pacijenta na tom odjelu jer jedino tako možemo donijeti adekvatnu odluku’’, izjavio je dr. Bekić

vima Uprave Opće bolnice Dubrovnik. Beroš je tom prilikom za vodstvo Bolnice imao samo riječi hvale te je izrazio zadovoljstvo načinom na koji bolnica funkcionira i činjenicom kako je, bez obzira na nedostatak kadrova, zdravstvena zaštita na razini. Također, oni koji su dobro upoznati s radom ravnatelja imaju samo riječi hvale za njegove organizacijske sposobnosti i požrtvovnost onih koji iz dana u dan odlučuju biti tu i pomagati svojim sugrađanima u najgorem vremenu za zdravstvo. A izazova je puno. Nedostatak liječničkog kadra problem je koji muči cijelu Hrvatsku, a velik je izazov i na jugu Hrvatske. Raspisuju se natječaji za liječnike na koje se često nitko ni ne javlja. Dobar dio liječnika svoju je sreću pokušao pronaći negdje drugdje, izvan Hrvatske, a s tom se situacijom susreće i Opća bolnica Dubrovnik. Oni koji žele napredovati u karijeri obično se prebacuju u KBC-ove jer imaju veće

mogućnosti, a to bi, prema svojim specifičnostima, trebala biti i Opća bolnica Dubrovnik. Kako Bolnicu napraviti što atraktivnijom za ostanak razmišlja se na svim razinama, uključujući i onu Grada Dubrovnika, premda Grad nije osnivač Bolnice. To se prije svega odnosi na gradnju stanova za liječnike i medicinsko osoblje. Tako se na dijelu zemljišta Opće bolnice Dubrovnik, na stajalištu za autobuse, razmišljalo o gradnji zgrade sa stanovima namijenjenima gostujućim liječnicima. Izrađen je idejni projekt, no došlo je do pandemije i priča

je stala. U svibnju prošle godine, gradonačelnik Mato Franković i ravnatelj Bolnice Bekić potpisali su Sporazum kojim je iskazana namjera Grada oko dodjele zemljišta djelatnicima u zdravstvu na području Pobrežja. Svaka pomoć u tom vidu je dobrodošla jer o velikom problemu nedostatka medicinskog kadra u Dubrovačko-neretvanskoj županiji treba razmišljati dugoročno i sveobuhvatno. Sve ostalo je samo privremeno gašenje požara pri pitanju koje ne može biti važnije. A to je pitanje zdravlja sugrađana, pitanje njihovih života.

Dr. Ljiljana Betica Radić i dr. Stjepan Đuričić

Opća bolnica Dubrovnik

vozit ćemo se

Premijer Andrej Plenković s ministrima Vilijem Berošem i Olegom Butkovićem boravio je u ponedjeljak u Dubrovačko-neretvanskoj županiji. Predsjednik Vlade obišao je Pelješki most, nakon čega je održao radni sastanak sa županom Nikolom Dobroslavićem i gradonačelnikom Matom Frankovićem. „Do kraja siječnja uslijedit će takozvano puno radno opterećenje mosta i nakon toga slijede tehnički pregledi, što znači da se, sukladno najavama, do konca siječnja 2022. godine dovršava izgradnja Pelješkoga mosta,“ poručio je Plenković, dodavši kako napreduju i druga i treća faza izgradnje cesta na kojima rade austrijski Strabag i grčki Avax, kao i četvrta faza kod Stona. S obzirom na predviđeni kraj druge i treće faze do kraja svibnja, očekuje se kako će se već ove sezone prometovati preko Pelješkog mosta, potvrdio je Plenković. Bez obzira na udare olujne bure prolazak Pelješkim mostom prošao je nesmetano zahvaljujući postavlje-

nim vjetrobranima koji su projektirani kako bi Most, za razliku od masleničkog ili dubrovačkog, mogao odolijevati udarima vjetra do 180 kilometara na sat.

Govora o Pelješkom mostu bilo je i na radnom sastanku. Plenković je posebno zadovoljstvo izrazio činjenicom kako bi Pelješki most trebao biti pušten u promet u lipnju ove godine.

„Izražavam posebno zadovoljstvo što će se otvoriti i pustiti u promet Pelješki most, i time bolje povezati jug Hrvatske. Tako će se izbjeći gužve na graničnim prijelazima, a to je preduvjeti i da jug Hrvatske bude auto destinacija,“ izjavio je te otkrio o kojim se još temama govorilo na radnom sastanku.

turizma, riješili pitanje beskamatnih zajmova za nekoliko jedinica lokalne i regionalne samouprave. Mislim da smo tim potezom olakšali funkcioniranje Grada Dubrovnika i drugih općina u ovoj županiji te pokazali da je to primjer dobre suradnje s obzirom na to da je DNŽ, unatoč ogromnim iskoracima u pogledu uspjeha turističke sezone u usporedbi s 2020., ipak bila u specifičnom položaju. Tako je Vlada, kao i prošle godine, izašla u susret traženjima naših partnera,“ izjavio je te podsjetio na mjere Vlade koje su usmjerene na pomoć poduzetnicima u COVID krizi.

„Dosad je u našem mandatu ugovoreno oko šest milijardi kuna projekata iz EU fondova što je sjajno za razvoj ove Županije. Pri tom je Vlada u ovom razdoblju COVIDA-19 uložila 700 milijuna kuna za plaće radnika u privatnom sektoru ove Županije. Time smo pomogli pet tisuća poslodavaca, očuvali više od 22,5 tisuće radnih mjesta i omogućili svima da ostanu na nogama i premoste krizu,“ kazao je.

PREDSJEDNIK VLADE obišao je Pelješki most, nakon čega je održao radni sastanak sa županom Dobroslavićem i gradonačelnikom Frankovićem, a kasnije i večerao s predsjednikom SDA Bakirom Izetbegovićem

VLADINA PODRŠKA PROJEKTIMA S JUGA

Mato Franković, Andrej Plenković i Nikola Dobroslavić

Radni sastanak u Excelsioru

Vijesti

DUBROVNIKU PORUČIO: Ove Pelješkim mostom!

Na sastanku se, kaže premijer, govorilo i o projektima koji se tiču boljeg povezivanja otoka, projektima koji se odnose na prekograničnu suradnju, ali i jačanje obrazovne strukture.

„PODBACILI SMO KOD CIJEPLJENJA”

Župan Dobroslavić posebno se osvrnuo na pitanje Pelješkog mosta. „Most je izvanredno ostvarenje ove Vlade. Imali smo i prije inicijative, a posebno nas iz Županije, no niti vlada Jadranke Kosor, niti ona Zorana Milanovića, nisu dovele do realizacije. Vlada Andreja Plenkovića je uzela čvrsto taj projekt u svoje ruke i danas smo praktički na završetku samog mosta, a vrlo skoro i pristupnih cesta te obilaznice Stona. U lipnju ćemo se voziti Pelješkim mostom i pristupnim cestama,“ izjavio je Dobroslavić.

Bilo je riječi i o epidemiološkoj slici na jugu Hrvatske koju su ocijenili ‚relativno dobrom, ali nategnutom’.

„No, složili smo se kako cijepljenje ne ide onako kako je to bilo za očekivati. Kao država i kao građani nismo položili ispit. Teško je konstatirati, ali je tako – na začelju smo EU. Nadali smo se da nećemo biti,“ izjavio je Dobroslavić.

Dodao je i kako se govorilo o spajanju otoka i ulaganjima u lučku infrastrukturu, ali i daljnjem prometnom povezivanju, s posebnim naglaskom na brzu cestu Zračna luka Dubrovnik-Dubrovnik-Osojnik, autocestu čvor Metković-Osojnik i nastavak brze ceste Brijesta-Perna. Bilo je riječi i o razvojnom sporazumu ko-

ji će se izraditi za južne županije, ali i spornim projektima Republike Srpske, a to su Gornji horizonti i Zračna luka Trebinje.

USKORO GRAĐEVINSKA DOZVOLA ZA DOM UMIROVLJENIKA

Franković je istaknuo kako nijedan premijer od osamostaljenja Hrvatske nije toliko puta bio u Dubrovniku u radnom posjetu kao što je to Plenković. Potom je kazao o kojim projektima je na sastanku bilo riječi.

„To su projekt Lapadske obale koji se uspješno izvodi, potom projekt Aglomeracije čije je izvođenje počelo u Mokošici, a izvijestili smo premijera i o koracima koji nas čekaju oko Aglomeracije Dubrovnik. Istaknuli smo projekt Centra za pružanje

usluga u zajednici. To je projekt koji želimo realizirati u suradnji s DNŽ, za što smo već izradili idejni zadatak, sad radimo na idejnom rješenju projekta. Radi se o projektu koji bi, između ostalog, osigurao i pružanje usluga za djecu oboljelu od autizma. Imamo sjajno rješenje, lokaciju smo odredili u Orašcu na državnom zemljištu, a premijer je dao podršku projektu. Istaknuli smo i Dom umirovljenika ispod Opće bolnice Dubrovnik za koji vrlo skoro očekujemo dobivanje građevinske dozvole. To će biti jedan od projekata koji ćemo prijaviti na EU fondove,“ izjavio je Franković. Kako kaže, istaknuta je problematika Mokošice gdje se do škole ne može doći autobusom. Franković je kazao kako djeca koja je pohađaju moraju pješačiti više od 500 meta-

ra da bi došli do škole. „Izrađen je projekt, dobivena građevinska dozvola za pristupnu cestu Tamarić, započeo je postupak izvlaštenja, dobili smo podršku za realizaciju navedenih projekata,“ izjavio je Franković.

Na kraju svoj radnog posjeta Jugu Hrvatske premijer Andrej Plenković u hotelu Excelsior sastao se s predsjednikom SDA Bakirom Izetbegovićem na neformalnoj radnoj večeri iza zatvorenih vrata. Prije same večere, premijer je novinarima kazao kako je radni sastanak nastavak dijaloga, pritom misleći na onaj koji je započeo krajem prošle godine na sastanku u Sarajevu. Fokus je, naravno, na izmjenama izbornog zakona u BiH.

Plenković na mostu, olujni udari nisu bili problem

Grad

Bili smo na testnoj vožnji električnim mini autobusom: ‘Povezat ćemo područja koja dosad nisu imala gradske linije’

IVONA BUTJER MRATINOVIĆ GORAN MRATINOVIĆ

Probne vožnje odrađene su na Montovjerni i Bosanci, gradskim područjima koja dosad nisu bila povezana javnom gradskom linijom, a u srijedu je autobus vozio od Ploča preko Zlatnog potoka i Viktorije te natrag na Ploče, što je planirana nova kružna linija. Gradonačelnik Mato Franković sa suradnicima i novinarima provozao se na ovoj probnoj vožnji. Pojasnio je kako im je tvrtka Wawa predstavila ovo vozilo još u Puli te su im ponudili da se ono, bez ikakve naknade, testira i u Dubrovniku.

- Zovu nas ljudi s područja cijelog grada i pitaju može li doći ovakav autobus i do njih. Primio sam jutros poziv iz Gruža, točnije stanovnici Ulice Janka Bobetka su pitali može li ovo vozilo proći kroz cijelu ulicu i to je jedna od mogućnosti. Nakon što završe testovi i vidimo sve parametre, odlučit ćemo u kojem smjeru ići dalje. Mi smo prije par dana objavili uspostavljanje koordinacijskog vijeća ITU mehanizama koji će biti usmjeren prema Gradu Dubrovniku i okolnim općinama. Očekujemo da će biti oko 250 milijuna kuna na raspolaganju za razne projekte, a jedan od njih je uspostavljanje električnih au-

tobusa na području jedinica lokalne samouprave tako da je to jedna od mogućnosti financiranja ovakvog autobusa, ako se nakon analiza pokaže da je to dobro za Dubrovnik i građane - kazao je Franković te dodao kako se radi o „ugodnom i komfornom autobusu koji nije bučan i odličan je po pitanju pristupačnosti u zonama gdje je onemogućeno doći sa standardnim autobusom”.

Direktor Libertasa Dubrovnik Franko Mekišić istaknuo je kako su dosadašnje testne vožnje ovog autobusa prošle bez problema.

- Po završetku testiranja na

svim predviđenim lokacijama napravit ćemo analize i izvještaje te ćemo dalje vidjeti kako ćemo to financirati. Ciljamo na EU fondove - rekao je Mekišić. Najavio je i vožnje na nekim drugim lokacijama što će ovisiti o, dodao je, izvorima financiranja.

Autobus u vlasništvu tvrtke Wawa u potpunosti je na električni pogon te bez emisije štetnih plinova, a kapacitet mu je 25 putnika. Za nesmetan pristup i vožnju svim građanima, autobus je u potpunosti prilagođen za prijevoz osoba s invaliditetom, osoba slabije pokretljivosti, kao i dječjih kolica.

Grad

Gradonačelnik Mato Franković u srijedu je otkrio kako napreduje proces kupoprodaje Tvornice ugljenografitnih i elektrokontaktnih proizvoda TUP d.d.

- Prvi i osnovni korak je da društvo UTD Ragusa i TUP d.d. stvore sporazum o namjeri prodaje dionica. Inicijalna ponuda koju su oni istaknuli je 10,2 milijuna eura, ali to vrijedi

za paket od sto posto dionica. Jasno smo u razgovoru s vodećim ljudima TUP-a rekli kako nismo spremni kupiti manje od 75 posto dionica jer onda nemamo kontrolni paket i ne možemo raditi strateško planiranje upravljanja društva onako kako mislimo da to treba. Prema informacijama koje smo dobili od strane odgovornih osoba, bit će i više od 75 posto na prodaju - kazao je Franković. Naznačio je kako UTD Ragusa

trenutno priprema dokumente za kreditno zaduženje za kupnju TUP-a tako da bi do kraja ožujka sklopila ugovore sa svim dioničarima te u roku od osam dana uplatila iznose na njihove račune i upisala dionice u svome vlasništvu. Franković je kazao kako sve ide u dobrom smjeru i su napravili dva, od potrebna četiri koraka i kako idu prema trećem, a to je dobivanje kredita, dok je četvrti izvršenje kupoprodaje. Komentirao je i ostavku koju je na-

javi direktor UTD Raguse Igor Jurišić, za kojeg je kazao kako se odlučio samovoljno povući. - Dok se posao ne završi i dok se ne sklope svi ugovori i dođe do kupoprodaje, onda ćemo planirati tko će biti na čelnom mjestu. Svakako to će biti jedna osoba koja je zaposlenik Grada Dubrovnika kao privremeno rješenje dok ne dođemo do onog pravog - kazao je gradonačelnik pohvalivši Igora Jurišića kako je odradio ‚sjajan posao’. (ač)

Gradonačelnik Mato Franković u srijedu se osvrnuo na predstojeću Festu sv. Vlaha te otkrio kako bi se trebala obilježiti u odnosu na porast brojki novozaraženih. „U nared-

nih par tjedana predstoje nam dvije velike feste – prva je ređenje novog dubrovačkog biskupa, mons. Roka Glasnovića, a druga je Festa sv. Vlaha. I jedno i drugo događanje planiramo odraditi na isti način. Održali

smo sastanak s predstavnicima Biskupije, napravili smo hodogram kako bismo to sve skupa napravili. Naravno, uz uvjet predočenja COVID potvrda, uz uvjet nošenja maski i na otvorenom i u zatvorenom. Kad to sve sažmemo, prijedlog ćemo poslati nadležnom Stožeru civilne zaštite Dubrovačko-neretvanske županije. Nadamo se da ćemo dobiti njihovu suglasnost i da će se u tim posebnim epidemiološkim okvirima moći održati i ređenje biskupa i Festa sv. Vlaha,“ izjavio je Franković te otkrio kako će se Festa održati pod sličnim uvjetima kao i lani.

Izjavio je kako, u okviru epidemioloških mjera, ali i porasta broja novozaraženih, neće biti Večere od Kandelore, a kako će se iznaći način za odavanje priznanja dobitnicima Nagrade Grada koji budu izabrani na sjednici Gradskog vijeća koja predstoji u siječnju. (ibm/ač)

Tjedan u retrovizoru Grada Dubrovnika

Sanira se nogostup od Pošte Lapad do nogometnog stadiona

Usklopu Programa održavanja komunalne infrastrukture u 2022. godini, a putem Upravnog odjel za komunalne djelatnosti, promet i mjesnu samoupravu, provodi se sanacija nogostupa u ulici Kralja Tomislava. Radove izvodi ugovorni izvođač Tehnogradnja d.o.o., a provode se na potezu od kružnog toka na Pošti Lapad pa do nogometnog stadiona. Sanacija uključuje uklanjanje oštećenog betonskog pločnika na više lokacija i betoniranje novog pločnika, a sve u svrhu osiguranja nesmetanog kretanja pješaka na predmetnom dijelu. Vrijednost radova iznosi 20 tisuća kuna, a izvođenje istih se planira provesti do kraja ovog tjedna.

PREBOLJELI STE COVID 19?

raćivanja post Covid sindroma imaju i druge dokazane brojne benefite; - U prisustvu kisika pojačava se imuni odgovor stanica

- Difuzno je povećana razina kisika u stanicama na račun fizički otopljenog kisika u plazmi - Uvećana je opća obrambena sposobnost organizma

- Poboljšano je djelovanje pojedinih lijekova - Povoljan je utjecaj na jačanje imuniteta - Snažan je antiedematozni učinak u tkivima - Povećana je razina antioksidacijske obrane organizma

Bolesnici koji se suočavaju sa tzv. post-Covid 19 sindromom najčešće se žale na kronični umor, poremećaj pamćenja i koncentracije, bolove u prsima te mišićima i zglobovima, pojačane glavobolje, noćno znojenje i nesanicu, dugotrajan gubitak osjeta okusa i mirisa, teže disanje, osipe a ponekad i gubitak kose.

Jedini oporavak je – BAROKOMORA u Poliklinici Marin Med! Tretmani udisanja čistog kisika pod povišenim tlakom u barokomori osim otklanjanja ili sk-

- Poboljšano je stanje organizma tijekom i poslije radioterapije - Ometeno je stvaranje toksičnih metabolita u organizmu

Poliklinika Marin Med, dr.Ante Starčevića 45 Dubrovnik

Tel: +385 (0)20 400 500 +385(0)20 400 505 www. marin-med.com email: info@marin-med.com

Tjedan u retrovizoru Grada Dubrovnika

VIŠE OD 5 MILIJARDI GRADOVIMA

Grad Dubrovnik priprema se za korištenje sredstava iz ITU mehanizma u financijskom razdoblju 2021. – 2027.

Gradonačelnik Grada Dubrovnik Mato Franković izabran je za predsjednika Koordinacijskog vijeća Urbanog područja Dubrovnik na konstituirajućoj sjednici ovoga ponedjeljka. Podsjetimo, Odlukom ministrice regionalnog razvoja i fondova EU, Urbano područje Dubrovnik s Gradom Dubrovnikom kao grad središtem te općinama Dubrovačko primorje, Župa Dubrovačka i Konavle kao sastavnicama uspostavljeno je u srpnju 2021. godine. Koordinacijsko vijeće sastoji se od načelnika i gradonačel-

nika jedinica lokalne samouprave u sastavu urbanog područja, a operativno organizira funkcioniranje ITU mehanizma u financijskoj perspektivi 2021.-2027 na svom području. Za zamjenika predsjednika ovog tijela izabran je načelnik Općine Dubrovačko primorje Nikola Knežić. Na konstituirajućoj sjednici prezentiran je pregled realiziranih aktivnosti za korištenje sredstava iz ITU mehanizma u navedenoj financijskoj perspektivi kao i koraci u izradi Strategije razvoja Urbanog područja Dubrovnik s provedbenim aktima, a nastavno

na Odluku o pokretanju postupka izrade Strategije koje je Gradsko vijeće donijelo na sjednici održanoj 27. prosinca 2021. godine. Naime, upravo je Strategija razvoja Urbanog područja Dubrovnik preduvjet za korištenje sredstava iz ITU mehanizma, a ista će biti dio obvezne dokumentacije koju će svi ITU gradovi, središta urbanih aglomeracija i urbanih područja trebati poslati u projektnoj prijavi na poziv kojeg će uskoro raspisati Ministarstvo. Ukupna sredstva koja će kroz ovaj mehanizam biti na raspolaganju za 22 urbana područja u Repu-

blici Hrvatskoj iznose 5,16 milijardi kuna. Što se Dubrovnika tiče, pruža se mogućnost financiranja širokog spektra investicija, a koje, između ostalog, uključuju infrastrukturu predškolskog odgoja (radovi i opremanje vrtića), nabavu ekološki prihvatljivih vozila i voznog parka, ulaganja u javnu turističku te u zelenu infrastrukturu. Koristeći dostupna sredstva kroz ovaj mehanizam urbana područja mogu također ulagati u višenamjensku sportsku, edukacijsku, sigurnosnu i društvenu infrastrukturu, u razvoj ili nadogradnju digitalnih usluga i proizvoda, izgradnju i opremanje poslovne infrastrukture za potrebe malog i srednjeg poduzetništva, kao i u opremanje socijalne infrastrukture. Područja ulaganja uključuju kulturnu baštinu (građevinski i konzervatorski radovi na objektima kulturne baštine) te tzv. Brownfield projekte, a koji obuhvaćaju bivše industrijske i vojne lokacije, onečišćena zemljišta, napuštene lokacije i objekte te njihovu obnovu i revitalizaciju, odnosno prenamjenu u objekte društvene, obrazovne, kulturne, sportske, turističke i druge namjene ili u zelene površine.

OGROMNO ZEMLJIŠTE

NA MEDAREVU vraća se bogatoj obitelji dobro poznatoj Dubrovčanima

Ispod zgrade Hitne pomoći na Medarevu, prije koji tjedan, krenulo se s raščišćavanjem makije. Riječ je o velikoj parceli koja se nalazi između ulica

doktora Roka Mišetića i fra Filipa Grabovca, a ona nam je bila povod da malo pročeprkamo o čemu se radi. Ta se čestica trenutno u zemljišnim knjigama vodi kao vlasništvo Opće bolnice Dubrovnik, ali uskoro će doći do promjene. Naime, u tijeku je povrat imovine obitelji Ivanović koja je potraživala, ne samo ovu zemlju, nego i čitav niz drugih parcela na Medarevu, ali

i u ostatku (juga) Hrvatske, koje su im nacionalizirane u doba Jugoslavije. S obzirom na to da je predmet spora (bilo) i zemljište gdje je izgrađen helidrom, obitelj Ivanović koja danas živi u Velikoj Britaniji, u skladu s važnošću slijetanja helikoptera u medicinske svrhe, taj dio više neće tražiti nazad. Ta odluka donesena je u ljeto prošle godine na

...

U tijeku je povrat nacionalizirane imovine obitelji Ivanović. Među ostalim, tu spadaju i brojne parcele na Medarevu

SLIJEDNICI BRODOVLASNIKA BOŽA BANCA

MARO MARUŠIĆ GRGO JELAVIĆ/PIXSELL, MARO MARUŠIĆ

Božo Banac ženi Mariju Račić (na slici), kćer svoga poslovnog partnera Iva, koja će nažalost zajedno s ocem i bratom (nekoliko dana prije njegovog vjenčanja) preminuti od španjolske gripe 1919. godine, a kipar Ivan Meštrović napravit će im mauzolej u Cavtatu.

Božo i Marija Banac

Aktualno

sjednici Županijske skupštine (jer je Županija osnivač Bolnice). Ivanović je dopustio Bolnici da uknjiži vlasništvo nad helidromom i pristupnim cestama, a zauzvrat je Županija dubrovačko-neretvanska, odnosno Opća bolnica Dubrovnik, odustala od žalbe u sporu oko povrata nacionalizirane imovine. Drugim riječima, dugotrajni sporovi koji su se vodili oko brojnih parcela na Medarevu uskoro bi trebali biti okončani, a na njih bi se upisala obitelj Ivanović. Jedna od tih parcela je i ova koju smo spomenuli na samom početku teksta.

STANOVI ZA LIJEČNIKE

Što će se u budućnosti izgraditi na Medarevu i hoće li taj kvart zauvijek promijeniti izgled? Vjerojatno hoće. Nakon što se Ivanović upiše na parcele, on će na njima moći graditi (ili netko drugi, ako ih proda) sukladno GUP-u. Dio njegovih zemljišta je u građevinskoj zoni, a dio je zaštićeno zelenilo u sklopu Petke gdje, jasno, (za sada, a nadajmo se i u budućnosti) nema mogućnosti gradnje. Neslužbeno smo doznali da postoji inicijativa da Ivanović na jednoj od svojih vraćenih parcela dopusti gradnju stanova za liječnike koji kronično nedostaju Dubrovniku, a da ga zauzvrat Grad Dubrovnik oslobodi komunalne naknade ili da se pronađe neki sličan model koji bi mogao zadovoljiti zainteresirane strane. Ravnatelj Bolnice Marijo Bekić i gradonačelnik Mato Franković nisu bili previše razgo-

vorljivi na ovu temu jer, kako kažu, nema nikakvih službenih informacija koje bi mogli potvrditi. No naš dobro upućeni izvor kaže kako bi Ivanović mogao na jednoj od svojih parcela dopustiti gradnju stanova za liječnike, ali da u jednadžbi neće biti otpisivanje komunalne naknade, jer Grad Dubrovnik po zakonu to ne može učiniti kada je riječ o privatnom investitoru (može jedino u slučaju javne namjene). Također, neslužbeno doznajemo, odvjetnici Ivanovića davno su bili na sastanku s gradonačelnikom Matom Frankovićem gdje su se, među ostalim, dotaknuli gradnje stanova za liječnike. Na tom sastanku ništa konkretno nije dogovoreno, ali Franković je otvoren za suradnju ukoliko se ona pokaže dobra za sve strane, i privat-

nog investitora, i Grad Dubrovnik, i Opću Bolnicu. Jedan od odvjetnika Ivanovića, Hrvoje Katušić kaže kako nikad ništa nije dogovoreno, a vjerojatno ni neće biti. -Moj klijent predugo je čekao povrat nacionalizirane imovine da bi sada nekome nešto poklonio. Naravno, ako Bolnica, Županija ili Grad žele kupiti neko zemljište na Medarevu za gradnju liječničkih stanova, ne vjerujem da će biti zapreka da se proda po tržišnoj cijeni. A što se tiče rašćišćavanja makije na parceli ispod Hitne, o tome nemam nikakvih saznanja – kazao nam je Katušić. No tko je obitelj Ivanović i kako su postali vlasnici zemljišta na Medarevu? Da bismo odgovorili na to pitanje valja se vratiti duboko u prošlost. Današnja obitelj Ivanović sljednik je bogate dubrovačke

brodovlasničke obitelji Banac. Pomorski posao započeo je otac Natalin, a slijedit će ga Božo, kao najstariji od desetero djece. Božo početkom 20. stoljeća već s 19 godina odlazi na školovanje u Glasgow (dio obrazovanja provest će i u Austriji), potom se seli u London i počinje s prvim brodskim poslovima, među ostalim suvlasnik je firme skupa s Ivom Račićem koja će kasnije postati Atlantska plovidba. Ženi Mariju Račić, kćer svoga poslovnog partnera Iva, koja će nažalost zajedno s ocem i bratom (nekoliko dana prije njegovog vjenčanja) preminuti od španjolske gripe 1919. godine, a kipar

Nastavak na sljedećoj stranici

Aktualno

Ivan Meštrović napravit će im mauzolej u Cavtatu.

BRAK S MILICOM IVANOVIĆ

Meštrović je inače imao jedan svoj autobiografski rukopis pod naslovom „Vatra i opekline – Ružena, Ruža, Klara“. Vjeruje se da je upravo Klara iz teksta ustvari Marija Račić (Banac). Za nju Meštrović piše kako je bila zaljubljena u jednog časnika stranca, ali joj obitelj nije dopuštala da se uda, jer je prevladavalo mišljenje (često i opravdano) da brojni proračunati muškarci vrbuju nezrele i naivne djevojke samo kako bi se dokopali obiteljskog blaga. Drugim riječima brak s Božom Bancem bila je neka vrsta dogovora. Marija se pomirila sa životom domaćice i majke, ali nažalost nikada nisu imali djecu, najvjerojatnije zbog Božove neplodnosti. Između dva velika svjetska rata Božo Banac u Dubrovniku i Cavtatu gradi tri prekrasne vile s arhitektima Lavoslavom Horvatom i Haroldom Bilinićem. Ona u Cavtatu, koju je dugi niz godina koristila Općina Konavle, bit će vraćena nasljednicima 2013. godine. U Dubrovniku je, naravno, riječ o Umjetničkoj galeriji na Pločama, te vili u Uvali Lapad (koju je dao sagraditi za svoju sestru). Božo Banac je planirao živjeti na Pločama sa svojom drugom suprugom Milicom, ali politička nestabilnost pred Drugi svjetski rat im je poremetila planove, pa su u prekrasnoj palači boravili

jako kratko. Supruga Milica je već imala troje djece kada je upoznala Banca, i to iz braka s Ivanom Rikardom Ivanovićem (vjenčani kum im je bio Svetozar Pribičević). Ivan Rikard je bio Židov, prezivao se Kraus, ali je promijenio prezime uslijed sve većeg jačanja antisemitizma. Njegov sin, odnosno posinak Boža Banca, Ivan Stevan zvani Vane, imao je osjećaj za biznis baš poput svog očuha. Osim što je bio biznismen, bavio se i atletikom te je čak nastupio na Olimpijskim igrama u Berlinu 1936. godine gdje je ostvario sedmo vrijeme. On će nastaviti poslove Boža, iako su oni u Drugom svjetskom ratu bili poprilično uzdrmani, jer je svoje brodove Banac dao na raspo -

laganje Saveznicima, a dobar dio njih pretrpio je raznorazna oštećenja.

DOBILI DIONICE ĐURA ĐAKOVIĆA

U braku s Amerikankom June Fisher Vane Ivanović dobio je sina Ivana Božidara Ivanovića koji sada potražuje nekretnine po Dubrovniku, ali i drugim dijelovima Hrvatske, poput onih u zagrebačkoj ulici Andrije Hebranga. Nitko sa sigurnošću ne zna koliko sveukupno milijuna Hrvatska u raznim oblicima treba vratiti obitelji kojoj su Pavelić i Tito oteli imovinu. Prije tri godine Republika Hrvatska je u sklopu naknade zbog oduzete imovine dala obitelji Ivanović dionice tvrtke Đuro Đaković u iznosu od 44 milijuna ku -

na, koje su oni u međuvremenu prodali.

Dodajmo i kako su Božo i Marija Banac dio svog imetka dali za gradnju Pomorske škole u Dubrovniku, a svojevremeno je Božo u razdoblju prije Drugog svjetskog rata bio i vlasnik Hotela Excelsior. S druge strane dobro je i da neki njegovi planovi nisu uspjeli. Naime, htio je graditi Hotel za engleske prinčeve na Lazaretima s kupalištem na Banjama što bi da je napravljeno bio jedan od najgorih kulturocida u povijesti Grada. Sve u svemu, priča o Bancu i njegovim nasljednicima jedna je od najzanimljivijih u novijoj dubrovačkoj povijesti, a kako vidimo iz zemljišta na Medarevu, ona se i dalje nastavlja.

Zemljište ispod Hitne pomoći

Županija

IZVRSNE

Nakon gotovo sto godina RIVA U DONJEM ČELU ZASJALA u novom ruhu

Nakon uspješno završenih radova na rekonstrukciji rive u luci Donje Čelo na Kalamoti, Županijska lučka uprava Dubrovnik ishodovala je uporabnu dozvolu za projekt.

Ova investicija, vrijedna 29.943.717,83 kuna, financirana je iz EU fondova u iznosu od 85 posto, dok je ostatak financiran sredstvima iz državnog proračuna. Podsjetimo, projekt rive u Donjem Čelu obuhvatio je pomorsko-građevinske radove na rekonstrukciji i dogradnji luke. Sama riva izgrađena je još daleke 1924. te je sada, nakon gotovo sto godina, dobila je novo ruho što je iznimno važno s obzirom na to da je bila u prilično lošem stanju, a riječ je o glavnom pristanu za cijeli otok preko kojeg se odvija linijski putnički promet brodom Postira, kao i ukrcaj i is-

krcaj brojnih turističkih izletničkih brodica tijekom ljetne sezone.

U sklopu projekta, riva je, s postojećih 35 metara dužine i 6,90 metara širine, nadograđena te je sada duga 56 metara i široka 11 metara.

Po završetku ovog ulaganja, omogućen je privez trajekata s dubinom do 4,60 metara te je izgrađen operativni plato površine 37×18,70 metara. Cilj ovog projekta je omogućiti povezanosti Kalamote s kopnom tijekom cijele godine te

osigurati uvjete za uvođenje trajektne linije. Također, sama sanacija i rekonstrukcija rive od iznimne je važnosti za poboljšanje kvalitete života na otoku, kao i poticanja njegove demografske revitalizacije.

Aktualno

KORONA, ORGANIZACIJA, PROBLEMI I NEDOSTATAK KADRA

Pedijatrijska ambulanta ima sustav primanja pacijenata, nema čekanja vanka

PETRA SREBROVIĆ

PETRA SREBROVIĆ GORAN MRATINOVIĆ

Koronavirus je posljednje skoro dvije godine u potpunosti izmijenio način funkcioniranja društva i zdravstva. Bolnice su preopterećene. No, nisu preopterećene samo hospitaliziranima na Covid odjelima, preopterećene su i zbog dugogodišnjeg nedostatka kadra, koji se sada pokazao još više pogubnim po funkcioniranje zdravstva, kada su bolovanja češća zbog izolacija oboljelog osoblja i samoizolacija osoblja iz bliskog kontakta sa zaraženima koronavirusom.

Bolnički odjeli pate, pacijenti pate, ali pati i medicinsko osoblje, koje sada širenjem omikrona, još i više ne-

go prije mora paziti o kontaktima među pacijentima, jer se omikron širi mnogo brže i lakše nego što je to slučaj s ranijim sojevima koronavirusa.

Dobili žestok udarac Jedan od odjela koji je primio ‚žestok udarac’ korona krize i nedostatka kadra jest Odjel pedijatrije u Općoj bolnici Dubrovnik. A kako su ljudi najosjetljiviji kada je riječ o djeci, u zadnje vrijeme podigla se prava ‚roditeljska buna’ jer djeca koja dolaze u Pedijatrijsku respiratornu ambulantu čekaju s roditeljima vani, ispred ulaza.

Naime, dok svijetom nije zavladala pandemija, roditelji su djecu dovodili u čekaonicu ispred Odjela pedijatrije, odnosno pored recepcije bolnice. Tu su čekala febrilna, kao i nefebrilna

djeca. Korona je to zakomplicirala jer je opasno držati febrilnu djecu s respiratornim problemima, odnosno potencijalno covid pozitivnu djecu u istoj prostoriji s drugom djecom, pa je OB Dubrovnik problemu doskočila tako da je otvorena improvizirana Pedijatrijska respiratorna ambulanta u koju se

ulazi s vanjske strane Pedijatrije. Na taj ulaz i u tu, odvojenu ambulantu, dolazila su djeca koja su febrilna i imaju respiratorne probleme, poput kašlja.

NEMA ČEKAONICE

Problem je nastao jer Respiratorna ambulanta nema prostor čekaonice, već ro-

Razgovarali smo s voditeljicom Odjela pedijatrije OB Dubrovnik doktoricom Dijanom Grizelj Kalčić koja nam je pojasnila novu organizaciju prijema kroz Pedijatrijsku ambulantu

Doktorica Dijana Grizelj Kalčić, voditeljica Odjela pedijatrije

Aktualno

ima novi

pacijenata, više

...

Voditeljica Odjela pedijatrije upozorava kako je potrebno sačuvati zdravlje liječnika jer je odjel potkapacitiran osobljem i zahtjevno je organizirati rad, unatoč tome sve pedijatrijske specijalističke ambulante su održale rad.

ditelji s bolesnom djecom, ako je gužva, ponekad moraju čekati vani, ili u autima. Zbog toga su roditelji više puta kontaktirali medije i revoltirani ovakvim načinom organizacije pisali bolnici, a nezadovoljstvo iskazuju i na društvenim mrežama. Porazgovarali smo s voditeljicom Odjela pedijatrije OB Dubrovnik, doktoricom Dijanom Grizelj Kalčić, specijalisticom pedijatrije, subspecijalizacije pedijatrijske kardiologije.

Doktorica Grizelj Kalčić je s problemom upoznata. „Zaista razumijem brigu roditelja za djecu, oni jesu najvažniji, ali moramo voditi brigu i ima-

ti na umu da trebamo sačuvati naše liječnike“, govori nam doktorica Grizelj Kalčić.

FALI KADRA

Odjel pedijatrije je potkapacitiran, ukupno imaju sedam liječnika i jednu specijalizanticu.

“Dežuraju četiri liječnika i dolazi jedan vanjski suradnik, koji pomaže u dežurstvima“, pojašnjava doktorica. U smjeni radi jedan liječnik uz dvije medicinske sestre. Taj jedan liječnik s dvije sestre u smjeni skrbi o malim pacijentima na ‚sve strane’ – u Pedijatrijskoj ambulanti, Hitnoj pedijatrijskoj ambulanti, na Odjelu pedijatrije, dostupni su i Rodilištu, odnosno Neonatologiji, kao i liječnicima u operacijskim salama po carskim rezovima koji također ponekad zahtijevaju liječnika pedijatra, a osim toga i u Covid ambulanti gdje dolaze djeca za koje je unaprijed najavljeno kako su covid pozitivna, kao i na Covid odje-

lu na kojem su dvije sobe za djecu s komplikacijama covida kao što je upala pluća. „Covid je donio opterećnje svima, ali želim naglasiti kako i dalje rade sve naše specijalističe ambulante, i kardiološka, pulmologija, neonatologija, nefrologija i neuropedijatrija. Sve funkcionira jer treba i specijalističke preglede odraditi, kao i redovne kontrole uz cijeli ovaj pogon“, govori nam doktorica Grizelj Kalčić.

PRONAŠLI RJEŠENJE

Respiratorna trijaža je prilično udaljena od Odjela pedijatrije, zbog čega je do sada bilo nezgodno koristiti je kao primarni objekt za primanje febrilne djece, s obzirom na to da u smjeni nemaju dovoljno liječnika koji bi isključivo tamo mogli cijelu smjenu dežurati i liječiti, objašnjava nam doktorica. No, doktorica Grizelj Kalčić je u dogovoru s ravnateljem bolnice Marijom Bekićem

došla do rješenja problema. Od srijede je aktivan prijem gdje je Pedijatrijska respiratorna ambulanta, s bočne, vanjske strane Pedijatrije. Djeca se tu testiraju brzim testom na koronavirus, ako su negativni mogu ući u prostor čekaonice Odjela za pedijatriju, unutar bolnice, odnosno pored recepcije. Ona djeca čiji nalaz bude pozitivan bit će upućeni na prostor Respiratorne trijaže gdje se nalazi Covid ambulanta. „Čekaonica u objektu Respiratorne trijaže je premala da bi odvojili pacijente, a ne želimo mješati covid pozitivnu i negativnu djecu“, pojašnjava doktorica zbog čega u Respiratornoj trijaži nije moguće testirati svu febrilnu dvijecu, pa će u tom dijelu biti samo oni dokazano covid pozitivni. Doktorica Grizelj Kalčić se

Nastavak na sljedećoj stranici

Djeca koja se na testu pokažu covid pozitivna bit će upućena na prostor Respiratorne trijaže, odnosno Covid ambulante

osvrnula na problem nedostatka osoblja na Odjelu pedijatrije i kaže kako je u ovo vrijeme izazovno organizirati rad s malo ljudi. „U posljednje vrijeme doktorice su dežurne svaki drugi dan“, kaže nam doktorica i dodaje kako se ipak nada da će kroz nekoliko mjeseci situacija biti bolja.

I roditelji mogu pomoći Ipak, valja naglasiti da i svi naši sugrađani mogu na jedan mali način pomoći osoblju Odjela za pedijatriju Opće bolnice Dubrovnik koji svakodnevno liječe brojne pacijente, a neke od njih je mogao liječiti i odabrani pedijatar. Pedijatrijsku hitnu

petkom Aktualno

ambulantu treba ostaviti za hitne slučajeve, odnosno djecu koja objektivno nisu sigurna za čekati pregled kod odabranog pedijatra, ne treba na prvu izmjerenu temperaturu, kašalj ili grlobolju, odmah ići u bolnicu.

„S početnim znakovima bolesti, visoke temperature i drugih tegoba treba se javiti odabranom liječniku, pedijatru, koji onda može ordinirati liječenje, a ukoliko je potrebno odabrani pedijatar će uputiti na daljnje liječenje u bolnicu“, pojašnjava doktorica kako je prvi korak u obradi bolesti odabrani pedijatar, odnosno liječnik djeteta.

Iako su u bolnici za problem čekanja vanka, na koji su upozoravali roditelji, rješenje našli, ipak

...

Febrilna djeca od srijede se testiraju u Pedijatrijskoj respiratornoj ambulanti, nakon čega se po nalazu testa upućuju ili na čekaonicu Odjela za pedijatriju ili na Respiratornu trijažu, odnosno Covid ambulantu.

treba naglasiti kako i dalje valja biti maksimalno oprezan, pridržavati se epidemioloških mjera, dezinfekcije ruku, nošenja maske i držanja distance jer je opasnost od zaraze u zatvorenom prostoru i s febrilnom djecom veća nego što je to situacija na otvorenom. Unatoč testovima, za koje znamo da ponekad mogu biti i lažno negativni.

„Naši djelatnici na Odjelu pedijatrije nose cijeli ovaj posao i ne valja ih optuživati, treba ih pohvaliti što se sve održalo“, zaključuje voditeljica Odjela pedijatrije Dijana Grizelj Kalčić.

Pedijatrijska respiratorna ambulanta posljednjih mjeseci bila je mjesto gdje su dolazili roditelji s febrilnom djecom i respiratornim tegobama, a sada će se tu testirati prije daljnje obrade.

Vijesti

PRELIMINARNA ISTRAŽIVANJA KROZ PILOT PROJEKT

Istraživači mjerili uvjete tla u Gradu, Stradun je najugroženiji u slučaju potresa, ali postoje i jako dobri primjeri

...

GRUPA ISTRAŽIVAČA boravila je početkom siječnja u Dubrovniku te su tom prilikom vršili ispitivanja koja se tiču procjene seizmičkog rizika građevina kulturne baštine u povijesnoj jezgri. Za Dubrovački dnevnik su otkrili rezultate dosadašnjih analiza – koja su područja u Gradu najosjetljivija, koja najstabilnija i dali generalnu ocjenu stanja

IVONA BUTJER MRATINOVIĆ IVONA BUTJER MRATINOVIĆ, LUCIJA KOMAIĆ

Dubrovčani se i dan danas, svakog 6. travnja, podsjećaju na katastrofalan potres koji se dogodio na taj datum 1667. godine, oko 8:00 ujutro. Taj je potres porušio gotovo cijeli grad, a stradalo je oko tri tisuće ljudi, što je polovina tadašnjeg stanovništva grada. Prema povijesnim zapisima, tog su dana padali rasklimani zidovi, komadi Srđa su se u obliku golemih stijena kotrljali i padali na povijesnu jezgru, građe-

vine su bile porušene, a gradom su se čuli jauci i zapomaganje ozlijeđenih. Najkatastrofalniji je to potres, ali ne i jedini koji je pogodio dubrovačko područje. Zapisi govore o ozbiljnim potresima tijekom 16. i 17. stoljeća na jugu današnje Hrvatske. Tako se 1520. godine također dogodio jedan koji je odnio ljudske žrtve i ostavio ogromnu materijalnu štetu za sobom, ali i najavio daljnja podrhtavanja. No, ona nisu ostala u dalekoj prošlosti. Stanovnici dubrovačkog područja pamte i potres iz 1979. godine, s epicentrom u Crnoj Gori,

ali i 1996. godine, kad je veliki dio Stona bio porušen. No, koliko god cijela priča oko katastrofalnih podrhtavanja tla na dubrovačkom području zvučala zastrašujuće, potresi su ustvari normalne, prirodne pojave. S njima, očito, treba naučiti živjeti te ih dočekati spreman i ispitivati što se može napraviti kako bi se u takvim situacijama izbjegle velike katastrofe u vidu ljudskih žrtava i materijalne štete.

STRADUN JE SPORAN, DOBRI PRIMJERI SU TIPSKE GRAĐEVINE Takva ispitivanja održavala su se početkom siječnja u

„Stres nas prati svaki dan, ne možemo ga izbjeći, ali je pitanje kako se nosimo s njim. Isto je i s potresom. Ne možemo ga izbjeći, ali je pitanje kako se građevine s njim nose. Ono što trebamo stalno imati na umu jest to da se Zemlja giba, ona je dinamična i potresi su praktički svakodnevna pojava. Nije pitanje hoće li se potres dogoditi nego je pitanje kada. Stoga je važno uspostaviti sustav praćenja i kontrole jer kad se potres dogodi, pitanje je i što raditi dan kasnije,“ istaknuo je Gazdek

Dubrovniku. Radi se o mjerenjima u sklopu istraživač-

kog pilot projekta ‚Procjena seizmičkog rizika građevina kulturne baštine u Hrvatskoj’ koji se provodi na tri lokacije – povijesnoj jezgri grada Dubrovnika, Trakošćanu i Šibeniku. Dubrovačko područje istraživanja obuhvaća mnoštvo crkava, samostana, Knežev dvor, Sponzu i sve muzeje. Projekt traje četiri godine te je podijeljen u nekoliko faza, a trenutno je u tijeku analiza uvjeta tla, dakle ispituje se kakva je geološka podloga na kojoj se nalazi pojedina građevina.

„Dovršili smo preliminarnu analizu mjerenja koje smo napravili ovih dana. Rezultate smo uspoređivali s kartom oštećenja potresa iz 1979. godine. Dosta dobro se slažu popisana oš -

tećenja koja su tada nastala s lokalnim uvjetima tla. Oštećenja su se dogodila na pjeskovitom, nasutom materijalu. Dakle, sve oko Straduna je problematično jer to očito nije stijena nego nasuti materijal,“ izjavio je doc. dr.sc. Davor Stanko, predavač na Geotehničkom fakultetu u Varaždinu i seizmolog.

Stradun je, očito, sporan, ali ne i cjelokupna povijesna jezgra.

„Ako gledate samo Stradun i područje u neposrednoj blizini Straduna, taj je dio problematičan. No, onda se dižete u stijenu, a stijena je i prema zidinama, gdje je Minčeta. Ti dijelovi su na čvrstoj stijeni i to je pozitivno. Kod potresa su problematične one građevine

Vijesti

koje su na mekom tlu. Još ako je zgrada starija, onda je šteta puno veća,“ izjavio je Stanko.

Prema njihovim zaključcima, na sigurnom području izgrađene su visoke, tipske građevine, među njima Biskupijska klasična gimnazija Ruđera Boškovića, Glazbena škola, Katedrala… „Očito su stari znali gdje treba graditi tipske građevine. Nakon potresa je puno lakše obnoviti kuću koja je na Stradunu nego neku tipsku građevinu, npr. crkvu,“ napominje Stanko.

STARI SU ZNALI KAKO, GDJE I OD ČEGA GRADITI Stanko je početkom siječnja s grupom istraživača na spomenutom pilot projektu

u cilju ispitivanja i istraživanja boravio u Dubrovniku, a uz njega tu su i doc. dr.sc. Mario Gazdek, predavač na Geotehničkom fakultetu i geotehničar te doktorandi seizmolozi i stručni suradnici Jakov Stanislav Uglešić i Iva Lončar. Istraživanja se provode pod mentorstvom prof. dr.sc. Snježane Markušić, pročelnice Geofizičkog odsjeka Prirodoslovno-matematičkog fakulteta u Zagrebu. Ovo je prvi put kako je u projekt ovakvog tipa uključeno više struka, a to su seizmolozi, geotehničari, geolozi i građevinari te je okupljeno 12 istraži -

Nastavak na sljedećoj stranici

Iva Lončar, Jakov Stanislav Uglešić, Davor Stanko i Mario Gazdek

Vijesti

vača iz devet različitih zemalja, a projekt financira Hrvatska zaklada za znanost. S time kako su stari Dubrovčani ipak znali gdje će graditi slaže se i Gazdek. A to je prije svega stijena. „Jedno od temeljnih pitanja je gdje ćete napraviti građevinu, dakle kakvo je temeljno tlo. Znamo za onu biblijsku priču kad Isus kaže Petru –ti si Petar Stijena i na toj stijeni sagradit ću Crkvu svoju. Graditi treba na stijeni. Također, važno je kakva je sama konstrukcija. Ovaj projekt objedinjuje ta temeljna pitanja. Potres ne možete izbjeći, ali bitno je na čemu temeljite, na čemu stojite i kako vam se sama konstrukcija ponaša. Dubrovnik se nalazi na seizmološki aktivnom

području, ali ga potresi nisu razrušili što znači kako su stari znali gdje graditi,“ kazao je Gazdek. „Prosječna zgrada ima vijek trajanja od 50 godina. Kulturne građevine traju stotinama godina. I mi želimo da traju što dulje jer one predstavljaju doprinos kulturi, povijesti, tradiciji i našem načinu života. Ovaj izbor je bio reprezentativan jer su graditelji vjerojatno znali kako treba graditi, gdje i od čega. Jedan dio tih saznanja ćemo svakako iskoristiti kako bismo utvrdili kako su oni došli do toga da grade na tim mjestima. Sva tri primjera, dakle i Dubrovnik, i Šibenik, i Trakošćan, govore u prilog tome da su stari majstori i graditelji znali gd -

je, od čega i kako graditi,“ tvrdi Gazdek.

‚MALO SMO MORALI LUPATI ČEKIĆEM…’

Istraživači su u Dubrovniku vršili mjerenja tijekom tri noći. Kako nam pojašnjava Lončar, radi se o opremi čiji je primarni zadatak bilježiti potrese. U prvom navratu su radili pasivna mjerenja zemljinih gibanja, a u drugom mjerenja kretanja koja su se dogodila tako što su ih inducirali čekićem. „Imali smo niz geofona koji su bilježili kretanja. Radi se o vrlo osjetljivoj opremi tako da sve dodatne smetnje, primjerice hodanje ljudi, pa čak i prolazak mačke, predstavlja problem. Stoga smo tražili maksimalno mir -

gledate samo Stradun i područje u neposrednoj blizini Straduna, taj je dio problematičan. No, onda se dižete u

nu okolinu, da se bilježi ono što mi želimo, a to je bilo moguće jedino tijekom noći. Jedini nedostatak je taj što smo u drugom setu istraživanja morali lupati čekićem pa se ispričavamo ako smo stanovnicima omeli san ili mir. No, noću nismo morali zaustavljati ljude koji prolaze, kao što smo to bili primorani raditi u Šibeniku,“ izjavila je Lončar. Uglešić je dodao kako su

Stradun je na mekom tlu, ali ne i cijela povijesna jezgra

„Ako

stijenu, a stijena je i prema zidinama, gdje je Minčeta. Ti dijelovi su na čvrstoj stijeni i to je pozitivno. Kod potresa su problematične one građevine koje su na mekom tlu. Još ako je zgrada starija, onda je šteta još puno veća,“ izjavio je Stanko. Prema njihovim zaključcima, na sigurnom području izgrađene su visoke, tipske građevine, među njima Biskupijska klasična gimnazija Ruđera Boškovića, Glazbena škola, Katedrala…

• BROJ 80 • 23. prosinca 2021.

se tijekom istraživanja u Dubrovniku susreli s različitim vremenskim uvjetima, od kiše do snažne bure, no kako su ipak uspjeli u svom naumu. U radu u povijesnim jezgrama, pa i u onoj dubrovačkoj, na ruku im nije išla ni činjenica kako se pod njima nalazi kanalizacija, s obzirom na to kako jedna vrsta seizmičkih valova ne može prolaziti kroz zrak i vodu. No, mjerenjima u povijesnoj jezgri tu nije kraj. Istraživačka ekipa namjerava postaviti instrumente i u same zgrade, uz dopuštenje i suglasnost Grada Dubrovnika, Zavoda za obnovu grada Dubrovnika i DPDS-a. Time bi se dao bolji uvid u to u kakvom su stanju određene građevine te koliko bi bi -

...

le ugrožene u slučaju potresa, a podaci bi svakako bili vrijedni i samim građevinarima koji bi temeljem 2D ili 3D modela mogli vidjeti koje su to potencijalne kritične točke te ih sanirati.

U planu je i modeliranje različitih potresnih scenarija na lokalnom tlu čime bi se trebali dobiti spektri koji će se moći iskoristiti za gradnju novih građevina, kao i rekonstrukciju postojećih.

U prijevodu, kroz projekt će se dati građevinarima podatke o tome što bi trebalo napraviti, ali i ostalim dionicima dati smjernice kako postupiti u slučaju potresa.

Ovako je izgledao grad prije Velike trešnje iz 1667. godine. Prikaz se nalazi u prostorijama DPDS-a

Moglo bi se reći kako je cilj samog projekta sačuvati život i zdravlje ljudi. To bi se trebalo postići razvojem metodologije koja će odrediti korake u slučaju potresa. Kako se o obnovama ne bi pričalo godinama nakon potresa nego kako bi se katastrofe spriječile i kako bi se točno znalo što napraviti ako bi se potres dogodio. Ili bolje rečeno, kada se dogodi jer su potresi prirodne pojave na koje treba biti spreman. „Stres nas prati svaki dan, ne možemo ga izbjeći, ali je pita nje kako se nosimo s njim. Isto je i s potresom. Ne možemo ga izbjeći, ali je pitanje kako se građevine s njim nose. Ono što trebamo stalno imati na umu jest to da se Zemlja giba, ona je di -

namična i potresi su praktički svakodnevna pojava. Nije pitanje hoće li se potres dogoditi nego je pitanje kada. Stoga je važno uspostaviti sustav praćenja i kontrole jer kad se potres dogodi, pitanje je i što raditi dan kasnije,“ istaknuo je Gazdek. A Uglešić podsjeća kako su najrazvijeniji svjetski gradovi većinom seizmički vrlo aktivni, no oni veliki naglasak stavljaju na to kako se gradi, gdje i od čega. Stoga poručuje – ne treba paničariti! Treba naučiti živjeti s potresima koji su dio prirode, baš kao što smo i mi sami. Treba samo biti spreman na njih i napraviti sve kako bi se izbjegla katastrofa. A svoj bi doprinos u tom naumu trebalo dati i njihovo istraživanje.

NIJE PITANJE HOĆE LI SE DOGODITI NEGO KADA

Vijesti

PADAJU KUPE I DIJELOVI FASADE

ČAČIĆEVA RUŠEVINA U ZIDINAMA predstavlja opasnost, komunalci pokreću upravni postupak

BUTJER MRATINOVIĆ GORAN MRATINOVIĆ, SAŠA ZINAJA/PIXSELL

komunalni redari, što su potvrdili i iz Grada Dubrovnika, munalnog redarstva utvrdili su kako ima elemenata za građevinskoj inspekciji, s obzirom na to da se radi o spomeniku kulture, a za čije upravljanje sanacijom su nadležni konzervatori,“ stoji u odgovoru Grada Dubrov -

Kpredsjednika Vlade, ne kadašnjeg župana Varaž dinske županije i aktual nog predsjednika Narod ne stranke – Reformisti Radimira Čačića predstavl ja opasnost, upozorili su ne davno građani na društve nim mrežama. Prema ko mentarima korisnika, ali i onih koji su se našli u blizini same kuće, s objekta padaju ku pe, kao i dijelo vi fasade. Zbog svega toga na teren su izašli

‚OVO JE BIJEDA GRADA’ Iako se o Čačićevoj ruševini govori već godinama, pitanje njene sigurnosti, ali i izgleda koji narušava vizure područja u zidinama, ponovno su aktualizirali sugrađani na Facebook stranici ‚Grad, priče i legende’.

„Ovo je bijeda Grada. U nekoj drugoj zemlji vlasti bi ga kaznile i debelo bi platio kaznu. Pitam se zar je moguće da vlast, a i zakon ne mogu ništa. A Grad kao bajka,“ jedan je od komentara u grupi,

IVONA

...

„Nakon izlaska na teren u Ulici na Andriji službenici Komunalnog redarstva utvrdili su kako ima elemenata za postupanje sukladno Zakonu o građevinskoj inspekciji’’.

nakon kojeg je uslijedilo more sličnih, negativnih. „Ovo ti je Čačićevo. Kupe i

fasada padaju po ulici, znaju vlasti, ali izgleda da nitko ne smije ništa poduzeti,” objavio je još jedan član grupe.

SPORNI IZNOS U IMOVINSKOJ KARTICI

Nije to prvi put kako se Čačićeva ruševina, doduše na vrlo atraktivnoj lokaciji koja predstavlja spomeničku baštinu, našla u središtu javnosti. Dogodilo se to i početkom 2020. godine, kad se aktualizirala tema popunjavanja imovinskih kartica, a za oko je zapela i ona Radimira Čačića, i to baš zbog nekretnine Na Andriji. Premda je riječ o gradu u ko-

Vijesti

jem je cijena kvadratnog metra nekretnine vrtoglavo visoka i kreće se oko četiri ili pet tisuća eura te se nalazi u samom srcu Dubrovnika, Čačić je u svojoj imovinskoj kartici tada naveo tržišnu vrijednost od 1142 eura po kvadratu, što je cijena za koju se ni u okolici Dubrovnika ne može kupiti nekretnina, a kamoli u povijesnoj jezgri. Dubrovački dnevnik tada je kontaktirao bolje upućene koji se bave biznisom povezanim s nekretninama te su prokomentirali je li to realna tržišna cijena za ruševno zdanje podno zidina koje posjeduje Čačić.

KOLIKO USTVARI VRIJEDI?

Većina osoba koje se bave trgovinom nekretnina, a koje smo tada kontaktirali, nisu htjeli komentirati javno cijenu, a svi su kazali kako bi ipak trebali ući u kuću, vidjeti u kojem je stanju njena unutrašnjost te kakva je situacija po pitanju imovinsko-pravnih odnosa, što su faktori koji bitno utječu na cijenu. No, kazali su tada kako im se čini kako je navedena cije -

Nastavak na sljedećoj stranici

na nešto niža od stvarne tržišne cijene. Jedna osoba naglasila je kako ipak nije riječ o prevelikom odstupanju i kako se navedeno zdanje ne bi moglo prodati po prosječnoj cijeni jer je potrebna temeljita adaptacija koja također košta, a za koju je potrebno ishoditi i potrebne suglasnosti. Ipak, tvrdi kako vjeruje kako bi cijena od dvije tisuća eura po kvadratnom metru bila nešto realnija od one navedene u Čačićevoj imovinskoj kartici.

Stručnjak za tržište nekretnina, koji je želio ostati anoniman, za Dubrovački

Vijesti

dnevnik je tada kazao kako je nezahvalno ‚na slijepo’ procjenjivati vrijednost nekretnine s obzirom na to kako se radi o vrlo složenoj proceduri koja je uređena Pravilnikom i Zakonom. „U ovom slučaju ‚bubanje iz glave’ ne dolazi u obzir. Procjena vrijednosti nekretnine je vrlo složena procedura koju je potrebno provesti kako bi se došlo do procjene. Važno je u obzir uzeti ima li nekretnina urednu dokumentaciju i dozvole, u kakvom je stanju, starost nekretnine... Zakon nalaže minimalno tri procjene, neoz -

biljno je davati tako površne paušalne ocjene bez temeljitog utvrđivanja parametara kojima se dolazi do tržišne vrijednosti nekretnine,” izjavio je tada za Dubrovački dnevnik. Sličnog mišljenja je bio i Zvonimir Franić čija tvrtka Domino nekretnine ima bogato iskustvo na tržištu nekretnina.

„Potrebna su velika ulaganja u predmetnu nekretninu, a tržišna cijena je širok pojam. Nekretnina vrijedi onoliko koliko je netko spreman dati za nju i vjerujem kako je Radimir Čačić u svojoj imo -

vinskoj kartici naveo realnu cijenu. Nekretnina je u zaista lošem stanju, riječ je o kućici od nekakvih 60,70 kvadratnih metara. Nije to dvorac, nije nikakva vila nego kuća u ruševnom stanju. Točno je kako je nekretnina u srcu Dubrovnika, ali nije isto je li to Na Andriji ili na Stradunu. Potrebna joj je adaptacija, a cijena građenja je skupa. Nije isto je li dolazite na Stradun s kamionom i dovozite materijal ili nosite svaki kamen na leđima ispod zidina. Također, nije isto nalazi li se nekretnina na Prijekome gdje imate 10

Sugrađani se žale kako s kuće padaju kupe

Vijesti

...

„Ovo je bijeda Grada. U nekoj drugoj zemlji, vlasti bi ga kaznile i debelo bi platio kaznu. Pitam se zar je moguće da vlast, a i zakon ne mogu ništa. A Grad kao bajka,“ jedan je od komentara u grupi ‚Grad, priče i legende’, nakon kojeg je uslijedilo more sličnih, negativnih. „Ovo ti je Čačićevo. Kupe i fasada padaju po ulici, znaju vlasti, ali izgleda da nitko ne smije ništa poduzeti,” objavio je još jedan član grupe.

skalina ili Na Andriji gdje imate 100 i nešto skalina,” izjavio je Franić 2020. za Dubrovački dnevnik.

Iz agencije ‚Dominium travel’ mišljenja su kako bi, ako bi se Čačić odlučio na adaptaciju, to zasigurno bila vrlo isplativa investicija. Kako kažu, ona bi se isplatila već nakon sedam godina što je odlična vijest s obzirom na tržišne prilike u Hrvatskoj.

„Vjerujemo kako bi trebalo uložiti minimalno 100 tisuća eura u obnovu i potrebne suglasnosti, što je i dalje oko 1 300 eura po ‚kvadratu’. Pretpostavljamo kako bi unutra mogle stati tri sobe i kako bi se mogla ostvariti minimalna godišnja dobit od 30 tisuća

eura i to bez da vlasnik išta radi po pitanju iznajmljivanja nego da za tu svrhu unajmi agenciju koja bi odradila taj posao. Dakle, 30 tisuća kuna eura minimalne, ‚čiste’ dobiti na kraju godine,” odgovorili su nam tada.

JOŠ JEDNA ČAČIĆEVA KUĆA U ZIDINAMA PREDSTAVLJALA

SIGURNOSNI PROBLEM

Podsjetimo, Čačić je kazao kako je nekretninu kupio 1997. godine, a ‚kvadrat’ je tada platio 450 eura. No, nije to jedino ruševno zdanje koje Čačić posjeduje u Dubrovniku i koje je predstavljalo sigurnosni problem, a nalazi se unutar zidina.

Naime, komunalni redari su na teren izlazili i zbog Čačićeve kuće u Zlatarskoj ulici, koja je predstavljala i veću prijetnju, pa i zato što se nalazi na

frekventnijem području kojim građani i turisti često prolaze. Radi se o nekretnini kod koje je došlo do propadanja podova, stakala s prozora i dijelova zgrade. Kako su odgovorili iz Grada Dubrovnika, vlasnik je u tom slučaju postupio po nalogu komunalnog redarstva.

Nekretnina u Zlatarskoj ulici sada je osigurana, a valjda će to uskoro postati i ona Na Andriji. A na momenat kad će postati zdanje kakvo priliči zidinama, a ne trn u oku pri pogledu na ono što se zove biser Jadrana, vjerojatno će se još čekati.

...

Nije ovo prvi put kako je Čačićevo zdanje podno zidina privuklo pozornost javnosti. Premda je riječ o gradu u kojem je cijena kvadratnog metra nekretnine vrtoglavo visoka i kreće se oko četiri ili pet tisuća eura te se nalazi u samom srcu Dubrovnika, Čačić je u svojoj imovinskoj kartici tada naveo tržišnu vrijednost od 1142 eura po kvadratu, što je cijena za koju se ni u okolici Dubrovnika ne može kupiti nekretnina, a kamoli u samom centru grada

Kuća je u ruševnom stanju, ali se nalazi na atraktivnoj lokaciji

„Pokazali smo kulturu i smo Grad najljepše što smo

Dubrovčanima je od prije bila poznata kao DJ Ivess,

komentari po društvenim mrežama, sve je to dio jedne prelijepe priče.

PETRA SREBROVIĆ RTL

Ovogodišnja RTL-ova kulinarska emisija ‚Večera za 5 na selu’ bila je najbolja ikadasložni su brojni korisnici društvenih mreža, a najgledaniji tjedan bio je onaj naš, dubrovački, u kojem je jednu od pet kuhača držala Ivana Bačić. Nakon maestralne izvedbe naših Dubrovčana u Večeri za 5 na selu, Ivana Bačić, Karloti Bender i Zoran Kosović obukli su pregače, zasukali rukave i još jednom oduševili skladom i veselom energijom u blagdanskom izdanju emisije Tri, dva, jedan – ho, ho, ho!’.

Kakvi su vam dojmovi nakon pobjede?

Moram priznati da su mi emocije bile jače 30. prosinca kada se emitirala emisija u kojoj sam proglašena pobjednicom, okružena onima koji najviše vjeruju u mene, moja djeca, roditelji i Nikša.

Nema tih riječi kojima možete opisati tu navalu emocija. Znala sam da će biti senzacija, samo zbog činjenice što dolazim iz manje sredine, ali euforija koja je naslijedila nakon proglašenja

pobjednika je nešto što ću pamtiti cijeli život. Mobitel je samo zvonio, stizale su poruke od onih koje poznajem, onih koje ne poznajem, onih koje nisam godinama čula, a uvijek su tu negdje, pa i

Poseban je osjećaj, moram priznati, kada čitate sve te poruke, komentare o sebi, čestitke. Emisija je bila emotivna za mene, ali i za mnoge koji su gledali, nisam mogla vjerovati da su ljudi plakali sa mnom, da sam toliko dirnula u emocije ljudi koje uopće ne poznajem. Neopisivo, stvarno...

Najavili ste kako ćete bon donirati, možete li nam reći nešto više o tome?

Sama nagrada će biti donirana

a sada je znamo i kao vrsnu kuharicu i pobjednicu kulinarskog RTL-ovog showa ‚Tri, dva, jedan – ho, ho, ho!’. S nama je podijelila dojmove sa snimanja i otkrila planove, a za čitatelje Dubrovačkog dnevnika tu je i recept za Ivaninu tortu od mjendula

IVANA BAČIĆ, POBJEDNICA KULINARSKOG SHOWA TRI, DVA, JEDAN - HO, HO, HO!

Tim Škerac

Intervju

vještine, prezentirali smo mogli i uspjeli smo“

grupi TATAJE TATAjer smatram da oni u ovom trenutku imaju najbolje informacije o ljudima kojima je pomoć zaista potrebna. Planiramo napraviti mali domjenak u restoranu Lapad, gdje ću im uručiti bon.

Posebno me veseli sto ćemo taj vikend ugostiti naše Šibenčane i Riječane, Zagorci nažalost nisu u mogućnosti doći, kao i naši veseli Nesalomljivi. Bit će to opet jedno lijepo druženje, ovoga puta dosta opuštenije, više uz pjesmu nego kuhanje. (smijeh)

Vjerujem da vas ljudi prepoznaju, kako reagiraju kada vas susretnu?

Teško je proći, a da me netko ne zaustavi, pa barem onako usput u prolazu dobaci „bili ste super, najbolji ste”. Ponosna sam na sve što smo odradili, od ‚Večere za 5 na selu’ i na kraju ‚Tri, dva, jedan - ho, ho, ho!’... Pokazali smo kulturu, vještine, prezentirali smo Grad najljepše što smo mogli i uspjeli smo.

Imate li planova za neki novi smjer u životu u kojem bi spojili kulinarstvo, možda ‚profesionalnije’ od kućne atmosfere?

Kulinarstvo je oduvijek bilo nešto u čemu uživam. Nemam nikakve profesionalne planove, ja sam ipak samo domaćica iz jednog doma. Imam samo sreću

Ivana Bačić

da mi je imao netko prenijeti sve to znanje, hraniti me vrhunskim receptima i moju ljubav prema kuhanju dovesti do nečega u čemu zaista uživam.

Cijela Hrvatska je budno pratila i veselila se dubrovač-

kom tjednu Večere za 5 na selu, a čini se kako su i sada mnogi navijali za Tim Škerac, bez obzira iz kojeg dijela Hrvatske dolazili.

Mislim da se ta ljubav prema kuhanju vidjela još u ‚Večeri za 5 na selu’, kako kod mene, tako i

kod ostalih kandidata, i gledatelji su to prepoznali. Odmah u prvoj epizodi se dalo naslutiti da će to biti nešto drugačija emisija. Pet

Nastavak na sljedećoj stranici

Intervju

različitih karaktera, ali svi nekako svoji, iskreni. Bilo nam je stalo samo do zabave, da zabavimo sebe, a i gledatelje, i tu smo uspjeli.

Osvojili smo Hrvatsku zato što smo bili spontani, nije tu bilo glume niti kalkulacija. To se odmah prepoznalo i mislim da smo simpatije dobili upravo zbog toga.

Možete li usporediti ova dva showa, kako ste se snašli na snimanjima? Što se tiče samoga snimanja, naporno je, čak je ‚Večera za 5’ manje naporna jer četiri dana festižate, dok samo jedan dan kuhate, ali ‚Tri, dva, jedan - ho, ho, ho!’ je nešto drugačije. Bilo je presinga, ograničeni ste s vremenom, sve vam je novo, nije to vaša kuhinja da znate gdje je što, pa ponekad i prifali nešto što u vašoj kuhinji imate, a sad se snađi. (smijeh) Ekipa na snimanju, kamermani, produkcija, to su ljudi koji su svaki dan u showbiznisu, bez obzira na njihovu predanost poslu, jako su zabavni i duhoviti. Oni su ti koji ti na kraju i razbiju ikakvu napetost ako je imaš. Ali opet sve ovisi o vama samima i što vi nosite u srcu. Pozitivna energija osvaja svakoga, što zračite, to privlačite. Pet ekipa, 15 super ljudi, svi smo tu bili iz jednog te istog razloga, a to je da se zabavimo.

Osim tima Škerac koji je privukao najviše pažnje, i gospodin Božidar je bio svojevrsna vijest. Kakav je dojam ostavio na vas? Čovjek je onakav kakav jest i uživo. Profesionalni je kuhar i zna što radi, ali mislim da mu nije trebalo nikakvo eksponiranje u amaterskim kulinarskim emi-

sijama jer pored nas amatera, čovjek se nije snašao, a još njegova narav koju ne zna iskontrolirati, rezultira debaklom koji sebi ne bi smio dozvoliti. Zvao me je i čestitao mi je na pobjedi, objasnio je zašto je otišao, i ja ga tu razumijem.

Puno ste toga kuhali, pa i kušali, je li vas neko jelo posebno dojmilo?

Sva ta jela koja smo tamo spravljali su jela ‚na brzinu’, za moj pojam anemična. Meni su vam bile najdraže moje slastice i Zoranova riba. Ono što sigurno naučite je da u 90 minuta možete svašta napraviti, premda ja još uvijek ostajem pri svome, a to jest - da se prava jela kuhaju više od 90 minuta. Naučili smo nešto i o sebi, a to je da smo timski igrači i moram vam reći da smo to vrhunski odradili s obzirom na to da nismo vježbali. Imala sam osjećaj da kuham s Karloti i Zoranom cijeli život. Opet bih sve ponovo.

Najdraži Ivanin recept je onaj

torte od pečenih mjendula, a s nama je za čitatelje Dubrovačkog dnevnika podijelila detaljne upute pa se i vi možete okušati

u spravljanju ove slastice. Ivana napominje kako je po receptu to torta, no može se praviti i kao kolač.

...

TORTA OD MJENDULA

Od 40 dkg pečenih mljevenih mjendula, odvojite 12 dkg (za biskvit) Istucite 6 bjelanjaka, a zatim u to ručno umiješajte 12 dkg mjendula i žlicu brašna. Sušite na 160 stupnjeva, otprilike 30 minuta.

Krema: Izmiksajte 25 dkg masla, zatim dodajte 25 dkg šećera u prahu, 6 žumanjaka, ostatak mjendula i 6 žlica istučenog šlaga. S ostatkom šlaga premažite kolač.

Savjet: Mjendule koje kupite u butizi, ako nisu blanširani, samo 5 minuta ubacite u vrelu vodu da im kora omekša i zatim odstranite tu koru, i tako bijele bademe stavite u pleh u pećnicu na 180 stupnjeva 5 do 10 minuta. Zamirisat će vam cijela kuća i onda ste sigurni da su dovoljno pečeni.

Ivana u akciji

petkom

Intervju

RAMO LUNJIĆ JE POŠAO U MIROVINU: ‘Što sam šišao,

pomalo bole noge. Njegov život uvijek je bio posao frizera i brijača u kojem je istinski uživao, prehranio obitelj, izgradio kuću i školovao sina.

Teško se Ramo Lunjić odrekao svojih mušterija jer svoj posao je istinski volio. U razgovoru za Dubrovački dnevnik otkriva kako je upravo epidemija koronavirusa bila okidač da objesi škare o klin i zatvori salon u Gružu gdje je više od pola stoljeća uređivao gospare.

Porijeklom iz Bara, iz Crne Gore, 1967. godine došao je u Du-

brovnik gdje je nakon odsluženog vojno g roka počeo raditi u frizerskom salonu kojega je otvorio njegov stariji brat.

Radio je sve do nove 2022. godine, a hvali se kako mu je u službenim dokumentima upisano nešto manje od 55 godina radnog staža, točnije četiri mjeseca manje. Nakon toliko rada, govori on, ruke ga još uvijek dobro služe, dobar je s vidom, jedino

- Uvijek sam živio skromno i normalno. Nikad nisam išao na godišnji odmor, možda sam otišao negdje na dva do tri dana i dva puta sam bio odsutan zbog bolesti, ali puno sam radio. Posao koji se radi toliko dugo mora se jako voljeti jer se drukčije ne može izdržati. Nikad mi nije došlo da se pitam zašto ovo radim. Radio sam iz ljubavi i ništa mi nije bilo teško - govori Ramo Lunjić.

PANDEMIJA KORONAVIRUSA ZA FRIZERE JE BILA GORA NEGO RAT

Prije je, prisjeća se gospar Ramo, bilo puno više posla, dok je danas ovaj obrt praktički nestao.

- Prošao sam sve, i kad je bilo jako dobro i kad je loše. Prije rata je posao išao izvrsno, ali netom poslije rata se smanjio da bi onda stali na noge kad se smirilo stanje. No, kad je epidemija koronavirusa došla bilo je jako teško. Slobodno mogu reći gore nego u ratu! Zbog svega toga sam odlučio da više neću raditi nego idem u mirovinu, a i godine su me sustigle - kazuje Lunjić.

Dane provodi brinući se za suprugu, a obvezno nekoliko puta tjedno dođe u Gruž jer bez tog dijela grada ne može.

“Prošao sam sve, i kad je bilo jako dobro i kad je loše. Prije rata je posao išao izvrsno, ali netom poslije rata se smanjio da bi onda stali na noge kad se smirilo stanje. No, kad je epidemija koronavirusa došla bilo je jako teško. Slobodno mogu reći gore nego u ratu!’’

- Malo mi je neobično nakon toliko godina radnog staža ne raditi ništa. Najteže je ujutro jer sam imao neke svoje rituale, a sad nemam gdje ići. Ne može čovjek nakon toliko godina nešto prekinuti i da mu je svejedno.

Govori kako su prije muškarci više vodili računa o svom izgledu. - Svaki mjesec su dolazili na šišanje, fazoniranje i brijanje. Finoća je bila imperativ, a danas se ljudi malo zapuste pa dođu zarasli nakon dva, tri mjeseca. Rijetko dolaze i na brijanje jer sve to mogu doma sami uraditi, za razliku od prošlih vremena kada su išli brijačima. Drugačija su vremena pa neki se

Intervju

i sami šišaju mašinom. Ovaj obrt izumire jer nema ni onih koji bi željeli biti muški frizeri - objašnjava Lunjić neka prošla vremena i otkriva kako je u ‚zlatno doba’, u jednom danu, znao ošišati i do tridesetak muškaraca, ali najčešće je to bilo za vrijeme turističke sezone.

GOSPARI SU PREFERIRALI

UREDNOST

Dodaje kako su gospari nekoć frizerske salone najčešće posjećivali subotom da bi navečer figurali s urednom frizurom, obrijani i dotjerani. Dolazili su mu i turisti, kao i poneki poznati glumci i političari. Stranci su

najviše dolazili ljeti, nisu bili zahtjevni, najvažnije im je bilo da su fino uređeni.

- Bilo je i nešto zahtjevnih mušterija, ali ja sam na to navikao jer je smisao ovoga posla ugoditi ljudima. Čovjek nekako ‚uđe u štos’ i jednostavno radi za mušteriju s ciljem da mu ponovno dođe. Lako je napraviti nešto što ne valja, ali treba se potruditi da druga strana izađe zadovoljna. Teško je ugoditi svima, ali nisam nikad imao problema s nezadovoljnim. Ipak nisu muškarci toliko osjetljivi kao žene - kroz smijeh govori Ramo Lunjić te dodaje kako nikad nije ošišao ženu iako je bilo upita, no sve je to prosljeđi-

vao bratu koji je bio vješt ženski frizer.

Trendove je uvijek pratio.

- U svom radnom vijeku prošao sam puno promjena frizura; od 70-ih kada su hit bile duge kose pa sve do stila ‚američki marinac’ što je i danas ostalo. Sve sam to morao pratiti koliko sam mogao.

Otkrio je što je ključno za dobrog frizera.

- Izdvojio bih pristupačnost, fino ponašanje, smirenost, jer nema posla s nervozom. Frizer mora ocijeniti kako će pristupiti mušteriji, nisu svi ljudi isti, s nekima

možeš pričati o svemu, a neki samo dođu, kažu koju frizuru žele i šute. Svemu sam se prilagođavao, čovjek se mora uklopiti u posao, jer drugačije ne ide - savjetuje ovaj dugogodišnji dubrovački frizer.

Ponekad ga prijatelji i poznanici zamole da ih ošiša iako je umirovljen.

- Rekao da sam ne idem doma nikome, jedino mogu otići ako je netko bolestan. Danas me brat ošiša i ja njega. Što sam šišao, šišao sam - kroz smijeh je zaključio Ramo Lunjić, legendarni dubrovački frizer s gruške obale.

Ramo Lunjić

Dubrovnik by Željko Tutnjević za Dubrovački dnevnik

Frano i Frano - puno šarma obojici je oduvijek dano Jadranka, Sabina, Anesa, Bećo i Rusmiralijepo se opustiti i u društvu dragih ljudi biti

Lidija i Maria - majka i kćer su za Adventa rado Gradom prođirale uvečer Blaženka, Amanda i Maja - prava prijateljstva nemaju kraja

Nicol, Krisia i Ivana - i slika govori zašto su Dubrovkinje među najljepšim ženama Mediterana

Ivana, Martina i Zrinka - drage prijateljice rado su obišle kućice i uz omiljenu sjele vanka

Mario i Sanja - nema šanse da ljubav i naklonost i u Novoj bude manja

Ivan, Blagica, slavljenica Matea, Ivan i Tarikiskorišten je trenutak prigodan da i u DD dobroj djevojčici čestitamo rođendan

Lucija, Ana i Stijepo - kad tata i muž za feste s broda uspije stići doma i više je nego lijepo

Maja i Mato - zajedno se zakoračilo i u 2022., s nadom da će puno zdravlja i dobra biti dato

Iris, Mia, Dube, Anita i Dado - obitelj svaku zgodu za biti zajedno dočeka rado

Srđan, Aleksa i Srđan - momenat za druženje bio je zaista pogodan

Noa, Bartul, Niko, Marin, Antun i Ivo - što imaju tako dobrog vjeroučitelja dečkima nije krivo

Ilija, Ivan, Stijepo, Marko, Pero i Marin - pravi stručnjaci svega za vodu i u neradno vrijeme za druženje iskoriste zgodu

Priče o moru i brodovima

BLACK PRINCE je jedini kruzer na svijetu koji bi po krmi spustio u more svoje privatno kupalište s bazenom

kim prijevozom. Te je godine u Ipswichu (Engleska) osnovan ‚’Fred. Olsen Lines’’ koji je zajedno s Bergen Lineom kupio prva dva broda namijenjena trajektnom prijevozu,

prijevozu rashlađenih tereta i kružnim putovanjimaBLACK PRINCE i BLACK WATCH. Bili su to kombinirani brodovi za prijevoz robe, automobila i putnika,

imali su po 9500 bruto tona. Partneri zajedno djeluju punih 20 godina, a kada su se 1986. razdijelili, svaki je brodar preuzeo po jedan brod. Tako je ‚’Fred. Olsen Lineu’’ ostao BLACK PRINCE koji je odmah kompletno preuređen samo za kružna putovanja, a i brodarska kompanija dodaje u imenu kompanije riječ „Cruise“ te se tako od tada, a i da-

Sredinom 19. stoljeća, točnije 1848., Frederik Christian Olsen iz norveškog gradića Hvitstent je zajedno sa svoja dva brata osnovao brodarsku kompaniju ‚’Fred. Olsen’’ kojom danas upravlja već peta generacija ove poznate brodovlasničke obitelji. Od 1995. na čelu ove velike brodarske grupacije, koju danas sačinjava deset kompanija, je Anette S. Olsen. Sve donedavno obitelj je imala isključivo teretne brodove, a tek se od 1966. počela baviti i putnič-

Piše: IVO BATRIČEVIĆ

Brod BRAEMAR iste kompanije poznat je po svom povijesnom prolasku kroz Korintski kanal 2019. godine, a bio je najveći brod koji je do tada prošao kanalom pod zapovjedništvom dubrovačkog kapetana Joza Glavića

BRODARSKA KOMPANIJA FRED. OLSEN CRUISE LINES

Black Prince (crtana kartolina)

nas zove ‚’Fred. Olsen Cruise Line’’, a ona je dio velike kompanije ‚’Fred. Olsen & Co.’’ sa sjedištem u Oslu u Norveškoj.

Priče o moru i brodovima

BLACK PRINCE je kao novogradnja broj 561 izgrađen 1966. u Luebecker Flender Werke u njemačkom Lübe-

cku. Građen je kao trajekt za prijevoz 200 auta, imao je rashladni prostor za prijevoz voća na liniji iz Londona do Kanarskih otoka i

otoka Madeire, imao je 350 kreveta, a mogao je ukrcati ukupno 693 putnika. Dva diesel glavna pogonska stroja Crossley Pielstick ukupne snage 12310 kilovata omogućavala su mu preko dvije propele plovidbu od 22 čvora brzine. Te plovidbe je obavljao na istim linijama s potpuno istim brodom blizancem imena BLACK WATCH.

Od 1970-1986 BLACK PRINCE mijenja ime u VENUS u najmu pod vlasništvom partner brodarskih kompanija BDS (Bergen Steamship Company), DFDS i Norwegian Line te plovi sjevernim morem na trajektnim linijama. Od

MIJENJA IME U VENUS

Black Prince na sidrištu Daksa

Nastavak na sljedećoj stranici

Black Princ u luci Gruž

1986. je ponovo u vlasništvu Fred. Olsen Cruise Linea koji mu vraća ime BLACK WATCH, te ga temeljito preuređuje u kruzer 1986. u fin-

Crna kronika Priče o moru i brodovima

skom brodogradilištu Wartsila. Nakon preuređenja imao je 11200 bruto tona, duljinu 141, širinu 20 i gaz od 6,10 metara, a na svojih sedam

putničkih paluba je mogao prihvatiti 446 putnika koje su opsluživali 200 članova posade.

RAZGLEDNICE SA SIDRIŠTA PRED LOKRUMOM

Od svih ostalih svjetskih kruzera je bio specifičan i prepoznatljiv jer je na gornjoj palubi prema krmi imao dva veoma mala jedra koji su bili samo ukras i davali su ugodu putnicima pri kupanju u obližnjem bazenu. Međutim u dijelu bivše garaže za aute preuredili su prostor za dodatno uživanje putnika, sada već kruzera, a dio garaže prema krmi je ostao

skladišni prostor u kojemu je smješten bazen i kupalište koje bi nakon sidrenja izbacio u more po krmi broda. To nije imao niti jedan do sada meni poznati kruzer, osim nekih koji bi izbacili malu platformu za njihove vodene igračke kao što su male jedrilice, vodeni skuteri itd. Na fotografijama u prilogu mogu se vidjeti

Black Prince (brodska kartolina)

Black Prince

Priče o moru i brodovima

ta veoma mala ukrasna jedra na gornjoj krmenoj palubi i taj zaista poseban morski bazen - kupalište van broda po krmi. Zanimljivo je i da je Fred. Olsen Cruise Line izdao tri brodske razglednice slikane na sidrištu pored Lokruma, koje su također dio osobne kolekcije. Nemam točne datume njegovih dolazaka, ali fotografije pokazuju da je bio

vezan u luci Gruž te da je bio usidren pred Daksom i pred Lokrumom.

“OLA ESMERALDA“ I ODLAZAK U REZALIŠTE

Svjetska konvencija SOLAS 2010 (International Convention for the Safety of Life at Sea ) ne dozvoljava da putnički brodovi u međunarodnoj plovidbi plove, osim pod

određenim uvjetima konvencije. Tako je i BLACK PRINCE nakon 43 godine uspješne plovidbe u floti Fred. Olsena umirovljen 16. listopada 2009. Početkom sljedeće godine prodan je brodarskoj kompaniji Servicios Acuaticos Venezuela iz Venecuele koja mu je promijenila ime u OLA ESMERALDA. Nova namjena broda su

putovanja unutar venecuelanskih voda, a bio je stacionirani brod-hotel. Tako stari brod bilo je sve teže financijski održavati te je na kraju u listopadu 2013. završio u rezalištu brodova Santo Domingo u Dominikanskoj Republici. Nastavak dolazaka u Dubrovnik s drugim brodovima Od 1996.godine floti Fred. Olsen Cruise Linea se pridružuju polovno kupljeni kruzeri BLACK WATCH (3), zatim 2001. BRAEMAR koji je 2009. produžen za 31,2 metra te se dobro sjećamo njegovog povijesnog prolaska kroz Korintski kanal 2019. godine, a bio je najveći brod koji je do tada prošao kanalom pod zapovjedništvom dubrovačkog kapetana Joza Glavića. BOUDICA i BALMORAL u Fred. Olsen Cruise Line dolaze 2006. Dva najnovija broda koji su kupljeni od Holland America Line imena BOREALIS i BOLETTE još nisu posjetili Dubrovnik zbog Covid 19 krize. Primjećujemo da su svi brodovi Fred. Olsena imali početno slovo “B“ u imenu broda.

Black Prince

Logo brodarske kompanije

Brodarska kartolina slikana pored Lokruma

Crna kronika

NAJVEĆA ZAPLJENA HEROINA IKAD

S brodovima u Ploče stiglo 220 kila heroina i 62 kila kokaina, zapljena spasila oko 110 ljudskih života

POLICIJA I RONIOCI pilali olovne blokove i izronili metal pričvršćen za brod, u kojemu je bila skrivena droga, dok su u drugom brodu pretraženi kontejneri. Procjenjuje se da je vrijednost droge na tržištu 17 milijuna eura

IVONA BUTJER MRATINOVIĆ, AIDA ČAKIĆ GRGO JELAVIC/PIXSELL

Policijska uprava dubrovačko-neretvanske na konferenciji za medije u utorak izvijestila je kako su u dva međusobno nepovezana kriminalistička istraživanja zaplijenili velike količine heroina i kokaina. Prema procjenama, droga bi na tržištu postigla vrijednost

od 17 milijuna eura. Rezultate spomenutih kriminalističkih istraživanja predstavili su načelnik Policijske uprave dubrovačko - neretvanske Ivan Pavličević, voditelj Službe kriminaliteta droga PNUSKOK-a u Upravi kriminalističke policije MUP-a Dražen Rastović, voditelj Službe kriminalističke policije Policijske uprave dubrovačko-neretvanske Zoran Tikvica i voditelj Jedinice za mobil-

ne službe - Carina Dubrovnik Pero Perić. U sklopu ovih odvojenih i međusobno nepovezanih kriminalističkih istraživanja zaplijenjeno je 61,6 kg kokaina te 219,7 kg heroina. Inače, radi se o najvećoj zapljeni heroina ikada u Hrvatskoj koji je pronađen u Luci Ploče u kontejnerima s broda koji je stigao iz Iraka. Kokain je pronađen pretragom broda koji je krenuo iz kolumbijske luke i koji je prevozio rasuti teret.

DROGA U BRODOVIMA

Voditelj Službe kriminalističke policije Policijske uprave dubrovačko-neretvanske Zoran Tikvica opisao je detalje akcija. „U prvom slučaju koji se odnosi na zapljenu heroina, 11. listopada prošle godine je u Luci Ploče izvršena pretraga kontejnera s broda koji je došao iz Iraka. U tom se kontejneru nalazilo 80 olovnih ploča težine 250 do 300 kilograma od čega je u 40 tih olovnih kocki pronađeno ukupno 296 paketića droge,“ kazao je Tikvica, govoreći o heroinu.

Zapljena kokaina dogodila se 3. studenog, a droga je pronađena pretragom broda koji je prevozio rasuti teret iz ko-

Pretragom

Pretragom

Crna kronika

lumbijske luke.

„Temeljem naloga je izvršena pretraga broda. Kako je prevozio rasuti teret, bazirali smo se na područje oko broda, točnije ispod broda. Tu su veliki obol dali ronioci. Po vrlo jakom jugu i gotovo nemogućim uvjetima za rad izvršen je pregled podmorja broda. Tom prilikom su ronioci pronašli metalni predmet pričvršćen šarafima i magnetom kojeg su teškom mukom skinuli. U njemu su pronađena 54 paketa droge kokain,“ izjavio je Tikvica.

Voditelj Službe kriminaliteta droga PN USKOK-a u Upravi kriminalističke policije MUP-a Dražen Rastović je istaknuo kako se radi o najvećoj zapljeni heroina ikada u Hrvatskoj.

„Prema metodologiji, procjenjuje se kako je ovom zapljenom heroina spašeno otprilike 110 ljudskih života. Radi se o drogi koja je bila namijenjen zapadnom europskom tržištu. Kad govorimo u zapljeni kokaina, na prvi pogled sve to izgleda zahrđalo u tom kontejneru, no kad se pogleda kako je izrađen i pričvršćen, s kojim su se problemima susreli kolege iz interventne, po izuzetno teškom vremenu, olujnom jugu na dubini od 16 metara… Uspjeli su skinuti metalni spremnik koji nije jednokratan. Radilo se o brodu za rasute terete preko 220 metara duljine i 30 metara širine. To je više nogometnih igrališta. Također, radi se o novom brodu u kolumbijskoj tihooceanskoj luci i po prvi put je bio u Pločama,“ istaknuo je Rastović.

Voditelj Jedinice za mobilne službe - Carina Dubrovnik Pero Perić, govoreći o heroinu, dodao je kako je analiza rizika u Sektoru za mobilne jedinice carinske uprave pokazala kako se radi o visokorizičnoj pošiljci koja se preko Turske i Italije kretala pre-

USPJEŠNA SURADNJA VIŠE AKTERA

„Kako je analiza rizika navela da uvoz pošiljke u carinskom području predstavlja rizik za sigurnost, službenici carine, u suradnji s policijom su preuzeli pregled pošiljke. Pregledom je pronađeno 80 odjeljaka, a u njih 40 je otkrivena šupljina ispunjena heroinom,“ istaknuo je Perić. Načelnik PU dubrovačko - neretvanske Ivan Pavličević je kazao kako je akcija dokaz ustrojenog i uspješnog rada Policijske uprave dubrovačko - neretvanske i njene izvrsne suradnje s ostalim akterima koji su sudjelovali u akciji.

„Bez takve intenzivne suradnje, ni ovakvi rezultati, a oni su zaista impresivni, ne bi bili mogući. Ovo je samo nastavak uspješnog niza sprječavanje daljnje distribucije opijata na području PU DN odnosno Dubrovačko-neretvanske županije kao jedne od uslužnih destinacija. Ova PU je imala preko de-

vet tisuća zapljena u posljednjih 10 godina, svi ste bili svjedoci da smo rekordne zapljene kokaina, a sad i heroina imali u zadnjih godinu dana. Svaka droga ima svoje polazište i međusobno je različita, od samog uzgoja, distribucije, skladištenja i krijumčarenja, a ova akcija je dokaz da ova PU i njen tim imaju kapacitete da zaustave takvo krijumčarenje,“ izjavio je dodavši kako policija u suradnji s ostalim institucijama tako ima važnu ulogu u tome što čini sigurnim, ne samo u okruženju RH, nego i EU. Ove akcije ostvarene su suradnjom policijskih službenika Služ-

be kriminalističke policije, Postaje pomorske policije i Interventne jedinice policije Policijske uprave dubrovačko-neretvanske, u suradnji s PNUSKOK-om Uprave kriminalističke policije, policijskim službenicimaATJ Lučko, policijskim službenicima Specijalne jedinice policije Split, nadležnim državnim odvjetništvima, Carinskom upravom u sjedištu i u Rijeci te Službom za mobilne jedinice carine Dubrovnik, koji su u posljednjih nekoliko mjeseci proveli ova dva značajna kriminalistička istraživanja vezana za proizvodnju, krijumčarenje i preprodaju

ma Luci Ploče. U pošiljci se nalazilo 80 olovnih odjeljaka.

Po

Aktualno

ELVIS FATOVIĆ O SLUČAJU ĐOKOVIĆ: Netko je tu napravio krivi korak, a Australci su nemilosrdni

„ŽAO MI JE što je svijet podijeljen oko cijepljenja i sad mi se čini kako je to još više. Đokoviću to sigurno nije bio cilj, ali vidim da neki koriste taj momenat tako da je priča pošla u krivom smjeru. Đokovićevo ime je iskorišteno iako je bilo i više igrača koji su tražili izuzeće’’

AIDA ČAKIĆ ZELJKO LUKUNIC/PIXSELL

Prvi tenisač svijeta je u sudskom procesu na Saveznom sudu u Melbourneu dokazao da nije trebao boraviti u takozvanom imigracijskom pritvoru te da mu nije trebala biti oduzeta viza za boravak u toj zemlji. Nakon prve pravne bitke Novak Đoković je početkom tjedna već dvaput trenirao i trebao bi krenuti po jubilarni, deseti naslov pobjednikaAustralian Opena. Na tom putu može ga spriječiti samo i jedino ministar imigracijeAlex Hawke koji ima zajamčeno diskrecijsko pravo oduzimanja vize bilo kojem stranom državljaninu. Problem za tenisača mogao bi biti obrazac o putovanjima na kojem nije bio iskren ili nije točno znao što radi i upravo to istražuje federalna vlada. Bivši izbornik australske reprezentacije, legendarni hrvatski va-

terpolist, Dubrovčanin Elvis Fatović komentirao je situaciju u kojoj se našao srpski tenisač Novak Đoković u Australiji. - Situacija je dosta komple ksa. Ljudi vjerojatno nisu upoznati s detaljima situ acije koja vlada u Australi ji. Naime, tamo je u svakoj državi drugačija politika i oni imaju pravo doni jeti pravilo koje že le. Kada je izbila pandemija ko ronavirusa živio sam jedan pe riod u Australi ji tako da sam uvidio kako su pravila slože na. Primjerice, bilo je situaci ja da ljudi zbog bolesti jednos tavno nisu mogli doći iz Brisbanea do Sydneya. Nisu imali milosti i svi su morali

ići u karantenu o svome troškupojasnio je Fatović te dodao kako se bliže izbori u Australiji što je prema njegovom mišljenju možda još jedan od razloga strogih pravila. Istaknuo je kako ima ogromno poštovanje prema Novaku Đokoviću kao čovjeku i sportašu. -Mislim da je najveća greška učinjena od strane onog tko je poslao tu dozvolu, kao pismo odobrenja, i na koji način je to napravio.

To je sigurno krivi korak, ne vjerujem da bi Đoković išao na šarlatanski način provući se, s ciljem da prevari državu - naglasio je Bivši izbornik australske reprezentacije smatra kako je ovaj slučaj izazvao brojne komentare i podjele. -Žao mi je što je svijet podijeljen oko cijepljenja i sad mi se čini kako je to još više. Đokoviću to sigurno nije bio cilj, ali vidim da neki koriste taj momenat tako da je priča pošla u krivom smjeru. Đokovićevo ime je iskorišteno ia-

„Kada je izbila pandemija koronavirusa živio sam jedan period u Australiji tako da sam uvidio kako su pravila složena. Bilo je situacija da ljudi zbog bolesti jednostavno nisu mogli doći iz Brisbanea do Sydneya. Nisu imali milosti i svi su morali ići u karantenu o svome trošku’’.

ko je bilo i više igrača koji su tražili izuzeće, no medijski je Novak najeksponiraniji. Koliko sam pratio, jedna je tenisačica čak imala istu situaciju, kasnije je i igrala, ali su je ipak vratili natrag - naveo je Fatović koji je Australiju napustio nakon Olimpijskih igara te je potpisao ugovor sa španjolskim prvakom Barcelonetom do ljeta 2024. godine.

Australija je rigorozna i prema svojim stanovnicima. Fatović navodi primjer igrača kluba Barceloneta koji je inače porijeklom Australac.

- Bez obzira na to što je Australac, ako želi poći doma, morao bi ići u karantenu 15 dana i platiti tri tisuće dolara za taj smještaj. Takva su pravila u zapadnoj Australiji, dok su neki drugi krajevi fleksibilniji. Čini mi se da je najgore u Melbourneu, gdje se upravo održava Australian Open. Oni su najosjetljiviji jer su bili u lockdownu skoro pola godine pa su onda neki burno reagirali – zaključio je za Dubrovački dnevnik hrvatski vaterpolist Elvis Fatović.

Humanitarni prilozi

DRUŠTVO MULTIPLE SKLEROZE DUBROVAČKO

-NERETVANSKE ŽUPANIJE, u ime svakog člana od srca se zahvaljuje dobrim ljudima na donacijama:

- U spomen na dragog prijatelja Nika Lučića, umjesto vijenca za potrebe Udruge 600 kuna prilažu Jelica, Ana, Pero, Silvia i Stefania

- Umjesto cvijeća za dragog prijatelja Nika Lučića 200 kuna Udruzi prilaže Katarina Šilje

- U spomen na pok. Nika Lučića-Umjetnika 1.314,00 kuna prilažu djelatnici tehničke službe Ho-tela Dubrovnik Palace

- Umjesto cvijeća, u spomen na našeg Prijatelja Nika Lučića za potrebe Udruge 400 kuna prilažu Antonia i Patricija Žiro račun Društva je HR6824070001100312315

- Umjesto cvijeća za pokojnu tetu Martu Buratović 500 kuna Udruzi prilažu nepuča Katarina i neput Marko s obitelji

UDRUZI ZA DOWN SINDROM DUBROVAČKO

-NERETVANSKE

ŽUPANIJE DONIRAJU

-U spomen na pokojnu rodicu Klaru Violić umjesto vijenca Pero Tomašević udruzi donira 500,00kn

- Đeni Tomšić Udruzi donira 250,00 kn

- Lonza -Benc Marijana udruzi donira - 500,00 kn

- Jasna i Mirko Zec udruzi doniraju 400,00

- Katarina line d.o.o donacija udruzi 2500,00 kn

- Erste&Steiermerkische bank d.d. Dubrovnik - donacija 2000,00 kn

Mole se darovatelji koji svoje priloge uplaćuju na žiroračun Udruge

IBAN HR9823400091110343594 kod Privredne banke d.d. da dostave tekst uplate na mob: 0914753582 ili putem maila downdnz@gmail.com

DVA SKALINA

- Dječji vrtić Šipan, donacija za Božić 250,00 kn;

- Djelatnici Narodnih novina Dubrovnik, u spomen na

pok. Nikolu Jovića, oca našeg kolege prilažu 500,00 kn;

- Zajko Brković, dragom prijatelju Dragu Vukojeviću, umjesto vijenca prilaže 200,00 kn;

- AMBASADA studio d.o.o. Dubrovnik, dar djeci Doma 10.000,00 kn;

- Ana Franušić, dar djeci Doma 200,00 kn.

- Ljiljana Šegedin, u spomen na dragu prijateljicu Vjeru Režić Bušelić, umjesto cvijeća prilaže 300,00kn;

- Obitelj Gorana Miloševića, umjesto cvijeća za dragog rođaka Vlaha Milošević prilaže 300,00 kn;

- Obitelji Iva i Tonćija Lučić, u spomen na gđu. Editu Pavlović umjesto cvijeća prilažu 300,00 kn;

U spomen na pok. Lenu Lučić, 200 kuna prilaže Lidija Puljić-Brzić;

Umjesto cvijeća za pok. gospođu Vjeru Bušelić Režić, 100 kuna prilaže Hermina;

U spomen na dragog dunda Nikolu Jovića, umjesto cvijeća 400 kuna prilažu obitelji Demović i Lonza;

U spomen na dragoga brata i dunda Nikolu Jovića, 300 kuna prilažu: Stanko Jović, Dubravka Tomšić i Renata Milković s obiteljima;

U spomen na pok. Katiju Poković, umjesto cvijeća 300 kuna prilaže Luce Katušić; U spomen našoj dragoj rodici Katiji Poković, 500 kuna prilaže obitelj Rihter;

U spomen na pok. Stojku Dubelj, 200 kuna prilažu Eta i Mato Bupić; Festanjuli sv. Vlaha donacija 1 000 kuna.

LAPAD GRADITELJ D.O.O. donacija 1 000 kuna; Prlenda Mato donacija 300 kuna; Ante Živković donacija 200 kuna; MEDICINSKA ŠKOLA DUBROVNIK donacija 1 550 kuna.

Hvala Festanjulima na poklonima za našu djecu;

U spomen na Petra Vuličevića, umjesto vijenca, 300 kuna prilažu Slavičine prijateljice;

U spomen na pok. Niu Turk, 2.000 kuna prilaže tvrtka APPLICON TOURS;

Umjesto cvijeća za pok. Mata Dadića, 400 kuna prilažu susjedi iz Vinogradarske 44;

U spomen i sjećanje na dragog prijatelja Stijepa Raguža, 500 kuna prilaže Ivo Maslać;

U spomen na pok. Nika Lučića, umjesto cvijeća 300 kuna prilaže obitelj Ljuban;

U spomen na pok. mamu kolegice Vanje Barbir, 400 kuna prilažu DJEČJI VRTIĆI DUBROVNIK;

Umjesto cvijeća, za pok. Martu Buratović 300 kuna prilažu obitelji Lončar i Puljizević;

Zlatko Kovač Ramiz donacija 130 kuna;

Miloslavić Pavo Tomislav donacija 200 kuna; Maja Sršen donacija 100 kuna;

- Jako, Tonći, Marina, Vice i Mare umjesto cvijeća za punca našeg Antuna, pok. Nikolu Baleta prilažu 250,00 kn.

- „Subotari iz Orsana“, za pok. Stijepa Raguža, umjesto cvijeća prilažu 450,00 kn;

- Dječji vrtići Šipan, donacija za Božić 1.100,00 kn.

IBAN: HR7924070001100305036

Tekst za objavu molimo slati na: dva.skalina@du.t-com.hr ili zvati na: Mob: 095/368-9227

- 4.B. Turističke i ugostiteljske škole, u spomen na Vlaha Miloševića, oca naše prijateljice umjesto cvijeća prilaže 500,00 kn;

Obitelj Milošević i Bojić, u spomen na dragog dunda Arisa Halilovića, umjesto cvijeća prilažu 400,00 kn

UDRUGU SLIJEPIH DAROVALI SU:

Dobrom prijatelju doktoru Stijepu Ragužu umjesto cvijeća prilažemo 300,00 kuna , obitelj Mara Dabelića.

U spomen na našu dragu Anku Lulić umjesto cvijeća prilažemo 300,00 kuna obitelj Marijo Dabelić.

U spomen na našu dragu Anku Lulić umjesto vijenca prilažemo 300,00kuna obitelj Đuro i Neda Dabelić.

Ilija Puljizević uplatio je 200,00 kuna za pomoć udruzi u spomen na pok. Bernardo Puljizević. Vedran Ljevak uplatio je donaciju od 200,00 kuna za pomoć udruzi. Udruga najtoplije zahvaljuje darovateljima. Žiro račun za uplatu: IBAN HR502407000-1100021348

Mali oglasi

AUTO - MOTO

ll 7000 EUR, 2015. god, prešao 285.000 km, uredno održavan, moguća zamjena za Yamahu TMAX u zamjeni cijena veca info na 0976992281, 0958654587

ll Prodajem Golf IV, 2001 godina. 1,4 benzin. 55kw. Registriran do 01/2023. Redovito servisiran, klima, dobre gume,krovni nosač. Cijena 11000 kuna.

ll Prodajem dijelove za Mazdu 323 F. Kontakt: 0989231116

ll Prodajem BMW e.46 2000g benzin plin 16000.kuna, istekla registracija na mob 0955106792.

ll Prodajem Touran 1.6 tdi , 2016god, 110ks, 146000km , reg do 12,2021 u odličnom stanju sa puno opreme , sve informacije na Mob : 098 804 829

ll Prodajem VW Golf IV. 2003 godina. 1.6 benzin. Registriran do 05/2022. Servisiran redovito. Cijena 12000 kn. Mob:0917941237 ( viber). Telefon: 020 612 672

ll Seat Ibiza 2002g, registriran do 4/22, benzinac, odlicna klima. Malo vozen, 139 000km. Sasvim novi akumulator. Neostecen, drugi vlasnik. 12000 kn. Mob:098703069

ll 2003. god. Cijena 2.600 kuna.Mob: 098 345 606

llMA, god.proizvodnje 2009. s prijeđenih 220.000 km, 1,9 Diesel, ispravan, registri ran u dobrom stanju. Cijena orijentaciono 15.000 kn . Tel 098/344-611

ll Prodajem Passat karavan 2.0 TDI DSG 110 KW, 2015., 121 000km, Godina, registriran do 4.mj/2022., u odličnom stanju, full oprema. Kontakt: 095 536 4013

ll Prodajem Oldtimer Volvo 340 GL, 87. Godište, registriran do 9/2022. Cijena 12 000 kn. Kontakt: 098 172 5318

PLOVILA

ll Prodajem brodsku kopču. ZF 2.47/2.36 nekorištena. Cijena 2000 kuna. MOB:098285038

IZNAJMLJIVANJE

ll Iznajmljujem jednosobni stan u Lapadu kod Mihajla za dvije ženske osobe ili studentice, do 30.8.2022. Kontakt: 0989231116

ll Iznajmljuje se stan na Zvekovici kod autobusne stanice na duže vrijeme, osiguran parking. Kontakt: 091 793 89 47 Iznajmljujem garsonjeru na duže vrijeme na području Gruža, kompletno uređena. Kontakt: 098338620

ll Izajmljujem manji stan ljepše opremljen sa parkingom preko cijele godine u Mokošici, za samce. Kontakt 020 419 574

ll Iznajmljujem manji stan u Gružu preko cijele godine, za samce. Kontakt: 020 419 574

PRODAJA / KUPNJA NEKRETNINA

ll Prodaje se građevinsko zemljište u Župi Dubrovačkoj - Lazine .Zemljište se sastoji od tri spojene parcele i ima 984 m2. Cijena 125000 eura.Kontakt 0989824076

ll Prodajem namješten stan u Solinama s parkingom, prizemlje kuće, 77 m2 plus terasa 24m2. Kontakt: 091 957 7843

ll Prodaje se stara kuća u Konavlima oko 400 kvadrata okucnice ima pogled na more. Mob: 0955106792

ll ATLANT CENTAR - STAN 102 M2 + garaža uključena u cijenu, 359.000 E, ALAVIJA NEKRETNINE 098288254 Encert B.

ll MOKOŠICA - STAN 60 M2,dvije sobe+DB, 129.900 E, ALAVIJA NEKRETNINE 098288254 Encert C.

ll LAPAD - STAN 80 M2, 3 sobe+DB,219.960 E, ALAVIJA NEKRETNINE 098288254 Encert C.

ll LAPAD KUĆA – 220 M2 i 151 M2 okućnice + 2 parkinga,468.000 E.ALAVIJA NEKRETNINE 098288254 Encert C.

ll STARI GRAD – KUĆA 4 etaže 68 M2 sve kompletno obnovljeno 2019 god. 379.440 E, ALAVIJA NEKRETNINE 098288254. Encert D

ll GRUŽ-APARTMAN/PP 30 M2 namješten i uređen.107.700 E, ALAVIJA NEKRETNINE 098288254. Encert B

ll Prodaje se stan na Pločama, korisne površine 52 m2 - 240.000 € (za adaptaciju). Kontakt: Angelus nekretnine, Vukovarska 17 - 098 676 009

ll Za poznatog kupca tražimo manji studio apartman ili sobu s banjom u staroj gradskoj jezgri. Kontakt: Angelus nekretnine, Vukovarska 17 - 098 676 009.

ll GRAĐEVINSKA ZEMLJIŠTA

Prodaje se građevinsko zemljište koje se sastoji od tri spojene parcele površine 984 m2 u Lazinama - Župa Dubrovačka.Cijena 125 000 eura. Kontakt telefon 0989824076.

ll Prodajem namješten stan u Solinama, 77m2 sa parkingom i terasom od 24m2. Cijena 2300 e7m2. Kontakt: 091 9577 843

Mali oglasi

PRODAJA RAZNO

ll Prodajem namještenu montažnu kućicu sa slike, 24m2 (2 sobe, kuhinja,WC, klima). Mob: 091/543-0029

ll Prodajem med i maslinovo ulje povoljno. Kontakt: 020 426 049 ili 091 9366 481

ll Kupujem podne kamene ploče. Kontakt: 0993922800

ll Prodajem ovčji i kozji gnoj s dostavom. Kontakt: 099 835 7981

ll Prodajem ovčji gnoj. Vreća 25 kn sa dostavom, a 22kn vreća bez dostave. Kontakt: 099 681 5456

ll Prodajem med i maslinovo ulje povoljno. Kontakt: 020 426 049 ili 091 9366

481

ll Prodajem više stolova sa klupama puno drvo. Kontakt: 099 688 0160

ll Kupujem profesionalnu muzičku pedalu sa više efekata. Kontakt: 091 585 5001

ll Prodajem inox bačve za vino i aparat za varenje. Kontakt: 099 860 4231

ll Prodajem unutarnju jedinicu DAIKIN INVERTER klima uredjaja-neraspakiranu. PLIN-R32 Cijena:1500 kuna. 098/860-796

IZGUBLJENO - NAĐENO

ll Na Copacabani izgubljena je mreža, čuvarica za ulovljenu ribu. Molim obavijesti na telefon 095 903 1000, a nalazniku, uz zahvalu, slijedi i skromna nagrada...

ll Tim iskusnih mestara nudi pomoc u Vasoj kući, apartmanu. Vrsimo sitne popravke, renoviranja stambenih objekata (skidanje boje i popravci drvenih prozora, persijana, vrata, te pituravanje istih, Gradevinski radovi, elektroinstalacije, vodoinstalacije, gipsarski, keramicarski i soboslikarski radovi, postavljanje podova-laminati, montaza i demontaza namjestaja, izrada i postavljanje zeljeznih ograda, vrata. kontakt:098 765 460

ll KAMENOKLESAR- Izrada grobnica,spomenika,nadgrobne vaze - kamenice,nadgrobne knjige,brončana galanterija,slike od porculana,klesanje slova na spomeniku,klupice,skalini,kolone,kamene ograde, dostava i montaža kamena. Mob:091 7285208

ll Oštrim lance za motorne pile, noževe, sjekire, kosjeriće i drudge alate. Pilam i cijepam drva. Kontakt: 091 755 2589

DEŽURNA LJEKARNA

KOD ZVONIKA” od 10.1. do 16.1.2022. GRUŽ” od 17.1. do 23.1.2022.

PREMINULI

BOJAN LALOVIĆ (1954.)

MARTA BURATOVIĆ (1941.)

MARICA ŠEPAROVIĆ (1934.)

IVAN ŠUNJO (1957.)

MATO SKVRCE (1939.)

MILA MARŠIĆ (1932.)

NIKO MAGUD (1939.)

PERO VULIČEVIĆ (1932.)

MARIJA KOLENDIĆ (1949.)

FRANJO EDL (1941.)

VLAHO HERCO (1932.)

VLATKO JURIČIĆ (1937.)

MARIJA KOVAČEVIĆ (1945.)

IVO NJIRIĆ

USLUGE RAZNO

ll Zaštita od sunca ,izrada i montaza roleta ,komarica ,trakasti zavijesa ,venecijanera ,rolo zavijesa ,sve informacije .na 0911472794 .Mokošica.

ll Uređujem vrtove, đardine, okućnice, orezivanje voćki, košnja, gnojidba, okopavanje. Mob:0916143946

PETAR BOTICA (1934.)

NIKO MATKOVIĆ (1952.)

JELENA VIĐEN (1961.)

ĐURO DAMJANOVIĆ (1948.)

IVO JELAVIĆ (1943.)

TOMISLAV MATIĆ (1961.)

NIKOLA MARKET (1949.)

ANA MILIĆ (1939.)

Dubrovnik za Doček ODABRALO 3609 GOSTIJU

Prema sustavu za prijavu i odjavu turista eVisitor, u Dubrovniku je Novu 2022. godinu dočekalo 3 609 gostiju.

Prema strukturi gostiju najviše ih je bilo iz Hrvatske, BiH, Slovenije, Rusije i SAD-a.

Tijekom cijelog prosinca 2021. u Dubrovniku su ostvarena 9 532 dolaska turista koji su ostvarili 25 582 noćenja. Turbulentna godina, koju su obilježila zatvaranja do lipnja, ali i izvrsna špica sezone, završila je uz ukupno 522.705 dolazaka, što čini ukupno 135 posto više nego 2020. te 1.924.791 noćenja, odnosno 134 posto više nego prethodne godine.

Od početka godine do kraja prosinca u Dubrovačko – neretvanskoj županiji ostvareno je 5.247.338 noćenja. U usporedbi s istim periodom 2020. godine ostvareno je 82 posto više noćenja, dok je u usporedbi s istim periodom 2019. godine ostvareno 58 posto noćenja. Najave za sezonu su za sada izvrsne. Virus je nepredvidiv, ali još uvijek tinja nada i želja da turistička 2022. godina bude sve ono što je trebala biti 2020., a trebala je biti najbolja turistička godina ikad.