Dubrovački dnevnik petkom br. 80

NAKLADNIK

Dubrovački dnevnik j.d.o.o. Kardinala Stepinca 52 Dubrovnik OIB: 84019117288

GLAVNA UREDNICA

Lucija Komaić urednica@dubrovackidnevnik.hr

ZAMJENICA GLAVNE UREDNICE

Ivona Butjer Mratinović

UREDNIK

Maro Marušić

REDAKCIJA

020/642-462 redakcija@dubrovackidnevnik.hr

Aida Čakić Petra Srebrović Maro Marušić Nikša Klečak

FOTOGRAFI

Goran Mratinović Željko Tutnjević

KOLUMNISTI

Maro Marušić Vjera Šuman Ivo Batričević

GRAFIČKI

PRIJELOM

Dario Kovač, Nene Mojaš / festivus.hr

MARKETING

Nikoleta Zec 020/642-460 marketing@dubrovackidnevnik.hr

MALI OGLASI

oglasi@dubrovackidnevnik.hr

Uvodnik

Pratite nas na:

Facebooku

www.facebook.com/dubrovacki www.instagram.com/dubrovackidnevnik www.dubrovackidnevnik.hr

Instagramu Internet portalu

Merry crisis and happy new fear!

Naravno da znate onaj vic –ratovali partizani i Nijemci, došao šumar i poćer’o ih. U ovom (anti)vakserskom ratu kojem svjedočimo skoro pune dvije godine nasušno nam treba šumar koji će okončati sukob i poćerati koronu s medijskih stupaca. Nakon dugo mozganja mislim da sam pronašao rješenje. Zove se fajzersko. Lijepo na našu bruto plaću, gdje svaki mjesec izdvajamo za zdravstveno i mirovinsko, dodamo i fajzersko, i napokon će farmaceuti biti siti, a normala na okupu. Svaki mjesec od plaće izdvojimo 10-15 eura kako bi Fajzer i slična ekipica nastavili primati milijarde i vratimo se našoj staroj, dobroj normali.

Nemojte me krivo razumjeti. Ja stvarno skidam kapu farmaceutskim kompanijama što pomiču dosege znanosti, smatram da je mRNA cjepivo dobar korak na tom putu, ali što se tiče epidemije koronavirusa, dosezi cjepiva mogu se sažeti u jednu rečenicu – ono štiti jedino dio starije populacije od težih simptoma. To je manje-više sve, iako nije ni to malo, dapače. Zbog čega onda posljednjih tjedana kreće agresivna kampanja cijepljenja djece, populacije gdje su teška oboljenja i smrtni ishodi rijetki kao jeftini proizvodi u ljekarnama? Naravno, to se radi jedino i isključivo zbog profita farmaceutskih kompanija. Čak više ni ne mogu kazati da se djeca cijepe zbog kolektivnog imuniteta, jer ovo

MARO MARUŠIĆ

Uvodnik

cjepivo uopće ne štiti od zaraze. Cijepljeni, baš kao i necijepljeni, prenose bolest kao da su tigrasti komarci.

Okoronavirusu se i dalje jako malo zna. Sada se pojavio taj omikron. Prve analize iz Južne Afrike govore da su simptomi bolesti slabiji nego kod delta soja. Treba to zasad uzeti s malom rezervom, jer je njima sada tamo ljeto, a općenito su afričke nacije puno mlađe od europskih, a možda je zaista riječ o benignijoj sorti. Kako god, treba pričekati i vidjeti koliko je omikron opasan za – treba to naglasiti – ipak starije osobe. No, nije omikron dobrano ni sletio na europske aerodrome, a već brojni znanstvenici sa stopostotnom sigurnošću govore kako booster doza puno pomaže. Znači isti znanstvenik govori da trebamo pričekati, pa tek onda zaključiti kakav će biti omikron, a u isto vrijeme objašnjava kako treća doza odlično štiti. Moj znanstveniče, na temelju čega donosiš naučne konkluzije, kada se treba čekati, pa tek onda zaključiti što sve izvodi omikron? Ali nažalost, odavno ova priča nema veze sa znanošću, nego isključivo s profitom.

Nije li ludilo da će ovogodišnji Božić u Europi u lockdownu provesti najrazvijenije i najcijepljenije zemlje? Njemačka, Austrija, Nizozemska, Britanija, Danska, države gdje se cijepio veliki broj građana, a sada za nagradu dobivaju stroge mjere za blagdane. Pa nije li sam taj čin priznanje da cjepivo nije opravdalo očekivanja? Naravno da nije, ali umjesto da se to sve skupa propitkuje i kritizira, priča i dalje nastavlja istim smjerom – ovoga puta prema trećoj dozi. Znači, vidjeli smo da se uvode mjere, jer dvije doze uopće ne sprječavaju širenje, pa se nakon svega savjetuje - booster doza? Dobro, istina je da se razni virusi drugačije ponašaju. Protiv nekih stekneš imunitet za cijeli život, a drugi, poput, gripe, iznova se vraćaju. Možda ta booster doza i ima smisla – opet ponavljam – za starije osobe, ali da znanstvenici skupa s političarima čitavoj populaciju, baš kao Grinch, kradu Božić da bi ih tako natjerali na (dodatno) cijepljenje, to je doslovno napad na slobodu i prava pojedinca.

Ovaj naš Treći kamenčić od sunca na kojemu provodimo život, nažalost, od samog postanka pun je gadnih boleština, a korona je samo jedna u nizu. Da bi čovjek ostao koliko toliko zdrav i imao kvalitetan život mora slijediti isti onaj recept kojeg nas je davno naučio Dida Toni – kvalitetna prehrana, vježbanje, dobar san, izbjegavanje stresa i alkohola… Lijek za sve bolesti je isti, ali čak i da se držite svega ovoga navedenog, ni to nije jamac da ćete živjeti duže od narkomana Dražena iz ulaza do vašeg, jer u čitavu ovu jednadžbu, treba dodati i genetiku. Na kraju krajeva, kako god živjeli, na kraju ćete svejedno umrijeti, nitko se na ovom planetu nije domogao besmrtnosti (ajde dobro, nitko osim Diega Armanda Maradone) – ljudi, jebiga, žive da bi umrli. Zdravlje zato treba biti osobna briga pojedinca, njegova odgovornost. Sada će dio vas čitatelja reći da korona ne može biti pojedinačna odgovornost, jer

se necijepljenjem pritišće zdravstveni sustav, ali to je isto kao da ja kažem da onaj debeli pušač lomi medicinsko ljudstvo. Dođe debeli u bolnicu, i ako ne može napraviti 15 sklekova, ne liječimo ga, razumijete?

Naravno da ne razumijete, jer da itko išta ovdje shvaća, davno bismo doveli šumara i nastavili s našim dobrim, starim životima. Ali izgleda da je brojnoj populaciji važnije živjeti 100 loših godina, nego 50 dobrih, iako će na kraju svejedno postati prah i pepeo. Podsjeća to na onu ekipa drogiranih partijanera. Čitavu noć su šmrkali, pili i pušili, a ujutro bez minute spavanja otišli na tržnicu i pitali babu Maru je li prska jabuke?

Dragi sugrađani i sugrađanke, cijepiše i antivakseri, partizani, ustaše, šumari - sretan vam Božić i Nova Godina - ili kako se to kaže na fajzerskom - Merry crisis and happy new fear!

Intervju

„Peti val je izvjestan. Čestitanja ljubljenjem i rukovanjem ostavimo za neko drugo vrijeme!“

A s epidemiološke strane gledano, doba bliskih kontakata koji mogu pogodovati širenju virusa. U blagdanima u vrijeme

IVONA BUTJER MRATINOVIĆ GORAN MRATINOVIĆ

Ponovno je krenuo rast novozaraženih. Brojke nisu, barem zasad, jako zabrinjavajuće, ali ponovno imamo više

zaraženih nego izliječenih na jugu Hrvatske. Kako očekujete da će se situacija dalje kretati?

Nalazimo se duboko u četvrtom valu, Delta VOC ostaje dominantna varijanta, a dobro je što bilježimo nešto veći interes za cijepljenjem. Dijelom je to rezultat zabrinutosti zbog pojave no-

ve omikron varijante. Premda se njeno značenje prvotno minimaliziralo, čim su počele stizati informacije kako se radi o blažem obliku bolesti tipa obične prehlade bez smrtnih slučajeva. Omikron VOC će vjerojatno postati dominantna varijanta u EU/EEA unutar prva dva mjeseca 2022. što znači ponovno

Boravci na otvorenom ne spadaju u superširiteljske događaje i uvjetno rečeno sigurnija su mjesta uz uvjet da se osobe pridržavaju epidemioloških mjera pogotovo što se tiče distance.

veliki broj zaraženih i peti val je

Trebamo se pripremiti za dolazak omikrona. Svim odraslima savjetujemo treću dozu već tri mjeseca nakon druge doze. Nažalost, samo cijepljenje neće nas zaštititi, potrebno ga je kombinirati s već poznatim epidemiološkim mjerama: fizička distan-

ca, nošenje maski, higijena ruku. Neka svatko za sebe provjeri svoj zdravstveni status, cijepni status, po mogućnosti ima li nedostatak vitamina D. Čestitanja rukovanjem i ljubljenjem ostavimo za neka bolja vremena, eventualno ‚big hug’.

U Hrvatskoj se pojavio omikron. Možemo li ga očekivati i u našoj županiji i jeste li imali već neke pacijente kod kojih bi se posumnjalo na omikron?

Zabilježeno je par pojedinačnih slučajeva u Hrvatskoj. Omikron se može pojaviti bilo gdje na svijetu. Ako se virus slobodno širi, njegovo evolucijsko i adaptacijsko svojstvo je da se mijenja i nastaju mutacije koje su u pravilu bolje prilagodljive. Zato

STIGLO JE NAJVESELIJE VRIJEME U GODINI, vrijeme čestitanja, druženja, slavlja…

pandemije, o tome kako se zaštititi i što nas čeka, porazgovarali smo s infektologinjom, prim.dr.sc. Ljiljanom Betica Radić

LJILJANA BETICA RADIĆ, INFEKTOLOGINJA

izvjestan.

Intervju

Čestitanja vrijeme!“

se pandemija ne smije gledati kroz geopolitička pitanja. Plimni val omikrona je tu, krenuo je na put, tako da nije pitanje hoće li, nego kada će epidemijski val zahvatiti ovaj dio Europe. Delta VOC ostaje trenutno najraširenija varijanta. Slučajevi novih varijanti se otkrivaju reprezentativnim uzorkovanjem unutar EU/ EEA rutinskog nadzornog sustava. Brzi porast slučajeva omikron VOC-a očekuje se u sljedeća dva mjeseca i vjerojatno će postati dominantna varijanta. Pitate kada klinički posumnjati na omikron. Vjerojatno kad ponovno naglo počne rasti broj zaraženih koji imaju akutnu respiratornu bolest tipa hunjavice ili tzv. ‚obične prehlade’ uz glavobolju i umor, a ne prati ih gubitak mirisa i okusa. Za sada oni koji dobiju teži oblik bolesti donjeg respiratornog sustava, ranije završavaju u bolnici za razliku od delta varijante.

Kakva su dosadašnja saznanja o tome koliko cjepivo protiv „vuhanskog“ soja pomaže kod omikrona?

Svjetska zdravstvena organizacija apelira na sve zemlje, posebno one s nedovoljnim opsegom cijepljenja da pojačaju cijepljenja i epidemiološke mjere jer postoje znanstveni dokazi da je nova varijanta hiperinfektivna

70 posto više od delta soja, djelomično izbjegava učinke cijepljenja, a osobe koje su preboljele COVID-19 mogu se ponovno zaraziti ovom varijantom. Prema podacima iz Velike Britanije, sada 60 posto slučajeva otpada na omikron varijantu. Booster doze će povećati zaštitu od teških ishoda od Delta VOC, a prema preliminarnim podacima farmaceutskih tvrtki glasničkih cjepiva i od omikrona. Naime, preliminarne laboratorijske studije pokazuju da tri doze cjepiva Pfizer-BioNTech COVID-19 neutraliziraju varijantu omikrona (loza B.1.1.529), dok dvije doze pokazuju značajno smanjene titre neutralizacije. Slične, i čak nešto bolje rezultate dostavila je danas tvrtka Moderna. Obje tvrtke nastavljaju unaprjeđivati razvoj cjepiva specifičnog za varijantu omikron i, ako bude potrebe, očekuju da će biti dostupno do ožujka. Zato svim odraslima preporučujemo booster dozu budući da su dvije doze cjepiva

nedostatne. Ne zaboravimo da nas cjepiva protiv COVID-19 štite od teže bolesti i smrti od svih varijanti.

Jeste li optimistični po pitanju 2022. godine, kad se radi o pandemiji Covida?

Dok god imamo veliki broj osoba koje nisu imune, virus će se širiti. Za prekid slobodnog širenja potrebno je najmanje da 70 posto populacije stekne otpornost cijepljenjem ili preboljenjem. Mi smo zemlja sa slabom procijepljenošću, ispod prosjeka EU, tako da je peti val izvjestan. Pretpostavlja se da će do proljeća, možda i prije omikron biti dominantna varijanta. Čak i ako je težina bolesti uzrokovana omikron VOC jednaka ili niža od težine Delta VOC, povećana prenosivost će rezultirati rastom slučajeva i može nadmašiti sve prednosti potencijalno smanjene virulencije. Stoga se smatra da će omikron VOC vjerojatno uzrokovati dodatne hospitalizacije

i smrtne slučajeve. Prema preporukama SZO i ECDC-a treba planirati povećanje kapaciteta zdravstvene skrbi za liječenje očekivanog većeg broja slučajeva, a od vitalnog značenja je poduprijeti sve aktivnosti u svezi provođenja kompletnog cijepljenja i docjepljivanja booster dozom. Booster doze će povećati zaštitu od teških ishoda od delta VOC-a i prema preliminarnim podacima od omikrona. Ostaje pitanje hoćemo li imati još epidemijskih valova nakon izvjesnog petog vala. Isto će najviše ovisiti o brzini cijepljenja koja je nažalost u nas još uvijek spora i nedostatna. Što se tiče samog virusa, trenutačno je poznato nešto više od 200 varijanti koje posjeduju čitav klaster različitih mutacija, a obećavajuće je da neke mutacije mogu biti štetne i za sami virus.

Sve u svemu, važno je da rješenja izlaska iz ove pandemije ima, a ako se svi potrudimo, bit će brže i s manje žrtava.

Gradsko vijeće

Građanima stiže najbolji poklon, POS stanovi idu

IVONA BUTJER MRATINOVIĆ GORAN MRATINOVIĆ

Rješavanje stambenog pitanja u dubrovačkim tržišnim okolnostima vjerojatno je najzahtjevniji problem koji stoji pred dubrovačkim obiteljima. Stoga je Grad Dubrovnik osmislio POS model poznatiji kao ‚Dubrovačka stanogradnja’ po kojem bi se trebala dodijeliti prva 43 stana u Mokošici za mlade obitelji s dubrovačkog područja koje nemaju riješeno stambeno pitanje. Tako će se na sljedećoj sjednici Gradskog vijeća zakazanoj u ponedjeljak, 27. prosinca, naći točke koje se tiču same Odluke o dodjeli stanova za mlade obitelji, ali i kriterija temeljem kojih će biti definirana lista prvenstva. Kako je vidljivo iz materijala dostavljenih pred Gradsko vijeće, mladim obiteljima se smatraju one obitelji kod kojih je podnositelj zahtjeva mlađi od 46 godina života u trenutku raspisivanja natječaja. Mladu obitelj u tom smis-

lu čine supružnici, bilo da su u braku ili u izvanbračnoj zajednici te njihova zajednička djeca, pastorci i posvojenici. Tu spadaju i samohrani roditelji sa svojom djecom, kao i jednoroditeljske obitelji. Članom mlade obitelji smatra se i dijete koje ne živi u obitelji, ali se školuje u drugom administrativnom području i mlađe je od 26 godina.

MORAJU BITI PODSTANARI, NE SMIJU IMATI NEKRETNINU, ZEMLJIŠTE…

Pravo na podnošenje zahtjeva imaju državljani RH koji nemaju, kao ni ostali članovi obitelji, riješeno stambeno pitanje, nemaju u suvlasništvu ili vlasništvu nekretninu čija je vrijednost veća od 100 tisuća kuna, podstanari su najmanje godinu dana, oni koji ne koriste gradski stan, nemaju zemljište u vrijednosti većoj od 100 tisuća kuna, nisu oslobođeni od plaćanja komunalnog doprinosa, nisu vlasnici ili suvlasnici trgovačkog društva ili obrta koje posjeduje nekretninu, zemljište ili poslovni prostor koje vrijedi više od 100 tisuća kuna.

kođer, kriteriji su i da podnositelj zahtjeva nema pokretnine, novčana sredstva i vrijednosne papire koji vrijede više od 300 tisuća kuna, da ni on, a ni ostali članovi obitelji, u posljednjih 15 godina nisu prodali, odrekli se ili darovali nekretninu u vrijednosti većoj od 100 tisuća kuna, ali i da ima prijavljeno prebivalište na području Grada Dubrovnika najmanje sedam godina neprekidno ili 18 s prekidima. Također, članovi obitelji moraju imati prijavljeno prebivalište u Dubrovniku. Jedan od kriterija je da članovi obitelji nemaju dugove po osnovi javnih davanja.

NAJVIŠE BODOVA ZA DUBROVAČKE OBITELJI S NAJMANJIM PRIMANJIMA I NAJVIŠE DJECE KOJE SU DUGO PODSTANARI

To su uvjeti koje moraju ispuniti svi oni koji namjeravaju podnijeti zahtjev za POS stan. Odlukom je uređen i način bodovanja kako bi se utvrdila lista prvenstva i tko će dobiti mogućnost kupnje stanova po povoljnijoj cijeni od one tržišne. Tako će, primjerice, oni ko -

Pravo na podnošenje zahtjeva imaju državljani RH koji nemaju, kao ni ostali članovi obitelji, riješeno stambeno pitanje, nemaju u suvlasništvu ili vlasništvu nekretninu čija je vrijednost veća od 100 tisuća kuna, podstanari su najmanje godinu dana, oni koji ne koriste gradski stan, nemaju zemljište u vrijednosti većoj od 100 tisuća kuna, nisu oslobođeni od plaćanja komunalnog doprinosa, nisu vlasnici ili suvlasnici trgovačkog društva ili obrta koje posjeduje nekretninu, zemljište ili poslovni prostor koje vrijedi više od 100 tisuća kuna.

ji zarađuju do dvije tisuće kuna neto po članu obitelji dobiti 25 bodova, a oni koji ostvaruju prihod veći od četiri tisuće kuna po članu - pet. Prema bro-

Ta-

NA SLJEDEĆOJ SJEDNICI Gradskog vijeća zakazanoj u ponedjeljak, 27. prosinca, naći će se točke koje se tiču same Odluke o dodjeli stanova za mlade obitelji, ali i kriterija temeljem kojih će biti definirana lista prvenstva

NA OVO SE ČEKALO

Gradsko vijeće

najbolji mogući božićni idu na Gradsko vijeće!

ju članova obitelji, podnositelj će za sebe dobiti 10 bodova, a za svakog sljedećeg člana po pet. Za djecu predškolske dobi i onu koja se redovito školuju, podnositelj će za svako dijete dobiti dodatnih 10 bodova.

U obzir će biti uzeta i ukupna duljina prebivanja u Dubrovniku, pa će primjerice oni koji prebivaju u Dubrovniku 35 ili više godina dobiti 25 bodova, a oni koji imaju prebivalište od sedam do 14 godina, dobit će 5 bodova. Dodatni će bodovi biti dodijeljeni za članove obi-

telji s invaliditetom, a broj bodova će ovisiti o stupnju invaliditeta. Jedan od kriterija pri bodovanju je i duljina podstanarstva pa će, primjerice, oni koji su podstanari 35 godina ili dulje dobiti 25 bodova, a oni koji imaju status najmoprimca do četiri godine dobiti pet. Svi oni koji u međuvremenu steknu nekretnine, zemljišta, poslovne prostore čija je vrijednost veća od 100 tisuća kuna, ili takvu imovinu steknu njihove tvrtke ili obrti te ako ostvare pravo oslobađanja od plaćanja komunalnog dopri-

nosa, brisat će se s liste prvenstva, o čemu će biti pravovremeno obaviješteni. Podsjetimo, Grad Dubrovnik je prva jedinica lokalne samouprave koja je razvila vlastiti model stambenog zbrinjavanja za svoje građane, pod zajedničkim nazivom ‚Dubrovačka stanogradnja’. Namijenjen je mladima koji nisu kreditno sposobni kupovati skupe stanove koji se nude na dubrovačkom tržištu nekretnina. Prema ovom modelu, stanovi se daju u najam na određeno vrijeme od 10 godi-

na od dana sklapanja Ugovora o najmu. Još uvijek nije definirano pod kojim kriterijima bi takve obitelji spomenute stanove mogle otkupiti i postati njihovi vlasnici, a Odluka koja dolazi pred gradske vijećnice zasad samo definira kako bi te obitelji mogle imati prednost. O tome treba li prodati stanove ili ih tek davati mladim obiteljima u najam, nema ni zajedničkog stava među gradskim vijećnicima, niti je to sasvim definirano zakonom te će o tome zasigurno biti rasprave i na Gradskom vijeću.

petkom Gradsko vijeće

TKO BI SVE MIJENJAO PROSTORNE PLANOVE? Od Čemprijesa i zemljišta Željke Markić na Šipanu do filmskog studija na Grabovici

Na

LUCIJA KOMAIĆ, GD

Gradski vijećnici na sljedećoj sjednici trebali bi raspravljati o zaključcima stručne analize zaprimljenih inicijativa u svrhu utvrđivanja osnovanosti pokretanja postupka za izradu i donošenje prostornih planova te njihovih izmjena i dopuna, a koji su podneseni u razdoblju 2020. i 2021. godine. Izrada i donošenje novih te izmjena i dopuna postojećih dokumenata prostornog uređenja rezultat je kontinuiranog procesa planiranja koje se temelji na praćenju i ocjenjivanju stanja u prostoru. A sukladno Zakonu o prostornom uređenju gradonačelnik je dužan najmanje

jednom u kalendarskoj godini izvijestiti Gradsko vijeće o zaključcima stručne inicijative za-

primljenih analiza, a što će se i dogoditi na posljednjoj sjednici Gradskog vijeća u ovoj godini. Kao što se može vidjeti iz materijala, građani, trgovačka društva, ali i javne institucije imali su oko četristotinjak različitih zahtjeva, među kojima ima i onih nešto zanimljivijih.

REALIZACIJA PROJEKATA Tvrtka Čepljesi d.o.o. koju

zastupa opunomoćenik Urbanistički institut Hrvatske d.d. inicirala je postupak Izmjena i dopuna PPU-a vezano uz zonu Čemprijesi na otoku Šipanu u svrhu realizacije kampa. Upravni odjel za urbanizam je prihvatio njihovu inicijativu kako bi se olakšala realizacija kampa, bez obavezne izrade UPU-a s obzirom na to kako bi se zahvat u prostoru definirao Izmjena-

sjednici Gradskog vijeća vijećnici će raspravljati o zaključcima zaprimljenih inicijativa za postupke izmjena i dopuna prostorno-planske dokumentacije

Gradsko vijeće

PROSTORNE Šipanu Grabovici

ma i dopunama PPU-a.

Iz ACI marine Dubrovniku također su uputili inicijativu za promjenom prostorno – planske dokumentacije kako bi se omogućila reorganizacija i dogradnja marine po najvišim ekološkim standardima te omogućilo obogaćivanje usluge u marini uvođenjem novih sadržaja. Ta je inicijativa prihvaćena, no bilo je i odbijenih.

PRENAMJENE

ZEMLJIŠTA

Božidar i Theo Ivanović, vlasnici velikog zemljišta ispod trafostanice Srđ inicirali su postupak Ciljanih izmjena i dopuna PPU-a i GUP-a Grada Dubrovnika radi usklađivanja sa Zakonom o gradnji. Iz Grada Dubrovnika su pojasnili kako to nije moguće također i zbog Konzervatorske podloge za kontaktnu zonu svjetskog dobra Starog grada Dubrovnika iz rujna 2020. Tim je dokumentom jasno definirano kako se predlaže izmjena namjene, zbog najvišeg stupnja osjetljivosti tog područja, iz mješovite u zaštitno zelenilo i pejzažne površine. Tijekom postupka Izmjena i

dopuna PPU-a do 30. studenog zaprimljena su 364 zahtjeva koja će se analizirati u fazi izrade nacrta prijedloga izmjena i dopuna PPU-a. Među njima je i onaj Željke Markić. Ona je u rujnu zatražila prenamjenu katastarskih čestica u k.o. Suđurađ.

JAVNI SADRŽAJI

Upravni odjel za europske fondove, regionalnu i međunarodnu suradnju predložio je prenamjenu dijela zemljišta na području Grabovice ili na širem području Grada radi planiranja televizijsko – filmskog kompleksa i game – development centra Dubrovnik. Iz Grada su potvrdili kako je to moguće planirati u poslovnoj zoni u vlasništvu

Grada, a sve s ciljem postizanja mogućnosti sufinanciranja izgradnje sredstvima EU. Prihvaćen je i zahtjev Zavoda za obnovu Dubrovnika da se kroz izmjenu prostorno-planske dokumentacije kroz obnovu ljetnikovca Bozdari-Škaprlenda stvore uvjeti za realizaciju projekta Interpretacijskog centra kulture ladanja Dubrovačke Republike. B2 kapital d.o.o. predložio je Izmjene i dopune PPU-a za zonu Radeljević.

Tijekom postupka Izmjena i dopuna GUP-a do 30. studenog zaprimljeno je ukupno 38 zahtjeva koji će se analizirati u fazi izrade nacrta dokumenata. Promjene prostorno – planske dokumentacije tema su koja

...

Upravni odjel za europske fondove, regionalnu i međunarodnu suradnju predložio je prenamjenu dijela zemljišta na području Grabovice ili na širem području Grada radi planiranja televizijsko – filmskog kompleksa i game – development centra Dubrovnik.

uvijek zaokuplja pažnju javnosti, a ujedno i razvojna strategija koja bitno određuje budućnost Grada te život ljudi u njemu. Na gradskim vijećnicima i stručnim službama Grada Dubrovnika je velika odgovornost takve dokumente učiniti razvojnima i korisnima, bez grešaka u prostoru koje je kasnije uglavnom nemoguće ispraviti.

Grabovica

Gradsko vijeće

NAKON TRZAVICA IZMEĐU FRANKOVIĆA I DPDS-A

Izjednačava se cijena ulaznice za zidine i Dubrovačke kartice

TO BI ZNAČILO kako bi Gradu trebalo pripasti više sredstava od ulaza na zidine jer se pretpostavlja kako će se turisti radije odlučivati za kupnju kartice koja, uz ulaz na zidine, sadrži i dodatne pogodnosti, nego same ulaznice kao takve

Nakon prethodnih najava, ali i ponešto trzavica, konačno bi se trebala izjednačiti cijena ulaznice za zidine s cijenom Dubrovačke kartice. To bi značilo kako bi Gradu trebalo pripasti više sredstava od ulaza na zidine jer se pretpostavlja kako će se turisti radije odlučivati za kupnju kartice koja, uz ulaz na zidine, sadrži i dodatne pogodnosti, nego same ulaznice kao takve.

ROŠADE

O izjednačavanju cijene odlučivat će vijećnici na sjednici Gradskog vijeća koja će se održati u ponedjeljak, 27. prosinca. Gradonačelnik Mato Franković prethodno je govorio kako je s Društvom prijatelja dubrovačke starine iskomunicirano izjednačavanje cijene i kako pri tom nema ništa sporno. No, trzavice su nastale nakon što je na posljednjoj sjednici Gradskog vijeća Franković predložio prodaju DuCarda na prodajnim mjestima DPDS-a.

Posljedično se sastalo Malo vijeće Društva koje je jednoglasno odlučilo kako se na njihovim prodajnim mjestima neće omogući-

ti prodaja DuCarda premda takva ideja nije stigla do njih kao službeni ni formalno uobličeni stav Grada. Franković je potom na društvenim mrežama objavio kako ‚poziva Društvo da s ciljem potpune transparentnosti potrošnje sredstava, a sve kako bi se stigla stigma s Društva,

i ono implementira sustav dnevnog informiranja javnosti putem web stranice o potrošnji sredstava’. Naposljetku su se Društvo i Franković sastali te se čini kako je postignut dogovor, a prethodilo mu je, kako je kazao tada gradonačelnik, pismo u kojem DPDS poziva na suradnju.

Jelena Bogdanović

više neće biti ravnateljica Knjižnica, mijenjat će je Lucija Bjelokosić

Jelena Bogdanović više neće biti ravnateljica Dubrovačkih knjižnica Dubrovnik. S te funkcije će biti razriješena na sjednici Gradskog vijeća koja će

se održati u ponedjeljak, 27. prosinca. Prema neslužbenim informacijama s kojima raspolaže Dubrovački dnevnik, Bogdanović bi svoju karijeru trebala nastaviti izvan Dubrovnika.

Na spomenutoj sjednici Gradskog vijeća, bit će imenovana v.d. ravnateljice, a Dubrovački dnevnik neslužbeno doznaje kako se radi o Luciji Bjelokosić. (IBM)

IVONA BUTJER MRATINOVIĆ GORAN MRATINOVIĆ

Županija

PRETRESNO NAJVAŽNIJE

I Dobroslavić na sastanku kod Plenkovića, teme demografija, obrazovanje i linijski prijevoz

Radovan Fuchs najavio je novi Zakon o odgoju i obrazovanju koji će biti na javnom savjetovanju krajem siječnja, s fokusom na ključne korisnike odgojno-obrazovnih procesa i naglaskom na unaprjeđenje profesionalnog razvoja, uvođenje informatičkog sustava upisa u škole, profesionalizaciju ravnatelja, podizanje učinkovitosti osnivača te jačanje podrške učenicima s posebnim potrebama. Također, u Nacionalnom planu otpornosti i oporavka predviđeno je 7,5 milijardi kuna za znanost i istraživanje.

Na sastanku predsjednika Vlade Republike Hrvatske Andreja Plenkovića sa županima i predstavnicima lokalne vlasti u Bjelovaru razgovaralo se o novom Zakonu o odgoju i obrazovanju, javnom linijskom prijevozu putnika i demografskim mjerama. Premijer Andrej Plenković istaknuo je da su ovi sastanci, koji se održavaju svakih šest mjeseci dodana vrijednost međusektorskog upravljanja. Osvrnuo se i na bu-

duće korake u borbi protiv pandemije koronavirusa, koji će ići u tri smjera, a oni uključuju cijepljenje, booster doze cjepiva i pridržavanje epidemioloških mjera. Govoreći o oporavku gospodarstva, premijer Plenković je rekao da očekuje rast BDP-a napomenuvši da su brojne provedene mjere pomogle da se premosti kriza, a očekuje se i smanjenje javnog duga. Predsjednik Hrvatske zajednice županija i župan Brodsko-posavske županije Danijel Marušić re-

kao je da županije ostaju podrška Vladi u realizaciji svih projekata čiji je cilj postizanje ravnomjernog razvoja i demografske revitalizacije Hrvatske. „Želja nam je da kroz fiskalnu i funkcionalnu decentralizaciju za koju se zalažemo od osnutka, vidimo promjene koje zagovaramo. Primjena načela supsidijarnosti i bottom-up pristup te društvo po uzoru na mnoga europska, ostaju cilj kojemu težimo“, ističe Marušić. Ministar znanosti i obrazovanja

Ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković govorio je o uspostavi javne usluge u županijskom javnom linijskom prijevozu putnika. Županija analizira postojeću i potencijalnu potražnju te izrađuje mrežu linija koja je podloga za sklapanje ugovora o prijevozu kao javnoj usluzi i osigurava potrebna sredstva za sufinanciranje potrebne mreže.

Državna tajnica Središnjeg državnog ureda za demografiju i mlade Željka Josić predstavila je demografske mjere i mjere za mlade, pri čemu financijsku pomoć roditeljima prilikom rođenja djeteta osigurava 96 posto jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave.

PREMIJER ANDREJ PLENKOVIĆ istaknuo je da su ovi sastanci, koji se održavaju svakih šest mjeseci dodana vrijednost međusektorskog upravljanja

Tjedan u retrovizoru Grada Dubrovnika

Prihvaćajući prijedlog Povjerenstva za dodjelu stipendija učenicima i studentima s područja Grada Dubrovnika, gradonačelnik Grada Dubrovnika Mato Franković svojim je zaključkom utvrdio konačnu listu gradskih stipendista za školsku godinu 2021/2022.

Dodijelit će se ukupno 72 stipendije u pet kategorija: - 13 stipendija učenicima i studentima koji su sami stradalnici ili su djeca stradalnika Domovinskog rata; - 29 stipendija nadarenim studentima, i to 11 iz područja prirodnih, tehničkih i biotehničkih znanosti, biomedicine i zdravstva, 15 stipendija iz područje društvenih i humanističkih znanosti te 3 stipendije iz umjetničkog područja; - 10 stipendija učenicima i studentima u deficitranim zanimanjima; - 16 stipendija učenicima i studentima iz obitelji slabijeg imovnog stanja te - 4 stipendije studentima koji su osobe s invaliditetom.

Grad Dubrovnik postao većinski vlasnik Luke Dubrovnik d.d.

Gradonačelnik Dubrovnika Mato Franković i direktor Luke Dubrovnik d.d. Željko Raguž održali su prošlog četvrtka konferenciju za medije na kojoj su izvijestili o promjenama u vlasničkoj strukturi ovog dioničkog društva, slijedom kojih je Grad Dubrovnik postao većinski vlasnik Luke Dubrovnik d.d. Naime, Luka Dubrovnik je kupila vlastite dionice od Atlanske plovidbe, a UTD Ragusa stekla je 2,75 posto dionica ovog društva.

„Ovo su povijesni dani i povijesne odluke vezano za budućnost Luke Dubrovnik i gospodarenje navedenim prostorom. Uz sve ono što je istaknuo direktor, stjecanje 8,99 posto dionica Luke, paralelno s navedenim postupkom, Grad Dubrovnik putem društva UTD Ragusa stekao je 2,75 posto dionica što znači da Grad kroz vlastite dionice, 48.57 posto i ovih 2.75 posto, sada ima 51,32 posto dionica odnosno vlasništva Lu-

ke Dubrovnik te je u konačnici Grad većinski vlasnik društva Luka Dubrovnik d.d.,“ rekao je gradonačelnik Franković govoreći o strateškoj važnosti ovog društva te dodao kako se nada da će društvo vrlo skoro dobiti prioritetnu koncesiju za izgradnju cruise terminala.

Direktor Raguž obrazložio je važnost ovih promjena za budućnost Luke Dubrovnik, čije dionice ostaju unutar grada, županije i države.

„S obzirom na tendenciju i želju da Luka bude nositelj projekta gradnje cruise terminala, smatramo, a to smo potvrdili i kroz tijela Luke, Nadzorni odbor i Glavnu skupštinu, da je to najbolji model za upravljanje u ovoj situaciji. Ovo je velika i važna odluka ne samo za Luku nego i za Grad Dubrovnik. Stjecanjem vlastitih dionica povećava se vrijednost i društva i samih dionica,“ kazao je Raguž.

Tjedan u retrovizoru Grada Dubrovnika

Napreduje rekonstrukcija Hotela Gruž u dom za starije i nemoćne

Gradonačelnik Grada Dubrovnika Mato

Franković i pročelnica Upravnog odjela za izgradnju i upravljanje projektima Paula Pikunić Vugdelija održali su prošlog petka radni sastanak s voditeljem projekta iz tvrtke IGH Vedranom Kosovićem i direktorom Hotela Gruž d.d. Vidom Raičem. Tema sastanka bila je tijek i trenutno stanje građevinsko obrtničkih radova na projektu Rekonstrukciji hotela Gruž u dom za starije i nemoćne osobe – tipa hotel.

Kosović je izvijestio kako je najveći dio gradnje armiranobetonske konstrukcije završen. Izgrađena je konstrukcija suterena, prizemlja i prvog kata te su u potpunosti završeni radovi na hidroizolaciji i podnim pločama. U tijeku je izvođenje radova na oplati i armatoru stropne ploče, dok se paralelno završava nadogradnja temelja i radovi na južnoj terasi budućeg objekta. Istovremeno se pripre-

ma zatvaranje objekta i izrada pregradnih zidova.

Na sastanku je istaknuto kako je riječ o iznimno zahtjevnom projektu pri čijoj je realizaciji bilo neophodno iskoristiti potencijal postojećeg objekta i isto-

vremeno ga uskladiti s novom konstrukcijom. Zbog novih uvjeta u samom izvođenju radova doći će do manjih korekcija u projektu i dinamičkom planu te će završetak radova biti nešto kasnije od prvotno planiranog. Prema najavama,

građevinsko obrtnički radovi bit će završeni do lipnja 2022., nakon čega će u ljetnim mjesecima uslijediti opremanje te ishođenje uporabne dozvole. Očekuje se kako će dom u jesen 2022. godine biti spreman za prijem prvih korisnika.

Isplaćene subvencije za podstanarstvo za 225 korisnika

Usklopu mjera Socijalnog programa za 2021. godinu Grad Dubrovnik isplatio je sredstva za podstanarstvo osobama i obiteljima slabijeg materijalnog statusa. Za mjesec studeni ukupno je isplaćeno 285 tisuća kuna za 225 korisnika, dok

se na godišnjoj razini za realizaciju ove mjere iz proračuna Grada Dubrovnika izdvaja 2.9 milijuna kuna. Naime, temeljem Odluke o ostvarivanju prava na subvenciju troškova najma stana osobama slabijeg materijalnog statusa, korisnici mjere ostvaruju mjesečni iznos

subvencije od 500 kuna za samce, 700 kuna za dvočlano kućanstvo, 800 kuna za tročlano, odnosno 1500 kuna za četveročlano kućanstvo. Osim navedene mjere, Grad Dubrovnik isplaćuje i subvenciju za podstanarstvo mladim osobama do 35 godina života.

Kraj godine

ČEKAJUĆI 2022.

TURBULENTNA GODINA U ODLASKU

Moglo je i bolje, ali izdržali smo!

AIDA ČAKIĆ GORAN MRATINOVIĆ

Početkom prošle godine, kada je izbila pandemija, strah je bio najčešća emocija. Virus je bio nepoznanica i sve oko njega bilo je u znaku potpune neizvjesnosti. Kako će ta bolest imati utjecaja na zdravlje? Hoćemo li se zaraziti? Kada će lijek protiv koronavirusa? Bila su to neka od najčešćih promišljanja i prirodne reakcije na nešto novo. No, vrijeme i priroda čovjeka su učinili svoje i došlo je do svojevrsne prilagodbe pa smo naučili živjeti s tim strahom. I danas su dio naše svakodnevice izvješća stožera civilne zaštite koji broji zaražene, mrtve i one na respiratoru. Brojke su znatno veće nego prošle godine, ali prilagodba i prihvaćanje da pandemija postoji učinili su svoje tako

da nema više straha u tolikoj mjeri. Na red su pak ove godine došli propitivanje i bunt, posebice nakon lansiranja cjepiva protiv bolesti COVID-19.

I tijekom 2021. bilo je mnogo negativnosti pa su tako mnogi gubili živote, poslove, djeca nisu redovito išla u školu, turistička sezona je bila slabija nego u normalnim uvjetima... Sve to je pratilo i puno besmisla poput zbunjujućih pravila. Ipak, ova kriza izazvana pandemijom pružila je jedinstvenu pri-

liku svima da naprave iskorak ka potrebnim i često zanemarenim promjenama. U nastavku ukratko donosimo opažanja Dubrovčana iz različitih sektora o godini iza nas.

‚MLADI SU PRILAGODLJIVI’ Profesorica u dubrovačkoj

Nepune dvije godine u svakodnevnom govoru koristimo riječ koronavirus

Nikica Anić

Kraj godine

gimnazij Nikica Anić sažela je ovu godinu u nekoliko riječi „preživjeli smo, prilagodili se i ostali radosni“.

- Prvi dio kalendarske godine bio je dosta kompleksan jer smo veći dio drugog polugodišta opet radili online. Bilo je ponešto lakše, jer smo stekli neke nove vještine u nastavi na daljinu i usvojili nove alate. Budući da je nastava živi proces u kojem je učionica mjesto razgovora, govora tijela, razmjene emocija, rasprave, druženja, što u nastavi na daljinu jednostavno ne funkcionira, svi smo željno dočekali fizički povratak u učionicu – kazala je Anić te dodala kako je drugi dio godine bio znatno lakši jer se radilo u školi, s povremenim samoizolacijama.

Ona smatra kako je to bila dobra odluka jer su učenici lakše usvajali gradivo u interakciji s nastavnicima.

- U razgovoru s učenicima, ali i kolegama da se zaključiti da su protekle dvije godine zasigurno ostavile rupa u znanju, jer jednostavno koncentracija učenika u nastavi na daljinu nije jednaka onoj u učionici, niti tempo rada može biti isti. Sve to utjecalo je i na radne navike učenika, što me posebno plaši za one učenike koji izlaze na maturu. Također je bio prisutan i porast anksioznih stanja kod učenika i neke izgubljenosti što je posebice zabilježeno kod inače odličnih učenika – navela je Anić te dodala kako je ipak optimist kada se osvrne na proteklo razdoblje.

- Mladi ljudi su prilagodljivi i žive u svom svijetu u koji ponekad i teško puštaju odrasle što je u ovoj situaciji dobro, pogotovo kad razmišljamo o stanju duha i psihičkom zdravlju. Mi

smo često puni crnila pa mi se čini kako sam privilegirana jer radim ovaj posao pa kad uđem u učionicu ulazim u svijet pozitive i radosti. Odradili smo neku mini ekskurziju početkom nastavne godine, sudjelovali u mnogim humanitarnim akcijama, i sada smo u fazi kićenja učionica tako da sve izgleda kao nekad prije. Sva ona propuštena znanja, mladi, zdravi i optimistični čovjek će nadoknaditi. Bitno je da nauče da ‚košulju sretnog čovjeka’ vrlo često kroje sami – poruka je profesorice Nikice Anić iz Gimnazije Dubrovnik.

‚SAD JE NAJLAKŠE PRODAVATI POPULIZAM I DEMAGOGIJU’

Za predsjednika Gradskog vijeća Grada Dubrovnika Marka Potrebicu ova godine je bila teška, kako u poslovnom, tako i u političkom planu.

-Manje više sve je počinjalo i

završavalo s brojem zaraženih i općenito COVID krizom. Hvala Bogu, pandemija je tijekom ljeta popustila pa smo u Gradu uspjeli napraviti određene turističke rezultate koji su popunili proračune naših sugrađana, ali i proračun Grada. To je još jednom pokazalo kako je Dubrovnik ovisan o turističkoj industriji i sve je vezano za to. Nadam se da će iduća godina konačno biti godina kada će se stvari vratiti u normalu jer je teško živjeti pod ovim pritiskom – kazao je Potrebica.

Kao potpredsjednik gradskog HDZ-a smatra kako je ova godina bila uspješna u političkom smislu.

-Građani su prepoznali naš rad u proteklom mandatu, prvenstveno mislim na gradonačelnika Frankovića i većinu u Gradskom vijeću. Što se tiče unutarstranačkih odnosa, mislim da smo pokazali kako je HDZ na jugu stabilna organizacija,

bez turbulencija pa su birači prepoznali to jedinstvo i nagradili nas na proteklim lokalnim izborima – govori predsjednik Gradskog vijeća.

Za njega je vrijeme krize izazovno, a dodaje kako je tada najlakše prodavati populizam i demagogiju.

-Odgovornost nas koji obnašamo časne funkcije u društvu je slati poruke koje su utemeljene na znanosti, a ne skupljati jeftine političke poene i u ovoj krizi pokušati djelovati kao glas razuma. Osobno se ne zalažem za podjele, segregaciju, ali jasno promoviram znanost i znanstvena dostignuća. S druge strane, ne osuđujem sugrađane koji imaju drugačije stavove. Žalosno mi je kada neka prijate-

Nastavak na sljedećoj stranici

Marko Potrebica

ljstva padaju zbog različitih stavova primjerice oko cijepljenja. Nije dobro da se kao društvo dijelimo u ovim situacijama – istaknuo je Marko Potrebica.

‚ČOVJEKU SE OKRENE CIJELI ŽIVOT I TEK ONDA CIJENI BANALNE STVARI’

Poduzetnica i osnivačica humanitarne udruge Bog, pravda i poštenje Ana Obradović Skračić govori kako je zadovoljna s 2021. godinom iako je za nju bila prilično turbulentna. -Bitno je da je glava živa i zbog toga sam zadovoljna. Što se tiče posla, daleko je od uspješnog, ali sretna sam što smo mogli ikako raditi i što smo izdržali sve ovo. Moj posao ipak spada pod luksuz tako da je dobro prošlo. Primjerice, prošla godina je bila kriminalna, a ove se barem nešto događalo – kazala je Ana Obradović Skračić te dodala kako je inače u svemu optimistična i zadovoljna. Budući da je preboljela teži

petkom Kraj godine

‚SVIMA JE U INTERESU DA SE EKONOMIJA REKONSTRUIRA’

-Mislim da ćemo se početi vraćati u normalu i da će svake godine biti bolje. Iz ove godine sam izvukla pouku kako treba biti pametniji i oprezniji – istaknula je Ana Obradović Skračić. Vlasnik turističke agencije Dubrovnik Travel Daniel Marušić govorio je o poslovnoj 2021. godini.

očekivao da će ova godina biti bolja. Naveo je podatak kako je Dubrovnik Travel poslovao između 20 i 25 posto od inače redovnog poslovanja.

oblik COVID-a u travnju ove godine sretna je što je danas živa i zdrava.

-U svemu tome lošem čovjeku se nekako okrene cijeli život i tek onda počne cijeniti stvari koje su prije bile banalne. Tako sam i ja shvatila posao i sezonu i da se nije dogodilo ovo s bolesti, ne bih izvukla pouku da je zdravlje na prvom mjestu – govori Obradović Skračić koja je po izlasku iz bolnice uvidjela kako liječnici i medicinsko osoblje rade u teškim uvjetima te da im je potrebna pomoć.

-Bilo mi je šokantno kako to sve izgleda i onda sam iz zahvale tim ljudima odlučila osnovati udrugu i napraviti akciju. Skupili smo preko stotinu tisuća kuna i kupili opremu poput madraca, oksimetara, monitora životnih funkcija, aparata za traženje vena i arterija te sobu za medicinske sestre – navela je. Najavila je nastavak humanitarnog djelovanja, ovog puta u vidu nabavke ultrazvučnog uređaja za Dom zdravlja u Dubrovniku.

-Napravljeno je dosta toga što se moglo. Proljeće je nažalost bilo loše, jesen je bila u ograničenim uvjetima pa nismo imali nešto previše poslovnih prilika, ali i u tim uvjetima smo uspjeli odraditi solidnu bazu za iduću godinu. Nadam se kako u budućnosti neće biti većih ograničenja tako da ćemo odraditi ono što nam je bilo uskraćeno ove godine – kazao je te dodao kako su potpore od Vlade pomogle. Marušić je istaknuo kako je ipak

-To se odrazilo na zaposlene pa nas je danas nešto manje, budžet za marketing je niži, ali ipak smo sve skupa uspjeli premostiti jer smo imali rezerve od prošlih godina. Mislim da ćemo i iduću godinu morati financirati od zaliha. Za sad su najave dobre, ništa spektakularno, ali to bi bio dobar početak za sve agencije, ne samo za nas. Naučili smo kako možemo poslovati i dalje uz dobar izbor, konzervativan pristup poslovanju i zadržavanje djelatnika, ali uz potpore od države. Trebamo još više posla, oslobađanja uvjeta poslovanja, dozvoljavanje okupljanja... U konačnici svima je u interesu da se ekonomija rekonstruira –poručio je vlasnik agencije Dubrovnik Travel Daniel Marušić.

Ana Obradović Skračić

Daniel Marušić

Anketa

ANKETA O DOČEKU NOVE GODINE

USUSRET NAJLUĐOJ NOĆI Dubrovčani se prisjećaju proteklih

milenijski doček teško će se ikada više ponoviti

PETRA SREBROVIĆ GORAN MRATINOVIĆ / GRGO JELAVIĆ/PIXSELL

Provjerili smo koji je od brojnih dočeka Nove godine Dubrovčanima ostao u najboljem sjećanju. Saznali smo kakva su očekivanja za ovu godinu kada će na Stradunu nastupiti Silente i Vatra, kao i sviđa li se Dubrovčanima ovogodišnji program i hoće li se spustiti do Straduna na čašicu dobrog pića, ića i pjesme.

godina,

IVAN BAĆE: Doček one godine kada je na Stradunu pjevao Dino Merlin bio je odličan, opet bismo rado došli, no nažalost ove godine nismo tu, pa nećemo dočekati Novu godinu na Stradunu.

ANKETA

vena’. Bitno je da je gore na pozornici netko tko bi razveselio, zabavio i rasplesao.

Silente i Vatra su divni. Volim Silente, čak ih i privatno slušam. Međutim, nisam siguran jesu li najbolji izbor za Novogodišnju večer. Ali, ako će oni svirati sve moguće kako bi razveselili ljude i publiku, onda dapače, ja sam za njih, u svakom slučaju, samo da je veselo i zabavno.

ANTE RABUŠIĆ: Doček koji je bio fantastičan je onaj milenijski, nakon toga su svi bili doma. Ove godine, dok su na Stradunu ograde i torovi, bojkotiramo.

tirao bih jednog svog prijatelja, moju generaciju, Nana Vlašića koji je rekao ‚Stradun je zvijezda’. Mislim da nije primarno tko će svirati na Stradunu, bitno je da se dogodi nešto lijepo, da se ostvari jedna sinergija koja se na Stradunu uvijek dogodi. Naravno da je uvijek dobro kada bude neka zvijezda, a imali smo i inozemnih. Mislim da je najvažnije da se nešto dogodi pogotovo u ovim pandemijskim vremenima, svima nam treba radosti i veselja.

EDI JERTEC: Ne bih želio spominjati imena glazbenika, a bilo ih je u Dubrovniku jako puno. Nova godina je tu da ljudi skaču, plešu i vesele se i da tu noć zaborave sve probleme koji ih tište. Nemojmo dovoditi te večeri plačljive, tugaljive i one koji vode u depresiju i ‚rezanje

ANTE VRANJEŠ: Moram priznati da se ne sjećam kad sam zadnji put bio na Stradunu na dočeku Nove godine, zadnjih nekoliko godina sigurno nisam bio. Milenijski doček je svakako bio za pamćenje. A ovogodišnji izbor, Silente i Vatra mi se sviđa, mislim da će biti super.

MIHO KATIČIĆ: Dočeke na Stradunu sam dugo godina organizirao ja s jednom vrijednom ekipom i mislim da se onaj milenijski teško može ikada više ponoviti. Iako su i dočeci s Oliverom također bili fantastični. Od posljednjih desetak godina, svakako treba spomenuti Parni valjak, to je glazba koju ja najviše volim. Ci-

Složit ćemo se kako nam svima zaista treba zabave i veselja, a Dubrovčani i nakon više od 20 godina još uvijek pamte trenutke te ‚okrugle’ milenijske večeri kada su na Stradunu nastupili brojni hrvatski glazbenici koje je došlo gledati, slušati i zabaviti se više od 15 tisuća ljudi. Program su tada prenosile i kamere CNN-a i MTV-a, a Dubrovnik je tu večer postao zvijezda zabave, kakva se pamti sve do danas.

AKO SE PO JUTRU DAN POZNAJE, onda se po dočeku poznaje i cijela godina

Reportaža

OMILJENA ČASNA VESELKA:

Sve se vratilo, kao da ništa nije bilo, crkva je puna, a naša Župa živi

Župa Svetog Mihajla je najveća župa Dubrovačke biskupije, čini njezinu trećinu

po broju vjernika, a nedavno je u ovu župu stiglo i papinsko odlikovanje ‚Pro Ecclesia et Pontifice’ (Za Crkvu i Papu) za njenog vjernika Boža Dolinu. Crkva Svetog Mihajla sigurno je u Dubrovniku crkva s najviše djece i s najviše pjes-

me, ali još je po nečemu posebna. U njoj živi i radi, Božjom rukom i ljubavlju vođena, kako joj i samo ime kaže, jedna sretna žena osmijeha koji grije srca, časna Veselka. Nema Lapađanina koji časnu Veselku ne poznaje. Mnoga su djeca upoznala vjeru u svome domu, a izvan doma je nastavili upoznavati s njom i živjeti i dalje u Župi Svetog Mihajla, ili negdje dalje, no -

...

Časna Veselka poznata je po svome zvonkom glasu i iskrenom osmijehu. Osim što marljivo radi u Župi Svetog Mihajla, predaje i vjeronauk u školi. Vrlo rano časne su primijetile kako Veselka ima ‚ono nešto’ za rad s djecom.

seći sa sobom ono što je u djetinjstvu ukorijenjeno, vjeru koju je i časna Veselka pomogla oblikovati, što kroz školu, što kroz župu.

Upravo zbog toga smo u ovo blagdansko vrijeme porazgovarali s omiljenom dubrovačkom časnom Veselkom, koja je rođena u Vitezu, srednjoj Bosni, a kaže kako je rano osjetila ovaj poziv. „Kod mene su djelovale časne sestra Kćeri božje ljubavi i prva vjeroučiteljica mi je bila

ZADNJA JOJ JE GODINA PRED MIROVINU, ali ni

tada

ne prestaje redovnički rad

POSEBNA U SVOME NESEBIČNOM RADU I ODNOSU PREMA DJECI

PETRA SREBROVIĆ GORAN MRATINOVIĆ

Reportaža

časna sestra. Nju sam stalno promatrala i mislila kako je lijepo raditi s djecom. Već sam tada imala veliku želju da jednoga dana budem časna“, otkriva nam Veselka i dodaje kako je i nju, kao i svih, pubertet malo ‚ulovio’ pa se u školi osim petica zaredala i koja, kako kaže, uz smijeh ‚tričina’, no to nije promijenilo njezinu želju i poziv koji je osjetila vrlo mlada.

„Imala sam 14 godina kada sam rekla roditeljima kako bih željela biti časna sestra. Moja majka mi je tada otkrila tajnu i rekla da je i ona željela biti časna sestra, ali da je bila siromašna“, govori nam i pojašnjava kako su nekada prije časne tražile ‚dotu’, odnosno trebalo se nešto donijeti u samostan, što je bio problem za siromašne.

‚NAJČVRŠĆA ODLUKA’

„Nakon osmog razreda jednoj sam časnoj sestri rekla kako bih željela poći u samostan. Ona je na to rekla kako s tim nema problema, ali me upitala jesam li to čvrsto odlučila“, priča nam i govori kako je to tada, kao i danas bila najčvršća odluka. „Pitala me i znaju li moji roditelji za ovu odluku, a moja je majka tada meni rekla ‚ti pođi i vidi, ako ne možeš vrati se kući’“, priča nam Veselka o svom pozivu i podrški obitelji koju je imala, iako od rodbine nema nikoga u tom pozivu.

„Krenula sam na Svetoga Iliju 1972. godine i bilo mi je neobično iz sela doći u Zagreb, u veliki grad. Pisala sam pisma i javljala se roditeljima, svaki put bih plakala i kad bi pisala i kad bi njiho-

va pisma čitala“, govori časna Veselka kako ne zna koje su to suze bile. „Možda radosnice“ kaže.

Časne su je upisale u Gimnaziju, onda se nakon četiri godine srednje škole obukla u redovnicu, u novicijat.

„Malo promišljamo dvije godine, imamo godine kušnje, malo ja promatram časne, malo časne promatraju mene. Jesam li ja za to ili nisam. I kad završi no vicijat onda idemo dalje u naše zajed nice i daljnje školo vanje“, pojašnjava. Već tada časne su prepoznale njezin dar, ono po če mu je znaju Dubrovčani, a ponaj više mali, ali i veliki, odrasli La pađani. Veselka je poseb na u svo me radu i odnosu prema djeci.

RANO JE PREPOZ NAT NJEZIN

DAR „Časne su otkrile da bi ja dobro ra dila s djecom. Li jepo sam pjevala, pa su me odmah dale učiti klavir, i tako sam nauči la svirati. Onda su me upisali na Ka tehetski institut

kako bih završila pedagoški smjer za vjeroučiteljicu i tako je krenuo moj život“, govori. Tko ide u crkvu Svetog Mihajla nedjeljom na misu, dobro poznaje ovaj zvonki, čisti glas koji pjeva o Bogu i Bogu. Glas je to Veselke koja je završila glazbeni institut, smjer voditeljica crkvenog pjevanja, i osim časne sestre, nosi i titulu crkvene glazbenice. U Dubrovnik je došla 1999. godine, a tu je sada pune 22 godine. Imala je puno službi prije nego što je došla ovdje, pa je tako, govori nam, služila u Petrinji, Martinu na Muri, u Splitu, Kupresu i Tuzli, a prije dolaska u Dubrovnik bila je u Zaprešiću. „I prije dolaska u Dubrovnik sam radila s djecom, i kao mlada, uvijek kada je trebalo ići oko Zagrebačke župe časne su me vodile s njima da im pomognem, da pjevam pod misom, već tada sam radila s djecom.’’ Osvrnula se i na dječji odnos pre-

ma vjeri, kroz bogat život rada s najmanjima. „Djeca su jako dobra i neiskvarena, ali ako u pozadini nema roditelja istinskih vjernika, neće biti poslije niti dobrih obitelji. Jer Bog dragi djeluje za svakoga pojedinačno, svako dijete će upoznati Boga osobno, Bog dragi svakome čovjeku daje milost da Ga može upoznati. Danas u ovoj slobodi možemo upoznati Boga, a možemo se i okrenuti od Njega“, govori i dodaje kako je važno uvijek djecu usmjeravati prema životnim vrednotama, ali i prema vjeri. Danas se često može čuti kako je, ne samo u Hrvatskoj, već i u svijetu sve manje istinskih vjernika, sve se više ljudi identificiraju kao ateisti, ili pak agnostici, upitali smo časnu Veselku primjećuje li takav trend u svojoj Župi.

„Ne primjećujem da je to baš tako crna slika, jer svaki čovjek ima slobodu izbora želi li se opredijeliti za Boga. Bog je čovjeku dao slobodu da uvijek može birati, ali čovjek se i vraća svojim izborima, vraća se Bogu. Mi možemo filozofirati koliko god, i dokazivati o nepostojanju Boga, ali uvijek se čovjek vraća vjeri i Bogu i svojim korijenima i počecima“, govori.

ŽUPA KOJA ZAISTA ŽIVI „Naša crkva je uvijek puna jer naša Župa nudi puno zanimacija, sve su obuhvaćene, djeca su s nama, što kroz školu, što kroz župski vjero-

Nastavak na sljedećoj stranici

nauk. Mladi imaju svoj Klub u Župi, krizmanici su nam tu, zbor Lapadski anđeli, a tu su i naravno naši stariji. Župa je velika i zahvaljujući našem župniku don Robertu koji je vrlo aktivan, puno toga lijepoga se događa“, govori te zaključuje kako je Župa Svetog Mihajla uvijek živjela jer ima vjernika i događanja. Nekada je časna Veselka za mise pripremala grafoskop na kojem su se izmjenjivale folije s pjesmama koje su se projicirale na zid crkve, a taj posao bio je ‚onaj najvažniji’ za većinu osnovnoškolaca, pa su se uvijek stvarala rivalstva i borbe tko će u nedjelju sjedati i ‚vrtiti folije’. „Sada smo malo suvremeni-

petkom

Reportaža

ji, imamo projektor, ali djeca su djeca, bore se i dalje, za projektor, tko će u prvim redovima sjediti, njih sve to veseli“, govori nam Veselka uz smijeh.

ČEMU SE DJECA

VESELE U BLAGDANSKO

VRIJEME

„Neka su djeca vrlo duhovna, da me čak i iznenade. Svi oni kroz školu, ali i kroz obitelji, znaju da je Božić Isusov rođendan. Malo zaborave svoje običaje i tradiciju, pa ih ja podsjetim na kolendavanje, malo ih treba uputiti i u tradiciju, što se spravlja taj dan“, govori nam te dodaje kako je prošle godine bilo vrlo malo kolendara zbog korone,

ali nada se da će se ipak nastaviti kolendavati.

„Ma čak i kada je bila korona vrata naše crkve su se ‚odškrinjavala’ i ljudi su vrlo rado dolazili“, govori.

Osvrnula se i na pandemijsko vrijeme i na to je li korona što promijenila u odnosu s vjernicima i s djecom.

„Bilo je malo tužno ispočetka kada su nam tu zatvorili, pogotovo ta online nastava koja ne vodi ničemu. Online nastava je za studente, a ne za malu djecu koja nemaju ni roditeljskog nadzora jer roditelji rade, pogotovo u obiteljima s više djece gdje oni moraju svi doći u određeno vrijeme pratiti nastavu i učiti. Nikad se ovo vrijeme više ne vratilo“, govori.

„Ali kada malo pogledam, sve se najednom vratilo. Opet kao da ništa nije bilo, opet je crkva puna, uvijek je posjećeno. Imamo i puno dobrih suradnika koji su uvijek spremni pomoći, živo je u ovoj našoj župi“, kaže za kraj.

Časni Veselki je ovo zadnja radna godina u školi prije mirovine. ‚’Ali u redovništvu nema nikada mirovine, uvijek se mora raditi“, dodat će naša lapadska časna sestra za kraj. A mi ćemo zaključiti kako će mnogo izgubiti školarci odlaskom Veselke u mirovinu. No, hvala joj za sve ono što smo mi dobili od nje kroz sve ove godine koje je posvetila radu s generacijama naše dubrovačke djece.

RIJEČ ŠIME ZUPČIĆA:

Hladna betlehemska noć od idile, ali sve je uljepšala

Vrijeme u kojem živimo je vrlo specifično, zahtjevno i neizvjesno. Božićna slavlja se održavaju pod posebnim‚covid režimima’, a u vremenu koje tradicionalno obilježavaju druženja i veselje, savjetuje se socijalna distanca. Voditelj Katehetskog ureda Dubrovačke biskupije i vanjski suradnik na Odjelu za komunikologiju Sveučilišta u Dubrovniku dr. sc. Šime Zupčić za čitatelje Dubrovačkog dnevnika piše što to možemo naučiti od Božića i primijeniti na sadašnju situaciju. I podsjeća – ni u hladnoj betlehemskoj noći puno toga nije bilo idealno, no sve je to ispravila toplina koja dolazi iz duše i čovjekoljublje

ŠIME ZUPČIĆ GORAN MRATINOVIĆ

Božić je blagdan blizine. Prije svega Božje blizine čovjeku. Ali ne samo toga. Nego i čovjekove blizine čovjeku.

Blagdan je Božića, ako ću se „uhvatiti“ nekog biblijskog teksta, trebao bi to biti tekst o Mariji, Josipu i novorođenom Isusu. No, ima jedan biblijski tekst koji na prvi pogled nema veze s Božićem. A tako je božićni, tako snažno označuje duh Božića. Riječ je o prispodobi o Milosrdnom Samarijancu. U Lukinom evanđelju, Isus pripovijeda prispodobu o pretučenom čovjeku kojeg primjećuju vjerski službenici,

ali ga samo zaobilaze. Odlučili su mu ne pomoći. Ne piše koji je razlog toga, ali vjerojatno su imali, prema njihovom mišljenju, nekog „važnijeg“ vjerskog posla, možda neki obred u hramu. Zbog obreda, „zaboravili“ su čovjeka. Zatim tuda prolazi Samarijanac (iz vjerničke perspektive Isusova vremena mogli bismo reći da Samarijanac znači gotovo nevjernik) koji „dođe do njega, vidje ga, sažali se pa mu pristupi i povije rane zalivši ih uljem i vinom. Zatim ga posadi na svoje živinče, odvede ga u gostinjac i pobrinu se za nj“. Na kraju te prispodobe, Isus kaže svom sugovorniku „Idi, pa i ti čini tako!“. Eto, to je bit Božića, Bog prilazi čovjeku, a zatim mu kaže „Idi, pa i ti čini tako“. I ti prilazi čovjeku pored sebe.

Mi ljudi u životu volimo idealizirati stvari. Nekada to nije isključivo loše, ali često nas dovodi do iskrivljene slike stvarnosti. Pa tako i iskrivljene slike Božića. U toplini svoga doma, pod lijepo okićenim borom, smještamo onu idiličnu sliku Marije, Josipa i Isusa. No, u stvarnosti, to zasigurno nije bilo tako idilično. Hladna betlehemska noć i hladna štalica su daleko od idile. Kao što nije idilična niti ona slika pretučenog čovjeka kojeg vjerski službenici zaobilaze. Sve je to daleko od idilične topline. No, zato smo mi tu da tu hladnoću otjeramo svojom toplinom. Bog svojom toplinom grije betlehemsku noć. Svojim rođenjem i prilaženjem čovjeku tu noć čini najtoplijom. Marija i Josip svojim sudjelovanjem nastavljaju taj lanac to -

pline. Onaj Samarijanac pomažući pretučenom i ranjenom neznancu ovaj svijet čini toplijim. I mi smo pozvani učiniti isto: „Idi, pa i ti čini tako!“. Ili da to preoblikujemo u ovom pandemijskom vremenu: „Ostani, pa i ti čini tako!“. Jer, zbog ovih okolnosti u kojima se nalazimo, a polazeći od kršćanske brige za život i zdravlje naših bližnjih, imamo priliku još više ostati uz svoje obitelji i svoje najmilije. Te ranjene i pretučene neznance prepoznati u svojim najbližima: ženi ili mužu, kćeri, sinu, majci, ocu, bratu i sestri, te ovo vrijeme provesti s njima i činiti ono što čini i milosrdni Samarijanac.

A što čini milosrdni Samarijanac? On brine za život i zdravlje onog ranjenog neznan -

Blagdani

noć i štalica su daleko uljepšala toplina ljubavi

ca, koji zbog njegove brige prestaje biti neznanac i postaje bližnji. Nije li to iznimno aktualna poruka upravo u ovom pandemijskom trenutku? Nemamo li „alat“ kojim sada možemo pomoći očuvanju zdravlja i života neznanaca i naših bližnjih? Naravno, cijepljenje nije stvar vjere, bez obzira na to što se mnogi u odbijanju cijepljenja pozivaju na vjeru. Vjera nema ništa niti s pozivanjem na cijepljenje. No, postoje dvije dimenzije koje se nadopunjuju, svaka poštujući autonomiju one druge. Jedna dimenzija je znanstvena, u ovom slučaju riječ je o medicinskoj znanosti. A iako i u znanstvenoj zajednici postoje različita mišljenja, ipak prevladavajuće mišljenje znanosti je da je cijepljenje dobar put k zaštiti života i zdravlja. Ne savršen, ne sto posto učinkovit, ali trenutno najbolji. Druga dimenzija je vjerska, a ta dimenzija nam kaže da, poput milosrdnog Samarijanca, između ostalog moramo brinuti i o zdravlju i životu onih koje susrećemo na našim životnim stazama. Vrlo jednostavno, kada zbrojimo dva i dva, odnosno u ovom slučaju jedan i jedan, poštujući auto -

nomiju svakog od tih „pribrojnika“, zbroj je jasan. Dakako, iako je to u ovom trenutku veoma aktualan način brige za naše bližnje, nije jedini. Ne zaboravimo ostale načine brige za bližnje i

ljubavi za bližnje. Neka nam i ovaj Božić bude ponovni poticaj da ljudima pored sebe donosimo ljubav i toplinu. I dakako, da ne zastanemo i ostanemo s ljubavlju samo u ovom božićnom vremenu,

nego da nastavimo donositi božićnu toplinu kroz cijelu godinu. Neka nam svima bude blagoslovljen Božić, te mirom, toplinom i ljubavlju ispunjena cijela nova 2022. godina!

Sport

Kako je slovenski gubitnik postao heroj Amerike i idol Muhammada Alija

MARO MARUŠIĆ

Ima nešto privlačno u lokacijama na kojima smo skoro izgubili život, baš poput onih neuzvraćenih ljubavi iz srednjih škola koje nikad ne zaboravljamo. Ta nam mjesta proizvode koloplet kontradiktornih osjećaja – volimo ih i mrzimo, divimo im se i bojimo, najradije bi ih pljunuli, ali ne možemo zbog strahopoštovanja – istovremeno su nam sveta i prokleta, baš kao što je Barbra Streisand i ružna i lijepa u jednakom djeliću stotinke. Ne znamo što bismo točno s njima, ali jedno je sigurno – uvijek im se iznova

vraćamo baš kao što neprekidno kibicamo na Facebooku što je s našom fatalnom ljubavi iz srednje škole, iako se odavno pretvorila u… nije politički korektno reći što. U malom slovenskom mjestu Lesce na granici s Austrijom dok se gasi dan, Vinko Bogataj uzima daljinski i pali televiziju. Svake godine pred njen sami izdah, i evo već tako točno pola stoljeća, vodi uzaludnu bitku sa svojim Stockholmskim sindromom. Negdje popodne oko 16 sati, dok se kratki dan sklanja pred dugom noći, ponovo si govori da će ovaj 29. prosinca radije provesti slušajući pornić na radi-

ju nego upaliti prokletu televiziju, ali koliko god bi bilo fenomenalno čilati uz strasne uzdahe pokraj vatrice otvorenog kamina, Vinko uvijek poklekne – otvori bocu, izvali se na kauč i pokaže srednji prst Borisu Novkoviću. Ni ove godine neće biti „Dok stenje na radio, šta bih ti radio“. Obertsdorf – čim upali televiziju pojavi se na natpis na skijaškoj skakaonici. Čeka se početak 68. Novogodišnje turneje, a Bogataju trnci prolaze vratom kao da je upravo on sam prvi natjecatelj koji se sprema odgurnuti od rampe. Iako je već prešišao sedamdesetu, svega se sjeća kao da je jutros bilo - a bilo je, dragi moji, prije točno 51. godinu. Slovenija tad uopće nije postojala, a bogme ni Luka Dončić, ni Jan Oblak, ni Samir Handanović. Ma lako za njih, ali u obližnjem Novom mestu (sve je u Sloveniji u susjedstvu) nije bila rođena ni bivša prva dama

...

Je li onaj pad na njemačkoj skakaonici za njega bio agony of defeat ili možda ipak thrill of victory? Je li taj pad bio zlo zbog kojeg se nikad više ozbiljno nije bavio skokovima ili dobro koje mu je omogućilo autogram Muhammadu Aliju i otkrivanje slikarskog talenta?

Amerike Melania Trump.

SKOK U GLEDALIŠTE

Vinko Bogataj je u ožujku 1970. godine – točno mjesec dana prije dolaska kraljice Melanije na ovaj planet - na svjetskom prvenstvu u skijaškim skokovima u Obertsdorfu bio

SPEKTAKULARAN PAD VINKA BOGATAJA okončao mu je karijeru skijaškog skakača, ali istovremeno mu je donio slavu u Americi gdje je postao sinonimom za sportsku nesreću

VINKO BOGATAJ – IKONA NESREĆE

član reprezentacije Jugoslavije i spremao se skočiti u finalnoj seriji. Iako je proljeće po kalendaru već trebalo kucati na vrata, jug Njemačke zaglavio je u ledenom dobu. Temperatura debelo ispod ništice s gustim snijegom koji se gomilao diljem njemačkih Alpi. Danas se natjecanja u skijaškim skokovima odmah prekidaju, a zaletište se automatski spušta, čak i kad orao malo jače zamahne krilima i nešto brže proleti ponad skakaonice, ali u ono vrijeme prije Melanije i Dončića, mogao je i meteor pasti na natjecatelje, ništa se ne bi prekinulo. Vinko, gore na vrhu zaletišta, zna da po ovakvim uvjetima može skočiti jedino u rodnicu lijepe matere, ali neće valjda odustati. Naravno da ne, ali bogme neće previše

ni riskirati. Neka samo spasi život, bit će još natjecanja. Odgurnuo se od rampe i odmah uočio da ubrzava više od predviđenog. Zaletište je bilo zaleđeno kao Irkutsk u siječnju, a on je akcelerirao poput Micka Doohana u ciljnoj ravnini. Mati mila, šta da radim, proletjelo mu je kroz glavu, kao Pirmin Zurbriggen kroz Kitzbühel. Pri kraju zaletišta i brzini od 100 kilometara na sat, pokušao je malo prikočiti, ali izgubio je kontrolu i katapultirao se direktno u publiku. Nakon nekoliko salta zaustavio se pred zapanjenim očima zabundanih posjetitelja. Dobar dio njih mislio je da nije preživio pad, jer je bio bez svijesti i nije se micao, što je bilo i za očekivati, jer u ono vrijeme, prije Bojana Križaja i Mateje Svet, nitko na čitavoj planeti osim ja-

Sport

panskih kamikaza, nije nosio kacige, pa tako ni skijaški skakači. -Ničega se ne sjećam nakon odraza – izjavio je kasnije nesretni Slovenac. Imao je vrašku sreću. Izvukao se samo s potresom mozga i prijelomom skočnog zgloba. Već u sljedećoj sezoni vratio se natjecanjima, ali nigdje nije ostvario nikakav zapaženiji rezultat. Tako je to kad doživiš traumu na sportskom borilištu, rijetki su oni koji mogu prijeći preko toga kao da se ništa nije dogodilo. Monika Seleš je najbolji primjer uklete sudbe. Bogataj se mučio i mučio, pa onda odlučio – nije ovo više za njega, umirovit će se, iako za pravo reći, nije ni počeo karijeru. Imao je samo 22 godine kada je objesio skije o klin i vratio se anonim -

nosti slovenskog momka iz malog mjesta. Njegovo ime potpuno je zaboravljeno u sportskim almanasima Jugoslavije, kao da nikad nije ni postojalo.

HEROJ AMERIKE

Međutim, 8 tisuća kilometara zapadnije legenda o Vinku Bogataju tek je počinjala. Onog prokletog dana na zaletištu skakaonice u Obertsdorfu našla se i ekipa sportske emisije američke ABC televizije koja je snimila dramatičan pad. Odmah su shvatili da imaju nesvakidašnju snimku. Kada su se vratili kući, pokazali su je svojim urednicima, a ovi nimalo nisu dvojili. Uvrstit će je u najavnu špicu legendarne emisije ABC’s Wide World of Sports koja se počela prikazivati još 1961., i trajala je sve do 1998. godine kada ju je u klasičnoj digitalnoj sačekuši smaknuo internet. Ukratko, u toj su se emisiji milijunima Amerikanaca prikazivale svakojake sportske zanimljivosti iz svih krajeva svijeta. Gledanost je bila brutalna, a kako i ne bi, kada u to vrijeme nije bilo tehnoloških čudesa da možeš birati i gledati što ti srce išće. Takve posebne sportske emisije čekale su se kao dijete Djeda Mraza - s nestrpljenjem, strepnjom, uzbuđenošću, pozitivnom tremom - baš kao nekoć Petica kod nas.

Deseci milijuna Amerikanaca upalili bi televiziju, pa poNastavak

na sljedećoj stranici

U ono vrijeme skakalo se bez zaštitne kacige

Sport

tom začuli dobro poznati glas Jima McKaya koji je dramatično plovio najavom kao da reklamira novi nastavak Terminatora: Spanning the globe to bring you the constant variety of sport … the thrill of victory … and the agony of defeat … the human drama of athletic competition … This is ABC’s Wide World of Sports!

Točno u trenutku kada bi McKay dramatično naglasio …and the agony of defeat… pojavila bi se snimka Vinka Bogataja kako ulijeće u publiku. Za generacije Amerikanaca slovenski će anonimac postati ikona nesreće, čovjek s kojim su mogli poistovjetiti sve svoje životne neuspjehe. Tijekom godina špica je doživ-

jela brojne promjene, izmjenjivali su se razni sportski događaji, samo je Vinko uvijek bio na njoj. Kako je kasnije pojasnio jedan od urednika ABC-ja Doug Wilson „gledatelji su tolerirali sve izmjene, osim toga pada. On je uvijek morao biti tamo kao sinonim za agony of defeat“. Svake godine užasni ulet u publiku vrtio se 130 puta, pa puta 27 godina… jednako…. slava Slovenca u Americi zaista je bila ogromna.

AUTOGRAM ZA ALIJA S druge strane Velike Bare on nije imao pojma što se događa, da je u Sjedinjenim Državama živuća legenda, sve dok 1981. godine nije dobio poziv da sudjeluje u svečanoj pro -

ko ili onako, tanka je granica između uspjeha i poraza da se nekad uopće ne zna gdje počinje dobro, a završava zlo, i obratno. Najbolje to razumije Vinko Bogataj, nekadašnji neuspješni sportaš, a danas uspješni slikar, dok u kasno prosinačko poslijepodne u toplini doma svoga u Lesceu gleda skijaške skokove iz Obertsdorfa. Je li onaj pad na njemačkoj skakaonici za njega bio agony of defeat ili možda ipak thrill of victory? Je li taj pad bio zlo zbog kojeg se nikad više ozbiljno nije bavio skokovima ili dobro koje mu je omogućilo autogram Muhammadu Aliju i otkrivanje slikarskog talenta?

Ovisi s koje strane gledamo. Život je, ustvari, najobičnija Barbra Streisand. Ružan i lijep, istovremeno… slavi 20. obljetnice emitiranja slavne emisije zajedno s brojnim sportskim legendama toga doba. Najveće ovacije od svih sudionika dobili su on i veliki Muhammad Ali, a da je Bogataj ipak glavna atrakcija dokazao je autogram koji ga je zamolio najveći boksač svih vremena. Jedini koji su ga mrzili u Americi bili su čelnici ski saveza. Smatrali su da njegov pogibeljni klip odvraća brojne Amerikance od bavljenja snježnim sportovima. Tvrdili su da je zaslužan za nazadovanje skijanja i skijaških skokova na čitavom američkom kontinentu, eto koliki je bio domet te emisije i glavne špice. Kako god bilo u životu, ova-

Muhammad Ali zatražio je autogram od Ikone nesreće

Točno u trenutku kada bi McKay dramatično naglasio …and the agony of defeat… pojavila bi se snimka Vinka Bogataja kako ulijeće u publiku. Za generacije Amerikanaca slovenski će anonimac postati ikona nesreće, čovjek s kojim su mogli poistovjetiti sve svoje životne neuspjehe

Utijavanje na hladno

Piše: VJERA ŠUMAN

Itekako je ‚politički korektno’ čestitati Božić

Politička korektnost je pojam kojim se traži izbjegavanje gesti, ponašanja ili uporaba izraza koji predstavljaju ili se mogu tumačiti kao vrijeđanje ili omalovaženje određene društvene skupine, spola, rase ili manjine. Novija varijanta političke korektnosti dolazi iz SAD-a, iako je postojala još u najrigidnijim vremenima Sovjetskog saveza. U posljednjem desetljeću u SAD-u je ocijenjen neprihvatljivim cijeli niz termina, pa se primjerice ne govori o radnoj snazi kao o „manpower”, jer ta riječ u korijenu sadrži „man”, što ukazuje na muškarce. Zato se koristi ‚politički korektan’ izraz ‚human resources’. Ne smatra se politički korektnim koristiti izraz ‚prostitutka’, nego termin ‚seksualna radnica’; a umjesto ‚slijep’, termin ‚osoba oštećenog vida’. Nekorektno je nekoga nazvati ‚crnčugom’, ali još uvijek je policiji sasvim korektno prebiti crnca do smrti.

Nije stalo na tome, već se ruše ili se planiraju rušiti spomenici iz američke povijesti jer su oni kojima su podignuti bili politički ‚nekorektni’. Na meti su umjetnička djela, zbog čega se raspravlja o ne malom broju javnih umjetničkih spomenika, koji postaju upitni. Među njima, nažalost, i slavni Meštrovićevi Indijanci u Chicagu i to, pazite sad, zbog ‚romantiziranog i reduciranog prikaza Indijanaca’. Radi se o ‚Strijelcu’ i ‚Kopljaniku’, postavljenima 1928. na ulazu u Grant Park. Slično su nekad komunisti od SSSR-a do Jugoslavije smatrali nepoćudnim Picassa i analogno tome kubizam i cijelo apstraktno slikarstvo pa su pokušali zaustaviti i Murtića. Srećom, ovdje nisu bili rigidni kao u Rusiji.

Kako navodi Wikipedia, utjecaj koncepta političke korektnosti osjeća se u novije vrijeme i u drugim jezicima, pa se tako u hrvatskom jeziku ne smatra prihvatljivim koristiti riječ ‚Ciganin’, nego je prihvatljivo koristiti riječ ‚Rom’; čak se prehrambeni proizvod ‚ciganski umak’ danas prodaje pod imenom ‚umak od paprike na mađarski način’. I tako malo pomalo dolazimo do ‚genijalnih razmišljanja’ o političkoj korektnosti koje je proizvela Europska unija s naputcima kako je bolje čestitati ‚Blagdane’ bez spominjanja Božića jer bi to moglo ‚smetati’ svim ostalima koji Božić ne slave. Zbog reakcije javnosti, čak i samog Pape, Unija je povukla svoje blentave upute nazvavši ih samo radnim materijalom. U nas bi rekli: „Dokoni pop i jariće krsti“.

Protivnici pravila ‚političke korektnosti’ smatraju da ih takva pravila priječe u slobodnom izražavanju mišljenja. Slobodno izražavanje mišljenja, neovisno o pravilu ‚političke korektnosti’, završava, i treba završavati točno tamo gdje nećemo svojim ‚izražavanjem mišljenja’ povrijediti druge ili drugačije. I to je jedino što je važno i valjano. Europski birokrati bi se umjesto pukim laprdanjem o političkoj korektnosti trebali zauzeti za toleranciju, prihvaćanje i uvažavanje svih, ma koliko drugačije mislili, izgledali ili živjeli. Počevši prije svega od obrazovanja. Jer tu, i upravo tu sve počinje.To je doseg kojem treba težiti svuda pa tako i u toj našoj europskoj zajednici različitih naroda. Jer nije i ne smije biti problem Božić nazvati Božićem, Bajram nazvati Bajramom, jednako kao i s radošću čestitati Hanuku. Nije li upravo ljubav, radost i prihvaćanje smisao

svake vjere, pa tako i najveći smisao Božića?

Političkom korektnosti ni u kojem obliku ne može se pohvaliti hrvatski predsjednik, ali odjeci njegovih lupetanja nikako mu nisu dragi. Prema procjeni SOA-e, u posjetu BiH, kamo je namjeravao, ne bi ga dočekale ovacije kakve po njegovom skromnom mišljenju zaslužuje. Upravo obrnuto, SOA smatra kako bi posjet bio neugodan zbog glasnog izražavanja nezadovoljstva i neodobravanja bošnjačkog dijela stanovništva. Vjerojatno nije sigurnosno upitno, ali može biti na rubu incidenta. Doista da čovjek ne povjeruje. Baš neobično. Osim što im je, ne tako davno, poručio da ne trebaju parfem, nego sapun, osim što ima visoko i lijepo mišljenje o Dodiku, koji mu je postao dragi pajdo, propitivao je i gradirao žrtve Srebrenice poručivši Bošnjacima da nas žele posvađati sa Srbima(?!). Zbog svega toga ga Hrvati Lašvanske doline uzalud očekuju na obilježavanju velike i važne obljetnice ‚Bijeli put za Novu Bilu i Bosnu Srebrenu’, iako je još do neki dan tvrdio kako je on predsjednik i svih Hrvata u BiH. No, predsjednik Hrvatske i svih njenih građana voli zapaliti vatru, ali kad se zadimi on jednostavno ‚zdimi’, zbriše tamo negdje gdje je zrak čist i gdje mu se smješkaju i slušaju bez komentara, ma što govorio. Takva je vrsta karaktera u našeg predsjednika s karakterom.

Ne dajte se smesti, veselite se Božiću, kolendavajte, ispunite se mirom i ljubavlju i uživajte u ovim čarobnim danima sa svojim najmilijima. Imajte se lijepo. Sretan vam Božić i neka Nova bude bolja, sretnija, ali i puno tolerantnija nego prethodne. Svima nam je to potrebno. Eto vas.

Kultura

VAMPIRI I RELIGIJA SU SAVRŠENA KOMBINACIJA

MIDNIGHT MASS je vjerojatno najbolja serija ove godine

MARO MARUŠIĆ

Nisam baš neki ljubitelj serija. Nervira me što autori kada nanjuše da imaju vruću robu, često unedogled produžuju sezone i sve se na kraju razvodni. Često mi se čini da i brojne serije sa samo jednom sezonom unutar scenarija imaju mogućnost za nastavke, naravno ako publika zagrize mamac. Ukratko, velika većina serija snima se zbog komercijalnosti, a ne umjetnosti, pa sam zbog toga uvijek radije birao filmove, posebno one manjih budžeta. Međutim, kao što je promijenio novinarstvo i glazbu, tako je internet iz temelja protresao sedmu umjetnost. Filmovi nikad manje nisu zarađivali, kino dvorane su poluprazne, videoteke više ne postoje, jedi-

no su servisi za streaming poput Netflixa pronašli održiv model. A na tom i sličnim mjestima igrane i dokumentarne serije su puno traženije od klasičnih filmova. Samim tim i ja ih pratim, iako na prste jedne ruke mogu izbrojati dobre serije koje sam gledao u posljednjih pet godina. Evo odmah mi napamet pada baskijska Patria, ali bih dobro morao pokrenuti moždane vijuge da se sjetim još koje. No ovih dana jedna me je oborila s nogu. Riječ je o Midnight Mass, mini seriji sa sedam nastavaka, koja je premijeru imala u rujnu ove godine. Napravio ju je redatelj Mike Flanagan, poznat po horor filmovima. Naravno, i Midnight Mass ima elemente strave i užasa, priča se vrti oko vampira, ali s klasičnim hororima nema nikakve veze. Ja bih rekao da je serija, u biti, drama o ljudskim odnosi-

ma, religiji, toleranciji, oprostu, prolaznosti i smrti u koju je Flanagan idealno upakirao vampirizam da dodatno naglasi

upravo ove ljudske elemente o kojima progovara. Drugim riječima, svi oni koji inače ne vole gledati sisanje krvi s

Midnight Mass napravio je redatelj Mike Flanagan , poznat po horor filmovima. Naravno, i Midnight Mass ima elemente strave i užasa, priča se vrti oko vampira, ali s klasičnim hororima nema nikakve veze

Samantha Sloyan briljirala je u ulozi Bev Keane

vratova bez problema mogu gledati ovu seriju, jer vampirizam u seriji ne da nije bezvezan, nego je itekako potreban.

BESMRTNOST I NIJE

TAKO DOBRA

Radnja serije događa se na jednom malenom, izoliranom otoku na kojemu živi svega sto i kusur američkih duša. Naravno riječ je o konzervativnoj sredini gdje pretežno žive starije osobe koje se bave ribarstvom. Mladi pokušavaju pobjeći s otoka što prije. Crkva i vjera, baš kao i u svim malim sredinama, igra enormnu ulogu u životu stanovništva, pogotovo sada kada se otok nalazi u teškim vremenima. Ekološka katastrofa smanjila je ulov ribe, a depresija je zavladala otokom. Ne pomaže ni što duhovni vođa otoka monsinjor Pruitt boluje od demencije. Na početku

serije, on uopće nije na otoku, nego je otišao na hodočašće u Izrael. Ubrzo, umjesto njega, na otok stiže mladi svećenik Paul Hill (kojeg fenomenalno glumi Hamish Linklater) i uskoro se počnu događati čuda. Bolesni misteriozno ozdravljaju, starci se pomlađuju, osobe s invaliditetom dižu se iz kolica. Ali nije sve tako sjajno kako se čini na prvu. Smrt i vječni život glavne su teme koje propitkuje redatelj. U jednom trenutku svi će mještani otoka moći postati besmrtni, ali ne bez cijene. Tada će se najbolje vidjeti kakav je svatko od njih, je li spreman na prihvaćanje i oprost ili je opsjednutom sobom i svojim egom. Neki će u tom trenutku radije izabrati smrt nego vječni život, baš zato što više vole život nego smrt. Da, zvuči kontradiktorno, ali kada pogledate seriju, shvatit ćete i zaš-

Kultura

to. Riječ je o pametnoj seriji koja je snimana iz sjajnog kuta, a vampirizam joj je pomogao da bude baš takva kakva jest. Jedina mana su joj ponekad dugi monolozi, ali ni oni nisu ubitačno dosadni. Glumci su nevjerojatni, spektakularni. Doslovno su svi briljirali, ali jedan lik i jedna glumica posebno se ističu. Riječ je o Bev Keane koju glumi sjajna Samantha Sloyan za što je zasigurno zaslužila i Oscara. Ona je pomoćnica svećenika u župi svetog Patrika i čitav život je posvetila vjeri u Boga. Nažalost, ispod vanjštine riječ je o lošoj osobi koja sva svoja postupanja pravda citatima iz Biblije. I za najgora djela naći će opravdanje u riječi Božjoj. U njoj ćete sigurno prepoznati mnoge vaše susjede, poznanike, kolege, javne ličnosti…, posebno sada u doba korone. To su negativne osobe

...

koje sve rade kako bi - lof - svijet bio bolje mjesto za život, a na tom putu ugnjetavaju, guše slobode, gaze toleranciju... A pri tom im je moć uvjeravanja toliko dobra da će i za najgnjusnija djela naći potpuno logična opravdanja. I naravno, onaj klasični crno-bijeli pogled na svijet gdje nema mjesta za druge i drugačije.

Svi oni koji inače ne vole gledati sisanje krvi s vratova bez problema mogu gledati ovu seriju, jer vampirizam u seriji ne da nije bezvezan, nego je itekako potreban

Serija o religiji, toleranciji, oprostu, prolaznosti, vječnom životu, smrti

Neka ovih blagdana vaša trpeza tradicionalne dubrovačke, ali i

Ana-Marija Bujić dubrovačkoj javnosti poznata je kao svestrana žena, a jedan od njenih mnogobrojnih interesa svakako je i gastronomija. Ona, sa svojim suprugom Milanom, vodi jedan od najboljih dubrovačkih restorana, ‘Pantarul’ i autorica je više kuharica. Široj je javnosti posebno poznata i kao autorica popularnog bloga ‘Da mi je nešto slatko…’. Ova istinska zaljubljenica u gastronomiju za čitatelje Dubrovačkog dnevnika otkriva tri nepogrešive ričete iz njene knjige ‘Sasvim mala božićna kuharica’ koja sadrži omiljene klasike, ali i neke sasvim nove okuse. Radi se o jednom tradicionalnom dubrovačkom receptu, a to su arancini, jednom klasičnom hrvatskom, a to su šapice, dok su čipkasti keksi novi okus koji će se naći na vašoj trpezi. U slast!

Arancini

Nina je vesela i nasmijana. Nina je uvijek tu kad zagusti. Nina je hrabra, kreativna i svoja. Budi kao Nina.

Ali kad su arancini u pitanju, molim te, nemoj biti kao Nina. Nina svake godine u prosincu zove u panici jer ne želi upropastiti nešpricane naranče koje je dobila na poklon i svake godine smisli neku novu varijaciju na temu: „Ej, slušaj, ja sam stavila malo manje šećera, malo meda i dio smeđeg šećera i sad mi to sve čudno izgleda. Nikako da se spoji.” Moja Nina, i neće se spojiti.

Iako inače jako podržavam varijacije na temu i vjerujem da svako jelo na ovaj ili onaj način možemo učiniti svojim, arancini nisu u toj skupini. Držite se recepta i nema problema.

Ali inače svakako budite kao Nina, svijet će biti ljepši.

Sastojci:

• kora 4 naranče

• 300 g kristal bijelog šećera

• 1 vanilin šećer

• 250 ml vode

• bijeli kristal šećer za posipanje ili tamna čokolada za umakanje (obavezno s visokim udjelom kakaa)

Priprema:

Koru naranača izrežite na tanke prutiće (do 5 mm debljine) i nakon toga imate dvije mogućnosti. Dugotrajnija traži da ih namačete 3 – 4 dana i da promijenite vodu svaki dan. Druga (brža) jest da ih tri puta stavite da proključaju u vodi (svaki put u novoj vodi). Na oba ćete načina izvući gorčinu iz kora i oba su jednako učinkovita.

Zatim u loncu pomiješajte šećer, vanilin šećer i vodu, stavite ga na srednje jaku vatru i pustite da voda provri i da se šećer rastopi. Dodajte kore naranče (neka budu prekrivene sirupom), smanjite vatru i kuhajte 30 – 45 min.

Pripremite komad papira za pečenje i pospite ga obilato šećerom ako želite klasične arancine. Kad kore postanu lagano staklaste i kad upiju većinu sirupa, znači da su se za -

SLATKO PO RECEPTIMA ANA-MARIJE BUJIĆ:

Ričete

trpeza vonja na nove okuse

Šape

• 1 jaje

• 1 žumanjak

• 250 g samljevenih oraha

• 350 – 400 g brašna (najbolja je kombinacija 3/4 oštrog i 1/4 glatkog)

• 1/2 vrećice praška za pecivo

Za kalup

• 20-ak g rastopljene masti

• malo brašna

U našoj obiteljskoj kuharici ovaj recept stoji pod naslovom Starinske šape i u njima doista ima toliko toga starinskog u ponajboljem smislu te riječi. Orasi, mast i korica limuna sastojci su na koje su se naši stari oslanjali kad se trebalo zasladiti. Moderna su nepca manje navikla na mast u kolačima pa mi se činilo da će kombinacija masti i maslaca biti pun pogodak. Osim toga, ako želite da tu i tamo nešto krcka pod zubom, možete dodati i šaku krupnije nasjeckanih oraha u smjesu. No, ono što nije podložno željama nego je imperativ jest premazivanje kalupa. Naime, ako koristite starinske kalupiće za šape, temeljito ih premažite mašću ili maslacem i pobrašnite. Ako takve kalupe nemate ili ste u potrazi za bržim rješenjem, tijesto možete oblikovati u kuglice. Iako bez zanimljivog uzorka, bit će jednako ukusno.

Za 60-ak kolačića

sitile šećerom i tada ih možete izvaditi. Uvaljajte ih u šećer i odmah razdvojite da se ne zalijepe.

Pustite ih da se tako suše 4 - 5 sati ili preko noći. Ako pak želite čokoladnu verziju kakvoj su skloni Francuzi, ostavite arancine da se najprije posve osuše i zatim polovicu svakog arancina umočite u rastopljenu čokoladu. Čuvajte ih na suhom i hladnom mjestu.

Tijesto

• 100 g svinjske masti

• 150 g maslaca sobne temperature

• 150 g šećera

• 1 vanilin šećer

• prstohvat soli • naribana korica 1 limuna

Priprema Mikserom najprije tucite mast i maslac pa, kad omekšaju, dodajte šećer, vanilin šećer, sol i naribanu koricu limuna. Tucite 10-ak minuta. Potom dodajte jaje i žumanjak te tucite još nekoliko minuta. Ugasite mikser i nježno umiješajte orahe, brašno i prašak za pecivo.

Kad se sastojci spoje u tijesto, umotajte ga u foliju i ostavite u hladnjaku otprilike 1 sat. U međuvremenu zagrijte pećnicu na 180 °C i pripremite kalupe za šape.

Svaki kalupić temeljito premažite mašću i pospite brašnom (najjednostavnije ih je lagano uvaljati u brašno koje ste stavili u duboki tanjur). Kako biste otresli višak brašna, lagano udarite kalupićem o rub istog tog tanjura.

Utisnite tijesto u kalupe za šape i to tako da ih ne napunite posve do vrha.

U pećnicu istodobno stavite kalupe istih oblika i podjednake debljine kako bi se šape ravnomjerno ispekle.

Pecite ih otprilike 15 minuta i ostavite da se prohlade u kalupima prije nego što ih pažljivo izvadite. Pospite ih šećerom u prahu i čuvajte u kutiji.

Čipkasti keksi

Varijanta ovih keksića godinama je bila na blogu, ali s vremenom sam shvatila da im treba novo, pouzdanije ruho i evo ga. Ova je verzija hrskava i zapravo više nalik bombonima nego keksima. Bit će zanimljiv dodatak pladnju s kolačićima, ali može biti i lijepa dekoracija za neku kremu, sladoled ili semifreddo

Ričete

Sastojci:

Za 30-ak komada

• 60 g maslaca

• 120 g šećera

• 60 g meda

• 1 žličica ekstrakta vanilije

• prstohvat soli

• 30 g brašna

• 90 g samljevenih badema

Priprema :

Zagrijte pećnicu na 180 °C i obložite pleh (ili još bolje dva) papirom za pečenje.

U lonac srednje veličine stavite maslac, šećer i med. Kuhajte na laganoj vatri miješajući dok se šećer ne rastopi i dok mješavina ne provri. Kad provri, dodajte ekstrakt vanilije, sol, brašno i bademe pa miješajte dok se svi sastojci ne povežu.

Na pripremljeni pleh stavljajte po žličicu smjese, spljoštite je u mali disk i pritom pazite da ostavite dovoljno razmaka jer će se keksići prilično raširiti tijekom pečenja.

Pecite ih otprilike 10 minuta. Možda će vam trebati i minuta manje, ovisno o jačini vaše pećnice, ali znat ćete da su gotovi kad po površini keksa prestanu pucketati mjehurići. Držite ih na oku jer lako zagore. Ostavite ih da se posve ohlade na plehu. Ako želite da rupice budu ravnomjerne, a čini vam se da pokoja nedostaje, u ovom trenutku sami možete čačkalicom napraviti rupice na mjestima gdje mjehurići nisu pukli.

Stavite kekse u hermetički zatvorenu kutiju ili vrećicu sa zatvaračem. Ako ih namjeravate čuvati duže, dobro je između keksa staviti komadić papira za pečenje kako se ne bi zalijepili.

Ljudi među nama

FOTOGALERIJA U DUBROVAČKOM DOMU

‚RECIKLIRANI BOŽIĆ’

Prekrasni ukrasi se mogu napraviti od otpada i prirodnih materijala

U DOMU ŽUVELA blagdansko vrijeme je uvijek posebno, dom odiše duhom kreative i autentičnosti i pokazuje nam kako se od najobičnijih, svakodnevnih predmeta mogu napraviti čuda

PETRA SREBROVIĆ PETRA SREBROVIĆ

Bili smo kod Sanje Žuvele, dubrovačke carinice koja, kako kaže, najviše uživa u ljetu, ali

zimi ipak posebno voli blagdansko doba. Njezin dom svake godine živi i diše božićnim duhom. Uz pregršt neizostavnih lampica i Djeda Božićnjaka, ipak je nešto posebno i nesvakidašnje u njenom domu. Sanja Žuve-

la izrađuje ukrase od materijala koji bi većini bili otpad, nikada

nije imala, kako kaže ‚tvornički Betlehem’, a njen bor je okićen

Ljudi među nama

kuglicama koje sama izrađuje. Rijetko će otići u butigu po materijal; ljepilo, konac ili gips će kupiti, no većina onoga što ona izradi je od materijala ko-

je pronalazi u prirodi, pa ju se tako često može sresti u điru Petkom. Ona, doduše, ne šeta kućnog ljubimca i ne ide

Na šanku kuhinje posljednjih je godina svoje mjesto našlo ‚Božićno selo’. Kućice je izradila sama, a tu je i stiropor iz paketa kupljenog TV-a. „Cijela obitelj već godinama ima naputak kako se ništa što se može iskoristiti ne baca, već donosi meni“, pojašnjava te dodaje kako ona onda vijeća i sudi može li se to iskoristiti za nove ukrase.

hvatati svježi zrak kao drugi šetači, nego tamo ide s vrećama u koje skuplja mahovinu, krho-

tine stabala, debla kojima se odvoji kora, kamenja raznih oblika, a s odmora na Korčuli uvijek u Du-

petkom

Ljudi među nama

Stradun je smjestila na klupicu prozora pored bora. Izrađen je od kartona koji je izrezala i prebojala, uz poneku minijaturu i autentičnost kao što je bor na Sponzi. „Volim izrađivati minijature, najdraži su mi detalji na Sponzi, one su i najteže za raditi pa često imam prste izgorene od vrućeg ljepila“, dodaje uz smijeh.

brovnik donosi grane vinove loze koje onda čuva do Božića. Što ne nađe u prirodi, pronaći će doma, od stare robe, limen-

ki, kartona, ambalaže, stiropora iz pakiranja, do nekih najobičnijih ‚otpadaka’ te od toga napravi pravu čaroliju.

Figure Marije, Josipa i Isusa rađene od gipsa

„Šiške se u Dubrovniku mogu naći na svakom koraku. Ovo je jedan primjer za koji ne treba puno materijala, a nije ni teško za napraviti. Uz malo silikonskog ljepila nastaju ruže od ljuskica šiške“, objašnjava.

Stradun

Dragi naši sugrađani i svi korisnici usluga Poliklinike

ČESTIT

VAM BOŽIĆ I GODINA NOVA!

Zdravi i veseli bili!

ŽelimodavamBožićbudebezrecesije dogodine nek bude kraj korona pandemije. Neka u Novoj posjet doktoru ne bude čest, dragoj osobi poklonite naš covid test.

U srcu mir i toplinu vam želimo mi, za blagdane ne ludujte i budite „covid free“. Pazite na svoje zdravlje uz obitelj to je najvažnije!!! Ma, nek vam u 2022. teče mlijeko i med želi vam Poliklinika Marin Med.

Poliklinika Marin Med, dr.Ante Starčevića 45 Dubrovnik

Tel: +385 (0)20 400 500 +385(0)20 400 505 www. marin-med.com email: info@marin-med.com

Dubrovnik by Željko Tutnjević za Dubrovački dnevnik

Cia i Sarapozirati vole i imaju dara Boris, Ivona, Anel i Monika - za zajednički izlazak do kućica bila je prava prilika

Marin, Ivan, Matea, Lucija, Nika, Orsat i Tin - i Stradun se zagrije kad dođu razdragani prijatelji iz 1. b Opće gimnazije

Leona, Ivona i Valentina - kod kućica na Brsalje su sjele, čekaju hranu, naručiše što žele

Mario, Ljiljana i Nikša - profesori iz Turističke i ugostiteljske škole i prođirati zajedno vole Čupo i Blaženka - nezamisliva je ponuda bilo

Antun, Cucka i Nada - bez najdraže ljubimice se ne ide ni do Grada

Matija, Zoran, Jelena, Sofija, Lena i Mladena - cijela grupa je glazbeno izrazito nadarena

Teuta i Silvana - sad je doba božićnih zvijezda, a bit će i za tango zaplesati dana

Eva, Marko, Medo, Nika i Petra - i društvo s Mljeta se rado s Medom slika i Stradunom prošeta

Darija i Doris - mlade dame i poglede prolaznika na raspjevani autobus DZF mame

Božo, Ivano, Iva, Helena, Paola, Petra, Ivana, Marina i Dino - ekipa iz Konavala je stigla vidjeti adventski Stradun i bilo im je fino

Vid, Elmedina i Basti - nismo prisluškivali, no možda je i dogovor za prigodnu kompoziciju za solo čelo „uspio pasti”

Dina, Mia, Iva, Marta, Lucija i Barbara - lijepo je na Stradun poći i za uspomenu se s medom fotografirati moći

Blagdani

Postavljaju se Betlehemi, Dubrovčani ih iza Božića tradicionalno rado obilaze

GORAN MRATINOVIĆ

Nakon četvrte nedjelje Došašća, župe i na dubrovačkom području kreću u postavljanje betlehema kako bi sve bilo spremno do Božića. Tradicionalno ih obilaze Du-

brovčani, uglavnom nakon Božića. Iako je ukrašeni bor ili jelka danas jedan od najistaknutijih božićnih simbola, u kršćanskom nauku to su ipak jaslice koje opisuju događaj koji jest središte božićnih blagdana, a to je rođenje Isusa Krista.

SVETI MIHAJLO I MALA BRAĆA

Priče o moru i brodovima

GRAĐEN KAO IROQUOIS

PAROBROD ANKARA bio je junak Pearl Iwo Jime i Okinawe kao brod bolnica

Dubrovnik je posjetio

na kružnim

putovanjima 1964. godine

širine 19 metara, a parni stroj snage 8500 KS preko dvije propele omogućavao mu je brzinu od 17,5 čvorova. Bio je to brod blizanac nama nešto bližeg i poznatijeg broda SHAWNEE, kasnije naše prve PARTIZANKE koja je 1949. godine tajanstveno izgorjela u splitskom brodogradilištu.

Zanimljivi posjetitelj Dubrovnika nakon Drugog svjetskog rata je bio brod ANKARA u vlasništvu Turkish Maritime Lines. Izgrađen je 1927. godine za Clyde Mallory Steamship Lines u brodogradilištu Newport News Shipbuilding and Drydock Co. USA, pod imenom IROQUOIS. Imao je 8660 bruto tona, duljine 125 i

POD IMENOM IROQUOIS TIJEKOM 2. SVJETSKOG RATA

Slavu je IROQUOIS stekao tijekom Drugog svjetskog rata kada je kao brod-bolnica preplovio gotovo cijeli Pacifik i njegova bojišta. Rekviriran je 22. srpnja 1940. godine, rekonstruiran u Atlantic Basin Iron Works Brooklyn NY te je za US Na-

vy plovio od 9. kolovoza 1941. godine pod imenom USS SOLACE ( AH-5 ) za prihvat 418 ranjenika. U preuređenju mu je uklonjena jedna od dvije originalne ciminjere.

Početak rata USS SOLACE je dočekao u Pearl Harbouru, gdje je 7. prosinca 1941. doživio vatreno krštenje u japanskom zračnom napadu spašavajući ranjenike s bojnih brodova Arizona, West Virginia i Oklahoma. Kasnije je sudjelovao u brojnim bitkama na Dalekom Istoku prevozeći ranjene američke vojnike do sigurnijih luka u Australiji, Novom Zelandu i Sjedinjenim Američkim Državama. Dovoljno je spomenuti da je bio sudionik legendarnih pacifičkih operacija kao što su bitke za Guadalcanal, Guam, Iwo Jima, Okinawa i druge, a za ratne zasluge je dobio brojna vojna odličja. Nakon što je okončao ove doista opasne,

ali iznad svega humane plovidbe i pravim čudom izašao gotovo neokrznut iz pakla Pacifika, raspremljen je u Norfolku u ožujku 1946. godine.

SS ANKARA U VLASNIŠTVU TURKISH MARITIME LINES

Poslije pune dvije godine provedene na mrtvom vezu, kupio ga je 16. travnja 1948. Turkish Maritime Lines. Potpuno je preuređen u brod za kružna putovanja pod imenom ANKARA. Uglavnom je krstario zapadnim Sredozemljem na ruti od Istanbula preko Pireja, Napulja i Marseillea do Barcelone. Početkom 50-tih godina prošlog stoljeća kompanija Turkish Maritime Lines je osim ANKARE kupila još četiri starija američka broda te ih preuredila u brodove za kružna putovanja. Bili su to ADANA, TARSUS, ISKENDERUN i SAMSUN, a plovili su iz Istanbula uglavnom istim rutama Za-

Piše: IVO BATRIČEVIĆ

Slavu je stekao tijekom Drugog svjetskog rata kada je kao brod-bolnica preplovio gotovo cijeli Pacifik i njegova bojišta, tada pod imenom USS SOLACE.

Kompanija Turkish Maritime Lines kupila je brod 16. travnja 1948.

Priče o moru i brodovima

Pearl Harboura, Guadalcanala, Guma, za prihvat ranjenih američkih vojnika

padnim Sredozemljem do Barcelone. Vrlo rijetko su zalazili u Jadran pa tako ni ANKARA u Dubrovniku nije bila čest gost.

Godine 1964. dva puta je dolazio u Dubrovnik, prvi put na dvotjednom kružnom putovanju s polaskom iz Venecije 27.

travnja tičući luke: Katakolon, Iraklion, Rodos, Patmos, Izmir, Canakkale, Istanbul, Samothrace, Thassos, Volos, Delos, Mikonos, Pirej, Krf i Dubrovnik.

Drugi put je došao na kružnom putovanju koje je započelo u Veneciji 23. kolovoza tičući luke Katakolon, Iraklion, Rodos, Antalija, Patmos, Izmir, Delos Mikonos, Samothrace, Canakkale, Istanbul, Skopelos, Skiathos, Pirej, Krf, Dubrovnik s povratkom u Veneciju. U objavljenom progra-

mu putovanja ovoga broda iz 1973. godine također piše da je na dvotjednom kružnom putovanju isplovio iz Napulja tičući luke Messina, Olympia, Atena, Mikonos, Delos, Istanbul, Thassos, Kusadasi, Rodos, Iraklion, Krf, Dubrovnik i Venecija.

Jedno je vrijeme ANKARA plovila od Istanbula prema Aleksandriji, a konačno je raspremljena i razrezana 1981. godine na groblju brodova Aliaga blizu Izmira (Smirne) u Turskoj.

Ankara

Ankara u jednom od svoja dva posjeta Dubrovniku 1964.

Crna kronika Crna kronika

Ako ne želite da ovako izgleda vaše vozilo, ne sjedajte pijani za volan!

Najveća koncentracija alkohola od 2,22 g/kg izmjerena je u ranim jutarnjim satima, 19. prosinca, 31-godišnjakinji koja je s osobnim vozilom dubrovačkih registarskih oznaka na državnoj cesti D-8 u mjestu Plat izazvala prometnu nesreću s materijalnom štetom. Naime, vozačica je izlaskom iz zavoja izgubila nadzor nad vozilom i udarila u pokretni semafor, koji regulira prolazak vozila, i ploču za označavanje bočne zapreke na cesti, a koji su od siline udara odbačeni na zadnji dio dva uredno parkirana osobna vozila, a osobno vozilo vozačice u još tri uredno parkirana osobna vozila. U ovoj prometnoj nesreći nije bilo ozlijeđenih osoba, ali je nastupila materijalna šteta.

Vozačica je zadržana u prostorijama policije do prestanka djelovanja opojnog sredstva nakon čega je puštena i prekršajno sankcionirana novčanom kaznom od 12.500,00 kuna i tromjesečnom zabranom upravljanja vozilima B kategorije što je ujedno i najveća novčana kazna u proteklom tjednu, izvijestili su iz Policijske uprave dubrovačko-neretvanske. Također, u utorak, 20. prosinca u večernjim satima se u Ulici dr. Ante Starčevića u Župi dubrovačkoj dogodila još jedna prometna nesreća. Kako su nam potvrdili iz Operacijsko komunikacijskog centra Policijske uprave DN nepoznata osoba je izgubila nadzor nad upravljačem osobnog vozila dubrovačkih registarskih oznaka i prešla u drugu traku, zatim udarila u rubnjak, pa u stup javne rasvjete, a nakon toga i u metalnu ogra-

du i jedno parkirano vozilo. Osoba se nakon prometne nesreće udaljila s mjesta, a iz Policije kažu kako za sada nisu utvrdili je li riječ o bijegu s mjesta nesreće ili je osobi možda bilo loše pa se zbog toga udaljila. Za sada je utvrđeno kako je prilikom nesreće nastala značajna materijalna šteta, osim što je razbijena metalna ograda i rasvjeta, oštećeno je i parkirano vozilo. Policija poduzima korake u pronalasku osobe koja je upravljala vozilom u trenutku nesreće, a za sada nema podataka da je ista ozlijeđena.

Vrijeme blagdana obično je i vrijeme pretjeranog uživanja u hrani i piću. Kako se najljepši dani u godini ne bi pretvorili u tragediju, važno je da ne sjedate pijani za volan. Kako zbog sebe, tako i zbog svojih najmilijih, ali i onih koje biste mogli unesrećiti.

ČITATELJ

RAZBOJNIŠTVO U POKUŠAJU

Prijetio pištoljem prodavačici u butizi, a onda ga omeo drugi kupac

Županijsko državno odvjetništvo u Dubrovniku je 17. prosinca 2021. donije-

lo rješenje o provođenju istrage protiv hrvatskog državljanina (50) zbog postojanja osnovane sumnje da je poči-

nio kazneno djelo protiv imovine razbojništvom u pokušaju. Kako je objavljeno na stranicama DORH-a, postoji osnovana sumnja da je okrivljeni 50-godišnjak 16. prosinca 2021. oko 20:40 sati u Dubrovniku, u namjeri pribavljanja nepripadne koristi, ušao u prostor jedne trgovine i uz prijetnju pištoljem zatražio od zaposlenice trgovine da mu preda novac. Kako neslužbeno doznaje Dubrovački dnevnik, radi se o butizi na području Gruža, točnije u Ulici Andrije Hebranga.

Oštećenica je, u strahu, namjeravala to i učiniti te je krenula po novac, no nije mu ga predala jer je u trgovinu ušla nepoznata osoba pa je okrivljenik prikrio pištolj i napustio trgovinu. Istražni sudac nadležnog suda odredio je istražni zatvor protiv okrivljenika u trajanju od mjesec dana zbog opasnosti od ponavljanja kaznenog djela. Kako su izvijestili iz policije, kriminalističkim istraživanjem je utvrđeno da je spomenuti muškarac bio pod utjecajem alkohola od 1,12 g/ kg.

Muljali s rabljenim vozilima, oštetili društvo za preko 429 tisuća kuna Ž

upanijsko državno odvjetništvo u Dubrovniku je 8. prosinca 2021., nakon provedene istrage, podiglo pred Županijskim sudom u Dubrovniku optužnicu protiv hrvatskog državljanina (59) i hrvatske državljanke (55) zbog počinjenih kaznenih djela zlouporabe povjerenja u gospodarskom poslovanju, krivotvorenja službene ili poslovne i povrede obveze vođenja trgovačkih i poslovnih knjiga. Okrivljenike se optužnicom tereti da su počinili navedena kaznena djela od sredine srpnja 2010. godine do kraja ožujka

2018. godine u Dubrovniku.

Prvookrivljenika se tereti da ih je počinio kao osoba koja je osnovala trgovačko društvo koje se bavi prodajom vozila i koji stvarno vodi poslovanje tog trgovačkog društva, dok se drugookrivljenicu tereti da ih je počinila kao direktorica naznačenog trgovačkog društva i koja obavlja administrativne poslove u društvu, a sve u cilju da si pribave znatnu nepripadnu imovinsku korist na štetu tog trgovačkog društva. Prvookrivljenika se tereti da je dogovarao prodaju rabljenih vozila koji se nalaze u au-

to-salonu tako da kupci kupoprodajnu cijenu plaćaju ili dijelom ili u cijelosti u gotovini, a drugookrivljenicu da je ispostavljala račune sa smanjenom kupoprodajnom cijenom ili uopće nije ispostavljala račune. Tereti ih se da novac primljen u gotovini, na ime tako prodanih rabljenih vozila, nisu polagali na žiro-račune tog trgovačkog društva niti su te poslovne događaje evidentirali u poslovnim knjigama već su tako dobiveni novac zadržali za sebe. Tereti ih se da su na opisani način oštetili naznačeno trgovačko društvo za ukupno 429.430,00 kuna.

GOSPODARSKI KRIMINAL

Udruzi za Down sindrom Dubrovačko-neretvanske županije doniraju

- Umjesto cvijeća , na grob pok. Mirka Miletić , 200 kn. udruzi prilaže Miho Puhić

Mole se darovatelji koji svoje priloge uplaćuju na žiro-račun Udruge IBAN HR9823400091110343594 kod Privredne banke d.d. da dostave tekst uplate na mob: 0914753582 ili putem maila downdnz@gmail.com

Roditelji, djeca i mladi naše Udruge iskreno zahvaljuju svim darivateljima

DOMUS CHRISTI

U spomen na pok. prof. Tomislava

Humanitarni prilozi

Kuljiša, umjesto vijenca 500,00 kn prilažu Antica Ivellio, Mara Margaritoni, Jelica Martinović, Vjera Martić i Vera Novaković

Dva skalina

U spomen na pok. Mata Kralja, 500 kuna prilažu prijatelji s posla; Umjesto cvijeća za pok. Krista Kristovića, 300 kuna prilaže tetka Tereza Miljas; Umjesto cvijeća za pok. Krista Kristovića, 300 kuna prilaže Paulina Srdan s obitelji;

U spomen na pok. Emiliju Tešanović, 480 kuna prilažu stanari zgrade Petra Zoranića 11; Maja Grgurević donacija 200 kuna; Mišo Sekulo donacija 2.500 kuna. U spomen na pok. rodicu Lenu Lučić

200.00 kuna prilaže Andro Puljić s obitelji.

JADRANSKI LUKSUZNI HOTELI D.D. donacija 5.000 kuna; ZAJEDNICA ŽENA KATARINA ZRINSKI DUBROVNIK donacija slatkih paketića; Dado Velašević zahvala na donaciji dubinskog čišćenja i dezinfekcije našeg mini busa za prijevoz korisnika.

SVIM ČITATELJIMA ŽELIMO BLAGOSLOVLJEN BOŽIĆ

Djeca i roditelji od srca se zahvaljuju na donacijama.

IBAN: HR7924070001100305036 Tekst za objavu molimo slati na: dva.skalina@du.t-com.hr ili zvati na: Mob: 095/368-9227

Mali oglasi

AUTO - MOTO

ll 7000 EUR, 2015. god, prešao 285.000 km, uredno održavan, moguća zamjena za Yamahu TMAX u zamjeni cijena veca info na 0976992281, 0958654587

ll Prodajem Mercedes S500 u vrhunskom stanju, 2005. god, 285 kw, reg. do 6. mjeseca 2022. Mob. 091 1243 965

ll Prodaje se Peugeot 508 sw 2015. godište, uredno servisiran, registiran do 6/2022. Kontakt: 097 699 2281

ll Prodajem BMW e.46 2000g benzin plin 16000.kuna, istekla registracija na mob 0955106792.

ll Prodajem Touran 1.6 tdi , 2016god, 110ks, 146000km , reg do 12,2021 u odličnom stanju sa puno opreme , sve informacije na Mob : 098 804 829

ll Prodajem VW Golf IV. 2003 godina. 1.6 benzin. Registriran do 05/2022. Servisiran redovito. Cijena 12000 kn. Mob:0917941237 ( viber). Telefon: 020 612 672

ll Seat Ibiza 2002g, registriran do 4/22, benzinac, odlicna klima. Malo vozen, 139 000km. Sasvim novi akumulator. Neostecen, drugi vlasnik. 12000 kn. Mob:098703069

ll Prodajem skuter Piaggo NRG 50, 2003. god. Cijena 2.600 kuna.Mob: 098 345 606

ll Prodajem osobni automobil FIAT CROMA, god.proizvodnje 2009. s prijeđenih 220.000 km, 1,9 Diesel, ispravan, registriran u dobrom stanju. Cijena orijentaciono 15.000 kn . Tel 098/344-611

ll Prodajem Passat karavan 2.0 TDI DSG 110 KW, 2015., 121 000km, Godina, registriran do 4.mj/2022., u odličnom stanju, full oprema. Kontakt: 095 536 4013

ll Prodajem Oldtimer Volvo 340 GL, 87. Godište, registriran do 9/2022. Cijena 12 000 kn. Kontakt: 098 172 5318

PLOVILA

ll Prodajem brodsku kopču. ZF 2.47/2.36 nekorištena. Cijena 2000 kuna. MOB:098285038

IZNAJMLJIVANJE

ll Iznajmljujem manji stan ljepše opremljen sa parkingom preko cijele godine u Mokošici, za samce. Kontakt 020 419 574

ll Iznajmljujem manji stan u Gružu preko cijele godine, za samce. Kontakt: 020 419 574

PRODAJA / KUPNJA NEKRETNINA

ll Prodaje se građevinsko zemljište u Župi Dubrovačkoj - Lazine .Zemljište se sastoji od tri spojene parcele i ima 984 m2. Cijena 125000 eura.Kontakt 0989824076

ll Prodajem namješten stan u Solinama s parkingom, prizemlje kuće, 77 m2 plus terasa 24m2. Kontakt: 091 957 7843

ll Prodaje se stara kuća u Konavlima oko 400 kvadrata okucnice ima pogled na more. Mob: 0955106792

ll ATLANT CENTAR - STAN 102 M2 + garaža uključena u cijenu, 359.000 E, ALAVIJA NEKRETNINE 098288254 Encert B.

ll MOKOŠICA - STAN 60 M2,dvije sobe+DB, 129.900 E, ALAVIJA NEKRETNINE 098288254 Encert C.

ll LAPAD - STAN 80 M2, 3 sobe+DB,219.960 E, ALAVIJA NEKRETNINE 098288254 Encert C.

ll LAPAD KUĆA – 220 M2 i 151 M2 okućnice + 2 parkinga,468.000 E.ALAVIJA NEKRETNINE 098288254 Encert C.

ll STARI GRAD – KUĆA 4 etaže 68 M2 sve kompletno obnovljeno 2019 god. 379.440 E, ALAVIJA NEKRETNINE 098288254. Encert D

ll GRUŽ-APARTMAN/PP 30 M2 namješten i uređen.107.700 E, ALAVIJA NEKRETNINE 098288254. Encert B

ll Prodaje se stan na Pločama, korisne površine 52 m2 - 240.000 € (za adaptaciju). Kontakt: Angelus nekretnine, Vukovarska 17 - 098 676 009

ll Za poznatog kupca tražimo manji studio apartman ili sobu s banjom u staroj gradskoj jezgri. Kontakt: Angelus nekretnine, Vukovarska 17 - 098 676 009.

Mali oglasi

ll GRAĐEVINSKA ZEMLJIŠTA

Prodaje se građevinsko zemljište koje se sastoji od tri spojene parcele površine 984 m2 u Lazinama - Župa Dubrovačka. Cijena 125 000 eura. Kontakt telefon 0989824076.

ll Prodajem namješten stan u Solinama, 77m2 sa parkingom i terasom od 24m2. Cijena 2300 e7m2. Kontakt: 091 9577 843

ll Prodajem namještenu montažnu kućicu sa slike, 24m2 (2 sobe, kuhinja,WC, klima). Mob: 091/543-0029

ll Prodajem više stolova sa klupama puno drvo. Kontakt: 099 688 0160

ll Kupujem profesionalnu muzičku pedalu sa više efekata. Kontakt: 091 585 5001

ll Prodajem inox bačve za vino i aparat za varenje. Kontakt: 099 860 4231

ll Prodajem unutarnju jedinicu DAIKIN INVERTER klima uredjaja-neraspakiranu. PLIN-R32 Cijena:1500 kuna. 098/860-796

ll Tim iskusnih mestara nudi pomoc u Vasoj kući, apartmanu. Vrsimo sitne popravke, renoviranja stambenih objekata (skidanje boje i popravci drvenih prozora, persijana, vrata, te pituravanje istih, Gradevinski radovi, elektroinstalacije, vodoinstalacije, gipsarski, keramicarski i soboslikarski radovi, postavljanje podova-laminati, montaza i demontaza namjestaja, izrada i postavljanje zeljeznih ograda, vrata. kontakt:098 765 460

ll KAMENOKLESAR- Izrada grobnica,spomenika,nadgrobne vaze - kamenice,nadgrobne knjige,brončana galanterija,slike od porculana,klesanje slova na spomeniku,klupice,skalini,kolone,kamene ograde, dostava i montaža kamena. Mob:091 7285208

ll Oštrim lance za motorne pile, noževe, sjekire, kosjeriće i drudge alate. Pilam i cijepam drva. Kontakt: 091 755 2589

DEŽURNA LJEKARNA

GRUŽ” od 22.12. do 28.12.2021. KOD ZVONIKA” od 29.12. do 4.1.2021.

PREMINULI

IVAN LJEPOTICA (1943)

NIKOLA VIZNER (1945)

OLGA IMAMALIEVA (1946)

BLASIJA BASSEGLI – GOZZE (1939)

KATE ČUPIĆ (1927)

VLAHO MILOŠEVIĆ (1976)

ll Oštrim lance za motorne pile, noževe, sjekire, kosjeriće i druge alate. Pilam i cijepam drva. Kontakt: 091 755 2589

ll Prodajem ovčji i kozji gnoj s dostavom. Kontakt: 099 835 7981

ll Prodajem ovčji gnoj. Vreća 25 kn sa dostavom, a 22kn vreća bez dostave. Kontakt: 099 681 5456

ll Prodajem med i maslinovo ulje povoljno. Kontakt: 020 426 049 ili 091 9366 481

ll Prodajem dva nova baluna i dva nova parangala, po 220 kn. Kontakt: 099 688 0160

USLUGE RAZNO

ll Zaštita od sunca ,izrada i montaza roleta ,komarica ,trakasti zavijesa ,venecijanera ,rolo zavijesa ,sve informacije .na 0911472794 .Mokošica.

ll Uređujem vrtove, đardine, okućnice, orezivanje voćki, košnja, gnojidba, okopavanje. Mob:0916143946

KRISTO KRISTOVIĆ (1952)

KATJA POKOVIĆ (1968)

MARIJA KORDA (1935)

LUCA ŠKARICA (1935)

PETAR MILIČEVIĆ (1956)

IVAN BEVANDA (1943)

PAVO HORVAT (1941)

DRAGO VUKOJEVIĆ (1951)

BORIS MIROČEVIĆ (1943)

ZDENKA NIKOLIĆ (1937)

NIKOLA JOVIĆ (1937)

MARIJA OBRADOVIĆ (1932)

VEDRANA SMOLJAN (1932)

VLAHO GVEROVIĆ (1974)

IVANA PAVLOVIĆ (1956)

PRODAJA RAZNO

Zadnja

ZA BOŽIĆ PONESITE OMBRELE!

Daniel Pavlinović iz Storm Chasers Dubrovnik za čitatelje Dubrovačkog dnevnika donosi prognozu za Božić. „Od četvrtka sinoptička situacija iznad

Europe znatno će se mijenjati. Duboke atlantske ciklone koje će pristizati prema zapadu kontinenta uspostavit će sve izraženije južno strujanje iznad Sredozemlja, pa tako i iznad nas. U takvim okolnostima od četvrtka se očekuje porast naoblake i temperature, osobito noćnih i jutarnjih vrijednosti. Badnjak će biti umjereno do pretežno oblačan, a povremeno je moguća i kiša. Božić, prema sadašnjem prognostičkom materijalu, također oblačan uz povremenu kišu, a slično će se vjerojatno nastaviti i na blagdan sv. Stjepana. Pritom će puhati jugo, u četvrtak slabo, a zatim umjereno i jako.

Temperature će se za Badnjak i u blagdanskom razdoblju kretati uglavnom od 11 do 15°C,“ kaže Pavlinović.

Potrebno je napomenuti da je ova prognoza izrađena na temelju prognostičkog materijala od ponedjeljka, 20. prosinca te su moguće promjene u detaljima za pojedine dane u budućim prognozama, međutim, općeniti razvoj vremena sljedećih dana, a koji znači prijelaz iz sadašnjeg stabilnog i hladnog tipa vremena u južinu s naoblačenjem i povremenom kišom, vrlo je izgledan, napominje dubrovački lovac na munje.