Svjetlana Šimunović (voditeljica prodaje i marketinga)
020/642-460
099 493 6200 marketing@dubrovackidnevnik.hr
Mali oglasi oglasi@dubrovackidnevnik.hr
Tisak
Tiskara Zagreb
Nina, Nina jedina, dušu si mi opila...
Piše Vjera Šuman
FOTO: PATRIK MACEK/PIXSELL
Možemo biti mirni. Mukotrpno sakupljanje deset tisuća potpisa naših bajnih kandidata za predsjednika RH , završilo je. Hvatanje potpisa bilo je dramatično povlačenje za rukav građana, koji jure po gradu u traženju masla, mlijeka, čokolade, svih onih drugih ‘jeftinih’ namirnica. I po kiši i po zimi. Ni krivi ni dužni, smrznuti kandidati uzimali su podatke potrebne za potpis, u nadi kako nemaju posla s jebivjetrima, koji su svoj potpis i podatke dali svim kandidatima redom. Pa ti pajdo dođi samo s deset tisuća! Drugi bi se izderali na ni krive ni dužne kandidate. Težak posao koji na kraju može, zbog desetak onih zajebanata, završiti sa samo jednim potpisom, koji je na još tri liste i uzalud vam trud svirači. Kako bilo da bilo, oni koji su sakupili dovoljan broj potpisa prema DIP -u, a njih je na kraju osmero, može započeti službenu kampanju na najjače. Ovo dosad bila je samo lagana uvodna šlagerska špi -
ca. Eto, na primjer, naš se Zoki povremeno dopisuje s Primorcem, ali značajno je smanjio broj svojih izljeva čak i na teme za koje bih se okladila kako će razvaliti. I izgubila okladu. Primorac, s druge strane piše i govori više nego bi trebao, ali svatko bira svoj put i svoju kampanju, jednako kao i svoje ‘majstore’ za kampanju.
Za to vrijeme, prema Plenkijevom sudu ‘mlad i agilan ministar’ gospodarstva, Šušnjar, iznerviran pitanjem o preskupom kruhu, poglavito za one koji su ispod ili na pragu siromaštva, poručio je nek’ ga lijepo mijese i peku doma. Kad čovjek bolje razmisli, ima on pravo. Brate mili, svi se u ovoj zemlji ulijenili, poglavito žene. Nedjeljom šalju muževe u obilazak benzinskih pumpi i/ili otvorenih butiga, kako bi se dočepali koje fete kruha, umjesto da lijepo već u zoru krpom pokriju i utople tijesto da se digne. Ako su mogle naše none, nema ni jednog razloga da te lijene že -
ne ne prave kruh. Usput, mogu i kiflice. Da ne govorim kako kuća lijepo miriše kad se peče kruh. Zna to i DPov ministar Šušnjar, jer njegova vrijedna supruga, uz brigu o troje djece, stigne umijesiti kruh. Zašto? Jer nije lijena ženturača. Nema to nikakve veze s Marijom Antoanetom, koja je gladnima poručila neka, ako nemaju kruha, jedu kolače. To zlobnici bezveze trkeljaju. Dajte, molim vas. Kolači će se tek ovih dana početi pripremati. Ove ljenčuge još će se žaliti kako su i kolači po butigama preskupi. Ima li kraja lijenosti hrvatskih građanki i građana koji sjede, ništa ne radeći i čekaju da im država sve donese pred vrata?! Zato je s pravom Vlada digla plaće ministrima na nešto manje od 5000 eura. Jer takvi, mladi i agilni, imaju hrabrosti, ma koliko ih napadali, reći ovom lijenom narodu: ‘Dosta je’!
Plenki nam je u nekoj poetično romantičnoj fazi. Sve mi se čini ka-
ko se previše družio s Grlićem Radmanom, pa je i njega prebacilo. Sav nježno treperav, odgovorio je novinarima na pitanje hoće li Turudić preuzeti od EPPO -a predmet u kojem istražuju eventualnu umiješanost ministrice kulture u malverzacije s Geodetskim fakultetom: „Ja bih svakome poželio da ima ministricu kulture kao što je Nina Obuljen Koržinek.“ I onda iz duše: „Što hoćete da vam kažem, da sam zaljubljen u Ninu? Imam suprugu koju volim i Ninu u koju sam afektivno zaljubljen kao ministricu“. Nakon toga ipak nije recitirao onu Kalemberovu: ‘Kad se ljubav dogodi, kao kamen pogodi! Nina, Nina jedina, dušu si mi opila....’ Još malo intenzivnijeg druženja s Grlićem Radmanom i doći će! Kako god, ovo možemo shvatiti kao njegov poetski doprinos nadolazećem božićnom raspoloženju, ali i kao moguću krizu srednjih godina. Hoće to lupiti. Što god bilo, neka mu je sa srećom!
Grad je izgledao kao razglednica, razglednica s nekog dalekog sjevera. Potpuno bijel i čarobno lijep Stradun, razveselio je klince, ali svim ostalima teška muka. Vidjeli smo snijega u Gradu, ali ovoliko leda s neba još nije viđeno. Barem koliko ja pamtim. Najgora noćna mora svim komunalnim službama, da ne govorim o vodopadima po gradskim ulicama i skalinima po kojima je bilo opasno hodati ili voziti. Stradalo kazalište, ali štete će se tek zbrajati i nadam se, što je prije moguće sanirati. Sva je sreća što Trump zna kako su klimatske promjene izmišljotina, pa je ovo valjda samo neki slučajni incident. Nije ugodno, ali ne dajte si pokvariti ove predblagdanske dane. Što se spremanja kuća tiče, ma što govorio Šušnjar, pomalo, ne dolazi nam ‘sanitarna’ nego mali Isus. I zato nek vam blagdani budu po gustu, s ljudima koji vam donose radost. Oni nahvao, nek idu svojim putem. Eto vas.
‘PLATIMO
KO U RESTORANU, A OSTANEMO GLADNI’
SVE MANJE DOMAĆE
ČELJADI NA BLAGDANSKIM
KUĆICAMA Je li vrijeme za
bolju ponudu i niže cijene?
Provjerili smo cijene i ponudu na blagdanskim kućicama u Gradu
Posljednjih 10 godina, advent u Gradu je nezamisliv bez blagdanskih kućica. Ove godine ih je na Stradunu 10, na Gundulićevoj poljani pet, Brsaljama tek dvije, u Uvali Lapad jedna, dok za kućicu u Mokošici nije bilo interesa. Početni iznos zakupnine za kućicu na Stradunu bio je 3 300 eura plus PDV, na poljani 2 750 eura, na Brsaljama 2 200, a za kućice u Uvali i u Mokošici 1 800 eura plus PDV. Kriterij za odabir najpovoljnijih ponuditelja bio je najveći ponuđeni iznos zakupnine za kućicu.
Navedena je zakupnina, u 10 godina otkako traje Dubrovački zimski festival, u više navrata rasla. Međutim, rasle su i sve ostale cijene proizvoda i usluga, pa i na kućicama. Dubrovački dnevnik provjerio je kakve su cijene na blagdanskim kućicama.
CIJENE NA KUĆICAMA
Najveći dio ponude, ali i potražnje čine kobasice, prikle, kuhano vino i gin. Naravno, ima tu i raznih plata, stejkova, pizza, pa i marendi, međutim, ovi proizvodi su najpopularniji svakog adventa. Što se tiče cijena, porcija prikala, njih 10-ak, košta oko 5 eura. Cijene kobasica kreću se od 3 ili 4 pa do 10-ak eura. Cijena kuhanog vina kreće se od 3 do 5 eura, a gina oko 4 ili 5 eura. Cijene hot doga kreću se od 2 do 4 eura, ovisno o lokaciji kućice, najpovoljniji je na Brsaljama. Cijene burgera na Pilama su 6,5 eura, dok se na Stradunu kreću i do 13. Za pojesti nešto konkretnije može se na Gundulićevu poljanu gdje marenda u dva slijeda košta 13 eura. Na kućici ‘Župaho’ to je sarma s pireom, sarđele s blitovom i patatama, jetrica s pomfritom, i uz to juha. Kućica Mama’s nudi stejkove, juneće burgere, teleće kobasice… I ove godine, na Stradunu je kućica Prekala ko-
ja je posljednjih godina izazvala pomamu jer je nudila tada popularni ‘bubble waffle’. Godinama su tu hit ‘churosi’ s različitim preljevima, a jedna porcija njih (u čašici) košta 5 eura.
‘RADIJE ĆEMO TAJ NOVAC POTROŠITI
NA NEŠTO DRUGO’
Čini se kako je iz godine u godinu, domaće čeljadi na kućicama sve manje. Glavnina se odradi oko Božića i kad su koncerti. Običnim danima nešto manje.
„Tijekom proteklih godina smo na kućice u Gradu išli po nekoliko puta u prosincu, ali ove godine smo odlučili ne ići uopće. Svaki odlazak na kućice s dvoje djece je bio između 50 i 70 eura, recimo da bi u tom iznosu bile prikle, churosi, lizalice, kobasice za dvoje odraslih i po jedno piće. Ne mislim da smo na kućicama bili rastrošni, više bih rekla da je ovo neka osnova koju nećeš odbiti djeci ili sebi ako ste već došli. A ako bi ispunili sve želje, što sebi što djeci, taj bi iznos bio i dupli. Na kraju, kada pogledam da za tih 50 do 70 eura isto tako sjednemo u restoran ili platimo noćenje na nekom zimskom putovanju, a ovdje imamo jedan sat smrzavanja i jedenja loše hrane s nogu, a zapravo svi ostanemo gladni jer djeci pet prikli nije dovoljno, niti odraslom muškarcu jedna kobasica...“, govori nam jedna majka iz Dubrovnika koja je naposljetku zaključila da ‘svoje novce cijene dovoljno da odbijaju plaćati nešto gdje ne vide da su dobili vrijednost’. Kritiku ima i na ponudu na kućicama pa ne misli kako se u Gradu zaista dobije ‘vrijednost za novac’.
„Ona je uglavnom jednolika, što samo po sebi i ne mora biti loše, ako je to što se nudi kvalitetno ili u skladu s cijenom. Na našem adventu go-
„Ponuda je katastrofalna, jer ‘i kučak i mačak’ se mogu prijaviti za zakup, vrhunac ponude im je piletina na roštilju. Naravno, ima kućica koje nude dobre stvari, ali mislim da generalno treba raditi na ponudi. Postoje ljudi koji se trude, ali i oni koji otvore kućicu da bi se zafrkavali i pili na njoj cijeli dan. Kao Dubrovčanin, ni ja ne bih išao na te kućice“, govori nam jedan od zakupaca
Piše Ivona Butjer Mratinović foto GORAN MRATINOVIĆ
„Tijekom proteklih godina smo na kućice u Gradu išli po nekoliko puta u prosincu, ali ove godine smo odlučili ne ići uopće. Svaki odlazak na kućice s dvoje djece je bio između 50 i 70 eura, recimo da bi u tom iznosu bile prikle, churosi, lizalice, kobasice za dvoje odraslih i po jedno piće. Ne mislim da smo na kućicama bili rastrošni, više bih rekla da je ovo neka osnova koju nećeš odbiti djeci ili sebi ako ste već došli“
dinama unazad ne vidim niti jedno, ponuda su u većini slučajeva precijenjene kobasice iz jedne butige koju svi znamo, a oni koji imaju nešto drugačije, onda to naplate po cijeni koja se kosi sa zdravim razumom. Kraj priče je da smo zaključili kako djeca i mi ne gubimo ništa izbjegavanjem kućica u Gradu, novce ćemo svejedno potrošiti jer su tu da se troše. Međutim, potrošit ćemo ih negdje gdje ćemo u konačnici biti zadovoljni sadržajem. Mislim da je zapravo najbolji pokazatelj cijena i standarda dubrovačkih obitelji kroz advent, slika iz Uvale i Grada. Dovoljno je poći u Uvalu bilo kojim danom, a posebno vikendom, i pogledati koliki su redovi za vlakić koji je besplatan, a onda pogledati koliki su redovi za klizalište koje se plaća, ili koliko djece ima na Stradunu na kućicama s preskupim priklama. Te slike govore same za sebe“, kazala je.
ZAKUPAC: PONUDA JE LOŠA, NI JA NE BIH
DOLAZIO NA TE KUĆICE
Drugačije mišljenje nema ni jedan od zakupaca, koji je htio biti anoniman.
„Ponuda je katastrofalna, jer ‘i kučak i mačak’ se mogu prijaviti za zakup, vrhunac ponude im je piletina na roštilju. Naravno, ima kućica koje nude dobre stvari, ali mislim da generalno treba raditi na ponudi. Postoje ljudi koji se trude, ali i oni koji
otvore kućicu da bi se zafrkavali i pili na njoj cijeli dan. Kao Dubrovčanin, ni ja ne bih išao na te kućice“, govori nam jedan od zakupaca kućica koji kaže kako nije dobro da je ponuda iz godine u godinu stalno ista ili približno slična. Doduše, kaže kako ljudi najviše traže najpovoljnije stvari. „To su vam uglavnom kobasice, hot dog, kuhano vino, kuhani gin, prikle, i to vam je to. Traže ono što je najjeftinije i nekakva klasika. Obično najviše bude posla onih sedam, osam dana oko Božića i to je to, i kad su koncerti, ostalim danima slabije“, dodaje.
Smatra kako bi kućice trebale biti kvalitetnije i bolje, kao one u Zagrebu, dodaje kako često prokišnjavaju odnosno kako nisu dovoljno zaštićeni od vjetra, i cijeli koncept smatra lošijim. Doduše, u njima nema ni ‘Dubai prikala’, koje se u hrvatskoj metropoli naplaćuju 11 eura.
„I bolje da nema, to je čista prevara, malo čokolade s pistacijom, nema nikakvog kadaifa“, dodaje. Kako bi se trebalo raditi na boljoj ponudi, neupitna je činjenica. Ali i na cijenama! Jer je prvenstvena ideja Zimskog festivala bila vratiti domaću čeljad u Grad, a ne namještati cjenike po Englezima, i u naravi jest ‘street food’, na kućicama, na otvorenom. Dakle, čudna je logika da prikle ili bokun tijesta s preljevom koštaju kao kolač u Gradskoj kavani.
‘’Porezi
Zakon o zgradama i novi porezi
na nekretnine i dalje su premali da bi se išta u
Dubrovniku promijenilo
,
a apartmanizaciju treba rješavati drugačije’’
Trenutno najvažnije teme u Dubrovniku, ali i Hrvatskoj su nekretnine u kontekstu apartmanizacije, ali i (ne)priuštivog stanovanja. Dubrovački političari i predstavnici gospodarskog sektora i poslovanja u toj branši iznose svoja razmišljanja o ovoj važnoj temi
S Nove godine očekuje nas paket zakonskih mjera koje će stubokom izmijeniti tržište iznajmljivanja apartmana. Porez na nekretnine, veći paušal, uvođenje pojma rentijer i domaćin te potrebna dvotrećinska suglasnost stanara za kratkoročni najam u zgradama koje imaju četiri ili više stanova, a koje će iznajmljivač morati pribaviti u sljedećih pet godina.
Vlada objašnjava donošenje ovih zakonskih mjera dvjema točkama. Prvi je zbog kršenja javnog reda i mira u zgradama gdje turisti uskraćuju miran san stanarima te šporkavaju stubišta i okolicu, a drugi i važniji razlog jest da se želi povećati broj stanova za dugoročni najam i tako utjecati na cijene na način da one budu pristupačnije obiteljima za stanovanje. Znači ključni razlog za donošenje ovih mjera, po HDZ-ovoj Vladi, je priuštivo stanovanje. Na ovu temu, gradonačelnik Mato Franković je kazao kako bi njegove mjere bile nešto drugačije. Kako je istaknuo, ne bi uvodio ni dvotrećinsku suglasnost susjeda jer su stambene zgrade prvenstveno namijenjene - stanovanju.
„Tržište kapitala pobjeđuje tržište demografije i tuče ga 5:0 jer svaka nova zgrada koja je izrasla u Dubrovniku nije izrasla kako bi tu netko živio nego kako bi se iznajmljivalo. Od korone do danas četiri tisuće novih kreveta imamo, a korona je bila najteža za grad i njegovo gospodarstvo. Barcelona je prije nekoliko godina kazala ‘ne’ iznajmljivanju u stambenim zonama. Postoje komercijalne zone, a stambene zone su za život“, izjavio je Franković u više navrata.
APARTMANI TAMO GDJE SMO ZAIMALI
CUKAR I BRAŠNO
Na problem sve većih razmjera apartmanizacije i njenih štetnih posljedica upozorava i Marko Potrebica (HDZ). Kaže kako završni prijedlog zakona nije detaljno proučio, ali i kako je načelnog stava kako apartmanizaciju treba obuzdati, naravno, prvenstveno u favor sugrađana.
„Ne može se cijeli grad pretvoriti u jedan veliki apartman i taksi vozilo. To uništava budućnost grada, ako rentijerstvo bude jedino zanimanje. Međutim, podržavam da ljudi imaju apartman, kao dopunu kućnog budžeta“, kazao je. Pri obuzdavanju apartmanizacije, uvođenje novih pravila u stambene zgrade smatra od velike važnosti.
„Ljudi koji žive u zgradama nisu tu kupili stanove kako bi živjeli u aparthotelu, i po pitanju sigurnosti, i po pitanju mira, jer svaki sugrađanin u stambenoj zgradi je suvlasnik, i ulaza, i zajedničkih prostora te zgrade. I nije ista kvaliteta života kad netko živi u hotelu ili stambenom prostoru gdje smo proveli djetinjstvo, gdje nismo zatvarali vrata i gdje smo u svakom momentu imali gdje zaimat kikaru cukara i brašna. Kvaliteta života u zgradama koje su pretežno apartmani, a trebale bi služiti za stanovanje, je ozbiljno ugrožena, i ovim problemom se trenutno bave sve velike europske turističke destinacije“, govori Potrebica.
Mi ćemo se u ovom tekstu posebno osvrnuti na pitanje pojmova domaćina i rentijera, odnosno iznajmljivanja u zgradama i kakvog će sve to impakta imati na dubrovački turizam u sljedećih pet godi-
Slavica Grkeš: „Ako na snazi ostanu ovi zakoni, to će biti kazin u sljedećih pet godina. Moje osobno mišljenje jest da je ovaj zakon katastrofa. Ovo je veliko uplitanje države kako u privatnu imovinu, tako i slobodno tržište“
Piše Maro Marušić foto Luka Stanzl/PIXSELL, Goran Mratinović, Patrik Maček/PIXSELL, Grgo Jelavić/PIXSELL
Nino Dubretić:
„Smatram da je trebalo zaštiti prvi apartman bez obzira je li on u zgradi ili kući, odnosno ne tražiti nikakve potpise niti ih proglašavati rentijerom“.
na odnosno jesu li ove mjere diskriminirajuće ili pak pomažu priuštivom stanovanju. Za početak pitamo Slavicu Grkeš, vlasnicu turističke agencije Dominium Travel, koja se bavi privatnim smještajem, koliko je uopće u postotku apartmana u zgradama u Dubrovniku.
-Nitko nema službene podatke o sveukupnim apartmanima, jer su se do sada oni kategorizirali nevezano jesu li u zgradama ili kućama, ali što se tiče moje agencije mogu reći da je na dubrovačkom tržištu otprilike tridesetak posto apartmana u zgradama. Ne znam kakvo je stanje u drugim agencijama koje se bave iznajmljivanjem, odnosno jesu li njihove brojke apartmana u zgradama veće ili manje. To nije mali broj i pitanje je što će biti s ovim apartmanima. Ako na snazi ostanu ovi zakoni, očekuje nas kazin u sljedećih pet godina. Moje osobno mišljenje jest da je ovaj zakon katastrofa. Ovo je veliko uplitanje države, kako u privatnu imovinu, tako i slobodno tržište – naglašava Grkeš te dodaje da će ovi zakoni imati dalekosežne ekonomske udare na prosječne građane.
INERTAN NAROD
Pitamo ju smatra li kako će ovi zakoni pasti na Ustavnom sudu.
-Vjerojatno će ići neka tužba preko udruge Spasimo male obiteljske iznajmljivače, ali vidjet ćemo što će biti. Mi smo inače inertan narod koji ne ide na prosvjede, ne borimo se ni za sebe, ni za druge. Evo nedavno je bila organizirana akcija da se pale svijeće ispred ureda turističkih zajednica, ali slab je bio
odaziv, posebno u Dubrovniku. Naši ljudi su takvi, očekuju da će sve probleme za njih riješiti netko drugi. Trebao je biti puno veći pritisak na Vladu, jer ovo se ne tiče samo iznajmljivača u zgradama nego i taksista, ugostitelja, svih aktera u turizmu. Svima njima će posljedično pasti posao – ističe Grkeš. Pitamo ju što misli o mogućim posljedicama zatvaranja apartmana u zgradama i smatra li da bi tako mogao pasti sveukupan broj turista u Dubrovniku. -Ne znam koliko su svjesni posljedica donošenja ovih zakona. S jedne strane hvale se rekordnom sezonom i brojem zračnih linija, a sigurno ne mogu svi gosti koji dolaze Ryanairom odsjesti u Palaceu. Doduše, Ryanair dovozi i imućnije goste jer nas je povezao s gradovima s kojima nismo imali liniju. Ludo je što se sve brzo mijenja, bez ikakvih dugoročnih planova. Prvo je država dopustila da se privatni smještaj razvije, a sada ga ograničava. Nažalost, sve ove mjere neće pomoći u priuštivom stanovanju. Ljudi su ulagali u apartmane, a ne u stanove da se u njima živi. Znači, opremljeni su malom kuhinjom, frižiderom, sličnim stvarima, više sliče na hotelske sobe, nego na stanove za život obitelji. Neki su od jednog većeg stana radili dva apartmana. Tako da je veliko pitanje koliko njih uopće može ići u dugoročni najam sve da ga se hoće tako iznajmiti. Ovo neće ništa dobro donijeti u vezi priuštivog stanovanja, samo će financijski zaklati dobar dio obitelji kojima je apartman u zgradi pomagao da prežive ove ogromne cijene. Smatram da iza ovoga stoji hotelski lobi koji će podići cijene – govori Grkeš.
Marko Potrebica:
„Ne može se cijeli grad pretvoriti u jedan veliki apartman i taksi vozilo. To uništava budućnost grada, ako rentijerstvo bude jedino zanimanje. Međutim, podržavam da ljudi imaju apartman, kao dopunu kućnog budžeta“, kazao je. Pri obuzdavanju apartmanizacije, uvođenje novih pravila u stambene zgrade smatra od velike važnosti.
Viktorija Knežević: „Što se tiče suglasnosti stanara u zgradama u vezi buke turista tu se samo trebao primjenjivati postojeći Zakon o prekršajima javnog reda i mira, a pitanje priuštivog stanovanja se moglo rješavati na drugi način počevši od ogromnog broja praznih nekretnina koje se ne iznajmljuju ni kratkoročno, ni dugoročno“
Maro Kristić: „Podatak da u Hrvatskoj trenutno ima 600 tisuća praznih stanova od kojih samo 120 tisuća njih s rješenjima za iznajmljivanje svakom normalnom trebao bi biti dovoljan razlog da stane na loptu“
Đuro Capor
Nino Dubretić
Mato Franković
Marko Potrebica
Viktorija Knežević
Maro Kristić
Nikolina Trojić
Željko Raguž
Slavica Grkeš
Anita Bonačić Obradović
Anita Bonačić
Obradović: „Naši građani iznajmljuju svoje nekretnine za školovanje djece, za kupnju krova nad glavom djeci ili unučadi, za standard. Razlika je velika između takvog iznajmljivanja i između onih koji su razvili unosan posao gdje pričamo o više nekretnina, više stanova. Porez je potreban, ali na treću, četvrtu nekretninu, odnosno porez na ekstra profit, porez na hotelske lance, ali ne na male obiteljske iznajmljivače“
PROGRESIVNA POLITIKA NA BROJ
SMJEŠTAJNIH JEDINICA
Njen kolega Nino Dubretić iz agencije Direct Booker također govori da apartmani u zgradama čine veliki postotak svih apartmana u Dubrovniku.
-Ne znam točno, ali kada bih morao reći konačan odgovor u Milijunašu, rekao bih da u našoj agenciji ima oko 40 posto takvih apartmana. Moje je mišljenje da su ovi zakoni strašno zakomplicirali situaciju. Smatram da je trebalo zaštiti prvi apartman bez obzira je li on u zgradi ili kući, odnosno ne tražiti nikakve potpise niti ih proglašavati rentijerom. Recimo jedan primjer u mojoj agenciji. Umirovljenici žive u Mokošici, a imaju apartman u zgradi u Zlatnom potoku koji im pomaže da prežive ove ogromne cijene. Kako njih sada smatrati rentijerom? Rentijerom bi se trebao zvati onaj tko dobro zarađuje, utvrditi koja je to točno cifra dobre zarade, te da na to plaća normalni PDV Ili rentijerstvo utvrditi po broju smještajnih jedinica. Na svaki sljedeći apartman plaćaš veći porez. Takva progresivna porezna politika bi bila puno pravednija – smatra Dubretić. Dodaje da je pitanje suglasnosti stanara diskriminacija.
-Na kraju će se ljudi međusobno posvađati, da sada ne spominjem neke veće tragedije. A što ako do njih dođe, hoće li u tom slučaju država biti suučesnik? Naravno da postoji problem priuštivog stanovanja, ali pitanje je je li ovo pravi put. Dio stanova možda i završi u dugoročnom najmu, a možda se i dogodi pad cijena nekretnina, jer one neće biti toliko isplative. No tu je također i problem što neki investitor može napraviti zgradu s 15 apartmana i sam sebi dati potpise. To su klasične rupe u zakonu. Velike igrače opet nisi ograničio, jedino što će oni po novom zakonu biti rentijeri i plaćat će veći porez od domaćina. Hotelima će također ova priča ići u korist. Bolje bi bilo da je država domaćinima proglasila domaće ljude koji su rođeni u tom gradu gdje iznajmljuju, a rentijerima strance, nego ovako. Ovako će se možda dio domaćih obitelji koji su imali apartman u zgradama iseliti iz Hrvatske, jer će im biti skupo (pre)živjeti – zaključuje Dubretić.
- Država nije niti pokušala kroz poreznu politiku utjecati na smanjenje cijena. Kruh, mlijeko i druge esencijalne potrepštine su oslobođene PDV-a. Jesmo li mogli one nekretnine koje su nužne za osiguravanje prava na dom, za osiguravanje krova nad glavom osloboditi PDV-a i na taj način pomoći onima kojima je potrebno? Država je mogla oslobodit poreza na investiranu dobit, cjelokupnog poreza ukoliko tvrtka ulaže u stanove koji spadaju u kategoriju priuštivog stanovanja, dakle ne stanovanja investicijskog ili turističkog nego upravo priuštivog, pa bi nam stanovi uz pomoć te dvije mjere bili barem za 30 posto jeftiniji – kaže Knežević.
Gradski vijećnik Maro Kristić mišljenja da je riječ o kontroverznim i diskriminatornim zakonima.
-Zašto su ovi zakoni loši? Jer će dovesti do toga da oni koji su ostvarivati ekstra profite od turizma zarađuju još više, a oni koji su iznajmljivali višak svog stambenog prostora ili stan u zgradi da bi svom djetetu financirali školovanje će ostati bez egzistencijalne sigurnosti. Istovremeno, kod njihovog donošenja se jako pazi da se ne zamjeri bogatom hotelijerskom lobiju kojem se konstantno pogoduje, a koji u dobrom dijelu iznosi profit iz zemlje i zapošljava stranu radnu snagu. U našem Gradu koji je odavno izgubio svoj gospodarski suverenitet i identitet, u kojem više skoro da nema ozbiljnih kompanija, i u kojem ljudi žive gotovo isključivo od svoje imovine bilo kakva zabrana i zadiranje u privatno vlasništvo mogu dovesti samo do narušavanja kvalitete života stanovnika i ugrožavanja njihove egzistencije – govori Kristić, te dodaje da je država prvo trebala razmisliti o praznim stanovima koji se ne daju u nikakav najam, niti u njima itko živi.
Željko Raguž: „Po meni iza ovoga stoji hotelski lobi. Ti hoteli niti su u hrvatskom vlasništvu, niti u njima rade Hrvati, pa je nejasno za koga se ovi zakoni donose“
Viktorija Knežević, saborska zastupnica i kandidatkinja za gradonačelnicu Dubrovnika na sljedećim lokalnim izborima (stranka Centar) mišljenja je da ovi zakoni nisu dobri, i da se pitanje priuštivog stanovanja trebalo razmatrati na drugi način o čemu je proteklog tjedna govorila i u Saboru. -Što se tiče suglasnosti stanara u zgradama u vezi buke turista tu se samo trebao primjenjivati postojeći Zakon o prekršajima javnog reda i mira, a pitanje priuštivog stanovanja se moglo rješavati na drugi način počevši od ogromnog broja praznih nekretnina koje se ne iznajmljuju ni kratkoročno, ni dugoročno. Porez na te nekretnine neće biti velik, pa će i dalje biti prazne. Država nije ni pokušala utvrditi zbog čega je onih 600 tisuća nekretnina prazno. Nemaju pojma zbog čega su te nekretnine prazne, a ako nemaju pojma koji je uzrok, onda ne znaju i ne mogu naći i primijeniti mjere da se te nekretnine vrate ili možda prvi put postave ne tržište – objašnjava Knežević.
NEMA JEDNAKIH UVJETA ZA SVE
Potom se osvrće na poreznu politiku kojom je država mogla poboljšati pitanje priuštivog stanovanja.
-Podatak da u Hrvatskoj trenutno ima 600 tisuća praznih stanova od kojih samo 120 tisuća njih s rješenjima za iznajmljivanje svakom normalnom trebao bi biti dovoljan razlog da stane na loptu prije nego što udari po narodu. Veliki broj takvih stanova koji nisu u nikakvom obliku najma je i u našem Gradu, jer bogatim strancima nije problem izdvojiti par stotina tisuća eura za nekretninu u kojoj će povesti dvadeset dana godišnje, a ostalo vrijeme će ista biti van funkcije. Takve ljude ništa ne može stimulirati da izdaju svoju nekretninu nekoj mladoj obitelji na duže vrijeme. Naprotiv, zabranom turističkog najma stanova u zgradama samo ćemo dodatno povećati fond stanova koji je u rukama stranaca, jer će i naši ljudi koji su do sada na taj način koristili te stanove početi iste prodavati ili će iste izdavati radnicima iz trećih zemalja pa će nered i nezadovoljstvo stanara u tim zgradama biti još veći – objašnjava Kristić, te dodaje da ovi paketi zakona neće pomoći u priuštivom stanovanju.
PONOVNO ISELJAVANJE
-Smatram da je jedino pravedno oporezivati prihode kroz različiti oblik poreznog tretmana odnosno na način da oni koji ostvaruju ekstra prihode plaćaju veći porez, dok male iznajmljivače i ljude koji imaju jedan stan u zgradi, ili iznajmljuju višak stambenog prostora treba poticati da isto i dalje rade, samo što treba podići standard turističke usluge i težiti da svi koji se time bavimo budemo još bolji domaćini – zaključuje gradski vijećnik.
Njegova kolegica iz vijećničkih klupa Anita Bonačić
Đuro Capor: „Država nikad nije trebala dopustiti da se u zgradama otvaraju apartmani“
Obradović (SDP) tvrdi kako je zakon loše osmišljen. - Postoji puno boljih načina da se pomogne u priuštivom stanovanju bez nepotrebnih napada na privatno vlasništvo. Ono što ja napominjem od početka je to da je gradonačelnik Franković iznevjerio građane Dubrovnika jer u 8 godina nije iskoristio poluge turizma i ogromne gradske prihode da bi povećao fond gradskih stanova za dugoročni najam. Tim modelom bi se odvajala određena sredstva uprihođenja od turizma kako bi se gradili gradski stanovi. Tu postoje razni modeli, pogotovo su privlačni oni koji izbjegavaju getoizaciju, odnosno gdje su stanovi sagrađeni po zadnjim trendovima, s kvalitetnim materijalima te se dio njih onda prodaje po tržišnoj cijeni, a dio ide za dugoročni najam kao priuštivo stanovanje – mišljenja je Bonačić Obradović. Smatra kako bi progresivni porez bio puno bolji od ovog paketa zakona. - Naši građani iznajmljuju svoje nekretnine za školovanje djece, za kupnju krova nad glavom djeci ili unučadi, za standard. Razlika je velika između takvog iznajmljivanja i između onih koji su razvili unosan posao gdje pričamo o više nekretnina, više stanova. Porez je potreban, ali na treću, četvrtu nekretninu, odnosno porez na ekstra profit, porez na hotelske lance, ali ne na male obiteljske iznajmljivače. Ovaj zakon će pogodovati hotelima. S obzirom na to da će turisti imati manje opcija za smještaj u apartmanima, potražnja za hotelskim sobama mogla bi porasti, što će hotelijerima omogućiti dodatno povećanje cijena. Dubrovnik bi se tako mogao još više profilirati kao destinacija samo za imućnije turiste te bi se duga tradicija malih iznajmljivača mogla ugroziti – zaključuje Bonačić Obradović.
Predsjednik DUSTRA-e Željko Raguž govori kako su zakoni apsurdni pogotovo po pitanju buke u zgradama.
-Ovaj zakon će poprilično pogoditi Dubrovnik, a nešto manje Istru koja ima puno kuća za odmor. Po meni iza ovoga stoji hotelski lobi. Ti hoteli niti su u hrvatskom vlasništvu, niti u njima rade Hrvati, pa je nejasno za koga se ovi zakoni donose. Ovo će još jače pogoditi demografiju koja je ionako u problemima. Smiješno je i što se zakon uvodi retroaktivno. Prije je moglo, sad odjednom ne može. Shvatio bi donekle da se zabranjuju apartmani u novim zgradama, ali ovako je suludo. Ne vjerujem da će ovi zakoni išta pomoći priuštivom stanovanju – kaže Raguž.
UDAR NA DOMAĆE STANOVNIŠTVO
Srđevac Đuro Capor ima drugi pogled na čitavu priču. Mišljenja je kako zgrade služe za stanovanje, a ne najam turistima, te da su zakoni (odavno) trebali biti još stroži.
-Ovako je problem pao na susjede. Država nikad nije trebala dopustiti da se u zgradama otvaraju apartmani. Ovako će biti problema sa susjedima, raznih pritisaka, loših međuljudskih odnosa. Dobro je da se ostavila mogućnost od pet godina kako bi se svi mogli prilagoditi. Ali ništa se u nas ne radi s planom, nego stihijom, pa tako i ovo. Napravljen je problem, i sad ga se pokušava riješiti zakonom koji opet ima puno rupa. Primjerice čitav ovaj paket zakona neće promijeniti sliku stare gradske jezgre Dubrovnika, niti će se u njoj vratiti život. Zgrade u povijesnoj jezgri jesu namijenjene stanovanju, ali rijetko koji ulaz ima
četiri stana, pa će i dalje tamo cvjetati apartmani. U povijesnoj jezgri će se, znači i dalje moći nastaviti maltretiranje ono malo stanara kako od turista tako i raznih poslovnih subjekata. Neki stambeni blokovi su pretvoreni u hostele – ističe Capor. Pitamo ga je li problem što odvjetnici ili javni bilježnici rade u zgradama.
-To su tihi obrti koji ne remete kućni red pogotovo ako im je radno vrijeme do 16 ili 17 sati. Nema večernje i noćne buke. Doduše, svi ovi zakoni neće pomoći u priuštivom stanovanju barem ne u mjeri u kojem HDZ-ova vlada očekuje. Naravno tu su i rupe u zakonu gdje će u budućnosti neki investitor moći napraviti čitavu zgradu i imati apartmane, jer neće trebati potpise. Tu je problem raznih prostornih planova koji ne definiraju koje su točno stambene zone, a koje za mješovite, odnosno turističke svrhe. Ne vjerujem da iza ovih zakona stoje hoteli, ovo je više motivirano kaosom koji nam se događa sa stanovanjem, a to je problem mnogih turističkih destinacija, ne samo nas. Po meni bi bilo puno važnije da su doneseni dobri zakoni koji se tiču samih prostornih planova, a ne ovakvi zakoni – zaključuje Capor. Predsjednica Županijske komore Dubrovnik Nikolina Trojić smatra kako se donošenjem ovih zakona ništa bitnije neće promijeniti.
- Možda negdje drugdje hoće, ovdje se bojim. Dvotrećinska suglasnost stanara ne rješava osnovni problem, a to je da u zgradama uopće ne bi trebalo biti apartmana. Po meni je u sljedećih pet godina trebalo potpuno zabraniti iznajmljivanje u zgradama, a ne ostaviti mogućnost za potpise stanara. To je dobar rok da se izađe iz tog biznisa i preorijentira na nešto drugo, odnosno da se snađu. Postojeći problem je samo prepakiran u novu formu. Bit će loših međususjedskih odnosa, raznih ucjenjivanja i slično. Zakon je kompliciran, to je trebalo izbjeći. Inače smatram da je u poslovnim planovima trebalo odvojiti stambene prostore od onih za iznajmljivanje, odnosno utvrditi zone za stanovanje – kaže Nikolina Trojić, predsjednica Županijske komore Dubrovnik Hrvatske gospodarske komore. -Porez na nekretnine je uveden svima i to nerezonski. Ova razina poreza je premala da bi se vlasnike praznih stanova natjeralo da se oni stave na tržište. Netko tko do sada nije iznajmljivao prazni stan, očigledno je da mu ne treba novaca, pa mu neće biti problem ni platiti tih par stotina eura više poreza na nekretnine. Porez na nekretnine treba utvrditi prema njenoj vrijednosti, a ne prema broju kvadrata. Uglavnom, zakonodavac je u sve ovo krenuo s dobrom namjerom, ali je donošenjem ovih zakona nered još više povećan. Da se riješi jedan problem, stvorilo se deset novih. Trebalo je pojednostavniti. Da je domaćin onaj tko živi u istoj kući koju iznajmljuje, a onaj tko ne živi da mu se uvede porez na dohodak. To je najpravednije, jer se onda netko oporezuje onoliko koliko radi. Uglavnom, neće se ništa posebno promijeniti. Dubrovnik je atraktivan, bogati stranci će i dalje kupovati nekretnine koje će im stati prazne, jer su porezi na nekretnine smiješni –zaključuje Trojić.
O ovoj temi će se još puno pričati. Uostalom, prave posljedice, ako sve ostane ovako, trebali bismo vidjeti za pet godina. Ako naravno vladajući opet ne donesu neke nove zakone.
PONEDJELJAK, 16.12. doručak dana
Proteinski puding od kokosa i badema sa chiom, granolom i šumskim voćem
Menu dana
Dalmatinska Pašticada
Juneći but kuhan u vlastitom umaku sa korjenastim povrćem, suhim šljivama i crnim vinom poslužen s njokima
UTORAK, 17.12. doručak dana Francuski tost s kremastim kozjim sirom, medom i suhim smokvama kuhanim u vinu
Menu dana
Crni fettuccini s morskim plodovima
Rajčica, bijelo vino, velike kozice, lignje i školjke, začinjene peršinom i svježim bosiljkom
SRIJEDA, 18.12. doručak dana
Dimljeni losos i avokado posluženi uz komorač, baby špinat, plod kapara i umak od hrena i kiselog vrhnja
Menu dana
Pečena teletina
Pečeni krumpir s povrćem i umak od pečenja
ČETVRTAK, 19.12. doručak dana Španjolski omlet sa kozjim sirom i šparogama
Zapečena kriška od jaja i krumpira sa začinskim biljem, poslužena sa svježim kozjim sirom i zelenim šparogama
Menu dana
Sotirani juneći but s njokima
Kockice junećeg buta aromatizirane
lokalnim crnim vinom i mirodijama
PETAK, 20.12. doručak dana
Zobena kaša sa kokosovim mlijekom i orašastim i suhim voćem
Zobene pahuljice kuhane s kokosovim mlijekom, orašidima i suhim voćem
Menu dana
Crni rižot od sipe
Sipa pripremljena sa vinom, začinima i vlastitim crnilom
SUBOTA, 21.12. doručak dana
Galette Bretonne sa šunkom, kremastim sirom i sušenim rajčicama
Menu dana
Špageti Bolognese
Klasičan ragu od mljevenog miješanog mesa, luka, češnjaka i rajčice
NEDJELJA, 22.12. doručak dana
Shakshuka jaja
Lagano poširana jaja u pikantnom umaku od rajčice sa povrćem i začinskim biljem
Menu dana
Dalmatinska pržolica
Minutni odrezak od junetine, začinjen maslinovim uljem s češnjakom i peršinom, poslužen uz blitvu s krumpirom
Gradu Dubrovniku dodatnih 539 tisuća eura
bespovratnih sredstava
za završeni projekt
ugradnje dizalica toplice u zgradu bazena u Gružu
Državna tajnica u Ministarstvu regionalnoga razvoja i fondova Europske unije Zrinka Raguž uručila je gradonačelniku Grada Dubrovnika Matu Frankoviću ugovor kojim se projekt „Ugradnja sustava dizalica topline s morskom vodom za potrebe Gradskog bazena u Dubrovniku“ sufinancira dodatnim bespovratnim sredstvima u iznosu do 539.151,07 eura. Prethodno su bespovratna sredstva iznosila 1.313.518,70 eura, dok se navedenim posljednjim ugovorom iznos sufinanciranja bespovratnim sredstvima penje na 1.852.699,77 eura, što čini 85 posto ukupne vrijednost projekta od 2.179.611,49 eura. Na vlastito sufinanciranje otpada 326.941,72 eura (15 posto).
Projekt „Ugradnja sustava dizalica topline s morskom vodom za potrebe Gradskog bazena u Dubrovniku“ proveden je od kolovoza 2022. do travnja 2024., a rezultirao je cjelovitom rekonstrukcijom strojarnice i popratnih prostorija. Stara fosilna tehnologija lož-ulja zamijenjena je modernim sustavom obnovljivih izvora energije s neprekidnim izvorom grijanja morskom vodom. A procijenjene uštede na potrošnji energenata iznose oko 200 tisuća eura na godišnjoj razini. Uručenju ugovora prisustvovali su pročelnica Upravnog odjela za europske fondove i gospodarstvo Martina Skopljaković i pročelnik za obrazovanje, šport, socijalnu skrb i civilno društvo Dživo Brčić.
Krenuli radovi sanacije ceste Put od Osojnika
Sukladno najavama krenuli su radovi na sanaciji nerazvrstane ceste Put od Osojnika u Mokošici uz uvođenje privremene regulacije prometa. Radove izvodi tvrtka Dubrovnik Ceste d.d. u sklopu pojačanog održavanja prometnica, a stručni nadzor provodi tvrtka Adria Tehno. Ugovoreni iznos radova je 144.580,40 eura (bez PDV-a).
Privremena regulacija prometa na dijelu nerazvrstavane ceste Put od Osojnika u duljini od 900 metara trajat će do petka 20. prosinca 2024. godine na način da se na navedenoj dionici zatvara promet za sva vozila.
Obilazak zahvata će se odvijati nerazvrstanom cestom kroz naselje Lozica i dijelom državne ceste D8 od Lozice od mosta Dr. Franja Tuđmana.
GRUŽ NA PROLJEĆE
DOBIVA 78 NOVIH STABALA Potpisan ugovor za
uređenje novih drvoreda
Grad Dubrovnik uskoro kreće s uređenjem novih drvoreda listopadnih i zimzelenih stabala koji će se formirati uz Obalu Stjepana Radića i Obalu pape Ivana Pavla II. u Gružu. Uz to će se izvesti i radovi zamjene opločenja na dijelu Rive u Gružu od Jadrolinije do Place, sanacija rubnih kamenih elemenata i sanacije obalnog stepeništa, izvedba pripremnih radova za polaganje cijevi za buduće instalacije. Gradonačelnik Mato Franković potpisao je s izvođačem, Perom Račićem u ime tvrtke Texo gradnja, ugovor o izvođenju radova. Do kraja mjeseca izvođač će biti uveden u posao, predviđeno trajanje radova je osam mjeseci, a uz sve ostale radove sadnja stabala obavit će se na proljeće te bi trebala biti dovršena do travnja, kada će biti vidljive i potpuno nove gradske vizure. Sadnja u Gružu podijeljena je na tri cjeline:
1. Od Solske baze do rive u Gružu, gdje će se unutar prometnog otoka preko puta Hotela Petka posaditi niz od četiri stabla Celtis australis (košćela). 2. Pristanište za lokalne brodske linije i dio obale duž zone parka Luja Šoletića je nešto veća intervencija, a sadit će se listopadno stablo Gleditsia triachanthos inermis (gledičija) s prozračnom krošnjom koja je pogodna za urbane krajolike. Duž ove zone predviđa se postavljanje urbane opreme. Uz sami rub rive i parkinga Lučke upra-
ve sadi se drvored od 27 stabala, a unutar ove zone planira se formirati i zeleni pojas zasađen halofitnim grmljem i trajnicama. Gledičija je pogodna zbog toga što dobro podnosi onečišćenja u urbanim sredinama, kao i sol, visoke temperature, sušu te zbijena i alkalna tla. Podnosi posolicu i slanu zemlju. Zbog brzog rasta i otpornosti na loše uvjete odličan je izbor za područja na kojim se brzo želi dobiti hladovina. U Dubrovniku je sadnja gledičije bila osobito popularna krajem 19. i početkom 20. stoljeća. 3. Treća cjelina odnosi se na rivu od gruške place do parka na Batali. Unutar zone, u rivu planira se zasaditi 47 stabala palme Washingtonia robusta, vrste koju krase visoka i tanka debla koja neće ometati odvijanje prometa i pješačku komunikacije. Na dubrovačkom području palme su prisutne još od renesanse, a prva zabilježena palma bila je upravo u Gružu, u Dominikanskom samostanu.
Autorica projekta je krajobrazna arhitektica Mia Erak iz studija Landa.
Vrijednost danas potpisanog ugovora s PDV-om iznosi 1.859.871,26 eura, uz sufinanciranje dijela radova od strane Županijske lučke uprave i Lučke uprave Dubrovnik s iznosom od cca 800.000,00 eura (S PDV-om) i bespovratnim sredstvima Fonda za zaštitu okoliša 275.500,00 eura (s PDV-om).
Grad sufinancira ugradnju solarnih panela na 29 obiteljskih kuća, gradonačelnik uručio ugovore
Gradonačelnik Grada Dubrovnika Mato Franković uručio je ugovore korisnicima bespovratnih sredstava za sufinanciranje troškova nabave, instaliranja i ugradnje opreme fotonaponskih sunčevih modula na obiteljskim kućama. Uručenju ugovora nazočila je i pročelnica Upravnog odjela za europske fondove i gospodarstvo Martina Skopljaković sa suradnicima.
Na javni poziv koji je Grad Dubrovnik objavio u travnju ove godine pristiglo je 35 prijava, od kojih je 29 prijavitelja zadovoljivo uvjete natječaja te su s njima sklopljeni ugovori o sufinanciranju troškova nabave, instaliranja i ugradnje opreme fotonaponskih sunčevih (FN) modula do 10 kW na obiteljskim kućama.
„Nastavljamo dalje s ovim projektom i želimo da naši sugrađani u što većoj mjeri ugrađuju solare jer je korist sustava za korištenje obnovljivih izvora energije višestruka”, rekao je uvodno gradonačelnik Mato Franković.
Programom se sufinanciraju troškovi ugradnje opreme u iznosu do 4.650 eura po prijavitelju, a sredstva će istima biti isplaćena do kraja ove godine. Ukupan iznos novčanih sredstava koja će se utrošiti na ovu namjenu je 132 tisuće eura, a ista su osigurana u Proračunu Grada Dubrovnika.
SLUČAJ NASILJA
Roditelji iz Dubrovnika prijete povlačenjem djece iz škole: „Jedna majka terorizira cijeli razred, opasna je i djeca je se boje!“
U jednoj dubrovačkoj osnovnoj školi policija je do sada intervenirala pet puta, roditelji djece zabrinuti su za sigurnost zbog jedne majke koju vide kao prijetnju, od institucija traže žurnu pomoć, a ljuti su na sustav iz kojega cure osobne informacije. Zbog svega upozoravaju kako će, ne riješi li se problem, djecu povući iz škole
Proteklih tjedana jedna od vijesti koja je obilježila javni prostor bio je slučaj dječaka u Zagrebu zbog kojega druga djeca nisu išla u školu. Roditelji su se osjećali izdano od institucija, bez pomoći sustava u trenucima kada su njihova djeca, isticali su, žrtve nasilja. Nažalost, ovaj slučaj nije izoliran, u sustavu je puno djece s problemima u ponašanju, djece koja su ponekad nasilnici, ali i sami žrtve, žrtve sustava koji ne reagira na njihovo zapomaganje – a ono je nekada upravo u obliku nasilnog ponašanja. Sličan slučaj događa se u jednoj dubrovačkoj osnovnoj školi, a dio roditelja je na rubu da postupi jednako kao oni u Zagrebu.
“Djeci koja nisu ništa napravila šalje se policija u domove i socijalna je bila na rubu ulaska zbog lažnih prijava. Mjesecima prolazimo torturu, a djeca su ispitivana danima od strane više institucija. ‘Poštujući protokol’ jedna žena koristi institucije kako bi nas zlostavljala. Svi uključeni govore kako im je situacija jasna, ali i dalje se vrše ispitivanja djece, a prijave se nižu. Povjerljive informacije se ‘dilaju’ iz sustava, a naše se prijave na početku nisu shvaćale ozbiljno. Djecu očito trebamo povući iz škole da bi institucije počele djelovati“, počinje razgovor grupa roditelja ko -
ja se obratila Dubrovačkom dnevniku s problemom s kojim se bore već mjesecima, bezuspješno. I medije su u svoju priču uključili nevoljko, u trenutku kada se osjećaju potpuno ignorirano od institucije kojoj je socijalni rad u opisu posla.
Naši su sugovornici roditelji maloljetnika, a njihove identitete, kao niti naziv škole, detaljne opise konkretnih događaja i mjesta na kojima su se odvijali, nećemo navoditi. Izvještavanje o nasilju među i nad djecom nije cilj sam po sebi, izvještavanje o ovom slučaju način je na koji se javnost upoznaje sa svim problemima koji se javljaju unutar cijeloga sustava koji se bavi djecom i obiteljima, način da se sustav potakne na rješavanje ovoga i sličnih problema – brzo i efikasno, u korist i na dobrobit najranjivije skupine društva, a to su djeca.
VIŠEMJESEČNI SUKOBI ILI NASILJE?
U jednoj dubrovačkoj osnovnoj školi ono što je prvotno okarakterizirano kao „sukob među djecom“, preraslo je u nasilje, tvrdi skupina roditelja čija su se djeca našla u situaciji da kao maloljetnici u nižim razredima osnovne škole već vrlo dobro znaju što su razgovori sa stručnim službama škole, policijom i
“Učenik ostale
poziva na tučnjavu dobacujući uvrede. Ne dobivajući
traženi odgovor, jednoga od njih udara šakom u rame pa nogom u stražnjicu, pa nakon 15 minuta dva puta jakim udarcem
nogom u stomak. Jedno od djece svjedoka odmah odlazi do dječakove majke koja se u tom trenutku nalazila u blizini. Ta žena djetetu de facto prijeti kako će njeno dijete prebiti i ostale, obrate li se učiteljici“, govore nam
roditelji
socijalnim radnicima. Dva su sukoba intenzivirala cijelu lavinu problema s kojima se roditelji s kojima razgovaramo i njihova djeca, suočavaju danas. Kako nam pričaju roditelji, dječak kojega karakteriziraju kao konfliktnog, vršnjake iz razreda prati i dobacuje psovke i uvrede. Djeca se od njega odmiču jer već duže vrijeme s roditeljima razgovaraju o problemima koje imaju s njim, a roditelji ih mjesecima savjetuju kako se iz konfliktne situacije uvijek trebaju udaljiti. Djeca se, pričaju nam roditelji, i ovaj put po njihovim ranijim savjetima udaljavaju od dječaka govoreći mu kako ne žele sudjelovati u svađi. „On ih poziva na tučnjavu dobacujući uvrede. Ne dobivajući traženi odgovor, jednoga od njih udara šakom u rame pa nogom u stražnjicu, pa nakon 15 minuta dva puta jakim udarcem nogom u stomak. Jedno od djece svjedoka odmah odlazi do dječakove majke koja se u tom trenutku nalazila u blizini. Ta žena djetetu de facto prijeti kako će njeno dijete prebiti i ostale, obrate li se učiteljici“, pričaju nam roditelji i dodaju kako se otac dječaka koji je udaran, odmah obratio školi.
„Njegova prijava je shvaćena banalno. Već tada smo imali predstavke napisane protiv te majke koje smo htjeli predati Zavodu za socijalni rad (nekadašnji Centar za socijalnu skrb), ali smo prihvatili sve riješiti mirno uz uputstva škole. Oni su nas uvjeravali da će učiniti sve kako bi zaštitili djecu, svjesni svih prijašnjih problema i sukoba koje je imao taj dječak. Tada smo propustili prijaviti ponašanja majke, što je ona iskoristila“, govore, pa nastavljaju priču.
„Mjesec dana iza, događa se drugi sukob na izvanškolskoj aktivnosti. Dječak s kojim imamo probleme tada govori drugome djetetu iz razreda uvrede sa seksualnim konotacijama. Uvrijeđeno dijete mu zatvara usta, a jedna odrasla osoba smiruje situaciju i planirana aktivnost se dalje održava. Nakon održane aktivnosti (na kojoj se vidi kako niti jedno dijete nije ozlijeđeno), ta majka histerizira kako njen sin ima teške tjelesne ozljede zbog čega poziva policiju, govoreći kako bi najradije ‘išaketala jedno dijete i njegovu obitelj’. Ona tada skreće priču, obraća se policiji i prijavljuje svu našu djecu, iako je to bilo protivno onome što je dogovoreno sa školom. Prijavi -
la je kako je njeno dijete napadnuto, pa su onda naša djeca pozivana u stručnu službu, pa i mi roditelji. Naša djeca su morala proći ispitivanja od strane više institucija, pa i policije, kao da su krivci!“, ogorčeni su roditelji.
‘BRINE NAS KAKVE OSOBE ULAZE U ŠKOLU’ Roditelji nam govore kako je ovo samo jedna u nizu prijava koje je majka dječaka podnijela što školi, što policiji, što Zavodu za socijalni rad u posljednjim tjednima. Prema njihovim riječima, u školu je dolazila i kako bi provjerila gdje se nalaze djeca u danima kada odlaze na terensku nastavu, ali i nenajavljena tražila sastanke uz neugodan pristup prema djelatnicima škole.
„Na jedno je predavanje došla s nepoznatom osobom koja nije skrbnik djetetu. S istom je osobom pokušala doći i na sastanak kod ravnateljice, iako ta osoba apsolutno nema razloga biti u osnovnoj školi! Nitko nije znao o kome se radi! Svoje dijete dovede u školu, a onda šeta hodnicima i promatra drugu djecu. Djeca nam govore kako ih ona u školi i zvan škole čudno gleda i diže prst prijetećim pokretima. Pred djelatnicima škole je histerič -
no vikala kako pije tablete za smirenje jer nije psihički dobro. Zbog svega ovoga smo u strahu kako ona može reagirati prema našoj djeci, ako ih sretne same“, pričaju nam ogorčeni roditelji. Prema njihovim riječima, određeni je djelatnici čak odbijaju primati na sastanke ‘jedan na jedan’ bez svjedoka, zbog straha da bi njihove dobronamjerne savjete mogla iskriviti pa i njih, kao i djecu, prijavljivati.
POLICIJA U ŠKOLU DOLAZILA PET PUTA
Kako saznajemo, u školu je u više navrata pozivana i policija jer je žena tražila sastanke s djelatnicima škole bez najave, a kada je djelatnici nisu mogli ili željeli primiti u tom trenutku, odbijala je napustiti školu.
„Policijski službenici nadležne policijske postaje od rujna ove godine do danas, na pozive građana i djelatnika škole do sada su postupali u pet navrata, od čega su se u dva slučaja postupanja odnosila na odraslu osobu koja nije učenik niti djelatnik škole, te je navedena osoba prekršajno sankcionirana sukladno Zakonu o prekršajima protiv javnog reda i mira. O navedenom događaju je obaviješten i Hrvatski za-
„Mjesec dana iza, događa se drugi sukob na izvanškolskoj aktivnosti. Dječak s kojim imamo probleme tada govori drugome djetetu iz razreda uvrede sa seksualnim konotacijama.
Uvrijeđeno dijete mu zatvara usta, a jedna odrasla osoba smiruje situaciju i planirana aktivnost se dalje održava. Nakon održane aktivnosti (na kojoj se vidi kako niti jedno dijete nije ozlijeđeno), ta majka histerizira kako njen sin ima teške tjelesne ozljede zbog čega poziva policiju, govoreći kako bi najradije ‘išaketala jedno dijete i njegovu obitelj’.”
vod za socijalnu skrb, Podružnica Dubrovnik. U dva slučaja nisu utvrđeni elementi kažnjivih radnji, dok se jedan događaj odnosio na prijavu nasilja između učenika navedene škole. Policijski službenici su sukladno Protokolu o postupanju u slučaju nasilja među djecom i mladima proveli žurno kriminalističko istraživanje, te su o svim saznanjima i poduzetim mjerama obavijestili nadležno Državno odvjetništvo za mladež, kao i Hrvatski zavod za socijalnu skrb, Podružnica Dubrovnik.“, odgovorili su iz Policijske uprave dubrovačko-neretvanske na upit.
„Ozbiljno razmišljamo povući djecu iz škole, kao što je bilo u Zagrebu. Posebno nakon ove situacije u kojoj ta majka ulazi u školu kada joj se prohtije, s osobama s kojima joj se prohtije i prešetava po školi kao da je placa, a nitko joj ništa ‘ne može’ zbog straha od njenih reakcija“, iznose roditelji.
„ZAVOD SE NIJE POKAZAO ZAŠTITNIČKI“
„Djeca iz razreda se od tog dječaka odmiču, ne pozivaju ga na rođendane, ne daju mu pažnju jer ih on konstantno svih vrijeđa. Uvijek mu je netko na piku, od njegovih vršnjaka pa do mlađe djece, a kada ‘uzme na pik’ i isprovocira sukob, onda sebe predstavlja kao žrtvu. Djecu je više strah uopće s njim razgovarati jer ne znaju hoće li to sutra rezultirati novom prijavom i novim razgovorima s policijom, socijalnim radnicima i tako dalje“, govore roditelji.
Ipak, naši sugovornici naglašavaju kako nizašto ne krive dječaka, vide ga tek kao dijete koje je sva svoja ponašanja negdje naučilo i oblikovalo, a od nekoga i dobilo validaciju za ista.
„Važno mi je naglasiti kako se Centar za socijalnu skrb nije pokazao zaštitnički niti prema našoj djeci, niti prema tom dječaku. Njegova majka ga konstantno uvjerava da doživljava vršnjačko nasilje i stavlja ga u ulogu žrtve. To dijete ima potpuno iskrivljenu realnost, događaje konstruira i majci prepričava na način na koji zna da će od nje dobiti pažnju. Nažalost, mi smo upravo takvo objašnjenje dobili i od jedne od institucija koja je u sve uključena, da dijete jednostavno na taj način privlači jedinih pet minuta majčine pažnje“, govori jedna majka s kojom smo razgovarali. Razočarenje u sustav socijalnog rada Ona nam zatim iznosi svu beznadnost sustava socijalne skrbi u Hrvatskoj. Naime, u Zavodu za socijalni rad su, prema njenim riječima, potpuno svjesni situacije i tko ima kakvu ulogu u problematičnoj situaciji.
„Rekli su nam da oni ne mogu njoj stati u kraj
i da mi trebamo pronaći zajednički jezik, da je to jedini način da se nju zaustavi“, iznosi ova majka preneražena odgovorom koji su dobili dok traže pomoć i zaštitu za svoju djecu. Djeca su, prema njihovim riječima, sada već traumatizirana i u strahu kada će se opet neki događaj ‘okrenuti’ od onoga što se stvarno dogodilo, i konstruirati na način u kojem će oni biti portretirani kao nasilnici. Treba naglasiti i kako malodobna djeca ne mogu zapravo u potpunosti odgovarati za svoje postupke, s obzirom na to da su malodobna, pa pravnu odgovornost preuzimaju roditelji. U tom kontekstu je jasno koliko prijave mogu štetiti roditeljima kojima je često za poslove koje rade bitno da se protiv njih ne vodi postupak. „Iako nam je rečeno kako se više na njene provokacije i prijave neće odgovarati, i dalje svi reagiraju! Mi i dalje svako nekoliko dana imamo nove prijave“, iznose roditelji. „Djecu sada svakodnevno pratimo u školu i iz škole, zato što to djeca od nas traže. Oni su u strahu od te žene, ali i njenog djeteta. Djeca koja su donedavno uživala u šetnjama, sada više tim rutama ne žele prolaziti jer ih je strah da će sresti tog dječaka. Boje se kako će onda on ispričati mami da su ga pratili i napadali, da će iskriviti istinu iako je on taj koji druge stalno prati i napada, a da će ta ista majka onda opet podići novu prijavu, kao što radi svako nekoliko dana. Znamo kako je dječak već u određenoj obradi zbog problema u ponašanju i obiteljske dinamike“, iznosi otac jednog od djece.
NA UDARU I UČITELJICA
Roditelji učiteljicu pohvaljuju kako je predana radu s učenicima i kako se trudi uvijek situacije izgladiti, pa i ovaj konflikt koji traje već mjesecima. Naglašavaju kako se i ona nalazi u teškoj situaciji u kojoj želi zaštititi svu djecu, ali nema puno alata na raspolaganju.
„Učiteljica trpi mobing na svom poslu od te majke! Jednako kao što trpe i naša djeca. Ona kao odličan pedagog i dalje daje sve od sebe da pomogne djeci. Svakom je učeniku jednako posvećena, nikoga ne izdvaja, pa niti tog dječaka. Iako joj se pokušava ‘prišiti’ da ga u kolektivu zanemaruje, ona među djecom nikada nije radila razliku!“, odlučan je u stavu jedan otac.
Ravnateljica škole u izjavi za Dubrovački dnevnik tvrdi kako u školi nema vršnjačkog nasilja te da o detaljima slučaja koji je u tijeku, ne može govoriti. „Ono što mogu reći jest da škola u svim situacijama uvijek postupa po protokolu i čini sve za učenike, a sa svim institucijama surađujemo u svrhu dobrobiti djece“, izjavila je.
„Na jedno je predavanje došla s nepoznatom osobom koja nije skrbnik djetetu. S istom je osobom pokušala doći i na sastanak kod ravnateljice, iako ta osoba apsolutno nema razloga biti u osnovnoj školi! Nitko nije znao o kome se radi! Svoje dijete dovede u školu, a onda šeta hodnicima i promatra drugu djecu”
HZSR obaviješten o mogućim kaznenim djelima S idejom da će Zavod za socijalni rad pomoći u rješavanju situacije, potpuno svjesni da su u moralnoj obavezi prijaviti sve ono što su u posljednjim tjednima saznali od drugih roditelja, od svoje djece i ostalih u okolini, prijavljuju sva ponašanja majke dječaka, a za koja smatraju kako rezultiraju problematičnim ponašanjem kod djeteta. Neke informacije koje posjeduje Zavod u sebi sadržavaju i elemente mogućeg kaznenog djela, što bi
HZSR bio dužan dalje prijaviti Policijskoj upravi dubrovačko-neretvanskoj i Državnom odvjetništvu Republike Hrvatske. Pitali smo ih jesu li to napravili.
„Hrvatski zavod za socijalni rad, Područni ured Dubrovnik poduzeo je sve radnje iz svoje nadležnosti koje su propisane važećim Protokolom o postupanju u slučaju nasilja među djecom i mladima. U dosadašnjem postupku područni ured je žurno i bez odgode izvršio prijavu policiji, žurno uspostavio kontakt te proveo individualne razgovore“, odgovorili su. Pitali smo ih i što rade kako bi zaštitili svu uključenu djecu u trenutku dok slučaj traje, ali i je li „pronalaženje zajedničkog jezika“ službeni savjet ove institucije u slučaju koji se tiče nasilja. Na ova pitanja konkretan odgovor nismo dobili.
„Tijekom razgovora uključene strane upoznate su s postupanjem Hrvatskog zavoda za socijalni rad sukladno Protokolu o postupanju u slučaju nasilja među djecom i mladima te s neprihvatljivošću i štetnošću bilo kojeg oblika vršnjačkog nasilja. Roditelji su upoznati da su dužni štititi prava i dobrobit
djece te su upoznati s ustanovama koje pružaju psihološku podršku u slučaju potrebe“, odgovorili su.
POVRIJEĐENA PRIVATNOST?
Roditelji nam dalje govore kako su zabrinuti i za svoju privatnost s obzirom na to kako su došli do informacije da sporna žena ima fotografije cijelog spisa predmeta koji se vodi na HZSR , pa i fotografije dokumenata u kojima su njihove izjave, svi osobni podaci i drugo. Zavod smo zato pitali i smije li se, te po kojem zakonu, dokumente iz spisa fotografirati. Odgovorili su nam 84. člankom Zakona o općem upravnom postupku, u kojemu se navodi kako: „stranke i druge osobe koje dokažu pravni interes imaju pravo obavijestiti se o tijeku postupka i razgledati spis predmeta te o svom trošku umnožiti akte iz spisa, osim zapisnika o vijećanju i glasovanju članova kolegijalnih tijela, nacrta rješenja i drugih akata koji su propisima označeni određenim stupnjem tajnosti ili ako je to protivno interesu stranke ili trećih osoba.“
Roditelji se pak pitaju je li protivno interesu stranke ili trećih osoba bilo fotografiranje spisa u kojemu su navedena imena određenih svjedoka, a koje je, prema njihovim izjavama, „žena zatim dočekivala ispred njihovih domova i nazivala ih telefonom kako bi im izravno ili neizravno prijetila zbog umiješanosti u slučaj, što znači da njihovi osobni podaci nisu bili zaštićeni kroz GDPR “.
„U medije smo odlučili izaći jer ta žena javno blati našu djecu po gradu, imenom i prezimenom, etiketirajući ih kao nasilnike, a institucije nam stalno govore kako je oni ne mogu zaustaviti, kao ni u prijavama“, govore roditelji. Zbog svega, ogorčeni roditelji Ministarstvu socijalne skrbi podnijeli su prigovor na rad područnog ureda Dubrovnik Zavoda za socijalni rad i traže objašnjenje je li majka dječaka smjela fotografirati dokumente iz spisa. Na kraju, ovi roditelji poručuju da se nikoga ne boje, ali i da neće dopustiti da im djeca budu žrtve nasilja koje sustav podupire svojim nečinjenjem. Od svih institucija traže žurnu pomoć, navodeći kako se oni, kao roditelji, ne bi trebali niti smjeli sami obračunavati s nepravdom i ponašanjem drugih ljudi, zbog čega su se u konačnici i obratili nadležnim institucijama. Naglašavaju i kako oni svoju djecu ne žele učiti „grubim ponašanjima“, što bi možda nekome prvo palo na pamet – klin se klinom, oni pak svoju djecu i dalje nastavljaju učiti blagosti, poštovanju i razumijevanju, ali i primjerenosti ponašanja, što očekuju i od svih drugih u okolini.
OSVRT NA BERBU
Kvaliteta grožđa je dobra, no nije sve idealno:
‘Idemo krivim putem, dio proizvodnje je jako mutan!’
“On ide nekakvim crnim kanalima unutar Hrvatske, ali na način kojeg iole uređene zemlje ne poznaju. U Sloveniji se na placi može prodavati samo stolno grožđe, ne i vinsko”, kazao je bivši direktor PZ Putniković Jozo Rabušić
S obzirom na to kako je u dobrom dijelu ljeta, kao i u mjesecu rujnu bilo dosta sunca, kvaliteta grožđa je uglavnom dobra. Potvrdio nam je to bivši direktor PZ Putiković Jozo Rabušić, na upit o količini i kvaliteti grožđa iz ovogodišnje berbe. Međutim, navodi i kako je urod slabiji nego prije.
„Okvirno, mogu reći da će se ova godina, ne samo u našoj županiji, nego općenito u Dalmaciji, a moguće i u cijeloj Hrvatskoj, pamtiti po upola manjem urodu vinskih sorti grožđa u odnosu na neku prosječnu berbu. Zapravo, iako potražnja postoji jer su i prošla i ova turistička sezona bile dobre, grožđa svugdje nedostaje. To stvara situaciju za koju bi se moglo reći da dodatno destimulira i ove jadne, još preostale proizvođače. Jednostavno, razlog je klimatska situacija kakva je bila prošle i pretprošle godine, zbog čega je urod znatno manji. A inače, kao što znate kako u našoj poljoprivredi u cijeloj Hrvatskoj sve pomalo propada, tako me strah kako će to destimulativno djelovati i kako će se ovo proizvodnje što je još ima dodatno smanjiti, da će površine pod vinogradima biti još manje“, izjavio je .
SVE MANJE VINOGRADA
Riječ je o priznatom pelješkom stručnjaku za vinarstvo i vinogradarstvo, koji je svojedob -
no bio i predsjednik Skupštine Zadružnog saveza Dalmacije. Taj renomirani stručnjak, priznat i među vinogradarima širom Hrvatske za Dubrovački dnevnik komentira i sma-
Piše Ahmet Kalajdžić foto GORAN MRATINOVIĆ, AHMET KALAJDŽIĆ
„Okvirno, mogu reći da će se ova godina, ne samo u našoj županiji, nego općenito u Dalmaciji, a moguće i u cijeloj Hrvatskoj, pamtiti po upola manjem urodu vinskih sorti grožđa u odnosu na neku prosječnu berbu. Zapravo, iako potražnja postoji jer su i prošla i ova turistička sezona bile dobre, grožđa svugdje nedostaje. To stvara situaciju za koju bi se moglo reći da dodatno destimulira i ove jadne, još preostale proizvođače”
njenje površina pod vinogradima.
„Prije pet-šest godina na području cijele Hrvatske imali smo ukupno 24 tisuće hektara pod vinogradima, ali su sad ispod 17 tisuća! Ne mogu reći točno kako je u pojedinim regijama naše županije, ali pad se nastavlja! Točne podatke ima Zavod za vinarstvo. No, može se reći kako mala poljoprivredna gospodarstva nisu zamjena za ono što smo prije imali i bolje organiziranu proizvodnju putem zadruga koje su okupljale proizvođače te ih se i stimuliralo, davali su se uvijek nekakvi poticaji za sadnju i tako. A sad dio proizvodnje ide nekakvim crnim kanalima unutar Hrvatske, ali na način kojeg iole uređene zemlje ne poznaju. U Sloveniji se na placi može prodavati samo stolno grožđe, ne i vinsko. Primjer kako to kod nas funkcionira i ide mimo sustava je TTTS u Splitu gdje se dovoze tone i tone grožđa te ih potom kupuju privatni ugostitelji koji će, u nekakvoj garaži, proizvesti tisuće litara vina za nekakvu svoju potrošnju ili, kao ‘vino kuće’. To imamo i na Pelješ -
cu gdje primjerice naša zadruga prodaje vino. U svakoj je boci 25 posto PDV-a kao prihod države i to je pošteno. Ali ako samo sto metara od nas jedan OPG prodaje bez ikakve evidencije, onda je najprije upitno što se sve prodaje, jer često puta imamo da su ta vina proizvedena bez minimalnih uvjeta, čak i higijenskih, a država od toga ne uprihoduje ništa“, naglašava naš sugovornik.
Iz Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju izvijestili su nas kako podatke za berbu grožđa iz ove godine neće imati prije polovice siječnja 2025., ali su dodali i kako je na području Dubrovačko-neretvanske županije nakon prošlogodišnje berbe proizvedeno ukupno 32.081,25 hektolitara vina. Od toga, na plavac mali crni (plavac, mali, crljenak mali, crljenac, pagadebit crni, zelenka, zelenjak greštavac) otpada 17.800,29 hektolitara; na pošip (pošip, pošipak, pošipica) 5.736,18; na maraštinu (rukatac, kaćadebit, maraškin, mareština, krizol, višana) 2.443,07, a na malvasiu dubrovačku (malvasia di lipa-
„Prije pet-šest godina na području cijele Hrvatske imali smo ukupno 24 tisuće hektara pod vinogradima, ali su sad ispod 17 tisuća! Ne mogu reći točno kako je u pojedinim regijama naše županije, ali pad se nastavlja! No, može se reći kako mala poljoprivredna gospodarstva nisu zamjena za ono što smo prije imali i bolje organiziranu proizvodnju putem zadruga koje su okupljale proizvođače te ih se i stimuliralo, davali su se uvijek nekakvi poticaji za sadnju i tako. A sad dio proizvodnje ide nekakvim crnim kanalima unutar Hrvatske, ali na način kojeg iole uređene zemlje ne poznaju”
ri, malvasia de la palma, malvasia de sitges) 466,69 hektolitara.
STARA ISKUSTVA
Rabušić je za situaciju u vinogradarstvu ustvrdio kako “svi idemo nekim krivim putem“ jer u državi nema mogućnosti da se netko detaljnije pozabavi i uvede bar jednu liniju kreditiranja otkupa grožđa.
„Nekad smo imali sustav otkupa, sve do 1993. godine i država je osiguravala sredstva za otkup grožđa. Istina, u ono vrijeme dio je pojela inflacija, a u novije smo vrijeme samo tražili da nam se direktno omogući ta linija i da se ljudima grožđe odmah plati. Time bi se veća količina usmjerila u legalne tokove, a država bi zavela red i dio tih sredstava nadoknadila kroz sustav PDV-a. Međutim, mislim da je sve do vrha države previše politikanstva, ali ne i ozbiljnijeg sređivanja stanja. Zato nam je ne samo vinarstvo nego cijela poljoprivreda dospjela gdje jest, o čemu svjedoče i gosti koji se čude da su u našoj samoposluzi osnovni prehrambeni proizvodi skuplji nego u Francuskoj ili Njemačkoj. A gdje je kupovna moć nas i ‘stare EU ’? To dovoljno govori gdje smo s poljoprivrednom proizvodnjom, što je velika šteta. Dok sam radio, putem Zadružnog saveza smo stalno pokušavali dokazati da ipak nešto treba učiniti da bi se zaveo red. Time bi se utjecalo i na proizvodnju, a što još važnije, urešeni bi sustav ‘radio’ i na demografiji te zadržao ljude na ognjištima“, zaključio je Jozo Rabušić.
KRONIKA POVIJESNIH STRANPUTICA
Klečak
Prikle iz Dubaija
Najbolji dokaz da u nas nema siromaštva su cijene brze hrane na štandovima, u danima adventa, iste ko u zemljama s dva, tri puta većim plaćama nego u nas. Tek poneki se u čudu pitaju, jesu li malo precijenjene kobasice od 4 do 8 eura ili tijesto iz vrelog ulja (prikle) za 5 eura. Iste one, što smo ih prije uvođenja eura plaćali 10 kuna. Doduše, ne one gulozne, prelivene topljenom Dubai čokoladom, što danas koštaju - 11. Jer njih tad nije ni bilo. Ali čuđenje brzo nestaje, jer čarolija adventa, dobrog društva, iluminacije i glazbe, svih privoli na čekanje u redovima, kako bi hedonistički uživali, sjedeći na buri ili kiši i grickali masne kobasice. I prikle naravno, bilo da su samo masne ili one u čokoladi - slasne. Zaludu nam čuđenje jer odgovor je jednostavan. Trgovci su nas pročitali. Znaju svoj poso.
Nevezano za prikle, mnogi još pamte pobjedonosni uzvik našeg premijera ‘Za euro spremni’, upućen potpredsjedniku EU Komisije, krajem 2022. u Zagrebu. Građanima je nešto tišim glasom najavio porast standarda čim uvedemo euro, pa još godinu i nešto dana. U dobar čas, jer Hrvatska je tih godina bila na predzadnjem mjestu Europske unije po potrošnji građana, ali i BDP -u po stanovniku. Gora je bila samo Bugarska, priopćili su iz Eurostata i Državnog zavoda za statistiku. Baš neki dan, naš je premijer ustvrdio da od samostalnosti naovamo, uživamo u - najboljoj godini. Uz to je darežljivošću Djeda Božičnjaka sve penzionere usrećio s 80 eura. I fakat, trošeći ko da nema sutra, Hrvati svjedoče o njegovom naporu da, osim kreditnog rejtinga i BDP -a, prestignemo i njemačke radnike i penzionere drastičnim rastom plaća i penzija. Euro skeptici pak govore: porast će nam - ona stvar. Premda nisu rekli koja stvar , izgledi za takvu tvrdnju još sumanji.
Ministar obrane , figura od državne važnosti, uvjeren da u blizini nema medijskih ušiju, na skupu članova Diplo -
matskog kluba i bivših hrvatskih veleposlanika ocijenio je da je u posljednjih dvadeset godina (dok je on još bio trener kick boxinga), politika Europske unije bila u potpunosti - promašena. Vrlo malo se troši za naoružanje, vodstvo EU provodi ružičastu politiku u kojoj su svi dobrodošli, a Rusima ne možemo ništa jer nikakve sankcije na njih ne djeluju. A Mađarska je za Hrvatsku jednako opasna ko i Srbija!
U javnost je ipak procurilo sve o brigama našega ministra, osim odgovora na pitanje ‘ko je potpiso ugovor s opasnim Mađarima, da oni, skupa s Talijanima, svojim avionima čuvaju naše nebo? Nije objasnio ni kako to da Ukrajinci mogu s F16 odma u borbene akcije, a našim pilotima treba više od godine obuke, samo kako bi prigodno, tu i tamo, paradirali hrvatskim nebom. Na koncu je premijer umirio javnost objavom kako je ministar, onako opušten izostankom novinara, govorio malo slobodnije. Ili običnim riječima - premijer je prizno da u redovnom obraćanju javnosti političari lažu svoje građane.
Neki komentatori su uvjerenja da mi zapravo i ne trebamo ministre; umjesto njih bi radije umjetnu inteligenciju. Razlike nema, osim što umjetna inteligencija - ne krade!
Zbog sumnje da su okrivljeni doktori i njihovi supočinitelji iz podzemlja u slučaju ‘Mikroskopi’ zajedno stekli protuzakonitu imovinu, blokirana je imovina svima u iznosu većem od pola milijuna eura.
Pri izlasku iz zatvora, a o ‘navodnom’ primanju mita, svi akteri su manje više tvrdili kako se tek priča da je ne’ko nekome nešto obećo. Optužnicu osobito s gnušanjem odbija bivši ministar zdravstva , kojega posebno sumnjiče, a on niti je luk jeo, niti luk miriso. Možda ga nije ni jeo ni miriso, ali on tužitelju smrdi - na kilometre.
Po svemu se čini da narod ne shvaća puteve pravde jer imaju krivi dojam da svi krivci iz zatvora izlaze nakon nekoliko tjedana. Korupcija i kriminal im pa-
raju TV serije, s izmišljenim likovima i radnjama, koji u stvarnosti ništa nisu ofabrikali. Nego samo glume za potrebe serije, da malo zabave ovaj narod. I svaka serija traje isto, najviše tri mjeseca, onda svrši i ko da je nikad nije ni bilo. Glavni akteri nisu krivi i nisu ništa ukrali, jer su samo glumili da kradu za potrebe snimanja serije.
Je li Papa Frano postaje zaboravan ili ga njegovi namjesnici na Zemlji ne obadaju, teško je reć. S Trga sv. Petra je ovih dana, treći put u par godina, upozorio svoje svećenike kako homilija ne smije trajati dulje od osam minuta, jer nakon tog vremena gubi se pažnja i ljudi zadrijemaju ili izlaze iz crkve kako bi popušili cigaretu. Papa je objasnio kako je cilj propovijedi pomoći da se Božja riječ iz knjige prenese u život. Ukratko, da srežu free style i da ne propovijedaju dulje od – osam minuta. Fakat, ima logike; uz pomoć Duha Svetoga, svećenik pretvara kruh u Tijelo, a vino u Krv Isusovu u samo dva minuta, a propovijed mu traje više od po’ ure.
Ako izuzmemo one, koji se oglušuju na Božju riječ, hrvatski vjernici vole crkvene tradicije pa stoga Papine naputke baš i ne prihvaćaju zdravo za gotovo. Kažu neki, ispada ko da se Papa ruga propovijedima naših svećenika, jer su dosadne i zapravo ih ni’ko ne sluša. Stiče se dojam da vjernici dolaze na misu samo reda radi, kako bi pokazali da su bili u crkvi i da ih je cijelo selo vidjelo. Pri tom prigušeno zijevaju, broje pauke na zidu, dok bomboni šuškaju, a djeca okolo trčkaraju. Naprotiv, mnogi su tvrdili suprotno na društvenim mrežama. Kažu, ima puno svećenika koji zanimljivo pričaju jer su obrazovani i pismeni. Evo recimo, priča fra Stjepan Brčina iz Zagreba kako je na upit starije cure ima li više smisla da se uda ili da ide u samostan, odgovorio iz prve: naravno da se udaš, jer koliko te ja poznajem, bolje da unesrećiš jednu osobu, nego cijelu zajednicu. Takvi savjeti vjernicima za ovozemaljski život su korisni, a uz njih znaju velikodušno podijelit i poneki politički savjet u vrijeme izbora. Eto vidiš!
Piše Mario
PONOVNO POKRETANJE
Vraća nam se Pelješki zbornik , nakon duge pauze od 37 godina
Peti broj publikacije će dati novo svjetlo na pelješku povijest i tradiciju
Nakon pauze od punih 37 godina, iz tiska ponovno izlazi Pelješki zbornik. Očekuje se da će peti broj te publikacije ponovnim pokretanjem obilježiti novi početak jednog od najvažnijih izdavačkih projekata vezanih uz očuvanje i promociju bogate pelješke kulturne i povijesne baštine.
Na 223 stranice, Pelješki zbornik donosi devet tekstova u kategoriji “Članci i rasprave“ i četiri u kategoriji “Prikazi i recenzije“, a rubrika “Iz zaboravljenih škafetina“ ovaj put je posvećena pučkoj poeziji Pelješca. Kao stručni i znanstveni časopis, Zbornik objedinjuje radove iz humanističkih, društvenih i prirodnih znanosti povezanih s Pelješcem i širim prostorom bivše Dubrovačke Republike. Obnova Zbornika rezultat je višegodišnjih napora entuzijasta i stručnjaka koji su u jesen 2023. osnovali temeljnu skupinu za realizaciju tog projekta u cilju očuvanja identiteta Pelješca kroz valorizaciju prirodne i kulturne baštine, uz posebni naglasak na povijesnu i kulturnu dimenziju poluotoka te njegovo prirodno i duhovno naslijeđe. Također, obnovljeni je Zbornik zadržao prepoznatljive elemente prethodnih izdanja i ustaljeni tematski poredak. Za manje upućene u znanstvenu problematiku valja reći kako je prvi broj Pelješkog zbornika objavljen već davne 1976. godine, kad su ključnu ulogu u pokretanju imali članovi Društva Pelješčana u Zagrebu, Poljoprivredna zadruga “Dingač“ iz Potomja i bivši SIZ (Samoupravna interesna zajednica) za kulturu općina Dubrovnik i Korčula. Od tada, u Uredničkom odboru su, uz ostale, kontinuirano djelovali Ivo Ferenca, Igor Fisković, Frano Glavina, Zdravko Šundrica i Matko Župa, a osobi-
te zasluge za podizanje svijesti o značaju baštine imali su i Cvito Fisković, Vinko Foretić i Stjepan Vekarić. Oslanjajući se kroz desetljeća na bogate povijesne izvore, osobito one iz Državnog arhiva u Dubrovniku, Zbornik je obrađivao raznolike teme iz povijesti, kulture i svakodnevnog života Pelješca. Glavni urednik od 1976. do 1984. godine bio je Stjepan Vekarić, dok je četvrti svezak iz 1987. godine pod uredničkom palicom akademika Cvita Fiskovića bio u potpunosti po svećen povijesti pelješkog brodar stva.
-Revitalizacija lješkoga zbornika tragu je nastojanja za očuvanje prirodne i kulturne baštine Pelješ ca, što bi trebalo rezulti rati očuvanjem identiteta i kontinuiteta te se tako, pre nošenjem i čuvanjem više skoga naslijeđa, duboko urezati u kolektivnu memoriju Pelješčana. Kako je obnovljeni Zbornik i pravni slijednik ranijega, namjera Uredništva je očuvati prepoznatljive vizure. Stoga je i naslovnica nepromijenjena, a sadržaj prati raniji ustaljeni redoslijed. Cijeneći i poštujući sve dosad učinjeno, Zbornik se namjerava profilirati kao stručno-znanstveni časopis ko -
Piše Ahmet Kalajdžić
Na 223 stranice, Pelješki zbornik donosi devet tekstova u kategoriji “Članci i rasprave“ i četiri u kategoriji “Prikazi i recenzije“, a rubrika “Iz zaboravljenih škafetina“ ovaj put je posvećena pučkoj poeziji Pelješca. Kao stručni i znanstveni časopis, Zbornik objedinjuje radove iz humanističkih, društvenih i prirodnih znanosti povezanih s Pelješcem i širim prostorom bivše Dubrovačke Republike. Obnova Zbornika rezultat je višegodišnjih napora entuzijasta i stručnjaka
ji objavljuje radove iz različitih disciplina humanističkog područja znanosti, ali i društvenih i prirodnih znanosti, koje su povezane sa širim pelješkim okruženjem i prostorom bivše Dubrovačke Republike. Pritom će se osobita pozornost posvetiti povijesnoj i kulturnoj baštini te prirodnom, kulturnom, materijalnom i duhovnom razvoju tog kraja. Osobito će se nastojati dati prostor temama iz novije povijesti, a želja nam je da ponovno pokretanje Zbornika postane stvarnost kojoj se radujemo i nadamo se da će se ustrajnošću i predanošću inicijatora i održati- ističe glavna urednica obnovljenog Pelješkog zbornika Jasenka Maslek.
Članovi Uredništva su Tanja Brešan Ančić, Marina Filipović, Stašo Forenbaher, Irena Ipšić, Jadran Jeić, Ivica Kipre, Žarko Koboević, Nikša Koboević, Ivan Pamić, Domagoj Perkić, Marijana Tomelić Ćurlin, Domagoj Vidović i Valentina Vitković, a članovi Savjetodavnog vijeća Ivo Đuračić, Igor Fisković, Nenad Jasprica, Vedran Kunica, Marijana Miljas Đuračić, Marija Mrgudić, Antonija Prišlić, Olga Supek, Vlastimir Vekarić i Sandra Vuletić.
Od tema o kojima će se u novom broju moći više pročitati i doznati svakako vrijedi navesti da su to Bibliografija radova o poluotoku Pelješcu Irene Ipšić i Jasenke Maslek, dok se Ivan Pamić u Zborniku predstavlja s dva rada: o prapovijesnoj gradini u Nakovani u povijesnim vrelima i usmenoj predaji te reinterpretaciji starih i pregledu novih nalaza arheološke topografije Vignja iz rimskog razdoblja od 1. do 4. stoljeća. O govorima na poluotoku Pelješcu (jučer, danas i sutra) pisala je Marijana Tomelić Ćurlin, a Jasenka Maslek o svećeničkom pozivu kao potrebi ili duhovnom poslanju (na primjerima s poluotoka Pelješca i iz Konavala u drugoj polovini 19. i prvoj polovini 20. stoljeća). O pelješkim zavjetima kao obliku tradicijskog vjerovanja piše Marija Jozović, a Tonko Barčot i Antonija Pripšlić o tradicijskom običaju paljenja ‘kraja’ i ‘krajica’, odnosno obrednih vatri na središnjem dijelu Pelješca.
Recimo i to kako je izdavač i organizator promocije Kulturno-umjetničko društvo Putniković, a svečana će se promocija novog broja “Pelješkog zbornika“ održati u petak, 13. prosinca u 17 sati u Domu vinarske tradicije u Putnikoviću.
DOBROBIT I ZNANSTVENO POTVRĐENA!
Akupunktura čini najbolje za vaše zdravlje, dostupna vam je u Body Balance Centru
Podaci ukazuju kako je akupunktura jedna od najčešće preporučenih tehnika moderne medicine iako njezini korijeni potječu iz tradicionalne medicine
Postoji preko 13.000 znanstvenih studija provedenih u više od 60 država; uključujući stotine meta-analiza koje sumiraju rezultate nekoliko tisuća istraživanja. Podaci ukazuju kako je akupunktura jedna od najčešće preporučenih tehnika moderne medicine iako njezini korijeni potječu iz tradicionalne medicine, a ovu uslugu možete dobiti u Body Balance Centru. Podrazumijeva inserciju medicinske
iglice u ciljane akupunkturne točke kroz kožu u svrhu terapeutskog efekta.
Elektroakupunktura je modificirani oblik akupunkture u kojem se primjenjuje električna stimulacija između parova akupunkturnih igli koristeći pritom uređaj koji kontrolira frekvenciju i intenzitet stimulacije. Na taj način se postiže efekt dvije vrste stimulacije; ubodne i električne.
DOBROBITI AKUPUNKTURE: -regulacija imunosnog, endokrinog i cirkulacijskog sustava -ubrzanje regeneracije i oporavka mekog tkiva -povećanje protoka krvi -pospješuje jačanje mišića -poboljšava mišićnu kontrolu -redukcija mišićnog spazma -utjecaj na mišiće u kojima se dogodila inhibicija živca
-poboljšanje zacjeljenja rana, ulkusa i ožiljaka
STANJA KOD KOJIH KORISTIMO AKUPUNKTURU: -mišićno-koštana bol -tendinopatija, tendinitis, burzitis, sinovitis svih regija tijela -sindromi prenaprezanja -postoperativna bol -bolovi povezani s kralježnicom (lumbalni bolni sindrom, ukliješten živac, protruzije/ekstruzije diska, spondiloza, spondilolisteza,…) -plantarni fascitis, petni trn -oštećenja perifernih živaca, neuralgije, neuropatije -migrene, glavobolje -fantomska bol
ZA ONE KOJI ŽELE ZNATI VIŠEZNANSTVENO UTEMELJENI
DOKAZI DJELOVANJA
AKUPUNKTURE
Brojna klinička istraživanja potvrdila
su pozitivan učinak akupunkture na razne zdravstvene tegobe pružajući
koncizne, validne i relevantne dokaze o mehanizmu djelovanja:
-lokalni efekt smanjivanja boli; inhibira signal perifernih živčanih završetaka čime se smanjuje bol u tom području -utječe na vazodilataciju krvnih žila što će posljedično utjecati na povećanje protoka/ dotoka krvi u i iz tkiva. Takvo povećanje protoka omogućuje odnošenje štetnih metabolita (nastalih upalnim procesom) te dovođenje kisika i hranjivih tvari u svrhu regeneracije oštećenog tkiva -opušta hipertonične mišiće; aktiviraju se receptori na živčanim završecima čiji će signal aktivirati određene potentne vazodilatatore što rezultira opuštanjem tonusa mišića -aktivira hipotonične mišiće; stimulira senzorne receptore, inducirajući aktivne tvari što rezultira povećanim angažiranjem motoričkih jedinica ili efikasnijom aktivacijom mišića -efekt segmentalne analgezije;povećava se otpuštanje endogenih opioida, serotonina, noradrenalina, dopamina, citokina, dušik ( II ) oksida i sl. što lokalno ima efekt analgetika -efekti centralnog mehanizma; podražuju se receptori koji šalju signale u moždanu jezgru, a koji će određenim kemijskim procesima inhibirati osjet boli zahvaćene regije
Dubrovnik by Željko Tutnjević za Dubrovački dnevnik
Dado i Renata - ponudu kućica “istražuju” rado, a najzamamnijim zalogajem se i trata
Ines i Karmen - dobrodušni medo “usidren” je noni i unuci DZF dragi znamen
Paula, Izmira i Doris - kazalište i scena tema razgovora uvijek je omiljena
Vesna i Perica - spenza je kupljena, za kratki razgovor imaju vremena
Vinko, Ana, Lenka i Aco - rođaci se rado nađu i na Placi
Dubrovnik by Željko Tutnjević za Dubrovački dnevnik
Romela i Ana - mladost najljepša i razdragana
Sunčica i Luka - s voljenim nećakom u đir je čista radost, nikad muka
Petar, Ivica, Ivan Luka, Dominika, David, Božena, Marko, Andrej, Dominik i Emanuel - što je obitelj veća, veća je i sreća
Ira i Mey - velika je njihova ljubav i vjera u besmrtnost djela velikog Mersada Berbera
Sve je dobro kad se dobro svrši
Seks između muškarca i žene je isto što i pucanje penala u nogometu
Muškarac u seksu je igrač koji puca penal, odnosno na njemu je sva odgovornost. Žena je pak s druge strane kreveta golman prilikom izvođenja jedanaesteraca.
Za uspješan seks nema nikakvu odgovornost osim da legne i raširi se
U 21. stoljeću, za razliku od prošlog, mnoge su važne teme našle mjesto u medijima. Ljudska prava, mentalno zdravlje, pravilan odgoj djece… No, postoje i one o kojima se još uvijek vrlo malo govori, koje su tabu teme. Jedna od njih je seksualnost. U posljednjoj emisiji Nedjeljom u 2, gošća Tanja Jurin je baš govorila o raznim aspektima ljudske seksualnosti i najčešćim problemima s kojima se suočava u svom terapeutskom radu. Aleksandar Stanković je emisiju završio s riječima da bi još satima mogao razgovarati o ovoj temi, pa je Tanju pozvao u neku buduću emisiju. To je zaista točno, o ovoj temi se stvarno može razgovarati nadugo i naširoko, pa ću evo i ja u ovoj svojoj kolumni dati mali obol pišući o muškom pogledu na seks koji se nikad prije nije spominjao u hrvatskim medijima. A taj pogled jest da je seks, ustvari, pucanje penala u nogometu.
Svi dobro znamo što znači raspucavanje jedanaesteraca. Utakmica je završila neriješeno i onaj tko bude bolji s bijele točke ide dalje ili je sveukupni pobjednik. Na igračima je ogromna odgovornost. Ako netko promaši penal, mrzit će ga cijela nacija skupa s njim samim, ali lako to, nego se mogu dogoditi i puno veće tragedije. Možda i najveća jest samoubojstvo legendarnog kapetana Rome Agostina di Bartolemeija koji je obolio od depresije po završetku meča u kojem su Giallorossi na penale izgubili finale Kupa prvaka od Liverpoola. Nakon što igrači Rome nisu točno pucali s kreča, Ago je, nažalost, točno pucao u glavu. Također, svi znamo uplakanog Roberta Baggia u finalu Svjetskog prvenstva 1994. nakon što je dignuo loptu visoko poviše prečke, ili primjerice radost Fabija Grossa poslije zabijanja odlučujućeg jedanaesterca u finalu Mundijala 2006. godine.
PODRAZUMIJEVANJE
Rekoh već, na igračima je ogromna odgovornost.
Podrazumijeva se da zabiju, neće zbog toga biti heroji, ali ako promaše, bit će totalni tragičari. S druge strane penala na golu su vratari za koje vrijedi potpuno obrnuta situacija. Podrazumijeva se da ga prime, neće zbog toga biti tragičari, a ako ga kojim slučajem obrane, bit će junaci u rangu Aleksandra Makedonskog.
E pa ista je stvar u seksu između muškarca i žene. Muškarci su izvođači penala, na njima je sva odgovornost. Podrazumijeva se da ga zabiju, neće zbog toga biti heroji, ali ako promaše, bit će totalni tragičari. U slučaju da dobro ne opucaju penal, odnosno da im se ne digne visoko kao Robertu Baggiu, vrlo lako mogu doći u Ago di Bartolomei situaciju. No, za razliku od nogometa, čak i kada ga zabiju, ne mora značiti da će imati prolaz dalje kod žene i biti sveukupni pobjednici. Ako razumijete što hoću reći, nije dovoljno dugo trajalo.
Veliki Michel Houellebecq još je davno rekao kako se seksualni život muškarca dijeli na dvije faze – preuranjenu ejakulaciju i erektilnu disfunkciju. Muškarac čitav svoj seksualni život mora, poput baletne prvakinje HNK-a, balansirati između prebrzog svršavanja i nemogućnosti penetriranja, odnosno tijekom seksa stalno biti u točki gdje je dovoljno napaljen – a opet ne previše kako ne bi svršio prije zadovoljenja partnerice – a opet i ne premalo kako ne bi izgubio municiju za pucanje penala. Što duže čeka zadovoljenje partnerice i potišće orgazam, osjet mu se gubi kao Roma u finalu Kupa prvaka, pa ako to sve skupa duže potraje, nema više osjećaja u pucanju. Dogodi mu se klasični Franco Baresi u istom onom finalu 1994. godine. S druge strane kreveta, žena je baš poput vratara u pucanju penala. Veću odgovornost imaju suci po hrvatskim sudovima nego žena u krevetu. Afera Pet zvjezdica Gorana Štroka ni nakon 15 godina nije gotova, evo se upravo vratila na sami početak, a nijedan sudac zbog toga nije odgovarao,
Ako nema želju za seksom i suha je kao Kalahari, kriv je, jasno, muškarac. Ne zna je dovoljno uzbuditi. A ako muškarac nema želju za seksom, ima problem. On uvijek mora biti spreman kao napoleonski vojnik 1797.. Ukratko, seks se događa kada ženi odgovara, nevezano je li ona previše ili premalo napaljena
Piše Maro Marušić foto Robert Anić/PIXSELL
A ako žena ne svrši brzo, onda muškarac čitavo vrijeme mora biti prvak HNK-a - balansirati u seksualnom baletubiti jako uzbuđen do točke pucanja, ali ne i preko, kako bi čekao svoju partnericu da dođe do Zavižana. A ona pokušava i pokušava, nikako da uspije, evo prošlo uru vremena, ud mu onemoćao, osjeća se kao napoleonski vojnik 1815., pa na kraju iscrpljen padne na Helenu, kao i sam car Napoleon, ajme koji užas, „nisi niš’ obavio do kraja“, pjeva mu Remi na uho
niti dobio otkaz. E pa ženina odgovornost u spolnom činu je manja čak i od potpuno neodgovornih hrvatskih sudaca.
Ako nema želju za seksom i suha je kao Kalahari, kriv je, jasno, muškarac. Ne zna je dovoljno uzbuditi. A ako muškarac nema želju za seksom, ima problem. On uvijek mora biti spreman kao napoleonski vojnik 1797.. Ukratko, seks se događa kada ženi odgovara, nevezano je li ona previše ili premalo napaljena. Njoj se seksa, a muškarac neće, odmah je drama, a ako je obratno, opet je muški kriv, jer nije dovoljno dobar u predigri.
ŠAHOVSKI REMI
Evo ih u akciji, žena se napokon čista opustila – jer obično neće ako nije oprana, a često u dugim vezama ne posjećuje banju – i opet je sva odgovornost na izvođaču penala. Muškarac ne smije brzo svršiti, jer ga se odmah proglašava luzerom i o njemu se čak pišu pjesme (vidi što pjeva Remi u numeri Elementala ‘Romantika’), a ako pak žena odmah svrši, onda je to u redu. Nakon što je postigla orgazam, zamoli muškarca da i on učini isto. Sve skupa trajalo dva minuta, ali je dobro, jer je ona dosegla vrhunac. Da je bilo obratno, Remi bi mu se smijala. Remija, shvatili ste, nema, nije seks - šah. A ako žena ne svrši brzo, onda muškarac čitavo vrijeme mora biti prvak HNK-a - balansirati u seksualnom baletu - biti jako uzbuđen do točke pucanja, ali ne i preko, kako bi čekao svoju partnericu da dođe do Zavižana. A ona pokušava i pokušava, nikako da uspije, evo prošlo uru vremena, ud mu
onemoćao, osjeća se kao napoleonski vojnik 1815., pa na kraju iscrpljen padne na Helenu, kao i sam car Napoleon, ajme koji užas, „nisi niš’ obavio do kraja“, pjeva mu Remi na uho. Ima onaj slogan pogrebnog poduzeća „Na vama je samo da umrete, na nama je sve ostalo“. E pa isto je sa seksom – na ženi je samo da legne, na nama je sve ostalo. I da pazimo da ne zatrudni, i da je dovoljno uzbudimo, i da je dovoljno zadovoljimo, i sve to kada se njoj hoće. Mi ne možemo biti umorni i pod stresom, ne može nas boljeti glava zbog promašaja penala igrača omiljenog kluba, ne možemo svršiti kada nam je moment, ne možemo se ni seksati kada baš hoćemo…
Naravno, čitav ovaj pogled vrijedi samo za veze ili brakove u kojima se osobe međusobno vole, odnosno u kojima je muški Peter Steele, vokal Type o Negativea – „I’ll do anything to make you cum“. Inače, muški mogu biti prave seksualne svinje. Gledati sebično na žene, da su im one jedino trofeji prema kojima zadovoljavaju svoje ego potrebe i totalno ih je briga što i kako se osjećaju. Ali to je neka druga tema, ne ova.
Uglavnom, kao što bi navijači trebali biti puno zahvalniji prema izvođaču penala koji točno zabije, tako bi i žene trebale biti puno svjesnije prema muškarcu koji dobro zabije, odnosno znati pogledati stvari iz njegovog kuta kreveta.
Jer, kako bi rekli naši babe i đedovi, sve je dobro kad se dobro svrši, a za dobro svršavanje zaslužan je… Panenka.
Piše Ivo Batričević
foto PRIVATNI ARHIV
‘BATORY’ I ‘RODITELJ’ Brodovi
kojima je stanovništvo Dalmacije bježalo pred nacistima u Italiju i dalje u Egipat
Brod Roditelj je kasnije bio u vlasništvu Nika Miljasa s kojim je obavljao turističke izlete oko Grada
Po kapitulaciji Italije u rujnu 1943. u Dalmaciju su žurno pristigle jedinice njemačkog Wermachta koje su posijale toliki strah medu lokalnim stanovništvom da je ono počelo masovno bježati i sklanjati se u naoko veću sigurnost biokovskih planina i obližnjih većih otoka. Kada je veliki broj izbjeglica zaprijetio humanitarnoj katastrofi, britanska ih je vojska odlučila brodovima evakuirati prvo u talijanski Bari, a potom u Taranto. Što se tiče prebacivanja s naših otoka Srednje Dalmacije u Bari, ono se osim ostalim bracerama i trabakulama, obavljalo nama poznatim brodićem- bracerom imena RODITELJ koji je napravio nekoliko prijevoza prema talijanskom Bariju.
Bracera je imala više vlasnika, ali na našem području RODITELJ je do 2011. godine bilo u vlasništvu poduzetnika Nika Miljasa s kojim je vozio jednodnevne turističke izlete oko Grada. Bila je duga 13 metara, a građena je daleke 1911. godine te je uglavnom prevozila pržinu, vino, masline i teret općenito. Glavni pogon su joj bila jedra te je tek 1923. dobila motor. Godine 2011. bracera je prodana na otok Brač te joj je novi vlasnik Tu-
SLAMSKA SPASA
Stefan Batory
Roditelj
Bracera je imala više vlasnika, ali na našem području RODITELJ je do 2011. godine bilo u vlasništvu poduzetnika Nika Miljasa s kojim je vozio jednodnevne turističke izlete oko Grada. Bila je duga 13 metara, a građena je daleke 1911. godine te je uglavnom prevozila pržinu, vino, masline i teret općenito. Glavni pogon su joj bila jedra te je tek 1923. dobila motor
ristička zajednica grada Supetra. Obnova broda nije tekla po planu te je i danas izvučena na suhom i vjerojatno nikada više neće zaploviti.
KAKO SU PARTIZANI PLANIRALI ZBJEG
U siječnju 1944. prva velika skupina od oko 2 tisuće partizanskih ranjenika, staraca, žena i djece ukrcana je u Tarantu na poljski brod BATORY i prebačena u egipatski Port Said, a odatle u izbjeglički kamp u El Shattu. Tamošnji kamp, u kojem je kasnije živjelo oko 30 tisuća dalmatinskih izbjeglica, opstao je sve do 1946. kada su se posljednje skupine napaćenoga naroda konačno vratile u domovinu. Britanski humanitarac William Wriggins u svojim memoarima piše da je prigodom dolaska u Taranto ustanovio da su britanska vojska i partizani jako dobro organizirali zbjeg.
“Odmah smo započeli s ukrcavanjem na poljski brod BATORY koje je proteklo na najbolji civilizirani način. Ljudi su smješteni na brod, hrana je bila dobra, a samo putovanje je prema drugoj strani Sredozemlja trajalo četiri dana i bilo je relativno mirno. Svi su putnici bili evidentirani pa su dobili i svoje posebne brojeve kako bi kasnije u izbjegličkom logoru El Shatt lakše pronašli svoj šator”, piše Wriggins. Nadalje navodi da je brod BATORY iz Taranta prema Port Saidu zaplovio u noći sa 23. na 24. siječnja 1944..
BIO JE BROD BOLNICA, SUDJELOVAO U ISKRCAVANJIMA SAVEZNIKA…
Tako smo preko dramatične priče dalmatinskog zbjega u El Shatt došli do druge priče o još jednom zanimljivom brodu-transatlantiku. S navoza brodogradilišta Cantieri Riuniti dell’ Adritico Monfalcone (Tržić) početkom srpnja 1935. pori-
nuta je u more novogradnja broj 1127 kojoj je naručitelj poljski Gdynia - America Line (GAL) tom prigodom dao ime BATORY. Zajedno s blizancem PILSUDSKI, izgrađenom na istim navozima godinu dana ranije, imali su po 14287 bruto tona, bili su dugi 160 i široki 21,6 metara te su mogli prihvatiti 770 putnika. Dva devetcilindarska dizelska Sulzer motora ukupne snage 14000 KS omogućavali su im preko dvije propele plovidbu brzinom od 18 čvorova.
Dana 22. travnja 1936. na svojoj prvoj komercijalnoj plovidbi usidrio se pred gradskim mirima sa 628 putnika i 306 članova posade, a kasnije je plovio na redovitim transatlantskim rutama prema New Yorku i Montrealu sve do 1968. kad ga je zamijenio novoizgrađeni brod STEFAN BATORY (posjetio je luku Gruž 27. ožujka 1981., 7. travnja 1983., i 20. ožujka 1985.).
Za vrijeme Drugog svjetskog rata, BATORY je bio rekviriran od britanskog Ministary of War Transport u ratni transportni brod i brod bolnicu te je sudjelovao osim navedenog zbjega u El Shatt i na operacijama iskrcavanja Saveznika u Afriku pod kodnim imenom Torch, iskrcavanje saveznika na Siciliju, Normandiju itd.. Njegov brod blizanac PILSUDSKI nije bio dobre sreće jer je stradao u studenom 1943. te je potonuo pored istočne obale Škotske. Nakon završetka rata, BATORY je 1946. vraćen prvom poljskom vlasniku GdyniaAmerica Line za koju je plovio do 1966. kada postaje plutajući hotel u Gdynia. Godine 1970. prodan je brodarskoj kompaniji Polish Ocean Lines, međutim zadnja plovidba je bila prema rezalištu brodova Yua Wing Shipbreakers Co, u Hong Kong. BATORY je isplovio iz Gdynie 31. ožujka 1971. te je na odredište doplovio 26. svibnja gdje je započeo proces rezanja.
Batory
JUGAŠI NA SVJETSKOM PRVENSTVU
Opet je rasturio: Vlaho Nenadić sedmi na svijetu s hrvatskom štafetom!
Ovog nas je ljeta počastio europskim juniorskim srebrom na 100 metara slobodno, kojeg je osvojio u Litvi. Krajem ove godine, točnije 10. prosinca, stigao je novi
sjajan rezultat na velikim pozornicama. Nastupio je na Svjetskom seniorskom prvenstvu u 25-metarskom bazenu, koje se do 15. prosinca održava u Budimpešti
U mađarsku prijestolnicu 18-godišnji plivač Juga, Vlaho Nenadić, otišao je kao jedan od četiri člana štafete hrvatske reprezentacije u disciplini 4x100m slobodno. Nastupao je uz Jeru Hribara, Nikolu Miljenića i Tonija Dragoju. Štafeta od koje se u hrvatskom plivanju očekuje puno.
Prvi zadatak prvog natjecateljskog dana ovog Svjetskog prvenstva u malom bazenu, bile su kvalifikacije za hrvatski kvartet na 4x100 metara slobodno. Bili su u kvalifikacijskoj grupi 2, zajedno s još 10 reprezentacija. Prva je u cilj ušla američka štafeta s vremenom 3:05.20. Hrvatska štafeta bila je peta (3:07.07). Kada se u obzir uzeo i rezultat kvalifikacijske grupe 1, Nenadić i društvo izborili su finale kao ukupno sedmoplasirana reprezentacija. Vlaho je plivao kao treća izmjena s vremenom 0:47.53.
JOŠ BRŽI U FINALU
U popodnevnom finalu pobjedu su odnijeli Amerikanci, koji su u cilj ušli za 3:01.66. Osim zlata, piše im se i obaranje svjetskog rekorda. Dvije sekunde nakon, u cilj je ušla talijanska štafeta, a tri nakon poljska. Slijede redom Bjelorusija, Brazil, Španjolska, Hrvatska (3:05.68) i Australija. Nenadić je ponovno plivao kao treća izmjena, a ovaj put, vrijeme plivanja bilo je 0:46.70. Gotovo sekunda brže nego u kvalifikacijama. „Ulazak u finale nije bio neočekivan, jer to je bio glavni cilj. Popodne u finalu je to skroz druga priča. Pristupio sam još
Piše Rafael Barkiđija
Foto: PK Jug
fokusiranije, što se odrazilo i na izvedbi. Prezadovoljan sam i rezultatom i načinom na koji sam otplivao. Atmosfera je bila vrhunska u finalu, američka štafeta isplivala svjetski rekord. Sve skupa, stvarno lijep doživljaj ” - rekao nam je Vlaho Nenadić dan nakon velikog slavlja.
PK JUG SE IMA PRAVO NADATI VELIKIM STVARIMA
S obzirom na sve ostvareno u 2024. godini, kako na državnoj, tako i na europskoj i svjetskoj razini, a kada se u obzir uzme rad i napredak plivača i u
godinama prije ove, u Gružu se s pravom očekuje puno od generacije koja trenutno nastupa. Zato se u razgovoru vole spomenuti i Olimpijske igre u Los Angelesu, 2028. godine. Pred Vlahom, trenerom Franom Ćirkom, ali i ostalim plivačima Juga, ponajviše Jurajem Barčotom, još je puno velikih natjecanja. Vrhunac je, naravno, u ljetnim mjesecima i natjecanjima u velikim (50-metarskim) bazenima. „Ima još prostora za napredak, na kojeg će se još toga nadograditi. U ljetnoj sezoni, što je moj teren, želim puno toga još pokazati” – ističe Nenadić.
„Ratnici” iz Gospinog polja čekaju ždrijeb
Kupa: „Ovaj grad je
zaslužio spektakl”
Rukometaši dubrovačkog Ardiaeija drugi dio sezone u drugom rangu natjecanja, čekaju s trećeg mjesta tablica. Iznad su jedino Umag i Ribola Kaštela, a zanimljivo, Ardiaei je uspio slaviti protiv obje od tih momčadi. Osim prvenstvenih „briga”, sada su tu i one u Kupu Hrvatske. Izborili su plasman među 16 najboljih momčadi. Potencijalna poslastica u Gospinom polju...
Završena je polusezona u 1.HRL-jug, inače drugom razredu natjecanja. Dubrovački Ardiaei nakon 11 kola drži treće mjesto tablice. Imaju 16 bodova, točnije, osam pobjeda i tri poraza. I više nego solidan učinak momčadi trenera Rudolfa Čuzića.
Ardiaei je uspio slaviti protiv Kozale, Splita, Zadra, Buzeta, Ribole Kaštela, Umaga, Vodica i Hrvatskog Dragovoljca. Posebno se ističu dvije pobjede; jedna je protiv Kaštela, 27:26, a druga protiv Umaga 30:26. Naime, Kaštelani su lideri na tablici s omjerom deset pobjeda i jednim porazom. Taj jedan jedini poraz zadao im je upravo Ardiaei, dok je slično i s Umagom, koji ima dva poraza na drugom mjestu tablice. Slijedi Ardiaei na trećem mjestu, potom Kozala, koju su također svladali. S druge strane, bodove su Dubrovčanima „iščupali” karlovač-
Piše Rafael Barkiđija
Foto: Goran Mratinović/DD
ka Dubovac-Gaza, Senj i Rovinj. Nastavak natjecanja je tek sredinom veljače. „Što se tiče nastavka prvenstva, definitivno smo za vrh lige. Tu smo i sada. Ambicije kluba su postavljene jako visoko. Uz dobar i predan rad, dobre pripreme na pauzi i dobar ulazak u drugi dio sezone, mislim da imamo šanse za najviši rang. Iako će drugi dio sezone biti teži, jer idemo i Kašteli i i Umagu u goste” – rekao je Maro Dabelić, predsjednik kluba.
DUBROVNIK BI MOGAO IMATI RUKOMETNI SPEKTAKL
Aktivan je Ardiaei i na onoj drugoj fronti, u rukometnom Kupu. Najprije su razigravali u regiji jug, točnije Dalmaciji, gdje su stigli do polufinala. Tamo su ih čekale Vodice. Uspjeli su dubrovački rukometaši slaviti u Gospinom polju rezultatom 37:33. I eto ih u finalu regije jug. Međutim,
finale se ne igra, jer po propozicijama natjecanja, oba finalista idu u osminu finala Kupa Hrvatske, tako da finale Kupa regije jug nema neki smisao. Drugi finalist je Ribola Kaštela.
U svakom slučaju, „Ratnici” sada čekaju ždrijeb koji će im dodijeliti protivnika u osmini finala Kupa Hrvatske. Može to biti neki drugoligaš, a može biti i aktualni prvak Hrvatske i sudionik Lige prvaka – Zagreb. Ništa manji spektakl ne bi bio i s našičkim Nexeom. „Treće mjesto u prvenstvu, osmina finala Kupa Hrvatske. Mislim da je već sada to dobar uspjeh, ali ne želimo stati na tome. Osmina finala nam donosi da u Dubrovnik može doći jedan Zagreb, jedan Nexe, Sesvete... Klubovi koji igraju uspješno u Hrvatskoj i Europi. Stvarno je Dubrovnik zaslužio jedan takav spektakl” – nadodao je Dabelić.
GOTOVE RADOSTI, ALI SAMO ZA OVU GODINU
SVAKI TJEDAN zvonin JEDAN
STIJEPO MIJOVIĆ KOČAN
KAMENI PJEVAJU
Kameni pjevaju bez ijedne riječi
Bez ikakva zvuka snažnu simfoniju
Između gradnja u cijelom svijetu sviju
Revelin mîrima iz dubina ječi
Gore u visine okomito prȅči
Put je Svevišnjemu gdje anđeli bdiju
Dubrovčani samo sagradit umiju
Čudesnu ljepotu svima ponos liječi
Bez trunka cementa i bez dizalice
Samo klakom što je sažeženi kamen
Sagradiše čudo nad čudima amen
Ne vidjesmo predku ni oči ni lice
Konteso u doba golemih čudesa
Mîri mu dosežu gore do nebesa
27/8/21
SVAKI TJEDAN AFORIZAM JEDAN
MIRJANA MIJOVIĆ KOČAN
Postoje dva kuta gledanja: jedan je moj, a drugi je pogrešan.
humanitarni prilozi
Udruga za Down sindrom DNŽ
U sjećanje na pok.sestru našeg kolege Tedija Ćustovića umjesto vijenca kolege DPDS-a prilažu 95 EUR-a
CARITAS DUBROVAČKE BISKUPIJE
Čivljak Ambroz umjesto cvijeća za pokojnu Nevenku Barbieri rođ. Nenada – 40,00 eura
Ivan Dragojević u spomen na dragoga Davora Pokovića 40,00 eura prilaže Ljiljana Šegedin
U spomen na našeg dragog dunda Davora Pokovića daruju obitelji Diane Jelavić i Matka Vierde 200 eura
DVA SKALINA
Umjesto vijenca u spomen na dragoga rođaka Nika Burmas-Dragomana, 60 € prilažu obitelji Ante, Zlatka i Sanje;
U spomen na pok. Milovana Nožicu, umjesto cvijeća, 50 € prilaže obitelj Meri i Đuro Capor;
U spomen na roditelje, unuku Dubravku Marić i suprugu Lucu-Luju Šaut, 100 € prilaže Feliks Šaut;
U spomen na našu dragu Antonelu - Tonku Kovačić, 50€ prilažu Stane i Zdravko Đanović;
U spomen na Antonelu Kovačić, 50 € prilažu Blaženka i Pero Garvan;
U spomen na Antonelu Kovačić, 30 € prilaže obitelj Marka Žitkovića;
U spomen na Antonelu Kovačić, 50 € prilaže Anđela Akrap;
U spomen na Antonelu Kovačić, 50 € prilaže Petra Đapić Caput;
Umjesto cvijeća za Antonelu Kovačić, 20 € prilaže Ines Raguž;
U spomen na Antonelu Kovačić s ljubavlju i suosjećanjem, 60 € prilažu Mare Kačić i Kate Nenadić;
U spomen na našu Tonku, 30 € prilaže Ivana Žitković
AUTOR: SLAVKO BOVAN
KNJIŽEVNICA NA SLICI
SASTAVI
KOJIMA JE STRUČNO
OBRAĐENA TEMA
STAROSLAVENSKI BOG VJETRA
NOVO DJELO KNJIŽEVNICE NA SLICI
S K A N D I N A V K A
NESEBIČNOST
RUSKI KNJIŽEVNIK, VASILIJ
JEDAN OD BALEARSKIH OTOKA SLIKAR, IGNJAT, ROĐEN U DUBROVNIKU
GLUMAC KADRIĆ
STOLNOTENISAČ, IAN (anagram: BARILA)
ZBIRKE STARIH UPUTA ZA LIJEČENJE GLE, ENO, EVO VELIKI NOS DUBROVAČKI DNEVNIK
DJELO KNJIŽEVNICE NA SLICI
MORAL (grč.) ČUDOVIŠTA
ZAJEDLJIVOST
VLADAR U BANOVINI
IZRAELSKA PJEVAČICA, NOGA (anagram: REZE) REZULJA, VASERVAGA NOVA GRADIŠKA
ŽALOSTAN
PJESNIK UJEVIĆ
KOD PRIJEDORA ZAMOR
5. SLOVO ABECEDE
MJERA ZA PAPIR
OMOTAČ DRVETA
GRAD U RUSIJI
M. S. STRUČNJACI ZA ROMANSKE JEZIKE
PRIČA KNJIŽEVNICE NA SLICI RADIJUS
VRSTA GMAZA DRŽAVA U SAD
ŠKOLA
CVJETNI PRAH, POLEN
ŠPANJOL. PJEVAČICA (anagram: MULA)
AMPER
SNAŽNI
PROSTOR ZA STANOVANJE
M MJESTO U KOJEM JE DIREKTORICA MARINE
OTOK MAJSTORSKO DJELO
PRASTANOVNICA ITALIJE
I. P.
PRIMITIVAN ZAOSTATAK IZ PROŠLIH VREMENA
NAŠA BALERINA (1909-1991) GRAFEMI REŠETO (mn.) LISTOPADNI BOR KIRIBATI
Danijela Crljen, elaborati, etos, Stribor, pakost, Erez, libela, Ir, tužan, Balerina, Tin, grana, Utah, izim, ša, O, SA, O, pelud, umor, Krk, ć, ms, Malu, arak, A, ip, kora, jaki, omsk, š, stan, rakolov, ostave, Ana Roje, slova, KI, njak, starica, Asja, API, niz, R, tuča, strojari, dinamitaš, amiš.
AUTO / MOTO
Prodajem Renault Clio 2007. god. bijele boje s pet vrata. Cijena po dogovoru. Mob: 099 723 3631
Prodajem VW Golf 4, benzinac, prešao 187200km, Registriran do 23.10.2025.,cijena 2000EUR. Mob: 098 139 8256
Citroen C4, 1.6 diesel 90ks, 2014 godina. Na satu 242000km, ali ubačen novi motor od 120.000km sve novo na njemu. Ugrađena kuka. Registriran godinu dana/zona. 5000,00€. Mob. +385 99 590 0808
Povoljno prodajem Renault Megane Coupe 1.6 benzinac. 1998. godište, metalik plavi. Registriran do 01/25. Cijena fiksna: 1000,00 EUR Kontakt: 091 445 1314
Prodajem Renault Clio 2007. god. bijela boja, pet vrata, presao 154000 km, garažiran, prva ruka. Cijena 2400 eura. Registriran do devetog mjeseca 2025. Mob: 0989388921
iznajmljivanje
Iznajmljujem sobu s kuhinjom u Gružu (pored novog staračkog doma). Kontakti: 020/418 927 i 095/ 818 2846
Tražim stan u dugoročni najam, do 500 eura na području Grada ili Mokošice +38598810074
Iznajmljujem poslovni prostor U Dubrovniku Dr. Starčevića 20, sa posebnim ulazom od 73120 m² info na 098287777
Prodaja / KUPNJA NEKRETNINA
Mladi par kupuje stan do 50 m2 na području Dubrovnika. Mob: 097 723 6306
Potražujem za kupnju manju kuću / stan (može i za adaptaciju) ili kat kuće u potezu od Dubrovnika do Lozice. 099 215 2468
Potražujem manji stan do 100 000 eura na području Dubrovnika. Mob. 091443 0029
Kupujem stan od 45 m2-60 m2 na Lapadu ili užem području grada. Agencije isključene. Mob: 099 691 1127
Prodavam grob na Rožatuprazan. 098 787 773
Prodajem stan u Lapadu (Mercedesi), 65 m2, renoviran, 8. kat, parking, super pogled. Sve u blizini, vrtić, bolnica, škola... Bez agencija.Cijena 5000 eura po m2. Info 092 33 754 66.
Prodaje se namješten trosoban stan, 103 m2, sa dvije kupaonice, teracom i balkonom nadomak šetnice u Uvali Lapad. Cijena 4300 Eura/m2 plus parking mjesto u vlasništvu (25000Eura). Molim bez poziva agencija. Kontakt +38520672713
uređeni stan, 36.5 m2 s parkingom u Župi za stan do 50 m2 u Dubrovniku uz moju doplatu. Mob: 098 244 943
Kupujem grob na katoličkom dijelu groblja Boninovo. Mob:091 212 9889
Kupujem kuću ili veći stan za obitelj na području od Gruža do Cavtata. Mob: 099/675 8557
Prodaje se trosobni stan na Ilijinoj glavici u Dubrovniku. Mob: 098/1332 561
Prodaje se zemljište, vlasništvo 30/2880 na Gornjem Brga-
Prijevoz tereta i robe - pogodno za uske ulice.
Kontakt: 098 244 390
Kupujem stan od 45-60 m2 na Lapadu i užem području grada. Agencije isključene. Kontakt +385996911127
Prodaje se parcela od 342 m2 na Šipanu, Suđurađ (Đardin) s dva legalizirana objekta. Mob: 098 244 799
Mijenjam jednosoban novo-
Prodajem kuću na Gornjem Brgatu, 150m2 i okućnice 817 m2 1/1 s bazenom. Blizina trgovačkih centara i plaže. Mogućnost nadogradnje, novi krov. Cijena 430 000 EUR. Molim da zovu samo ozbiljni kupci na mob: 098/599 012
Kupujem jednosoban stan u Dubrovniku. Mob: 099/827 6351
Prodajem građevinsku parcelu na Mljetu, 1600 m2, istočna strana Mljeta i pogled na Mljetski kanal. Mob. 091 915 9145.
Mijenjam stan od 33 m² u Zadru za nekretninu slične vrijednosti u Dubrovniku i bližoj okolici. Mob: 095 198 0659
Potražujem kamenu kuću sa pogledom na more. Mob 09161 43946
Prodajem oranicu u Konavlima, 4175 m2 u blizini glavnog puta, struje i vode. Cijena 11 eur m2. Mob: 091 160 1894
tu, upisano u ZK.Ur.br. 72, 135 i 139 K.O. Gornji Brgat. Cijena po dogovoru. Info 0998571306 zk.ur.br
Prodajem zemljište na Lastovu 18000 m2 (od toga 8000 m2 šuma, ostalo parcela) Mob: 098/ 134 2718
Prodajem novu obiteljsku grobnicu na muslimanskom groblju Boninovo. Mob. 098/747 183
Prodaje se poljoprivredno zemljište, 9100 m2 na putu Orašac-Kliševo, pristup s asfalta. Povoljnom za odlaganje građevinskog materijala i građevinskih strojeva. Mob: 098/ 285 502
Građevinsko zemljište 3000 m2 u gospodarskoj zoni sjever u blizini zračne luke ima pristupni put. Mob: 09161 43946
Prodajem tri osmine groba na Boninovu. Mob: 091/ 560 3865
Mijenjam stan od 33 m2 u Zadru za nekretninu slične vrijednosti u Dubrovniku i bližoj okolici. Mob: 095 198 0659
Prodaje se novi, namješten, jednosoban stan od 42 m2 u Cavtatu. 150 m od plaže i trgovine, 20m od bus stanice, idealan za stanovanje ili iznajmljivanje. Cijena po dogovoru. Cijena po dogovoru. Sve potrebne informacije na mob: 095 522 93 80
Prodajem građevinsko zemljiste ( zona M1), 1072m2, Zaton Mali, kompletna infrastruktura (struja, voda, gradska kanalizacija, asfaltirani prilazni put), pogled na more, cijena na upit. Mob: 0989230545
Prodaje se građevinsko zemljište 1/1, površine 600 m2 u Donjoj Čibači. Cijena povoljna. Mob: 098 244 794
Prodaje se poljoprivredno zemljište, Pelješac-Ponikve, više parcela. Cijena 15 EUR/m2. Mob: 098 975 3970
Kupujem grobno mjesto na Brgatu, Rožatu ili Sustjepanu. 098 177 6107
Prodajem dvosoban stan na Ilijnoj glavici 280 000 EUR. Mob: 092 191 1848
Prodaje se izuzetno građevinsko zemljište u Zatonu Malom (mješovita rađevinska namjena M1) 960m2, pogled na more, kompletna infrastruktura, cijena na upit. Kontakt +385989230545
Kupujem manji teren uz jadransku magistralu, ne mora biti građevinska površina, oko 500 m2, relacija od Brsečina do Karasovića. Kontakt +385 9558339282, ponude slati na Whats App.
Prodaje se građevinsko zemljište, 600 metara kvadratnih, u Čibači Donjoj. Informacije na telefon: 098/244-794
Prodaje se stan u Zagrebu,
“Godišnja skupština Udruge antifašista Dubrovnik održat će se u subotu, 14. prosinca 2024. godine u 11,00 sati u prostorijama Udruge, Splitski put 10. Nakon skupštine održat ćemo prigodni domjenak”.
Građevinsko zemljište komercijalne namjene u neposrednoj blizini zračne luke, površine 3000m2 namjena predvideno K1, K2 parcela je dosta ravna i kvadratnog oblika sa pristupnim putem m 0916143946
Prodajem kuću u Kantunima s okućnicom, kod Šestanovaca. Kontakt: 091 901 9476
Prodajem tri oranice u Kantunima, jedna ima građevinsku dozvolu. Kontakt: 091 901 9476
Prodaje se građevinsko zemljište koje se sastoji od tri spojene parcele površine 984 m2 u Lazinama - Župa Dubrovačka. Cijena 125 000 eura. Kontakt telefon 0989824076
Prodaje se grob iz 19. st. na groblju Boninovo. Mob. 098 960 9880.
Stari Grad - prodajem stan od 93 metra kvadratna, četiri sobe, 1/2 kupaonice i ostava. Mob: 091/544-5395
Prodaje se građevinsko zemljište u centru Orašca ( građevinska dozvola), 878 m2. Cijena na upit. Tel: 0989230545
Prodajem kuću u Rožatu. Cijena 190 000 eura. Kontakt 099/6428623
P r o d a j e s e s t a n (CavtatMečajac) površine 85 m2 u obiteljskoj kući - prizemlje, s okućnicom i zatvorenom garažom. U blizini trgovina, škola, ambulanta. Cijena po dogovoru, Za info zvati na 098/850-820 od 19-20 h.
Prodajem dva nekorištena madraca dimenzije 190x80 cijena 100 eura za oba i hladnjak takoder nekorišten cijena 100 eura. Broj: 091 724 2843
Prodajem potpuno novu, nekorištenu motornu kopačicu - freza marke VILLAGER s benzinskim motorom snage 5,6 KS. Tel. 098/344-611
USLUGE RAZNO
Višegodišnje iskustvo u orezivanju Maslina, loze, kivija, ruža, kosnja trave, uređivanje okućnica m 091 6143 946
U potrazi smo za ženskom osobom za povremeno čuvanje dječaka od 22 mjeseca, u Lapadu. Može se raditi o nekome u mirovini, kome bi odgovarala
dodatna aktivnost, ili o mladoj osobi. Telefon: +0994357444
Čistim đardine, ostave, pituravam persijane te ostale poslove. Mob: 098/ 931 2558 Sve vrste kombi prijevoza. 098 765 757
Vršimo sve usluge kombi prijevoza. Dostave, selidbe, čišćenja stambenih prostora i šupa. Odvoz glomaznog otpada i svih ostalih materijala. 098 765 757
Meštar s iskustvom pruža usluge sitnih popravaka, montaža-demontaža, prepravaka, tj. svega onoga u kućanstvu što ne možete ili nemate vremena učiniti sami. Usluge: zamjena brava, rasvjetnih tijela, utičnica, bojlera, vodokotlića, sanitarija, persijana, vrata (skidanje stare piture, popravci, pituravanje), sitni zidarski i bravarski poslovi. Mob. 098 765 460
Zaštita od sunca, izrada i montaža roleta, komarica, trakastih zavjesa, venecijanera, rolo zavjesa, sve info na 0911472794. Mokošica.
