Ako nisam falila, davne ‘72. gledala sam svog prvog Orašara u HNK Zagreb. Tada nisu bili nepregledni redovi kao danas i čak je u kazalištu bilo i koje slobodno mjesto. Bila je to prekrasna bajka i pozitiva koja te nekako neprimjetno uvede u blagdansko vrijeme. Vrijeme u kojem su pokloni pod borom bili puno, puno skromniji, ali su donosili više uzbuđenja i radosti jer su bili dugo željeni. Ima li išta što današnje generacije dugo žele? Dobro, bilo je to i vrijeme kad se u Trst išlo po bakalar, ali i živi smo se čudili kako iz svake butige sviraju božićne pjesme, u potpuno okićenom i čarobno osvijetljenom gradu. Kao da su dva dana do Božića. A bio je tek kraj listopada. To su, barem za nas Hrvate, bili tek začeci nečeg što će se kasnije nazvati konzumerizam. U nas je bor na Trgu bana, pardon, tad Trgu Republike, okićen tek dan ili dva prije Božića. Tu i tamo u nekom izlogu su sramežljivo svijetlile dvije ili tri bumbete uz natpis: ‘Sretna Nova!’. Božić ni -
je bio u tim natpisima, ali mi smo ih čitali kao da piše ‘Sretan Božić i Nova godina!’, što je još jedan dokaz kako je sve u očima promatrača. Sad je odlazak na Orašara postao ‘must have’, iako neki poslije zapanjeno s čuđenjem otkriju kako se radi o baletu. Pomalo, ‘bu došlo’ , reko bi Zagorec.
Da je sve u očima promatrača, vidljivo je i iz reakcija na Trumpovu pobjedu. Ljudi moji, ohanite, ma koliko se američka politika odražava na cijeli svijet, ništa značajnije se neće promijeniti. Izrael će i dalje ubijati civile u Palestini, dok će Putin nastaviti udarati po Ukrajini. Sve dok se jednom ne dogovori mir. Na kraju i nakon silnih i strašnih smrti i razaranja, uvijek dođe mir, mir u kojem se oplakuju tolike besmislene smrti i užasi rata, bez kojeg ova naša vrsta ne zna i što je još gore, ne može živjeti. S Trumpom i Muskom ili bez njih.
Američka kampanja možda jest uzor našim političarima, ali je naša ipak mrcu više europska. Tako da nema direktnih prozivanja u smi -
Piše Vjera Šuman
slu da Dragan Primorac kaže Zokiju da je glup ko stup, pa čak ni Zoki, ma što mislio, nije to na takav način rekao Primorcu. No, tek smo na početku pa se možda još može očekivati i direktnijih uvreda. Zasad, ma koliko se činilo da se opako vrijeđaju, Zekanović je u tom smislu, još uvijek neprikosnoven.
Za razliku od ushićenog Bartulice, Europska unija opet je ‘iznenađena i uvrijeđena’. Jedno je sigurno - morat će mijenjati svoje politike ‘piškit ću, kakit ću’ i u odnosu na NATO proračun, ali i u svojim politikama unutar same Europe, politiku proširenja novim članicama, kao i svoju vanjsku politiku. Jesu li to u stanju, je li Europa spremna stvarati čvrstu i autentičnu politiku štiteći prije svega europske građane, pa zašto ne sa
sloganom ‘Europa prije svih’?! Jer ozbiljnost i opstanak Unije ovisi upravo o odlučnosti i sposobnosti mijenjanja, jednako kao i beskonačne i uglavnom besmislene, dobro uhljebljene Bruxellesove administracije.
Istina je voda duboka, davno je pri uhićenju izrekao jedan bivši Sanaderov ministar. Čini se kako će se u tom smislu raspravljati na idućim lokalnim izborima u Gradu. Vikica je neki dan u Saboru podsjetila na tunel o kojem je još Andro sanjao i pričao, na čemu u naših političara uglavnom stvari završavaju. I ima ona itekako pravo, to je projekt ako stvarni projekt uopće i postoji, koji bi itekako temeljito promijenio zagušenost prometovanja u Gradu. Ne vidim ni jednog razloga da se o njemu ozbiljnije ne razgovara. Sasvim je svejedno
tko se prvi sjetio i zašto nije nikad ozbiljno promišljan u smislu projektiranja, ali u nas sve nekako čudno zapinje. Jednako kao i čuvena ‘brza cesta’ do Zračne luke. Dvadesetak, pa i više godina to je u planu, pa nije još, pa onda možda jest. Trasa koja je nakon dugogodišnje agonije predložena, nije prihvaćena zbog devastiranja Omble. Sad je tišina. Nitko ništa ne govori, nema prijedloga nove trase, ništa. Opet ćemo malo o tim ‘snovima’ prije sljedećih parlamentarnih izbora. Dotad, veži ga tu. Možda bi svim političarima u Hrvatskoj, pa tako i u Gradu, ma koje političke opcije bili, trebalo više vizije i odlučnosti za promjene. Tu nema mjesta svađi ili prepucavanjima. I zašto ne u skladu s Trumpovom parolom, ‘Grad prije svih’? Eto vas.
GRAD JE OPET ŠAMPION
TURISTIČKI LISTOPAD U DUBROVNIKU NAJBOLJI
U HRVATSKOJ!
‘Ovo je prvi korak ka ozbiljnijem zimskom turizmu, on je naš plan i bliska budućnost!’
Sa sjajnim turističkim listopadom, nastavlja se trend rasta pred i posezone u Dubrovniku. Sa stručnjacima smo porazgovarali o njegovoj perspektivi, potencijalima, trendovima, ali i onome što može još bolje
Turistički listopad u Dubrovniku je najuspješniji. Dubrovnik bilježi porast od sedam posto dolazaka i 14 posto noćenja u odnosu na listopad lani, što je najveći porast noćenja na razini Hrvatske.
„Nakon sedam godina od početka upravljanja turizmom, Dubrovnik, koji je nekad bio prepoznatljiv po masovnom turizmu koncentriranom u samo nekoliko mjeseci svake godine, u 2024. godini kao aktualni šampion demonstrira kako se uspješno upravlja turizmom. Planskim rastom predsezone u kojoj je zabilježen porast noćenja od čak 21 posto u odnosu na isti period prošle godine, istodobno uz stabilan održivi rast glavne sezone pa sve do izvrsnog rujna sa šest posto više dolazaka i pet posto više noćenja u odnosu na prošlogodišnji rujan – i posezona bilježi uspjeh!
Naime, Dubrovnik nastavlja nizati uspjehe i u listopadu što ga svakako čini prvakom svih hrvatskih destinacija s čak sedam posto vi -
še dolazaka (125.180 dolazaka) i posto više noćenja nego u istom periodu prošle godine (387.151 noćenja)“, objavili su iz Grada Dubrovnika.
Zagreb bilježi porast u noćenjima od osam posto u odnosu na listopad prošle godine, Split gotovo 10 posto, dok Poreč bilježi pad u noćenjima od dva posto, dok je broj dolazaka ostao nepromijenjen.
MARATONIMA I SADRŽAJIMA PROTIV ‘RUPE’ U STUDENOM Predsjednica Županijske komore Dubrovnik Nikolina Trojić tvrdi kako ove brojke nisu iznenađenje jer Dubrovnik zapravo nastavlja trend rasta pred i posezone koji bi se dogodio i prije, da nije bio prekinut pandemijom Covida. Tada su prizemljeni brojni zrakoplovi i otkazane avio linije o kojima Dubrovnik, zbog svog položaja, čini se, najviše ovisi. „Rujan nam je već godinama najuspješniji mje-
Piše Ivona Butjer Mratinović
foto GORAN MRATINOVIĆ/ DD, GRGO JELAVIĆ/PIXSELL
Dubrovnik nastavlja nizati uspjehe i u listopadu što ga svakako čini prvakom svih hrvatskih destinacija s čak sedam posto više dolazaka (125.180 dolazaka) i posto više noćenja nego u istom periodu prošle godine (387.151 noćenja)
sec, što se turističke potrošnje tiče. Vrijeme nas je poslužilo, dogodio se oporavak kongresne industrije i avio linija nakon pandemije Covida, tu su i mnogobrojni izletnici, nastavljen je trend rasta posezone, u kojem nam je rujan sjajan i samo se ‘prelio’ na listopad“, govori Trojić dodavši kako je zanimljiv i profil gostiju koji u pred i posezoni posjećuju Dubrovnik.
„To su gosti koji imaju veći budžet, ne žele se gužvati s drugim turistima, mahom pripadaju drugoj ili trećoj životnoj dobi. Obično su to ljudi kojima putovanja nisu vezana uz školsku godinu, okrenuti su sebi i svojoj potrošnji, dakle odlascima u restorane, na izlete i uživanju u raznovrsnim sadržajima“, kaže Trojić napomenuvši kako puno toga ovisi i o vremenskim prilikama koje su najesen u Dubrovniku itekako povoljne. Još uvijek smo praktički u kratkim rukavima, mnogi se kupaju i sunčaju, temperature zraka, ali i mora su ugodne i puno je i ljepše, i lakše razgledati Grad nego pod visokim temperaturama, u špici sezone. Sad, kako kaže Trojić, samo treba osmisliti atraktivan sadržaj koji bi produljio posjete do kraja godine.
„U studenom obično nastane ta neka mala ‘rupa’ koja traje do Adventa i tu bi bilo dobro osmisliti određeni sadržaj u odnosu na posebne turističke interese, bilo da su to eno ili gastro ponuda, outdoor aktivnosti, sportski turizam u vidu nekih utrka ili maratona…“, predlaže Trojić.
PRVI KORACI KA OZBILJNIJEM
ZIMSKOM TURIZMU
Ni za Nina Dubretića, direktora i osnivača agencije Direct Booker, ovaj dvoznamenkasti porast u noćenjima nije iznenađenje. Dobra predsezona prati i odličnu posezonu, a Dubretić tu posebno naglašava važnost uvođenja više direktnih Ryanairovih linija, ali i linija drugih operatera.
„Porast je u skladu s našim očekivanjima. Ako gostu date mogućnost dolaska, i to brzog, direktnog dolaska, tada će on i doći, i upravo najveći potencijal Dubrovnika leži u pred i posezoni, dakle travnju, svibnju, rujnu i listopadu. Svjedoci smo globalnog zatopljenja, imamo sve toplije zime pa je ovo razdoblje idealno za posjet citybreak destinacijama, što Dubrovnik svakako jest. Uostalom, logičnije je
Trojić: To su gosti koji imaju veći budžet, ne žele se gužvati s drugim turistima, mahom pripadaju drugoj ili trećoj životnoj dobi. Obično su to ljudi kojima putovanja nisu vezana uz školsku godinu, okrenuti su sebi i svojoj potrošnji, dakle odlascima u restorane, na izlete i uživanju u raznovrsnim sadržajima
U posezoni stižu gosti s boljim budžetom
Dubretić: Ako gostu date mogućnost dolaska, i to brzog, direktnog dolaska, tada će on i doći, i upravo najveći potencijal Dubrovnika leži u pred i posezoni, dakle travnju, svibnju, rujnu i listopadu. Svjedoci smo globalnog zatopljenja, imamo sve toplije zime pa je ovo razdoblje idealno za posjet citybreak destinacijama, što Dubrovnik svakako jest. Uostalom, logičnije je da će netko posjetiti Dubrovnik u listopadu, nego u srpnju ili kolovozu, kad je gužva veća i kad su vrućine nesnosne“
da će netko posjetiti Dubrovnik u listopadu, nego u srpnju ili kolovozu, kad je gužva veća i kad su vrućine nesnosne“, kazao je Dubretić koji vjeruje kako bi i turistička zima mogla biti nastavljena u tom pozitivnom tonu. „Tu ćemo vjerojatno imati neke rekordne brojke i dvoznamenkasti rast jer su apsolutni brojevi mali. Svakako će se osjetiti ta razlika u broju noćenja, no to nije ozbiljan turizam kojem bismo trebali težiti. Ovo su tek prvi koraci ka nečemu što će sutra biti neka srednja sezona u studenom, prosincu ili ožujku. Turistički Dubrovnik od 10 mjeseci bi trebao biti jedan projekt i realnost za nekih pet godina, u čemu će ključnu ulogu odigrati avio linije“, smatra Dubretić.
SVE JE U PONUDI
Naravno, puno toga bi trebala odigrati i ponuda jer da bi gost došao u grad tijekom zime, treba postojati nešto što će ga privući. „U tom kontekstu ne treba pojedincu prepuštati odluku da otvori ili ne otvori restoran i tijekom zime, niti je to rješenje. Grad Dubrovnik je taj koji u konačnici daje javnu površinu i to tako treba i organizirati – imati na umu da nema smisla raditi u gubitku, no može se kvalitetno rasporediti tko i kada radi kako bi destinacija živjela, da nije grad duhova“, ka-
že Dubretić.
Postoje naravno i oni turistički i ugostiteljski djelatnici koji upozoravaju kako je sezona u Dubrovniku itekako intenzivna. Muku muče s pronalaskom radne snage, iznalaze se brza rješenja, sve to zajedno zna biti i dosta stresno pa kažu – nakon takve brutalne sezone, treba nam predah. Ipak, Dubretić ima drugačije viđenje stvari.
„Vjerujem da nitko ne zna koje su mu krajnje granice dok ih ne odradi. Postoji ta neka bojazan jer takvo nešto još nismo imali, no bojali smo se i ovakvog rasta u pred i posezoni pa svi radimo. Naravno kako odmoriti treba, no teško da će se u Dubrovniku ikada dogoditi 12 mjeseci baš tako intenzivne sezone koje recimo imaju određene europske metropole, tako da će biti vremena i za predah, za ‘refreshanje’ objekata, za odmor, i to će vjerojatno trajati dva mjeseca. Mislim da se nekih 10-ak mjeseci aktivne sezone u Dubrovniku može odraditi i to je nešto čemu treba težiti. Ljudi će dulje biti zaposleni, lakše je naći čovjeka koji će raditi na 10 nego na šest mjeseci“, govori Dubretić te otvara još jednu novu, ali povezanu temu, a to je uvoz radne snage. Kako kaže, to je naša realnost, samo je pitanje kako će djelatnici biti raspoređeni i na koliko dugo zaposleni.
I ove godine nas je poslužilo vrijeme, a kupača ima i u studenom
PONEDJELJAK, 11.11. doručak dana
Odležana ohlađena zobena kaša trifle sa kašom, mangom, jogurtom i metvicom
Menu dana
Gregada
Domaće ribarsko jelo pripremljeno od više vrsta ribe, krumpira, komorača i peršina
UTORAK, 12.11. doručak dana
Španjolski omlet sa kozjim sirom i šparogama
Zapečena kriška od jaja i krumpira sa začinskim biljem, poslužena sa svježim kozjim sirom i zelenim šparogama
Menu dana
Crni fettuccini sa morskim plodovima
Rajčica, bijelo vino, velike kozice, lignje i školjke, začinjene peršinom i svježim bosiljkom
SRIJEDA, 13.11. doručak dana
Poširana jaja sa dimljenim lososom, zelenim šparogama
Menu dana
Špageti Bolognese
Klasičan ragu od mljevenog miješanog mesa, luka, češnjaka i rajčice
ČETVRTAK, 14.11. doručak dana
Zobena kaša sa kokosovim mlijekom i orašastim i suhim voćem
Zobene pahuljice kuhane s kokosovim mlijekom, orašidima i suhim voćem
Menu dana
Dalmatinska Pašticada
Juneći but kuhan u vlastitom umaku sa korjenastim povrćem, suhim šljivama i crnim vinom poslužen s njokima
PETAK, 15.11. doručak dana
Chia Puding sa probiotik jogurtom, granolom i voćem
Menu dana
Brodet
Riblje jelo od miješane ribe, kuhane u crvenom umaku od rajčica, bijelog vina, češnjaka s pečenom palentom
SUBOTA, 16.11. doručak dana
Američke palačinke sa javorovim sirupom i bobičastim voćem
Menu dana
Sarma
Mljeveno meso i riža, zarolani u kiseli kupus i kuhani sa dimljenom slaninom posluženo
NEDJELJA, 17.11. doručak dana
Galette Bretonne sa šunkom, kremastim sirom i sušenim rajčicama
Menu dana
Sotirani juneći but s njokima
Kockice junećeg buta aromatizirane lokalnim crnim vinom i mirodijama
OD GRAĐEVINSKOG ŠUTA DO BUDUĆNOSTI
OD DOMA UMIROVLJENIKA DO CESTE ‘TAMARIĆ’ Franković obišao aktivna gradilišta i otkrio što bi ga motiviralo za novi mandat
Od Mokošice do Gruža i Lapada, kopa se u brojnim ulicama i izvode financijski zahtjevne investicije koje bi trebale rezultirati poboljšanom kvalitetom života građanima
U 100. obljetnici postojanja, VK Neptun dobiva nove prostore
Piše Petra Srebrović, Ivana Smilović foto Petra Srebrović
Diljem grada radi se na brojnim projektima, a s krajem sezone i padom temperatura, svi su se radovi i dodatno intenzivirali. Prilika je to bila za obilazak aktivnih gradilišta, a prva postaja je cesta Tamarić u Mokošici. Riječ je o investiciji koja je ‘tekla glatko’, a svi radovi su u planiranim rokovima. Početkom prosinca se očekuje asfaltiranje, nakon
čega slijedi ishođenje uporabne dozvole. „Ovo nije bilo samo probijanje ceste, kroz rub ceste je provedena i oborinska odvodnja, cijeli kanalizacijski sustav, voda, javna rasvjeta, sve je to u okviru investicije odrađeno”, kazao je prilikom obilaska dubrovački gradonačelnik Mato Franković, naglašavajući kako će ova cesta prije svega promijeniti
život školarcima i roditeljima i otvoriti sigurnu komunikaciju prema školi.
Osim nove ceste, u Mokošici se radi i novi parking za 69 automobila, što bi trebalo značajno rasteretiti prometnu infrastrukturu s obzirom na to da je veliki dio prometnica zauzet parkiranim automobilima.
Obilazak je nastavljen u Gružu, gdje se u kompleksu TUP-a uređuje nova knjižnica. Riječ je o 700 četvornih metara prostora kao i pripadajućem okoli-
šu, gdje će se na dva kata smjestiti gruški ogranak Dubrovačkih knjižnica i depo Znanstvene knjižnice. Prostor će biti pristupačan i za osobe smanjene pokretljivosti, a planira se i manji ‘coffee book shop’. Radi se i u Lapadu gdje su aktivna gradilišta hangara Veslačkog kluba Neptun i Centra za starije ispod Opće bolnice Dubrovnik.
“VK Neptun proslavio je sto godina, a djelovao je u potpuno neadekvatnim uvjetima. Ovim bi se riješila infrastruktura i u budućnosti će veslači imati uisti-
Cesta Tamarić je od velike važnosti za Mokošicu
Na Domu za umirovljenike ispod Medareva radovi su u punom jeku
Obnavlja se ljetnikovac Crijević-Pucić
nu reprezentativne objekte”, kazao je Franković.
Jedan od najvećih projekata koje Grad Dubrovnik radi u posljednjih više desetljeća je Centar za starije, odnosno Dom umirovljenika. Bit će to najveći Dom u županiji.
“Uistinu zahtjevan projekt na više razina, prije svega financijski. Šest milijuna eura smo dobili iz europskih sredstava, preostali iznos moramo financirati iz vlastitih proračunskih sredstava.
Ukupna vrijednost projekta je 29 milijuna eura.
Mora biti gotov do siječnja 2026. godine, što će i biti”, rekao je Franković obilazeći budući Centar čija je gradnja u punom jeku.
U Gospinom polju se gradi Boćarski dom Đuro Miletić, a rok za završetak radova je kraj ove
godine. Uređuje se i teren za nogomet U-8 te drugi, multifunkcionalni teren za badminton, košarku i ostale sportove.
U tijeku je i energetska obnova ljetnikovca Crijević-Pucić, koji već godinama vapi za uređenjem, a u njegovoj unutrašnjosti smjestit će se i koncertna dvorana.
Franković je prilikom obilaska komentirao i nadolazeće lokalne izbore te izjavu stranačkog šefa, premijera Andreja Plenkovića kako bi „Mato na izborima mogao pobijediti“. Franković je poručio kako će, ako se kandidira, razlog za to biti samo jedan - završetak projekata koje je obećao i nije završio. „Nijedan drugi”, zaključio je.
U Gospinom polju se radi boćalište
U kompleksu TUP-a se uređuje nova knjižnica
U Mokošici se gradi parking za 69 automobila
PARTICIPATIVNO BUDŽETIRANJE Uređuje
se plato u Čokolinu: stolni tenis, sportski sadržaji
za djecu, igralište za pse
Početkom radova na uređenju platoa kod igrališta Čokolino pored OŠ Montovjerna nastavlja se realizacija niza projekata koji se izvode u sklopu provedbe Participativnog budžetiranja, a kojeg su u okviru prošlogodišnjeg procesa glasovanja odabrali građani.
Prema odabiru građana GK Montovjerna uređuje se dio građevinske čestice između igrališta za boćanje na jugu i parka sa sjeverne strane te uređenje područja iznad podzemnog skloništa na sjeverozapadnom dijelu parcele.
Uz boćarsko igralište smjestit će se dva
terena za stolni tenis te dječje sportsko igralište za uzrast od tri do šest godina. Igralište će se obložiti sportskom montažnom podlogom za vanjske terene te opremiti malim nogometnim golovima, košem i potrebnom komunalnom opremom. Između dječjeg igrališta i terena za stolni tenis izradit će se klupa po mjeri u cijeloj dužini igrališta. U zoni iznad postojećeg skloništa planirano je uređenje multifunkcionalnog igrališta, u naravi igrališta/parka za manje pse, omeđenog ogradom. Uz postojeću javnu rasvjetu planira se postaviti još jedno rasvjetno tijelo te reflektori kako bi se moglo organizirati i noćno igranje.
KREĆE IZGRADNJA
SPORTSKE DVORANE U ORAŠCU Gradu
novih 2.5 milijuna eura bespovratnih sredstava
Nakon izgrađene sportske dvorane u okviru OŠ Montovjerna te potpuno rekonstruiranih dvorana OŠ Lapad i OŠ Marina Getaldića, Grad Dubrovnik nastavlja s ulaganjem u školsku sportsku infrastrukturu koja ima značajnu ulogu i u sportskoj infrastrukturi grada Dubrovnika.
Izgradnja školske sportske dvorane Osnovne škole Antuna Masle u Orašcu započet će u drugoj polovici 2025. godini. Ukupna vrijednost projekta iznosi 4.902.313,03 eura, a izgradnja dvorane sufinancirat će se bespovratnim europskim sredstvima u iznosu od 2.443.698,49 eura.
Je li mjera 30x30 opravdala donošenje?
Istražili smo zašto je do sada dodijeljeno svega šest subvencija za kupnju prve nekretnine
Grad Dubrovnik daje 30 tisuća eura za 30 mladih obitelji kako bi kupili svoju prvu nekretninu ili nadogradili kat na nekoj postojećoj kući
Ne treba posebno naglašavati koliko je teško stanovnicima Dubrovnika kupiti nekretninu ako je nisu naslijedili. Kako bi olakšali kupnju stana mladim obiteljima, jedna od mjera Grada Dubrovnika je takozvana 30x30. Grad daje 30 tisuća eura za 30 mladih obitelji kako bi kupili svoju prvu nekretninu ili nadogradili kat na nekoj postojećoj kući.
Među ostalim, uvjeti su da članovi obitelji u svom vlasništvu nemaju nijednu nekretninu, ali i da u posljednjih 15 godina nisu prodali nijednu nekretninu u svom (su)vlasništvu, niti se odrekli nasljedstva. Također, ne smiju imati više od 30 tisuća vrijednosti pokretnina (auto, brod, umjetnine i slično). Isto tako moraju imati prebivalište u posljednjih sedam godina na području Grada Dubrovnika. To su samo neki od strogih uvjeta koji se moraju zadovoljiti kako bi Grad Dubrovnik dao subvenciju u iznosu od 30 tisuća eura.
Do sada je od predviđenih 30 subvencija dodijeljeno njih svega šest, četiri nedavno, a dvije nešto ranije. Pitali smo gradonačelnika Mata Frankovića da nam prokomentira koliko je zadovoljan mjerom, odnosno je li ona opravdala donošenje. Kazao nam je kako je nekoliko razloga zašto je do sada podijeljeno svega šest subvencija.
PRVA GODINA PRIMJENE -Ovo je prva godina primjene mjere i koliko god mi o njoj pričali ljudi još nisu dovoljno informirani. Dobar dio ljudi ne zna da postoji ova opcija. Drugi razlog je nedovoljan broj dostupnih nekretnina na tržištu, a treći se tiče ovih ko-
ji grade odnosno nadograđuju, odnosno oni moraju proći zahtjevnu proceduru za dobivanje dozvola za gradnju. Međutim svaki put kad mi objavimo da smo nekome dali ugovor, idući dan dobivamo upite što oni trebaju dostaviti. Do kraja godine bit će sigurno još par ugovora – najavljuje gradonačelnik, te dodaje: - Zbog toga mislim da je mjera opravdala svoju namjenu, jer je desetak obitelji kroz ovaj program osiguralo svoj dom u našem gradu te nisu otišli negdje drugo. Što se tiče kriterija, oni jesu strogi, ali iz razloga jer želimo da novce dobiju uistinu oni kojima ti novci i trebaju. Ne želimo da nam se ponovi priča POS II Mokošica gdje se danas više od 70 posto stanova iznaj-
„Što se tiče kriterija, oni jesu strogi, ali iz razloga jer želimo da novce dobiju uistinu oni kojima ti novci i trebaju. Ne želimo da nam se ponovi priča POS II Mokošica gdje se danas više od 70 posto stanova iznajmljuje. A ljudi koji su bili od potrebe su ostali van liste. To ne smijemo dozvoliti“, kaže Mato Franković
Piše Maro Marušić foto Luka Stanzl/PIXSELL, Grgo Jelavić/PIXSELL, Patrik Maček/PIXSELL
„Mjera je pohvalna, ali nedovoljna, neće ništa posebno promijeniti.
Nažalost, Grad
Dubrovnik u svom vlasništvu ima mali broj nekretnina. Tijekom devedesetih propustilo se kupiti i uknjižiti brojne nekretnine kako je to primjerice učinio Grad Rijeka. Oni u svom vlasništvu imaju čak dvije tisuće nekretnina, pa se šest tisuća ljudi može zbrinuti“, govori Viktorija Knežević
mljuje. A ljudi koji su bili od potrebe su ostali van liste. To ne smijemo dozvoliti – zaključuje Mato Franković.
Jedan od onih koji su dobili subvenciju je Melko Dragojević. Zamolili smo ga da nam ispriča svoje iskustvo, te je li mu 30 tisuća eura od Grada Dubrovnika pomoglo u kupnji nekretnine obzirom da se rijetko što može kupiti ispod 200 tisuća.
-Imao sam priliku kupiti jedan derutni stan kreditom, a ovih će mi 30 tisuća eura sjajno doći za uređenje. Drugim riječima, stan sam platio po tržišnoj cijeni, a novac Grada Dubrovnika će mi pomoći da ga sredim. Inače su uvjeti za dobivanje subvencije bili prilično strogi, ali smatram da je to dobro, da ne bi bilo zlouporaba. Doduše vjerojatno su neki rubni slučajevi izgubili, nikad nijedna mjera ne može do kraja biti pravedna – priča nam Dragojević, te naglašava koji su mu daljnji uvjeti.
-Ovaj stan sljedećih deset godina ne smijem iznajmljivati turistima, ni dati ga u dugoročni najam. Isto tako sljedeće desetljeće moram imati prebivalište u Dubrovniku, odnosno ne smijem se seliti i svake godine moram dostavljati potvrdu o prebivalištu. Ako se u međuvremenu odselim, moram vratiti novac. Inače, problem s ovom mjerom je što se može koristiti samo na području Grada Dubrovnika. Ne može se dobiti 30 tisuća eura za kupnju stana u Župi, a svi dobro znamo da su brojne obitelji upravo tamo otišle živjeti zbog povoljnijih cijena kupnje. Isto tako, ova je mjera samo kap u moru rješavanja problema priuštivog stanovanja. Najveći problem je što nema dovoljno nekretnina na tržištu, a ima potražnje, zato su cijene velike – govori Dragojević.
„Osobno se zalažem za dva modela priuštivog stanovanja koja se manifestiraju kroz subvencioniranje dugotrajnog podstanarstva te model gradnje stanova za mlade obitelji po načelu javno – privatnog partnerstva u kojem bi uključene strane bile Grad Dubrovnik, poduzetnici i po mogućnosti Zaklada Blaga djela i druge institucije koje u vlasništvu imaju građevinska zemljišta koja bi mogli namijeniti za gradnju stanova mladim obiteljima“, ističe Maro Kristić
GRAD RIJEKA IMA ČAK DVIJE TISUĆE NEKRETNINA U SVOM VLASNIŠTVU
Saborsku zastupnicu i kandidatkinju za gradonačelnicu na sljedećim lokalnim izborima Viktoriju Knežević pitamo koliko je dobra mjera 30x30.
-Mjera je pohvalna, ali nedovoljna, neće ništa posebno promijeniti. Nažalost, Grad Dubrovnik u svom vlasništvu ima mali broj nekretnina. Tijekom devedesetih propustilo se kupiti i uknjižiti brojne nekretnine kako je to primjerice učinio Grad Rijeka. Oni u svom vlasništvu imaju čak dvije tisuće nekretnina, pa se šest tisuća ljudi može zbrinuti. Isto tako podaci o nekretninama u vlasništvu Grada Dubrovnika nisu transparentni. Kome su se točno dali, po kojim kriterijima i na koje vrijeme? Sve bi to trebalo biti dostupno na jednom mjestu, jednim klikom miša – ističe Knežević te dodaje kako bi stanovanje moglo postati priuštivije. -Treba pogledati kako to radi Švicarska. Za područja koja oni žele naseliti donesu mjeru da se ne plaća nikakav porez na plaću, pa ti stanovnici automatski imaju veća primanja i lakše im je priuštiti stan. Naravno, nedostaje prostora za gradnju na području Dubrovnika, pa moramo graditi infrastrukturu, prvenstveno dobre ceste u okolnim područjima, poput Pobrežja, Osojnika i dalje, kako bi se tamo gradili stanovi, te onda navedenom poreznom politikom omogućiti ljudima da lakše dođu do krova nad glavom. Samo velikim zaokretom možemo spriječiti iseljavanje onih koji nemaju gdje živjeti. Ova mjera Grada Dubrovnika je kozmetička, nije ona u suštini loša, ali je premalo – mišljenja je Knežević. Gradski vijećnik Maro Kristić sličnog je stava.
- Koliko mi je poznato, nepovratna financijska sredstva dodijeljena su šestorici korisnika, što predstavlja oko 20 posto ukupno planiranih sredstava za ovu mjeru priuštivog stanovanja. Sama ta činjenica ukazuje na to kako mlade obitelji u Dubrovniku teško mogu kupiti nekretninu na slobodnom tržištu, jer su cijene kvadrata toliko visoke da 30 tisuća eura, iako u naravi predstavlja ozbiljan iznos novca, u kontekstu kupnje prve nekretnine predstavlja kap u moru – kaže Kristić te dodaje način na koji bi on pokušao riješiti problem.
DVA MODELA PRIUŠTIVOG STANOVANJA
- Osobno se zalažem za dva modela priuštivog stanovanja koja se manifestiraju kroz subvencioniranje dugotrajnog podstanarstva te model gradnje stanova za mlade obitelji po načelu javno – privatnog partnerstva u kojem bi uključene strane bile Grad Dubrovnik, poduzetnici i po mogućnosti Zaklada Blaga djela i druge institucije koje u vlasništvu imaju građevinska zemljišta koja bi mogli namijeniti za gradnju stanova mladim obiteljima – kaže gradski vijećnik.
Što se tiče dugoročnog najma, učinio bi to na ovaj način.
- Model subvencioniranja dugotrajnog podstanarstva bio bi zasnovan na tripartitnom ugovoru kojeg zaključuju Grad Dubrovnik, najmoprimac (mlada obitelj) i najmodavac, u kojem bi Grad Dubrovnik na sebe preuzeo izravno plaćanje dijela najamnine najmodavcu, a svim potencijalnim najmodavcima bi se utvrdila i ponudila gornja granica visine najamnine koju je Grad spreman sufinancirati po ovom modelu, a visina sufinanciranja bi ovisila o veličini stambenog prostora, broju članova obitelji koji ga koriste i sličnim parametrima – kaže Kristić, pa potom objašnjava i kako graditi stanove po javno-privatnom partnerstvu. - Što se pak tiče modela javno -privatnog partnerstva, isti bi se temeljio na načelu po kojem bi Grad u investiciji sudjelovao sa svojim zemljištem i financirao izradu projektno - tehničke dokumentacije odnosno građevinske dozvole, dok bi poduzetnici financirali gradnju stanova i bili u obvezi prodati određeni broj stanova mladim obiteljima po unaprijed utvrđenoj etalonskoj cijeni gradnje. Omjer stanova koji su obvezni staviti na tržište po sniženoj cijeni i onih koji bi se prodavali po tržišnoj cijeni te ostali kriteriji bi se unaprijed utvrdili javnim pozivom na koji bi se prijavljivali zainteresirani poduzetnici. Sličan model bi se mogao primijeniti i sa Zakladom Blaga djela i eventualno drugim institucijama koje imaju svoja građevinska zemljišta i spremni su sudjelovati u ovakvom modelu poticajne stanogradnje – zaključuje gradski vijećnik Maro Kristić.
Razgovor s ravnateljem Lučke uprave Dubrovnik BLAŽOM PEZOM
Batahovina će dobiti 420 metara dugu operativnu obalu, kruzeri elektro-napajanje u luci za čišći zrak , a “Postira“
ostaje na mulu Petka
Još samo par tjedana i ovogodišnja kruzing-sezona bit će završena. Iako ukupni učinci još nisu poznati, u Lučkoj upravi Dubrovnik zadovoljni su jer u studenom imaju još dvadesetak ticanja tako da će imati skoro istovjetan broj uplovljavanja kruzera, ali 6, 7 posto više putnika. Ravnatelj Lučke uprave Blaž Pezo to objašnjava činjenicom da su nas posjećivali moderniji i brodovi većeg kapaciteta koji su uz to bili bolje popunjeni. -Učinci su u skladu s programiranom politikom održivosti i disperzije putnika kroz cijelu godinu. Do konca listopada imali smo 397 ticanja s ukupno oko 550 tisuća putnika. Rezultat je još bolji ako ubrojimo i putnike s linijskih brodova za otoke, Budvu i Italiju te one s brodova Kriljana. Bolje smo organizirani i ne jurimo rekorde iz razdoblja prije COVID-a, uveli smo shuttle prijevoz i s gradskom upravom radimo na dogovorenoj disperziji uplovljavanja na cijelu godinu, pri čemu udarni dio ljeta, kad imamo i druge goste, ne “prepunjavamo“ kruzerima koji su ravnomjerno zastupljeni, po pedesetak, u srpnju i kolovozu, a tako u svibnju, rujnu i listopadu. Po dvadesetak ticanja imamo u ožujku, travnju i studenome kad nam završava sezona kruzera – pojašnjava Pezo.
OČEKUJUĆI NATJEČAJ
Potvrdio je kako bi u cilju dugoročnog smanjena gužvi u luci Gruž, bilo nužno izgraditi operativnu obalu na Batahovini.
-Točno! Na Batahovini smo projekt priveli kraju te imamo i pravomoćnu građevinsku dozvolu nakon
što smo riješili imovinsko-pravne odnose, projek-
tnu dokumentaciju i zbog obližnje Kaboge pregovorali s konzervatorima. Još rješavamo ono najvažnije: kako financirati projekt vrijedan više od 26 milijuna eura. Naravno, to sami ne možemo te kao prioritet “guramo“ ovaj projekt kao i slične u našoj županiji već završene projekte lučke komunalne infrastrukture, bez izgradnje kojih građani pribjegavaju gradnji nelegalnih vezova i neželjenoj devastaciji obale. Investicije u lučku infrastrukturu se događaju duž cijele obale hrvatskog Jadrana, ali naša županija prednjači, podsjećam na izgradnju Lapadske obale, te nas financijeri gledaju kroz širu sliku. Naravno, ovaj projekt guramo za kreditiranje za CEF: prvi put smo imali manje prigovore na našu projektnu dokumentaciju te sad
Piše Ahmet Kalajdžić foto Goran Mratinović, ahmet kalajdžić
Batahovina uskoro veliko gradilište
to otklanjamo zajedno s nadležnim Ministarstvom mora, prometa i infrastrukture RH i našim konzultantima. Vjerujem da ćemo sljedeći put zadovoljiti sve uvjete, a raspisivanje natječaja ne ovisi o nama nego o Ministarstvu, što obično slijedi krajem ili početkom godine te natječaj očekujemo ubrzo. Riječ je o europskim, a ne nacionalnim novcima, a osobno me raduje što EU ima dosta zahtjevnije i strože procedure jer ako uđemo u tu proceduru, tad do kraja imamo jasniju sliku. A pripremom dokumentacije za dodjelu EU-sredstava, dokumentacija će biti “čišća“, urednija i spremnija, od čega ne bježimo – govori Pezo.
Kako je rekao, u slučaju scenarija u kojem ne bi bila dostupna europska sredstva, Lučka uprava posegnula bi za kreditima.
-Batahovina se mora riješiti; moramo izgraditi 420 metara operativne obale s dvije trajektne rampe koje će služiti za trajekte, dužobalne linije, otoke i posebno za opskrbu Elafita. Sve bi te linije s mula Petka ispred Lučke i iz gruške vale uprave premjestili na tu obalu te bismo imali znatno manju gužvu. Jer, u Gruškom zaljevu su još nautička i komunalna marina te ukrcaj za izletničke ture pa bi izvlačenje tog prometa na Batahovinu znatno povećalo sigurnost plovidbe u Gružu. Ali, naglaša-
vam: Elafiti su dio grada Dubrovnika i stoga se linija za Elafite i naša Postira nikad neće maknuti s mula Petka! To je gradska linija, tako je tretiramo i stoga naši sugrađani ne trebaju strahovati! Vez za Elafite uvijek će biti na mulu Petka i neće seliti na Batahovinu. Najvažnije je da zatvorimo financijsku konstrukciju, a kad to budemo imali krećemo s raspisivanjem natječaja za izvođača radova kojima dužinu trajanja procjenjujemo na 22 mjeseca.
ELEKTRONAPAJANJE BRODOVA
Kad su u pitanju investicije u gruškoj luci, uvijek je aktualna tema zagađenje zraka zbog kruzera kojima bi bilo potrebno osigurati elektro-napajanja brodova u luci Gruž, kako bi oni pritom u potpunosti ugasili svoje motore i ne bi ispuštali štetne čestice u zrak. Građani se zbog toga redovno žale, a radi se o ambicioznom projektu.
-Realizacija projekta elektro-napajanja brodova na vezu u luci Gruž važan je korak u smanjenju emisija i unapređenju okolišnih uvjeta u luci i njenoj okolici. Da bi se tijekom boravka u luci brodovi mogli s kopna napajati elektroenergijom, nužno je zadovoljiti dva uvjeta: brodovi moraju biti tehnički opremljeni za takvu vrstu napajanja, a luci je po-
trebna dodatna energetska infrastruktura za osiguranje potrebne snage. Na sreću, sve je više brodova koji se prilagođavaju napajanju s kopna. Istodobno, osiguranje dovoljne električne snage zahtijeva blisku suradnju s HEP-om kako bi se odgovarajuća infrastruktura postavila u luci. Osim same snage, moramo omogućiti i struju s dvije frekvencije: od 50 Hz za europske i 60 Hz, koju koriste američki brodovi. Već smo započeli pripreme i
pokrenuli nabave za studije i analize, a u suradnji s Elektrojugom izradili EOTRP dokument koji nam pruža detalje o potrebnoj snazi, procjeni troškova i ostalim važnim elementima. Sljedeći korak uključuje uplatu sredstava za pokretanje radova na dovođenju struje i izgradnju trafostanice u luci Gruž. Osim što će smanjiti onečišćenje zraka, taj projekt je veliki korak naprijed prema ekološki održivijem načinu poslovanja u našoj luci - tvrdi Pezo.. Također je odgovorio na pitanje jesu li do sada mjerili zagađenje zraka u Gružu.
-Imali smo meteorološku stanicu koju smo nabavili EU-sredstvima te je u realnom vremenu, svakih 20 minuta, mjerila devet raznih čestica zraka. Nikad nismo imali granične pokazatelje koji bi ukazali na problem! Sve prikupljene podatke ustupili smo dubrovačkom Sveučilištu gdje su profesorice Pečarević i Cetinić analizirale te podatke. Najvrijednije u tim podacima jest da imamo podatke iz 2019. koja je zadnja godina s najvećim brojem kruzera, a imamo i 2020.godinu kao “nultu“, kad zbog korone nije bilo kruzera. Mogućnost tih dvaju usporedbi je najvrjednija, a ono čime se nismo nikad hvalili niti s tim rezultatima izlazili u javnost jest činjenica da je Hrvatski hidrometeorološki zavod ima svoj sustav atestiranih mjernih stanica, a njihovi uređaji ukazuju na pozitivni trend u mjerenju. Voditeljice sveučilišnog tima sugerirale su nam da dodatno uložimo u našu meteo postaju te s njom uđemo u mrežu mjernih instrumenata kako bi prikupljeni podaci postali još vjerodostojniji, ali i službeno priznati.
Područje gdje će se graditi trafostanica za elektronapajanje kruzera
Kad se otvorila mogućnost nabavke opreme za mjerenje meteo-uvjeta, skuplje i sofisticiranije od ove koju smo imali, ostvarili smo određene kontakte i već radimo na prikupljanju dokumentacije za dodjelu potrebnih sredstava. Nabavkom tog uređaja moći ćemo redovito i još kvalitetnije mjeriti sve podatke o aerozagađenju. Moram reći da smo svi mi u Lučkoj upravi Dubrovnik građani
Rijetki prizor Luke Gruž bez kruzera
naših ljudi, posebno naše djece. Sve nas živo zanima kakve ćemo mjerne podatke postići i stoga priča o elektro-napajanju brodova ide u tom pravcu te i mi pokušavamo u tom dijelu uhvatiti korak s Europom. Postoje i preporuke Europske komisije da do 2030.godine sve luke i svi brodovi moraju imati mogućnost elektro-napajanja u čemu trenutačno prednjače Skandinavci, dok ih
Kad će kruzeri izgasiti strojeve dok su u luci?
PROGRAM „ROĐENI ZA ČITANJE“ STIGAO U VRTIĆE
Marija Radonić: „Čitanje s djetetom 15 minuta prije spavanja može biti vaših najljepših 15 minuta
u životu“
Kako je došlo do ideje da pedijatrice čitaju
djeci u vrtićima?
Svjedoci ste da se puno priča kako u Dubrovniku, ali i u cijeloj Hrvatskoj nema pedijatara. Program „Rođeni za čitanje“ provode upravo pedijatri u svom svakodnevnom, rutinskom radu. A u nas sad pedijatara nema! Život nije nikada statičan, promjenjiv je, nekad imate nešto, a nekada nemate. Ne postoji situacija za koju ne postoji rješenje, bar ja tako mislim. Nakon jednog usputnog razgovora smo se vrlo brzo dogovorile da ćemo obići vrtiće, odnosno jasličke skupine u gradu i okolici. Kad već nemaju svojih pedijatara i kad s njima ne možemo biti u kontaktu u pedijatrijskim ambulantama – onda možemo u vrtićima!
Kakve su reakcije, kako su vas djeca prihvatila? Djeca su jako sretna. Cilj ovog projekta nije samo čitanje nego zajednička komunikacija. I malo dijete, baš kao i odrasla osoba, osjeća da ste mu pružili pažnju. Ako uspostavite taj interaktivni odnos u zajedničkom pričanju, čak nije ni bitno što u kojoj slikovnici piše. Prva slikovnica „Bebe su super“ ni nema teksta nego ovisi o tome koliko je bogata vaša mašta, pa zajedno s djecom to možete izmaštati. Bit je u komunikaciji s djecom u kojoj oni sudjeluju bezrezervno. Drugi pozitivan efekt smo vidjeli od odgajateljica u vrtićima. Bile su jako zadovoljne, prvenstveno zbog djece, jer se ‘razbije’ rutina. To također ovaj program nosi sa sobom. Jer kad vi dođete liječniku, najmanje očekujete da će vam on pričati priču ili dati slikovnicu. Tako je to i u vrtiću, oni su naviknuti na svoje i čim se pojavi nešto neočekivano, to se pamti. U rutinskom pedijatrijskom pregledu ne možete si-
Vijest da umirovljene pedijatrice čitaju djeci u vrtićima pozitivno je odjeknula među građanima, roditeljima, ali i samom dječicom, koja su ih, iz vrtića u vrtić, s uzbuđenjem dočekala. Iza svega se krije svojevrsni odgovor programa „Rođeni za čitanje“ na nedostatak pedijatara. Začetnica programa je Marija Radonić, koja se sa svojim kolegicama zaputila u „đir po vrtićima“, a nama je ispričala kako program svake godine sve više razvija, koji je njegov cilj, ali i više o važnosti samog čitanja za najmlađe Piše Ivana Smilović foto Privatni album
gurno pročitati cijelu slikovnicu, ali možete u trenutku kad je poklanjate reći roditelju – sjetite se kako tih 15 minuta čitanja prije spavanja može biti vaših najljepših 15 minuta u životu.
No počeci su ipak bili zahtjevniji. Sve morate naučiti. Moje iskustvo u čitanju s djecom je sad već 15 godina. Kad sam tek počinjala, možda sam malo rastegnula, jedan mali Korčulanin mi je bacio slikovnicu u glavu jer je znao da se žure na trajekt! Najbolje se uči iz iskustva. Sad je ipak sve malo drugačije, zapravo obrnuto. Na Pedijatriji imamo knjižnicu na ulazu, otvorenu, gdje djeca dolaze, uzimaju knjige. U čekaonici se čita. Mame dolaze s djecom koja nose slikovnice. Kad im poklonim slikovnicu, djeca znaju reći – imam je, dala mi je moja doktorica, ima je moj brat ili da su je dobili kad su bili mali. S radošću se žele pohvaliti da imaju slikovnicu. Jedno vrijeme je to bilo zanemareno.
Svjedoci smo da ljudi sve manje čitaju, pa tako i djeci. Zapravo nikad nismo više čitali nego danas, ali kako? Pročitamo informaciju na mobitelu i zaboravimo. Onda opet kliknemo i sjetimo se. Klasično čitanje je stavljeno sa strane, s podcrtavanjem, vraćanjem na prethodne stranice… Jer je ogromna razlika između čitanja iz knjige, pa čak e-knjige. Postoje objavljeni rezultati američkih istraživanja, koji kažu da čitanje djece i roditelja, interaktivnost, zajedničko okretanje stranica, direktno utječu na razvoj djetetova mozga. Kad jednom to čujete, ne možete na to ostati imuni. Htjeli bismo zajedničko čitanje pedijatara s djecom
Zapravo nikad nismo više čitali nego danas, ali kako? Pročitamo informaciju na mobitelu i zaboravimo. Onda opet kliknemo i sjetimo se. Klasično čitanje je stavljeno sa strane, s podcrtavanjem, vraćanjem na prethodne stranice… Jer je ogromna razlika između čitanja iz knjige, pa čak e-knjige.
Kad puno radite s ljudima, može se dogoditi da vam kroz ruke prolaze veliki problemi. Jednom kad vidite problem, ne možete se praviti da ga niste vidjeli. U srcu pedijatrijske struke je zdrav rast i razvoj djeteta, a ovo direktno zadire u to. Moramo odgojiti, pa kako god!
uvrstiti kao sastavni dio preventivnih mjera u pedijatriji. No uvijek je pitanje treba li nešto biti obavezno. Program se na nacionalnoj razini provodi dvije godine i imamo uključenih 80 posto pedijatrijskih ambulanti. To je ogroman postotak. Ne treba sad to ozakoniti, jer se svima nadodavanjem posla stvara lagani otpor. Ali kad ljudi sami to godinama rade… Pedijatri su jako zadovoljni, kažu da su i djeca. To postane dio rutine bez koje više ne možeš. Onda ni slovo zakona nije nužno. Bitno da se to radi i čini nam veliku radost.
Kako je započeo cijeli program?
Profesor Tamburlini je u Italiji pokrenuo taj program, iako su pravi počeci na Medicinskom fakultetu u Bostonu, gdje ga je provodio profesor Zuckerman, a naslijedila ga profesorica Class. U Americi su imali programe za djecu s poteškoćama u razvoju i djecu iz loših socijalno-ekonomskih prilika. A mi smo otpočetka radili to za svu djecu, s obzirom da je riječ o malom broju djece, 33 tisuće djece godišnje koja se rode u Hrvatskoj. Upravo su oni ovim istraživanjima o direktnom utjecaju na razvoj mozga pokazali da je zapravo riječ o programu koji treba involvirati svu djecu. Jer što je dobro nekom tko ima poteškoću, onda je to sigurno dobro i onome tko je nema. U periodu između 2014. i 2016. bili smo dio velikog programa koji je financirala Europska komisija, uključivao je 28 programa i jedan od njih je bio i naš, koji smo radili po uzoru na Talijane. Godine 2017. je usvojena Nacionalna strategija poticanja čitanja i ljudi su se pitali – odakle sad Ministarstvo kulture u svemu tome? Ali
ljepota je u toj interdisciplinarnosti. Ministarstvo je usvojilo Nacionalnu strategiju, u čemu sam i sudjelovala, proglasilo je Godinu čitanja. Ovo je prvi program koji se odlično uklopio i zbog kojeg je bilo jednostavno nastaviti dalje. Raspisan je Javni natječaj za slikovnice za sve dobne skupine. Počeli smo tako da smo obišli skoro sva veća mjesta i gradove u Hrvatskoj i imali organizirana predavanja za primarno pedijatre, ali i za odgajatelje i knjižničare, a nije bilo ni pedijatrijskog skupa na kojem se nije govorilo o važnosti čitanja. Čini mi se da su dvije godine u kojima je „Rođeni za čitanje“ nacionalni program ogroman iskorak. S djecom se na redovitim sistematskim pregledima čita slikovnica i na kraju pregleda se poklanja. Ali cilj nije da naučite dijete čitati i pisati, to će naučiti u školi, već je cilj da odraste s ljubavlju za knjigu, a i vidimo koliko je važna interaktivnost u ranoj dobi. Svi smo puno puta čuli da su prve tri godine najvažnije, kad se formira mozak, a ta mu slikovnica pomaže. Naravno da postoje i e-knjige i da se mogu čitati, ali prema istraživanjima imaju puno manji efekt.
Kako djeca prihvaćaju čitanje? Često možemo čuti da im nedostaje pozornosti, da ih ništa ne zanima osim ekrana.
Djeca su uvijek djeca i što im ponudite, oni će prihvatiti. Vidim promjenu u odnosu na prije 15 godina. Oni s takvom radošću i veseljem uzimaju tu slikovnicu. Riječ je o potpuno drugačijoj atmosferi. U svakodnevnom radu susrećemo jako puno roditelja koji će umiriti dijete tako što mu puste crtić tijekom pregleda, ako nemam bateriju, upalit ću svjetiljku na mobitelu i pogledati djetetu grlo. Ne možemo izbjeći promjene. Situacija je sigurno puno bolja i djeca to izvrsno prihvaćaju, a sve je više roditelja koji zajednički čitaju s djecom. Na razini države puno se pričalo o tome. Malom djetetu sve hoćeš dati, hoćeš mu se umiliti, pa se u pedijatrijsku praksu uvukla navika davanja lizalica ili malih čokoladica na pregledu. Nije to veliki grijeh, ali s druge strane imate podatak da smo u EU zemlja s najviše pretile djece. Pa ne moramo baš to pokloniti. Jako su se udomaćile medalje za hrabrost, djeca to jako vole. Ali, tko je hrabar? Jer prirodno je da dijete plače kad ide u doktora, ne znači da nije hrabro, pa se uplićete u puno tih proizvoljnih tumačenja tog dara. Ali za slikovnice je jasno s kojim ih razlogom daješ. Tu čovjek nema nikakve dileme i mislim da je to nešto najbolje što se može pokloniti. Radili smo veliko istraživanje 2014. godine u cijeloj državi, bili su uključeni roditelji iz 12 županija, preko 1000 ih je sudjelovalo. Tu su bili jako zanimljivi re-
Zasad imamo dvije slikovnice. Jedna od njih je Bebe su super, za dob od 6 mjeseci do godinu i po’, iako Amerikanci kažu da se čitati treba već od rođenja. Zapravo je tu slikovnica samo sredstvo, ali to pričanje i kontakt s majkom su jako vrijedni, baš kao i dojenje. To potiče interaktivnost, a ne da dijete leži, osluškuje zvukove oko sebe i to je to.
zultati. Među aktivnostima koje provode s djecom, kao što su šetanje, igranje i slično, samo deset posto roditelja je reklo da im je čitanje najdraža aktivnost s djecom. Oko pet posto je reklo da je njihova percepcija da je to djetetu najdraža aktivnost. Kad smo ih pitali koliko ih kao svakodnevnu rutinu ima čitanje s djecom, najugroženiji su bili ovi od godinu dana, negdje oko 12 posto, a do tri godine oko 23 posto. To su jako, jako mali brojevi. A od starijih, nekih 50 posto je reklo da im je svakodnevica čitanje. Zapravo je taj podatak bio ključan da bi se počeli baviti s ovim programom među najmlađim skupinama.
Prošlo je deset godina od istraživanja, kažete da se vidi pomak.
Vidi se, ali tek će se sad raditi istraživanja. Ministarstvo kulture i medija se povezalo s Hrvatskom zavodom za javno zdravstvo, kako bi napravili istraživanje sličnom metodologijom, da se može objektivizirati. Tako će se uspostaviti sustav praćenja. Pratim ovaj projekt otkad je bio u povojima, kad je i na mom odjelu bilo neodobravanja i govorili su mi – što radiš, to je izgubljena bitka i izgubljeno vrijeme. A sad s kolegicama čitam u vrtiću! Kad puno radite s ljudima, može se dogoditi da vam kroz ruke prolaze veliki problemi. Jednom kad vidite problem, ne možete se praviti da ga niste vidjeli. U srcu pedijatrijske struke je zdrav rast i razvoj djeteta, a ovo direktno zadire u to. Moramo odgojiti, pa kako god! Gledali smo broj posjeta pedijatru po dobnim skupinama, radi se o velikom broju djece koja dođu do deset puta godišnje. Glavna zamjerka u početku samog projekta je bila ta kako nema pedijatara, a onda im se još govori da moraju čitati. Ali postoje sistematski pregledi, kad mi svakako razgovaramo s roditeljima i djecom, dođe i drugi pregled, pa se može dodatno razraditi, ne mora se sve odjednom. Ovo nije projekt za nečiji mandat i nečiju karijeru, već priča za jako dugi rok. Talijani su rekli da je nakon 20 godina što su provodili projekt, čitanost u toj dobnoj skupini porasla za 40 posto. To je veliki iskorak. Jako vjerujem u ovaj program jer ima smisla. Puno
je tu dobrih stvari, kao što je već spomenuta interdisciplinarnost. Uključena su dva ministarstva, dva pedijatrijska društva, pomalo se uključuju odgajatelji u vrtićima, knjižničari… Posebno bih istaknula suradnju s knjižničarkom Leventić i sadašnjom ravnateljicom Dubrovačkih knjižnica Bjelokosić. Imali smo zajedničko predavanje, kao i radionicu. Bitno je da svi to želimo! Sve se polako razvija, u Dubrovniku imamo odličnu suradnju na svim razinama, a vidim sve više i u drugim sredinama.
Što planirate za godine koje dolaze?
Samo nastavak istog! Moramo ispratiti cijelu generaciju. Zasad imamo dvije slikovnice. Jedna od njih je Bebe su super, za dob od 6 mjeseci do godinu i po’, iako Amerikanci kažu da se čitati treba već od rođenja. Zapravo je tu slikovnica samo sredstvo, ali to pričanje i kontakt s majkom su jako vrijedni, baš kao i dojenje. To potiče interaktivnost, a ne da dijete leži, osluškuje zvukove oko sebe i to je to. Sljedeća slikovnica je Moj medo, za dob od godinu i po do tri. Slikovnica koja je sada u pripremi za djecu od tri do pet godina je Sve mogu sam/a, a za najstariju dobnu skupinu izaći će Što sve trebam danas napraviti. Dok završimo i ispratimo prvu generaciju trebat će još tri godine, onda je taj ciklus završen. Ali priča ne završava s tom generaciju, već se svaku godinu tiskaju nove slikovnice za djecu koja su se tada rodila. Kada imate kontinuitet od nekih deset godina, onda to postane praksa. Dok sam aktivno radila, ne bih mogla poći u vizitu bez slikovnica, baš kao ni bez stetoskopa! Kad ti to uđe pod kožu, onda nema valjanog razloga za prekid programa. Naravno da smo pred velikim promjenama u svijetu, ali ono što je nas stvorilo kao civilizaciju su zapravo čitanje i pisanje. Zašto bismo se toga odrekli? Drago mi je istaknuti i da tri mlade doktorice na specijalizaciji iz Dubrovnika, Splita i Zagreba – Janalija, Maretić i Trgović pripremaju nastavak rada na programu Rođeni za čitanje. Uskoro će na Interliberu svaki dan po jedan sat biti na raspolaganju roditeljima za upite o važnosti čitanja djeci do najranije dobi.
KRONIKA POVIJESNIH STRANPUTICA
Novi most i mirna Bosna
Nakon što je stalnim izvjestiteljem Europskog parlamenta za Srbiju imenovan naš Picula, u više gradova Srbije konzervativni pokret NAŠI, na javnim mjestima je zalijepio plakate s njegovom slikom i ustaškom kapom i natpisom: ‘Izvestilac za NDH’. Kod njih nije zabranjeno isticati slovo U. Poručili su da Srbija neće prihvatit diktate i sramotne provokacije Europske unije, jer njih put vodi k suradnji s pravim prijateljima: Rusijom, Kinom i zemljama BRIKS-a, koji ih poštuju i ne ucjenjuju. Predsjednik Srbije je umirio svoju javnost stavom da će europski povjerenik prvo morati od njega tražit oproštaj za sve što je lago o Srbima agresorima, a onda će ga možda primit, kako bi mu i na domaćem terenu ponovio stopostotno srpsko neslaganje u vezi s uzrocima i krivcima za prošli rat. U protivnom, Srbija bi mogla tražit smjenu našega Picule. Što fali nekom Grku ili Mađaru? Prilikom nedavnog susreta Ursule i Vučića, izgledalo je da je EU na koljenima; ona njega došla moliti za ulazak u EU, a njemu je svejedno. Imajući u vidu česte izjave naših političara, kako Srbija mora u EU, Hrvati izgleda jedva čekaju ukidanje granica i neko novo bratstvo i jedinstvo.
U Pazinu i Puli su otkrili velike količine odbačenih šprica, za većinu kojih su utvrdili da nisu droge nego - steroidi. Ustanovljeno je da mladi ljudi koji zapravo idu u teretane i koji silovito vježbaju, koriste ilegalne supstance i injektiraju ih u svoje tijelo. Stručnjaci su zabrinuti radi činjenice da steroidi pumpaju mišiće, ali smanjuju ‘muške bisere’. Iako je riječ o nedozvoljenim sredstvima, mnogi se korištenjem hvale na Tik-Toku, snimaju svoj napredak i daju drugima savjete. Kako počet, kako povećat dozu i koji uopće uzet. Kult tijela zavladao je cijelim svijetom, pa tako i Hrvatskom.
Oni prestari za samohvalu, mogu se samo pumpat nostalgijom za vremenima kad su oni bili mladići, pa zadivljeni ljepotom žena na ulici za njima se nekad i nepristoj-
no okretali pa brzo smišljali prigodnu strategiju faćkanja, bilo da se radilo o strankinjama ljeti, ili domaćima zimi.
Pa onda, nemajući za pokazat Bog zna kakvih simbola materijalnog statusa, osim iskonskih atributa lovca i ratnika, bili su više nego voljni, podijelit to…. Što imaju, usput skromno govoreći o sebi.
Danas se čini da mladi pored ženskih projure BMW-om, strateški pritiskujući gas i uz treštanje cajki, a dive se sami sebi, svojim mišićima i tetovažama. Ali to je vjerojatno uobičajeni generacijski sraz. Stariji misle da je popularnost na društvenim mrežama ko sjedanje za stolom s najfacama u kantini - duševne bolnice.
S takvim stavom, logično je da današnje bake i djedovi neprestano ponavljaju kako je bilo lijepo i kvalitetno živjeti za vrijeme druga Tita. S druge strane, današnji roditelji tu stariju generaciju često okrivljuju što se Hrvatska spotaknula o bananu. S treće strane, današnju generaciju mladih cijela ova priča uopće ne zanima, nego su posvećeni tome ‘ko će snimit bolji video za YouTube i imati više sljedbenika na Tik-Toku.
Na koncu; školski dječačići najmanjeg uzrasta smatraju da je bullying kad ih curice izbjegavaju samo zato jer nemaju barem Iphone 13. I to pro! Biskupska sinoda u Vatikanu završila je pozivom da se ženama dopusti više vodećih uloga u Crkvi, ali ne i da ih se zaređuje u svećenice. Zagovornici veće uloge žena u Crkvi tvrde da je papa Frano iznevjerio njihova očekivanja, jer se umjesto očekivanog zaređivanja žena, odlučio na zaleđivanje i stavio sve na čekanje. Vjerojatno stoljetno! Spomenuto je i mišljenje pokojnog pape Ivan Pavla II, kako papa nema ovlasti zaređivat žene za svećenice. Dok povjesničari tvrde da postoje dokazi, da su u ranijim stoljećima žene već služile kao đakoni, pučki proroci u budućnosti vide samo jednoga mogućeg ovlaštenika – Isusa Krista.
Naše pravosuđe je još jednom zabavilo javnost. Konjogojac Mile iz Karlovca, koji je lani zbog divljačkog mlaćenja konja bokunom kantinele osuđen na zatvorsku kaznu od šest mjeseci, trebo se javit u zatvor 1. listopada. Tražio je i dobio odgodu, iz razloga, što bi njegova odsutnost s pašnjaka mogla ugrozit dobrobit – konja. Ukratko rečeno, neće imati ‘ko mlatiti konje, dok je ovaj nezamjenjivi krotitelj u zatvoru. Ljubitelji životinja, ali i čovjekoljupci, vjeruju da se svemoćni advokati neće često pozivat na ovaj pravni presedan, pa ga koristit u medicinskoj praksi ili u obrani zlostavljanih građana općenito. Napukli nam stupovi na Pelješkom mostu. U narodu se kaže - drž’ vodu dok Kinezi odu……Ili tako nekako. Doduše, stručnjaci nas tješe kako to nije ništa strašno, javnost ne treba brinut, to su samo površinska pukotine. Više ko nekakva gravura, neki napisi na kineskom slikovnom pismu. Kinezi će to sve gletovat u dva dana. Tako se izgleda danas sve krpi, od tunela i mostova, do mašina za robu.
A javnost nekako ne razumije; kako se može pokvarit ganc novi most, a još mu ni jedna bumbeta nije pregorjela? I to mjesec dana nakon isteka dvogodišnje garancije. Dok voze preko njega, sad mnogi nervozno pogledavaju drmaju li se one debele sajle. Ili otvore prozor i slušaju škripi li što. Kako, majku mu, onda most na Krku odolijeva vremenu, još od vremena mrske nam države. U Kini su tih davnih godina samo državni dužnosnici vozili auta, a obični drugovi Kinezi, isključivo su jašili bicikle, preko visećih drvenih mostova, na putu za rižina polja.
Sve više je onih koji zahtijevaju novi most od Kineza. Pa bora ti, nismo ga kupili na Aliexpressu, pa da nam uvale bofl. Neka nam lijepo izgrade novi. Ionako nemamo stazu za pješake, pa neka nam ovega staroga ostave za pješake, za sportska natjecanja i maratone, a novi neka bude za aute. I mirna Bosna!
Piše Mario Klečak
Body Balance Centar za fizikalnu terapiju i rehabilitaciju
Prvi u Dubrovniku: Pioniri osteopatije u terapeutskoj praksi
Zahvaljujući njemu, i Dubrovčani mogu osjetiti prednosti osteopatije kao terapijske prakse
Termin osteopatija mnogim je čitateljima još uvijek nepoznanica, ali ne i u svjetskim zdravstvenim te medicinskim djelatnostima. Zahvaljujući viziji i stručnosti vlasnika i osnivača Body Balance centra, Srđana Milića koji je prvi upoznao Dubrovnik s ovom vrstom tretmana te je postavio temelje ove terapijske prakse.
Danas, mu se u ovoj misiji pridružu -
je i Nera Budalica, njegova nasljednica koja s istim entuzijazmom i posvećenošću nastavlja istim putem.
ŠTO JE OSTEOPATIJA?
Vrsta je manualne medicine koja se bavi dijagnosticiranjem te uklanjanjem napetosti i blokada u tijelu koje mogu uzrokovati bol, poremećaje cirkulacije i metabolizma, smanjenu mobilnost zglobova, restrikcije mo -
tilnosti visceralnih organa kao i druge zdravstvene probleme. Dijeli se na strukturalnu, kranijalnu i visceralnu osteopatiju. Koherentna je klasičnoj medicini zbog toga što jednako dobro, a manje invazivno može pomoći u liječenju raznih stanja.
Specifična je vrsta terapije jer se temelji na sveobuhvatnom pristupu, uzimajući u obzir fiziološki, tjelesni te psihološki aspekt čovjeka.
Primarni alati su dodir i „slušanje“ mekih tkiva, kostiju, organa te drugih struktura u tijelu. Započinje inicijalnim pregledom, nastavlja se tretmanom, a završava s određenim odgovorom tijela na terapiju. Metode inhibicije napetosti, tehnika mišićne energije, osteopatske manipulacije, rad na fascijama i sl., neke su od tehnika koje se koriste tijekom terapije
Imperativ i zlatni standard osteopatije jesu pronalaženje, a zatim i rješavanje uzroka problema, a cilj je stimulirati tijelo da ubrza ili pokrene vlastiti mehanizam za samoregulaciju, popravak i/ili remodeliranje.
KAKO IZGLEDA TRETMAN
OSTEOPATIJE?
Tretman osteopatije je uvijek specifičan jer svaki terapeut unosi svoj jedinstveni pristup prilagođavajući tehnike potrebama pacijenta. Primarni alati su dodir i „slušanje“ mekih tkiva, kostiju, organa te drugih struktura u tijelu. Započinje inicijalnim pregledom (o kojem se pisalo u prethodnom članku), nastavlja se tretmanom, a završava s određenim odgovorom tijela na terapiju. Metode inhibicije napetosti, tehnika mišićne energije, osteopatske manipulacije, rad na fascijama i sl., neke su od tehnika koje se koriste tijekom terapije.
Osteopatski tretman, kao i svaku terapiju teško je opisati riječima; mora
se iskusiti jer je to jedinstven osjećaj kojeg pacijent doživljava na svoj način, a čiji učinak uveliko ovisi o složenosti problema te izboru terapeuta.
Vlada je ili brutalno nesposobnA ili brutalno korumpirana
Ako se izglasa novi zakon o apartmanima u zgradama, nitko više neće ići u Zagreb na koncert ili utakmicu
Novi zakon, znači, onog vlasnika vile na Pelješcu i vlasnike zgradurina po Makarskoj rivijeri tretira kao tradicionalni obiteljski smještaj, a profesora koji dodatno zarađuje od apartmana u zgradi kao rentijera. A situacija je često skroz obrnuta
Ovo ljeto otišao sam par dana na Pelješac. Uzeo sam smještaj u jednoj vili koja ima desetak apartmana. Domaćina uopće nisam vidio. Komunicirao sam s njim preko poruka, rekao mi je gdje je sef, koja je šifra i da sam uzmem ključeve. Apartman je bio minijaturan, nikakvih dodatnih beneficija poput kafe, čaja, cukra, o ulju da ne govorim. Internet je štekao, rekao sam to domaćinu, on je rekao da će riješiti, ali ništa nije učinio. Nisam ga pilao, jer mi www veza nije trebala.
Prema novom zakonu koji, ako prođe saborsku proceduru, stupa na snagu 1. siječnja 2025. moj će domaćin iz vile na Pelješcu ostati neokrznut. Njega će zakon i dalje kvalificirati kao domaćina u obiteljskom smještaju, iako je riječ o klasičnom rentijeru koji ne dočekuje svoje goste s pršutom, sirom i maslinama, nego sefom za ključeve. Niti će za svojih desetak apartmana u vili plaćati veće poreze, niti će mu trebati potpisi sustanara, jer je on sam vlasnik cijele vile.
Na Makarskoj rivijeri situacija je još luđa. Tamo su investitori radili čitave zgradurine po deset, petnaest, dvadeset apartmana. I oni će nastaviti kao dosad. Plaćat će paušal, neće morati skupiti 80 posto potpisa stanara, niti će im porezi biti veći. Bez obzira što je, ustvari, riječ o nelojalnoj konkurenciji hotelima, oni zakonodavcu nisu nikakav problem.
ILI TOTALNO NESPOSOBNI ILI TOTALNO KORUMPIRANI
No zato jest onaj iznajmljivač koji ima jedan apartman u zgradi. On je Vladi najveći uteg. Da bi nastavio turistima iznajmljivati svoj apartman do 2030. godine morat će skupiti 80 posto potpisa ostalih stanara zgrade. Bit će to, što bi rekao naš dobri Dena, Tom Cruise nemoguća misija. Novi zakon, znači, onog vlasnika vile na Pelješcu i vlasnike zgradurina po Makarskoj rivijeri tretira kao tradicionalni obiteljski smještaj, a profesora koji dodatno zarađuje od apartmana u zgradi kao rentijera. A situacija je če-
sto skroz obrnuta. Ti domaćini u obiteljskom smještaju – koji posjeduju vile, kućerde i zgradurine – su klasični rentijeri, dok baš oni koji iznajmljuju jedan apartman u zgradi se neprestano skrbe oko svog gosta. Ako se ovome pokvari fen, u roku isti tren će ga zamijeniti. Neprekidno su mu na usluzi. Iz novog zakona proizlazi da je Vlada ili nesposobna do boli ili korumpirana do Bola na Braču. Ako im nije jasno da će novi zakon ići izravno na ruku upravo onima koji imaju, a uništiti one koji imaju puno manje, onda su zaista potpuni idioti. Umjesto da one koji imaju – vlasnike vila, kućerina i zgradurina - poreznom politikom demotiviraju za rentijerstvo oni rade upravo suprotno. Nekoga tko ima jedan ili dva apartmana u zgradi natjerat će da prestane iznajmljivati, pa će onda ovaj vlasnik vile još moći podignuti cijene svojih desetak apartmana i još više zaraditi. Stvarno, koja bolesna nesposobnost. Ili nije riječ o nesposobnosti, nego čistom kriminalu. Naime, ovi novi zakoni izravno na ruku idu hotelima. Em će smanjenjem privatnog smještaja, dio gosta dobiti u svojim sobama, em će moći naći stanove za dugoročni najam svojim pretežno stranim radnicima. Jednim zakonom riješili dva problema. Jesu li oni, ali i drugi poslodavci koji trebaju stanove za smještaj stranih radnika, lobirali u Vladi i pri tom ih mazali raznim sredstvima za sada ne znamo, ali činjenica jest da će upravo oni profitirati. Hoteli i vlasnici ogromnih smještajnih kapaciteta poput vila i apartmanskih naselja.
U raspravi oko donošenja ovog zakona, često se govori kako turisti u zgradama stvaraju buku i da je to jedan od razloga zašto će trebati potpisi (su)stanara, ali s druge strane kafići, kockarnice, frizerski saloni, odvjetnički uredi i slično i dalje mogu nesmetano nastaviti poslovanje u istim tim zgradama bez da ikoga pitaju sviđa li mu se što mu djeca u prizemlju svaki dan svjedoče okretanju ruleta i ispijanju pive ispred Konzuma. Totalna nelogičnost. Drugi razlog koji se često spominje kod donošenja
Iz novog zakona proizlazi da je Vlada ili nesposobna do boli ili korumpirana do Bola na Braču. Ako im nije jasno da će novi zakon ići izravno na ruku upravo onima koji imaju, a uništiti one koji imaju puno manje, onda su zaista potpuni idioti. Umjesto da one koji imaju – vlasnike vila, kućerina i zgradurina - poreznom politikom demotiviraju za rentijerstvo, oni rade upravo suprotno
Piše Maro Marušić foto Luka Stanzl/PIXSELL
ovog zakona jest vratiti život u pojedine dijelove grada. Znači li to da će za iznajmljivanje apartmana unutar zidina trebati potpisi susjeda? Spadaju li objekti u povijesnoj jezgri u stambene zgrade ili što? Gdje jedna zgrada završava, a druga počinje? Što je tu s bukom turista? Trebaju li potpisi?
Zakon je toliko kaotičan da je to nevjerojatno. U Zagrebu su, primjerice, sve stambene zgrade, tamo su kuće rijetke kao povrće ispod 5 eura na tržnici. Drugim riječima, kada se ovaj zakon izglasa, u Zagrebu neće ostati niti jedan apartman. Nitko više iz nijednog kraja Hrvatske neće moći doći u Zagreb na koncert, jer neće imati gdje uzeti smještaj. Čak i da hoće otići u hotel, bit će to nemoguća misija, jer Zagreb ima jako mali broj hotela. Neće više biti posjeta adventu, odlaska na utakmicu, jer se neće imati gdje odsjesti. Ni u Splitu situacija neće biti ništa bolja.
UZETI ONOME TKO IMA
Problem s apartmanima zaista postoji. Teško je naći stan za iznajmiti ga dugoročno. Posljedično, u Dubrovniku ima sve manje doktora i raznih drugih struka, jer normalno da neki liječnik neće doći raditi u Grad kada može otići bilo gdje drugo. Problem apartmana se mora riješiti, ali ovo je najgori mogući način. Da se uzima onima koji imaju najmanje. Zar ne bi trebalo biti upravo suprotno? Poreznom politikom demotivirati vlasnike vila, kućerina, apartmanskih naselja na još veće širenje, a ne se obrušiti na nekoga kome jedan apartman u zgradi pomaže da preživi ovu suludu inflaciju i divljanje cijena? Treba
uzeti onome tko ima, a ne obratno. To se može ili progresivnim porezom ili poreznim razredima. Onaj tko ima jedan apartman plaća mali porez, i kako raste broj smještajnih jedinica (ili kreveta), vlasnik plaća sve veći porez. Ili se gleda nečiji sveukupni prihod u godini (kako od najma, tako i od drugih biznisa), pa se sukladno profitu progresivno oporezuje. Onaj tko zarađuje do 20 tisuća eura godišnje plaća mali porez, onaj od 20 do 40 tisuća veći, onaj od 40 do 60 još veći, i tako sve dalje i dalje. Ali briga Vladu za pravednost, oni su sebi ionako povećali plaću, nemaju pojma što je stvarni život. Najlakše je zabraniti iznajmljivanje u stambenim zgradama, ne treba tu nikakve pameti i dobrih reformi. Puna su im usta demografije, evo odnedavno imamo i to resorno ministarstvo, a ako se ovaj zakon sprovede bit će to najveći atak na demografiju u posljednjih desetak godina. Domicilno stanovništvo kojemu upravo jedan apartman pomaže da preživljava ogromne troškove života sreću će ponovno potražiti u inozemstvu.
U Hrvatskoj će samo ostati hoteli, vile i apartmanska naselja s jeftinom radnom snagom iz Nepala i Filipina koja će živjeti u opustošenim stambenim zgradama. Eto zašto su se branitelji borili. Dok su oni ginuli, stranci su kupovali velike nekretnine koje sada iznajmljuju – hahahahhahahahha kao domaćini - a lokalno stanovništvo s jednim apartmanom u zgradi – jer oni su rentijeri hahahhahahhahha - ići će u zemlje iz kojih dolaze ovi koji su pokupovali sve po obali. Definicija čistog ludila.
Na Makarskoj
rivijeri situacija je još luđa. Tamo su investitori radili čitave zgradurine po deset, petnaest, dvadeset apartmana. I oni će nastaviti kao dosad. Plaćat će paušal, neće morati skupiti 80 posto potpisa stanara, niti će im porezi biti veći. Bez obzira što je, ustvari, riječ o nelojalnoj konkurenciji hotelima, oni zakonodavcu nisu nikakav problem
Dubrovnik by Željko Tutnjević za Dubrovački dnevnik
Sanja i Maja - i toplinu ovoga studenoga na Lokrumu nastoje uživati do kraja
Leoni, Nikša, Ante, Vlaho i Mario - popodnevni lapadski izlazak na kavu ih je oko okruglog stola združio
Mišo, Loren, Kate, Vedran i Josip - u kompletima i našeg lista ostat će trajno zabilježena u Sponzi održana izložba Lirska šetnja među platanima četverolista
Slavica, Željko i Gorana - stijene su im za lokrumsko opušteno kupanje posebno omiljene
Dobre i Maja - vole svoj Lapad, ali i zajedno doći u Grad
Dubrovnik by Željko Tutnjević za Dubrovački dnevnik
Dolores i Darija - none se raduje unukovoj sreći, krasnu djevojku ima, svakome će reći
Valentino, Petra, Ivan Zvonimir i Mihaela - kad će slika biti objavljena pitala je ekipa cijela
Sanja i Daniel - najbolji su dokaz da prava ljubav s godinama biva sve veća, a ne manja
Ivan, Zoe Marija, Romana, Zina i Doris - odrasle su odbojkom oduševljene, nadaju se da su i mališani naslijedili prave sportske gene
Ante i Ivo - uvijek se može popričati koješta zanimljivo
BIO JE TO VELIKI DOGAĐAJ
Piše Ivo Batričević
foto PRIVATNI ARHIV
POSJET ENGLESKOG KRALJA I
SIMPSONICE Visoki gosti su uživali,
narod im je klicao, a posjetili
su i Dubrovčanina po kojem su
Lapađani nazvali jedno područje
Okuka na Lapadskoj obali nosi ime ‘Kod Kika Marinovića’, a mi smo istražili tko je on bio i zašto je važan Dubrovčanima
Ovaj tekst pišem na zahtjev vjernih čitatelja mojih feljtona te ću objasniti zašto se okuka kod ljetnikovca Petra Sorkočevića na Lapadskoj obali zvala, a i danas se zove “KOD KIKA MARINOVIĆA”. Već 50 godina slušam kako stariji Lapađani koriste taj toponim, ali gdje se to točno nalazi, nitko nije znao, kao ni tko je osoba Kiko Marinović. Međutim posjeta engleskog kralja Eduarda VIII i Simpsonice je dovela do toga da se klupko počelo odmotavati jer ipak ima Dubrovčana koji nešto znaju. Idemo redom. Dolazak u Dubrovnik kralja Ujedinjenog Kraljevstva, najavile su novine Narodna Svijest
Jahta Nahlin pored Lokruma. Foto Edo Šuljak
od dana 5. kolovoza 1936. godine. Najavljeno je kako će kralj Edward VIII. doći u Dalmaciju i kako će dulje vrijeme krstariti po Jadranskoj obali, o čemu se piše u broju od 19. kolovoza 1936. godine.
LJUDI SU KLICALI NA STRADUNU, KRALJ GLEDAO I NARODNO KOLO “U nedjelju 16. kolovoza u 6 sati popodne usidri se između Lokruma i Dubrovnika engleska jahta ANA MARIA, na kojoj je intimni prijatelj kralja Edwarda, lord Dodley. Već dolaskom te jahte bili smo sigurni u što skoriji dolazak omiljenog engleskog Vladara. I doi-
Crnac Rizo Šurla- lakej na vratima Gradske kafane
Isto kao popodne, prođe kroz Stradun, koji je bio prepun svijeta praćen urnebesnim poklicima: ‘Živio!’, odakle otiđe po drugi put u vrt Hotela Imperial, gdje je svirao orkestar. Tu se Njegovo Veličanstvo zadržalo do kasne doba noći očito veoma dobro raspoložen. Velikim je zanimanjem tu motrio naše narodno kolo, pisale su tada novine
sta, kraljeva se jahta NAHLIN pojavi u ponedjeljak 17. kolovoza iza otočića Lokruma oko 2 sata popodne u smjeru prema Cavtatu, da onda zakrene i doplovi do blizine spomenute jahte ANA MARIA, gdje se usidri oko 3 sata”, pisala je Narodna Svijest. Dalje navode kako su je pratila dva razarača engleske mornarice GLOWORN I GRAFTON.
“Odmah nakon dolaska jedan se motorni čamac spusti s broda, u koji se ukrca kralj Edward, te se pođe kupati u modru špilju kod sv. Jakoba. Napokon je naš grad bio sretan, da ga u 6 sati pohodi Visoki Gost. Na obali ga dočeka engleski konzularni agent g. Hagjija, g. komandant Vojne akademije; g. Sreski načelnik. Praćen od silnog mnoštva svijeta prođe kroz glavnu ulicu Stradun, gdje ga je masa svijeta dočekala s oduševljenim klicanjem. Nakon što je dobar po sata proboravio u parku Hotela Imperial na Pilama, povrati se istim putem u grad, da se ukrca u motornu brodicu te otplovi na svoju jahtu. Kralj je bio obučen posve jednostavno, u jednoj crnoj majici s kratkim rukavima, a bez klobuka. Uvečer istog dana oko 9 sati
ponovno smo bili sretni među nama vidjeti našeg ljubljenog visokog gosta u pratnji svojih prijatelja i dama. Isto kao popodne, prođe kroz Stradun, koji je bio prepun svijeta praćen urnebesnim poklicima: ‘Živio!’, odakle otiđe po drugi put u vrt Hotela Imperial, gdje je svirao orkestar. Tu se Njegovo Veličanstvo zadržalo do kasne doba noći očito veoma dobro raspoložen. Velikim je zanimanjem tu motrio naše narodno kolo, što su plesale naše djevojčice i gospođe u bogatim kostimima narodne nošnje iz skoro cijele Kraljevine Jugoslavije, dapače i sam kralj vas razdragan je dva puta plesao valcer s damama iz svoje pratnje,” opisale su novine njegov boravak.
POSJETILI CAVTAT, A ONDA OPET
UŽIVALI U GRADU
“Cijelo je jutro utornika Nj. Vel. ostalo na svojoj jahti. U 2 sata popodne kralj i njegova prijateljica otplovili su prema Cavtatu s jahtom ANA MARIA, dok je kraljevska jahta NAHLIN ostala usidrena na svojem mjestu. Oko 6 sati počelo se građanstvo skupljati po Stradunu i gradskoj luci, kao da je slutilo da će nas obljubljeni vladar ponovno posjetiti. I zbilja u 6 i po sati eto našeg dragog visokog gosta među nama. Vas nasmijan, veseo što se opet nalazi u krugu svojih Dubrovčana prijateljskim mahanjem ruku i klimanjem glave neprestano se zahvaljivao desno i lijevo na srdačno zanosno klicanje skupljenog mnoštva svijeta. Tom prigodom pohodi Knežev dvor, gdje je snimio spomenik dubrovačkog dobrotvora Miha Pracata i veliki grb Dubrovačke Republike.
Zatim prođe kroz Stradun i tu opazi neke starinske umjetne predmete u izlogu dućana g. Hasanovića. Uđe u dućan i kupi neke stvari. Nato proslijedi Stradunom i izašavši na Pile pohodi Peters-bar (današnji restoran Mimoza), a onda vrt Hotela Imperial, gdje se zaustavi malo časaka, te se povrati u grad i pohodi crkvu naše Male Braće i njezin veličanstveni klaustor. Naposljetku razgleda izložbu slika u zgradi Sponza, te u 7 i po otplovi do svoje jahte NAHLIN, praćen sr-
Bazeni s vodoskokom
Engleski kralj Eduard VIII & Simpsonica u posjeti Kiku Marinoviću 1936. godine
“Cijelo je jutro utornika Nj. Vel. ostalo na svojoj jahti. U 2 sata popodne kralj i njegova prijateljica otplovili su prema Cavtatu s jahtom ANA MARIA, dok je kraljevska jahta NAHLIN ostala usidrena na svojem mjestu. Oko 6 sati počelo se građanstvo skupljati po Stradunu i gradskoj luci, kao da je slutilo da će nas obljubljeni vladar ponovno posjetiti. I zbilja u 6 i po sati eto našeg dragog visokog gosta među nama. Vas nasmijan, veseo što se opet nalazi u krugu svojih Dubrovčana prijateljskim mahanjem ruku i klimanjem glave neprestano se zahvaljivao desno i lijevo na srdačno zanosno klicanje skupljenog mnoštva svijeta“, objavljeno je u novinama 30-ih godina.
dačnim i zanosnim poklicima njegovih omiljelih Dubrovčana”, navode novine Narodna Svijest u broju koji je izašao 29. kolovoza 1936. godine te i dalje izvještava o boravku kralja Edwarda VIII. tj. o njegovom večernjem izlasku.
“Sinoć je Nj. Vel. Edward VIII. izašao u 9:30 sati opet u grad u pratnji cijele svite te otišao na večeru u Restaurant Šarić poznat zbog svoje najodličnije kuhinje. Čim je došao, odmah je servirana večera. Dvorili su ga dubrovački konobari. Za vrijeme večere zaželio je da mu sviraju naše narodne pjesme što mu je udovoljeno, i to na jednoj gitari i violini. Kralj je bio s time prezadovoljan. Veoma razdragan, izrazio je svoje zadovoljstvo nad odlično priređenoj večeri. Ovom prigodom ističemo sposobnost g. Šarića jer je on upravo u vrlo kratkom vremenu sve ovo odlično pripremio. Obaviješten je tek oko 7 i po’ sati da kralj želi kod njega večerati. Ovo mu služi kao ponos. U 1:30 sati poslije ponoći napustio je Restaurant Šarić i pošao u Gradsku kafanu te sjeo na taracu. Već na ulazu dočekao ga je gospar Kiko Marinović i direktor. Sav sretan, naš Amerikan - Gružanin Kiko upravo je skakao oko kralja, da bi mu boravak bio što prijatniji. Odmah mu je po želji serviran ‘Massoni Gishubler’, pa iza toga pivo i crna kafa. U vrlo veselom raspoloženju mladi je kralj zaželio da zasviraju ‘Ich muss einmal in Grinzing sein’. On je bio toliko zadovoljan ovim komadom da je i sam s rukama mahao po taktu muzike i tiho pjevao, a ponekad po stolu imitirao pijanista. Slijedili su valceri za ples. U jednom momentu, kralj je s damom iz svog društva otišao u salu i zaplesao skupa s ostalim parovima te nakon kraćeg vremena opet po drugi put s drugom damom svog društva. Odlično zabavljajući se kralj je već u kasnu noć 2 sata, u društvu svog pratitelja i jedne dame (Wallis Simpson), napustio kafanu i ukrcao se na svoju ‘gondolu’ venecijanskog stila i uz veslanje dvojice mornara, nakon male šetnje pošao na počinak, dočim je njegova pratnja ostala još dugo u kafani”, pisale su tada novine. Tako su kralj Edward VIII. i Simpsonica s grupom bliskih prijatelja obišli više mjesta po Gradu, a na fotografiji priloženoj uz ovaj tekst se vidi kako su bili u posjeti Kiku Marinoviću koji je tada tamo živio u ljetnikovcu
Petra Sorkočevića na Lapadskoj obali (tada se zvala Beogradska obala). Supruga Kika Marinovića je bila Amerikanka i osobna prijateljica Wallis Simpson. Njihovo putovanje jahtom NAHLIN je započelo u Šibeniku 9. kolovoza 1936., a potom su posjetili: Rab, Trogir, Hvar, Korčulu, Viganj i pred Lokrumom su se usidrili 17. kolovoza. Nakon Dubrovnika, jahta NAHLIN s pratećim brodovima se uputila prema Kotoru. Kralj Edward VIII je nastojao da svi njegovi posjeti po Jadranu budu bez službenih protokola, a i sam je izjavio kako putuje privatno, kao turist, ali novinari i fotografi -paparazzi im nisu dali mira.
TKO
JE BIO KIKO MARINOVIĆ
Kiko Marinović je bio bogati Dubrovčanin, Gružanin, povratnik iz Amerike koji je početkom 30-tih godina sa suprugom Amerikankom došao u svoju domovinu kako bi započeo novi život i kako bi uložio stečeni novac u neki unosan posao. Prvo je uzeo u najam ljetnikovac Petra Sorkočevića, a zatim je za posao htio preurediti cijeli prostor Gradske kafane te je 1933. sklopio ugovor s Općinom o adaptaciji, ali je potpisao i ugovor o zakupu tog objekta na 50 godina. Nakon preuređenja, kafana je otvorena za javnost 2. veljače 1934., a objekt je bio vrlo luksuzan. Na donjem dijelu tarace koja je imala pogled u gradski porat bila su dva bazena s vodoskocima. Stolovi u bili postavljeni uokolo, na svakome stolu je gorjela svjetiljka što je bilo lijepo i atraktivno. Sve je to ostavljalo dubok dojam. U kavanu se nije moglo ući bez kravate, a vrata je otvarao crnac- lakej Rizo Šurla. Gornji prostor kafane zvao se “spielzimmer” - sala za igre. Za ono vrijeme, bio je to objekt vrhunske kategorije i usluge i Dubrovnik se s pravom ponosio svojom Gradskom kafanom. Suvlasnica kafane sa Kikom je bila Marica Šapro, supruga dr. Petra Šapra i nepuča Roberta Odaka. Uglavnom sve je to bilo lijepo i otmjeno, ali dolaskom Drugog svjetskog rata Kiku Marinoviću se oduzima sva imovina te on završava u zatvoru negdje izvan Dubrovnika. Nakon rata i odsluženja kazne vraća se parobrodom redovne pruge u Gruž. Dolaskom parobroda u luku Gruž, Kiko Marinović se baca u more te smrtno stradava.
Kiko Marinović Supruga Kika Marinovića
GOSPODARSKI KRIMINAL
Otvorena istraga protiv poduzetnice koju se tereti da je muljala s plaćama, porezima i knjigama
Županijsko državno odvjetništvo u Dubrovniku je 29. listopada, po primitku kaznene prijave Policijske uprave dubrovačko-neretvanske protiv hrvatske državljanke (41) zbog osnovane sumnje da je počinila kazneno djelo zlouporabe povjerenja u gospodarskom poslovanju, u stjecaju s kaznenim djelom neisplate plaće, kazneno djelo utaje poreza ili carine i kazneno djelo povrede obveze vođenja trgovačkih i poslovnih knjiga, donijelo rješenje o provođenju istrage protiv okrivljenice.
Postoji osnovana sumnja da je okriv-
ljena 41-godišnjakinja tijekom 2022. godine, u Dubrovniku, kao odgovorna osoba trgovačkog društva organizirala pružanje taksi usluga koristeći više zaposlenika koji su potom korisnicima naplaćivali usluge u gotovini, a potom joj predavali novac u ukupnom iznosu od oko 46.878,00 eura kojeg je ona zadržavala za sebe ne polažući ga na račun trgovačkog društva čime je oštetila to trgovačko društvo za navedeni iznos.
Osnovano se sumnja i da kao odgovorna osoba istog trgovačkog društva nije na ostvareni promet od pruže-
nih taksi usluga (ukupni iznos od oko 63.620,00 eura) obračunala niti platila porez na dodanu vrijednost u iznosu od oko 4.760,00 eura, odnosno porez na dobit u iznosu od oko 4.690,00 eura. Osnovano se sumnja da okrivljenica, kao odgovorna osoba istog trgovačkog društva, nije svojim zaposlenicima uplaćivala zakonske doprinose na plaće koje im je isplaćivala u gotovini te da je vodila poslovne knjige tako da nije moguće provjeriti stvarno poslovanje i uspješnost poslovanja u tom trgovačkom društvu, objavljeno je na stranicama DORH-a.
ZA SVAKOGA PO NEŠTO
Tri kluba, četiri vrhunske utakmice: U Gospinom polju se idućih dana ima što vidjeti!
MNK Square dočekuje Splićane i Omišane u prvim domaćim
utakmicama ove sezone, KK Dubrovnik igra derbi protiv
Alkara, dok RK Ardiaei pokušava srušiti lidera prvenstva
Vraćaju se futsalska uzbuđenja u Gospino polje. Nakon slavonske avanture na otvaranju sezone, u kojoj je Square gostovao kod Osijek Kandita i vinkovačke Aurelije, slijedi prvi domaći susret za dubrovačku momčad u SuperSport Hrvatskoj malonogometnoj ligi. Protivnik je splitska Torcida, u petak, 8. studenog, od 18 sati.
Nije pretjerano za reći kako Dubrovčanima pod hitno treba pobjeda ove sezone. Nisu je ostvarili u dva susreta na turniru hrvatskog Superkupa, kao ni u prva dva kola HMNL. Osijek je zasluženo uzeo sve bodove, pobjedom 3:1, da bi u Vinkovcima prošlog vikenda, podijelili bodove s Aurelijom. Inače, novakom u najvećem rangu natjecanja. Haron Džanković je odveo Square u vodstvo u 34. minuti, da bi u 37. izjednačio Caio Alves Roque. „Utakmica je bila, kako smo i očekivali, vrlo teška. Njihova prva domaća utakmica u prvoj ligi, ispunjene tribine. Na kraju 1:1, mislim da je to realan rezultat. Mislim da su čak i suci bili na njihovoj strani” – rekao je novopečeni kapetan Squarea, Maro Đuraš, koji se odmah na prvu osvrnuo na spornu situaciju u susretu. Naime, pri rezultatu 0:0 u 30. minuti, Đuraš je postigao lijep pogodak iz okreta. Međutim, sudac Krešimir Grgurević, poništio je pogodak zbog Đuraševog prekršaja u napadu. I to, zanimljivo, na Dubrovčaninu Mateju Peroviću, koji je ove sezone prešao iz Squarea u Aureliju. Dubrovački klub je dan nakon utakmice objavio snimku situacije, navodeći kako i dalje ne mogu pronaći prekršaj na snimci. „Sudeći po reakcijama i
Piše Rafael Barkiđija foto Šime Zelić, Slavko Midzor/Pixsell; RK Ardiaei
Haron Džanković
komentarima, nitko ne može pronaći taj sporni prekršaj, kao ni ikakav kontakt. Nadam se da će u budućnosti, nekada, i na našim utakmicama, suci biti privrženiji našoj strani” – nadodao je Đuraš. Bilo kako bilo, pred Squareom je težak domaći susret protiv Torcide. Splićani su izgubili u prva dva kola, od Novog Vremena i Osijeka. No, da će biti lako, neće. Torcidu na klupi vodi lanjski trener Squarea Marin Jukić, a u redovima imaju Dubrovčanina Darija Marinovića, potom Jakova Hrstića, Mija Mišerdu, Franca Jelovčića i niz iskusnih igrača. „Jaka momčad na papiru. Dobro ćemo se spremiti. Oni su favoriti, ali nadam se da će bodo-
vi ostati u Gospinom polju. Imamo dosta novih, mladih igrača, kojima je ovo prva sezona u najvećem rangu. Istina, brojem nas fali, to se vidi pred kraj utakmice kada zavlada umor, ali nadam se da ćemo u budućnosti računati i na ove mlade igrače” – dodaje Đuraš. No, to nije jedini domaći izazov momčadi koju vodi trener Ivo Jukić u skorijem vremenu. U petak protiv Torcide, a u utorak, 12. studenog od 19 sati, protiv Olmissuma. Riječ je o šesnaestini finala Hrvatskog malonogometnog kupa. Inače, utakmica Dubrovčana i Omišana, u zadnjih nekoliko sezona, postala je pravi derbi. Dovoljno je reći kako je Olmissum proš-
le sezone pobijedio Square u polufinalu Kupa, na završnici koja se održala baš u Gospinom polju. Isto tako, Olmissum je zaustavio Squarea u polufinalu HMNL, a na startu ove sezone su opet slavili, i to u polufinalu Superkupa.
STIŽU SINJANI, A TO JE UVIJEK ZNAK ZA KOŠARKAŠKI SPEKTAKL
Nakon četiri uvodna poraza na otvaranju nove sezone Favbet Premijer lige, od Cibone, Splita, Kvarnera i Cedevite Junior, za košarkaše Dubrovnika uslijedile su dvije pobjede. Prva na gostovanju kod Šibenke, a onda i domaća protiv Dinama. I u jednoj i u drugoj pobjedi momčad trenera Ivana Perinčića na papiru nije bila favorit, čime su prekinuli niz poraza sa stilom. Potom je uslijedilo gostovanje kod aktualnog prvaka Hrvatske na Višnjiku, Zadra, jedine neporažene momčadi ove sezone. I krenulo je sjajno. Bilo je +8 za Dubrovnik krajem prve četvrtine (18:26), potom 41:45 na poluvremenu, da bi se Zadrani ekspresno vratili u drugom poluvremenu. Već krajem treće dionice imaju +19 (74:55), sve do konačnih 90:79.
„Odigrali smo dobro prvo poluvrijeme, a treća četvrtina bila je presudna. Mi smo iskoristili što je domaći trener odmarao Žganeca i Ramljaka, ali mislim da je razlika velika. Zadar je podigao formu, to je velika razlika u odnosu na početak sezone bez obzira u kojem rosteru igraju. Čestitke Zadru, a mi se okrećemo sljedećim utakmicama” – rekao je trener Du -
brovnika Ivan Perinčić. Sljedeća utakmica je protiv sinjskog Alkara. Jedna od kultnih momčadi najvećeg ranga hrvatske košarke, uz kultne navijače Maligane, koje i ovoga puta možemo očekivati u Gospinom polju. Utakmica se igra u subotu, 9. studenog od 17 sati. I jedni i drugi ove sezone imaju dvije pobjede i pet poraza. Što se tiče tri međusobna ogleda prošle sezone, Dubrovnik je slavio dva puta, Alkar jedan put. Nakon Alkara, slijede im još tri utakmice prvog kruga. Zabok i Osijek u gostima, a Dubrava kod kuće. U svim tim su-
sretima, računajući i Alkar, dubrovačkoj momčadi imperativ je pobjeda, s obzirom da su to momčadi s kojima će se Dubrovnik ove sezone „tući” za ulazak u prvih osam mjesta, koja vode u doigravanje za prvaka.
RUKOMETNE BRIGE: MOŽE LI ARDIAEI SRUŠITI LIDERA PRVENSTVA?
Nedjelja je u Gospinom polju rezervirana za rukomet i 7. kolo 1.HRL-jug, inače drugi ranga natjecanja u Hrvatskoj. Ardiaei nakon šest kola drži treće mjesto tablice, s četiri pobjede i dva poraza. U goste im stiže Ribola Kaštela, lider prvenstva, koji u šest utakmica ima šest pobjeda. Utakmica će se odigrati od 20 sati. Ardiaei je početkom ove sezone objavio kako se seniorska momčad seli iz Župe u Gospino polje. Već je odigrana i jedna utakmica, no sraz s Kaštelanima, bit će prava premijera povratka rukometa u Gospino polje. „Ratnici” su ove sezone svladali Kozalu, Split, Zadar i Buzet, dok nisu došli do pobjeda protiv karlovačke Dubovac-Gaze i Rovinja.
„Bili smo jako blizu da imamo i koju pobjedu više. Buzet u zadnjem kolu je bio teško gostovanje, tamo nitko ne dolazi lagano do pobjede, pa ni mi, ali uspjeli smo slaviti” – rekao je za DD igrač Ardiaeija Teo Putica, pa najavio utakmicu protiv prvoplasirane momčadi prvenstva. „Njihov rezultat govori o kakvoj je ekipi riječ. Lani su igrali Premijer ligu, pa su ispali u ovu Prvu ligu-jug. Naš forte je brza igra, pune trke. Svakako gajimo takav rukomet. Svaka ekipa ima svoje slabe točke, zato gledamo videa, radimo na taktici. Uz to, do pobjede jedino možemo uz pune tribine, pa pozivam svih u nedjelju u Gospino polje” – nadodaje Putica.
Dubrovnikov Andrija Blatančić protiv Zadra je skupio 22 poena i 10 skokova, a u sljedećem kolu igra protiv svog bivšeg kluba.
RK Ardiaei
SVAKI TJEDAN zvonin JEDAN
STIJEPO MIJOVIĆ KOČAN
PRVI STIH KAD BLJESNE
Prvi stih kad bljesne jasan iznenada
Ovaj drugi tada već promišljam naći
Budi volja tvoja − u rime ću zaći
Tko me tamo vodi taj mnome i vlada
Božja ruka li sam − kamo dalje sada
U ritmu sam on je ni dulji ni kraći
A ja njime evo svojoj ljudskoj braći
Dajem cijela sebe u tom bljesku sklada
Nitko ne prihvaća a moj Bog u mèni
Saberi se kaže sama sebe preni
Svjetlost vječna svima bliješti nadaleko
Konteso to tko sam i to što sam reko
Sve je čista ljubav i iskanje Boga
Ȕ sebi a ja sam znamen sred vrtlogā
27/10/24
SVAKI TJEDAN AFORIZAM JEDAN
MIJOVIĆ KOČAN
Dobro je nekada biti i promašen slučaj.
humanitarni prilozi
Centar maslina - Kristijan Radić, dar korisnicima Centra 520,00
EUR.
DRUŠTVO MULTIPLE SKLEROZE DUBROVAČKO
- NERETVANSKE ŽUPANIJE
Umjesto cvijeća u spomen na dragog Đorđa Vrtikapa, 50 eura za potrebe udruge prilaže Davorka Matičević
DVA SKALINA
Umjesto cvijeća za pok. tetu Maru Njavro, 100 € prilažu obitelji Bačić i Vukota; Caffe bar Belfast donacija 49 €; Obitelj Matana donacija 100 €; Maja Sršen donacija 13,27 €.
CARITAS DUBROVAČKE BISKUPIJE
AMBROZ ČIVLJAK, umjesto cvijeća za pokojnu
Katarinu Nivić, 50,00 eura .
Udruga za Down sindrom DNŽ
Umjesto vijenca za pokojnog prijatelja Dragana
Šaina 40 eura prilažu Vesna i Toni Radić
MIRJANA
S K A N D I N A V K A
AUTOR: SLAVKO BOVAN ONA JE PRIPADNICA NARODA U AZIJI MALJ STAROGRČKI FILOZOF GROBNA JAMA
PRIBOR ZA RIBOLOV
UGASLI VULKAN U TURSKOJ
NAJMANJA DRŽAVA NA SVIJETU
ISTA SLOVA
OŠTAR NAGLASAK
TUMOR
ZEMLJA SAMARITANACA SIROTOST
PROPELERI REPUBLIKA
JEDAR, ČVRSTE GRAĐE KRALJ U ŠAHU KEC U KARTAMA OTPISIVANJE
PRIMANJE RAZNIH VRSTA SIGNALA PASMINA GLUMICA BEGOVIĆ KULTURNA RADNICA NA SLICI
Prodajem automobil Peugeot 407 limuzina, Turbo Diesel, 6 brzina, 110 KS, 2006.god, oko 170.000 km, krovni nosač, Blututh telefon, 4 zimske gume s naplatcima, redovno servisiran, garažiran - u izvrsnom stanju. Tel. 099/206-76 60 od 8 - 20 sati.
Prodajem Kia Suma 1,5/65 kw-benzinac, 1999 god. Kilometraža 99000-moguća provjera, u dobrom stanju, registriran do 07/25. Mob: 098 716 346
Kupujem manji auto, star do 14 godina. Mob: 091/ 530 7923
Prodajem Opel Astru turbo, 2012., prešao 141000 km. Auto u dobrom stanju,uredno servisiran. Cijena 8000 EUR. Mob: 091/443 6590
Prodajem Vespu PX200 2000. god. Mob. 098 6111 28
Povoljno prodajem Renault Megane Coupe 1.6 benzinac. 1998. godište, metalik plavi. Prešao izuzetno malo - 71000 km, registriran do 01/25. Cijena fiksna: 1000,00 EUR
Kontakt: 091 445 1314
Prodajem VW Golf 4, prešao 180000 km, registriran do 23.10.2025. Mob: 098/139 8256
Kupujem dobro očuvani VW Golf 5+. Mob: 095/ 5115 531
Prilika- Honda Civic 1.8 i-VTEC (142 KS), top stanje -kao novo, prvi vlasnik. Prešao 89300 km, redovito servisiran u ovlaštenom servisu- Cijena 11999 EUR. Mob: 091/ 386 7100
PLOVILA
Prodajem brodicu 6,50 m s unutarnjim motorom yamar 85 k. S. Info 098/278 187
Dva vanbrodska motora (pente) 1.9 KS Tomos. Mob. 092/151-9194
Prodaje se plastična barka Pasara Adria 330P. Dužina 3,30 m, širina 1,35m. Plastika Labin 1988. Mob: 098/923 1649
Mijenjam barku Maestral 600 za gliser 5-6 m do 100150 KS. Mob: 097/661 6033
Iznajmljujem apartman, jednosoban stan cca 40 m2 u Lapadu, nasuprot crkve Sv. Mihajla do 01.05.2025. studentima (jedna ili dvije oso-
ci, 64 m2, novogradnja s garažom na duži period. Mob: 091 334 3004
Iznajmljuju se dva poslovna prostora u Dubrovniku u ulici Ante Starčevića. Mob. 0917854829
Iznajmljujem apartman, jednosoban stan cca 40 m2 u Lapadu, nasuprot crkve Sv. Mihajla do 01.05.2025. studentima (jedna ili dvije osobe), nepušači. Kontakt: 098/906 0467 ili 020/436 242
Prodaja / KUPNJA NEKRETNINA
Kupujem grob na katoličkom dijelu groblja Boninovo. Mob:091 212 9889
Prodajem poljoprivredno ze -
Prijevoz tereta i robe - pogodno za uske ulice.
Kontakt: 098 244 390
be), nepušači. Kontakt: 098/906 0467 ili 020/436 242
Iznajmljujem stan u Gruž, 50 m2 na duže vrijeme za dvije ženske osobe ili par,nepušači. Mob: 098 9177 406
Iznajmljujem stan u Mokoši-
Prodaje se poljoprivredno zemljište, 9100 m2 na putu Orašac-Kliševo, pristup s asfalta. Povoljnom za odlaganje građevinskog materijala i građevinskih strojeva. Mob: 098/ 285 502
Građevinsko zemljište 3000 m2 u gospodarskoj zoni sjever u blizini zračne luke ima pristupni put. Mob: 09161 43946
Prodajem tri osmine groba na Boninovu. Mob: 091/ 560 3865
Prodajem kuću na Gornjem Brgatu, 150m2 i okućnice 817 m2 1/1 s bazenom. Blizina trgovačkih centara i plaže. Mogućnost nadogradnje, novi krov. Cijena 430 000 EUR. Molim da zovu samo ozbiljni kupci na mob: 098/599 012
Kupujem jednosoban stan u Dubrovniku. Mob: 099/827 6351
mljište u Konavlima, 3500 m2, 6 EUR/m2. Mob: 091/160 1894
Kupujem kuću ili veći stan za obitelj na području od Gruža do Cavtata. Mob: 099/675 8557
Prodaje se trosobni stan na Ilijinoj glavici u Dubrovniku. Mob: 098/1332 561
Prodaje se zemljište, vlasništvo 30/2880 na Gornjem Brgatu, upisano u ZK.Ur.br. 72, 135 i 139 K.O. Gornji Brgat. Cijena po dogovoru. Info 0998571306 zk.ur.br
Prodajem zemljište na Lastovu 18000 m2 (od toga 8000 m2 šuma, ostalo parcela) Mob: 098/ 134 2718
Prodajem novu obiteljsku grobnicu na muslimanskom groblju Boninovo. Mob. 098/747 183
Prodajem građevinsku parcelu na Mljetu, 1600 m2, istočna strana Mljeta i pogled na Mljetski kanal. Mob. 091 915 9145.
Mijenjam stan od 33 m² u Zadru za nekretninu slične vrijednosti u Dubrovniku i bližoj okolici. Mob: 095 198 0659
Potražujem kamenu kuću sa pogledom na more. Mob 09161 43946
Prodajem oranicu u Konavlima, 4175 m2 u blizini glavnog puta, struje i vode. Cijena 11 eur m2. Mob: 091 160 1894
Mijenjam stan od 33 m2 u Zadru za nekretninu slične vrijednosti u Dubrovniku i bližoj okolici. Mob: 095 198 0659
Prodaje se novi, namješten, jednosoban stan od 42 m2 u Cavtatu. 150 m od plaže i trgovine, 20m od bus stanice, idealan za stanovanje
ili iznajmljivanje. Cijena po dogovoru. Cijena po dogovoru. Sve potrebne informacije na mob: 095 522 93 80
Prodajem građevinsko zemljiste ( zona M1), 1072m2, Zaton Mali, kompletna infrastruktura (struja, voda, gradska kanalizacija, asfaltirani prilazni put), pogled na more, cijena na upit. Mob: 0989230545
Prodaje se građevinsko zemljište 1/1, površine 600 m2 u Donjoj Čibači. Cijena povoljna. Mob: 098 244 794
Prodaje se poljoprivredno zemljište, Pelješac-Ponikve, više parcela. Cijena 15 EUR/ m2. Mob: 098 975 3970
Kupujem grobno mjesto na Brgatu, Rožatu ili Sustjepanu. 098 177 6107
Prodaje se grob iz 19. st. na groblju Boninovo. Mob. 098 960 9880.
Stari Grad - prodajem stan od 93 metra kvadratna, četiri sobe, 1/2 kupaonice i ostava. Mob: 091/544-5395
Prodaje se građevinsko zemljište u centru Orašca ( građevinska dozvola), 878 m2. Cijena na upit. Tel: 0989230545
Prodajem kuću u Rožatu. Cijena 190 000 eura. Kontakt 099/642-8623
P r o d a j e s e s t a n (Cavtat - Mečajac) površine 85 m2 u obiteljskoj kući - prizemlje, s okućnicom i zatvorenom garažom. U blizini trgovina, škola, ambulanta. Cijena po dogovoru, Za info zvati na 098/850-820 od 19-20 h.
Građevinsko zemljište komercijalne namjene u neposrednoj blizini zračne luke, površine 3000m2 namjena predvideno K1, K2 parcela je dosta ravna i kvadratnog oblika sa pristupnim putem m 0916143946
transport, Mob. 098 646088 / 099 690-3356
Čistim đardine, ostave, pituravam persijane te ostale poslove. Mob: 098/ 931 2558
Vršimo sve usluge kombi prijevoza: dostave, selidbe, čišćenja stambenih prostora i šupa, odvoz glomaznog otpada i svih ostalih materijala. 098 765 757.
Meštar s iskustvom pruža usluge sitnih popravaka, montaža-demontaža, prepravaka, tj. svega onoga u kućanstvu što ne možete ili nemate vremena učiniti sami. Usluge: zamjena brava, rasvjetnih tijela, utičnica, bojlera, vodokotlića, sanitarija, persijana, vrata (skidanje stare piture, popravci, pituravanje), sitni zidarski i bravarski poslovi. Mob. 098 765 460
Zaštita od sunca, izrada i montaža roleta, komarica, trakastih zavjesa, venecijanera, rolo zavjesa, sve info na 0911472794. Mokošica.
Prodajem dvosoban stan na Ilijnoj glavici 280 000 EUR. Mob: 092 191 1848
Prodaje se izuzetno građevinsko zemljište u Zatonu Malom (mješovita rađevinska namjena M1) 960m2, pogled na more, kompletna infrastruktura, cijena na upit. Kontakt +385989230545
Kupujem manji teren uz jadransku magistralu, ne mora biti građevinska površina, oko 500 m2, relacija od Brsečina do Karasovića. Kontakt +385 9558339282, ponude slati na Whats App.
Prodaje se građevinsko zemljište, 600 metara kvadratnih, u Čibači Donjoj. Informacije na telefon: 098/244-794
Prodaje se stan u Zagrebu, strogi centar, 78 m2, 2850 eur m2. Kontakt: 098 277 363
Prodajem kuću u Kantunima s okućnicom, kod Šestanovaca. Kontakt: 091 901 9476
Prodajem tri oranice u Kantunima, jedna ima građevinsku dozvolu. Kontakt: 091 901 9476
Prodaje se građevinsko zemljište koje se sastoji od tri spojene parcele površine 984 m2 u Lazinama - Župa Dubrovačka. Cijena 125 000 eura. Kontakt telefon 0989824076
KUPNJA I PRODAJA
RAZNO
Poklanjam termo peć 3,5 kw u ispravnom stanju. Tel: 020/422 085
Prodajem domaće patate crvene i bijele s dostavom. Mob 0996815456
USLUGE RAZNO
Usluge prijevoza namještaja, bijele tehnike, građevinskog materijala i ostalog. A&B
STJEPAN DUPER (1932) MANDALENA KRISTOVIĆ (1932) INGEBORG KIEDROVSKY-ĆIMIĆ (1948)
BALDO ZELEN (1935)
MARIJA NJAVRO (1942) ELA KOLENDIĆ-ŠTAKULA (1940)
PAVLA DABELIĆ (1937)
ANDRIJA BENIĆ (1947)
VIDOSAVA LEČIĆ (1941)
ROMANTIKA U KAZALIŠTU
Publika uživala u koncertu Gorana
Karana , učinila i dobro djelo
Humanitarni koncert
Gorana Karana održan je u srijedu navečer u Kazalištu Marina Držića, u organizaciji Turističke zajednice grada Dubrovnika. Prihod od ulaznica namijenjen je Dječjem domu Maslina.
Dubrovačka publika uživala je u bezvremenskim hitovima Gorana Karana, njegovim baladama i šansonama, ali i sjajnom vokalu popularnog pjevača.
