Dubrovački dnevnik br. 216

Petak, 25. listopada

Petkom i svetkom atento godina V. / broj 216 / 2024. / issn 2718-3742

Feljton“Zagonetka pobjede” u ovom broju Dubrovačkog dnevnika

TKO ĆE SMJETI OKO GRADA?

Dio dubrovačkih taksista dobio ‘zeleno svjetlo’

stranica 4

INTERVJU S RAVNATELJEM

OPĆE BOLNICE DUBROVNIK

Marijo Bekić: Naš zdravstveni sustav, ljudi i oprema su u svjetskom vrhu! stranica 14

dubrovackidnevnik.net.hr SWAMI SATYANAND, DUHOVNI UČITELJ: VRIJEDNA EKIPA CENTRA ZA DJECU, MLADE I OBITELJ

U prvih 100 dana djelovanja privukli preko tisuću posjetitelja stranica 18

Bio sam ljutita i frustrirana osoba, tehnika disanja mi je promijenila život

stranica 20

Nakladnik

Dubrovački dnevnik j.d.o.o.

Kardinala Stepinca 52 Dubrovnik oib 84019117288

Glavna urednica

Lucija Komaić urednica@dubrovackidnevnik.hr

Zamjenica

glavne urednice

Ivona Butjer Mratinović

Urednik

Maro Marušić

Redakcija

Petra Srebrović

Nikša Klečak

Ivana Smilović

Rafael Barkiđija

Ahmet Kalajdžić

020/642-462 redakcija@dubrovackidnevnik.hr

Fotograf

Goran Mratinović

Željko Tutnjević

Kolumnisti

Maro Marušić

Vjera Šuman

Ivo Batričević

Mario Klečak

Grafička priprema

Dario Kovač

Nene Mojaš (Festivus)

Fotografija na naslovnici

Marko Lukunić/PIXSELL

Dizajn

Studio Hrvatin & Studio Mater

Prodaja i marketing

Svjetlana Šimunović (voditeljica prodaje i marketinga)

020/642-460

099 493 6200 marketing@dubrovackidnevnik.hr

Mali oglasi oglasi@dubrovackidnevnik.hr

Tisak

Tiskara Zagreb

Niđe glave

Piše Vjera Šuman foto: ilustracija

Rat na našem teritoriju nastavlja se granatiranjem brda na Pantovčaku, a Pantovčak gađa Banske dvore istom žestinom. Nema nimalo sumnje da im je, za razliku od Ukrajine, sve moguće oružje i dostupno i na raspolaganju. Sabornica je ovih dana pošteđena zbog teške bitke prsa o prsa koja se vodi i u glavnoj dvorani, ali i po dosta skučenim hodnicima ovog vojnog objekta, koji u privremenom najmu koristi naš Parlament. Od ovog vikenda očekuje se proširenje raketnih napada i na ovu maskirnu zgradu koja, ako ništa drugo, ima solidno atomsko sklonište pa se ne moramo brinuti za sigurnost parlamentaraca koje smo izabrali. Ishod bitke prsa o prsa, uz povremena ukopavanja, raspetljava se baš danas dok držite ovaj broj DD -a u rukama. Ipak možete biti mirni, ma kakav ishod bio, svi su živi, zdravi, veseli i jako zadovoljni svojom pobjedom! Jer svi su oni pobjed -

nici. Samo smo mi gubitnici u ovom ratu ‘dva oka u jednoj glavi’, koji savršeno funkcioniraju upravo zahvaljujući svojim dječačkim ratnim igrama. Ode li jedan, drugi gubi odraz u ogledalu. A mi? Mi smo biračko tijelo! Upravo tako nas i zovu i doživljavaju. Niđe glave!

Gorostas hrvatske diplomacije Grlić Radman, održao je govor na HDZ-ovom skupu u Šibeniku. Doista možemo biti ponosni kad nas ovakav majstor predstavlja u svijetu. Sve u skladu sa slikom koju odašiljemo u eter, onaj europski kao i šire. Ako niste vidjeli ‘meme’ koji se širi mrežama ovaj kolosalni govor zaslužuje transkript:

„K ažu da se jutro pozna, da je bolje, ovaj, krenuti od večeri, jer ovaj povečeri večer je takva, međutim, po večeri se dan pozna. Moramo zasukati rak rukave. Moramo se dobro oznojiti jer jedino na taj način

možemo učiniti nešto. Moramo biti hrabri, moramo biti mudri. Ne možemo biti hrabri jer hra, ako je hrabrost, može biti ludost. A mudrost, nije dovoljno sjediti pod šljivom i misliti o filozofiji jer biti u sigurnoj zoni ne dobivaš ništa, a gubiš puno. Prema tome, ujediniti hrabrost i mudrost. Živjeli, bog vam!“

Eto, ako niste razumjeli, pročitajte ponovno. Ako ste pomislili: ‘Niđe glave’, to je zato što mi ni ne možemo razumjeti našu visoku diplomaci -

ju. Mi smo biračko tijelo. Niđe glave!

Naša Dube Šuica mora proći neke birokratske formalnosti od pisanja životopisa i izjave kojom iskazuje interes za dužnost povjerenice EK za Mediteran. Ovo njeno avancanje već je dogovoreno unutar Pučke stranke, no forma se mora poštovati. Zato je popunila formular u kojem odgovara na upite različitih tijela Europske unije. Tu je i pitanje u kojem se od naše Dube traži da Parlamentu dokaže kako je njezine prošle, sadaš -

nje i buduće aktivnosti neće spriječiti da neovisno obavlja dužnost. Dube je odgovorila spektakularno :„Potpuno transparentno izjavljujem da nisam rođena u demokratskoj državi! Živeći pod nedemokratskim režimom osjećala sam povezanost s ‘drugima izvan tog režima.’ Nada u bolji život za generacije koje dolaze pomaže vezati ljude s mnogih obala. Naša najbolja opcija kao europski izbor je: Unija!“ Što reći osim - naša Dube je kraljica! Tu nema razgovora. Eto vas.

PREDUVJET ZA ULAZAK U ZONU POSEBNOG PROMETNOG REŽIMA

TKO ĆE MOĆI OKO GRADA?

Taksistima dodijeljena stajališta ispred DOC-a, bazena i na Pločama,

dvije lokacije problematične

Poznati su rezultati natječaja za autotaksi stajališta. Plavi taksi Dubrovnik dobio je stajališta ispred bazena u Gružu, Udruga Ploče dobila je u zakup stajališta na Pločama, udruga Žuti taksi ona na Pošti Lapad… Čini se kako će se natječaj za stajališta u Hladnici, ispred zgrada solidarnosti, ponavljati dok su za ona prekoputa Jadrolinije uložene žalbe

Liberalizacija autotaksi tržišta stvorila je ogromne probleme na dubrovačkim prometnicama. Nesnosne gužve stvaraju se diljem grada, posebno oko same povijesne jezgre, a vidljivo je kako većinu prometa čine taksi vozila.

Kako bi se spriječili ovakvi scenariji u budućnosti, Dubrovnik postaje prvi grad u Hrvatskoj koji uvodi zonu posebnog prometnog režima, što je i preporuka UNESCO-a. Cilj je smanjiti gužve oko Grada i uvesti red. Testna faza krenula je 1. rujna ove godine, a prije nekoliko mjeseci je i raspisan natječaj za taksi stajališta koji se privodi kraju.

DODIJELJENE TRI LOKACIJE

Natječaj je raspisan za pet lokacija gdje se rezervirana parkirališna mjesta, dakle autotaksi stajališta, daju u zakup na razdoblje od pet godina. Riječ je o stajalištima ispred zgrada solidarnosti, ispred DOC-a, kod bazena u Gružu, prekoputa Jadrolinije u Gružu i na Pločama. Svi koji su se javili na natječaj morali su ispuniti posebne uvjete te ponuditi zakupnine. Minimalna mjesečna zakupnina za stajališta ispred zgrada solidarnosti i ispred DOC-a je 700 eura, ispred bazena i Jadrolinije 900, a za Ploče 2 500 eura. Plavi taksi Dubrovnik dobio je stajališta ispred bazena u Gružu, Udruga Ploče dobila je u zakup stajališta na Pločama, udruga Žuti taksi ona na Pošti Lapad… Čini se kako će se natječaj za stajališta u Hladnici, ispred zgrada solidarnosti, ponavljati jer nisu ispunjeni uvjeti prijavljenih dok su za ona prekoputa Jadrolinije uložene žalbe drugostupanjskom tijelu, a to je Dubrovačko-neretvanska županija. Žalbe su uložile udruge Lider Taksi i Arba Nevera. “Natječaj je bio raspisan za zakup rezerviranih parkirališnih mjesta na pet lokacija. Natječaj je dovršen za tri lokacije i to:

- Udruženju Žuti taxi Dubrovnik odobren je za-

kup 14 rezerviranih parkirališnih mjesta na uličnom parkiralištu u ulici Kralja Tomislava- DOC

- Taxi udruzi Ploče Dubrovnik odobren je zakup 5 rezerviranih parkirališnih mjesta na uličnom parkiralištu u ulici Frana Supila na Pločama - Udruženju autotaksi prijevoznika grada Dubrovnika odobren je zakup 5 rezerviranih parkirališnih mjesta na izvanuličnom parkiralištu u Vukovarskoj ulici-ispred bazena u Gružu Vezano za druge dvije lokacije za koje natječaj nije dovršen: - Udruzi obrtnika autotaksi prijevoznika Orlando odobren je zakup 9 rezerviranih parkirališnih mjesta na uličnom parkiralištu na Obali Pape Ivana Pavla II (preko puta Jadrolinije), ali natječaj nije dovršen jer je uložena žalba koja je trenutno na rješavanju na II .stupnju - za 14 rezerviranih parkirališnih mjesta na uličnom parkiralištu u ulici Iva Vojnovića (ispred zgrada Solidarnosti) natječaj će se ponoviti jer nitko od ponuditelja nije ispunjavao uvjete iz natječaja”, potvrdili su iz Grada Dubrovnika za Dubrovački dnevnik.

ONI ĆE MOĆI TAKSIRATI U ZONI POSEBNOG PROMETNOG REŽIMA

Dobivanje zakupa stajališta ujedno je i ‘zeleno svjetlo’ za prolazak oko Grada. Dakle, one udruge koje dobiju zakup taksi stajališta na spomenutim lokacijama, također će moći taksirati u zoni posebnog prometnog režima. Uz njih, to su i one udruge koje imaju sklopljene ugovore s Lukom Dubrovnik odnosno Zračnom lukom Ruđera Boškovića, s time da će ovi posljednji moći samo vršiti iskrcaje oko Grada, ali ne i ukrcaje.

U odgovoru Grada na upit Dubrovačkog dnevnika stoji i kako bi, do kraja godine, trebao biti raspisan i natječaj na temelju kojeg pravne i fizičke osobe-obrt-

Piše Ivona Butjer Mratinović foto GORAN MRATINOVIĆ

Dobivanje zakupa

stajališta ujedno je i ‘zeleno svjetlo’ za prolazak oko Grada. Dakle, one udruge koje dobiju zakup taksi stajališta na spomenutim lokacijama, također će moći taksirati u zoni posebnog prometnog režima.

Uz njih, to su i one udruge koje imaju sklopljene ugovore s Lukom Dubrovnik odnosno Zračnom lukom Ruđera Boškovića, s time da će ovi posljednji moći samo vršiti iskrcaje oko Grada, ali ne i ukrcaje

nici koji obavljaju autotaksi prijevoz, ostvaruju pravo ulaza, prometovanja i izlaza iz užeg područja Grada Dubrovnika za određeni broj vozila. Preduvjet raspisivanju natječaja je donošenje Odluke o uvjetima, postupku, načinu raspisivanja i provedbe javnog natječaja temeljem kojeg pravne i fizičke osobe-obrtnici koji obavljaju autotaksi prijevoz, ostvaruju pravo ulaza, prometovanja i izlaza iz užeg područja grada Dubrovnika za određeni broj vozila na Gradskom vijeću. Prema neslužbenim informacijama, taj bi se natječaj raspisao za 100 ponuditelja.

SMEĐA PROPUSNICA KAO ZELENO

SVJETLO ZA OKO GRADA

Svi oni dobit će tzv. ‘smeđu’ propusnicu kako bi mogli obavljati svoju djelatnost i oko Grada. Naime, smeđa propusnica odnosi se na određene pravne osobe, fizičke osobe – obrtnike i osobe koje obavljaju drugu samostalnu djelatnost, a koje imaju osigurano parkirališno mjesto ili osigurane pretpostavke za korištenje parkirališnog mjesta za vozilo za koje se izdaje propusnica, čije se vozilo koristi u svrhu obavljanja gospodarske djelatnosti uključivo prijevoz za vlastite potrebe. Svi ostali taksisti na Ilijinoj glavici će biti zaustavljeni, odnosno neće moći proći oko Grada. Gradonačelnik Mato Franković u svojim je javnim istupima govorio kako Dubrovnik u sezoni broji oko 9 tisuća vozila koja obavljaju prijevoz putnika. Cilj je taj broj znatno sniziti, kako bi se smanjile i prometne gužve. Međutim, jedino mjesto na kojem se to može i učiniti jest područje oko Grada, čijim prometom sada gospodari grad. Na svim ostalim prometnicama vrijede drugačija pravila, ona koja je donijela liberalizacija autotaksi tržišta gdje tu djelatnost mogu obavljati svi oni koji imaju dozvolu. No, pretpostavka je kako će onemogućavanje taksiranja za najveći dio taksista oko Grada obeshrabriti dio njih,

prvenstveno za dolazak u Dubrovnik tijekom sezone i ostvarivanje brze zarade.

SMOLJKO: NEĆE SE SAMO SMANJITI GUŽVE, STAT ĆE SE I NA KRAJ ‘ILEGALCIMA’ Dubrovački taksisti načelno podržavaju ovu odluku. S novim pravilima je suglasan i Ivica Smoljko, predsjednik Udruženja autotaksi prijevoznika grada Dubrovnika ‘Plavi taksi’. Kako kaže, cijeli tekst odluke je fantastičan, samo ga treba primijeniti u praksi. „Ona je važna ne samo kako bi se smanjile gužve, nego i kako bi se stalo na kraj osobama koje krše pravila, a prema nekim našim procjenama, nekih 60-ak posto vozila koja trenutno obavljaju autotaksi djelatnost su nelegalna. Nismo protiv liberalizacije, ali neka pravila treba poštovati. Po mom mišljenju, sigurno 60 posto tih ljudi ili nemaju nikakve dozvole za obavljanje djelatnosti, ili ne ispunjaju uvjete, primjerice voze preko aplikacije, a nemaju istaknuta obilježja na vozilu. To se kažnjava kaznama od 10-ak tisuća eura“, kazao je Smoljko dodavši kako i inspektorat, i prometni redari rade jako dobar posao no kako je previše vozila na prevelikom području da bi sve mogli iskontrolirati u svakom trenutku.

Predsjednik Udruženja obrtnika autotaksi prijevoznika Dubrovnik Miše Miloslavić također pozdravlja uvođenje promjena i poručuje – svatko normalan će podržati ovu odluku.

„I ovi natječaji su put ka uvođenju reda u djelatnost. Sigurno će biti više reda, no pitanje je uvijek naravno – u kojoj mjeri. Mislim kako je to teško potpuno urediti, ali svako nastojanje koje ide ka tome, sigurno će poboljšati cijelu situaciju i treba ga pozdraviti“, tvrdi Miloslavić.

Podsjetimo, zona posebnog prometnog režima trenutno je u testnoj fazi, a od 1. siječnja će početi njena primjena, dok se od ožujka planira i kažnjavanje svih onih koji se ne pridržavaju pravila.

NADOMAK CILJU

Predstavljen najvažniji projekt Aglomeracije

– pročistač otpadnih voda na Petki

Gradonačelnik Franković rekao je da je ovo povijesni dan nakon što je

Dubrovnik prešao dug put da bi realizirao Aglomeraciju Dubrovnik

Gradonačelnik Grada Dubrovnika Mato Franković s predstavnicima Vodovoda Dubrovnik predstavio je jedan od najvažnijih dijelova EU projekta Aglomeracije Dubrovnik – Uređaj za pročišćavanje otpadnih voda Lapad (UPOV). Vodovod Dubrovnik odabrao je izvođača te će UPOV Lapad s podmorskim ispustom graditi zajednica ponuditelja koju čine slovenske tvrtke Iskra d.o.o. i Hidroinženiring, a proteklog tjedna potpisan je ugovor o gradnji.

U svom obraćanju, gradonačelnik Franković rekao je da je ovo povijesni dan nakon što je Dubrovnik prešao dug put da bi realizirao Aglomeraciju Dubrovnik.  „Pročistač pitke vode, novi vodovodi, izgradnja kanalizacije, zacjeljivanje tunela na Srđu. Sve su to projekti Aglomeracije Dubrovnik. Svi su bitni, ali ovaj zadnji nam je možda i najvažniji jer naš sadašnji uređaj je pred raspadanjem, a nad njim se bdije noću i danju da se ne dogodi katastrofa. Novi pročistač je planiran za grad od 73 tisuće stanovnika, što bi trebalo biti dovoljno za nekih pet do šest generacija u budućnosti. Dug put smo prošli da bi Aglomeraciju Dubrovnik uvrstili u ovu financijsku perspektivu, išli smo sve do premijera Plenkovića i kao posljednji smo grad kojem je odobrena Aglomeracija. Posljednji smo odabrani, a sad ćemo među prvima završiti. Nakon potpisivanja ugovora ide projektiranje, ishođenje lokacijske i građevinske dozvole i onda gradnja. Nadam se da ćemo u dobroj suradnji između izvođača, projektanta i gradske uprave biti brzi i efikasni. Imamo kombinaciju dobrih tvrtki koje imaju znanje i umijeće da završe uspješno ovaj posao“, istaknuo je gradonačelnik Franković. Radovi podrazumijevaju izgradnju uređaja za pročišćavanje otpadnih voda 2. stupnja pročišćavanja koji se sastoji od tri tehnološke cjeline: mehaničkog pročišćavanja, biološkog pročišćavanja te obrade mulja. Odabrani izvođači će u sklopu radova izgraditi novo postrojenje s pripadajućom opremom (grube i fine rešetke, aerirani pjeskolov, mastolov, membranski biološki reaktor, itd.), po -

strojenje za obradu mulja, hidrotehnički tunel duljine oko 350 metara te podmorski ispust duljine 835 metara.

„Dubrovnik već jako dugo čeka novi pročistač i možemo objaviti da smo nadomak cilju. Odabir izvođača koji su zadovoljili sve natječajne uvjete i koji su spremni preuzeti odgovornost za složen postupak izgradnje pročistača bio je jedan od najzahtjevnijih dijelova cijelog Projekta. Za Dubrovčane će ovaj korak biti od vitalne važnosti jer je Grad odavno zaslužio vodno-komunalnu infrastrukturu koja će značajno unaprijediti zaštitu okoliša i u najvećoj mogućoj mjeri staviti pod kontrolu otpadne vode“, izjavio je direktor Vodovoda Dubrovnik Matušić. Cijena izgradnje novog pročistača u Lapadu iznosit će 28.699.977,96 eura bez PDV-a, dok je procijenjena vrijednost radova bila 29.333.996,95 eura bez PDV-a. Kroz bespovratna EU sredstva osigurano je 70,64% sredstava, dok se nacionalni dio od 29,36 % dijeli na tri jednaka dijela između Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja, Hrvatskih voda i Vodovoda Dubrovnik. U predstavljanju projekta sudjelovao je i vlasnik slovenske tvrtke Iskra d.o.o. Dušan Šešok, jedan od izvođača radova. „Postupak odabira izvođača je bio dugotrajan i temeljit, ali smo uspjeli zadovoljiti sve visoke kriterije potrebne za izgradnju pročistača i postrojenja za obradu

mulja. Zahvaljujem Vodovodu Dubrovnik što je u nama prepoznao partnere s kojima će novi pročistač uskoro postati sastavni dio svakodnevnog života Dubrovčana i njihovih gostiju“, izjavio je Šešok. Budući UPOV projektiran je tako da zadovolji sve potrebe stanovništva i gospodarstva u dugoročnom periodu. Njegov planirani kapacitet bit će 73000 ES (ekvivalent stanovnika), što uzima u obzir buduću izgradnju, kao i daljnji rast turističkih posjeta Dubrovniku sve do 2050. godine.

Rok za dovršetak radova je 40 mjeseci od potpisivanja ugovora. Dubrovnik će osim samog pročistača dobiti i moderno postrojenje za obradu mulja. Višak mulja prvo će se aerobno stabilizirati na budućem pročistaču ispod Petke, a nakon toga slijedi dehidracija i spremanje u prekrivene kontejnere. Kompletan proces obavljat će se u zatvorenim spremnicima i osiguranom ventilacijom za obradu onečišćenog zraka. Kontejneri će se tijekom ranih jutarnjih sati transportirati na lokaciju na Osojniku gdje će se prebaciti u hale za solarno sušenje mulja. I ove će sale biti opremljene postrojenjem za obradu onečišćenog zraka te će se time spriječiti bilo kakva mogućnost širenja neugodnih mirisa u okoliš, a osušeni mulj koji će se predati na konačno zbrinjavanje bit će inertan i neće generirati nikakav miris.

Održana humanitarna

Dubrovačka trpeza –prikupljeno skoro 16 tisuća

eura za Centar za pružanje usluga u zajednici Maslina

Tradicionalni gastronomski događaj humanitarnog karaktera - Dubrovačka trpeza održana je po jubilarni 15. put na Stradunu. Brojni dubrovački hoteli, restorani, pekari, slastičari, ugostitelji i vinari prezentirali su svoje znanje i umijeće, uz nastup klape Ragussavechia. Trpezu, svojevrsnu krunu Good Food Festivala, otvorila je pročelnica Upravnog odjela za kulturu, baštinu i turizam Julijana Antić Brautović, uz direktora Turističke zajednice Grada Dubrovnika Mira Draškovića.

Cijena bona iznosila je 8 eura za hranu i 4 eura za vino, a kao i svake godine, prihod od prodaje gastro delicija donirat će se u humanitarne svrhe. Ovog puta namijenjen je Centru za pružanje usluga u zajednici Maslina (Dom Maslina), a proda-

jom bonova prikupljeno je 15.838,39 eura.  Dubrovačka trpeza vrhunac je Good Food Festivala, ali i prvo događanje u okviru Središnje proslave Godine UNESCO-ve svjetske baštine u Dubrovniku koja donosi cijeli niz događaja od 20. do 27. listopada. Na trpezi duž cijelog Straduna dubrovački hotelijeri, ugostitelji, OPG-ovi i vinari ove godine predstavili su brojne tradicionalne namirnice i jela.

Nadodajmo kako su organizatori Dubrovačke trpeze Grad Dubrovnik, Turistička zajednica grada Dubrovnika, Dubrovačko-neretvanska županija, Hrvatska gospodarska komora – Županijska komora Dubrovnik, Obrtnička komora Dubrovačko-neretvanske županije, Ceh ugostitelja te Turistička i ugostiteljska škola Dubrovnik.

U sklopu

Participativnog budžetiranja započela je rekonstrukcija mjesnog groblja u Šipanskoj Luci

Realizacija niza projekata koji se izvode u sklopu provedbe Participativnog budžetiranja nastavlja se i projektom rekonstrukcija mjesnog groblja u Šipanskoj Luci, a kojeg su u okviru prošlogodišnjeg procesa glasovanja odabrali građani.

Rekonstrukcija mjesnog groblja uključuje popravak ogradnog kamenog zida, popločavanje i izgradnju temelja, gradnju prilaznih stepenica, označavanje parkirnog mjesta za pogrebno vozilo te izgradnju mrtvačnice. Radovi su započeli prošli tjedan, a predviđeni završetak je u prosincu ove godine. Sredstva u iznosu od 60 tisuća eura osigurana su u proračunu Grada Dubrovnika.

Nositelj projekta je Boninovo d.o.o., a izvodi se u nadležnosti Upravnog odjel za komunalne djelatnosti, promet, more i mjesnu samoupravu.

SVEČANA SJEDNICA UZ DAN OPĆINE

Načelnik Lasić: Konavle su dobar primjer za druge i poželjan kraj za život

Svečanom sjednicom Općinskog vijeća u ponedjeljak je na Grudi zaključen program obilježavanja 31. obljetnice osnutka te 32. obljetnice oslobođenja Općine Konavle.

Kao i uvijek, na sjednici su dodijeljene Nagrade ovogodišnjim laureatima i to: Nagrada za životno djelo Općine Konavle – don Miho Demović (posthumno), Nagrada Općine Konavle – dr. Antun Car, dok je Zahvalnica dodijeljena Libertas Foundationu iz San Pedra u SAD-u. Odlukom načelnika na sjednici je dodijeljena i posebna zahvalnica Mariju Bratuliću, načelniku prijateljske Općine Sveti Petar u šumi, na njegovom nesebičnom radu u unaprjeđenju proizvodnje tradicionalne hrane na suvremen način. U svom govoru, načelnik Lasić uvodno je istaknuo kako je izrazito ponosan na dosadašnje uspjehe, a naročito u ovoj godini. “Iza nas je jedna izuzetno uspješna godina u kojoj možemo biti ponosni na rezultate. Hvala svim djelatnicima u Općini, u komunalnim tvrtkama, Muzejima i galerijama, Domu za starije, Vatrogascima, svim onima koji se trude i rade po našim selima kroz Mjesne odbore i na druge načine. Osvojili smo brojne nagrade na koje se ponosimo, no nismo sami u tome, uz Grad Dubrovnik naravno i s okolnim općinama s kojima surađujemo. U ovako uspješnoj godini moramo se prisjetiti i zahvaliti prvom načelniku Općine Konavle Luki Kordi koji je, kada je to bilo najpotrebnije, imao viziju stvaranja naše Općine”, rekao je načelnik Lasić. Župan Nikola Dobroslavić istaknuo je kako se u Konavlima provodi impozantan broj projekata koji poboljšavaju život građanima. “Općina Konavle je uzorna i dobro te stabilno vođena Općina i kao takva primjer svima u Hrvatskoj. Županija je partner u brojnim njenim projektima, od rive u Cavtatu do komasacije Konavoskog polja, a to je projekt kakav još nitko u Hrvatskoj nije proveo. Tu je naravno i projekt nove zgrade OŠ Cavtat za koji je nedavno potpisan i Ugovor o izvođenju radova. Sve te projekte ne bismo mogli realizirati bez razumijevanja i potpore Vlade i premijera Andreja Plenkovića i njegovih suradnika od koji posebno ističem našeg ministra prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine Branka Bačića. Danas imamo jaku Vladu, vojsku i policiju i ovaj prostor će biti trajno siguran. Nažalost jos postoji ta ideja tzv. srpskog sveta

koji bi htio staviti prisvojiti naš teritorij, ali to im naravno nećemo dopustiti”, rekao je Dobroslavić.

Izaslanik predsjednika Hrvatskog sabora Gordana Jandrokovića, gradonačelnik Dubrovnika Mato Franković, istaknuo je kako kod Konavala najviše voli što se cijene vrijednosti poput domaćica i domaćin, obitelj i vjera te hrvatski duh. “Konavle to prenose iz generacije u generaciju, znaju što je bitno i kako očuvati i vjeru i tradiciju. Hvala načelniče na suradnji u ovih 7 godina jer nije bilo problema kojeg nismo lako riješili. Ovdje bih se također sjetio Luke Korde, ali i još jednog Konavljanina, koji nas je napustio od prošle sjednice, a to je Luko Paljetak. On je bio nas jaki spoj. Želim vam svima puno uspjeha, a uz ovakvog načelnika to je zagarantirano”, rekao je Franković. Potpredsjednik Vlade Branko Bačić čestitao je načelniku Lasiću rekavši kako se ljubav prema Konavlima očituje u obnovi i projektima. “Božo ima mjeru i u životu i poslu i time iznimno uspješno vodi ovu Općinu. Čestitam ti i na tome kako vodiš i Hrvatsku zajednicu Općina. Bio sam na vašem zadnjem Odboru i vidi se taj respekt koji članovi imaju prema tebi. Nama ne treba beton na cavtatskoj rivi ako nema mladih i zato me veseli vidjeti ovoliko mladih Konavoka i Konavljana”, rekao je među ostalim Bačić.

Izaslanik premijera Andreja Plenkovića, ministar branitelja Tomo Medved istaknuo je kako su Konavle jedna od najljepših općina u Hrvatskoj. “Nema resora Vlade koji nije vidljiv u projektima u Konavlima. Najbolji odgovor na pitanje jesmo li postigli svoje ciljeve su mlade sekcije folklora koje smo vidjeli ovdje. Ova općina je predvodnik u demografskoj revitalizaciji u RH, a istovremeno se ulaže velika energija u očuvanje kulturne i tradicijske baštine. Želim vam puno uspjeha, a Vlada je s vama bila, jest i bit će u budućnosti i ispratit će sve ono što vi vidite kao prioritete”, rekao je Medved.

U ime svih laureata okupljenima se obratio dr. Antun Car koji se zahvalio na nagradi te se prisjetio prvog hrvatskog načelnika Luke Korde, te istaknuo kako se u posljednjih 14 godina otkad je on u ambulanti na Grudi, puno toga promijenilo. “Otkad ja radim kardiološke preglede u Konavlima puno se toga promijenilo, puno smo toga izgubili, ali smo zadržali ljude, jer ovdje se još uvijek može naručiti kava bez da moraš govoriti engleski”, rekao je dr. Car na oduševljenje svih prisutnih.

Sjednici su nazočili i član predsjedništva Udruge veterana prve gardijske brigade Tigrovi Eduard Butijer, načelnici okolnih općina, ali i prijateljskih općina i gradova diljem Hrvatske kao i BiH.

PONEDJELJAK, 28.10. doručak dana

Poširana jaja s dimljenim lososom, zelenim šparogama

Menu dana

Hobotnica “al forno”

S mladim krumpirom, rajčicom, paprikom, češnjakom, maslinama i bijelim vinom

UTORAK, 29.10. doručak dana Španjolski omlet sa kozjim sirom i šparogama

Zapečena kriška od jaja i krumpira sa začinskim biljem, poslužena sa svježim kozjim sirom i zelenim šparogama

Menu dana

Pečena teletina

Pečeni krumpir s povrćem i umak od pečenja

SRIJEDA, 30.10. doručak dana

Odležana ohlađena zobena kaša trifle sa kašom, mangom, jogurtom i metvicom

Menu dana

Crni fettuccini sa morskim plodovima

Rajčica, bijelo vino, velike kozice, lignje i školjke, začinjene peršinom i svježim bosiljkom

ČETVRTAK, 31.10. doručak dana

Shakshuka jaja

Lagano poširana jaja u pikantnom umaku od rajčice sa povrćem i začinskim biljem

Menu dana

Dalmatinska Pašticada

Juneći but kuhan u vlastitom umaku sa korjenastim povrćem, suhim šljivama i crnim vinom poslužen s njokima

PETAK, 1.11. doručak dana

Zobena kaša sa kokosovim mlijekom i orašastim i suhim voćem

Zobene pahuljice kuhane s kokosovim mlijekom, orašidima i suhim voćem

Menu dana

Brodet

Riblje jelo od miješane ribe, kuhane u crvenom umaku od rajčica, bijelog vina, češnjaka s pečenom palentom

SUBOTA, 2.11. doručak dana

Američke palačinke sa javorovim sirupom i bobičastim voćem

Menu dana

Sotirani juneći but s njokima

Kockice junećeg buta aromatizirane lokalnim crnim vinom i mirodijama

NEDJELJA, 3.11. doručak dana

Dimljeni losos i avokado posluženi uz komorač, baby špinat, plod kapara i umak od hrena i kiselog vrhnja

Menu dana

Sarma

Mljeveno meso i riža, zarolani u kiseli kupus i kuhani sa dimljenom slaninom posluženo uz pire krumpir

MARIJO BEKIĆ, RAVNATELJ OPĆE BOLNICE DUBROVNIK

Unatoč kritikama, naš zdravstveni sustav, ljudi, uvjeti i oprema

liječenja su u svjetskom vrhu

Na čelu je dubrovačke bolnice od 2016. godine, a prije nekoliko tjedana potvrđen mu je i treći mandat za vođenje ove zdravstvene ustanove, HDZ-ovac kojega se spominje i kao potencijalnog kandidata u ‘utrci’ za mjesto župana Dubrovačko-neretvanske županije, specijalist opće kirurgije sa subspecijalizacijom traumatologije. Za Dubrovački dnevnik govori o promjenama u bolnici, problemima u zdravstvenom sustavu i političkim ambicijama

Od neki dan ste po treći put na čelu dubrovačke opće bolnice, niste se zasitili?

Umorio se jesam, ali ne mogu reći da mi je dosta. Jednostavno je to jedna inercija, isto kao onaj dan kad sam postao ravnatelj prije više od osam godina. Jednostavno je želja da se nešto više napravi, da se poboljša sustav, i dalje tu. To je ono što me kao čovjeka tjera naprijed, pa je to i razlog javljanja treći put na natječaj za ravnatelja bolnice.

Koji su vam onda ciljevi u ovom mandatu?

Ciljevi su jednostavni, realizirati postupak energetske obnove Opće bolnice Dubrovnik kao krucijalni projekt. Nakon izgradnje bolnice 80-ih godina prošlog stoljeća, od tada se ništa, u velikoj mjeri, nije ulagalo u smislu adaptacije i rekonstrukcije. Bilo je manjih projekata poput hitnog bolničkog prijema, Poliklinike i palijative, ali toga će uvijek i biti. Međutim, pravi projekt bi zaista bila energetska obnova ustanove. Drugi cilj je nastaviti raditi na poboljšanju uvjeta rada naših djelatnika i stvaranje što boljih uvjeta da naši liječnici i sestre ne idu u druge gradove. Mislim da smo dobrim dijelom to i uspjeli. Današnji sustav edukacije i uvjeti u kojima se radi su stvarno bolji nego što su bili prije nekoliko godina. Naravno, želimo i podići razinu davanja zdravstvenih usluga, odnosno bar postojeću razinu zadržati. Važno mi je naglasiti kako je Opća bolnica Dubrovnik dio svakodnevnog socijalnog života grada Dubrovnika i naše županije. Mi ne pružamo samo zdravstvenu uslugu, nego smo i partner Gradu

Dubrovniku, jer se u bolnici nalazi i vrtić Škatulica, pružili smo i gostoprimstvo cijelom nizu sportskih klubova, od odbojke do nekadašnjeg boksa, dječje školice, malog nogometa, teretane, braniteljske populacije... Dakle, dosta stvari se u bolnici događa, a koje nisu vezane samo uz pružanje zdravstvene zaštite. Tu smo jedan odgovorni partner koji za pružanje takvih usluga, odnosno prostora, ne traži nikakvu naknadu.

Kažete da ste u dobroj mjeri postigli da ne odlaze liječnici i medicinske sestre u druge ustanove. Kakva je situacija danas, koliko ih nedostaje?

Situacija je takva da ih nedostaje točno onoliko koliko ga trenutno ima. Imamo malo manje od 400 medicinskih sestara, oko 115 liječnika specijalista, 40-ak specijalizanata, a stalno su i raspisani natječaji za specijalizacije. Mladi ljudi koji su sada kao sekundarci, koji rade vezano uz određene odjele na Objedinjenom hitnom bolničkom prijemu zaista imaju sjajne uvjete za stručno-znanstveno napredovanje, iz razloga što zaista svatko dobije ono što želi, specijalizaciju koju želi. Sukladno tome, jednostavno nemaju potrebe, ako imaju afinitete za nekim drugim specijalizacijama, tražiti izvan Dubrovnika.  S druge strane, došlo je od određenog zasićenja sustava u velikim kliničkim bolničkim centrima koji, po meni, ne mogu više primiti ljudi koliko su prije mogli, tako da vjerojatno neće niti dolaziti do većeg odljeva. Tome su svakako i pridonijeli uvjeti rada, uvjeti

Piše Petra Srebrović foto Goran Mratinović

„Situacija je takva da nam nedostaje medicinskog kadra točno onoliko koliko ga trenutno imamo. Imamo malo manje od 400 medicinskih sestara, oko 115 liječnika specijalista, 40-ak specijalizanata, a stalno su i raspisani natječaji za specijalizacije“

“U novom mandatu, cilj je i realizirati postupak energetske obnove Opće bolnice Dubrovnik kao krucijalni projekt. Nakon izgradnje bolnice 80-ih godina prošlog stoljeća, od tada se ništa, u velikoj mjeri, nije ulagalo u smislu adaptacije i rekonstrukcije. Bilo je manjih projekata poput hitnog bolničkog prijema, Poliklinike i palijative, ali toga će uvijek i biti. Međutim, pravi projekt bi zaista bila energetska obnova ustanove“

znanstvenog i stručnog napredovanja i naposljetku korona koja je pojačala interes mladih za zdravstvene djelatnosti, bilo da se radi o srednjoj medicinskoj školi ili medicinskom fakultetu.

Opća bolnica Dubrovnik je predala i zahtjev za formiranje kliničkih bolničkih odjela. Što se tu događa?

Bolnica je predala svu potrebnu dokumentaciju i mislim da smo pri kraju te faze. Naša bolnica već nekoliko godina funkcionira kao nastavna baza Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Splitu, također smo i nastavna baza Studija sestrinstva Sveučilišta u Dubrovniku, a s cijelim nizom medicinskih fakulteta imamo potpisane ugovore i to nam puno znači. S jedne strane potencira i pomaže našim zainteresiranim djelatnicima za znanstveno i stručno napredovanje, kako liječnicima, tako i medicinskim sestrama. Tako im, vezujući ih za fakultet, pomažemo izboriti odluku da ostaju u Dubrovniku.

S druge strane, u Splitu nas već određeni broj iz bolnice predaje. Dio studenata iz Splita, u Dubrovniku sluša dio kirurgije s pete godine - traumatologiju i plastičnu kirurgiju. Dolaze tu već nekoliko godina i imaju seminare, predavanja i

vježbe. Na šestoj godini slušaju i predmet Kliničke vještine. Takvih je ovo proljeće bilo čak 40-ak kod nas u gostima. Jasno da se sukladno tome stvorila i potreba da mi imamo određene kliničke odjele. To bi trebali postati Odjel za ortopediju i traumatologiju, Odjel za plastičnu i rekonstruktivnu kirurgiju i Odjel za neurokirurgiju.

Zapravo to nisu jedini odjeli koji nadilaze standarde općih bolnica.

Upravo to želim istaknuti, Odjeli za kardiologiju, oftalmologiju, radiologiju i neurologiju, po našim procjenama, također ispunjavaju uvjete za postati klinički odjeli, na čemu ćemo mi sigurno i raditi. Međutim, prioritet nam je sada „probiti“ led s kirurgijom, a onda ćemo jasno vidjeti kolika je naša udaljenost do proglašavanja uvjeta koji bi doveli do toga da u Dubrovniku opća bolnica postane klinička bolnica.

Mislite li da ćete vi to dočekati na čelu bolnice?

Pa sada zapravo govorimo o 20-30 godina u najbližem scenariju, ali trebalo bi biti optimist. Probili smo led, ova generacija, na današnji datum, ima te uvjete. O meni više ne ovisi, ja sam sve napravio.

„Stvorila se potreba da imamo određene kliničke odjele. To bi trebali postati Odjel za ortopediju i traumatologiju, Odjel za plastičnu i rekonstruktivnu kirurgiju i Odjel za neurokirurgiju. Bolnica je predala svu potrebnu dokumentaciju i mislim da smo pri kraju te faze“

Jeste li zadovoljni kako Ministarstvo zdravstva odgovara na te vaše zahtjeve?

Do sada je to uspjelo samo Internoj klinici Opće bolnice Zadar, drugi nisu uspjeli, a oni su puno prije nas predali zahtjeve i dugo čekali.

Zašto se tako dugo čeka?

Postoje određene provjere, određene revizije, prilagodbe, ne trebam pričati previše o hrvatskoj administraciji.

Odnedavno su upravljačka prava općih bolnica prenesena sa Županija na državu. Promjena za vas sigurno ima, a ima li ih za pacijente?

Pacijentima se ništa ne mijenja. Nama je sustav financiranja drugačiji, drugačiji je sustav odlučivanja, odnosno upravljanja bolnicom. Međutim, najvažnije je da se pacijentu ništa ne mijenja.

Kada kažete kako je vama drugačije, znači li da je bolje ili lošije?

Što se tiče sastava Upravnog vijeća i odlučivanja, tu sam stvarno zadovoljan. Moram reći da su to korektni članovi Upravnog vijeća koji imaju svakodnevni uvid u funkcioniranje, rad i poslovanje bolnice i njima previše toga ne treba ni objašnjavati. To i vodi potpori za treći izbor. Jasno, financiranje je drugačije i to je ono što se razlikuje. Tu smo financijski vrlo ograničeni, sredstva su unaprijed zacrtana i ako želimo nešto nabaviti i platiti, jasno, nešto drugo mora trpjeti ili otpasti, što prije nije bio slučaj.

Nedavno su vam donirani aparati za kirurški odjel, endoskopski stup i Laser mini Leonar-

do 10, od udruge ‘Tata je tata’, za koji su se skupljala sredstva među građanima. To je vjerojatno taj dio potrebe, za koji sredstva nisu unaprijed osigurana.

Tako je. Ako nešto ne možemo nabaviti onda jedino ostaju vlastita sredstva, odnosno način na koji su ta dva aparata nabavljena, donacijama. Koristim priliku i da Tatama zahvalim.

Kakva je onda danas financijska situacija, koliki su dugovi prema veledrogerijama i ima li straha od obustave isporuke lijekova?

Tu je 10 milijuna eura duga koji se skuplja uz postojeće sanacije. Vidjet ćemo što će biti ovu godinu. Međutim, nema prijetnji o obustavi isporuka od strane veledrogerija. Bolnica u svojim mogućnostima uredno izvršava obveze prema veledrogerijama i mislim da će tako i ostati.

Liste čekanja su jedna od rak rana hrvatskog zdravstva. Kakve su one danas u dubrovačkoj bolnici i na kojem je odjelu najgore?

Najgore je tamo gdje nema ljudi, a gdje je velika potreba. Isto kao kad kupujete automobil, ako netko hoće istu marku, a velika je potražnja, ne može tvornica sve to proizvesti. To je i dalje ultrazvuk dojke i opći ultrazvuci, jednostavno je tu potreba prevelika, a ljudi koji to rade je premalo. Međutim, to su specijalistički pregledi, a kada gledate nacionalne liste, mi tu možemo biti zadovoljni.

Koliko se čeka na najdužoj listi čekanja?

Svaki ponedjeljak dobivam izvješće s listama čekanja za specifične pretrage. Recimo ako biste se danas (21. listopada op.a.) naručili za magnet abdomena, termin je 12. lipnja 2025. godine, za opći ultrazvuk 3. lipnja iduće godine, za ultrazvuk dojke 12. veljače iduće godine, magnet koljena 22. siječnja 2025. godine. U ovoj godini su mamografija 22. listopada i CT 23. listopada, denzitometrija 5. studenog i magnet mozga 3. prosinca. (op.a. najduže čekanje je osam mjeseci, a najkraće jedan dan). Tu se radi o pregledima na koje se čeka, ako nisu hitni. Dakle, ovo je kada pacijent dođe i kaže – ‘dobar dan, liječnik mi je rekao kako trebam napraviti tu pretragu’. Međutim, kada imamo – ‘dobar dan, liječnik mi je napisao da žurno moram napraviti tu pretragu’, onda to mora biti unutar mjesec dana. Uglavnom, problema nemamo. Postoji određen broj odjela gdje se „pješke“ pišu određene dijagnostičko-terapijske pretrage, što nastojimo spriječiti, međutim gdje imate malo ljudi ne možete niti planirati dalje od mjesec dana. To nije namjera ustanove i liječnika nego je jednostavno neophodnost, ali mislim da s listama čekanja možemo biti zadovoljni. Liste čekanja se vezuju i uz temu javnog u odnosu na privatno zdravstvo. Mislite li da se jav-

„Zdravstveni sustav Republike Hrvatske zaista je na najvišoj razini. Znam, uvijek je kritika kako to mogu izjaviti kada je ovako ili onako, ali vjerujte mi, zaista su uvjeti odnosno oprema na kojoj se liječe naši pacijenti, ali i ljudi u zdravstvenom sustavu - u svjetskom vrhu“

ni sustav previše okreće privatnom zdravstvu? Ja sam zaista pobornik javnog zdravstva. Jasno da privatno zdravstvo ima svoje mjesto u zdravstvenom sustavu, a to su neki pregledi, manje terapijske korekcije, intervencije i pomoć pri smanjivanju lista čekanja. Međutim, privatizacija javnog zdravstva je jedna potpuno druga tema u koju sada ne bih želio ulaziti. Vrijeme će pokazati jesmo li mi kao država za to pripremljeni. Međutim, ono što želim istaknuti je kako je zdravstveni sustav Republike Hrvatske zaista na najvišoj razini. Znam, uvijek je kritika kako to mogu izjaviti kada je ovako ili onako, ali vjerujte mi, zaista su uvjeti odnosno oprema na kojoj se liječe naši pacijenti, ali i ljudi u zdravstvenom sustavu - u svjetskom vrhu.

Mislite li da sustav daje najbolje u odnosu na onoliko koliko ljudi izdvajaju za zdravstvo ili neovisno o tome tvrdite kako je sustav na najvišoj razini?

Općenito, na razini države. Čim ste nešto platili, bilo to jedan ili tisuće eura, vi nešto očekujete. Ne bih uopće ulazio u to izdvaja li se malo ili previše, ali donedavno smo imali situaciju da je samo Bugarska bila ispod Hrvatske po izdvajanju po glavi stanovnika za zdravstvo.

Ljudi su skeptični prema zdravstvenom sustavu još i više od vremena pandemije koronavirusa. Sada kada imamo odmak od nekoliko godi-

na, mislite li da se pandemijom upravljalo dobro? Je li dio građana s pravom bio skeptičan kada je u pitanju cijepljenje?

To je jedini način bio da se borimo protiv pandemije – epidemiološke mjere i cijepljenje, uz dovoljan broj potpornog sustava kao što liječnici, sestre, respiratori i određeni lijekovi. To je minimum minimuma koji je sustav morao imati. Ono što mogu reći jest da sam ja kao ravnatelj, a mislim i država, zadovoljan načinom kako smo se oduprli pandemiji. To je zalaganje svih, jer ne može se samo liječiti, moralo se donositi i neke nepopularne mjere da bi se korona suzbila, ali uvijek je tako s pandemijama.

Vaše se ime spominje i u kontekstu lokalnih izbora, za potencijalnog HDZ-ovog kandidata za mjesto župana. Znači li vaš novi mandat na čelu bolnice da niste zainteresirani za kandidaturu na mjesto župana ili želite oboje?

Svakako je čast biti župan, međutim to nije moja odluka, niti ja donosim takvu odluku ili inicijativu. Kada se i ako to dogodi, ili ne dogodi, onda se na to može pozitivno ili negativno reagirati. Tu je temu najbolje ostaviti onima koji o njoj odlučuju.

Ako stranka odluči da ste vi najbolji čovjek za to mjesto, hoćete li to prihvatiti?

Član sam Hrvatske demokratske zajednice desetljećima i uvijek, jasno je, treba djelovati u interesu stranke, ali i u općem interesu donositi odluke.

PRESUDA OPĆINSKOG SUDA U DUBROVNIKU

Svilokos nepravomoćno

oslobođena optužbe

za zloporabu ovlasti

zlorabljenjem ovlasti počinila kazneno djelo protiv sigurnosti platnog prometa te time oštetila gradsku upravu i pribavila korist GP-u od 628.167 eura

Nepravomoćnom presudom Općinskog suda u Dubrovniku, bivša pravna savjetnica u Uredu gradonačelnice Nita Svilokos oslobođena je optužbe da je zlorabila ovlasti u gospodarskom poslovanju i počinila kazneno djelo protiv sigurnosti platnog prometa i poslovanja. Naime, nju se teretilo da je, s ciljem pribavljanja imovinske koristi za drugu pravnu osobu, kao odgovorna osoba sastavila dokument zvani “Posvjedočenje“ u kojem je neistinito navodeći podatke oštetila Grad Dubrovnik za 628.167 eura i u tom iznosu, prema optužnici, pribavila korist građevinskom poduzeću GP Dubrovnik. Zbog toga joj je prijetilo izricanje vremenske kazne u rasponu od šest mjeseci do pet godina zatvora.

SPORNO “POSVJEDOČENJE“

Optužnica dubrovačkog Općinskog državnog odvjetništva teretila je Svilokos da je u svibnju 2006., u namjeri da GP-u Dubrovnik pribavi nepripadnu imovinsku korist, sastavila “Posvjedočenje“. Teretilo ju se da je, kao ovlašteni punomoćnik Grada Dubrovnika, neistinito navela, a punomoćnici GP-a i “Vrtlara“ supotpisali, da je u tekstu sudske nagodbe zaključene pred dubrovačkim Općinskim sudom u prosincu 2005. (kojom su okončani sporovi između navedenih stranaka) došlo do pogreške u prepisivanju. Navedeno je kako je vrijednost zemljišta koje je trgovačko društvo GP Dubrovnik d.d. priznalo Gradu Dubrovniku 2,478.584 € a ne 1,848.616 €, dok se u sudskoj nagodbi navodi kako GP priznaje Gradu Dubrovniku vlasništvo šest čestica zgrada ukupne površine 3001 četvorni metar kojem je stalni sudski vještak Ante Srhoj procijenio vrijednost na 1,848.616 € (tada 13.572.022 kune), a Vrtlar kao sudionik u parnici prenosi u vlasništvo Gradu Dubrovniku dvije zemljišne čestice ukupne površine 3606 “kvadrata“ koje je vještak Srhoj pro-

cijenio na 2,163.600 € (tada 15.922.562 kune). U Optužnici je navedeno kako Grad Dubrovnik na ime ispunjenja obveza iz Sporazuma o naknadi od lipnja 1989. prenosi vlasništvo GP-u dvije čestice zemlje u KO Gruž, a Vrtlaru prenosi u vlasništvo pet čestica zgrade i tri zemljišne čestice u KO Dubrovnik, te da su potraživanja gradske uprave prema GP-u s osnova zakupnine poslovnih prostora zgrade na adresi Điva Natali 7 u visini 314.984 € (tad 2,311,740 kuna) potpuno podmirena. Prema optužnici, Svilokos je taj dokument dostavila na knjiženje Upravnom odjelu za financije Grada Dubrovnika i time neutemeljeno onemogućila gradsku upravu da od GP-a potražuje 314.984 eura temeljem razlike u vrijednosti nekretnina koje je GP priznao Gradu Dubrovniku i vrijednosti nekretnina koje je gradska uprava prenijela u vlasništvo GP-u, kao i iznosa od 313.183 eura po osnovu zakupnine poslov-

Piše Ahmet Kalajdžić foto Goran Mratinović

Bivša poslovna zgrada GP Dubrovnik

Obrazlažući nepravomoćnu presudu, sud je ustvrdio kako nije utvrđen ni jedan dokaz koji bi upućivao na to da je Svilokos počinila nezakonite postupke iz optužnice s namjerom da onemogući gradsku upravu da od GP-a potražuje ukupni dug od 628.167 eura, kao ni bilo koje kazneno djelo za koje se progon vrši po službenoj dužnosti.

Dokument ‘Posvjedočenje’ nije nikad izglasan na Gradskom vijeću Dubrovnika i nikad nije postao izvršan, niti je postalo dio nagodbe Grada, GP-a i Vrtlara niti proveden kroz knjigovodstvo i zemljišne knjige kao teret nekoj gradskoj nekretnini

nih prostora koje je koristio GP Dubrovnik, čime je GP-u pribavila korist od ukupno 628.167 eura.

BEZ POSLJEDICA ZA GRADSKU IMOVINU

Ipak, nakon dokaznog postupka Svilokos je oslobođena optužbe za koju je rekla da se ne smatra krivom jer kazneno djelo ko je joj se predbacuje nije, niti je na mjeravala učiniti. Podsjetila je kako je u uredu gradonačelnice radila do 2007. i temeljem punomoći zastupala gradsku upravu u sudskim i upravnim postupcima. Gradska uprava je naslijedila dvije nekretninske parnice Općine Dubrovnik s GP-om u svezi eksproprijacije parcela GP-u za izgradnju ulice Splitski put. Ustvrdila je da “Posvjedočenje“ ne sadrži nalog niti se s njim dira već provedena sudska nagodba iz 2005., niti je taj dokument dokaz namjere da se GP-u omogući stjecanje nepripadne koristi. Naglasivši kako nije namjeravala počiniti kazneno djelo i kako Posvjedočenje nije nikome proizvelo štetu, osvrnula se na sudjelovanje gradske uprave kao oštećene strane i postavljanje odštetnog zahtje-

va u iznosu proizašlom uslijed površnog pristupa parnici te je rekla da to “ukazuje na dvojbeno postupanje sad ovlaštenih osoba Grada Dubrovnika, posebno kad se čitaju iskazi gradonačelnika Frankovića i njegove suradnice, pravnice Ive Jurasović, iz kojih se samo može zaključiti o stupnju znanja, odgovornosti, truda i brige za interes Grada Dubrovnika“.

Podsjetila je kako je sudska vještakinja za financije Ivanka Sušić ustvrdila da zbog “Posvjedočenja“ nije došlo do promjene u materijalnoj imovini Grada, niti je gradska uprava onemogućena u bilo kakvom potraživanju. Također je navela kako “Posvjedočenje“ nema snagu interne knjigovodstvene isprave niti stvara bilo kakav financijski učinak na štetu Grada, GP-a ili Vrtlara, a da bi se dokazala namjera, mora se dokazati i učinak kaznenog djela. No, to je nemoguće jer je Grad ispunio sve obveze po nagodbi iz 1989., a zamjenom nekretnina uvećao je u odnosu na udjele općina-slijednica bivše Općine Dubrovnik udio vlasništva u Vrtlaru. Vrlo važno je i to da su svi

Vidukt na Splitskom putu izgrađen je na parceli GP-a Dubrovnik

Nita Svilokos

Ci resedis quis si aute voloressi cupture laccuptat arumquae ipiendebit mos dolut del maximin verferi aut renim nobit es dolupit

potpisnici “Posvjedočenja“ potvrdili istinitost, svjesni bespredmetnosti u odnosu na financijsku evidenciju.

Bivši je direktor Vrtlara Pavo Perić rekao da je “nagodba bila pozitivna za Vrtlar koji je trebao potpisati Posvjedočenje’ kako bi gradska uprava zatvorila stavke proračuna”. Kazao je kako se ne sjeća sadržaja, ali i kako dokument nije imao učinka na Vrtlar te u poslovnim knjigama nije niti knjižen.

Bivša članica Uprave GP-a Zorana Petrušić sjetila se ‘Posvjedočenja’ i uloge Vrtlara čije su parcele u Solitudu date GP-u koji je kao dioničko društvo svake godine imao financijsku reviziju i uvijek bez primjedbi u svezi nagodbe “dok Posvjedočenje nije ni knjiženo jer nije bilo od utjecaja na poslovanje GP-a“, a potpisala ga je nakon savjetovanja sa Računovodstvom GP-a te joj je rečeno da ne utječe na Nagodbu. Voditeljica računovodstva Grada Dubrovnika Marija Zokić-Dubčić je navela da je ‘Posvjedočenje’ dodano nagodbi kojom su naplaćena i zatvorena potraživanja od GP-a te je povećan udio u Vrtlaru, ali taj dokument nije korišten jer nije ni trebalo, niti je uvećao ili umanjio gradsku imovinu.

FRANKOVIĆ: ŠTETA OKO 300.000 KUNA

pitanje Vrtlara, a Nita Svilokos je nagodbu izvrsno postigla. No, Šuica se nije sjećala “Posvjedočenja“, nije ga nikad vidjela niti zna za njegov sadržaj, kao ni detalje proknjižbe nagodbe za koju pretpostavlja da bi Vrtlar i GP reagirali da ih je oštetila, a jednako tako i tadašnji pročelnik za gradske financije Niko Pavlović. Ni svjedok Hrvoje Macan nikad nije vidio sporno ‘Posvjedočenje’, a bivši se voditelj Unutrašnje kontrole gradske uprave Ivan Bajić sjetio kako su on i Ankica Ljubenko predlagali da se, zbog provedbe Nagodbe, sačini knjižna obavijest ili ‘Posvjedočenje’ za koje su smatrali da je dobro načinjena kao dokument koji će omogućiti knjiženje i usklađivanje Nagodbe.

Bivše parcele

Vrtlara u Solitudu

Procjene vrijednosti nekretnina i nagodbe prisjetili su se i sudski vještak Ante Srhoj, bivša pročelnica gradskog Upravnog odjela za gospodarstvo Suzana Kosović i bivša gradonačelnica Dubravka Šuica koja je navela da je ovlastila Nitu Svilokos da pronađe rješenje problema potraživanja GP-a prema Gradu, nakon čega joj je Svilokos rekla da postoji mogućnost dogovora, da je Gradsko poglavarstvo prijedlog jednoglasno prihvatilo, čime je konačno riješeno važno

Kao svjedok, gradonačelnik Mato Franković je potvrdio da je brifiran i načelno upoznat sa sudskim spisom. Ne ulazeći u to hoće li optužena biti osuđena ili ne, nakon što mu je Pravna služba ukratko sažela predmet, slijedeći DORH, bila mu je dužnost postaviti imovinsko-pravni zahtjev kako bi Grad u slučaju osuđujuće presude, povratio štetu koju je pretrpio u iznosu od oko 300 tisuća kuna, a u suprotnom bi sebe izložio kaznenom progonu. Hipotetski, tek bi po pravomoćnosti eventualne osuđujuće presude išao u potraživanja štete za Grad Dubrovnik. Nije znao kad je podignuta optužnica niti tko je i zašto pokrenuo kazneni postupak, niti da je u pozadini ovog spisa sudska nagodba iz 2005. te je li provedeno ono što je tom nagodbom dogovoreno. Dodao je kako ga od 2017. od kad je gradonačelnik, pravna i financijska služba nisu izvijestile da postoji nekakvo potraživanje u vezi ovog predmeta prema GP-u.

SUD: TO NIJE KAZNENO DJELO

Obrazlažući nepravomoćnu presudu, sud je ustvrdio kako nije utvrđen ni jedan dokaz koji bi upućivao na to da je Svilokos počinila nezakonite postupke iz optužnice s namjerom da onemogući gradsku upravu da od GP-a potražuje ukupni dug od 628.167 eura, kao ni bilo koje kazneno djelo za koje se progon vrši po službenoj dužnosti. ‘Posvjedočenje’ nije nikad izglasano na Gradskom vijeću Dubrovnika i nikad nije postalo izvršno, niti je postalo dio nagodbe Grad, GP-a i Vrtlara niti provedeno kroz knjigovodstvo i zemljišne knjige kao teret nekoj gradskoj nekretnini. Ako je Grad doista imao potraživanje od GP-a od 628.167 eura, mogao je to sudski tražiti i ‘Posvjedočenje’ ga u tome ne bi spriječilo. Tome u prilog ide i vještačenje Ivanke Sušić, te iskazi Petrušić i Perića da dokument nije stvorio bilo kakve promjene za GP i Vrtlar niti je knjižen u njihovim poslovnim dokumentima. Posljedično, sud je odlučio optuženu osloboditi i troškova kaznenog postupka koji padaju na teret sudskog proračuna, a Grad Dubrovnik je upućen da, ako želi, imovinsko pravni zahtjev ostvari u parnici.

Dubrovački

Kolumna Znanost Županija Intervju

VRIJEDNA EKIPA

Centar za djecu, mlade i obitelj u prvih

100 dana djelovanja na svoje je aktivnosti privukao preko 1000 posjetitelja!

Roditelji, djeca, ali i mladi sigurno su primijetili kako je ove godine došlo do „eksplozije“ događanja na kojima besplatno mogu sudjelovati, od različitih radionica, pričaonica, pa sve do zanimljivih predavanja. Iza svega se krije Centar za djecu, mlade i obitelj Dubrovnik, a više o samom Centru, kao i udrugama koje djeluju unutar njega govori koordinator projekta Žarko Dragojević

Dosadašnji Centar za mlade, smješten u Luci Gruž, proširen je od početka ove godine Ugovorom o poslovno-tehničkoj suradnji s novim udrugama članicama. Riječ je o civilno-javnoj suradničkoj platformi u suradnji s Gradom Dubrovnikom, a programi su obuhvaćeni projektom Centar za djecu, mlade i obitelj (CDMO). Domena djelovanja je kroz razvoj prilika, sadržaja, projekata i programa za mlade u Dubrovniku, pod nadležnošću Upravnog odjela za obrazovanje, šport, socijalnu skrb i civilno društvo. „Što se tiče provođenja projekta CDMO Dubrovnik 2024., ove godine nositelj projekta je Audiovizualni centar Dubrovnik. Kao tajnik udruge sam ujedno koordinator svih projekata i suradnji udruga koje ga provode i aktivno djeluju u javnoj sferi“, objašnjava Dragojević. Uz Audiovizualni centar Dubrovnik, unutar CDMO-a djeluju i Zajednica tehničke kulture Grada Dubrovnika, Feniks –udruga za zaštitu djece, mladih i obitelji, kulturno društvo Aster, kazališna družina Kolarin, umjetnički studio Kantunić, tvornica umjetnosti PodRoom, Društvo naša djeca Dubrovnik, udruga kreativnih i humanitarnih radionica i djelovanja Et Ješua i Crveni križ Dubrovnik. Također, dugotrajni stanari, odnosno korisnici prostora koji nisu dijelom projekta za 2024. godinu su još udruga za razvoj civilnog društva Bonsai, Univerzalni istraživački institut UR i fotoklub Marin Getaldić.

Programi se odvijaju na više lokacija, u

Piše Ivana Smilović foto Goran Mratinović

Luci Gruž (poviše kolodvora), i u prostorima TUP-u. Neke od udruga koje trenutačno uređuju prostore u TUP-u su Kolarin i Aster, a želja je što prije otvoriti za javnost novi kazališno-lutkarski prostor za održavanje izvedbi. Zajednica tehničke kulture Grada Dubrovnika je također dobila prostore u staroj tvornici i to onaj nekadašnje pakirnice, koji će se vremenom obnoviti, ali dotad je ipak najveći broj udruga aktivan u prostorima Luke Gruž. Tu su i Podroom TUP, Kantunić i Et Ješua.

SVE RADIONICE SU BESPLATNE

Svakako, radi se o velikom broju udruga koje je potrebno uskladiti. „Prilikom svakog javnog natječaja, kao što je i projekt Centar za djecu, mlade i obitelj 2024., potrebno je prijaviti planirane aktivnosti. U ovom slučaju je to preko 120 aktivnosti koje su zasad dobrim dijelom i odrađene. Dio njih će se ujedno odvijati kroz studeni i prosinac, tijekom Dubrovačkog zimskog festivala. Od 1. lipnja kada smo službeno krenuli s javnim programima, pa sve do danas smo u suglasnosti udruga pokušali postići da se termini ne preklapaju i da sve ono što radi jedna udruga ne remeti rad neke druge. To je super funkcioniralo, kao što je bilo vidljivo i u medijima. Moram naglasiti da su sve naše radionice besplatne, to je uvjet koji je postojao kada smo aplicirali – da sve što se radi mora biti otvoreno za javnost i da svaka od udruga koje sudjeluju mo-

ra dati te programe besplatno za djecu, mlade, građane, umirovljenike, naravno u suradnji s Gradom Dubrovnikom, uz čiju potporu su svi programi ostvareni. Potrudili smo se obuhvatiti sve dobne skupine, od najmlađih do najstarijih“, objašnjava Dragojević. Također, svi korisnici prostora su obavezni organizirati barem jednu besplatnu aktivnost mjesečno.

„Sve funkcionira zbilja super i sretan sam da kao koordinator projekta imam odličnu komunikaciju s predstavnicima Grada Dubrovnika, ponajprije s pročelnikom UO za obrazovanje, šport, socijalnu skrb i civilno društvo Dživom Brčićem, zamjenikom Mihom Katičićem i sa svim uključenim udrugama i voditeljima pojedinih aktivnosti. Ono što je najbitnije istaknuti – samo kroz prvih 100 dana djelovanja smo imali 86 aktivnosti s preko 1000 i nešto posjetitelja! Prosjek po radionici je 10 - 25 polaznika, koliko možemo omogućiti, najčešće ne više od brojke koja inače čini jedan školski razred“, kaže Dragojević.

Lijepo je, kad se u nešto uloži trud, osjetiti da se on itekako cijeni od onih koji su na neki način sudjelovali u organiziranim programima.

„Najveći feedback dolazi od roditelja djece u mlađoj dobi, pogotovo kada radimo pričaonice udruge Aster ili ciklus senzorne integracije koji vodi SI pedagoginja Barbara Gjurović, gdje imamo ponajviše segmentiranog rada bilo s roditeljima ili mlađom djecom. Upravo tu na-

ilazimo na pitanja i odgovore što roditelje muči ili što im treba, kao i gdje bi se mogli dodatno informirati ili pronaći neku aktivnost za djecu. Tako osluškujemo, bilježimo i trudimo se iz tjedna u tjedan da što više informacija bude dostupno svima na dugoročnu korist“, kaže Dragojević.

A početak lipnja donio je niz promjena, ne samo u programu nego i u vidu cjelokupnog novog identiteta Centra. Što se tiče vizualnog dijela, posebice na društvenim mrežama, kreiran je novi izgled u suradnji s Norom Mojaš i Madom Milićević iz Linear studija, koje su ujedno članice Audiovizualnog centra Dubrovnik, a i voditeljice ciklusa radionica „Mali dizajneri“. Centar je uvelike aktivan na svim trenutno aktualnim društvenim mrežama, gdje donosi informacije o daljnjim aktivnostima, a bilježi porast interesa za sve kanale.

BOGAT PROGRAM I U PROSINCU

Audiovizualni centar Dubrovnik nositelj je projekta tijekom ove godine, a zanimljivo je da je od samog početka Centra za mlade, otvorenog u kolovozu 2020.

godine, svake godine druga udruga nositelj / prijavitelj projekta.

„Ove godine Audiovizualni centar Dubrovnik je preuzeo tu lijepu društvenu odgovornost koja oplemenjuje i daje dodatne sadržaje za sve zainteresirane. Lani u listopadu sam završio 12-godišnju karijeru u Kazalištu Marina Držića, gdje sam bio voditelj odnosa s javnošću i prodaje, ali i drugih umjetničkih projekata koje i danas povremeno radim u teatru s ravnateljem Paolom Tišljarićem i drugim dragim kolegama. Odlaskom sam dobio malo više slobodnog vremena i shvatio da se mogu fokusirati i na ovaj rad. Moram istaknuti kako od 2013. godine Audiovizualni centar Dubrovnik kao udruga vrijedno stvara, nagrađivani smo za mnogobrojne projekte i ostvarenja, najviše u kulturno-umjetničkoj sferi. Sad kada imam više vremena, kad sam se mogao prihvatiti svakodnevnog afirmiranja drugih kolega, koordiniranja cjelokupnog programa, izrade grafičkih materijala, snimanja, montaže, cjelokupnog aspekta na društvenim mrežama, uključivanja novih potencijalnih kolega… sve je to nekako zaživjelo me-

đu sugrađanima, a i šire. Zahvalan sam na tome!“, priča Dragojević. Primijetili su to mnogi, koji sad s uzbuđenjem iščekuju što im je Centar pripremio u narednom razdoblju.

„Što se tiče studenog, imat ćemo mali predah, ali najveći dio preostalih radionica će biti unutar Dubrovačkog zimskog festivala. Upravni odjel za obrazovanje, šport, socijalnu skrb i civilno društvo je nadležan kao i prethodnih godina za Šarenu zimu u Uvali, a isto tako zadnjih godina i na programima u Mokošici, u suradnji sa župnim uredima gdje su lanjskih godina bili kreativni umjetnički, ali i zabavni programi. Tako će biti i ove godine uz mnogobrojne igraonice, pričaonice, plesne i glazbene nastupe, slikarske ili tehničke / robotičke radionice… Udruge i voditelji će se rado uključiti u to veselo blagdansko vrijeme, a ujedno i kroz program TIP TOP TUP. Dogovor je da za prosinac ostavimo najveći dio programa, kada će zaživjeti cijeli Grad, u razdoblju DZF-a od 30. studenoga 2024., pa sve do 6. siječnja 2025. Veselimo se zajedno tome najljepšemu periodu godine!“, zaključio je Dragojević.

Programi se odvijaju na više lokacija, u Luci Gruž (poviše kolodvora), i u prostorima TUP-u. Neke od udruga koje trenutačno uređuju prostore u TUP-u su Kolarin i Aster, a želja je što prije otvoriti za javnost novi kazališno-lutkarski prostor za održavanje izvedbi. Zajednica tehničke kulture Grada Dubrovnika je također dobila prostore u staroj tvornici i to onaj nekadašnje pakirnice, koji će se vremenom obnoviti, ali dotad je ipak najveći broj udruga aktivan u prostorima Luke Gruž. Tu su i Podroom TUP, Kantunić i Et Ješua

Žarko Dragojević

Swami Satyanand, duhovni učitelj

‘Bio sam ljutita osoba puna frustracija, tehnika disanja mi je promijenila život’

U Dubrovniku će se uskoro održati tečaj Sudarshan Kriye, tehnike disanja koja nam pomaže očistiti negativnosti uma. Vodit će je indijski duhovni učitelj Swami Satyanand

Kvaliteta našeg života ovisi o kvaliteti našeg uma, još je davno kazao duhovni učitelj Gurudev Sri Sri Ravi Shankar. Njegove ideje slijedi Swami Satyanand koji je nedavno u Dubrovniku održao predavanje o važnosti meditacije, joge i tehnikama disanja, a uskoro će biti organizirani tečaj kako ih pravilno naučiti i provoditi u praksi. Njegov boravak u Gradu iskoristili smo za razgovor o duhovnosti koja je poviše bilo koje religije.

Odakle dolazite, kakvo vam je bilo djetinjstvo?

Dolazim iz centralnog dijela Indije koji je hinduistički i odgajan sam u tom duhu. No imam poštovanje prema svim religijama, iako osobno još uvijek živim u skladu s hinduističkim principima. Važno je da respektiramo sve religije. Da svi činimo tako, ne bi bilo terorizma i međureligijskih ratova. Teroristi smatraju da je njihova religija najbolja i da je svi moraju slijediti, a oni koji to ne rade, po njihovom shvaćanju, nisu dobri ljudi.

Ove tehnike koje propagirate u sklopu Art of livinga nemaju veze ni s jednom religijom, je li tako?

Tehnike kojima se bavimo u sklopu Art of living programa nisu povezane s niti jednom religijom. Velika je razlika između religije i duhovnosti. Kao što rekoh, osobno pripadam hinduističkoj praksi, ali sebe bih prije svega opisao kao duhovnu osobu koja prakticira duhovne tehnike – jogu, Sudarshan Kriyu, meditaciju. Te duhovne prakse su sjajne za bilo kojeg čovjeka bez obzira na to kojoj religiji pripada, ili je čak ateist. Svim ljudima na svijetu je zajedničko da imaju um. Tehnike koje podučavamo u Art of livingu pomažu

‘Da svi poštujemo sve religije, ne bi bilo ratova’

nam uhvatiti se u koštac s našim umom koji je uzrok svih naših problema. Ove su tehnike iznad bilo koje religije. Unutar naše organizacije Art of living imamo brojne učitelje koji dolaze iz različitih zemalja svijeta i koji su pripadnici različitih religija - kršćanstva, muslimanskog svijeta, budizma, hinduizma. Svima je zajedničko da hoće napredovati kao ljudska bića i biti bolje osobe. Inače, tehnika Sudarshan Kriya u sklopu organizacije Art of Living podučava se u čak 180 zemalja na svim kontinentima.

Tko je osnovao Art of living i kada? Utemeljitelj organizacije jest Gurudev Sri Sri

„Bilo tko može doći na Art of living tečaj na kojem podučavamo Sudarshan Kriyu. Važno je samo da je pravilno izvodi. Na internetu ima jako puno videa različitih tehnika, ali mnogi od njih ne prenose cjelovito znanje, pa se osoba koja uči često razočara dobivenim rezultatima. Uvijek kažem da je najbolje da podučava netko zaista stručan kako bi i rezultati bili najbolji mogući“

Piše Maro Marušić

„Osobno pripadam hinduističkoj praksi, ali sebe bih prije svega opisao kao duhovnu osobu koja prakticira duhovne tehnike – jogu, Sudarshan Kriyu, meditaciju. Te duhovne prakse su sjajne za bilo kojeg čovjeka bez obzira kojoj religiji pripada, ili je čak ateist“

Ravi Shankar, a ona je počela s radom prije 40 godina. Njegov osnovni moto bio je “We care, we share”, što govori da se željelo dijeliti znanje kako postati smirenija osoba, puna suosjećanja i ljubavi. Sve osobe na svijetu su pozvane, neovisno o tome iz koje zemlje dolaze ili kojoj religiji pripadaju, raditi na sebi i duhovno napredovati. U srži njegovog učenja je tehnika Sudarshan Kriya.

Koja je glavna razlika Sudarshan Kriye i ostalih tehnika dubokog disanja i(li) meditacije?

Glavna karakteristika Sudarshan Kriye je ritam. Priroda ima ritam, a isto je i s našim dahom. Preko ritma disanja možemo kontrolirati emocije, biti smireniji, imati bolji fokus i koncentraciju, donositi lakše i ispravnije odluke odnosno preko Sudarshan Kriye lakše se povezujemo s ritmom prirode, a ona nam pomaže da se očistimo od negativnih impresija koje se u nama nagomilaju tijekom dana.

Drugim riječima, pomaže nam u borbi protiv stresa, anksioznosti, depresije. Naravno i tehnike raznih meditacija su dobre, ali Sudarshan Kriya se pokazala kao najdjelotvornija u otpuštanju loših emocija iz organizma.

Je li tehnika Sudarshan Kriya teška za nekog početnika koji nema nikakvog iskustva ni s jednom tehnikom disanja ili meditacijom?

Nije, bilo tko može doći na Art of living tečaj na kojem podučavamo Sudarshan Kriyu. Važno je samo da je pravilno izvodi. Na internetu ima jako puno videa različitih tehnika, ali mnogi od njih ne prenose cjelovito znanje, pa se osoba koja uči često razočara dobivenim rezultatima. Uvijek kažem da je najbolje da podučava netko zaista stručan kako bi i rezultati bili najbolji mogući. Sjećam se moje prve Sudarshan Kriye. Učitelj mi je pokazivao kako je izvoditi i nisam imao problema. Ta mi je tehnika u potpunosti promijenila život. Koliko puta dnevno treba činiti duhovne prakse?

Sudarshan Kriyu je dovoljno napraviti jednom dnevno, a netko tko uz to još prakticira i meditaciju, onda može meditirati dva puta tijekom dana. Najbolje doba dana je jutro, a sama Sudarshan Kriya otprilike traje pola sata. Ako se meditacija radi dva puta dnevno, onda ujutro i kasnije popodne kada se dođe s posla da se čovjek očisti od nakupljenog stresa.

Svim ovim duhovnim tehnikama želimo obuzdati um koji je naš najveći neprijatelj. Um može biti naš neprijatelj, ali isto tako i naš prijatelj. Ako znamo kako koristiti njegov potencijal, onda nam um pomaže, u protivnom nas zarobljava. Um se vrlo brzo upetljava u negativnosti, zato stalno treba biti oprezan, ne dopustiti mu da se razmaše. Duhovne tehnike nam najbolje u tom pomažu. Um je energija. Ako kažete, mogu to učiniti, onda zaista i možete, a ako smatrate da ne možete, onda nećete ni moći. Ako um misli pozitivno, sama pozitivnost nam i dolazi, a ako mislite negativno, eto negativnosti, vrlo jednostavno. Svim ovim tehnikama zajedničko je jedno – pomoći umu prijeći preko nečega gdje je zapeo.

Uče li djeca u indijskim školama duhovne tehnike?

Nažalost, nitko u obrazovnom sustavu Indije, niti u drugim dijelovima svijeta, ne uči djecu kako se nositi s izazovima uma. U posljednjim godinama ima nekih pojedinačnih pokušaja da se joga i meditacija uvrste u škol -

‘Bio sam uspješan u poslovnom svijetu, ali tražio sam dublji smisao’

„Osobno pripadam hinduističkoj praksi, ali sebe bih prije svega opisao kao duhovnu osobu koja prakticira duhovne tehnike – jogu, Sudarshan Kriyu, meditaciju. Te duhovne prakse su sjajne za bilo kojeg čovjeka bez obzira kojoj religiji pripada, ili je čak ateist“

ski sustav, ali to ništa nije službeno, više je riječ o sporadičnim projektima. Inače, putem naše organizacije otvorili smo brojne škole u Indiji i imamo preko 80 tisuća studenata koji uče tehnike disanja i meditaciju. Bilo bi sjajno kada bi jednog dana u edukacijskim sustavima diljem svijeta meditacija i(li) joga bili sastavni dio školskih programa. Siguran sam kako bi u tom slučaju čovječanstvo napredovalo i bilo bi puno manje ratova i sukoba. To je, uostalom, i smisao mog života. Zato putujem svijetom i nastojim ljude podučavati tehnikama koje će im pomoći postati bolje osobe – pune mira, ljubavi, radosti i da isto to mogu širiti dalje. Kada bi svi ovo naučili, oružje bi postalo potpuno bespotrebno.

Činite se kao jako mirna i sretna osoba. Kakvi ste bili u djetinjstvu i mladosti?

Bio sam ljutita osoba puna frustracija (smijeh). Sa svima oko sebe ulazio sam u sukobe, a u vrijeme prije nego što sam krenuo u školu, često i fizičke obračune. Kasnije, bio sam uspješan u poslovnom svijetu i ravnajući se

‘Kada sam se susreo sa Sudarshan Kriyom, po prvi put u životu osjetio sam mir’

petak, 25. listopada 2024.

po društvenim normama, imao sam dobar život. Međutim, na kraju sam se umorio od svega toga i tražio sam rješenje, dublji smisao života. Onda sam se susreo sa Sudarshan Kriyom i ta mi je tehnika promijenila život. Kao da sam otpustio sve negativnosti koje su mi se godinama skupljale u podsvijesti. Po prvi put u životu osjetio sam mir. Od tada neprekidno prakticiram Sudarshan Kriyu i druge tehnike meditacije kako bih ostao u miru i blaženstvu. Kompletno sam se promijenio tako da ponekad uopće ne mogu vjerovati kakva sam osoba bio. Svaki dan sam bio ljut i sve mi je smetalo (smijeh).

Imate li sada sličnih dana?

Ne bih rekao da je riječ o danima, više nekim trenucima u danu. Sada sam svjestan i imam izbor pokazati ili ne pokazati ljutnju. Isto tako imam i izbor kako reagirati te promijeniti ili zaustaviti tok loših misli. Naravno kako su mi duhovne tehnike od neizmjerne koristi. Inače, možda netko misli da ja kao duhovni učitelj ne pripadam ovom svijetu, da sam iznad njega, ali to nije istina. I ja se susrećem sa svakodnevnim izazovima, samo što sada imam slobodu kako reagirati na njih. Ako ste smireni, ako nastojite zadržati visok nivo energije, ništa vas neće udariti (pre)jako i sa svime ćete se moći mirno nositi. Osim toga, postat ćete kreativniji i produktivniji ako ste smireni i ne rasipate uzalud energiju. Također, odluke će vam biti puno bolje ako ih donosite mirnog uma.

Puštanje i prihvaćanje je također važan dio cijele priče.

Naravno, a sve to dolazi s umirivanjem uma, i posljedično mudrošću.

Uskoro će u Dubrovniku svi koji su zainteresirani moći doći na tečaj Art of livinga na kojem se podučava tehnika disanja Sudarshan Kriya.

Ne radi se samo o tečaju ili tehnici, nego će svi koji prođu tečaj postati članovi velike zajednice, odnosno obitelji koja se proteže u 180 zemalja. Svi koji prođu tečaj su povezani s učiteljima koji im uvijek stoje na raspolaganju za pomoć ili bilo koje savjete. Tečaj traje tri dana po tri sata, održava se 28.-30. listopada, a zainteresirani se mogu prijaviti na stranicama Art of Living https://www.artofliving.org/hr-hr/i_116 i tamo naći dodatne informacije. Smatram da je ovo nešto najbolje što osoba može naučiti za sebe, ali i za svoju obitelj. Logično je, ako sam ja sretan i zadovoljan, onda su sretni i ostali oko mene.

KRONIKA POVIJESNIH STRANPUTICA

Piše Mario Klečak

Država radi iz doma

Državna tajnica u Ministarstvu pravosuđa gospođa Fadila je izvijestila kako će novom uredbom državnim službenicima biti omogućeno raditi iz doma tri dana u tjednu, uključujući petak i ponedjeljak, poručila je državna tajnica u Ministarstvu pravosuđa. Ovoj odluci da rade iz doma, najviše su se poradovali čistačice i portiri. Ono, tri dana radiš od doma, a onda još samo dva dana trebaš doć na poso, pa kad dođeš, više vremena provedeš ispijajući kafe s kolegama nego radeći. Svi se poradovali uštedama na benzini i parkinga, a još više besplatnim laptopima ili računalima s pristupom Internetu. Prava socijalistička utopija za povlaštene.

Nakon toga je objašnjeno da neće svi zaposleni imat takve pogodnosti, pa je za pretpostavit kako su ovo pronatalitetne pogodnosti namijenjene samo mlađim službenicama. A što se uštede tiče, i dalje će se grijat cijele zgrade državnih ureda. Zamisli samo, zoveš porezni ured i tražiš neku informaciju o, recimo, pozivu na broj za plaćanju poreza, a službenica ti kaže: zovite malo kasnije, molim, taman punim paprike.

Doduše, mi smo nešto od toga već imali. Prema onom što se vidi na TV-u, 90 posto saborskih zastupnika ‘radi’ od doma! Sabornica je redovno prazna, osim kad je glasanje. Zato nije čudo što su neki komentirali kako sad državni službenici mogu birat gdje neće raditi ništa, na poslu ili iz doma. Drugi neki bez smisla za humor prognoziraju kako uskoro u Hrvatskoj neće bit nikoga osim ‘državnih službenika i namještenika’ (čitaj: glasačke mašinerije HDZ-a) i Šerpi iz Nepala, koji će im na biciklama voziti marende. Ma bi li vragu palo na pamet?

A sad o promjeni u aferi ‘Nakaze’. Uigrana šibenska pravosudna ekipa opet je briljirala.

Odbačena je kaznena prijava protiv kćeri šefa Hrvatskih šuma, zapamćenoj po tome što je usred požara vikala vatrogascima i policajki da su nakaze, što je snimljeno TV kamerama, pa umalo gaženja iste policajke autom, što - nije snimljeno.

Zato su pravosudni eksperti nakon vještačenja utvrdili da je policajka svojim tijelom umalo pregazila optuženu u Audiju,

a ne obratno. Pa je, zbog sumnje u tvrdnje policajke i vjerodostojnom tumačenju optužene kćeri HDZ-ova šefa šuma, optužba odbačena.

A činjenica da njezina sestra radi u Općinskom državnom odvjetništvu, nije bila relevantna za ovaj slučaj. DORH je sad, za svaki slučaj, najavio provjeru razloga za odbacivanje prijave.

Na Svetoga Nikolu, Dan branitelja, na Stradunu će pjevat Thompson, ako mu dozvole obiteljske prilike, objavio je gradonačelnik. Ovaj pjevač je svojom karizmom bio inspiracija gradonačelniku za pouku Hrvatima da svoju djecu uče onim dvjema antologijskim rečenicama, koje nikad neće bit staromodne. A tako nekako i jes’, ako si hrvatski domoljub iz grada slobode, renesanse, književnosti, kulture i bogatstva još od srednjeg vijeka. Lako ti je rijet, ovo je 2024., ajmo raskrstit s neslavnom prošlošću i mržnjom. Ali, nije lako srcu domoljubnom ne dat da zaigra, dok na Stradunu slušaš pjesmu o Jasenovcu i Gradiški Staroj, pa o Maksovim mesarima, kamionima crnaca i klaonicama u Čapljini. Kakvo je to domoljublje, ako stalno ne spominjemo ratove, nacizam, ustaštvo, mržnju, do barem pete generacije?

Fra Vladimir omiljeni franjevac sa Svetog Duha, donedavno je bio uzorni fratar i voditelj pučke kuhinje, ali više nije. Ne zato što je ponestalo gladnih Hrvata, nego što je, neslužbeno, traljavo odradio neku vrstu spolnog zlostavljanja, pa je dobio i privremenu mjeru zabrane javnog vršenja svećeničke službe. Bio je nedavno na RTL-u u emisiji Direkt. Govorio je o neuvjerljivom katoličkom moralu mnogih Hrvata. Što bi rekla Mojmira: Moooolim! Kandidatkinja za predsjednicu države, doktorica Kekin, zatražila je od HDZ-ovog ‘nestranačkog’ kandidata doktora Primorca da odustane od utrke. On je bio ministar u vladi osuđenog lupeža doktora Sanadera, što mu nije smetalo da dobije potporu novog HDZ-a, tim prije što se uskoro iz sudske evidencije briše kriminalni status starog HDZ-a. Uz to, prema sudskoj odluci, ovih dana država je morala platit presude od 3 milijuna eura, zbog njegovih muljaža iz doba onoga starog HDZ-a. Uz to mu za-

mjeraju što nije kupio CT aparate za bolnice, nego sredio da se snimanja obavljaju u njegovoj privatnoj klinici.

Ako se izjava gospođe Kekin prevede na jezik razumljiv malom čovjeku, njezin protukandidat dr. Primorac oštetio je građane za tri milijuna eura. Kako u Hrvatskoj nekih 2 milijuna ljudi živi u gradovima, znači 1.50 euro po jednom građaninu, što ga je dr. Primorac oštetio. Neće se većina građana puno uzbudit zbog tih 1.50 eura. Oni koji žive na selu nisu spomenuti kao oštećeni, a kad bi bili, onda bi se iznos dijelio na skoro četiri milijuna, pa je šteta još manja po glavi stanovnika.

Država, koja je nekad davno, uvjerena da je privatizacija najbolji izbor, rasprodala kompletnu privredu za kunu, sad više nije zadovoljna rezultatima, pa planira preuzet bar dio privatnog stambenog fonda kako bi njime upravljala. Naš neumorni ministar Bačić je javnosti predstavio lukavi plan priuštivog najma stanova za mlade, tako što će vlasnicima nekretnina praznih više od dvije godine, platit unaprijed da svoje stanove daju u višegodišnji najam. Ako smo ga dobro shvatili, država više ni sama ne vjeruje da će uvođenja poreza na stanove dovesti do veće ponude stanova na tržištu, pa kako ne zna ni pobrojat, a kamoli upravljat nekretninama u svom vlasništvu, želi upravljati stanovima u privatnom. Što bi moglo krenut po zlu? Skepticima je prvo palo na pamet Vladin sljedeći korak; ubrzo nakon ovih mjera uvođenje ‘zakona o zaštićenim najmoprimcima’ pa oni koji se uhvate na HDZovu baketinu, mogu se pozdravit sa svojim nekretninama!

Neki vide i naoko skrivenu zavjeru, u kojoj oni povlašteni među najmodavcima, koji daju stan državi da njime ‘upravlja’, dobiju pare unaprijed, a onda potplate svoga frenda među ‘upravljačima’ da papire njegova stana zagube na dnu škrabice i uopće ga ne iznajmi. Tako će najamninu prvom frendu i plaću drugom frendu, platit narod novim porezima. Briljantno!

Parafrazirajući onu mudru Kenneddyevu domoljubnu preporuku: ne gledaj koliko ti možeš oduzet državi, nego državi omogući da ona što više oduzme - tebi.

Na Strinčjeri 2011., slijeva: Hasib Alibegović, Stanislav Soldatić, Pero Moretić, Ivica Buterin, Mato Tolja, Vedran Vodopić i Ivan Gabelica.

U OKRUŽENJU ZLOČINACA

Krvave bitke vodile su se od ranog jutra 12. 11. 1991. godine na prvim crtama obrane, od Komolca i Mokošice do Srđa i Strinčjere gdje je poginulo sedam branitelja. Istovremeno, Dubrovnik je doživio još jedno bjesomučno granatiranje u kojem su sve gradske zone bile pogađane pa su ubijena i dva civila, a brojni su ranjeni. Naročito je uništavana povijesna jezgra, a Luka Gruž je pretvorena u buktinju koja je cijelu noć osvjetljavala sablasni grad. Dubrovnik je dočekao svoj 42. dan u neprijateljskom okruženju, bez vode i struje, s brojnim izbjeglicama koje su ostale bez ičega i prestravljenim stanovništvom kojemu je prijetila ista sudbina, a očekivala se i puno gora. Apokaliptične slike razaranja i očekivanje skorog upada brutalnog neprijatelja u Grad pojačale su osjećaje straha, panike i bespomoćnosti u čemu su se mnogi psihički slomili. Samo su upornost, tvrdoglavost i prkos spriječili potpuni raspad sustava, a sposobnost i odgovornost pojedinaca nadjačale su slabosti malodušja i defetizma. Utorak, 12. studenog, vjerojatno je bio najteži dan za dubrovačke branitelje, građane i izbjeglice u opkoljenom Gradu. Nakon petodnevne ofenzive JNA je konačno slomila obranu platoa Srđa i Rijeke dubrovačke i u večernjim satima počelo je povlačenje preostalih hrvatskih snaga u sami Grad. Povučena je obrana cijele Rijeke dubrovačke, od Komolca do Stare Mokošice, a u naseljima uz rijeku je ostalo oko 1500 stanovnika. Također, nakon što je u borbi izgubljena Strinčjera, Zapovjedništvo obrane Dubrovnika odlučilo je u noćnim satima povući i branitelje s neosvojene tvrđave na Srđu. Rezervne crte obrane trebale su biti na Jadranskoj magistrali u podnožju Srđa, na zapadu kod izlaza iz naselja Kantafig, a na istoku u zoni između Ugostiteljske škole i hotela “Excelsior”. Sustjepan s jedne, a “Belvedere” i naselje Zlatni potok, po očekivanjima Zapovjedništva obrane, nisu se mogli ni imali čime braniti.

FELJTON “ZAGONETKA

Dubrovački dnevnik jednom mjesečno objavljuje feljton “Zagonetka pobjede”, prema istoimenoj knjizi našeg sugrađanina Olivera Peza koja se bavi tematikom Domovinskog rata na dubrovačkom području tijekom 1991. godine. U desetom nastavku sjećamo se teške borbe za Strinčjeru 12. studenog, stradanja sedmorice branitelja i posljedičnog povlačenja iz tvrđave “Imperial” na Srđu. Ostat će nebranjena do večernjih sati 14. studenog...

Strinčjera 12. studenog

Hasib Alibegović

SJP Dubrovnik

Gospodin Varenina je bio zapovjednik na Srđu i on me pozvao i rekao je da smo izgubili kontakt s ovom točkom na Strinčjeri i da bi trebalo ujutro da dođemo na tu točku i zauzmemo taj položaj. Pa, malo sam se dvoumio, moram priznat, te dvije točke još nisu bile zauzete, Srđ i Strinčjera, a za Strinčjeru tada u stvari nismo ni znali je li zauzeta ili nije... To je bila grupa, negdje 25, 30 ljudi, mi smo bili hrvatski branitelji tad, Grad je bio u teškoj situaciji, moralo se prihvatit. Put je bio kao ulazak... lagani odlazak u smrt, eto...

Mario Šitum

HOS Split

Bilo je 20-ak momaka iz Dubrovnika i naših 10, jer oni su tu poznavali teren i tako, pa da nas uvedu malo, da znamo gdje smo, jeli. I dobro, noć je protekla tiho, nije bilo granatiranja ni pucanja...

Stanislav Soldatić

MUP Dubrovnik

U 7 sati ujutro, sunce je izlazilo, negdje su bili blizu naših donjih položaja, krenuli su, šljemovi su zabljesnuli, sunce se počelo reflektirati preko njihovih šljemova. Sjedao sam na kamenu i gledao i počeli su pucati po nama.

Ivica Buterin

SJP Dubrovnik

Nije se znalo kuda što leti od granata, slilo se sve na dvije tvrđave, sve je došlo

Najpoznatija propagandna tvrdnja agresora iz vremena velikosrpskih napada na Dubrovnik bila je ona o Dubrovčanima koji “pale gume” kako bi kreirali dramatičnu sliku požara u Gradu, a sve s ciljem kako bi lažno optužili JNA za razaranja. Objavljena je u informativnom programu Televizije Beograd u večernjim satima 12. studenog 1991. godine iz usta voditeljice vijesti Dušanke Kalanj: - General major Radomir Damjanović, zamjenik komandanta 2. OG za Hercegovinu, rekao je da crni dim u Dubrovniku ne potiče od razaranja ovog grada. Dim je, po svemu sudeći, izazvan podmentutim požaromrekao je Damjanović, dodavši da je najvjerojatnije riječ o zapaljenim gumama.

Jeli plato Srđa izgubljen?

U obrani položaja Strinčjera, zbog djelovanja topništva JNA po otvorenom prostoru platoa, život je izgubilo 7 branitelja. U nemogućnosti da se takav položaj dalje održi iscrpljene hrvatske snage bile su prisiljene na uzmak, a iz sličnog razloga povučene su obrambene snage i iz znatno sigurnijeg položaja tvrđave na Srđu. U večernjim satima povučena je i obrana Komolca i Rožata koje su zauzele neprijateljske snage, a malobrojni branitelji izvukli su se iz cijele Rijeke dubrovačke pa je to područje postalo nebranjen teritorij. U samom Dubrovniku, po kojemu je JNA danima nesmiljeno ispaljivala na stotine projektila svih vrsta, požari su gutali lučke objekte i brodove u Gružu, ali i u staroj, povijesnoj gradskoj luci.

u jedan lijevak, cijela njihova artiljerija slila se na Strinčjeru i na Srđ. To je nezamislivo koliko je granata padalo. Mi smo možda imali sreću da su te granate nas ipak prebacivale pošto smo bili jedno 400 do 500 metara dole prema Srbima i Crnogorcima, bili smo vrlo blizu njihovih ljudi, pješadije.

Vedran Vodopić

HRM Dubrovnik

Negdje oko 10 sati ujutro pala je jedna granata jako blizu, posulo nas je zemljom, kamenjem... Iza toga odnekle se čulo, viče netko: “Upomoć!”, i onda sam pošao puzeći do toga zaklona gdje su vikali upomoć. Tamo sam našao dvojicu zatrpanih, jedan mi govori: “Pomaži njemu”, jer je mislio da su ga

geleri uhvatili. Bio je to Tomislav Bender. Ja sam prišao, očistio s njega kamenja, htio ga podignut s leđa, ali u tom momentu klone mu glava. Nisam znao što ću, malo sam ga pomakao, protresao - ništa...

Ivica Buterin

SJP Dubrovnik

To je čista lutrija bila s obzirom na naše zaklone i položaje... Čuli smo gore jauke, čuli smo zapomaganja naših kolega koji su već bili ranjeni, a neki i mrtvi, to smo poslije vidjeli. Po završetku topničkih napada oni su krenuli u pješački napad, mi smo bili tada najistureniji i sačekali smo ih. Čuo sam kako dolaze, pripremio sam ručne bombe... Niti dva metra ispred mene provirio je, prvo što sam vidio je petokraka bila, šljem na glavi, pancirka i crne obrve, i viknuo je samo: “Baca bombe!” Čuli su se jauci i zapomaganja... koliko - toliko otupili smo taj prvi njihov napad.

Stijepo Savinović

HRM Dubrovnik

Spasile su nas ručne granate, bacali smo po njima, počeli su se derat: “Predavamo se, ne pucajte!”, bilo ih je dosta ranjenih, dosta mrtvih... Kad su vidjeli da ne mogu proć’ oni su se počeli povlačit. Mi smo još uvijek pucali, ali kad smo vidjeli da su se dosta povukli počeli smo se i mi povlačiti prema Strinčjeri. Bilo nas je strah da ne počnu opet granatirat, jer će nas pobit, jer sad znaju gdje smo.

Mario Šitum

HOS Split

Naši momci su se držali dok je “teklo” municije, negdje oko 2 i po, 3 popodne su četnici uspjeli doći na područje same Strinčjere.

Hasib Alibegović

SJP Dubrovnik

Naredio sam povlačenje prema Gradu dole, jer više nisam znao što se događa prema Srđu, da li su oni nas u tom dijelu presjekli. Jer oni sigurno nisu išli samo prema Strinčjeri, išli su sigurno u svim smjerovima tako da odsijeku Strinčjeru od Srđa i da je odsijeku s druge strane na Nuncijati. Dio nas povukao se ravno preko padina dole, gdje je bila mogućnost velika da idemo kroz naša minska polja ili da nas netko od naših koji su bili na magistrali još dočeka i eliminira. Drugi dio ljudi, što tada nismo znali, izvukao se prema Srđu.

Stanislav Soldatić

MUP Dubrovnik

Molili smo Boga da sunce što prije zađe, zašlo je negdje oko 5 sati pa smo se uputili prema Srđu, natrag odakle smo i došli. Tamo smo zatekli rep kolone u povlačenju, Varenina je bio među zadnjima. Nosili su neke, nekog mrtvog su nosili, oružje, i napuštali položaj. Jednostavno nije bilo smisla da ostanemo, imali smo 150 metaka nas osmero, 3 ili 4 ručne bombe, i onda smo pošli za tom kolonom i mi u grad.

JER ZDRAVLJE JE NAJVAŽNIJE

Body Balance centar za fizikalnu terapiju i rehabilitaciju

Centar je sada raspoređen na više sektora s ciljem pružanja sveobuhvatne skrbi o zdravlju na jednom mjestu

Body Balance Centar je multidisciplinarni centar za kondicijsku pripremu sportaša, fitness i rekreaciju, kineziterapiju, manualnu terapiju i nutricionizam. Dubrovački dnevnik u svakom broju predstavlja po jedan segment ovog kvalitetnog i hvaljenog Centra, a ovaj put predstavljamo Centar za fizikalnu terapiju i rehabilitaciju.

PRVI KORAK KA ZDRAVLJU

Prvi posjet Body Balance Centru za fizikalnu terapiju i rehabilitaciju započinje detaljnim inicijalnim pregledom i terapijom (ako je potrebno). Ovaj prvi susret osigurava postavljanje preci-

zne i detaljne analize stanja pacijenta, uzimajući u obzir i prethodna stanja s ciljem oblikovanja plana terapija.

Započinje razgovorom s klijentom prikupljajući informacije vezane za povijest bolesti, simptome, analizu biokemijskih parametara (krvna slika) i MR / RTG / CT snimaka.

Nakon razgovora, slijedi manualni pregled; analiza posture, mišićni testovi, mjerenje raspona pokreta, palpacija tkiva, ispitivanje živčanih struktura, provjera kretanja visceralnih organa primjenom ortopedskih, neuro -

loških, osteopatskih i/ili fizioterapijskih testova.

Sljedeći korak jest manualni tretman s ciljem oslobađanja i otklanjanja boli. Koja će se vrsta terapije koristiti ovisi o složenosti dijagnoze i potrebama klijenta; o tome se najčešće odluči u datom trenutku, a nerijetko se koriste kombinacije terapeutskih tehnika s ciljem efikasnog i ugodnog tretmana.

KORAK UNATRAG OD ZDRAVLJA

Stručnjaci iz Centra za fizikalnu terapiju i rehabilitaciju pomoći će svima onima koji imaju problema s:

-akutnim/kroničnim bolovima povezanim s kralježnicom (lumbalni bolni sindrom, ekstruzija, protruzija, hernija diska, spondilolizu/spondilolistezu, suženje spinalnog kanala, post-operativna njega,…)

-akutnim/ kroničnim bolovima povezani sa zglobom kuka (artroza, frakture, iščašenje, bursitis, sinovitis, mehaničke ozljede i traume, istegnuća, parcijalne rupture mišića, ligamenata i tetiva zgloba, post-operativna njega,…)

-akutnim/kroničnim bolovima povezanim sa zglobom koljena (frakture, dislokacije, tendinitisi, tendinopatija, istegnuća, parcijalne rupture hrskavice, meniskusa, mišića, tetiva ili ligamenta, post-operativna njega,…)

-akutnim/kroničnim bolovima povezanim sa zglobom gležnja (frakture, distorzije, (sub)luksacije, istegnuća, parcijalne rupture mišića, tetiva ili ligamenata, tendinopatija i tendinitisi, post-operativna njega,…)

-akutnim/kroničnim bolovima povezanim sa zglobom ramena (frakture, subluksacije, luksacije, istegnuća, parcijalne rupture mišića, tetiva ili ligamenata, tendinopatija, tendinitisi, bursitis, sinovitis, post-operativna njega, …)

-akutnim/kroničnim bolovima povezanim sa zglobom lakta (frakture, subluksacije, luksacije, degene -

racije, istegnuća, parcijalne rupture mišića, tetiva ili ligamenata, tendinopatija, tendinitisi, bursitis, sinovitis, post-operativna njega,…)

-akutnim/kroničnim bolovima povezanim sa zglobom šake (frakture, subluksacije, luksacije, istegnuća, parcijalne rupture mišića, tetiva ili ligamenata, tendinopatija, tendinitisi, bursitis, sinovitis, stres frakture, post-operativna njega,…).

Sve one koje muče navedene tegobe, sada su korak unatrag od zdrav-

lja! Sve što trebaju jest s punim se povjerenjem obratiti stručnoj ekipi Centra za fizikalnu terapiju i rehabilitaciju te svoje učiniti taj važan korak koji ih dijeli od dobrog zdravlja i bolje kvalitete života.

Sve one koje muče navedene tegobe, sada su korak do zdravlja! Sve što trebaju jest s punim se povjerenjem obratiti stručnoj ekipi Centra za fizikalnu terapiju i rehabilitaciju te svoje učiniti taj važan korak koji ih dijeli od dobrog zdravlja i bolje kvalitete života

Dubrovnik by Željko Tutnjević za Dubrovački dnevnik

Božo i Jelka - kad čovjek na poslu mora stalno puno sjediti, lijepo se aktivno odmoriti i Uvalom hoditi

Lucia i Paulina - uživala je mladost, proslava 111 godina i njihove ETŠ i njima je bila radost

Nikolina i Ana - lijepo je vidjeti lica vedra i nasmijana

Maks, Tomo, Ema, Nika, Niko, Milo i Nila - u nedjeljno popodne obitelj se opušteno okupila

Matea i Maja - kad se od Kompasa do Neptuna šeće može se pozirati i uz zelene “draperije” i cvijeće

Dubrovnik by Željko Tutnjević za Dubrovački dnevnik

Haris i Neo - sinčić do tatine visine nije “narasti” uspio, premda se na ogradu sjesti usudio

Ivo, Kate i Paulina - Lapadom prošetati i drage ljude sretati prava je milina

Senka i Neda - opuštena kava godi i kad se u Sunce gleda

Marija, Niko i Davor - pošteno su radili i radni vijek odradili, na zaslužene veće mirovine ne bi imali prigovor

Katica i Lile - prijateljice mile zajedno su i u kupnji bile

NASTANAK I RAZVOJ DUBROVAČKE

PAROBRODSKE PLOVIDBE

Od jedne od najjačih jadranskih brodarskih kompanija do ratnih šteta, a kupili

su čak i zagrebački hotel Dubrovnik

Društvo je kupovalo brodove i utvrđivalo svoju snažnu poziciju na Jadranu, no Drugi svjetski rat prekinuo je njen strelovit uzlet

Krajem 19. stoljeća Lloydovi putničko-teretni parobrodi su držali primat u prijevozu putnika i tereta na dužobalnoj pruzi iz Trsta prema hrvatskim lukama do Dubrovnika. Oni su pristajali u luci Gruž iako su u gradskom portu bili Lučka kapetanija, pomorska zdravstvena služba i lučki uredi koji su bili glavni za cijeli dubrovački kraj, a gradsku luku su smatrali pretijesnom s malo skladišnog prostora i nisu plovili do nje. Osim toga, u Gružu su im bila i skladišta ugljena koji se koristio za pogon parnih strojeva. U robnom prometu između Trsta i Dubrovnika

najčešće se dovozila kolonijalna roba i brašno, a prema Trstu su se vozili buhač, koža i voće. Prijevoz robe iz Gruža u gradski porat je iziskivao dodatne troškove pa se 1879. na inicijativu veleposjednika i trgovca Nika Boškovića i grupe imućnijih osoba osnovao odbor za prikupljanje novca. Novac se brzo prikupio te su suvlasnici u tom suvlasničkom odnosu bili karatisti.

PRVI DUBROVAČKI PAROBROD

Pod zapovjedništvom kapetana Vlaha Podića, prvi dubrovački parobrod je pod imenom DU-

NA PONOS

Piše Ivo Batričević

foto PRIVATNI ARHIV

Dubrovnik

Dubrovnik (drugi)

Zapravo, svoj najveći uzlet Društvo postiže između 1925. i 1930. nabavkom četiri teretna broda za dugu slobodnu plovidbu: FEDERIKO GLAVIĆ, NIKOLA PAŠIĆ, SVETI VLAHO i PRINC ANDREJ i jednog putničko-teretnog parobroda velike obalne plovidbe imena SOLUN.

Također nabavljaju šest putničkih parobroda za malu obalnu plovidbu:

KUMANOVO, STON, MLJET, CAVTAT, KORČULA, KUPARI i tegljač LOPUD te teretnog parobroda male obalne plovidbe JAKLJAN i cisterne za prijevoz vode OLIPA. Sredinom 1929. Dubrovačka parobrodarska plovidba je na 22 broda zapošljavala 570 članova posade

BROVNIK iz Engleske uplovio u gradsku luku 19. veljače 1880.. Imao je 220 bruto registarskih tona, parni stroj snage 50 KS, bio je dug 39,40 metara i opsluživalo ga je 13 članova posade. Mogao je prevoziti 310 tona tereta i samo 10 putnika, a luka upisa mu je bio Trst koji je imao status “porto franco” tj. plaćale su se manje takse i trgovalo se bez carinskih pristojbi. Vlasnik parobroda je bio Aleksandar Opujić nastanjen u Trstu.

Nakon smrti Opujića 1888. u vlasništvo su upisani Niko Bošković iz Dubrovnika i dubrovački članovi konzorcija te Tomo Kosović iz Trsta. Skupštine konzorcija suvlasnika su se održavale u Dubrovniku gdje je bilo računovodstvo odakle se zapravo upravljalo s parobrodom DUBROVNIK.

PRVA FLOTA

Nakon uspješnog poslovanja istim karatnim udjelima kupljeno još pet brodova te moralo se prijeći na konstituiranje karatnog društva, što je i učinjeno 1893. na osnivačkoj skupštini. U sastav Društva su tako ušli putničko-teretni brodovi DUBROVNIK, EPIDAURO, GRUŽ, BOJANA, ARRIGO i ALBANIJA. Kasnije u flotu ulaze LAPAD i PETKA, a Dubrovačka parobrodarska plovidba postaje trećim značajnijim jadranskim brodarom, zajedno s austrijskim Lloydom iz Trsta i ugarsko-hrvatskim parobrodarskim društvom sa Sušaka.

Koncem stoljeća Dubrovčani održavaju redovne pruge brodovima DUBROVNIK (drugi brod istog imena) i EPIDAURO Trst-Dubrovnik-Bari, BOJANA

Bojana

Petka

Epidauro

Godine 1938. Dubrovačka plovidba gradi na Batali poslovno stambenu zgradu zvanu Ragusea u koju smješta kancelarije, a ostatak slobodnih prostora namjenjuje za stanove svojih pomoraca i namještenika. Rat ih je omeo te su prvi stanovnici zgrade ustvari bili talijanska okupacijska vojska, a stanovnici zgrade su se uselili nakon završetka rata tj. nakon nacionalizacije. Zbog prijetnji novoga ratnoga vihora i pokušaja da se očuva stečeni kapital Dubrovačka plovidba 1940. kupuje Hotel Milinov u Zagrebu koji mijenja ime u Hotel Dubrovnik

i ALBANIJA Trst-Rijeka-Dubrovnik-Obotti (luka Obod na rijeci Bojani), a PETKA Trst-GružKotor. Tršćanski su karatisti vršili stalni pritisak da se sjedište Društva iz Dubrovnika prebaci u Trst, a kada u tome nisu uspjeli, počeli su prodavati svoje udjele. Kupci su bili imućniji Dubrovčani, među kojima se počeo posebno izdvajati Šipanac Federiko Glavić, povratnik iz Čilea.

RATNI GUBICI NISU SPRIJEČILI

PLANOVE

Na skupštini u ožujku 1908. karatisti Društva su odlučili preustrojiti Dubrovačku parobrodarsku plovidbu u dioničarsko društvo, u čije Upravno vijeće ulazi i Federiko Glavić. Glavninu flote čine moderni brodovi velike obalne plovidbe, sada već legendarni PETKA , LAPAD, LOKRUM i LOVRJENAC . Pred sami početak Prvog svjetskog rata kupljen je i ZATON , nekadašnja HUNGARIA . Nažalost u tom ratu izgubljeni su DUBROVNIK i LOKRUM

Unatoč velikim ratnim gubicima, Dubrovačka parobrodarska plovidba jedina je od velikih istočno-jadranskih brodara, nastavila neometano poslovati i u međuratnom razdoblju. Ojačana je 1917. pripojenjem dvaju brodara Napried i Unione čime joj je flota narasla na 15 brodova. Nabavljen je 1925. i novi brod KUMANOVO koji odmah preuzima putničku prugu Kotor-Sušak-Trst í Gruž-Trst. LOVRJENAC

održava prugu Gruž-Split, a PETKA Gruž-Bari. Istovremeno započinju se organizirati i prva turistička kružna putovanja.

NAJVEĆI UZLET DRUŠTVA

Zapravo, svoj najveći uzlet Društvo postiže između 1925. i 1930. nabavkom četiri teretna broda za dugu slobodnu plovidbu: FEDERIKO GLAVIĆ, NIKOLA PAŠIĆ, SVETI VLAHO i PRINC ANDREJ i jednog putničko-teretnog parobroda velike obalne plovidbe imena SOLUN. Također nabavljaju šest putničkih parobroda za malu obalnu plovidbu: KUMANOVO, STON , MLJET, CAVTAT, KORČULA, KUPARI i tegljač LOPUD te teretnog parobroda male obalne plovidbe JAKLJAN i cisterne za prijevoz vode OLIPA. Sredinom 1929. Dubrovačka parobrodarska plovidba je na 22 broda zapošljavala 570 članova posade, a na čelo Društva 1928. dolazi Federiko Glavić. Unatoč Velikoj ekonomskoj krizi, u Engleskoj je 1932. izgrađen KRALJ ALEKSANDAR I, najbolji luksuzni i prestižni parobrod tadašnje države s kojim su započela i ozbiljnija turistička kružna putovanja. Od 1938. Društvo ima 24 broda te mijenja ime tj. iz imena Društva briše se riječ “parobrodarska” i zove se “Dubrovačka plovidba A.D.”. Godine 1938. Dubrovačka plovidba gradi na Batali poslovno stambenu zgradu zvanu Ragusea u koju smješta kancelarije, a ostatak slobodnih prostora namje-

Cavtat

Lokrum

Lovrjenac

Gruž

njuje za stanove svojih pomoraca i namještenika. Rat ih je omeo te su prvi stanovnici zgrade ustvari bili talijanska okupacijska vojska, a stanovnici zgrade su se uselili nakon završetka rata tj. nakon nacionalizacije. Zbog prijetnji novoga ratnoga vihora i pokušaja da se očuva stečeni kapital Dubrovačka plovidba 1940. kupuje Hotel Milinov u Zagrebu koji mijenja ime u Hotel Dubrovnik.

Drugi svjetski rat ponovo donosi velike gubitke Dubrovačkoj plovidbi, koja se u novoj poratnoj državi nacionalizira 1947. te putnički brodovi ulaze u sastav državnog brodara Jadranska linijska plovidba (Jadrolinija), a teretni brodovi u državne brodara Jugoslavenska linijska

plovidba (Jugolinija). Temeljem decentralizacije i povratka brodova u matične luke teretni brodovi bivše Dubrovačke plovidbe: BANIJA (ex. SVETI VLAHO), PLITVICE (ex. MARIA IMMACULATA) i BEOGRAD (ex. FEDERIKO GLAVIĆ) su 1955., 1956. i 1957. godine ušli u sastav novoosnovanog brodara dubrovačke Atlantske plovidbe.

Kumanovo

Dubrovnik ex Lovrjenac

Kralj Aleksandar I

ŽALILI SE NA PRESUDU!

DORH traži strožu kaznu za Klevisu Ymeri

Albanka Klevisa Ymeri pred Općinskim sudom u Dubrovniku nepravomoćno je osuđena na četiri godine zatvora zbog izazivanja prometne nesreće sa smrtnim posljedicama. Podsjetimo, nesreća se dogodila u travnju, a smrtno su stradali brat i sestra, Katarina i Stjepan Đerek. DORH se žalio na ovu presudu, o čemu su izvijestili na službenim stranicama.

“Općinsko državno odvjetništvo u Dubrovniku je 18. listopada podnijelo žalbu protiv prvostupanjske presude Općinskog suda u Dubrovniku kojom je optužena državljanka Republike Al -

banije (1995.) proglašena krivom zbog počinjenog kaznenog djela izazivanja prometne nesreće u cestovnom prometu iz čl. 227. st. 6. u vezi st. 2. i 1. Kaznenog zakona i osuđena na kaznu zatvora u trajanju od četiri godine.

Optuženica je proglašena krivom da je 9. travnja 2024. oko 20:30 sati, u blizini mjesta Slano, upravljala osobnim vozilom marke BMW XM u smjeru Dubrovnika te je započela radnju pretjecanja osobnog vozila koje se nalazilo ispred nje pri čemu se nije uvjerila da to može napraviti bez opasnosti za druge sudionike u prometu. Usli -

jed toga je došlo do udara osobnog vozila kojim je ona upravljala u osobno vozilo koje se kretalo iz suprotnog smjera te su 21-godišnji vozač i 19-godišnja suvozačica tog vozila preminuli na mjestu nesreće zbog zadobivenih višestrukih ozljeda.

Žalba je podnesena zbog odluke o kazni jer državno odvjetništvo smatra da je kazna preblaga s obzirom na težinu i posljedice počinjenog kaznenog djela kojim je skrivljena smrt dvije mlade osobe pa je predloženo u žalbi da se optuženici izrekne stroža kazna”, stoji na njihovim stranicama.

NOVI TROFEJ U VITRINAMA

Jugaši slavili u drami protiv Jadrana i osvojili Superkup

Za njih je to drugi naslov pobjednika Superkupa, nakon što su prije dvije godine slavili u Zadru, također protiv Jadrana

Stiže 72. trofej u klupskoj povijesti za dubrovački Jug. U Šibeniku su na peterce svladali splitskog Jadrana (10:10, 16:15 nakon raspucavanja), osvojivši time Superkup Hrvatske.

Jugašima je to drugi naslov pobjednika Superkupa, nakon što su prije dvije godine slavili u Zadru, također protiv Jadrana. U ovaj su susret ušli kao prošlosezonski pobjednici Kupa, dok je Jadran aktualni prvak Hrvatske.

EPSKA BORBA U ŠIBENIKU

Žilavi Jug od početka je susreta pružio sjajan otpor splitskom sastavu. Najzaslužniji za to bio je Joković, koji je skupio tri pogotka već u prve dvije dionice. Dubrovčani su bili dva pogotka u prednosti, imali su šanse i za tri, no nisu iskoristili. Jadran se u trećoj četvrtini vraća u susret. Na isteku te četvrtine, u zadnjoj sekundi, za prvo vodstvo Jadrana u susretu pogađa Loren Fatović. Drama u zadnjoj minuti Prava drama zbila se u zadnjoj dionici, pogotovo u zadnjoj minuti. Na semaforu 9:9, napad za Jadran. Ne iskorištava Marinić-Kragić. U napadu nakon, Jug ima igrača više, što je Burić iskoristio i odveo Dubrovčane u prednost (9:10). Na semaforu je bilo ostalo 17

sekundi. I to je bilo dovoljno Splićanima da zabiju za izjednačenje (10:10) i lutriju peteraca.

U raspucavanju je svih pet izvođača na obje strane bilo precizno, pa se otišlo u dodatnu seriju. Mirna je ruka bila Žuveli, dok Marinić-Kragić pogađa gredu, za veliko slavlje dubrovačkog sastava.

Za najboljeg igrača Superkupa proglašen je Jugov kapetan, vratar Toni Popadić, koji je skupio 13 obrana.  Jadran: Bijač (10 obrana), Čagalj, Marinić-Kragić 2, Radan 1, Butić 4, Pejković, Tomasović, Zović 1, Berehulak, Baničević, Fatović, Dužević, Čelar, Bušelić Jug: Popadić (13 obrana), Šušić, Djerkovic, Zvono 2, Joković 3, Kulaš, Burić 1, Mozara, Cabanas, Kržić, Herceg 1, Jurišić, Jerković, Žuvela 3

Dubrovčani su ovom pobjedom prekinuli crni niz od tri utakmice bez pobjede. Posljednji poraz bio je upravo od Jadrana, 15:13 u Regionalnoj ligi. Prije toga od Strasbourga u Eurokupu i Novog Beograda, također u Regionalnoj ligi.

Jadran je uoči ovog susreta na papiru bio favorit, pogotovo nakon pobjede provit Juga prije četiri dana. No, mlada momčad trenera Kobešćaka, uz nekoliko iskusnih igrača, pokazala je kako se i ove sezone u Gružu ozbiljno računa na trofeje.

Dubrovčani su ovom pobjedom prekinuli crni niz od tri utakmice bez pobjede. Posljednji poraz bio je upravo od Jadrana, 15:13 u Regionalnoj ligi. Prije toga od Strasbourga u Eurokupu i Novog Beograda, također u Regionalnoj ligi

Piše Rafael Barkiđija foto Hrvoje Jelavić/PIXSELL

SVAKI TJEDAN zvonin JEDAN *** SVAKI TJEDAN AFORIZAM JEDAN

STIJEPO MIJOVIĆ KOČAN

OBLAK BIJELI GOLEM

Oblak bijeli golem a smijeh vrlo glasan

Partio projučer a danas krozȁ san

S obje vozi traktor kurđelicom pasan

Gornjom bandom s poja odjednom bezglasan

S konavoskih dvora taj prizor je krasan

Sad je već kvečeri postaje nejasan

Ali pogled njegov ȉ daje je jasan

I prodoran a on podigo je stásan

Pa òde ukoso „na kučka“ podpasan

Rosom izmaglice nikomu opasan

Krupnim koracima tako razpojasan

Konteso a ja ću na javi a zȁ san

Napisati da ću i ja biti pasan

Kada pasam ali − da ostanem čâsan 15/10/24

*Ovim zvoninom autor se pridružuje suradnicima

TINTILINIĆA, školskog lista Osnovne škole Gruda čiji je učenik nekada bio.

Moć i uspjeh vladara nije ni u Ustavu ni u zakonu nego – u glavi.

humanitarni prilozi

CARITAS DUBROVAČKE BISKUPIJE

Za dragu prijateljicu Anu Kukuljicu umjesto cvijeća obitelj Baće, 40 eura.

DVA SKALINA

U spomen na pok. Ivana Kličan, umjesto vijenca, 50 € prilažu obitelji Iva i Željka Jaković; Umjesto cvijeća za pok. Ivanu Rudenjak, majku naše prijateljice Marijane, 50 € prilažu Anita i Matea;

Obitelj Mojaš donacija 20 €; Pizzeria Papillon donacija 110 €; PMS i prijatelji donacija 488,39;

DRUŠTVO MULTIPLE SKLEROZE DUBROVAČKO - NERETVANSKE ŽUPANIJE

Umjesto vijenca u sjećanje na našu dragu nepuću Adrianu Ivanović/rođenu Kalinić, 70 eura za potrebe udruge prilažu dundo Niko I tetka Deana Kalinić.

Udruga za Down sindrom DNŽ

Umjesto vijenca za pokojnog prijatelja Dragana Šaina 40 eura prilažu Vesna i Toni Radić

MIRJANA MIJOVIĆ KOČAN

SAVEZ RUKOMETNIH KLUBOVA

SKI

LUKA U ALBANIJI

KUCAVICE, ŽIVCI (tur.)

SVETA (grč)

NIJEDNA OSOBA

GLUMICA FANČOVIĆ

S K A N D I N A V K A

GORENJA

SPORT ANCONA

GODIŠNJACI ANTIČKI GRAD U TURSKOJ

RUSKI ŽENSKI POP DUET ENERGIJA

ISTA SLOVA DATI DOTACIJU

KANTAUTORICA, IRENE OSOBNA ZAMJENICA PROMETNI POLICAJAC, SAOBRAĆAJAC

ELEKTRON KUP NACIJA VRSTA SVIRAČA (mn.)

NAČIN DRŽANJA REKVIZITA U SPORTU

MLADO PTICE

REPUBLIČ. IZBORNA KOMISIJA

rukometno savez, EK, modrica, ali, Drač, vic, Ibsen, damari, odbojka, aja, anali, Tatu, nitko, namet, rr, Ines, idol, Cara, oni, e, KN, ptić, hvat, RIK, RI, orao, voda, MA, K, alov, etos, Tipasa, sprtiti, snijeg, amen, Pd, kis, naum, Zizi, esnaf, tabakera, stid, toranj, Bar, likom Franje, Buč.

AUTO / MOTO

Prodajem Opel Astru turbo, 2012., prešao 141000 km. Auto u dobrom stanju,uredno servisiran. Cijena 8000 EUR. Mob: 091/443 6590

Prodajem Vespu PX200 2000. god. Mob. 098 6111 28

Povoljno prodajem Renault Megane Coupe 1.6 benzinac. 1998. godište, metalik plavi. Prešao izuzetno malo - 71000 km, registriran do 01/25. Cijena fiksna: 1000,00 EUR Kontakt: 091 445 1314

Prodajem Mercedes C180, kw 95, očuvan. Godina 2001., kilometraža: 210 000. Benzin + plin. Cijena na upit. Kontakt: 098/9456-184.

Prodajem VW Golf 4, prešao 180000 km, registriran do 23.10.2025. Mob: 098/139 8256

Kupujem dobro očuvani VW Golf 5+. Mob: 095/ 5115 531

Prodajem Mercedes Classic 180C u odličnom stanju. Cijena 3500 EUR. Mob: 098/199 2849

Prilika- Honda Civic 1.8 i-VTEC (142 KS), top stanje -kao novo, prvi vlasnik. Prešao 89300 km, redovito servisiran u ovlaštenom servisu- Cijena 11999 EUR. Mob: 091/ 386 7100

PLOVILA

Prodajem brodicu 6,50 m s unutarnjim motorom yamar 85 k. S. Info 098/278 187

Dva vanbrodska motora (pente) 1.9 KS Tomos. Mob. 092/151-9194

Prodajem brodicu 6,50 m s unutarnjim motorom yamar 85 k. S. Info 098278187

Prodaje se plastična barka Pasara Adria 330P. Dužina 3,30 m, širina 1,35m. Plastika Labin 1988. Mob: 098/923 1649

Mijenjam barku Maestral 600

za gliser 5-6 m do 100-150 KS. Mob: 097/661 6033

Prodajem brodić Sirius, spreman za renovaciju, cijena 3500 EUR. Mob: 098/ 172 5318

iznajmljivanje

Iznajmljuju se dva poslovna prostora u Dubrovniku u ulici Ante Starčevića. Mob. 0917854829

Iznajmljujem prizemlje kuće s okućnicom na duži period. Površina je 85 m², a sastoji se od 3 spavaće sobe, dnevnog boravka, kuhinje i WC-a. Kuća ima prostrano dvorište i terase, ali nema vlastiti parking. Nalazi se u Gružu. Cijena po dogovoru. Za više informacija, kontaktirajte: 099 6731 352

Iznajmljujem stan u Gružu (tri sobe, dnevni boravak, kuhinja i dvije banje). Stan je u cjelosti klimatiziran. Upite slati na e-mail: dona960@ net.hr

Prodaja / KUPNJA NEKRETNINA

Prodaje se trosobni stan na Ilijinoj glavici u Dubrovniku. Mob: 098/1332 561

Prodaje se zemljište, vlasništvo 30/2880 na Gornjem Brgatu, upisano u ZK.Ur.br. 72, 135 i 139 K.O. Gornji Brgat. Cijena po dogovoru. Info 0998571306 zk.ur.br

Prodajem zemljište na Lastovu 18000 m2 (od toga 8000 m2 šuma, ostalo parcela) Mob: 098/ 134 2718

Prodaje se poljoprivredno zemljište, 9100 m2 na putu Orašac-Kliševo, pristup s asfalta. Povoljnomza odlaganje građevinskog materijala i građevinskih strojeva. Mob:098/ 285 502

Prodajem novu obiteljsku grobnicu na muslimanskom groblju Boninovo. Mob. 098/747 183

Prodaje se poljoprivredno zemljište, 9100 m2 na putu Orašac-Kliševo, pristup s asfalta. Povoljnom za odlaganje građevinskog materijala i građevinskih strojeva. Mob: 098/ 285 502

Građevinsko zemljište 3000 m2 u gospodarskoj zoni sjever u blizini zračne luke ima

Prijevoz tereta i robe - pogodno za uske ulice.

Kontakt: 098 244 390

Prodajem građevinsku parcelu na Mljetu, 1600 m2, istočna strana Mljeta i pogled na Mljetski kanal. Mob. 091 915 9145.

Mijenjam stan od 33 m² u Zadru za nekretninu slične vrijednosti u Dubrovniku i bližoj okolici. Mob: 095 198 0659

Potražujem kamenu kuću sa pogledom na more. Mob 09161 43946

Prodajem oranicu u Konavlima, 4175 m2 u blizini glavnog puta, struje i vode. Cijena 11 eur m2. Mob: 091 160 1894

Mijenjam stan od 33 m2 u Zadru za nekretninu slične vrijednosti u Dubrovniku i bližoj okolici. Mob: 095 198 0659

Prodaje se novi, namješten, jednosoban stan od 42 m2 u Cavtatu. 150 m od plaže i trgovine, 20m od bus stanice, idealan za stanovanje ili iznajmljivanje. Cijena po dogovoru. Cijena po dogovoru. Sve potrebne informacije na mob: 095 522 93 80

Prodajem građevinsko zemljiste ( zona M1), 1072m2, Zaton Mali, kompletna infrastruktura (struja, voda, gradska kanalizacija, asfaltirani prilazni put), pogled na more, cijena na upit. Mob: 0989230545

pristupni put. Mob: 09161 43946

Prodajem tri osmine groba na Boninovu. Mob: 091/ 560 3865

Prodajem kuću na Gornjem Brgatu, 150m2 i okućnice 817 m2 1/1 s bazenom. Blizina trgovačkih centara i plaže. Mogućnost nadogradnje, novi krov. Cijena 430 000 EUR. Molim da zovu samo ozbiljni kupci na mob: 098/599 012

Kupujem jednosoban stan u Dubrovniku. Mob: 099/827 6351

Prodaje se građevinsko zemljište 1/1, površine 600 m2 u Donjoj Čibači. Cijena povoljna. Mob: 098 244 794

Prodaje se poljoprivredno zemljište, Pelješac-Ponikve, više parcela. Cijena 15 EUR/m2. Mob: 098 975 3970

Kupujem grobno mjesto na Brgatu, Rožatu ili Sustjepanu. 098 177 6107

Prodajem dvosoban stan na Ilijnoj glavici 280 000 EUR. Mob: 092 191 1848

Prodajem privatno građevinsko zemljište (zona M1-mješovita gradnja), prekrasan po-

gled na more, 960 m2, kompletna infrastruktura (cesta, struja, voda, kanalizacija). Cijena na upit. Kontakt +385 98 9230 545

Prodaje se izuzetno građevinsko zemljište u Zatonu Malom (mješovita rađevinska namjena M1) 960m2, pogled na more, kompletna infrastruktura, cijena na upit. Kontakt +385989230545

Kupujem manji teren uz jadransku magistralu, ne mora biti građevinska površina, oko 500 m2, relacija od Brsečina do Karasovića. Kontakt +385 9558339282, ponude slati na Whats App.

Prodaje se stan u zagrebu (strogi centar) 78m2, 2850 eur/m2. 098 277 363

Prodaje se građevinsko zemljište, 600 metara kvadratnih, u

okućnicom i zatvorenom garažom. U blizini trgovina, škola, ambulanta. Cijena po dogovoru, Za info zvati na 098/850820 od 19-20 h.

Građevinsko zemljište komercijalne namjene u neposrednoj blizini zračne luke, površine 3000m2 namjena predvideno K1, K2 parcela je dosta ravna i kvadratnog oblika sa pristupnim putem m 0916143946

Prodajem kuću u Kantunima s okućnicom, kod Šestanovaca.

Kontakt: 091 901 9476

Prodajem tri oranice u Kantunima, jedna ima građevinsku dozvolu. Kontakt: 091 901 9476

Prodaje se građevinsko zemljište koje se sastoji od tri spojene parcele površine 984 m2 u Lazinama - Župa Dubrovačka. Cijena 125 000 eura. Kontakt telefon 0989824076

KUPNJA I PRODAJA RAZNO

Poklanjam termo peć 3,5 kw u ispravnom stanju. Tel: 020/422 085

U potrazi smo za ženskom osobom za povremeno čuvanje dječaka od 22 mjeseca, u Lapadu. Može se raditi o nekome u mirovini, kome bi odgovarala dodatna aktivnost, ili o mladoj osobi. Telefon: +385 98 5852 51

Vršimo sve usluge kombi prijevoza: dostave, selidbe, čišćenja stambenih prostora i šupa, odvoz glomaznog otpada i svih ostalih materijala. 098 765 757.

Meštar s iskustvom pruža usluge sitnih popravaka, montaža-demontaža, prepravaka, tj. svega onoga u kućanstvu što ne možete ili nemate vremena učiniti sami. Usluge: zamjena brava, rasvjetnih tijela, utičnica, bojlera, vodokotlića, sanitarija, persijana, vrata (skidanje stare piture, popravci, pituravanje), sitni zidarski i bravarski poslovi. Mob. 098 765 460

Čibači Donjoj. Informacije na telefon: 098/244-794

Prodaje se stan u Zagrebu, strogi centar, 78 m2, 2850 eur m2. Kontakt: 098 277 363

Prodaje se grob iz 19. st. na groblju Boninovo. Mob. 098 960 9880.

Stari Grad - prodajem stan od 93 metra kvadratna, četiri sobe, 1/2 kupaonice i ostava. Mob: 091/544-5395

Prodaje se građevinsko zemljište u centru Orašca ( građevinska dozvola), 878 m2. Cijena na upit. Tel: 0989230545

Prodajem kuću u Rožatu. Cijena 190 000 eura. Kontakt 099/642-8623

P r o d a j e s e s t a n (Cavtat - Mečajac) površine 85 m2 u obiteljskoj kući - prizemlje, s

Prodajem kutnu garnituru NATUZZI, stara devet mjeseci. Cijena po dogovoru. Mob: 099/787 5709

Prodajem domaće patate crvene i bijele s dostavom. Mob 0996815456

Prodajem trodjelna aluminijska vrata s ugrađenim termoizolacijskim staklom i dva obrlihta dim 235x207cm. Cijena po dogovoru 091 374 5173

USLUGE RAZNO

Usluge prijevoza namještaja, bijele tehnike, građevinskog materijala i ostalog. A&B transport, Mob. 098 646-088 / 099 690-3356

Čistim đardine, ostave, pituravam persijane te ostale poslove. Mob: 098/ 931 2558

Čistim đardine, ostave, pituravam persijane te ostale poslove. Mob: 098/ 931 2558

Zaštita od sunca, izrada i montaža roleta, komarica, trakastih zavjesa, venecijanera, rolo zavjesa, sve info na 0911472794. Mokošica.

Uređujem okućnice vrtove, đardine, košnja trave, orezivanje. Pitanje, i sl 091 6143946

DEŽURNE LJEKARNE

- LJEKARNA ”GRUŽ “ od 21. 10. do 27. 10.

-LJEKARNA ”KOD ZVONIKA” od 28. 10. do 3.11.

preminuli

MARE MAŠKARIĆ (1938)

CHRISTIAN WOLFF (1966) IVO KLIČAN (1957)

STJEPAN ČESKO (1939) FRANE MILIĆMIRKO PANČIĆJAN LOTKO (1949)

VICKO BALJEVIĆ (1942)

NEVENKA NEJAŠMIĆ (1935)

ANICA LJUBIĆ (1935)

MUŠO PLOČIĆ (1942)

NE ZABORAVITE!

U noći sa subote na nedjelju se pomiču kazaljke, spavat ćemo uru dulje

U noći između 26. i 27. listopada 2024., kazaljke na satu pomaknut će se jedan sat unatrag, čime će se vratiti standardno srednjoeuropsko vrijeme i završiti razdoblje ljetnog računanja vremena. Kazaljke se pomiču jedan sat unazad, s 3 na 2 sata u noći, čime ćemo posljedično spavati jedan sat duže. Pomicanje sata trajat će najmanje do 2026. godine.

Pomicanje kazaljki na satu trebalo je postati stvar prošlosti. Većina u Europskom parlamentu je 2019. izglasala ukidanje se-

zonskog pomicanja sata nakon što je 84 posto sudionika ankete izrazilo podršku toj ideji. No, u anketi je sudjelovalo samo 4,6 milijuna ljudi.

Sljedeći korak trebao je biti da svaka članica EU odluči hoće li zadržati ljetno računanje vremena (CEST) ili se vratiti na standardno (CET). Međutim, postojala je zabrinutost da bi takva odluka mogla dovesti do različitih vremenskih zona diljem Europe. Srednjoeuropsko vrijeme (CET) zapravo je standardno vrijeme, a ne zimsko vrijeme, kako se često kolokvijalno naziva.